Arthur Hailey - Preopterećenje

Arthur Hailey PREOPTERE�ENJE
Naslov originala
OVERLOAD, DOUBLEDAY & COMPANY INC.
GARDEN CITY, NEW YORK, 1979
COPYRIGHT � 1978, 1979 by ARTHUR IIAILEY
Prevela s engleskoga ZLATA KIP�I�
Naslovnu stranicu izradio IGOR KORDEJ
Urednik
ZVONIMIR MAJDAK
Prvo izdanje u ovoj biblioteci
mladost
Zagreb 1986.
Neka vam bokovi budu opasani a svjetla zapaljena.
EVAN�ELJE PO SV. LUKI, 12.35
O tamo, tamo, tamo, u svjetlosti mjeseca
MILTON
Od . . . 1974, brzina kojom se u Kaliforniji grade novi kapaciteti za proizvodnju
elektri�ne energije spala je na manje od polovice izgradnje izme�u 1970. i 1974.
Kao rezultat toga pojavila se vrlo vjerodostojna bojazan da �e oko 1990. zavladati
energetska kriza, koja �e imati razornu ekonomsku snagu. Postoji i opasnost od
djelomi�nih i potpunih isklju�enja ve� u o-samdesetim godinama.
�ASOPIS �FORTUNE
1. POGLAVLJE
Vru�ina!
Vru�ina u zagu�ljivim slojevima poput pokriva�a. Vru�ina koja je zahvatila cijelu
Kaliforniju od su�ne granice Meksika na jugu do veli�anstvene Klamathske �ume koja
se poput klina zabila sjeverno u Oregon. Sparna i iscrpljuju�a vru�ina. Vru�a, suha
termalna depresija duga�ka tisu�u, a �iroka tri stotine milja, spustila se prije
�etiri dana nad Kaliforniju i zasjela tamo poput kvo�ke na jajima, ne pomi�u�i se.
Jutros � jedne srijede u srpnju � struja zraka s Tihog oceana trebala je pomaknuti
taj val vru�ine prema istoku i istovremeno donijeti hladniji zrak i pljuskove na
sjevernoj obali i u planinama. To se nije dogodilo. Sada, u jedan sat poslije
podne, stanovnici Kalifornije su jo� uvijek skapavali od vru�ine pri temperaturi
izme�u 90 i preko 100 F, bez ikakvog izgleda na olak�anje.
U gradovima i predgra�ima, tvornicama i privatnim ku�ama, uredima i trgovinama,
zujalo je �est milijuna ure�aja za klimatizaciju. Na tisu�ama farmi u Centralnoj
dolini � najbogatijem poljoprivrednom kompleksu na svijetu � armije elektri�nih
crpki crple su vodu iz dubokih bunara, �alju�i je �ednoj stoci i suncem ispr�enim
plodovima � �itu, vo�u, agrumima, krmivu, dinjama i lubenicama i stotinama drugih
biljaka. Bezbroj hladionika i ure�aja za duboko smrzavanje neprekidno je radilo. I
na drugim mjestima potra�nja za elektri�nom energijom se nije smanjivala, jer su
potro�a�i bili razma�eni, skloni da upotrebljavaju razna po-
magala i instrumente koji su gutali energiju bez zastoja.
Kalifornija je zapamtila i pre�ivjela i posljedice drugih valova vru�ine, ali ni
pri jednom od dosada�njih nije potra�nja elektri�ne energije bila tako velika.
�Tu smo, dakle�, nepotrebno primijeti glavni distributer elektri�ne energije.
�Odlazi i na�a posljednja operativna zaliha.�
Svi koji su mogli �uti tu primjedbu, ve� su to znali. A svi su se oni, u ovom
slu�aju i stalno osoblje i �efovi kompanije, nagurali u kontrolni centar za
mjerenje e-nergije kompanije Golden State Povver and Light.1
Golden State Povver, ili kako su je �e��e zvali GSP&L, bila je div poput General
Motorsa me�u javnim komunalnim slu�bama. Bio je to izvor koji je proizvodio i
distribuirao dvije tre�ine elektri�ne energije i prirodnog plina dr�ave
Kalifornije. Njena je prisutnost bila jednako bliska kao i prisutnost sunca,
naran�i ili vina u dr�avi i jednako je tako shva�ena kao ne�to �to se samo po sebi
razumije. GSP&L bila je jaka, bogata i, prema vlastitom opisu, djelotvorna
kompanija. Njena joj je prodornost ponekad donosila nadimak �God's Povver and
Love�.2
Kontrolni centar za mjerenje energije u GSP&L bio je dobro osiguran podzemni
komandni prostor �to ga je jednom neki posjetilac opisao kao operacionu dvoranu
bolnice udru�enu s komandnim mostom prekooceanskog broda. Njen je sredi�nji dio bio
komunikaciona konzola na podiju dvije stepenice iznad razine poda. Ovdje je radio
glavni distributer sa �est pomo�nika. Tastature dvaju kompjuterskih terminala
nalazile su se u neposrednoj blizini. Na zidovima su bile baterije prekida�a,
dijagrami strujnih krugova i trafo-stanica sa svjetlima u raznim bojama i
instrumentima koji su pokazivali trenutno stanje u dvije stotine i pedeset
elektri�nih generatora koji su se nalazili u dvadeset i �etiri centrale na podru�ju
cijele dr�ave. Atmosfera je bila radna jer je pola tuceta pomo�nika dispe�era
neprestano unosilo nove koli�ine podataka. Pa ipak, svi su
1 Energija i svjetlo Zlatne dr�ave (Kalifomiju nazivaju Zlatnom dr�avom)
2 Bo�ja snaga i ljubav (power - snaga i energija)
zvukovi bili prigu�eni jer je prostorija bila tako gra�ena.
�Prokleto ste sigurni da ne mo�emo kupiti jo� energije?� Pitanje je do�lo od
povisoke, mi�i�ave osobe samo u ko�ulji koja je stajala kraj dispe�erskog podija.
Nim Goldman, potpredsjednik, planer i pomo�nik generalnog direktora GSP&L zbog
vru�ine je otpustio kravatu i otkop�ao gornje dugme na ko�ulji, te mu se tu nazirao
dio obra�tenih prsiju. Dlake na prsima bile su jednake onima na glavi � crne,
kovr�ave, tu i tamo protkane sivim. Lice mu je bilo jakih kostiju i rumeno, o�i su
gledale otvoreno i autoritativno i u ve�ini slu�ajeva � premda ne i ovog trena � s
nagovje�tajem humora. Nim Goldman je bio u kasnim �etrdesetim godinama, a obi�no je
izgledao mla�i. Danas, zbog napetosti i iscrpljenosti, to se ne bi moglo re�i. U
posljednjih nekoliko dana ostajao je na poslu do pono�i i ustajao u �etiri ujutro;
rano ustajanje zahtijevalo je i rano brijanje, tako da je sada ve� imao kratku,
�ekinjavu bradu. Kao i ostali u kontrolnom centru, i Nim se znojio djelomi�no zbog
napetosti, a djelomi�no zbog toga �to je prije nekoliko sati ure�aj za
klimatizaciju bio pode�en na smanjeni rad. To je bio rezultat hitnog zahtjeva koji
je potekao odavde i bio emitiran preko TV i radija, da se smanji potro�nja
elektri�ne energije zbog ozbiljne krize u proizvodnji. Ali, sude�i prema liniji
dijagrama koja se penjala, ve�ina ljudi nije se odazvala pozivu, i svi prisutni u
kontrolnom centru bili su toga svjesni.
Glavni dispe�er, sjedokosi veteran, izgledao je uvrije�en dok je odgovarao na
Nimovo pitanje. U posljednja dva dana, dva dispe�erova pomo�nika bila su neprestano
na telefonima, poput o�ajnih ku�anica, tra�e�i da kupe vi�ak energije u ostalim
dr�avama i u Kanadi. Nim Goldman je to znao. �Izvla�imo svaku koli�inu koju mo�emo
dobiti iz Oregona i Nevade, gospodine Goldman. Pacific Intertie je preoptere�en.
Arizona nam donekle poma�e, ali i oni imaju problema. Sutra �e oni tra�iti da kupe
od NAS!�
�Recite im da nema ni najmanje nade�, dovikne �ena-pomo�nik.
�Mo�emo li sami zadovoljiti potrebe dana�njeg po-slijegodneva?� Ovaj put to je
upitao J. Eric Humphrev,
generalni direktor, predsjednik kompanije, okre�u�i se od kompjutora s kojeg je
pro�itao izvje�taj o trenutnoj situaciji. Kao i obi�no, glas generalnog direktora
bio je tih, u skladu sa samosvjesnim pona�anjem Bostonca, koje je i danas, kao i
uvijek, nosio sa sobom poput oklopa. Bilo je malo onih koji su uspjeli probiti taj
oklop. �ivio je i bogatio se u Kaliforniji ve� trideset godina, ali neformalnost
Zapada nije uspjela zamagliti patinu Nove Engleske u Erica Humphrevja. Bio je
nizak, zbijen, skladnih crta lica s kontaktnim le�ama, besprijekorno dotjeran.
Unato� vru�ini, nosio je tamno poslovno odijelo s prslukom, a ako se i znojio, to
se nije primje�ivalo.
�Nema puno izgleda, gospodine�, odgovori glavni dispe�er. Proguta jo� jednu tabletu
Gelusila: izgubio je pojam o tome koliko ih je ve� danas progutao. Dispe�erima su
trebale te tablete zbog napetosti koju je donio njihov posao, pa je GSP&L, kao znak
dobrih odnosa izme�u uprave i osoblja, dala postaviti posebnu kutiju iz koje su se
slu�benici mogli besplatno poslu�iti blagim umiruju�im sredstvom.
Nim Goldman doda: �Ako i uspijemo, bit �e to na rubu i s mnogo sre�e.�
Kao �to je prije nekoliko trenutaka rekao glavni dispe�er, posljednja operativna
zaliha GSP&L stavljena je u pun pogon. Nije objasnio, jer su to svi prisutni znali,
da je komunalna ustanova kakva je bila Golden State Power and Light imala dvije
vrsle zaliha elektri�ne energije � �operativne� i �u pripremi�. Operativna zaliha
je obuhva�ala generatore koji su bili u pogonu ali ne punom snagom, iako se njihova
proizvodnja energije mogla po potrebi smjesta pove�ati. Zaliha u pripremi
obuhva�ala je sve one generatore koji nisu bili u pogonu, ali su se mogli uklju�iti
i po�eti proizvoditi punu koli�inu energije u roku od dese"t do petnaest minuta.
Prije jednog sata, posljednje zalihe u pripremi � dvostruke plinske turbine u
elektrani pokraj Fresna, svaka od po �ezdeset pet tisu�a kilovata � postale su
operativne rezerve. Sada su plinske turbine koje su do tog trenutka radile na
prazno, stavljene u pun pogon proizvode�i maksimum energije, te na taj na�in nije
preostalo nigdje vi�e nikakve rezerve.
I
Krupan, malo pognut, namr�ten mu�karac, �ije lice kao da je uzeto sa �aljivog vr�a,
obrva nadvijenih nad o�i, javi se osornim glasom: �Prokletstvo! Do �avola! Da smo
imali to�nu prognozu vremena za danas, ne bismo se sada nalazili u tom �kripcu.�
Ray Paulsen, izvr�ni potpredsjednik odsjeka za opskrbu energijom, nestrpljivim
korakom krene od stola gdje je zajedno s ostalima do tada prou�avao krivulju
potro�nje i upore�i-vao je s krivuljama isto tako vru�ih dana pro�le godine.
�I svi ostali prognosti�ari napravili su istu gre�ku kao i na��, primijeti Nim
Goldman. ��itao sam sino� u ve�ernjim novinama i �uo jutros na radiju da �e zrak
danas biti hladniji.�
�Vjerojatno je odatle i ona uzela svoju prognozu � iz nekih novina! Kladim se da ju
je izrezala i prilijepila na oglasnu plo�u.� Paulsen o�tro pogleda Nima. Nim slegne
ramenima. Svi su znali da se njih dvojica mrze. Nim, u dvostrukoj ulozi planera i
pomo�nika generalnog direktora, imao je slobodna ovla�tenja u GSP&L koja su �esto
prelazila granice pojedinih odjela. U pro�losti �esto je zalazio na Paulsenovo
podru�je, i premda je Ray Paulsen bio dvije stepenice vi�e u hijerarhiji kompanije,
gotovo ni�ta nije mogao u�initi protiv toga.
�Ako pod ,ona' misli� mene, Ray, mogao bi barem biti toliko pristojan da
upotrijebi� moje ime.� Sve se glave okrenu�e. Nitko nije primijetio kad je
Millicent Knight, ljupka i sabrana brineta, glavni meteorolog kompanije, u�la u
prostoriju. Ipak, njen dolazak nije bio neobi�an. Meteorolo�ki odsjek, zajedno s
uredom gospo�ice Knight, bio je dio kontrolnog centra, odijeljen od njega samo
staklenim zidom.
Ostalim mu�karcima bilo bi neugodno. Ali ne Rayu Paulsenu. Do svog visokog mjesta u
Golden State Power and Light kompaniji do�ao je te�kim putem. Po�eo je prije
trideset i pet godina kao pomo�ni radnik na terenu, da bi postao predradnik,
poslovo�a i kasnije dobio i druga rukovode�a mjesta. Jednom, za vrijeme snje�ne
me�ave u planini, vjetar ga je zbacio sa stupa dalekovoda. Tada mu je bila
povrije�ena kralje�nica, i od tada je uvijek bio malo pognut. Na tro�ak kompanije
zavr�io je fakultet ve�ernjim te�ajevima i postao diplomi-_rajgi in�enjer. Od tada,
u toku godina, njegovo je znanje
0 sistemu GSP&L postalo enciklopedijsko. Na �alost, nigdje u toku svog �kolovanja i
uspona nije stekao fino�u ni ugla�enost.
�Govno, Milly!� odbrusi Paulsen. �Rekao sam, kao i uvijek, ono �to sam i mislio, i
�to bih mislio i rekao i svakom mu�karcu. Radi� poput mu�karca, samo �to se ne
odnose prema tebi kao da si mu�karac.�
Gospo�ica Knight srdito odgovori: �U ovom slu�aju nije ni od kakva zna�enja jesam
li �ena ili mu�karac. Moj odjel poznat je po velikom broju to�nih prognoza �
osamdeset posto, �to ti savr�eno dobro zna�. Nigdje ne�e� na�i bolji prosjek.�
�Ali ti i tvoji ljudi ste danas stvarno uprskali!�
�Zaboga, Ray�, prosvjedovao je Nim Goldman. �Ovo nas ne�e nikamo odvesti.�
J. Eric Humphrev slu�ao je prepirku o�ito nezainteresiran. Generalni direktor nije
to nikada posebno rekao, ali je ponekad ostavljao dojam kao da nema ni�ta protiv
sukoba me�u osobljem na vi�em polo�aju, ako takvi sukobi nisu utjecali na njihov
rad. Bilo je ljudi � vjerojatno je i Humphrev bio jedan od njih � koji su vjerovali
da je organizacija u kojoj uvijek vlada sklad istovremeno i zadovoljna. Ali, kad bi
generalnom direktoru to bilo potrebno, o�trim no�em autoriteta prerezao bi svaku
prepirku.
Ovog trenutka, ako bi se pravo reklo, �efovi poput Humphrevja, Nima Goldmana,
Paulsena i jo� nekolicine koji su se nalazili u kontrolnom centru, nisu tamo imali
nikakva posla. Centar je imao vlastito osoblje. Sve �to je trebalo u�initi u hitnom
slu�aju, dobro se znalo
1 davno pripremilo. Ve�inom bi se to u�inilo putem kompjutora, a sve upute bile su
pripremljene i nadohvat ruke. Ipak, u krizama poput ove s kojom se sada suo�ila
kompanija GSP&L, taj centar sa svojim najsvje�ijim informacijama postajao je
privla�an poput magneta za sve one koji su imali ovla�tenje da u�u u nj.
Veliko, jo� nerije�eno pitanje bilo je: ho�e li potrebe za elektri�nom energijom
biti ve�e od mogu�nosti opskrbe? Ako se poka�e da je odgovor na to pitanje
potvrdan, isklju�it �e se �itav niz trafo-stanica ostavljaju�i dijelove Kalifornije
bez energije, izoliraju�i cijele komune, stvaraju�i potpuni kaos.
Ve� je bilo u toku djelomi�no smanjenje potro�nje zbog krize. Od deset sati prije
podne napon koji je GSP&L isporu�ivala svojim potro�a�ima postepeno se smanjivao i
sad je iznosio osam posto ispod normalnog. Redukcija je donosila malu u�tedu, ali
je istovremeno zna�ila da su slabi potro�a�i poput su�ila za kosu, hladnjaka i
elektri�nih pisa�ih strojeva dobivali deset volti manje nego obi�no, a ure�aji
visokog napona dobivali su devetnaest do dvadeset volti manje nego obi�no. Ni�i
napon smanjio je u�inak svih strojeva, �to je zna�ilo da su svi strojevi radili
glasnije nego ina�e i prije se zagrijavali. I neki su kompjutori bili u nevolji.
Oni koji nisu imali regulator napona, ve� su se automatski isklju�ili i ostat �e
isklju�eni dok se ne vrati normalan napon. Jedna od popratnih pojava bilo je i to
da su se slike na ku�nim televizorima smanjivale i sada bile manje od ekrana. Ali
ako to ne potraje dugo, ne�e biti ni ve�ih kvarova. I svjetlo je tako�er, od
blje�tavo bijelog postalo malo zamu�eno.
Ipak, granica je bila smanjenje od osam posto. Nakon toga, elektri�ni strojevi bi
se pregrijali, mo�da i zapalili i uzrokovali opasnost od po�ara. Prema tome, ako
ovo djelomi�no smanjenje ne bude dovoljno, posljednji izlaz bit �e preraspodjela
energije, �to zna�i da �e se neka podru�ja morati potpuno isklju�iti.
Slijede�a dva sata dat �e odgovor. Kad bi GSP&L mogao izdr�ati nekako do polovice
poslijepodneva, vremena najve�e potro�nje u vru�im danima, zahtjev bi se smanjio do
slijede�eg dana. A tada, uz pretpostavku da �e sutra�nji dan biti hladniji � ne�e
biti problema.
Ali ako sada�nje optere�enje, koje je stalno raslo cijelog dana, nastavi rasti...
moglo bi se dogoditi ono najgore.
Ray Paulsen se nije lako predavao. �Dakle, Milly�, ustrajao je, �dana�nja prognoza
vremena bila je smije�no pogre�na, zar ne?�
�Da, to je istina. Ako to �eli� protuma�iti na taj nepravedan ru�an na�in.� Tamne
o�i Millicent Knight blistale su od srd�be. �Ali je isto tako to�no da pred obalom
postoji masa zraka nazvana pacifi�ko podru�je visokog tlaka. Meteorolozi ne znaju
mnogo o tome, ali ponekad je to uzrok �to su sve prognoze za cijelu Kalif ornij u
neto�ne za jedan ili vi�e dana.� Zatim podrug-
I
ljivo doda: �Ili si mo�da tako pun elektri�nih struja, da ne zna� tu osnovnu
prirodnu �injenicu?�
Paulsen se upalio, �Hej, �ekaj malo!�
Milly Knight nije obratila pa�nju na nj. �Jo� ne�to.
1 ja i moji ljudi dali smo po�tenu prognozu. Ali prognoza je, u slu�aju da si to
zaboravio, samo prognoza, i u njoj uvijek ima mjesta i sumnji. Ja ti nisam rekla da
isklju�i� Magaliju 2 zbog odr�avanja. Tu odluku si ti donio � a mene optu�uje� za
nju.�
Skupina kod stola se tiho nasmijala. Netko je promrmljao: �Tu�!�
Svi su oni dobro znali da dio dana�njeg problema jest centrala Magalia.
Magalia 2, dio GSP&L centrale sjeverno od Sacra-menta, bio je veliki parni
generator koji je mogao proizvesti �esto tisu�a kilovati. Ali otkako je izgra�en,
prije otprilike deset godina, Magalia 2 je bio izvor neprilika. �esto pucanje
cijevi grija�a i ostale ozbiljnije gre�ke, bile su uzrok �to je �esto bio izvan
pogona. Nedavno �ak devet mjeseci, dok su se stavljale nove cijevi u glavni grija�.
�ak i nakon toga, bilo je problema. Kao �to je jedan in�enjer rekao, odr�avati
Magaliju 2 u pogonu bilo je isto �to i odr�avati na povr�ini mora probu�eni bojni
brod.
Tijekom protekle sedmice direktor centrale Magalia molio je Raya Paulsena za
dopu�tenje da isklju�i broj dva kako bi mogao popraviti cijevi grija�a koje su
curile � prije nego, kako je rekao � �taj nesretni �ajnik eksplodira�. Do ju�er,
Paulsen je nepokolebljivo odbijao taj zahtjev. �ak i prije nego je sada�nji val
vru�ine zapo�eo, energija koju je proizvodila Magalia
2 bila je potrebna zbog nepredvi�enih isklju�enja uslijed kvarova na drugim
centralama. Kao i uvijek, to je bilo pitanje uskla�ivanja prvenstva, i ponekad je
bilo povezano s izvjesnim rizikom. Sino�, nakon �to je pro�itao prognozu vremena za
danas koja je najavljivala hladnije vrijeme, Paulsen je dao pristanak, i generator
je istog trenutka isklju�en, a radovi su zapo�eli nekoliko sati kasnije, kad se
grija� ohladio. Ve� jutros, Magalia 2 je bila izvan pogona a dijelovi cijevi koje
su curile bili su odstranjeni iz grija�a i zamijenjeni novima. Iako je sada bila
o�ajni�ki potrebna, Magalia 2 ne�e biti u pogonu jo� dva dana.
�Da je prognoza bila to�na, Magalia ne bi bila isklju�ena�, srdito promrmlja
Paulsen.
Generalni direktor zatrese glavom. Dosta je �uo. I kasnije �e biti vremena za
ispitivanje. Sad nije bio trenutak za to.
Nim Goldman je razgovarao kod dispe�erske konzole. Sada, najavi sna�nim glasom koji
je nadglasao ostale: �Za pola sata �e zapo�eti preraspodjela energije. Vi�e nema
nikakve sumnje. Morat �emo to u�initi.� Baci pogled prema generalnom direktoru.
�Mislim da bismo morali upozoriti sredstva informiranja, TV i radio jo� uvijek mogu
emitirati upozorenja.�
�U�ini to�, re�e Humphrey. �I neka mi netko nazove guvernera.�
�Da, gospodine.� Pomo�nik dispe�era zapo�ne birati broj.
Sva su lica u sobi bila sumorna. U povijesti kompanije, stolje�e i �etvrt, nije se
nikada dogodilo to �to �e se sada dogoditi � da se svjesno prekine isporuka
energije.
Nim Goldman je ve� telefonirao u Odjel za odnose s javno��u koji se nalazio u
drugoj zgradi. Ne�e biti nikakvih zastoja i upozorenja �e se smjesta objaviti.
Odjel za odnose s javno��u znao je kako treba postupati u takvom slu�aju.
Redoslijed isklju�enja obi�no je bio poznat nekolicini osoba unutar kompanije. Sada
�e se cijela javnost s time upoznati. Kao jo� jedan vid politike, prije nekoliko
mjeseci je bilo odlu�eno da se isklju�enja � ako ikada do�e do njih � izvode u tzv.
�kliznim zamra�enjima�. Bila je to zamisao Odjela za odnose s javno��u kako bi dali
na znanje da su ta zamra�enja samo privremena i da �e sva podru�ja biti jednako
zahva�ena. Fraza �klizno zamra�enje� proizvod je neke mlade tajnice nakon �to njeni
pretpostavljeni, daleko bolje pla�eni od nje, nisu uspjeli prona�i ni�ta
prihvatljivije. Jedna od odbijenih fraza bila je i �dosljedno ograni�enje�.
�Gospodine, dobio sam guvernerov ured u Sacra-mentu�, pomo�nik dispe�era obavijesti
Erica Hum-phrevja. �Ka�u da je guverner na svom rancu kraj Stock-tona i poku�avaju
ga dobiti na telefon. �eljeli bi raz-govorati s vama.�
Generalni direktor kimne glavom i prihvati slu�alicu. Dok mu je ruka "-* ._
mikrofon on upita: �Da li itko zna gdje je.cr.'� Nije trebalo objasniti da se pod
��efom� mislilo na glavnog in�enjera VValtera Tal-bota, mirnog, stalo�enog �kota
koji je sada bio pred mirovinom, i �ija je mudrost u kriti�nim situacijama bila
gotovo legendarna.
�Da�, odgovori Nim Goldman. �Odvezao se da pogleda Big Lil.�
Generalni direktor namr�ti �elo. �Nadam se da je tamo sve u redu.�
Instinktivno sve o�i pogledaju na veliku plo�u s instrumentima iznad koje je
pisalo: LA MISSION BR. 5. To je bio Big Lil, najnoviji i najve�i generator u
centrali La Mission, oko pedeset milja izvan grada.
Big Lil, tj. Lilien Industries iz Pennsvlvanije, izgradili su taj veliki stroj, a
jedan je novinar izmislio kovanicu koja je ostala � bio je �udovi�te od generatora
koje je proizvodilo V/2 milijuna kilovata elektri�ne energije. Kao gorivo
upotrebljavala se nafta u golemim koli�inama koja proizvodi pregrijanu paru �to
tjera divovsku turbinu. U pro�losti i Big Lil je imao svojih kriza. U stadiju
planiranja stru�njaci su se prepirali nije li obi�na glupost graditi tako velik
generator, jer �e se oslanjati na samo jedan izvor energije. Upotrijebili su i
neznanstvenu poredbu s jajima u ko�arici. Drugi stru�njaci nisu se slagali s time.
Oni su upozoravali na �ekonomiju veli�ine�, misle�i pri tome da je masovna
proizvodnja energije jeftinija. Ova druga grupa dobila je ve�inu, i do sada se
pokazalo da je bila u pravu. U dvije godine koliko je bio u pogonu, Big Lil se
pokazao ekonomi�nim u usporedbi s manjim generatorima, na njega se moglo osloniti i
nije bilo nikakvih problema s njim. Danas, u kontrolnom centru, dijagram je
pokazivao �injenicu koja je ohrabrivala, da je Big Lil radio punim kapacitetom,
snose�i golemih �est posto �itavog optere�enja kompanije.
�Rano jutros javili su nam da postoji neka vibracija u turbini�, Ray Paulsen re�e
generalnom direktoru. ��ef i ja smo o tome razgovarali. Iako to vjerojatno nije
ni�ta kriti�no, obojica smo mislili da bi bilo dobro da on to sam pogleda.�
Humphrev kimne glavom u znak da se sla�e. Ovdje �ef ionako nije mogao ni�ta.
Jednostavno, svi su se osje�ali bolje ako je i on bio prisutan.
�Evo guvernera�, objavi telefonist na telefonu koji je Humphrev dr�ao u ruci. I
trenutak kasnije se za�uje poznat glas: �Dobar dan, Eric.�
�Dobar dan, gospodine�, odgovori generalni direktor. �Bojim se da vas zovem zbog
nesretne ...�
Tog trenutka se dogodilo.
Me�u gomilom instrumenata na plo�i s natpisom LA MISSION BR. 5, zujalica u�asno
uporno proizvede niz kratkih, o�trih tonova. Istovremeno, �uta i crvena svjetla za
upozorenje po�nu se paliti i gasiti. Igla na dijagramu br. 5 se zatrese i onda
naglo padne.
�Moj bo�e�, za�uje se ne�iji prenera�eni glas. �Big Lil je ispao iz sistema.�
Nije bilo nikakve sumnje da je tako, jer su svi indikatori pali na nulu.
Reakcije su bile trenutne. U kontrolnom centru za energiju istog je trenutka po�eo
automatski raditi pisa�i stroj koji je velikom brzinom izbacivao izvje�taje o
prekidu visoko naponskih jedinica u centrima i trafostanicama koje su se
isklju�ivale pomo�u kompjutora, i koje su automatski vr�ile preraspodjelu energije.
Preraspodjela �e spasiti cijeli sistem i sprije�iti �tetu na drugim generatorima.
Ali ta je akcija ve� bacila velike dijelove dr�ave u potpuno zamra�enje, potpuno
isklju�enje elektri�ne energije. U roku od dvije ili tri uzastopne sekunde,
milijuni ljudi u potpuno odijeljenim podru�jima zemlje � tvorni�ki radnici i
slu�benici u uredima, farmeri, ku�anice, kupci i prodava�i, radnici u restoranima i
na benzinskim crpkama, me�etari na burzama, hotelijeri, frizeri, kino-posjetioci i
kino-ope-rateri, voza�i tramvaja, radnici u TV-stanicama i gledaoci televizije,
pipni�ari, po�tari, proizvo�a�i vina, lije�nici, zubari, veterinari, igra�i
automatskog biljara... popis koji bi mogao i�i do beskraja � ostali su bez
elektri�ne energije i svjetla, i nisu mogli nastaviti ono �to su trenutak ranije
radili, ma �to to bilo.
U zgradama dizala su se zaustavila me�u katovima. Aerodromi koji su pucali od
aktivnosti, doslovno su prestali djelovati. Na ulicama i auto-cestama semafori su
raditi smjesta prouzrqk.uiu�i prometni kaos. �,,..,
I
line Kali/ nije � podru�je ve�e od ci-s oko tr/ ailijuna stanovnika � iznena-
mrtvojV J�ki, u stanju mirovanja. Ono 'nekoliko trenutaka bila samo mogu�nost,
dostala razorna stvarnost � mnogo lo�ija nego �to se o�ekivalo.
Kod komunikacijske konzole u centru � koja je specijalnim strujnim krugovima bila
za�ti�ena od mogu�eg gubitka energije � sva su tri dispe�era radila brzo, �alju�i
upute za slu�aj nepredvi�ene krize, telefoniraju�i naloge centralama i odjelnim
kontrolorima energije, konzultiraju�i mape koje su bile namotane na valjak i
odmatale se pomo�u no�nih pedala, istovremeno prou�avaju�i televizijski ekran koji
je pokazivao prispjele podatke. Jo� �e mnogo vremena biti tako zaokupljeni poslom,
ali akcije koje su pokrenute kompjutorima, ve� su sada bile daleko ispred njih.
�Hej�, za�uje se guvernerov glas na telefonu Erica Humphrevja, �upravo su se
ugasila sva svjetla.�
�Znam�, re�e generalni direktor. �Zbog toga sam vas i zvao.�
Na drugom telefonu � direktnoj liniji s kontrolnom sobom u centrali La Mission �
Ray Paulsen je vikao: ��to se, do �avola, dogodilo s Big Lilom?�
2. POGLAVLJE
Eksplozija u centrali La Mission Golden State Po-wer and Light kompanije dogodila
se bez ikakvog upozorenja.
VValter Talbot, glavni in�enjer, stigao je prije pola sata da pogleda generator
centrale br. 5 � Big Lil � zbog izvje�taja o laganim vibracijama primije�enim u
turbini, �to ih je dobio rano ujutro. �ef je bio vitak, visok �ovjek, naizgled mrk,
ali s vragolastim smislom za humor. Jo� je uvijek govorio s razvu�enim glasgov-skim
naglaskom iako u posljednjih �etrdeset godina nije bio ni blizu �kotskoj, osim �to
je povremeno prisustvovao �kotskoj ve�eri prire�enoj u �ast pjesnika R. Burnsa u
San Franciscu. Sve �to je radio, radio je polagano i temeljito, pa je tako i danas
pregledavao generator Big Lila u dru�tvu nadzornika centrale, u�enog
in�enjera Danielija. Tijekom �itavog pregleda divovski je generator proizvodio
energiju dovoljnu da upali vi�e od dvadeset milijuna prosje�nih �arulja.
Iskusne u�i �efa i nadzornika mogle su povremeno �uti slabu vibraciju koja je
dolazila iz unutra�njosti turbine a razlikovala se od uobi�ajenog visokog radnog
zvuka. Kona�no, nakon testova me�u kojima je bilo i priklju�enje najlonske sonde na
glavnu osovinu, �ef je rekao: �Nema tu ni�ta zbog �ega bi se trebalo zabrinuti.
Debela Berta nam ne�e prouzro�iti nikakve neprilike, a ono �to treba u�initi,
u�init �emo kad prestane ova panika.�
Dok je to govorio, njih su dvojica stajali u blizini generatora, na metalnoj
re�etki koja je �inila pod u prostoriji velikoj poput katedrale u kojoj se nalazila
glavna turbina. Monstruozna turbina-generator bila je duga�ka poput bloka zgrada,
polo�ena na sedam velikih betonskih postolja koja su oblikom podsje�ala na nasukane
kitove. Odmah ispod njih nalazio se veliki parni kotao u koji su cijevi pod velikim
pritiskom dovodile paru iz grija�a i iz kojeg su je odvodile izravno u turbinu. Tu
su bili i ostali potrebni ure�aji. Oba su mu�karca imala za�titne kacige i
pokriva�e za u�i. Ipak, ni jedna od mjera opreza nije im mogla pomo�i pri
eksploziji koja je trenutak kasnije izbila uz zaglu�nu grmljavinu. �ef i nadzornik
centrale Danieli osjetili su sekundarni udarac dinamitne eksplozije koja je izbila
ispod poda glavne hale i rastrgla cijev promjera tri stope, jednu od nekoliko
cijevi koje su dovodile paru pod velikim pritiskom iz grija�a u kotao. I manja
cijev za dovod ulja za podmazivanje bila je raznesena. Eksplozija, zajedno s
oslobo�enom parom, proizvela je silnu, zaglu�nu buku poput grmljavine. Tada je para
temperature od tisu�u stupnjeva Farhenheita i pod pritiskom od dvije tisu�e
�etiristo funti na kvadratni in�, pojurila kroz re�etku na kojoj su dvojica
mu�karaca stajala.
Obojica su umrla istog trenutka. Bili su doslovno kuhani, poput povr�a u Papinovu
loncu. Nekoliko sekundi kasnije, �itav je prizor bio zamra�en gustim crnim dimom od
ulja iz puknute cijevi, koje se upalilo od iskre nastale kad je jedan komadi�
kovine udario o drugi.
Dva radnika centrale koji su ne�to bojili na skeli visoko iznad poda, ugro�eni
crnim dimom �to se penjao prema njima, poku�ali su se naslijepo popeti na hodnik
koji se protezao uza zid petnaestak stopa iznad njih. U tome nisu uspjeli, i pali
su u smrt pod sobom.
Samo u kontrolnoj sobi centrale, koja je bila udaljena dvije stotine stopa i
za�ti�ena dvostrukim vratima, izbjegnuta je potpuna katastrofa. Brza reakcija
tehni�ara zadu�enog za plo�u s instrumentima generatora br. 5, uz pomo� automatskih
sredstava, isklju�ila je Big Lil tako da nisu o�te�eni vitalni dijelovi turbina--
generatora.
U centrali La Mission trebat �e ispitivati nekoliko dana � stru�njaci �e mu�no
prosijavati krhotine a �e-rifovi pomo�nici i slu�benici FBI vr�it �e istragu � dok
se ne ustanovi uzrok eksplozije i okolnosti koje su do nje dovele. Ali sumnja da se
radi o sabota�i pojavit �e se vrlo brzo, i kasnije �e se pokazati ispravnom.
Na kraju, prikupljeni dokazi pridonijeli su stvaranju prili�no to�ne slike
eksplozije i doga�aja koji su joj prethodili.
U jedanaest i �etrdeset tog jutra, na glavni ulaz centrale La Mission pje�ke je
do�ao mu�karac srednje visine, bijelac, glatko izbrijan, s nao�arima u metalnom
okviru, blijedo�u�kaste puti. Bio je u uniformi slu�benika Armije spasa, i nosio je
torbu za spise.
Na zahtjev �uvara na vratima, pokazao je pismo, o�ito napisano na pisa�em papiru
Golden State Power and Light kompanije, koje mu je dopu�talo ulaz u centralu kako
bi sakupljao dobrovoljne priloge radnika za dobrotvornu priredbu � besplatan
program za vrijeme ru�ka � �to ju je organizirala Armija spasa za pomo� siroma�noj
djeci.
�uvar je upozorio slu�benika Armije spasa da mora oti�i u ured nadzornika centrale
i njemu pokazati pismo. �uvar ga je uputio kako �e do�i do ureda koji se nalazio na
drugom katu glavne zgrade centrale i do kojeg se dolazilo kroz ta vrata koja se
nisu vidjela s �u-varskog mjesta. Posjetilac je krenuo u smjeru kojim je bio
upu�en. �uvar ga nije vi�e vidio sve do otprilike dvadeset minuta kasnije, kada je
napu�tao centralu, �uvar je primijetio da je jo� uvijek nosio torbu za spise.
Eksplozija se dogodila jedan sat kasnije.
Da je slu�ba sigurnosti bila �vr��a, kao �to je to kasnije utvr�eno na ispitivanju,
takav posjetilac ne bi bio pu�ten u postrojenja centrale bez pratnje. Ali, GSP&L
kompanija, kao uostalom i ostale javne slu�be drugdje, morala se suo�iti s posebnim
problemima i dilemama u pogledu sigurnosti. Kad bi se i mogla organizirati �vrsta
slu�ba osiguranja u devedeset i �etiri elektri�ne centrale, u tucetima servisa i
skladi�ta, stotinama automatskih trafo-stanica, u nizu podru�nih ureda i u
centralnom �tabu koji je zauzimao dva povezana nebodera, stajala bi cijelo
bogatstvo. U vrijeme kad su cijene goriva bile astronomske, a potro�a�i su se ve�
ionako bunili da su ra�uni za struju i plin previsoki, svaki zahtjev za pove�anje
cijena kako bi se namirila sredstva za pla�e i ostale tro�kove odr�avanja slu�be
sigurnosti, bio bi odbijen. Zbog svih tih razloga, bilo je razmjerno malo
slu�benika osiguranja. Prema tome, velik dio kom-panijinih sistema osiguranja bio
je samo prividan, osnovan na prora�unatom riziku.
U La Missionu se rizik � uz cijenu od �etiri ljudska �ivota � pokazao previsok.
Policijsko ispitivanje utvrdilo je nekoliko pojedinosti, �ovjek koji se izdavao za
slu�benika Armije spasa bio je varalica, odjeven zacijelo u ukradenu uniformu.
Pismo koje je imao � iako je bilo napisano na pisa�em papiru GSP&L kompanije, do
kojeg nije bilo te�ko do�i, bilo je krivotvoreno. Kompanija ne bi ni u kojem
slu�aju dopustila da se od njenih slu�benika tra�i ikakav prilog za vrijeme rada, i
nikako se nije mogao prona�i ni jedan slu�benik u cijeloj organizaciji koji bi
mogao napisati takvo pismo. �uvar u centrali La Mission nije se mogao sjetiti imena
na dnu stranice, ali se sje�ao da je potpis bio ��r�karija�.
Bilo je utvr�eno i to da posjetilac, kad se jednom na�ao unutar glavne zgrade, nije
oti�ao u nadzornikov ured. Nitko ga nije tamo vidio. Da ga je itko vidio, ne bi to
lako zaboravio.
Slijedilo je naga�anje.
Najvjerojatnije je la�ni predstavnik Armije spasa krenuo niz metalne stepenice u
proizvodni dio tik is-pod poda glavne hale s turbinama. Taj dio, kao ni onaj iznad
njega, nije imao pregradnih zidova, tako da je donja straija nekoliko generatora,
bila jasno vidljiva,
kroz re�etkasti pod izme�u niza izoliranih cijevi za paru i ostalih ure�aja. Nije
mogao pogrije�iti u tome koji je Big Lil br. 5 zbog njegove veli�ine i ure�aja uz
njega.
Mo�da je uljez imao unaprijed pripremljen plan rasporeda prostorija centrale, ali
to nije bilo bitno. Glavna zgrada u kojoj se nalaze generatori jednostavne je
konstrukcije � gotovo poput divovske kutije. Mogao je tako�er znati da je centrala
La Mission gotovo potpuno automatizirana i da ima malo radnika, i zbog toga je
postojala velika vjerojatnost da �e se mo�i kretati po centrali neprimije�en.
Gotovo je sigurno da je uljez stigao ispod Big Lila, gdje je otvorio torbu za spise
u kojoj se nalazila dina-mitska bomba. Vjerojatno je gledao gdje bi stavio bombu,
na mjesto koje nije jako vidljivo, te je jama�no, primijetio metalnu izbo�inu u
blizini spoja dviju parnih cijevi koja mu se �inila prikladnom. Po�to je aktivirao
mehanizam pode�en na odre�eno vrijeme, bez sumnje je stavio bombu na tu izbo�inu.
Taj izbor mjesta pokazao je kako je njegovo tehni�ko znanje manjkavo. Da je bolje
poznavao tehnologiju, bio bi stavio bombu kraj glavne dovodne cijevi divovskog
generatora gdje bi ona u�inila najve�u �tetu stavljaju�i Big Lil van pogona mo�da
�ak i godinu dana.
Stru�njaci za eksploziv potvrdili su da se to zaista moglo dogoditi. Zaklju�ili su
da je ono �to je saboter upotrijebio bio �oblikovan naboj� � dinamit u obliku
sto�ca koji nakon detonacije ima razornu snagu usmjerenu naprijed, poput metka. Ta
eksplozija probija sve �to se nalazi neposredno pred njom. Dogodilo se da je to
bila parna cijev koja je vodila od grija�a prema kotlu.
Pretpostavka se nastavlja � odmah po�to je stavio bombu, saboter je neprimije�en
iza�ao iz glavne zgrade, do�ao do izlaza i bezbri�no iza�ao, pobu�uju�i �ak manje
pa�nje nego pri ulasku.
Od tog trenutka ni�ta se nije znalo o njegovu kretanju. Niti se, unato� temeljitom
ispitivanju, i�ta saznalo o njegovu identitetu. Istina, postojao je telefonski
poziv od navodne podzemne revolucionarne grupe � Prijatelja slobode � koja je
preuzela odgovornost za eksploziju, ali policija nije znala ni gdje se ta grupa
nalazi ni tko su njeni �lanovi.
Ali, sve se to doznalo kasnije. U centrali La Mission vladao je kaos jo� nekih
devedesetak minuta nakon eksplozije.
Vatrogasci, koji su se pojavili odmah nakon automatskog poziva, imali su velikih
pote�ko�a pri ga�enju po�ara nastalog od prolivenog ulja i provjetravanju glavne
turbinske hale i donjeg prostora koji su bili puni gustog crnog dima. Kad su
kona�no uspjeli malo srediti prilike, odnesena su �etiri tijela. Tijela glavnog
in�enjera i nadzornika jedva su se mogla prepoznati. Jedan u�asnut slu�benik
centrale opisao ih je �kao kuhane rakove� �to je bio rezultat djelovanja pregrijane
pare.
Brzo odre�ivanje �tete pokazalo je da je bila neznatna. Trebalo je zamijeniti nosa�
osovine koji je zahvatila eksplozija tako da je bio prekinut dovod ulja za
podmazivanje. To je bilo sve. Popravak, uklju�uju�i i postavljanje novih cijevi za
paru, trajat �e jednu sedmicu, a nakon toga �e divovski generator biti ponovno u
pogonu. U tom �e se vremenu ispraviti i slabo vibri-ranje unutar turbine, koje je
glavni in�enjer do�ao pregledati.
3. POGLAVLJE
�Elektri�ni sistem distribucije koji je iznenada, nepredvi�eno, isklju�en na
�irokom podru�ju, sli�an je dje�joj igri s kartama. ,Pokupi pedeset i dvije' � u
jednom trenutku ima� cijeli paket karata, u slijede�em sve su one � bez ikakvog
upozorenja � razasute po podu. Mora� ih pokupiti jednu po jednu, a to zahtijeva
vremena�, strpljivo je obja�njavao Nim Goldman.
Stajao je na galeriji malo iznad kontrolnog centra, odijeljen od njega staklenim
zidom. S te su galerije posjetioci imali pregled nad kontrolnim centrom, i na nju
su prije nekoliko minuta pu�teni novinari, radio i TV--izvjestitelji. Svi su oni na
brzinu upu�eni iz svojih razli�itih centara informacija u GSP&L kompaniju. Direktor
Odjela za odnose s javno��u, Teresa Van Buren, zamolila je Nima da bude slu�beni
govornik u ime kompanije. Upravo se odr�avala improvizirana konferencija.za
Jtampu.,
Neki od izvjestitelja ve� su pokazivali neprijateljstvo zbog odgovora na njihova
pitanja koje su smatrali nedovoljnima.
�Zaboga!� prosvjedovala je izvjestitelj ka iz Califor-nia Examinera, Nancy
Molineaux. �Po�tedite nas tog grubog analogijskog sranja i recite nam ono zbog �ega
smo i do�li. �to je krenulo naopako? Tko je odgovoran za to? �to �e se, i ho�e li
se uop�e i�ta u�initi? Kad �emo dobiti natrag elektri�nu energiju?�
Gospo�ica Molineaux bila je �estoka �ena, privla�na na neki grubi na�in. Visoke
li�ne kosti davale su njenom licu drzak izraz � ponekad je takova i bila � a
uobi�ajen izraz njena lica bila je mje�avina znati�elje i sumnji�avosti na granici
prezira. Bila je elegantna, znala�ki je nosila finu odje�u na svom visokom, vitkom
tijelu, i bila je crnkinja. Profesionalno se pro�ula po tome �to je istra�ivala i
raskrinkavala potkupljivost u javnim slu�bama. Nim ju je promatrao kako bi
promatrao poput igle o�tru ledenu svije�u. Njeno pisanje u pro�losti jasno je dalo
do znanja da GSP&L nije ustanova kojoj se gospo�ica Molineaux divi.
Nekoliko ostalih reportera kimnulo je glavom u znak da se sla�u s njom.
�Ono �to je po�lo naopako, bila je eksplozija u centrali La Mission�, re�e Nim
zadr�av�i u sebi impuls da isto tako o�tro odgovori. �Vjerujemo da je najmanje
dvoje na�ih ljudi poginulo, ali ovog trenutka tamo plamti ulje i sve je u gustom
dimu, te do sada nemamo drugih pojedinosti.�
Netko je upitao: �Imate li imena poginulih?�
�Da, ali ih jo� za sada ne mo�emo objaviti. Najprije moramo obavijestiti njihove
obitelji.�
�Znate li uzrok eksplozije?�
�Ne.�
��to je s elektri�nom energijom?� ubaoi gospo�ica Molineaux.
�Neki predjeli su je ve� dobili. Ve�ina �e je dobiti u roku od �etiri, ili najvi�e
�est sati. A sve bi trebalo biti normalno do ve�eras�, odgovori Nim.
Normalno, pomisli Nim, osim za Waltera Talbota. Prije svega nekoliko minuta
kontrolni je centar primio potresnu vijest da je glavni in�enjer najvjerojatnije
stradao u eksploziji. Nim, koji je bio dugogodi�nji pri-
jatelj glavnog in�enjera, nije jo� imao vremena ni da potpuno shvati stvarnost te
vijesti, ni da �ali za njim, �to je znao da �e osje�ati kasnije. Nim je samo
povr�no poznavao Danielija, glavnog nadzornika centrale, tako da mu se njegova smrt
iako jednako tragi�na, nije �inila tako bliskom. Iako se ni�ta nije �ulo, Nim je
kroz stakleni zid koji je dijelio galeriju od radnog dijela kontrolnog centra mogao
vidjeti u�urbanu aktivnost koja se nastavljala uz dispe�erske konzole i oko njih.
Po�eli da se vrati tamo �to prije bude mogao.
�Ho�e li biti jo� isklju�enja ve�eras?� upita radio--izvjestitelj.
�Ne, ako se povu�e val vru�ine. Re�eno nam je da �e se povu�i.�
Dok su se pitanja redala, Nim je obja�njavao najve�e probleme optere�enja po
neo�ekivano vru�em vremenu.
�Prema tome, vi zapravo ka�ete da niste planirali, niste predvidjeli, niste se
pripremili ni za �to �to bi vas moglo izbaciti iz uobi�ajenoga�, zajedljivo
primijeti Nancy Molineaux.
�Planirati se mo�e samo ...� plane Nim.
Re�enica nije nikada bila dovr�ena.
Teresa Van Buren, direktorica Odjela za odnose s javno��u, vratila se na galeriju s
koje je bila odsutna nekoliko minuta. Bila je niska, debelju�kasta, �ustra �ena
�etrdesetih godina, koja je uvijek imala na sebi izgu�van pamu�ni kostim i te�ke,
sme�e cipele s niskom potpeticom. �esto je bila nepo�e�ljana i neuredna i vi�e
sli�ila izmu�enoj ku�anici nego iskusnom rukovodiocu kompanije, �to je zapravo
bila.
�Imam obavijest�, re�e gospo�a Van Buren. Glas joj je bio uzbu�en, a ruka u kojoj
je dr�ala papir drhtala je. Svi zatihnu.
�Upravo smo saznali da je poginulo �etvoro ljudi, a ne dvoje. Svi poginuli bili su
slu�benici kompanije koji su se u vrijeme eksplozije nalazili na radnom mjestu.
Upravo obavje�tavaju njihovu najbli�u rodbinu, i za nekoliko trenutaka dobit �ete
njihova imena i kratke biografije. Ovla�tena sam tako�er da ka�em da, iako jo� nije
slu�beno potvr�eno, postoji sumnja da je to bila sabota�a.�
U paljbi pitanja koja su slijedila, Nim se polako is-krade iz galerije.
Korak po korak, prema uputama kontrolnog centra, prekinuti sistem distribucije
elektri�ne energije polako se vra�ao u red.
Kod konzole za komunikacije, glavni je dispe�er �onglirao dvjema telefonskim
slu�alicama i istovremeno radio s cijelom baterijom prekida�a. Tihim glasom davao
je upute ljudima koji su uklju�ivali pojedine centrale kako bi se ponovno
uspostavila veza me�u svim centralama �to je automatski bila prekinuta onog
trenutka kad je Big Lil ispao iz sistema. Kad je ponovno uspostavljena veza s
Pacific Intertie, glavni se dispe�er nasloni u svom sivom, metalnom stolcu za
okretanje i ispusti glasan uzdah olak�anja. I tada po�ne pritiskati raznu dugmad
kako bi ponovno dobio mre�u pod napon. Postrance baci pogled na Nima koji se upravo
vratio i re�e: �Na pola smo puta ku�i, gospodine Goldman.�
Nim je shvatio da to zna�i kako je gotovo polovica cjelokupnog podru�ja zahva�enog
totalnim isklju�enjem ve� dobila elektri�nu struju, te da se proces uklju�ivanja
nastavlja. Kompjutor je mogao isklju�iti cijeli sistem, i ovaj put je to i uradio,
br�e nego bilo koji �ovjek, ali ponovno uklju�ivanje morali su ru�no obaviti
tehni�ari pod nadzorom Odjela za kontrolu energije.
Gradovi su imali prednost, i malo-pomalo, jedno podru�je za drugim ponovno je
o�ivljavalo uz pomo� elektri�ne struje. Slijedila su predgra�a, osobito ona s
velikom koncentracijom industrije. Pa onda sela. Posljednja na popisu bila su
zaba�ena poljoprivredna podru�ja.
U�injeno je i nekoliko iznimaka. Bolnice, vodovodne crpne stanice, kanalizacija i
telefonske centrale imale su osobitu prednost zbog svoje vitalne va�nosti. Istina,
takve ustanove imaju uvijek u pripremi vlastite generatore, ali oni su samo
djelomi�no mogli proizvesti potrebnu energiju, i vanjski izvori energije, bili su
neophodni za normalan rad. Tu i tamo, postojali su odjeljci za poseban postupak
prema pojedincima.
Glavni dispe�er prebaci pa�nju na specijalnu mapu strujnih krugova o kojoj je
upravo s nekim razgovarao na jednom od telefona. Mapa je bila puna malih obojenih
kru�i�a.
Pri�ekav�i na prekid u telefonskom razgovoru, Nim upita: ��to je to?�
Dispe�er se �inio iznena�en. �Ne znate �to je to?�
Nim odmahne glavom. �ak ni potpredsjednik planskog odsjeka ne mo�e poznavati, pa
�ak niti vidjeti, tisu�e precizno napravljenih mapa u tako velikoj operaciji poput
ove koju je provodila GSP&L kompanija.
�Ure�aj za odr�avanje �ivota u privatnim ku�ama.� Dispe�er mahne rukom jednom od
svojih pomo�nika i digne se sa svog sjedala dok je pomo�nik zauzimao njegovo
mjesto. �Potreban mi je kratak predah.� Rukom pro�e kroz sijedu kosu, pokretom koji
je izra�avao umor, a onda, ni�ta ne misle�i, dohvati i proguta jo� jednu tabletu
Gelusila.
Na trenutak oslobo�en pritiska, glavni dispe�er polo�i mapu s ozna�enim kru�i�ima
izme�u sebe i Nima. �Ovi crveni kru�i�i ozna�uju �eli�na plu�a � ure�aj za disanje,
kako ga uglavnom zovu danas. Zeleni zna�e ure�aje za dijalizu � umjetne bubrege.
Ovaj naran�asti krug ozna�ava aparat za proizvodnju kisika za jedno dijete.
Posjedujemo takve mape za svako podru�je, i nastojimo da budu to�ne, prema stvarnim
�injenicama. Bolnice koje znaju gdje su, u kojim privatnim ku�ama smje�teni takvi
ure�aji, poma�u nam u tome.�
�Upravo ste popunili jednu prazninu u mom obrazovanju�, re�e Nim i nastavi
prou�avati mapu koja ga je op�injala.
�Ve�ina ljudi kojima je takva oprema potrebna za �ivot, ima onu vrstu koja se u
slu�aju potrebe automatski prebacuje na baterije�, nastavi dispe�er. �Ipak, kad
nestane elektri�ne energije koju dobivaju izvana, to je za njih bolno. Zato mi brzo
provjeravamo ako do�e do lokalnog nestanka energije, te ako postoji bilo kakva
sumnja ili problem, brzo �aljemo tim ljudima mali pre-nosni generator.�
�Ali mi nemamo toliko malih prenosnih generatora � zacijelo ih nemamo dovoljno za
nestanak energije na tako �irokom podru�ju kao �to je bilo danas.�
�Ne, nemamo ni dovoljno ekipa za monta�u. Ali danas smo imali sre�u. Odsjeci su
provjeravali. Ni jedan korisnik za �ivot potrebnog ure�aja kod ku�e nije bio ni u
kakvoj opasnosti.� Dispe�er poka�e ponovno na mapu i re�e: �Sad je ve� struja
uklju�ena u svim tim mjestima.�
Saznanje da se prati i vodi ra�una o ljudskom elementu, pa i u tako malom broju,
me�u svim onim golemim koncernima, bilo je dirljivo i ohrabruju�e. Nim je prou�avao
mapu, i o�i su mu lutale s jednog kraja na drugi. Prona�ao je raskr��e izme�u
Lakewooda i Balboa koje je dobro poznavao. Jedan od crvenih kru�i�a ozna�avao je
stambenu zgradu kraj koje se mnogo puta provezao. Ime kraj njega je bilo �Sloan� �
vjerojatno ime korisnika �eli�nih plu�a. Tko je bio Sloan? Pitao se Nim. Kako je
izgledao?
Prekinuli su ga u razmi�ljanju. �Gospodine Goldman, predsjednik �eli s vama
razgovarati. Zove iz centrale La Mdssion.� Nim prihvati telefon koji mu je pru�io
jedan od pomo�nika u kontrolnoj sobi.
�Nim�, re�e Eric Humphrev, �ti si prili�no dobro osobno poznavao Waltera Talbota,
zar ne?� Unato� krizi, predsjednikov je glas bio ugla�en kao i uvijek. Odmah nakon
prvih izvje�taja o eksploziji on je pozvao auto i zajedno s Rayom Paulsenom odvezao
se u La Mission.
�Da�, odgovori Nim. �Walter i ja smo bili dobri prijatelji.� Bio je svjestan toga
da mu glas podrhtava i da je na rubu suza. Gotovo od prije jedanaest godina kad je
Nim pristupio kompaniji GSP&L, on i glavni in�enjer su osje�ali obostranu simpatiju
i obi�no su se povjeravali jedan drugome. Izgledalo je neshvatljivo da nikada vi�e
ne�e biti trenutaka povjeravanja.
�A Walterovu suprugu, kako dobro poznaje� nju?�
�Ardvthe. Poznajem je veoma dobro.� Nim osjeti da predsjednik oklijeva i upita:
�Kako je tamo vani?�
��alosno. Nikada prije nisam vidio tijela ljudi koji su izgorjeli u pregrijanoj
pari. Nadam se da i nikada vi�e ne�u. Jednostavno nema vi�e ko�e, to je samo masa
plikova i sve ispod njih je izlo�eno pogledu. Lica se ne mogu prepoznati.� Za
trenutak je izgledalo kao da se stalo�enost Erica Humphrevja pokolebala, ali onda
se pribrao i nastavio: �Zbog toga �elim da ode� do go-
spo�e Talbot. �to prije to bolje. �ujem da je te�ko prihvatila tu vijest, �to me ne
iznena�uje. Kao prijatelj, mo�da �e� mo�i ne�to pomo�i. �elio bih tako�er da je,
ako mo�e�, odgovori� od namjere da vidi tijelo svog supruga.�
�O Kriste! Eric, za�to ja?� upita Nim.
�Zbog sasvim jasnog razloga. Netko to mora u�initi, a ti si ih oboje poznavao
bolje, kako se �ini, nego bilo tko od nas. Upravo tra�im i Danielijevog prijatelja
da ode njegovoj supruzi zbog istog razloga.�
Nim po�eli da odgovori: Za�to ti ne ide� � svim suprugama poginulih? Ti si na�
glavni zapovjednik i dobiva� prin�evsku pla�u koja bi trebala da bude dovoljna i za
obavljanja nesretne, nezgodne du�nosti tu i tamo. Osim toga, zar smrt u slu�bi
kompanije ne zavre�uje osobni posjet �ovjeka na vrhu? Ali nije to rekao znaju�i da
se J. Eric Humphrev, iako vrlo vrijedan administrator, namjerno povla�io u pozadinu
kad god je to mogao, a ovo je sada bila jo� jedna vrlo jasna takva prilika gdje je
Nim s jo� nekoliko nesretnika morao slu�iti kao njegova zamjena.
�U redu�, popusti Nim. �U�init �u to.�
�Hvala. I molim te, prenesi gospo�i Talbot moju duboku su�ut.�
Nim se nesretno prepusti mra�nim mislima dok je vra�ao telefon. Ono �to je �ef
upravo od njega tra�io, nije bilo ne�to �to je on mogao dobro obaviti. Bio je
svjestan toga da �e kad-tad morati vidjeti Ardvthe Talbot i da �e morati savladati
osje�aje kako bi joj ne�to rekao, kako bude najbolje znao. Ali nije o�ekivao da �e
tako brzo morati i�i k njoj.
Na putu iz kontrolnog centra, Nim susretne Teresu Van Buren. Izgledala je
iscije�eno. O�ito je posljednja konferencija s novinarima tome pridonijela. Osim
toga, i ona je bila dobra prijateljica Waltera Talbota. �Danas nije dobar dan ni za
jedno od nas�, re�e.
�Ne, nije�, slo�i se Nim. Re�e joj kamo ide i �to mu je rekao Eric Humphrev.
Direktorica Odjela za odnose s javno��u napravi grimasu. �Ne zavidim ti. To je
te�ka du�nost. Usput, �ula sam da si imao sukob s Nancy Molineaux.�
�Ta kuja�, re�e Nim sa�alno.
�Da, ona jest kuja, Nim. Ali ona je i odva�na novinarka, daleko bolja od ve�ine
nesposobnih klaunova s kojima se susre�emo na tom poslu.�
�Iznena�en sam da to �ujem od tebe. Ona je odlu�ila da bude kriti�arski � �ak i
neprijateljski raspolo�ena � prije nego je i znala o �emu se radi.�
Gospo�a Van Buren slegne ramenima. �Ovaj debe-loko�ac za kojeg radimo pre�ivjet �e
nekoliko udaraca i strelica. Osim toga, mo�da je neprijateljski stav Nan-cyn na�in
da navede tebe i nekolicinu drugih, da ka�ete vi�e negoli ste namjeravali. Nim,
mora� nau�iti pone�to o �enama � osim gimnastike u krevetu koje, kako se pri�a,
ima� vi�e nego dovoljno.� Prodorno ga je promatrala. �Ti si lovac na �ene, zar ne?�
A tada joj se materinski pogled ubla�i. �Mo�da to nisam smjela re�i ba� sada. Idi,
i u�ini najbolje �to mo�e� za Walterovu suprugu.�
4. POGLAVLJE
Sklup�av�i krupno tijelo u dvosjedu, Fiatu X-19, Nim Goldman je vozio ulicama
poslovnog centra prema San Roqueu, predgra�u na sjeveroistoku grada, gdje su
�ivjeli Walter i Ardvthe Talbot. Dobro je poznavao put jer se mnogo puta njime
provezao.
Sad je ve� bilo rano uve�er, otprilike jedan sat nakon glavne prometne gu�ve onih
koji su se vra�ali ku�i, ali promet je jo� uvijek bio vrlo �iv. Dnevna vru�ina je
malo popustila, ali ne mnogo.
Nim pomakne tijelo kako bi zauzeo bolji polo�aj, i to ga podsjeti da se u
posljednje vrijeme udebljao, i da bi morao skinuti kilograme prije nego on i Fiat
do�u do stadija kada se ne�e mo�i slo�iti. Nije imao namjeru mijenjati auto. Njime
je isticao uvjerenje da ljudi koji voze velika kola slijepo rasipaju dragocjenu
naftu �ive�i u la�nom raju, koji �e uskoro nestati, uz neminovne nesre�e. Jedna od
nesre�a bit �e drasti�na nesta�ica elektri�ne energije.
Nim je gledao na dana�nji prekid samo kao na predigru � neprobavljivo predjelo �
daleko te�ih nesta�ica koje �e uzrokovati pometnju, a dogodit �e se samo za godinu
ili dvije. Neprilika je bila u tome �to, kako
se �inilo, to nikoga ne zabrinjava. �ak i unutar GSP&L kompanije gdje je i mnogo
drugih osim Nima bilo upu�eno u situaciju predvi�alo isto �to i Nim, vladao je mir
koji se mogao prevesti kao: Ne brini. Sve �e se na kraju dobro rije�iti. Nekako
�emo progurati. U me�uvremenu, ne govori o tome javno kako ne bi doveo kompaniju u
opasnost.
U posljednja tri mjeseca, samo je troje ljudi iz Gol-den State Povver and Light
hijerarhije � VValter Talbot, Teresa Van Buren i Nim Goldman � tra�ilo da se
promijeni stav. Oni su tra�ili manje pla�ljivosti, a vi�e iskrenosti. Zalagali su
se za hitno, bezobzirno iskreno upozorenje javnosti, novinstva i politi�ara da je
pred njima zlosretna nesta�ica elektri�ne energije, te da je ni�ta ne mo�e potpuno
sprije�iti, ali da je visoko prioritetni program izgradnje novih centrala zajedno s
velikom i bolnom u�tedom postoje�eg kapaciteta, mo�e malo ubla�iti. Ali, do sada
jo� uvijek prevladava konvencionalni oprez i strah da bi se netko na vlasti u
dr�avi mogao uvrijediti. Nije dopu�tena nikakva promjena. A sada je VValter, jedan
od kri�arskog trija, bio mrtav.
Nima ponovno preplavi �alost za Walterom. Ranije je uspio zadr�ati suze. Sada, sam
u svom autu, dopusti im da poteku � dvije male rje�ice poteku mu niz obraze. U svom
bolu po�eli da mo�e ne�to u�initi za VValtera, pa makar i ne�to tako nestvarno
poput molitve. Poku�ao se sjetiti Kaddisha, �idovske molitve za mrtve koju je
povremeno �uo pri pogrebnim obredima. Tu je molitvu prema tradiciji, govorio
najbli�i mu�ki ro�ak u prisutnosti deset �idova. Nimove su se usne bezglasno
pomicale dok se poku�ao sjetiti prastarih aramejskih rije�i. Yisgadal veyiskadash
sh' may rabbo
be'olmo deevro chiroosey ve'vamlich malchoosay__
Zaustavi se ne znaju�i nastavke molitve, a �ak je i tada bio svjestan da je za
njega potpuno nelogi�no �to poku�ava moliti.
U Nimovu �ivotu su postojali trenuci � i ovo je bio jedan od njih � kad je u sebi
osjetio duboku, nagonsku �elju da vjeruje, da se poistovjeti sa svojim precima. Ali
religija, ili barem vr�enje vjerskih du�nosti, za Nima je bilo iza zatvorenih
vrata. Ta su se vrata za njega zatvorila jo� prije nego se rodio. A zatvorio ih je
njegov otac Isaac Goldman kojj je do�ao u Ameri-
ku iz Isto�ne Evrope kao mladi doseljenik, vatreni socijalist bez prebijene pare.
Kao sin rabina, Isaac je smatrao da se socijalizam i �idovstvo ne mogu nikako
uskladiti. Zbog toga je napustio vjeru svojih predaka slomiv�i srce svojim
roditeljima. �ak i sada, stari se Isaac u dobi od osamdeset i dvije godine rugao
osnovnim postavkama �idovske vjere opisuju�i ih kao �banalno �avrljanje izme�u boga
i Abrahama i budalaste bajke izabranih ljudi�.
Nim je odrastao prihva�aju�i izbor svog oca. Svetkovine Pashe i ostalih svetih dana
� Ro� Ha�ane1 i Jom Kipura2 � nisu se slavile u Goldmanovoj obitelji, a sada je,
kao posljedica Isaacove osobne pobune, tre�a generacija � Nimova djeca Leah i Benjy
� bila odvojena od �idovske tradicije i vjere. Za Benjvja nije bila predvi�ena
ceremonija bar mitzvaha3 � �to je povremeno brinulo Nima pa se je pitao: ima li on
prava, bez obzira na odluku koju je donio za sebe, odvojiti svoju djecu od pet
tisu�a godina �idovske povijesti? Znao je da jo� nije bilo kasno da promijeni
odluku, ali do sada jo� nije rije�io to pitanje.
Dok je razmi�ljao o svojoj obitelji, Nim se sjeti da nije nazvao Ruth da joj javi
da �e se kasno vratiti ku�i. Posegne za radio-telefonom s desne strane, ispod plo�e
s instrumentima � to je bila pogodnost koju je GSP&L kompanija pribavila i platila.
Javi se telefonistica i on joj dade broj svoje ku�e. Nekoliko trenutaka zatim
za�uje zvonjavu telefona i onda se javi dje�ji glas: �Stan Goldman. Benjy Goldman
na telefonu.� Nim se nasmije�i. Da, takav je bio Benjy � �ak u dobi od deset godina
precizan i sistemati�an, za razliku od svoje sestre Leah, �etiri godine starije,
koja je neprestano bila rastresena i na telefonski poziv odgovarala le�ernim
�Zdravo!�
�Tata na telefonu�, odgovori Nim. �Govorim iz auta.� Nau�io je svoje da pri�ekaju
kad to �uju, jer razgovor putem radio-telefona nije se istovremeno mogao voditi s
obje strane. �Je li sve u redu kod ku�e?�
1 Rosh Hashanah � �idovska Nova godina
2 Yom Kippur � dan kajanja za po�injene grijehe
3 �idovski obred kojim dje�ak od 13 godina preuzima dru�tvene i vjerske
obveze odraslog
�Da, tata, sad je sve u redu. Ali bili smo bez struje.� Benjy se zacereka. �Ali,
pretpostavljam da ti to zna�. I, tata, ja sam ponovno navio sve satove.�
�Dobro. Da, znam za struju. Pozovi majku.�
�Leah �eli...�
Nim za�uje kome�anje, a onda glas svoje k�erke. �Zdravo! Gledali smo vijest na
televiziji. Ti nisi bio u vijestima!� Zvu�alo je kao da ga Leah optu�uje. Djeca su
navikla da vide Nima na televiziji kao slu�benog predstavnika GSP&L kompanije.
Mo�da �e to �to se Nim nije pojavio na televiziji danas, smanjiti Leahin ugled me�u
prijateljicama.
��ao mi je zbog toga, Leah. Ali doga�alo se previ�e drugih stvari. Mogu li sada
govoriti s majkom?�
Jo� jedna stanka, a onda, �Nim?� tihi Ruthin glas.
On pritisne polugicu na govor i javi se. �Da, ja sam. Ali tebe dobiti na telefon,
to je kao da se laktovima probija� kroz gu�vu.�
Dok je govorio pre�ao je iz jedne vozne linije auto--puta na drugu, voze�i Fiat
samo jednom rukom. Pred njim je bio znak koji je upozoravao da je skretanje za San
Roque bilo milju i po pred njim.
�Zato �to i djeca �ele razgovarati? Mo�da je to stoga �to te ne vide �esto kod
ku�e.� Ruth nije nikada povisila glas, uvijek je zvu�ala jako blago, pa �ak i onda
kad je izricala prijekor. Ovaj je prijekor bio opravdan, bez rije�i prizna Nim, i
po�eli da nije potakao to pitanje.
�Nim, �uli smo za Waltera. I za druge. Bilo je u vijestima. Iskreno mi je �ao.�
Znao je da je bila iskrena, i da Ruth zna kako su bliski bili on i glavni in�enjer.
Ta vrsta razumijevanja bila je tipi�na za Ruth, iako u ostalim pitanjima kao da su
Nim i Ruth imali sve manje zajedni�kih prisnosti, u usporedbi prema prija�njim
vremenima. Nije bilo nekih neprijateljstava. To ne. Nim je mislio da Ruth uz svoju
mirnu nepokolebljivost ne bi nikada dopustila da do�e do toga. Mogao ju je sada
zamisliti � stalo�ena i mirna, njene blage sive o�i pune razumijevanja. �esto je
mislio da ima osobine Madone. �ak i bez tjelesne ljepote, koju je posjedovala u
obilju, samo njen karakter bi, je �inio liieDom.
Znao je tako�er da �e taj trenutak tuge podijeliti s Be-njvjem i Leah odnose�i se
prema njima kao prema odraslima, na svoj lak i jednostavan na�in. Nim nije nikada
prestao cijeniti Ruth � osobito kao majku. Jednostavno, njihov brak je postao
nezanimljiv, �ak dosadan. Sam za sebe on ga je okarakterizirao kao �ravnu cestu
koja ne vodi nikamo�. Postojalo je jo� ne�to � mo�da posljedica njihove uzajamne
depresije. �ini se da je nedavno Ruth prona�la vlastita zanimanja, zanimanja
0 kojima nije �eljela razgovarati. Nekoliko puta Nim je telefonirao ku�i kad bi
ona ina�e morala biti kod ku�e, ali pokazalo se da je bila odsutna cijeli dan, i
kasnije je izbjegavala obja�njenje, �to nije bilo njoj sli�no. Je li Ruth na�la
ljubavnika? Pretpostavljao je da je to mogu�e. U svakom slu�aju, Nim se pitao kako
dugo i kako daleko �e se oni odvojiti prije nego se dogodi ne�to kona�no, neki
sukob.
�Svi smo potreseni�, re�e. �Eric me zamolio da odem do Ardvthe i sad sam na putu
onamo. Pretpostavljam da �u do�i kasno. Vjerojatno vrlo kasno. Nemoj rne �ekati.�
Naravno, to nije bilo ni�ta novo. Ve�inu ve�eri Nim je radio do kasnih sati.
Rezultat: ve�era kod ku�e je ili kasnila ili ju je potpuno propustio. To je tako�er
zna�ilo da je malo vidio Benjvja i Leah koji su �esto bili ve� u krevetu, pa i
spavali kad se Nim vra�ao. Ponekad je Nim osje�ao krivnju zbog premalo vremena koje
je provodio s djecom, a znao je da to zabrinjava
1 Ruth, iako je rijetko kada to rekla. Ponekad je po�elio da �e��e prigovara.
Ali ve�era�nja odsutnost bila je druga�ija. Nije zahtijevala nikakvo dodatno
obja�njenje niti ispriku, �ak ni njemu samome.
�Jadna Ardvthe�, re�e Ruth. �Upravo sada kad se Walter spremao u mirovinu. A vijest
koju smo upravo �uli �ini to sve jo� strasnijim.�
�Kakva vijest?�
�Oh, mislila sam da �e� ti znati. Bilo je u vijestima. Ljudi koji su postavili
bombu poslali su komuni-ke � mislim da to tako zovu � radio-stanici. Hvalili su se
onim �to su u�inili. Mo�e� li to zamisliti? Kakvi to ljudi moraju biti?�
�Kojoj radio-stanici?� Dok je govorio ispustio je ra-dio-telefon i brzo uklju�io
auto-radio, te prihvatio telefon na vrijeme da �uje Ruth gdje ka�e: �Ne znam.�
�Slu�aj�, re�e joj, �va�no je da to �ujem. Prema tome �u sada zavr�iti razgovor, i
ako budem mogao, nazvat �u te od Ardvthe.�
Nim vrati telefon na mjesto. Radio je ve� bio pode�en na stanicu koja je davala
vijesti, i pogled na sat ga uvjeri da ima jo� pola minute do polovice sata kada �e,
kako je znao, biti pregled svih vijesti.
Pred njim je bio izlaz s auto-puta za San Roque i on skrene svoj Fiat prema njemu.
Ku�a Talbotovih bila je udaljena oko jedne milje.
Na radiju se za�uje zvuk trube koja je slijedila odmah nakon morzeovog znaka i
ozna�avala po�etak vijesti. Vijest koju je Nim �ekao bila je prva.
�Grupa koja sebe naziva Prijateljima slobode, prihvatila je odgovornost za dana�nju
eksploziju u centrali Golden State Power and Light kompanije. Eksplozija je
odnijela �etiri �ivota i uzrokovala nesta�icu elektri�ne struje na �irokom
podru�ju.
Priznanje je bilo na magnetofonskoj vrpci koju je danas kasno poslije podne dobila
lokalna radiostanica. Policija je izjavila da �injenice iznesene na vrpci
upozoravaju na vjerodostojnost. Vrpca se ispituje kako bi se prona�li eventualni
tragovi.�
O�ito je, pomisli Nim, da stanica koju slu�a nije ista koja je dobila vrpcu. Radio-
komentatori nisu htjeli priznati da postoji konkurencija, pa iako je vijest poput
ove bila previ�e va�na a da bi se mogla pre�utjeli, nisu spomenuli ime druge radio-
stanice.
�Prema izvje�taju, mu�ki glas na vrpci � do sada jo� neidentificiran � rekao je,
navodim: Prijatelji slobode se posve�uju narodnoj revoluciji i prosvjeduju protiv
lakomog kapitalisti�kog monopola nad energijom koja, po pravu, pripada narodu. Kraj
navoda.
Komentiraju�i pogibiju �etvorice slu�benika, glasna vrpci ka�e, navodim: Nije bilo
predvi�eno ubijanje, ali u narodnoj revoluciji koja sada zapo�inje, kapitalisti i
njihovi lakaji bit �e �rtve, kao odmazda za njihove zlo�ine prema �ovje�anstvu.
Kraj navofla.
Slu�benik Golden State Power and Light kompanije potvrdio je da je sabota�a bila
uzrok eksplozije, ali nije davao nikakve druge izjave.
Cijena mesa na malo �e vjerojatno uskoro porasti. Danas je ministar poljoprivrede u
VJashingtonu rekao potro�a�ima...�
Nim pru�i ruku i isklju�i radio. Vijest ga je poti�ti-la svojom upravo bolnom
besmisleno��u. Pitao se kakav je dojam ta vijest imala na Ardvthe Talbot koju �e
uskoro vidjeti.
U sumraku koji se spu�tao Nim vidje da je nekoliko automobila parkirano pred
Talbotovom jednostavnom, urednom jednokatnom ku�om ispred koje su se protezale
gredice s cvije�em � Walterovim �ivotnim hobijem. Svjetlo je gorjelo u prizemlju.
Nim prona�e mjesto za svoj Fiat, zaklju�a ga i krene prema ku�i.
5. POGLAVLJE
Ulazna su vrata bila otvorena i iz unutra�njosti �uo se �um glasova. Nim pokuca i
pri�eka. Kad nitko nije do�ao, on u�e.
U predsoblju su glasovi bili jasniji. Shvati da dolaze s desne strane, iz dnevne
sobe. Nim za�uje Ardvthe. Zvu�ala je histeri�no i jecala je. Za�uje nepovezane
rije�i. �... ti ubojice, oh moj bo�e! ... Bio je dobar i ljubazan, nikada ne bi
povrijedio ... Nazivati ga tim prljavim imenima...� Mije�ali su se i drugi glasovi
koji su je bez uspjeha poku�avali umiriti.
Nim je oklijevao. Vrata dnevne sobe su bila pritvorena, ali niti je on mogao
vidjeti unutra, niti su iznutra mogli vidjeti njega. Bio je u napasti da se od�ulja
natrag, da ode neprimije�en kako je i do�ao. Tada se iznenada vrata �irom otvore i
iz sobe iza�e neki �ovjek. Brzo zatvaraju�i vrata za sobom, nasloni se le�ima na
njih. Njegovo je bradato lice bilo blijedo, napeto, puno osje�aja, a o�i su mu bile
zatvorene kao da tra�i trenutak olak�anja. Zatvorena vrata isklju�ila su ve�inu
zvukova iz sobe.
�Wally�, tiho zovne Nim. �Wally.�
I
Mu�karac otvori o�i i za nekoliko sekundi se sabere. �Oh, to si ti, Nim. Hvala ti
�to si do�ao.�
Nim je poznavao Waltera Talbota, mla�eg, jedinca sina, gotovo isto toliko dugo
koliko je bio prijatelj s pokojnim �efom. Wally ml. je tako�er radio za GSP&L
kompaniju. Radio je kao in�enjer za odr�avanje dalekovoda. Bio je o�enjen, imao je
djecu i �ivio je na drugom kraju grada.
�Do �avola, nema se bogzna �to re�i�, re�e Nim. �Osim da ka�em da mi je �ao.�
Wally Talbot kimne. �Znam.� Kretnjom kao da se ispri�ava poka�e na vrata kroz koja
je upravo iza�ao. �Morao sam iza�i na trenutak. Neka je prokleta budala upalila
televizor i �uli smo tu prokletu izjavu koju su dali te ubojice, ta kopilad. Prije
toga smo uspjeli mamu malo umiriti. To ju je ponovno uzbudilo. Zacijelo si �uo.�
�Da, �uo sam. Tko je unutra?�
�Mary. Ostavili smo nekoga s djecom i do�li ovamo. Tada su po�eli dolaziti susjedi.
Mnogi su jo� uvijek tu. Mislim da �ele dobro, ali to ne poma�e. Da je tata tu, on
bi...� Wally se zaustavi prisiljavaju�i se na usiljen smije�ak. �Te�ko se
priviknuti na pomisao da ga vi�e nikada ne�e biti.�
�I ja se tako osje�am.� Nimu je bilo jasno da Wally ml. nije bio u stanju srediti
situaciju u ku�i.
�Slu�aj�, re�e Nim, �ne mo�emo to tako ostaviti. U�imo. Ja �u razgovarati s tvojom
majkom, i poku�ati sve �to mogu, a ti i Mary po�nite polako otpravljati goste.�
�U redu. �ini mi se da je to razumno. Hvala, Nim.� O�ito, Wallyju je trebao netko
tko �e ga uputiti.
Kad su Nim i Wally u�li u dnevnu sobu, tamo je bilo mo�da desetak ljudi koji su
stajali ili sjedili naokolo. Soba je bila svjetla i udobna. Obi�no je bila
prostrana, ali sada se �inila pretrpanom. Unato� ure�aju za klimatizaciju, u njoj
je bilo vru�e. U isto vrijeme vodilo se nekoliko razgovora, a i televizor je bio
uklju�en Pridonose�i op�em �amoru. Ardythe Talbot je sjedila na sofi okru�ena
nekolicinom �ena, od kojih je jedna bila Mary, supruga Wallyja Talbota ml. Ostale
Nim nije prepoznao. Vjerojatno su to bile susjede o kojima je Wally govorio.
Iako je Ardvthi bilo �ezdeset � Ruth i Nim su bili na ro�endanskoj proslavi �
ostala je za�udo zgodna �ena lijepa tijela i izra�ajna lica na kojem su se tek
po�eli nazirati znaci starenja. Njena kratko pod�i�ana crvenkastosme�a kosa bila je
pro�arana sjedinama. Ardvthe je redovito igrala tenis, zbog �ega je bila sjajnog
zdravlja. Ipak, danas je njenog sigurnog dr�anja nestalo. Njeno lice zamrljano
suzama bilo je izmu�eno i staro.
Ardvthe je jo� uvijek govorila kao i prije, isprekidanim glasom, nepovezanim
rije�ima. Kad je ugledala Nima, prestala je.
�Oh, Nim.� Ispru�i ruke prema njemu a ostali se pomaknu kad je on do�ao do sofe,
sjeo do nje i zagrlio je. �Oh, Nim�, ponovi. �Cuo si za tu strahotu koja se
dogodila Walteru?�
�Da, draga�, re�e nje�no, ��uo sam.�
Nim primijeti Wallyja na drugom kraju sobe kako isklju�uje televizor, zove svoju
suprugu na stranu i ne�to joj tiho govori. Mary kimne. Istog trenutka njih dvoje
pristupe drugima, zahvale im i polagano ih jedno po jedno izvedu iz sobe. Nim je
jo� uvijek dr�ao Ardvthe u zagrljaju ni�ta ne govore�i, nastoje�i je smiriti i
utje�iti. Uskoro je dnevna soba bila tiha.
Nim za�uje kako su se ulazna vrata zatvorila za posljednjim susjedom. Wally i Mary,
koji su bili iza�li u predvorje, vrate se u sobu. Wally pro�e rukom kroz kosu i
bradu i re�e: �Sad bi mi dobro do�ao �isti viski. Ho�e li jo� netko?�
Ardythe kimne. I Nim tako�er kimne.
�Ja �u donijeti�, re�e Mary. Uskoro je poslovala s bocama i �a�ama, praznila
pepeljare i dovodila u red dnevnu sobu, mi�u�i znakove po kojima se moglo vidjeti
da je donedavno ovdje bilo mnogo ljudi. Mary je bila vitka poput dje�aka, poslovna.
Prije udaje za Wal-lyja radila je u kreatorskom odjelu neke reklamne a-gencije, i
sad se jo� uvijek time bavila kao slobodni umjetnik, uz brigu za obitelj.
Ardvthe je sad sjedila sama, bez i�ije pomo�i, i polako ispijala svoj viski. Pomalo
joj se vra�ala stalo�enost. Iznenada re�e: �Mora da izgledam stra�no.�
�Ni�ta gore nego bi itko drugi izgledao na tvom mjestu�, uvjeravao ju je Nim.
Ali Ardythe je oti�la do ogledala. �Oh, moj bo�e!� Okrene se prema ostalima i re�e:
�Vi samo pijte, uskoro se vra�am.� Iza�e iz dnevne sobe nose�i svoj viski i mogli
su je �uti kako se uspinje stepenicama. S cini�nim zadovoljstvom Nim pomisli: malo
je mu�karaca koji bi se mogli tako brzo oporaviti, ili bi bili tako jaki kao �ene.
Ipak, odlu�i da najprije saop�i Wallyju ono na �to ga je upozorio Eric Humphrey, da
obitelj ne bi smjela vidjeti Walterovo tijelo. Strese se kad se sjeti
predsjednikovih rije�i: � ... jednostavno nema vi�e ko�e ... Lica se ne mogu
prepoznati.� Mary je oti�la u kuhinju. Dok su dvojica mu�karaca bili sami, Nim je,
najnje�-nije �to je mogao, ispu�taju�i pojedinosti, objasnio situaciju.
Reakcija je bila trenutna. Wally proguta ostatak viskija. Sa suzama u o�ima je
prosvjedovao. �Oh, Kriste! Dovoljno je stra�no samo kad se �uje. Ne bih to mogao
re�i majci. Morat �e� joj ti re�i!�
Nim je �utio, pla�e�i se onoga �to �e se dogoditi.
Ardythe se vratila nakon petnaest minuta. Namaza-la je lice, uredila kosu i
presvukla se iz haljine koju je imala prije u modernu bluzu i suknju. Dok su joj
o�i i dr�anje odavali bol, povr�no gledano vi�e je bila sli�na privla�noj,
normalnoj sebi.
I Mary se vratila u dnevnu sobu. Ovaj put je Wally ponovno napunio �a�e, i njih je
�etvoro sjedilo, osje�aju�i se u po�etku neugodno, ne znaju�i �to da ka�u.
Ti�inu je prekinula Ardvthe.
�vrsto re�e: ��elim vidjeti Waltera.� Tada, okre�u�i se Wallyju, upita: �Zna� li
kamo je otac odnesen, �to ... �to se poduzelo?�
�Dakle ... postoji...� Wally se prekine, ustane, poljubi majku i stoje�i tako da
nije mogao uhvatiti njen pogled nastavi: �Majko, postoji jedan problem. Nim �e ti
re�i, zar ne, Nim?�
Nim po�eli da je negdje drugdje.
�Majko, draga majko�, nastavi Wally jo� uvijek stoje�i. �Mary i ja se moramo
vratiti ku�i djeci. Do�i �emo ponovno. I jedno od nas �e ostati s tobom preko
no�i.�
Kao da nije ni�ta �ula, Ardvthe nastavi: �Kakav problem? ... Za�to ne mogu vidjeti
Waltera? ... Neka mi netko objasni.�
Wally tiho iza�e. Mary ga je slijedila. Ardvthe, �ini se, nije bila svjesna da su
oni oti�li.
�Molim ... Za�to ne mogu ...?�
Nim je uhvati za ruke i zadr�i ih me�u svojima. �Ardvthe, slu�aj me. Walter je umro
iznenada. Sve je bilo gotovo za manje od sekunde. Nije imao vremena da shvati �to
se doga�a, niti je mogao osjetiti ikakvu bol.� Nim se ponada da je to bila istina.
Nastavi: �Ali zbog onoga �to se dogodilo, on je unaka�en.�
Ardvthe zajeca.
�Walter je bio moj prijatelj�, nastavi Nim. �Znam �to je mislio. On ne bi �elio da
ga vidi� onakvog kakav je sada. On bi �elio da ga zapamti� ...� Prestane zagu�en
vlastitim osje�ajima. Nije bio siguran je li ga Ardvthe �ula, a �ak ako i jest, je
li ga razumjela. I opet su sjedili bez rije�i.
Pro�lo je vi�e od jednog sata otkako je Nim stigao.
�Nim�, kona�no upita Ardvthe, �jesi li ve�erao?�
On odmahne glavom. �Nisam imao vremena. A nisam ni gladan.� Bilo mu je te�ko
privikavati se na Ardy-thine iznenadne promjene raspolo�enja.
Ona ustane. �Ne�to �u ti prirediti.�
Slijedio ju je u zbijenu, urednu kuhinju koju je projektirao sam Walter Talbot.
Karakteristi�no za njega, najprije je prou�io vrijeme i pokrete potrebne da bi se
ne�to uradilo, a onda je sve stvari rasporedio tako da se to mo�e uraditi uz
maksimalnu udobnost i minimalno kretanje. Nim sjedne za radni stol u sredini
kuhinje promatraju�i Ardvthe, ne mije�aju�i se u njen posao, misle�i da �e joj,
biti bolje ako bude ne�im zaokupljena.
Zagrijala je juhu i ulila je u dva zemljana vr�i�a. Svoju je pijuckala dok je
mije�ala omlet za�iniv�i ga vlascem i gljivama. Kad je podijelila omlet na dva
dijela, Nim osjeti da je ipak gladan, i pojede ga sa zadovoljstvom. Ardvthe zapo�ne
jesti, ali najve�i dio svog omleta ostavi netaknut na tanjuru. Nakon jela popili su
jaku kavu koju su ponijeli u dnevnu sobu.
Govore�i tiho i razumno, Ardythe re�e: �Mogla bih ustrajati da vidim Waltera.�
�Ako to uradi��, re�e Nim, �nitko te ne mo�e sprije�iti. Ali nadam se da ne�e�.�
�Misli� da �e ih uhvatiti, te ljude koji su postavili bombu i ubili Waltera i
ostale?�
�Na kraju da. Ali to nikada nije lako kad ima� posla s lu�acima. Budu�i da nisu
razumni, te�ko ih je uhvatiti. Ali ako poku�aju ne�to sli�no � a vjerojatno ho�e �
postoji vjerojatnost da budu uhva�eni i ka�njeni.�
�Pretpostavljam da bih morala �eljeti da budu ka�njeni, ali mi nije stalo. Je li ti
lo�e?�
�Nije�, re�e Nim. �U svakom slu�aju, drugi �e se ljudi za to pobrinuti.�
�Ma �to se dogodilo, ni�ta se ne mo�e izmijeniti. Ni�ta ne mo�e vratiti Waltera ...
ili druge ...�, razmi�ljala je Ardythe. �Jesi li znao da smo bili u braku trideset
i �est godina? Trebalo bi da budem zahvalna za sve to. To je vi�e nego �to ima
ve�ina ljudi. I ve�ina tog vremena bilo nam je lijepo ... Trideset i �est
godina ...� Po�ne tiho plakati. �Zagrli me Nim.�
Zagrli je i nasloni njenu glavu sebi na rame. Mogao je osjetiti kako pla�e, ali ne
vi�e histeri�no. To su bile suze posljednjeg pozdrava i prihva�anja, uspomena i
ljubavi; bile su to nje�ne suze �to pro�i��avaju, suze koje su se javile kad je
ljudska du�a zapo�ela proces ozdravljenja � jednako star, neobja�njiv i �udesan kao
i sam �ivot.
Dok je tako dr�ao Ardythe u naru�ju, Nim osjeti opojan, ugodan parfem. Nije ga
primijetio prije kad ju je zagrlio, i upita se kad ga je stavila. Vjerojatno kad je
po�la u gornji kat. Skrene misli.
Postajalo je kasno, sjeti se Nim. Vani je ve� bio potpuni mrak, i samo su se
vidjela svjetla ponekog automobila koji je prolazio. Ali ulica je bila zaba�ena i
mirna, s vrlo malo prometa. Unutra, ku�a se smirila za no�, i sve je bilo tiho.
Ardythe se pomakne u Nimovu naru�ju. Prestala je plakati i pomakne se bli�e.
Ponovno udahne opojan parfem. Tada, na svoje zaprepa�tenje, osjeti kako mu se
tijelo uzbu�uje, i kako postaje svjestan Ardythe kao �ene. Poku�a zaokupiti misli
drugim problemima, obuzdati i opovr�i ono �to se doga�alo s njim, ali bez us-Pjeha.
�Poljubi me, Nim.� Pomakla se tako da su im sada lica bila jedno uz drugo. Njihove
se usne spoje, najprije nje�no, a onda strastveno; Ardvthina su usta bila
zavodni�ka, topla, tra�ila su. Dok je osje�ao kako u oboma raste seksualno
uzbu�enje, Nim se zapita: Zar se to zaista doga�a?
�Nim�, tiho re�e Ardvthe, �ugasi svjetlo.�
On je poslu�a dok je dio njega nagovarao: Nemoj to uraditi! Idi! Oti�i sada! Ali
dok je �ak i prezirao sama sebe, znao je da ne�e oti�i, i da je unutarnji glas bio
samo simboli�an prosvjed.
Na sofi je bilo dovoljno mjesta. Dok je on gasio svjetlo, Ardvthe je skinula dio
odje�e; on joj je pomogao s ostatkom i brzo je zbacio svoju. Kad su se dotaknuli i
zagrlili, on osjeti kako je ona uzbu�ena, puna �elje i iskusna. Njeni su se prsti
lagano, spretno kretali njegovim tijelom tra�e�i kako da mu ugode, i uspijevali u
tome. On je odgovarao istom mjerom. Uskoro je Ardvthe stenjala, a onda glasno
kriknula: �Oh, bo�e, Nim! Nemoj vi�e �ekati, molim ... molim te!�
Osjeti posljednji, slab �alac savjesti i iznenadnu o-�ajni�ku pomisao da bi se
Wally ml. i Mary mogli vratiti kao �to su i rekli i u�i u sobu, ali onda se to sve
rastopi u trenutku kad ga je preplavila strast i u�itak.
�Neugodno ti je, zar ne?�
�Da�, prizna Nim. �Neugodno mi je do stotinu �avola.�
Bilo je to sat kasnije. Obukli su se i upalili svjetla. Prije nekoliko minuta
nazvao je Wally i rekao da su on i Mary na putu onamo i da �e oboje ostati preko
no�i.
�Neka ti ne bude neugodno.� Ardythc ga lagano dotakne rukom i brzo se srame�ljivo
nasmije�i. �Pomogao si mi vi�e nego si svjestan.�
Nimovi instinkti su mu govorili da nije sve rekla: da je ovakav sklad kakav su
upravo zajedni�ki osjetili rijetkost izme�u mu�karca i �ene, i da postoji sva
vjerojatnost da �e se ponoviti. Ako je tako, onda postoji dvostruka briga: ne samo
da se sramotno ponio na dan smrti svog dobrog prijatelja, nego to unosi i novu
komplikaciju u njegov vlastiti �ivot. To mu nije trebalo.
��eljela bih ne�to objasniti�, re�e Ardvthe. �Jako sam voljela Waltera. Bio je on
drag, ljubazan, nje�an �ovjek. Imali smo mnogo lijepih zajedni�kih trenutaka.
Uvijek je bilo zanimljivo s njim. �ivot bez njega... dakle, ne mogu jo� po�eti
misliti o tome. Ali Walter i ja nismo imali spolne odnose ve� vrlo dugo vremena �
�est ili sedam godina. Walter jednostavno nije vi�e mogao. Zna�, to se �esto doga�a
mu�karcima. Mnogo �e��e nego �enama.�
Nim je prosvjedovao: �Ne �elim �uti...�
��elio ili ne �elio, �ut �e�. Jer ne �elim da ve�eras ode� odavde sav zbunjen i
bijedno se osje�aju�i. Re�i �u ti jo� ne�to, Nim. Nisi ti maloprije zaveo mene; ja
sam zavela tebe. I znala sam �to �e se dogoditi, i �to sam �eljela da se dogodi,
mnogo prije nego si ti bio svjestan toga.�
On pomisli: parfem. Na njega je djelovao poput afrodizijaka. Zar je, zaista,
Ardythe to mogla namjeravati?
�Kad �ena nema seksa kod ku�e�, nastavljala je uporno, �ona se ili pomiri s tim,
ili ga potra�i negdje drugdje. Dakle, ja sam se pomirila. Zadovoljila sam se onim
�to sam jo� uvijek imala � dobrim �ovjekom kojeg sam jo� uvijek voljela � i nisam
nikamo i�la. Ali to nije zaustavilo moju �elju.�
�Ardythe, molim te ...�
�Ne, gotovo sam zavr�ila. Danas, ve�eras ... kad sam shvatila da sam izgubila sve
�to sam imala, �eljela sam seks vi�e nego ikada. Iznenada sam osjetila �elju svih
tih izgubljenih sedam godina. I ti si bio ovdje, Nim. A uvijek si mi se svi�ao,
mo�da �ak i malo vi�e nego samo svi�ao, i bio si ovdje kad sam te najvi�e trebala.�
Nasmije�i se. �Ako si do�ao da me utje�i�, u tome si uspio. To je tako jednostavno.
Nemoj to �initi zamr�enijim nego �to jest. I nemoj osje�ati krivnju tamo gdje je ne
bi smjelo biti.�
Nim uzdahne. �Ako ti tako ka�e�, onda ne�u.� �inilo se da je to lak na�in da se
umiri savjest. Mo�da previ�e lak.
�Da, ja tako ka�em. Sada me poljubi jo� jednom i idi ku�i k Ruth.�
U�inio je kako je tra�ila i bilo mu je drago da mo�e oti�i prije nego do�u Wally i
Mary.
U autu, na putu ku�i, Nim se zadubio u slo�enost svog �ivota. U usporedbi s njim,
zamr�ene zavrzlame Golden State Power and Light kompanije izgledale su privla�nijc
i jednostavnije. Na samom vrhu njegovih problema bila je Ruth, njihov brak koji je
pokazivao znakove razdvajanja, i sada Ardvthe. Osim toga, bilo je i drugih �ena s
kojima je nekad imao odnose, uklju�uju�i i dvije najnovije s kojima jo� nije
potpuno prekinuo. �inilo se da se takve stvari doga�aju Nimu a da ih on i ne tra�i.
Ili, zar se on zavaravao o tome? Da li je on zapravo tra�io zavrzlame, misle�i
kasnije da su se one jednostavno dogodile? Bez obzira na to �to je bilo to�no,
nikada, gotovo otkako se mogao sje�ati, nije oskudijevao u prilikama za seks.
Nakon vjen�anja s Ruth prije petnaest godina odlu�no je bio mu�karac samo jedne
�ene. To je trajalo otprilike �etiri godine. Tada se pru�ila jedna prilika za
vanbra�ni seks, i on joj nije odolio. Nakon toga bilo je jo� prilika � neke su bile
samo doga�aj jedne no�i, a neke su s puno odu�evljenja trajale neko vrijeme, da bi
postepeno izblijedjele poput blistave zvijezde prije nego se potpuno ugasi. U
po�etku je Nim mislio da svoje �enskarenje mo�e zadr�ati kao tajnu pred Ruth �
priroda njegova posla koja je zahtijevala mnogo vremena kao i neredovito radno
vrijeme pomagali su mu da to u�ini. Vjerojatno je u tome i neko vrijeme uspijevao.
Tada mu je zdrav razum govorio da je Ruth, koja nije bila samo osjetljiva nego i
pametna, morala shvatiti �to se doga�a. Neobi�no je bilo to, �to se ona nije nikada
pobunila, ve� je jednostavno izgledalo kao da to prihva�a. Nelogi�no, Ruthina
reakcija, ili bolje re�eno pomanjkanje reakcije, ljutilo ga je i jo� ga ljuti.
Trebalo je da joj bude stalo, morala je prosvjedovati, pa mo�da �ak i liti suze
ljutnje. Istina, ni�ta od toga nije moralo pridonijeti nikakvoj promjeni, ali Nim
se pitao: zar njegovo nevjerstvo ne vrijedi ni toliko?
Bilo je tu jo� ne�to �to je povremeno mu�ilo Ni-ma, naime da je, ma koliko se on
trudio da bude diskretan, povremeno procurila kakva vijest. Bilo je nekoliko takvih
vijesti, a posljednju je �uo danas poslije podne. �to je ono Teresa Van Buren
rekla? �Nim, mora� nau�iti pone�to o �enama � osim gimnastike u krevetu koje, kako
se pri�a, ima� vi�e nego dovoljno.� Bi-
lo je o�ito da je Teresa znala vi�e od govorkanja, ina�e ne bi bila govorila tako
bezobzirno. A ako je znala Teresa, znali su i ostali u GSP&L kompaniji.
Zar je Nim ugro�avao vlastitu karijeru? A ako i jest, je li to bilo toga vrijedno?
Zapravo, pitao se, za�to je to uop�e i radio? I je li to bilo ozbiljno ili samo
igra?
�Neka budem proklet ako znam�, glasno re�e Nim u svom malom zatvorenom autu. I
primjedba se mogla odnositi i na stvari o kojima je upravo razmi�ljao i na mnogo
vi�e od toga.
Njegova vlastita ku�a, na rubu grada, bila je tiha kad je stigao, samo je u
predsoblju u prizemlju gorjelo slabo no�no svjetlo. Na Nimov zahtjev, svi su Gold-
mani bili svjesni potrebe za �tednjom i tako se pona�ali.
Na gornjem katu na prstima se u�ulja u Benjvjevu i Leahinu sobu. Oboje djece je
�vrsto spavalo.
Ruth se pomakne kad je u�ao u njihovu spavaonicu i pospano upita: �Koliko je sati?�
On tiho odgovori: �Malo preko pono�i.�
�Kako je Ardvthe?�
�Re�i �u ti ujutro.�
�ini se da je odgovor zadovoljio Ruth i ona nastavi spavati.
Nim se na brzinu istu�ira sjetiv�i se da bi trebalo isprati svaki trag Ardvthinog
parfema, a onda se uvu�e u svoj krevet. Nekoliko trenutaka kasnije, predaju�i se
iscrpljenosti dnevnih napora, i on je �vrsto spavao.
6. POGLAVLJE
�Zna�i, slo�ili smo se�, re�e J. Eric Humphrev. Njegov upitni pogled prije�e preko
devet mu�karaca i dvije �ene koji su zajedno s njim sjedili oko stola u sobi za
sastanke. �Slo�ili smo se da potpuno prihvatimo Nimov plan i da pritisnemo na
najvi�oj razini kako bismo smjesta dobili hitan pristanak za tri projekta �
Tunipah, termoelektranu na ugljen, Devil's Gate, centralu s akumulacionim jezerom i
otvaranje geotermal-ne elektrane Fincastle.�
Dok su ostali odobravali klimanjem glave ili prigu�enim izrazima pristanka, Nim se
nasloni u svojoj stolici opu�taju�i se za trenutak. Izno�enje budu�ih planova bio
je te�ak i naporan posao. Bio je to rezultat njegova intenzivnog rada, a i rada
mnogih drugih.
Prisutna grupa ljudi sa�injavala je Upravni komitet i sastojala se od svih
slu�benika GSP&L kompanije koji su svoje izvje�taje predavali izravno predsjedniku.
Slu�beno, bila je druga, odmah iza Vije�a direktora. Tu je zapravo bio stvaran
izvor kompanijine politike u odnosu na proizvodnju energije.
Bio je ponedjeljak poslije podne, i sastanak je trajao od ujutro, jer se
raspravljalo o to�kama opse�nog dnevnog reda. Nekolicina ljudi oko stola pokazivala
je znakove umora.
Pro�lo je pet dana od eksplozije u centrali La Mis-sion i prekida elektri�ne
energije. U me�uvremenu su intenzivno prou�avali zna�enje � uzrok i posljedicu tog
doga�aja i predvi�ali budu�nost. Ispitivanja su trajala do kasno uve�e svakog dana
i protegla se i preko nedjelje. Zbog ne�to hladnijeg zraka i malo sre�e, od pro�le
srijede nije bilo isklju�ivanja. Ali jedan se zaklju�ak nije mogao izbje�i: bit �e
jo� daleko te�ih isklju�ivanja, ako GSP&L kompanija uskoro ne po�ne graditi nove
centrale.
�Uskoro� je zna�ilo u toku slijede�e godine, �ak i onda mogu se o�ekivati ozbiljni
manjci energije, jer da se napravi projekt i izgradi obi�na termoelektrana � bilo
na ugljen ili naftu � bilo je potrebno pet godina, a za nuklearnu �est. Osim toga,
bilo je potrebno �etiri do �est godina da bi se za svaku od njih dobile potrebne
dozvole.
Oscar O'Brien, kompanijin glavni pravni savjetnik doda: �Osim za ova tri projekta o
kojima smo upravo govorili, pretpostavljam da �emo i dalje tra�iti dozvolu za na�u
nuklearnu centralu.� O' Brien je bio biv�i vladin pravnik iz VVashingtona, krupan
�ovjek, gra�en poput kontrabasa i neprestano je pu�io cigare.
Njemu nasuprot, izvr�ni potpredsjednik za opskrbu energijom, Ray Paulsen, zare�i:
�Bilo bi nam prokleto potrebno da nastavimo.�
Sjede�i do Paulsena, Nim Goldman je zami�ljeno �r�karao po svom bloku. Razmi�ljao
je: premda se ni-
su voljeli i mi�ljenja im se u mnogo �emu razlikovala, i on i Paulsen slagali su se
u jednom, da su novi izvori energije neophodno potrebni.
�Naravno�, odgovori Eric Humphrev, �nastavit �emo s na�im nuklearnim programom.
Ali, s obzirom na psihologiju javnosti, vjerujem da �emo bolje pro�i ako o
nuklearnoj centrali govorimo posebno i ne mije�amo je s ostalim projektima. Put do
nuklearne centrale pun je opasnosti.� Brzo doda: �Mislim, opasnosti od opozicije.�
Predsjednik nastavi: �Predvi�aju�i na� dana�nji zaklju�ak, ja sam ve� ugovorio
sastanak s guvernerom u Sacramentu za prekosutra. Namjeravam ga nagovoriti da malo
pritisne sve slu�bene agencije kako bi se to po�urilo. Tako�er �u predlo�iti, mo�da
ve� za slijede�i mjesec, kombinirano ispitivanje za svaki od tri projekta pred svim
redovitim slu�bama od kojih treba da dobijemo dozvolu.
�Nikada se nije tako radilo, Eric�, prigovori Ino Stewart, vi�i potpredsjednik u
Odsjeku za cijene i vrednovanje. Ino je bio starosjedilac u GSP&L kompaniji. Imao
je debelju�kasto lice engleskog zemljoposjednika s dodatkom visokog, u�krobljenog
ovratnika i bar�unastog �e�ira, izgledao bi kao �uvar londonskog To-wera. Bio je
stru�njak za postupak oko dobivanja dozvola, i volio ga se strogo pridr�avati. �U
pravilu uvijek smo imali odvojena ispitivanja�, doda. �Ako ih spojimo, nastat �e
neprilike.�
�Neka o tome brinu u�ljivi birokrati�, re�e Rav Paulsen. �Ja sam za Enicovu ideju,
koja �e im staviti �icu pod naponom u guzice.�
�Tri �ice�, pridometne netko.
Paulsen se naceri. �Jo� bolje.�
Ino je izgledao uvrije�en.
Ne obra�aju�i pa�nju na posljednje primjedbe, Eric Humphrev primijeti: �Podsjetimo
se da postoje jaki razlozi u prilog odvojenih akcija. Osim toga, nikad ne�emo imati
bolju priliku da ih pritisnemo. Nestanak energije pro�li tjedan pokazao je da je
kriza mogu�a. Prema tome, metode krize su potrebne kao protuakci-ja. Mislim da �e
�ak i u Sacramentu to uvidjeti.�
�U Sacramentu vide samo politiku. Kao i u VVashmg-tonu�, re�e Oscar O'Brien. �I
pogledajmo �injenicama
I
u o�i � protivnici na�ih planova upotrijebit �e politiku do bal�aka. A Tunipah �e
biti na vrhu njihove liste mr�nje.�
Za�uje se neodlu�no mrmljanje u znak slaganja. Tunipah bi mogao postati
najproturje�niji od planova o kojima su sada razgovarali. To su znali svi oko
stola. To je zbog nekoliko razloga, bio njihov najvitalniji plan.
Tunipah je bila divljina u blizini granica Kaliforni-je i Nevade. To podru�je nije
bilo naseljeno � najbli�i gradi� je bio udaljen �etrdeset milja. Nije bilo
privla�no ni sporta�ima ni prirodnjacima, jer je objema malo nu�alo. Bilo je te�ko
do�i u to podru�je, jer nije bilo ni cesta. Presijecalo ga je samo nekoliko putova.
Zbog svih tih razloga, pa�ljivo je izabrano to podru�je.
Golden State Power and Light kompanija je predvidjela da na tom mjestu izgradi
veliku elektri�nu centralu koja bi proizvodila vi�e od pet milijuna kilovata � vi�e
nego dovoljno za opskrbu �est gradova veli�ine San Francisca. To bi trebalo da bude
termoelektrana na ugljen. Ugljen bi se dovozio �eljeznicom iz Utaha udaljenog sedam
stotina milja, gdje ga je bilo u izobilju i gdje je bio razmjerno jeftin.
Istovremeno s centralom izgradio bi se i �eljezni�ki odvojak od glavne pruge
Western Pacific Railroada.
Ugljen bi mogao biti odgovor SAD na arapsku naftu. Zalihe ugljena unutar granica
SAD predstavljale su tre�inu svih poznatih svjetskih zaliha, i bile su dovoljne da
podmire sve energetske zahtjeve SAD za tri stotine godina. Vjeruje se da na Aljasci
postoje daljnje zalihe /.a slijede�e dvije tisu�e godina. Ipak, mora se priznati,
ugljen je predstavljao probleme. Jedan je bio samo kopanje, a drugi zaga�ivanje
zraka. Ipak, moderne tehnologije su radile na rje�enju obaju tih problema. U
novijim elektri�nim centralama u drugim dr�avama, dimnjaci visoki tisu�u stopa i
opremljeni elektrostati�-kim pro�ista�ima i �etkama koji su odstranjivali sumpor iz
dima, smanjile su zaga�ivanje na dopu�tenu granicu. A ma koliko bilo zaga�ivanje u
Tunipahu, bit �e daleko od naseljenih mjesta ili podru�ja za rekreaciju.
Tunipah bi pridonio jo� ne�emu � zatvaranju nekih starijih termoelektrana na
naftu. To bi tako�er
smanjilo ovisnost o uvozu nafte i donijelo bi u�tedu sada i u budu�nosti.
Logika je bila na strani Tunipaha. Ali, kao �to su sve javne komunalne ustanove
znale iz iskustva, logika nije prevladavala, kao ni op�a dobrobit, ako je �aka
odlu�nih protivnika � bez obzira na to kako su njihovi sudovi bili iskrivljeni ili
neznala�ki � odlu�ila druga�ije. Upotrebom polaganih proceduralnih taktika,
primijenjenih bezobzirnom vje�tinom, projekt poput Tunipaha mo�e se tako dugo
odga�ati da prakti�ki biva odbijen. Ljudi koji su se stalno suprotstavljali bilo
kakvom pro�irenju elektri�nih centrala, vje�to su primjenjivali Parkinsonovo1 tre�e
pravilo: Odgoda je najja�i oblik odbijanja.
�Ima li jo� primjedaba?� upita J. Eric Humphrev. Nekolicina ljudi oko stola zapo�ne
trpati papire u torbe za spise, pretpostavljaju�i da �e sastanak uskoro zavr�iti.
�Da�, re�e Teresa Van Buren. �Ja bih �eljela jo� ne�to primijetiti.�
Glave se okrenu prema direktorici Odjela za odnose s javno��u, koja je nisko,
debelju�kasto tijelo izbacila prema naprijed kako bi privukla pa�nju. Njena obi�no
neure�ena kosa bila je danas donekle uredna, vjerojatno u znak po�tovanja prema
prilici, ali je ipak imala na sebi jedan od svojih neizbje�nih pamu�nih kostima.
�Mislim da je u redu, Eric, na�in na koji kani� obraditi guvernera i istovremeno
pogladiti druge dr�avne politi�are�, re�e. �Ja sam za to. Ali to nije dovoljno, ni
izdaleka dovoljno da postignemo ono �to �elimo, i evo za�to.�
Teresa Van Buren napravi kratku stanku. Poseg-nuv�i dolje, uz svoju stolicu, izvu�e
dvoje novine i ra-zastre ih na stolu. �Ovo je California Examiner od danas poslije
podne � rano izdanje koje sam dala donijeti, a ovo je jutarnji Chronicle-West, koji
ste bez sumnje svi vidjeli. Pa�ljivo sam pro�itala oba izdanja, i ni u jednim
novinama nema ni rije�i o nesta�ici struje od pro�le sedmice. Jedan dan to je bila
velika vijest, drugi dan ve� manja, a zatim je potpuno nestala iz
1 Engl. povjesni�ar koji je svoje satiri�ke primjedbe na- skonpjngkjm
novina. A ono �to vrijedi za novine, vrijedi i za ostala sredstva informiranja.�
�Da, i?� upita Ray Paulsen. �Bilo je drugih vijesti. Ljudi gube zanimanje.�
�Gube zanimanje, jer ga nitko ne podr�ava. Tamo vani�, Teresa Van Buren mahne rukom
prema van, izvan sobe za sastanke, �tamo vani, novine i javnost misle o nesta�ici
elektri�ne energije kao o ne�emu �to je problem danas, a sutra vi�e ne�e biti, o
ne�emu �to je samo kratkotrajan problem. Gotovo nitko ne razmi�lja
0 posljedicama smanjenja elektri�ne energije u du�em razdoblju � a svi mi znamo da
nam se to pribli�ava. A posljedice su � drasti�no smanjen �ivotni standard,
premje�taj industrije, katastrofalna nezaposlenost. I ni�ta ne�e izmijeniti
tu vanjsku neupu�enost, osim ako ih mi ne prisilimo da je izmijene.�
Sharlett Underhill, izvr�na potpredsjednica financija
1 druga �ena kod stola, upita: �Kako mo�e� prisiliti nekoga da ne�to misli?�
�Ja �u na to odgovoriti�, re�e Nim Goldman, ba-civ�i na stol olovku. �Jedan na�in
je da po�nemo vikati istinu � stvari onakve kakve jesu, ni�ta ne pre�utjeti � i da
nastavimo to vikati glasno, jasno i �esto.�
Ray Paulsen zlobno primijeti: �Drugim rije�ima, ti bi htio biti na TV �etiri puta
tjedno umjesto dva puta.�
Nim ne obrati pa�nju na upadicu i nastavi: �Trebalo bi da kao kompanijino
stanovi�te, objavimo ono �to svi mi ovdje za ovim stolom znamo: da je pro�le
sedmice na�e najve�e optere�enje iznosilo dvadeset i dva milijuna kilovata, i da
potra�nja raste za milijun kilovata svake godine. Da �emo, uz pretpostavku da
potra�nja nastavi rasti istom brzinom, imati premalo zaliha za tri godine, a za
�etiri ih ne�emo uop�e imati. Prema tome, kako �emo zadovoljiti potra�nju? Odgovor
je � ne�emo zadovoljiti. Svaka budala mo�e vidjeti �to nam se sprema � za tri
godine imat �emo potpuna isklju�enja svakog vru�eg dana, za �est godina � svakog
ljetnog dana. Moramo izgraditi nove generatore, i moramo re�i javnosti koje su
posljedice ako ih ne izgradimo.�
Ti�inu je prekinula Van Burenova. �Svi znamo da je svaka rije� koju smo �uli
istina, prema tome, za�to da je ne ka�emo? Postoji �ak prilika ve� slijede�e sed-
mice. Nim je predbilje�en za utorak za Good Evening Show koji gleda mnogo ljudi.�
Paulsen promrsi: ��teta, tu ve�er izlazim.�
�Nisam sasvim uvjerena da bi trebalo da budemo tako otvoreni�, re�e Sharlett
Underhill. �Jedva da vas treba podsjetiti da je u toku rje�avanje na�eg zahtjeva za
pove�anje cijena, i da nam o�ajni�ki treba taj ekstra prihod. Ne bih �eljela da
stavimo na kocku na�e izglede za dobivanje te privole.�
�Istina �e vjerojatno pove�ati na�e izglede, a ne�e ih umanjiti�, re�e Van
Burenova.
Financijska potpredsjednica odmahne glavom. �Nisam u to uvjerena. I jo� ne�to,
vjerujem da bi trebalo da izjavu o kojoj govorimo, ako bude iznesena, iznese
predsjednik.�
�Toliko da se zna�, blago re�e Eric Humphrev, �mene su tra�ili da nastupim u Good
Evening Showu a ja sam umjesto sebe odredio Nima. �ini mi se da on takve stvari
radi sasvim dobro.�
�Radio bi ih jo� i bolje�, re�e potpredsjednica za odnose s javno��u, �da mu damo
slobodne ruke da jednostavno iznese neugodno upozorenje, umjesto �to ustrajemo na
'umjerenoj liniji'.�
�Ja jo� uvijek podr�avam umjerenu liniju.� Ovaj put govornik je bio Fraser Fenton,
koji je imao titulu predsjednika, iako je njegova glavna odgovornost u kompaniji
bila plin. Fenton je bio mr�av, pro�elav, asketskog izgleda. I on je bio veteran u
kompaniji.
�Ne prihva�amo svi mi ovdje tvoje mra�no predvi�anje o onom �to nas o�ekuje, Tess�,
nastavi Fenton. �U ovoj kompaniji radim ve� trideset i �etiri godine, i ve� sam
vidio mnogo problema koji su se pojavili, pa onda nestali. Vjerujem da �emo se
nekako izvu�i iz tog manjka energije ...�
Nim Goldman upadne: �Kako?�
�Dopusti da zavr�im�, re�e Fenton. �Htio bih spomenuti jo� ne�to � opoziciju.
Istina je da upravo sada nailazimo na organiziranu opoziciju svemu �to poku�avamo
uraditi, bilo da je to izgradnja novih centrala, povi�enje cijena, ili davanje
pristojnih dividenada dioni�arima. Ali, vjerujem da �e ve�ina od toga, ako ne sve �
i opozicija i pokret za za�titu potro�a�a � nestati. , To je sada moda i inasojvni
hir., jOni koji su u to umi-
JL
jesam na kraju �e se umoriti, i kad se to dogodi, mi �emo se vratiti na stvari
kakve su nekada bile, kad su ova kompanija i ostala komunalna poduze�a radili
uglavnom ono �to su htjeli. Zbog toga govorim da bi trebalo zadr�ati umjerenu
liniju, a ne prouzro�iti neprilike i neprijateljstva nepotrebnim pla�enjem
javnosti.�
�Sla�em se sa svim tim�, re�e Ino Stewart.
�I ja�, doda Ray Paulsen.
Nim susretne pogled Terese Van Buren, i znao je da su isto mislili. Fraser Fenton,
Ino Ste\vart, Paulsen i drugi njima sli�ni, predstavljali su u poslovima komunalnih
kompanija rukovode�i kadar ustaljenih metoda rada, koji su odrasli na svojim
poslovima u lak�im vremenima, i nisu htjeli priznati da su ta lak�a vremena
zauvijek nestala. Ve�inom su ti ljudi do�li do svog polo�aja dugogodi�njim radom, a
ne grubim, ponekad vratolomnim nadmetanjem za unapre�enje, �to je bilo pravilo u
drugim industrijama. Osobna sigurnost Frasera Fentona i ostalih bila je oko njih
omotana kao svila oko svilene bube. Za njih je status quo bio svetinja. Zbog toga
su oni bili protiv svega �to im se �inilo opasnim za njihov polo�aj.
Za to su postojali razlozi o kojima su �esto raspravljali Nim i ostali mla�i
rukovodioci. Jedan od razloga bila je priroda posla javne komunalne kompanije �
monopolisti�ka, nepodlo�na svakodnevnom nadmetanju na tr�i�tu. Zbog loga su
kompanije poput Golden State Power and Light kompanije ponekad podsje�ale na
dr�avnu birokraciju. Drugo, komunalne su kompanije u najve�em dijelu svoje
povijesti bile jaki trgovci koji su mogli toliko prodati koliko su proizveli. Tome
su pridonosili bogati izvori jeftine energije. Tek nedavno, kad su izvori energije
postali rje�i i skuplji, rukovodioci kompanija morali su se suo�iti s ozbiljnim
komercijalnim problemima i donositi te�ke, nepopularne odluke. Niti su se u stara
vremena morali sukobljavati s odlu�nim, vje�to vo�enim opozicionim grupama koje su
uklju�ivale potro�a�e i za�titnike �ovjekove okoline.
Ve�ina rukovodilaca na vrhu ili nije prihva�ena ili se nije ozbiljno odnosila prema
temeljitim promjenama za koje su se zalagali ljudi poput Nima Goldmana. (Walter
Talbot je bio �asna iznimka, sa �alo��u se prisjeti Nim.) Stariji su pak, sa svoje
strane, smatrali Ni-
i
ma i njemu sli�ne, nestrpljivim karijeristima i uzro�nicima neprilika, i obi�no je
njihov stav bio presudan jer su bili u ve�ini.
�Priznajem da je u pitanju treba li da budemo odlu�niji u izjavama za javnost ili
ne�, re�e Eric Hura-phrey, �moj stav je podvojen. Moja je priroda protiv toga, ali
ponekad uvi�am da i druga strana ima pravo.� Blago se smije�e�i predsjednik pogleda
Nima. �Vidim da si se nakostrije�io. Ima� li �to dodati?�
Nim je oklijevao, a onda re�e: �Samo to. Kad zapo�nu ozbiljna isklju�enja � mislim
na ona koja �e dugo trajati i ponavljati se, za nekoliko godina mi, komunalna
ustanova � bit �emo za to okrivljeni bez obzira na ono �to �e se dogoditi ili se
ne�e dogoditi u me�uvremenu. �tampa �e nas razapeti. Isto tako i politi�ari, koji
�e se kao i obi�no, pona�ati poput Poncija Pilata. Nakon toga okrivit �e nas i
javnost. Re�i �e nam: za�to nas niste upozorili dok je jo� bilo vremena? Sla�em se
s Teresom � sada je vrijeme.�
�Glasat �emo zato�, najavi Eric Humphrej. �Vi, koji ste za o�triji nastup prema
javnosti, o kojem smo upravo raspravljali, dignite ruke.�
Tri se ruke podignu � Teresina, Nimova i ruka Oscara O'Briena, glavnog pravnog
savjetnika.
�Protiv�, najavi predsjednik.
Ovaj put broj podignutih ruku je bio osam.
Eric Humphrev kimne. �Ja �u se pridru�iti ve�ini, �to zna�i da �emo nastaviti s
na�om, kako ju je netko nazvao, 'umjerenom linijom'�.
�A ti prokleto sigurno zadr�i takvu umjerenost na tim TV-razgovorima�, Ray Paulsen
upozori Nima.
Nim pogleda Paulsena, ali suzdr�i bijes i ne re�e ni�ta.
Kad se sastanak zavr�io, sudionici su se podijelili u
Imanje grupice od po dvoje ili troje i nastavili raspravljati o svojim odvojenim
osobitim interesima. �Svima je nama potreban poneki poraz�, veselo re�e Eric
Humphrey Nimu dok su zajedno izlazili. �Od vremena do vremena izvjesno poni�enje
mo�e biti dobro.�
Nim izbjegne komentar. Prije dana�njeg sastanka __......Nim se Ditao da li
�e se nakon dnemrtnin r>H nrnSlp
sedmice odr�ati stavovi �pustite nas na miru� koje je zastupala stara garda. Sada
je znao odgovor. Nim tako�er po�ali da ga predsjednik nije podr�ao. Znao je da bi
bili pobijedili, bez obzira na bilo kakvo glasanje, da se radilo o ne�emu o �emu je
Humphrev imao �vrsto mi�ljenje.
�U�i�, re�e mu predsjednik kad su se pribli�ili spojenim uredima koji su se
nalazili na istom hodniku, malo ni�e od sobe za sastanke. �Postoji ne�to �to bih
�elio da ti rije�i�.�
Ured-apartman predsjednika, iako je bio prostraniji od ostalih na istom katu gdje
su se nalazili samo uredi vi�ih rukovodilaca, ipak je u skladu s op�om politikom
GSP&L kompanije bio prili�no jednostavno namje�ten. To je bilo zato da bi se na
posjetioce ostavio dojam kako novac dioni�ara i potro�a�a nije potro�en na
ki�enost, nego samo na najnu�nije. Nim po obi�aju krene prema dijelu gdje se
nalazilo nekoliko udobnih naslonja�a. Eric Humphrev mu se pridru�i po�to je sa
stola uzeo fascikl.
Iako je vani bio prekrasan sun�an dan i kroz uredske prozore se pru�ao
veli�anstveni pogled na cijeli grad, svi su zastori bili navu�eni i gorjelo je
svjetlo. Predsjednik je uvijek izbjegavao pitanja o tome za�to tako radi, premda je
postojala teorija, da mu je �ak i nakon trideset godina manjkao pogled na njegov
rodni Boston, te da ga nije htio ni�im zamijeniti.
�Pretpostavljam da si vidio posljednji izvje�taj odavde�, re�e Humphrev pokazuju�i
fascikl na kojem je pisalo:
ODSJEK ZA ZA�TITU IMOVINE
Predmet: Kra�a energije.
�Jesam.�
�O�ito, situacija se pogor�ava. Znam da je to sitnica, ali me ipak prokleto ljuti.�
�Godi�nji gubitak od dvanaest milijuna dolara je prili�no krupna sitnica�,
primijeti Nim.
Izvje�taj o kojem su govorili dao im je �ef odsjeka Harry London. U njemu je bilo
govora o na�inima kra�e elektri�ne energije i plina, od kojih su neke popri-ffliift
jrazmjeje epidemije. Metoda kra�e jse,obi�no sa-
stojala u petljanju oko brojila � obi�no su to radili pojedinci, premda je bilo
nagovije�teno da bi neka profesionalna poduze�a mogla biti umije�ana.
Eric Humphrev je glasno razmi�ljao: �Dvanaest milijuna dolara je brojka re�ena
otprilike. Mogla bi biti manja, ili mo�da daleko ve�a.�
�To je oprezna procjena�, uvjeravao ga je Nim. �I Walter Talbot je to vjerovao. Ako
se sje�a�, pokojni �ef je upozorio na pro�logodi�nju razliku od dva posto izme�u
proizvedene elektri�ne energije i one za koju smo imali podatke da se potro�ila �
bilo gubitkom prilikom prijenosa, bilo preko ra�una potro�a�a, upotrebom u samoj
kompaniji ili sli�no.�
Pokojni glavni in�enjer bio je prvi koji je digao uzbunu unutar GSP&L kompanije
zbog kra�e energije. On je tako�er pripremio i izvje�taj o tome � jedan od prvih i
vrlo temeljitih � koji je ubrzao stvaranje Odsjeka za za�titu imovine. Uradilo se
prema njegovu savjetu. I to je bilo jo� jedno podru�je, pomisli Nim, u kojem �e
manjkati njegov doprinos.
�Da, sje�am se�, re�e Humphrev. �To je golema koli�ina nepokrivene energije.�
�A dana�nji postotak je �etiri puta ve�i od onoga od prije dvije godine.�
Predsjednik je bubnjao prstima po naslonu stolice. �O�ito, isto vrijedi i za plin.
A mi ne mo�emo samo sjediti prekri�enih ruku i pu�tati da se to doga�a.�
�Dugo smo imali sre�u�, primijeti Nim. �Kra�a energije je postojala na Istoku i
Srednjem zapadu daleko prije nego ovdje. Pro�le je godine Con Eddson u Nevv Yorku
na taj na�in izgubio sedamnaest milijuna. U Chicagu, u Commonvvealth Edisonu, koji
prodaje manje elektri�ne struje nego mi i uop�e ne prodaje plin, misle da su
izgubili pet do �est milijuna. Ista je situacija u New Orleansu, Floridi, Nevv
Jerscvju ...�
Humphrev nestrpljivo upadne: �Sve ja to znam.� Malo je razmi�ljao, a onda re�e: �U
redu, poja�at �emo vlastite mjere, pa i pove�ati bud�et za istra�ivanja ako bude
potrebno. Smatraj to kao svoj sveobuhvatni posao u kojem zastupa� mene. Reci to
Harrvju Londonu. I naglasi da mi je osobno stalo do njegova odsjeka i da .�elim
vidieti rezultate,�^
7. POGLAVLJE
�Neki ljudi ovdje imaju pogre�nu predod�bu da je kra�a energije ne�to novo�, izjavi
Harry London. �Dakle, nije. Ho�e li te iznenaditi ako ti ka�em da je u Kaliforniji
zabilje�en slu�aj kra�e �ak prije vi�e od stolje�a?� Govorio je tonom u�itelja koji
predaje razredu, iako je imao samo jednog slu�atelja, Nima Gold-raana.
�Ne iznena�uju me mnoge stvari, ali to me iznena�uje�, re�e Nim.
London kimne. �Onda poslu�aj.�
Bio je nizak �ovjek, grubih crta lica, odrje�ita govora, prava cjepidlaka kad bi se
uputio u obja�njavanje, kao na primjer sada. Biv�i stariji vodnik marinaca sa
Srebrnom zvijezdom za hrabrost u akciji, kasnije je slu�io kao detektiv u policiji
Los Angelesa, a zatim je, prije pet godina, pre�ao u GSP&L kompaniju kao pomo�nik
�efa sigurnosti. Posljednjih �est mjeseci Harry London je bio �ef novoosnovanog
odsjeka za za�titu vlasni�tva, koji je posebno osnovan zato da bi se mogao baviti
kra�ama energije. Za to vrijeme, on i Nim su postali dobri prijatelji. Dvojica
mu�karaca su sjedila u privremenim prostorijama Odsjeka � u uredu Harrvja Londona,
jednoj od niza zbijenih staklenih kocaka.
�Dogodilo se to u Valleju 1867�, re�e London. �Plinska kompanija San Francisco
izgradila je tamo svoju stanicu, a njen nadglednik je bio �ovjek po imenu M. P.
Young. �ovjek imenom John Lee bio je vlasnik jednog hotela u Valleju. Dakle,
uhvatili su tog Leeja da vara na ra�unima za plin. On je jednostavno napravio
zaobilaznu cijev oko brojila za plin.�
�Neka budem proklet! Tako davno?�
�Pri�ekaj! To nije niti polovica pri�e. �ovjek iz plinske kompanije, Young, poku�ao
je naplatiti novac koji je Lee dugovao za ukradeni plin. To je tako razljutilo
Leeja da je pucao na Younga i kasnije bio osu�en zbog napada i poku�aja ubojstva.�
�Je li to sve istina?� sumnji�avo upita Nim.
�Sve je to u povijesnim knjigama Kalifornije�, ustrajao je London. �Mo�e� to tamo
na�i, kao �to sam i ja na�ao.�
�Ni�ta zato. Hajde da se zadr�imo na sada�njoj situaciji ovdje.�
�Jesi li pro�itao moj izvje�taj?�
�Jesam. I predsjednik ga je pro�itao.� Nim ponovi odluku J. Erica Humphrevja da se
poja�aju mjere opreza i njegov zahtjev za rezultatima.
London kimne. �Dobit �e� rezultate. Mo�da �ak ve� ovaj tjedan.�
�Misli� na Brookside?�
�To�no.�
Brookside je bio stambeni predio grada, otprilike dvadeset milja od sredi�ta, i
spominjao se u izvje�taju Odsjeka za za�titu imovine. Tamo je utvr�eno dosta
slu�ajeva kra�e energije, i sad je bila u planu jo� temeljitija istraga.
�Prekosutra je Dan-D za Brookside�, doda London.
��etvrtak. Nisam o�ekivao da �e� mo�i tako brzo organizirati sve to.�
Izvje�taj je navodio da je planirana �racija� za Brookside, ne navode�i vrijeme.
Predvodit �e je osoblje Odsjeka za za�titu imovine, uklju�uju�i Londona, njegovog
prvog zamjenika Arta Romea i tri pomo�nika. Pratit �e ih grupa ostalih slu�benika
GSP&L kompanije � trideset posebno �kolovanih �ita�a brojila, posu�enih iz
Potro�a�ke slu�be, te pola tuceta in�enjera za odr�avanje i dva fotografa koji �e
snimiti svaki prona�eni dokaz.
�itava grupa �e se skupiti u centru grada i bit �e unajmljenim autobusom pr-eba�ena
u Brookside. Zajedno s njima bit �e i kola s radiom koja �e slu�iti kao centar za
vezu. Najva�niji ljudi �e dobiti \valkie-talkie aparate. Flota malih vozila
omogu�it �e lokalno kretanje.
Dan prije Dana-D, �ita�i brojila i in�enjeri �e biti upu�eni u ono �to se od njih
o�ekuje, iako im ne�e re�i njihov stvarni cilj.
Nakon dolaska u Brookside, na Dan-D, �ita�i �e po�eti obilaziti od ku�e do ku�e, od
ureda do ureda, provjeravaju�i elektri�na i plinska brojila, usput tra�e�i znakove
neovlasnih promjena na njima. Oti�i �e i u odre�ene zgrade za koje se znalo da su u
vezi s kra�om energije. Na primjer, supermarketi su bili najja�e osumnji�eni, jer
se znal,o daje, poslije radne snagej njihov
najve�i izdatak elektri�na struja. A znalo se i to da su mnoge takve trgovine
varale u pro�losti. Prema tome, svi �e supermarkcti u tom podru�ju biti provjereni.
Ako se ikada otkrije bilo �to sumnjivo, stupit �e na scenu in�enjeri uz pomo� ljudi
iz Odsjeka za za�titu imovine.
��to br�e tako ne�to organizira�, manje su mogu�nosti da �e ne�to procuriti.�
London se naceri: �S ma-rincima napravili smo i ve�e poslove daleko br�e.�
�U redu, marin�e�, re�e Nim. �Ja sam bio obi�ni pje�ak. Ali i ja bih �elio
sudjelovati u toj akciji.�
Iako je Nimova vojni�ka karijera bila kratka, dala mu je ne�to zajedni�ko s
Harrvjem Londonom. Odmah nakon zavr�etka studija, Nim je bio regrutiran i poslan u
Koreju. Mjesec dana nakon dolaska, dok je njegov vod ispitivao neprijateljsko
podru�je s veoma isturenog polo�aja, bombardirali su ih i mitraljirali ameri�ki
avioni. (Kasnije se ta grozna gre�ka u vojni�kom dvosmislenom jeziku opisivala kao
�prijateljska vatra�.) �etiri vojnika su bila ubijena, a ostali ranjeni, me�u njima
i Nim, kojemu je probu�en bubnji�. Taj se kasnije inficirao, i zbog toga je Nim
ostao potpuno gluh na lijevo uho. Uskoro poslije toga poslan je ku�i i dobio je
lije�ni�ko uvjerenje o nesposobnosti za vojnu slu�bu, a incident u Koreji je bio
zata�kan. Danas ve�ina Nimovih kolega i prijatelja zna da moraju sjediti s njegove
desne sirane za vrijeme razgovora, iako ih je samo nekoliko znalo za�to. Harry
London je bio jedan od onih koji su znali.
�Pozivam te da nam se pridru�i� u �etvrtak�, re�e London.
Dogovore se za sastanak.
Kasnije su razgovarali o sabota�i u centrali La Mis-sion, od koje su poginuli
VValter Talbot i ostali. Iako Harry London nije bio izravno uklju�en u istragu, bio
je stari prijatelj �efa Odsjeka za sigurnost kompanije, i sastajali su se na pi�e
poslije radnog vremena. U tim prilikama bi izmijenili povjerljive podatke. A kao
biv�i detektiv, odr�avao je veze s ljudima slu�beno zadu�enim za istragu. �Oblasni
�erif radi s FBI i lokalnom policijom�, obavijesti Nima. �Do sada su svi tragovi
zavr�ili u �orsokaku. FBI, koji ima ve�inu podataka o takvim doga�ajima, misli da
je u pitanju nova grupa
bezveznjaka izvan policijske evidencije, �to sve ote�ava istragu.�
�A �to je s �ovjekom u uniformi Armije spasa?�
�Radi se na tome, ali postoji stotinu na�ina na koje je mogao nabaviti uniformu, a
ve�ina je takva da im se ne mo�e u�i u trag. Naravno, ako se ponovno poslu�e istom
varkom, onda je to ne�to drugo. Mnogo �e ljudi biti na oprezu i �ekati.�
�Misli� li da bi mogli?�
London slegne ramenima. �Tko zna. Oni su fanatici, �to zna�i da su na izvjestan lud
na�in pametni, briljantni u jednome, glupi u drugome. Ako �ujem ma kakve glasine,
obavijestit �u te.�
�Hvala.�
Ono �to je upravo �uo, pomisli Nim, u biti je isto �to je pro�le srijede sam rekao
Ardvthe. To ga podsjeti da bi je morao nazvati, ili uskoro posjetiti. Od srijede
vidio ju je samo jednom � u subotu ujutro na Walte-rovu pogrebu, kojem su
prisustvovali mnogi slu�benici GSP&L kompanije. Za Nima je to bio depresivno ritu-
alisti�an obred, a vodio ga je sladunjav pogrebnik kojeg bi Walter Talbot zacijelo
prezirao. Nim i Ardvthe su izmijenili nekoliko izvje�ta�enih rije�i, i to je bilo
sve.
Sad se pitao: treba li pri�ekati �pristojno� vrijeme prije nego je nazove? Ili je u
tom stadiju u kojem je bio, bilo licemjerno uop�e razmi�ljati o pristojnosti?
Harrvju Londonu re�e: �Vidjet �u te na Dan-D.�
8. POGLAVLJE
Bit �e to jo� jedan sparan dan ovoga dugog, vru�eg ljeta. To je bilo jasno �ak ve�
u devet sati ujutro, kad je Nim stigao u Brookside.
Snage Dana-D stigle su prije jednog sata. Centar za vezu bio je uspostavljen na
prostoru za parkiranje sredi�njeg trgova�kog dijela. Na tom se prostoru naguralo
pola tuceta kompanijih vozila, lako prepoznatljivih po blistavim bijelo-naran�astim
bojama i dobro poznatu natpisu GSP&L kompanija. Trideset �ita�a brojila ve� je bilo
odvezeno na mjesta odakle �e po�eti obilazak. Uglavnom su to bili mla�i ljudima
me�u njima je bilo
i studenata koji su radili preko ljeta. Svaki od njih je imao snop kartica na
kojima su bile ozna�ene adrese gdje se nalaze brojila i ostali ure�aji koje je
trebalo provjeriti. Kartice su bile kompjutorski izdane prethodne ve�eri. Ina�e se
posao �ita�a sastojao u tome da su pro�itali i zabilje�ili brojke na brojilu; danas
se ne�e obazirati na brojke, ve� �e tra�iti samo znakove kra�e energije.
Harry London iza�e iz kamiona za vezu da pozdravi Nima koji je stigao. London je
izgledao oholo, i bio je dobro raspolo�en. Na sebi je imao ko�ulju kratkih rukava,
poput vojni�ke, i svijetlosme�e hla�e jako iz-gla�anih rubova, a njegove su se
cipele sjale. I Nim skine sako i baci ga na stra�nje sjedalo Fiata. Sunce je po�elo
pr�iti parkirali�te s kojeg su se dizali valovi vru�ine.
�Ve� imamo rezultate�, re�e London. �U prvom satu na�li smo pet o�itih slu�ajeva
prijevare. Sada na�i ljudi iz Slu�be odr�avanja provjeravaju jo� tri.�
Nim upita: �Prva petorica, jesu li to poslovne prostorije ili stanovi?�
��etiri su stanovi, a jedan poslovne prostorije. Taj slu�aj je pravi biser. Momak
nas je nepromi�ljeno potkradao, i plin i struju. Ho�e� li to vidjeti?�
�Naravno.�
London vikne prema kamionu za vezu: �Bit �u u svom autu s gospodinom Goldmanom.
Idemo na mjesto slu�aja broj �etiri.�
Dok su se vozili od parkirali�ta, London re�e: �Ve� sada imam dvije ideje � jedna,
da je ono �to �emo danas vidjeti samo kap umoru; i druga, u nekim slu�ajevima
sasvim sigurno se radi o profesionalcima, mo�da o nekoj organiziranoj grupi.�
��to te navodi na tu misao?�
�Dopusti da ti na to odgovorim nakon �to vidi� ono �to �u ti sada pokazati.�
�U redu.� Nim se zavali u sjedi�tu promatraju�i Brookside dok su se vozili kroza
nj.
Bilo je to imu�no predgra�e, tipi�an primjerak naselja koja su rasla poput gljiva
poslije ki�e pri kraju pedesetih i u po�etku �ezdesetih godina. Prije toga bilo je
to poljoprivredno podru�je. Sad je nestalo gospodarstava, a na njihovim su mjestima
izrasle ku�e za sta^
novanje i popratne slu�be. Barem na izgled, u Brook-sideu nije bilo siroma�tva. �ak
i nizovi najamnih ku�a, poredanih poput vojnika, bili su dobro odr�avani, boja im
je bila svje�a, a minijaturni travnjaci pred njima bili su uredni. Iza tih skromnih
ku�ica nalazilo se nekoliko �etvornih milja ve�ih obiteljskih ku�a, pa �ak i pala�a
s tri gara�e i posebnim kolnim ulazom za poslugu i dostavu. Trgovine, neke od njih
smje�tene u privla�ne, drve�em obrubljene prolaze, izlagale su robu dobre
kvalitete, �to je bio znak visokog standarda naselja. Nimu se nije �inilo
vjerojatno da je to mjesto gdje bi se krala energija.
Kao da je �itao njegove misli, London re�e: �Stvari nisu uvijek onakve kakve
izgledaju izvana.� Iz trgova�kog dijela skrene prema benzinskoj stanici, u sklopu
koje je bila i mehani�ka radionica i tunel za pranje automobila. Zaustavi auto pred
uredom benzinske stanice i iza�e. Nim ga je slijedio.
Servisni kamion GSP&L kompanije je tako�er bio lamo parkiran. �Pozvali smo jednoga
od na�ih fotografa. Dok ne stigne, jedan na� slu�benik �uva dokaze�, re�e London.
�ovjek u sivom radnom kombinezonu krene prema njima, bri�u�i ruke u krpu. Bio je
mr�av i visok, lisi�-jeg lica, i izgledao je zabrinut. �Slu�ajte�, re�e. �Kao �to
sam vam ve� rekao, ja ne znam ni�ta ni o �e...�
�Da, gospodine; to ste rekli.� London se okrene prema Nimu: �To je gospodin
Jackson. On nam je dopustio da u�emo u njegove prostorije kako bismo mogli
provjeriti brojila.�
�Sad vi�e nisam sasvim uvjeren da sam to smio u�initi�, potu�i se Jackson. �U
svakom slu�aju, ja sam ovdje samo najamnik. Druga firma posjeduje zgradu.�
�Ali vi ste vlasnik poslovnih prostorija�, re�e London. �I ra�uni za plin i struju
su na va�e ime. To�no?�
�Kako stvari stoje, pravi vlasnik prokletih poslova je banka.�
�Ali banka nije ni�ta radila oko va�ih brojila za plin i struju.�
�Govorim vam istinu�, mehani�areve su ruke jo� �vr��e stegle krpu. �Nemam pojma tko
je to uradio.�
�Da, gospodine. Imate li ne�to protiv ako u�emo?�
Mehani�ar se namr�tio, ali ih nije zaustavio.
London je i�ao ispred Nima najprije u ured benzinske stanice, a onda u malu sobicu
iza njega, koja je o�ito slu�ila kao spremi�te. Na suprotnom zidu su bili
prekida�i, osigura�i i elektri�no i plinsko brojilo. Mladi� u uniformi servisne
slu�be GSP&L kompanije podigne pogled kad su u�li, i nemarno re�e: �Zdravo!�
Harry London predstavi Nima, a onda re�e: �Ka�ite gospodinu Goldmanu �to smo
na�li.�
�Dakle, elektri�no brojilo ima slomljen pe�at, a bilo je postavljeno ovako kao �to
je i sada � naopa�ke.�
�Taj polo�aj tjera broja� da radi unatrag, ili da se zaustavi�, doda London.
Nim kimne, potpuno svjestan tog jednostavnog ali djelotvornog na�ina da bi se
dobila besplatna struja. Najprije je pa�ljivo razvaljen pe�at na brojilu. Nakon
toga je brojilo � koje je jednostavno bilo postavljeno na utore u zidu � bilo
izva�eno, preokrenuto i ponovno postavljeno na isto mjesto. Od tada, kako se
tro�ila struja, brojilo bi ili odbrojavalo prema natrag, �to je zna�ilo da bi se
izvje�taj o potro�ku smanjivao umjesto pove�avao, ili bi se potpuno zaustavio.
Kasnije � vjerojatno nekoliko dana prije o�ekivanog slu�benog �ita�a brojila � ono
bi bilo postavljeno na normalan rad, a tragovi otvaranja pe�ata bili bi pa�ljivo
sakriveni.
Nekoliko elektri�nih kompanija koje su na taj na�in potkradali, danas se bore
protiv toga tako da ugra�uju brojila novog tipa koja rade to�no bez obzira na
polo�aj u kojem se nalaze. Jo� jedan preventivni na�in je pri�vr��ivanje brojila
specijalnim zatvara�ima koji se ne mogu pomaknuti bez posebnog klju�a. Ipak, bilo
je i drugih domi�ljatih na�ina kra�e energije. A osim toga, jo� je uvijek bilo
nekoliko milijuna brojila starog tipa na koja se nisu mogli primijeniti ti novi
zatvara�i, a njihova zamjena stajala bi cijelo bogatstvo. I budu�i da se sva
brojila nisu mogla redovito pregledavati, a obra�unavalo se samo preko izba�enih
brojki, varalice su bile u prednosti pred kompanijama.
�Posao na plinskom brojilu je zamr�eniji�, re�e mladi� iz servisne slu�be. Krene do
brojila za plin i klekne uz njega. �Pogledajte!�
Nim je promatrao mladi�a dok je rukom slijedio cijev koja je izlazila iz zida i
nekoliko stopa dalje ulazila u brojilo. �Ovo je plinovod koji dolazi izvana.�
�Iz ulice�, doda Harry London. �Iz glavnog kom-panijinog plinovoda.�
Nim kimne.
�Ovdje je�, mladi�eva ruka poka�e na drugu stranu brojila, �cijev koja vodi do
potro�a�evih ure�aja. Ovdje upotrebljavaju plin za veliki grija� vode za pranje
automobila, za proizvodnju vru�eg zraka za su�enje automobila i za grijanje i
kuhanje u stanu na gornjem katu. Tu se svaki mjesec potro�i mnogo plina. Pogledajte
sada ovo � izbliza.� Ovaj put je objema rukama napipao spojeve cijevi koje je
pokazao i koje su se sada gubile u zidu. Oko svakog od tih spojeva bio je otkrhnut
beton, i dio tog betona se sada nalazio u maloj hrpici na podu.
�To sam ja u�inio�, sam se javi mladi� iz servisa, �kako bih imao bolji pregled. I
sad mo�ete vidjeti da to nisu uobi�ajeni spojevi. To su spojevi u obliku slova T,
zajedni�ki povezani s jo� jednom cijevi u zidu, koja je sakrivena od pogleda.�
�Staromodni zaobilazak brojila koji upotrebljavaju varalice�, primijeti Harry
London. �Iako, moram re�i da je taj najurednije izveden od svih koje sam do sada
vidio. Ovdje se doga�a da ve�ina plina ide ravno s ulice na tro�ila, a ne, kako bi
trebalo, kroz brojilo.�
�Kroz brojilo jo� uvijek prolazi dovoljno plina da ono radi�, objasni mladi� iz
servisa. �Ali plin te�e tamo gdje je najmanji otpor. U brojilu postoji odre�eni
otpor, prema tome, ve�ina plina prolazi kroz tu dodatnu cijev, zaobilaze�i
brojilo.�
�Vi�e ne�, objavi Harry London.
Mlada djevojka sigurnog nastupa u�e izvana nose�i kameru i ostali potreban pribor i
veselo upita: �Da li se ovdje netko �eli slikati?�
�Naravno.� London poka�e na plinsko brojilo. �Najprije ovo.� Okrene se k Nimu: �Kad
fotografiramo ovakve kakve su sada, razbit �emo ostatak betona i pokazati
nedopu�tenu cijev.�
Mehani�ar lisi�jeg lica se vrzmao iza njih. Sad se pobuni. �Hej, momci, ne mo�ete
ru�iti nikakav zid. To je moja ku�a.�
�Podsjetit �u vas, gospodine Jackson, da ste nam dopustili da u�emo i provjerimo
ure�aj koji pripada jia�oj kompaniji. Ali, ako ho�ete provjeriti svoja i na-
�a prava, predla�em vam da pozovete svog pravnog zastupnika. Mislim da �e vam u
svakom slu�aju trebati odvjetnik.�
�Ne treba mi nikakav odvjetnik.�
�Na vama je da to odlu�ite gospodine.�
�Gospodine Jackson�, re�e Nim, �zar ne vidite ozbiljnost situacije? Protupravno
diranje u brojilo je zakonski ka�njivo, a fotografije koje upravo snimamo mogu
poslu�iti kao dokaz.�
�Oh, u svakom slu�aju bit �e sudskog procesa�, re�e Harry London kao da mu je netko
dao znak da je sada on na redu da govori. �Ipak, re�i �u da bi to moglo biti
rije�eno u korist gospodina Jacksona ako bude sura�ivao s nama u dva smjera.�
Mehani�ar ih je sumnji�avo gledao. �U koja dva smjera?�
Dok su oni razgovarali, fotografkinja je uz pomo� bljeskalice snimala najprije
brojilo za plin, a onda elektri�no. Mladi� iz servisa po�eo je osloba�ati skrivenu
cijev izbijaju�i jo� betona iz zida.
�Prvo �to morate u�initi, jest da platite sve �to dugujete i za sve �to ste
ukrali�, London re�e Jacksonu. ��im sam prvi put bio ovdje, obavijestio sam na�
centar za potro�a�ke ra�une, i oni su usporedili va�e ra�une za struju od prije i
ove nedavne, te su do�li do svote od oko pet tisu�a dolara koju nam dugujete. U tu
je svotu uklju�ena i naplata ove provjere �to je provodimo.�
Mehani�ar problijedi. Njegova su se usta nervozno krivila. �Isuse! Ne mo�e biti
tako mnogo! Pa to je tek...� Zaustavi se.
�Da�, potakne ga Nim. �Otkada imate preure�ena brojila?�
�Ako nam gospodin Jackson to re�e�, pridru�i se i London, �mo�da �e nam i re�i tko
je preuredio plinsko brojilo. To �e biti druga pojedinost koju �emo smatrati
suradnjom.�
Mladi� iz servisa okrene glavu i preko ramena re�e: �Jedno vam sasvim sigurno mogu
re�i. Ma tko da je to uradio, nije bio amater.�
London baci pogled na Nima. �Sje�a� se �to sam ti rekao? Mnogo toga na �to
nailazimo je rad profesio-
nalaca.� Vrati se Jacksonu. �Onda, �to mislite o tome, gospodine? Ho�ete li nam
re�i tko je to u�inio?�
Mehani�ar se namr�ti, ali ne re�e ni�ta.
London mu re�e: �Gospodine Jackson, kad zavr�imo s ovim ovdje, isklju�it �emo vam
struju i plin. Bit �e tako dugo isklju�eni dok ne platite dug.�
Jackson ljutito izbaci: �Kako �u, do �avola, onda obavljati svoj posao?�
�Ako se radi o tome�, odbrusi London, �kako bismo mi vodili posao ako bi svaki
potro�a� bio varalica poput vas?� Upita Nima: �Jesi li dosta vidio?�
�Previ�e�, odgovori Nim. �Hajdemo.�
Vani London re�e: �Kladim se s tobom u deset prema jedan da je tako duboko zaglibio
u dug, da ne�e mo�i platiti. Isto tako sumnjam da �e nam re�i tko je to uradio.�
Kad su u�li u auto, Nim upita: �Mo�emo li ga sudski goniti, i ho�e li se na�a tu�ba
odr�ati?�
Biv�i policajac odmahne glavom. ��elio bih poku�ati, i mogli bismo �ak i dobiti
parnicu. Ipak, vjerojatnije je da �e sud zahtijevati da doka�emo ili da je Jackson
sam napravio prijevaru, ali da je znao za nju. Ne postoji na�in kako bismo to mogli
dokazati.�
�Prema tome, to je donekle izgubljen slu�aj.�
�Mo�da donekle, ali ne potpuno. O slu�aju �e se �uti; vjerojatno se ve� pro�ulo, i
to �e prestra�iti druge potencijalne Jacksone. Osim toga, sjeti se da smo danas
jako ra�irili svoje mre�e. Bit �e jo� mnogo varalica prije zalaska sunca.�
�Ali samo u Brooksideu�, re�e Nim, mra�no razmi�ljaju�i o golemom podru�ju koje je
GSP&L kompanija snabdijevala energijom. Brookside je bio samo kap u moru.
Nekoliko trenutaka kasnije, vratili su se u centar za vezu na parkirali�tu
trgova�kog sredi�ta.
Kao �to je Harry London predvidio, Dan-D je u Brooksideu otkrio mnogo ljudi kojima
su bila preure�ena brojila. Do podneva bilo je ve� �etrdeset slu�ajeva � bilo
dokazanih, bilo sumnjivih. �inilo se vjerojatnim da �e ih u toku poslijepodneva
biti najmanje jo� toliko. Me�u.njima.subilii nekisupermarketi. Bio je provje-
ren kompletan lanac lokalnih supermarketa, i od osam trgovina, u pet su prona�eni
ilegalni ure�aji.
Nim se dr�ao Harrvja Londona, i zajedno s njim je posjetio neke zanimljive,
vje�tije prijevare.
Tijekom kasnog prijepodneva, zajedno su posjetili jednu od urednih malih
obiteljskih ku�a koje je Nim prije primijetio. Pred njom su bila parkirana dva kom-
panijina vozila. Jedan slu�benik Odsjeka za za�titu vlasni�tva, fotografkinja i
�ovjek iz servisa skupili su se oko vanjskog elektri�nog brojila, kraj sporednog
ulaza u ku�u.
�Nema nikoga kod ku�e�, objasni London, �ali u Centru su provjerili momka koji
ovdje �ivi, izgleda da je graver. To se uklapa. Pogledaj ovo.� Dok su se drugi
razmaknuli, London je pokazao si�u�nu rupicu u staklenom poklopcu brojila. Kroz nju
je virio komadi� �vrste �ice. Unutar brojila �ica se protezala do sredi�njeg
metalnog diska koji se normalno okretao kad se tro�ila struja.
�Ta �ica, koja ne bi smjela biti ovdje�, objasni London, �spre�ava disk da se
okre�e.�
Nim kimne u znak da razumije. �Tako brojilo ne bilje�i utro�enu struju, iako se ona
tro�i.�
�To�no. Ali zaustavljanje diska ne �ini nikakvu �tetu na brojilu, i kad se �ica
izvadi, sve je opet normalno.�
�Osim ove male rupice.�
�Nikada je ne biste primijetili�, re�e �ovjek iz servisa iza njih, �ako ne biste
vrlo pa�ljivo promatrali. Pretpostavljam da je momak upotrijebio draguljarsku
bu�ilicu, i zbog toga se staklo nije razbilo. Prokleto pametan na�in.�
�Ne�e se osje�ati tako pametnim kad dobije slijede�i ra�un za struju�, re�e Harry
London. �Osim toga, no�as �emo promatrati ku�u. Vi�e je nego vjerojatno da �e mu
susjedi re�i da smo bili ovdje. Postat �e nervozan, i htjeti �e izvaditi �icu. Kad
to bude radio, i ako ga uhvatimo u tome, optu�it �emo ga i optu�ba �e se odr�ati.�
Dok su oni odlazili, fotografkinja je snimala iz blizine inkriminiranu rupicu i
�icu.
Izvje�taji o ostalim otkri�ima slijevali su se u Centar za vezu. Neki jo� lukaviji
kradljivac energije pro-
bu�io je sredi�te elektri�nog brojila, o�ito otpiliv�i nekoliko zubaca na
centralnoj osovini koja je pokretala disk za mjerenje. Stoga se disk okretao daleko
sporije, �to je zna�ilo da bilje�i otprilike polovicu potro�ene energije.
Provjeriv�i svoje dosjee, centralni ured za potro�a�ke ra�une pretpostavljao je da
se na taj na�in krala energija vi�e od tri godine, a da to nisu otkrili.
U drugom slu�aju, jedan je potro�a� lukavo isklju�ivao brojilo. Nekako je nabavio
jo� jedno brojilo � Harry London je sumnjao da je bilo ukradeno � i njime je
zamijenio brojilo koje je postavila GSP&L kompanija. O�ito, potro�a� se dio vremena
izme�u �itanja i obra�una utro�ka koristio svojim �privatnim� brojilom. Za to
vrijeme, sva utro�ena struja je bila �besplatna�.
Iako je daleko te�e �udesiti� brojila za plin, to nije sprije�ilo neke ambicioznije
mukta�e u njihovu naumu. Kao �to je London primijetio: �Isklju�ivanje ili
uklju�ivanje plinskog brojila zahtijeva izvjesno znanje o limariji. Onaj tko je
spretan u �uradi-sam� sistemu, lako to mo�e nau�iti.�
Jedan takav samostalni potro�a� je potpuno uklonio plinsko brojilo. �ita� je
umjesto brojila prona�ao gumenu cijev. To je bila opasna, ali djelotvorna metoda
kra�e. O�ito, brojilo je bilo isklju�eno jedan dio vremena svaki mjesec, a onda
vra�eno na mjesto ne�to prije negoli se o�ekivalo redovito o�itavanje.
Drugi prekr�itelj � poslovni �ovjek koji je posjedovao nekoliko povezanih trgovina
�to ih je iznajmio drugima � postupio je sli�no, samo �to je njegovo brojilo bilo
okrenuto, tako da mu je prednja strana gledala prema zidu, i na taj je na�in
odbrojavalo unatrag. Tu se je desio i jedini fizi�ki sukob tog dana. �ovjek,
bijesan zbog toga �to je otkriven, napao je klju�em za odvijanje cijevi slu�benika
iz servisa i pretukao ga. Slu�benik iz servisa odveden je u bolnicu zbog slomljene
ruke i nosa, a poslovni �ovjek u zatvor gdje je optu�en za napad i za kra�u
energije.
Nim se �udio kako je tako mnogo slu�ajeva moglo postojati a da nisu bili otkriveni.
Rekao je Harrvju Londonu: �Mislio sam da su na�i kompjutori koji vr�e obra�un tako
programirani da smjesta jave svaku iznenadnu promjenu potro�ka.�
�Oni jesu tako programirani i javljaju svaku iznenadnu promjenu�, potvrdi Harry
London. �Problem je u tome �to su ljudi pametniji od kompjutora i nastoje ih
nadmudriti. To nije te�ko. Ako krade� energiju i i-ma� dovoljno mozga da postepeno
smanjuje� ra�une � prvi mjesec malo, zatim malo vi�e svaki slijede�i mjesec,
umjesto velikog smanjenja najednom � kompjutor te ne�e nikada prona�i.�
�Ma kako na to gleda�, mi smo oni koji gubimo.�
�Mo�da sada. Ali to �e se promijeniti.�
Nim nije bio tako uvjeren u to.
Vjerojatno se najneobi�nija epizoda dogodila sredinom poslijepodneva, kad je London
dobio poziv u Centru za vezu da do�e u ku�u koja je bila udaljena oko jedne milje.
Ku�a koju su vidjeli kad su stigli, bila je velika i moderna. Vrt je bio ure�en kao
prirodni park, i kroz njega je vodio krivudav kolni prilaz na kojem je bio parkiran
blistavi Mercedes. Dobro poznata naran�asto--bijela vozila GSP&L kompanije bila su
parkirana na cesti ispred vrta.
Mladi� koji je bio u slu�bi kad su prona�li kra�u na benzinskoj crpki i mehani�koj
radionici pri�e Londo-novu autu dok se zaustavljao. �Problemi�, re�e. �Treba nam
pomo�.�
�Kakvi problemi?�
Jedan od slu�benika Odsjeka za za�titu imovine koji im se pridru�io re�e: ��ena iz
ku�e prijeti da �e pustiti psa na nas. Velikog njema�kog ov�ara. Ka�e da je njen
suprug lije�nik, va�na li�nost u gradu i da �e tu�iti kompaniju ako joj prouzro�imo
bilo kakve neprilike.�
��to vas je dovelo ovamo?�
Mladi� iz servisa odgovori: �Jedan od �ita�a brojila � bistar student � prijavio je
da postoji neka sumnjiva �ica. Bio je u pravu. Ja sam pogledao iza brojila i vidio
da je potencijalna spona olabavljena i da je povezana s dvije �ice. Slijedio sam te
�ice do prekida�a u gara�i � gara�a je bila otvorena i nikoga nije bilo u blizini.
Tada se pojavila �ena s psom.�
Nim je gledao s nerazumijevanjem. London naredi mladi�u: �Objasnite to gospodinu
Goldmanu.�
I
I
�Sa stra�nje strane nekih brojila nalazi se tzv. potencijalna spona�, re�e mladi�
iz servisa. �Ako je ona isklju�ena � .olabavljena' � ona prekida dovod struje u
brojilo koje prestaje registrirati potro�ak. Ali ako stavite prekida� preko toga,
umjesto potencijalne spone mo�ete po �elji uklju�ivati i isklju�ivati brojilo.�
�I to je u�injeno ovdje?�
�Sasvim sigurno jest.�
Nim ga upozori: �Jeste li sasvim sigurni?�
�Zaklet �u se na to!�
�ovjek iz Odsjeka za za�titu re�e: �I ja sam to vidio. Ne postoji nikakva sumnja.�
Pogleda u svoju bilje�nicu i re�e: �Ime potro�a�a je Edgecombe.�
�U redu�, re�e London. �Do vraga i pas! Pozovite fotografa, i hajde da vidimo
dokaze.�
Pri�ekali su dok je mladi� iz servisa pozvao fotografa putem radija iz svog vozila,
a zatim je Harry London poveo malu povorku uz kolni put prema ku�i. Kad su se
pribli�ili ku�i, iz nje je iza�la zgodna, visoka �ena, vjerojatno �etrdesetih
godina. Na sebi je imala modre platnene hla�e i uz to odgovaraju�u svilenu ko�ulju;
njena duga, tamnosme�a kosa bila je povezana �alom. Uz nju je re�ao veliki njema�ki
ov�ar i natezao remen koji je �ena dr�ala.
Hladno je najavila: �Upozorila sam vas, ljudi, da �u pustiti psa ako nastavite
bespravno ulaziti na moj posjed, a onda �ete sami snositi posljedice. A sada,
gubite se s ovog imanja!�
�Gospo�o�, �vrsto je rekao London, �upozoravam vas da dr�ite tog psa na remenu ili
da ga prive�ete. Ja sam slu�benik sigurnosti u GSP&L kompaniji�, i pokazao joj je
svoju zna�ku, �a ovo je gospodin Goldman, potpredsjednik kompanije.�
�Potpredsjednici me ne impresioniraju�, odbrusila je. �Moj suprug dobro poznaje
predsjednika i generalnog direktora va�e kompanije.�
�U tom slu�aju�, re�e Nim, �uvjeren sam da �e znati cijeniti to �to svaki �ovjek
ovdje radi samo svoj posao. Vi ste gospo�a Edgecombe?�
�Da�, odgovori bahato.
�Na� servisni odjel je javio da imate ilegalni ure�aj preko elektri�nog brojila.�
1'
�Ako i postoji, mi ne znamo ni�ta o njemu. Moj suprug je va�an kirurg-ortoped, i
danas ima operaciju. Ina�e bih ve� bila njega pozvala da iza�e nakraj s va�om
drsko��u.�
Unato� svemu razmetanju, pomisli Nim, postojao je nagovje�taj nervoze u �eninim
o�ima i glasu. Primijetio ga je i London. �Gospo�o Edgecombe�, re�e on, ��elimo
fotografirati elektri�no brojilo i �ice koje vode iz njega. One vode do prekida�a u
va�oj gara�i. Cijenili bismo kad biste nam dopustili da to u�inimo.�
�A ako ne�u?�
�Tada �emo tra�iti sudski nalog. Ali, htio bih istaknuti, tada sve postaje stvar
javnosti.�
�ena je oklijevala i Nim se pitao je li bila svjesna toga da Harry London uglavnom
blefira. Do vremena kad bi dobili sudski nalog, svi dokazi mogli bi biti uni�teni.
Ali ta ju je najava zbunila. �To ne�e biti potrebno�, popusti. �Vrlo dobro, u�inite
�to morate, ali budite brzi.�
�Jo� ne�to, gospo�o�, re�e London. �Kad mi zavr�imo posao ovdje, isklju�it �emo vam
struju, koja �e tako dugo biti isklju�ena dok ne platite sva zaostala dugovanja.
Njih �e procijeniti na�e ra�unovodstvo.�
�Ali to je smije�no! Moj suprug �e imati dosta re�i o tome!� Gospo�a Edgecombe se
okrene i prive�e psa za �eljezni obru� u zidu. Nim primijeti da joj se tresu ruke.
�Za�to to rade ljudi poput ovih?� Nim je tiho zapitao samog sebe koliko i Harrvja
Londona. Ponovno su bili u Londonovu autu na putu u Centar za vezu, gdje �e Nim
uzeti svoj auto i krenuti prema sredi�tu grada. Mislio je da je vidio vi�e nego
dovoljno kra�e energije u Brooksideu; vi�e nego dovoljno da po prvi put shvati
veli�inu te pojave �to se �iri poput mnogoglave hidre.
�Postoji mnogo razloga za�to to �ine�, odgovori London. �I tamo gdje smo upravo
bili, i na mnogim drugim mjestima. Jedan je razlog �to ljudi govore. Vole se
hvaliti kako su pametni i kako nadmudruju veliku kompaniju poput Golden State Power
and Light. I dok jedni govore, drugi slu�aju, i kasnije rade to isto.�
I
�Misli� li da to obja�njava epidemiju poput ove kojoj smo danas svjedoci?�
�To je samo dio odgovora.�
�A gdje su ostali?�
�Neki od njih su lupe�ki majstori koji pro�ire vijest da �e ,udesiti' brojila � za
odre�enu cijenu. Sve se to �ini jednostavno, i ljudi pristaju na to.�
Nim sumnji�avo primijeti: �Ali to jo� uvijek ne obja�njava ovaj posljednji slu�aj.
Bogati lije�nik � kirurg-ortoped jedna od najbolje pla�enih specijalizacija. A
vidio si njegovu suprugu. I ku�u. Za�to?�
�Re�i su ti ne�to �to sam nau�io kao policajac�, re�e London. �Nemoj dopustiti da
te izgled zavede. Mnogo ljudi s velikim prihodima i upadljivim ku�ama su duboko u
dugu, bore�i se da ostanu na povr�ini, da u-�tede dolar gdje god mogu, i nisu
previ�e osjetljivi na na�in kako to posti�u. Okladit �u se da je to istina za ovo
cijelo mjesto, za Brookside. A pogledaj na taj problem i ovako: donedavna, ra�uni
za komunalne usluge nisu bili veoma visoki, a sada postaju svakim danom sve ve�i, i
oni koji prije nisu varali, jer se to nije isplatilo, promijenili su mi�ljenje.
Ulozi su ve�i, i oni pristaju na rizik.�
Nim kimne da se sla�e i doda: �A ve�ina komunalnih kompanija su tako velike i
bezli�ne, da ljudi ne poistovje�uju kra�u energije s ostalim vrstama kra�a. �to se
tqga ti�e, nisu jednako kriti�ni kao �to bi bili da se radi o provali ili otimanju
nov�arke.�
�Mnogo sam razmi�ljao o tom vidu problema. Vjerujem da je jo� opse�niji.� London
zaustavi auto dok su �ekali da se svjetlo na semaforu promijeni. Kad su ponovno
krenuli, on nastavi: �Kako ja na to gledam, ve�ina ljudi misli da �itav sistem
smrdi jer su na�i politi�ari pokvareni na ovaj ili onaj na�in, pa za�to bi onda
obi�ni smrtnici ka�njavali sebe time da budu po�teni? U redu, govore oni, jedna je
grupa izletjela s aferom VVatergate, ali novi ljudi, koji su bili tako prokleto
pravdoljubivi prije nego su izabrani, rade iste nepo�tene poteze � politi�ke
isplate, pa i gore stvari � sada kad su na vlasti.�
�To je stanovi�te prili�no depresivno.� �Naravno da jeste�, re�e London. �Ali
obja�njava �to�ta od onoga �to se doga�a. I ne' samo ono �to smo
danas vidjeli. Mislim na provalu kriminaliteta � od velikih zlo�ina do sitnih
kra�a. I re�i �u ti jo� ne�to: postoje dani, i danas je jedan od njih, kad po�elim
da se ponovno nalazim me�u marincima, gdje je sve izgledalo mnogo jednostavnije i
�istije.�
�Danas ne bi.�
London uzdahne. �Mo�da.�
�Ti i tvoji ljudi danas ste obavili dobar posao�, re�e Nim.
�Mi smo u ratu.� Harry London odbaci ozbiljnost i naceri se. �Reci svom �efu �
glavnom zapovjedniku � da smo pobijedili u ovom okr�aju, a pobijedit �emo u jo�
nekoliko.�
9. POGLAVLJE
�Uz opasnost da tvoja samosvijest jo� poraste, re�i �u ti da si bio jako dobar
sino� na TV�, primijeti Ruth Goldman preko stola za doru�ak. �Ho�e� li jo� kave?�
�Da, molim�, Nim pru�i svoju �alicu preko stola. �I hvala.�
Ruth podigne perkolator1 i nalije mu jo� kave. Kao i uvijek, njene su kretnje bile
lagane, dra�esne i svrsishodne. Na sebi je imala smaragdnozeleni jutarnji o-grta�,
koji je �inio �ivopisni kontrast s njenom pa�ljivo po�e�ljanom crnom kosom. Dok se
naginjala prema naprijed, pokazale su se kroz otvor ogrta�a njene privla�ne, male,
�vrste grudi. Za vrijeme udvaranja, Nim ih je zaljubljeno nazivao �specijaliteti od
pola pinte�. Ovog trenutka, na licu je imala jedva vidljivu �minku, upravo dovoljno
za skladno slaganje s njenom mlije�-nobijelom i ru�i�astom puti. Bez obzira na to
koliko je rano bilo, Ruth je uvijek izgledala prirodno besprijekorna. Nim, koji je
vidio i mnogo drugih �ena u nepotpunoj jutarnjoj odje�i, smatrao je da bi morao
biti zahvalan za njenu urednost i lijep izgled.
Bila je srijeda. Pro�la je gotovo puna sedmica od Dana-D u Brooksideu. Budu�i da je
bio neuobi�ajeno umoran � posljedica prekovremenog rada i napetosti u proteklih
nekoliko tjedana, �to je sve dostiglo vrhu-
1 Aparat za kuhanje kave filtriranjem
I
nac u sino�njem TV-nastupu, u vru�em studiju pod jakim svjetiljkama � Nim je jutros
dugo spavao; dugo za njega � do osam i trideset. Leah i Benjy su oti�li na
cjelodnevni izlet prije nego je on ustao, i sad je do-ru�kovao s Ruth, polako, bez
�urbe. Bilo je to ne�to �to je rijetko mogao sebi dopustiti. Nim je ve� telefonirao
u ured javljaju�i im da ne�e biti tamo do kasno prije podne.
�Leah je ostala budna kako bi mogla promatrati The Good Evening Show. I Benjy je
namjeravao, ali je zaspao�, re�e Ruth. �Djeca ne znaju to izre�i, ali oboje se
veoma ponose tobom, zna�. Zapravo smatraju te i-dolom. Sve �to ti ka�e�, za njih je
kao da je rekao bog.�
�Prija mi ova kava�, re�e Nim. �Je li to neka nova vrsta?�
Ruth odmahne glavom. �To ti se �ini zato �to je danas ne pije� u �urbi. Jesi li �uo
�to sam rekla o Leah i Benjvju?�
�Jesam, i ja sam mislio o tome. I ja sam ponosan na djecu�, nasmije�i se. �Je li
danas moj dan za primanje komplimenata ?�
�Ako se pita� da li je to zato �to �elim ne�to od tebe, nisi u pravu. Ne �elim
ni�ta. Osim �to bih �eljela da �e��e ovako zajedno doru�kujemo.�
Nim odgovori: �Ne�to �u poduzeti u vezi s tim.� Pitao se je li Ruth bila danas
posebno ljubazna zato �to je i ona osjetila da se u posljednje vrijeme sve vi�e
udaljuju. Do udaljavanja je do�lo zbog njegove nebrige, a nedavno i zbog Ruthinog
tajnovitog bavljenja nekim njenim zanimanjem ma kakva ona bila! Nim se poku�ao
sjetiti kad su posljednji put vodili ljubav, ali nije mogao. Pitao se za�to �ovjek
mo�e izgubiti seksualni interes za vlastitu privla�nu �enu, a ipak �eljeti druge
�ene? Pretpostavljao je da bi odgovor mogao biti u tome �to je to sve bilo dobro
poznato, a osje�ao je �elju da upozna i osvoji nova podru�ja. Ipak, pomisli s
osje�ajem krivnje, morao bi ne�to u�initi na seksualnom podru�ju s Ruth. Mo�da
ve�eras.
�Dva puta si ju�er u televizijskoj emisiji izgledao ljutit, kao da si bio spreman
planuti�, re�e Ruth.
�Ali nisam. Sjetio sam se glupih pravila.� Nije trebalo obja�njavati odluku Uprave
o �umjerenoj liniji�. O
I
njoj joj je rekao istoga dana kad je bila donesena i Ruth ga je shva�ala.
�Birdsong ti je postavljao zamke, zar ne?�
�Kurvin sin je poku�avao.� Nim se namr�ti sjetiv�i se toga. �Nije mu uspjelo.�
Davey Birdsong, vo�a aktivisti�ke grupe potro�a�a, koja se nazivala �power and
light for people�1 tako�er je nastupio u istoj TV-emisiji. Birdsong je zajedljivo
prikazivao Golden State Pover and Light kompaniju, pripisuju�i najni�e motive svemu
�to su radili. Dao je naslutiti da ni Nimovi osobni razlozi nisu ni�ta bolji. Napao
je i posljednji zahtjev GSP&L kompanije za pove�anje cijena, na koji bi se uskoro
morao donijeti odgovor. Unato� svim izazovima, Nim je, dodu�e nerado, zadr�ao svoj
hladan stav unutar dopu�tene linije kako su se dogovorili u upravi.
�Jutarnji Chronicle pi�e da �e Birdsongova grupa, jednako kao i Sequoia club, biti
protiv plana za izgradnju Tunipaha.�
�Daj mi da vidim.�
Ruth mu pru�i novine. �Na sedmoj stranici.�
I to je bilo jo� ne�to u Ruth. Nekako je uvijek uspijevala da bude dobar korak
naprijed pred svima i da sve zna. Dok je pripremala doru�ak, ve� je pregledala i
Chroni�e-West.
Nim prelista novine i prona�e �lanak o kojemu je govorila. Bio je kratak te nije
saznao mnogo vi�e od onoga �to mu je ve� Ruth rekla. Ali dao mu je ideju �to bi
mogao u�initi, i zbog toga postane nestrpljiv da se �to prije na�e u svom uredu.
Proguta ostatak kave i ustane.
�Ho�e� li do�i ku�i na ve�eru?�
�Poku�at �u.� Dok se Ruth blago nasmije�ila, Nim se sjeti koliko puta je ve� to
rekao, a onda zbog nekog razloga to nije izvr�io. Nerazborito, poput one ve�eri u
autu kad se vra�ao od Ardvthe, po�eli da je Ruth ponekad manje strpljiva. Upita je:
�Za�to ponekad ne pla-ne�? Ne razbjesni� se?�
�Bi li to i�ta promijenilo?�
Nim slegne ramenima, ne znaju�i kako da shvati njen odgovor, niti kako da joj
odgovori.
1 Energija i svjetlo narodu
I
I!
�Oh, ima jo� ne�to. Ju�er je telefonirala majka. Ona i otac bi �eljeli da do�emo na
ve�eru slijede�eg petka i da povedemo Leah i Benjvja.�
Nim zastenje u sebi. Dolaziti u ku�u Neubergerovih bilo je kao da ulazite u
sinagogu. Oni su isticali svoje �idovstvo na milijun na�ina. Uvijek se nagla�avalo
da je hrana ko�er. Znalo se da imaju dva seta suda i pribora za jelo � jedan za
meso, a drugi za hranu pripremljenu od mlije�nih proizvoda. Molit �e se nad kruhom
i vinom prije ve�ere, i bit �e ceremonija oko pranja ruku. Nakon ve�ere bit �e
sve�ana molitva, koju su Neu-bergerovi, prema isto�noevropskoj tradiciji nazvali
�sjedenje na klupi�. Ako se bude poslu�ilo meso, Leah i Benjy ne�e dobiti mlijeko,
kao �to dobivaju kod ku�e. Osim toga, bit �e tamo neprikrivenih pritisaka, glasnog
i��u�avanja za�to Nim i Ruth ne slave sabat i ostale svetkovine; blistavih opisa
ceremonija i slavlja u povodu raznih bar-mitzvaha kojima su Neubergerovi
prisustvovali kao i nagovje�taja da �e Benjy, naravno, polaziti hebrejsku �kolu i
imati svoj bar-mitzvah kad navr�i trinaest godina. A kasnije, kod ku�e, djeca �e
zato �to su bila u dobi u kojoj su bila, postavljati pitanja na koja �e o�ekivati
odgovor: a Nim, zbog podvojenosti vlastitih uvjerenja, nije bio spreman da na njih
odgovori.
U takvim slu�ajevima Ruth je uvijek �utjela, iako se on ponekad pitao ne zna�i li
njena �utnja zapravo slaganje s mi�ljenjem njenih roditelja, a protiv njega. Prije
petnaest godina kad su se vjen�ali, Ruth je jasno i glasno izjavila da joj nije
stalo da li �e se pridr�avati �idovskih normi ili ne. Tada je to, o�ito, bila njena
reakcija na nepokolebljivu ortodoksnost njenog odgoja. Je li se sada promijenila?
Je li Ruth, ispod povr�ine, bila tipi�na �idovska majka koja je �eljela da i njena
djeca imaju sva vanjska obilje�ja njezine vjere i vjere njenih roditelja? Podsjeti
se �to je rekla prije nekoliko minuta: �Zapravo, oni te smatraju idolom. Sve �to ti
ka�e�, za njih je kao da je rekao bog.� Jesu li te rije�i bile vje�ti podsjetnik na
njegovu odgovornost kao �idova? Blagi podstrek prema vjeri? Nim se nije nikada
prevario i smatrao Ruth tako blagom kako je izgledala; ispod te vanjske blagosti,
znao je, bilo je toliko stvarne ljudske snage koliko je ma koji �ovjek mogao
TV1C !*ar1m7c�ti
Ali, Nim je znao, da uprkos svemu tomu, ne postoji neki valjan razlog za�to ne bi
i�li njenim roditeljima kao �to je ona tra�ila. Nije to �esto tra�ila. Osim toga,
Ruth je vrlo rijetko tra�ila od njega bilo �to.
�U redu�, re�e. �Izgleda da �e slijede�i tjedan biti prili�no slobodan. Kad do�em u
ured, vidjet �u da li je ne�to predvi�eno za slijede�i petak, pa �u ti
telefonirati.�
Ruth je malo oklijevala, a onda re�e: �Nemoj se uz-nemiravati telefoniranjem. Re�i
�e� mi nave�er kad do�e�.�
�Za�to?�
Ponovno �asak oklijevanja. �Odlazim iz ku�e odmah nakon tebe. Bit �u odsutna cijeli
dan.�
��to se doga�a? Kamo ide�?�
�Oh, amo-tamo. Svuda pomalo.� Nasmije se. �Govori� li ti meni kamo sve ide�?�
Evo je opet. Misterij. Nim osjeti �alac ljubomore prema tome nepoznatom, a onda
razmisli: Ruth je u pravu. Kao �to ga je upravo podsjetila, bilo je mnogo toga �to
on nije govorio njoj.
�Dobro se provedi�, re�e. �Vidimo se nave�er.�
U predsoblju je zagrli i oni se poljubi�e. Njene su usne bile mekane, a njeno je
tijelo ispod ku�nog ogrta�a bilo privla�no. Kakva sam prokleta budala, pomisli. Da,
sigurno, ve�eras moramo voditi ljubav.
10. POGLAVLJE
Unato� �urbi u kojoj je napustio ku�u. Nim je polagano vozio prema centru,
izbjegavaju�i auto-cestu i voze�i mirnijim ulicama. Mislio je na Sequoia klub �to
ga je spomenuo jutro�nji Chronicle-West.
Iako je to bila organizacija koja se �esto suprotstavljala planovima GSP&L
kompanije i ponekad ih osujetila, Nim se divio Sequoia klubu. Njegovi su razlozi
bili jednostavni. Povijest je dokazala da su se veliki koncerni poput Golden State
Power and Light kompanije, kad su bili prepu�teni sami sebi, da sami donose sve
odluke, malo ili nimalo brinuli o za�titi �ovjekove okoline. Zbog toga je bio
potreban netko tko �e ih obuzdavati. Sequoia klub je obavljao tu du�nost.
Taj je klub bio smje�ten u Kaliforniji, ali stekao je nacionalno priznanje za
vje�tinu i odlu�nost kojom se borio da bi se sa�uvale nedirnute prirodne ljepote
Amerike. Gotovo uvijek su njihove metode bile eti�ke, razlozi promi�ljeni i
temeljiti. Istina, bilo je ljudi koji su mu nalazili zamjerke, ali malo ih je bilo
koji mu nisu priznavali vrijednost. Jedan od razloga je bilo i to �to je u
osamdeset godina postojanja kluba, njegova uprava bila uvijek sastavljena od
najpoznatijih ljudi. I danas mu je predsjednica bila Laura Bo Carmichael, biv�i
atomski znanstvenik, koja je tu �asnu du�nost dostojno ispunjavala. Gospo�a
Carmichael je bila sposobna, cijenjena u me�unarodnim krugovima, i slu�ajno Nimo-va
prijateljica.
Mislio je o njoj dok je vozio.
Odlu�io je da �e osobno razgovarati s Laurom Bo Carmichael i zamoliti je za pomo� u
vezi s Tunipahom i ostalim dvjema centralama koje je Golden State Po-wer and Light
kompanija namjeravala izgraditi. Ako joj uspije uvjerljivo dokazati koliko su hitno
potrebne, mo�da se Sequoia klub ne�e protiviti tim planovima, ali �e barem biti
umjeren u protivljenjima. Mora se dogovoriti za sastanak �to prije. Najbolje bi
bilo kad bi to mogao u�initi danas.
Nim je vozio automatski, ne obra�aju�i pa�nju na imena ulica. Sada je primijetio da
se nalazi na raskr��u cesta za Lakevvood i Balboa. To ga podsjeti na ne�to. Na �to?
Iznenada se sjeti. Na dan eksplozije i nestanka elektri�ne energije, glavni je
dispe�er imao mapu koja je pokazivala gdje se nalaze ure�aji potrebni za odr�avanje
�ivota u privatnim ku�ama. Obojeni kru�i�i na mapi su pokazivali gdje se nalaze
umjetni bubrezi, generatori za proizvodnju kisika, �eli�na plu�a i sli�ni aparati.
Na raskr��u Lakewooda i Balboe jedan je crveni kru�i� upozoravao da tamo �ivi osoba
ovisna o �eli�nim plu�ima ili nekom drugom aparatu za disanje. Aparat se nalazio u
stambenoj zgradi. Zbog nekog nepoznatog
(razloga, Nim je to sve zapamtio. Zapamtio je i ime korisnika: Sloan. Sjeti se da
je tada gledao taj mali crveni kru�i� i razmi�ljao o tome kako izgleda Sloan. Na
raskr��u je bila samo jedna stambena zgrada � jjbijelo o�bukana osmerokatnica
jednostavnog oblika ali,
sude�i prema vanjskom izgledu, dobro odr�avana. Ni-mov auto je sada bio uz nju. Na
malenom pretprostoru bilo je osam mjesta za parkiranje, od kojih su dva bila
prazna. Slijede�i trenutni poziv, Nim okrene volan i zavede Fiat na jedno od
slobodnih mjesta. Iza�e iz auta i krene prema ulazu u zgradu.
Iznad niza po�tanskih kutija bilo je tuce dugmadi zvonca, a me�u njima ime �K.
Sloan�. Nim pritisne dugme uz ime.
Nekoliko trenutaka kasnije vrata se otvore. Pojavi se sme�uran starac u vre�astim
hla�ama i vjetrovki. Izgledao je poput neke prastare vjeverice dok je kroz debele
le�e zurio u Nima. �Vi zvonite kod Sloana?�
�Da, zvonio sam.�
�Ja sam paziku�a. Zvoni i dolje, u mom stanu.�
�Mogu li posjetiti gospodina Sloana?�
�Nema nikakvog gospodina Sloana.�
�Oh.� Nim poka�e na po�tanski sandu�i�. �Je li to onda gospo�a Sloan? Ili
gospo�ica?� Neobja�njivo, on je smatrao da je Sloan mu�karac.
�Gospo�ica Sloan. Karen. Tko ste vi?�
�Goldman.� Nim mu poka�e osobnu kartu izdanu od GSP&L kompanije. �Jesam li u pravu
kad vjerujem da je gospo�ica Sloan invalid?�
�Mogli biste biti. Osim �to ona ne voli da je tako zovu.�
�Kako bih je onda mogao opisati?�
�Nemo�nom. Ona je kvadriplegi�ar. Znate li razliku izme�u kvadriplegi�ara i
paraplegi�ara?�
�Mislim da znam. Paraplegi�ar je uzet od pojasa nani�e, a kvadriplegi�ar je potpuno
uzet.�
�Takva je na�a Karen�, re�e starac. �Takva je od svoje petnaeste godine. Ho�ete je
posjetiti?�
�Bi li joj to smetalo? �to mislite?�
�Uskoro �u znati.� Paziku�a �irom otvori ulazna vrata. �U�ite. Ovuda.�
Malo predvorje bilo je u skladu s vanjskim izgledom zgrade; bilo je jednostavno i
�isto. Starac povede Nima do dizala, poka�e mu da u�e, a onda u�e i on. Dok su se
penjali, on re�e: �Mjesto nije ba� poput Ritza. Ali poku�avamo ga dr�ati u redu.�
I
�To se i vidi�, re�e Nim. Bron�ani dijelovi u unutra�njosti dizala su se blistali,
a stroj je zujao bez zapinjanja.
Iza�li su na �estom katu. Paziku�a krene prema jednim vratima, zaustavi se i
izabere klju� iz velikog sve�nja. Otvori vrata, pokuca i vikne: �To sam ja, Jiminv.
Doveo sam posjetioca za Karen.�
�U�ite�, re�e jedan glas i Nim se na�e licem u lice s niskom krupnom �enom tamne
ko�e i �panjolskog izgleda. Na sebi je imala ru�i�astu kutu od najlona, sli�nu
uniformi medicinske sestre.
�Ne�to prodajete?� Pitanje je bilo veselo, bez znaka nepri j atel j stva.
�Ne. Prolazio sam i...�
�Nije va�no. Gospo�ica Sloan voli posjetioce.�
Bili su u malom, svijetlom predvorju koje se s jedne strane otvaralo prema kuhinji,
a s druge prema dnevnoj sobi. U kuhinji su prevladavale vesele bijele i �ute boje;
dnevna soba bila je u �utoj i zelenoj boji. Jedan dio dnevne sobe se nije vidio i
odatle dopre veseo glas: �U�ite � ma tko da ste.�
�Napu�tam vas�, re�e paziku�a iza le�a Nimu. �I-mam posla.�
Dok su se zatvarala vanjska vrata, Nim u�e u dnevnu sobu.
�Zdravo�, re�e isti glas. ��to znate novo i uzbudljivo?�
Mnogo kasnije, i u mjesecima koji su slijedili, dok su se zlokobni doga�aji nizali
poput prizora u drami, Nim �e se sje�ati tog trenutka � trenutka kad je prvi put
ugledao Karen Sloan � sje�at �e se jasno svake pojedinosti.
Bila je zrela �ena, ali izgledala je mlada i izvanredno lijepa. Nim je
pretpostavljao da ima trideset i �est godina: kasnije �e saznati da je bila tri
godine starija. Njeno je lice bilo duguljasto, savr�eno proporcionalnih crta � usne
su joj bile pune, senzualne, sada malo otvorene u smije�ku, a mali drzak nosi�
pokazivao je o-bijest. �iroko otvorene modre o�i sada su otvoreno prou�avale Nima.
Ko�a joj je bila besprijekorna, i kao da se svjetlucala. Duga�ka plava kosa
okru�ivala je lice Karen Sloan; podijeljena u sredini, padala joj je na ramena, i
zlatno se prelijevala u zraci sunca. Njene su
ruke bile prekri�ene na tapeciranoj dasci koja joj je prelazila preko krila. Prsti
su joj bili dugi, nokti sjajni i manikirani. Na sebi je imala privla�nu
svijetlomodru haljinu.
A sjedila je u kolicima. Izbo�ina na njenoj haljini pokazivala je da je iza nje bio
respirator koji je umjesto nje disao. Ispod ruba haljine pomaljala se cijev, koja
je bila priklju�ena na aparat sli�an putnom kov�egu, pri�vr��en na stra�nji dio
kolica. Mehanizam respiratora proizvodio je jednoli�an zvuk te se �ulo pi�tanje
zraka pri normalnoj brzini udisaja i izdisaja. Elektri�ni priklju�ci vodili su od
stolice do zidnog utika�a.
�Dobar dan, gospo�ice Sloan. Ja sam �ovjek od elektrike.�
Smije�ak se pro�irio. �Radite li na baterije, ili ste i vi priklju�eni na zid?�
Kao odgovor i Nim se nasmije�i, malo zbunjeno, i �to je bilo za njega neuobi�ajeno,
osjeti trenutak nervoze. Nije znao �to je zapravo o�ekivao, ali ma �to da je to
bilo, ova prekrasna �ena bila je ne�to sasvim drugo. �Objasnit �u�, re�e.
�Molim vas. A ne�ete li sjesti?�
�Hvala.� Nim izabere udoban naslonja�. Karen Sloan lagano pomakne glavu staviv�i
usta na otvor plasti�ne cijevi koja je bila pri�vr��ena na elasti�nu savijenu
�ipku. Lagano puhne u cijev, i istog trenutka njena se kolica pomaknu tako da je
sada sjedila to�no nasuprot Nimu.
�Hej!� re�e Nim. �To je zgodan trik!�
�Mogu u�initi i mnogo vi�e. Ako uvu�em zrak umjesto da puhnem, stolica se kre�e
prema natrag.� Pokazala mu je dok je on zadivljeno promatrao.
�Nikada nisam to vidio�, re�e. �Zapanjen sam.�
�Jedini dio tijela koji mogu micati jest glava�, re�e Karen jednostavno, kao da
govori o nekoj manjoj neugodnosti. �Prema tome, �ovjek se nau�i da �ini potrebne
pokrete na neobi�ne na�ine. Ali skrenuli smo s glavne teme. Htjeli ste mi ne�to
re�i. Molim vas, nastavite.�
�Po�eo sam obja�njavati za�to sam do�ao�, re�e Nim. �Sve je to po�elo prije dvije
sedmice, onoga dana kad smo ostali bez elektri�ne energije. Vidio sam vas u obliku
malog, crvenog kru�i�a na mapi.�
�Mene � na mapi?�
Ispri�ao joj je o Kontrolnom centru GSP&L kompanije i njihovoj osobitoj brizi za
posebne potro�a�e, poput bolnica i privatnih ku�a s ure�ajima nu�nim za o-dr�avanje
�ivota. �Da budem iskren�, nastavi, �bio sam znati�eljan. Zbog toga sam danas
svratio.�
�To je lijepo�, re�e Karen, �mislim, to da netko vodi o tebi ra�una. Dobro se
sje�am tog dana.�
�Kako ste se osje�ali, kad je nestalo struje?�
�Malo upla�ena, mislim. Iznenada se ugasilo moje svjetlo za �itanje, i zaustavili
su se svi elektri�ni aparati. Ipak, respirator se nije zaustavio. On se smjesta
prebacuje na akumulator.�
Nim primijeti da je akumulator od dvanaest volti, poput onih koji se upotrebljavaju
u automobilima. Nalazio se na polici tako�er pri�vr��enoj na kolicima, straga,
ispod mehanizma respiratora.
��ovjek se uvijek pita�, re�e Karen, �kako �emo dugo biti bez struje, i kako �e
dugo izdr�ati akumulator.�
�Morao bi izdr�ati nekoliko sati.�
��est i pol sati ako je potpuno napunjen � to jest, ako upotrebljavam samo
respirator i ne mi�em stolicu. Ali ako idem u kupovinu, ili u posjete, �to se
doga�a gotovo svakog dana, tada se mnogo koristim akumulatorom i on se isprazni.�
�Prema tome, ako onda nestane elektri�ne energije ...�
�Josie � nju ste susreli pri dolasku � morala bi ne�to vrlo brzo u�initi�, dovr�i
Karen njegovu re�enicu. Kao dobar poznavalac, ona doda: �Respirator tro�i petnaest
ampera, kolica u pokretu daljnjih dvadeset.�
�Nau�ili ste mnogo o svom ure�aju.�
�Da va� �ivot ovisi o njemu, ne biste li i vi nau�ili?�
�Da, vjerujem da bih.� Upita je: �Jeste li ikada sami?�
�Nikada. Josie je sa mnom najve�i dio vremena, a onda jo� dvoje ljudi dolazi da je
zamijene. I ku�epazi-telj Jiminv, je vrlo dobar. On mi poma�e s posjetiocima, ovako
kako je u�inio s vama.� Karen se nasmije�i. �On ne pu�ta ljude k meni, osim ako
nije uvjeren da su u redu. Vi ste pro�li njegov test.�
Nastavili su �avrljati, lako, kao da se godinama poznaju.
Nim je saznao da je Karen oboljela od dje�je paralize samo godinu dana prije nego
se u Sjevernoj Americi po�elo masovno upotrebljavati Salkovo cjepivo, koje je
nekoliko godina kasnije zajedno sa Sabinovim, izbrisalo polio s lica zemlje.
�Oboljela sam malo prerano i nisam se stigla spasiti�, re�e Karen.
Nima je dirnula ta jednostavna re�enica. Upita je: �Da li mnogo mislite o toj
jednoj godini?�
�Nekada sam mnogo mislila. Mnogo sam plakala zbog te jednogodi�nje razlike. Pitala
sam se: za�to sam ba� ja morala biti jedna od nekoliko posljednjih? I mislila sam:
da je cjepivo do�lo samo malo ranije, sve bi bilo druga�ije. Bila bih mogla �etati,
plesati, pisati, upotrebljavati ruke...�
Za�utjela je i u ti�ini koja je nastala, Nim je mogao �uti kucanje sata i tihi �um
Kareninog respiratora. Nakon trenutka �utnje, nastavila je: �Tada sam po�ela sama
sebe uvjeravati: �elje ne�e ni�ta promijeniti. Ono �to se dogodilo, dogodilo se, i
nikada se vi�e ne�e vratiti na staro. Tada sam po�ela u�ivati u onome �to mi je
ostalo, nastoje�i izvu�i najbolje. �ivjela sam od dana do dana, i kad tako �ivite,
zahvalni ste za sve nepredvi�eno �to se dogodi. Danas ste vi do�li.� Ponovno se
nasmije�i svojim blistavim osmijehom. �Ne znam �ak ni va�e ime.�
Kad joj je rekao svoje ime, ona upita: �Je li Nini skra�eno od Nimrod?�
�Da.�
�Nema li ne�to u bibliji...?�
�U Knjizi Postanka.� Nim citira: �Od Ku�a se rodio Nimrod, koji je postao prvi
velmo�a na zemlji. Voljom Jahve, bio je silan lovac.� Sjeti se da je �uo te rije�i
od svog djeda, rabina Goldmana. Starac je izabrao ime svom unuku � to je bio jedan
od rijetkih ustupaka pro�losti, koji je Nimov otac Isaak dopustio.
�Nim, jeste li vi lovac?�
Kad je ve� htio nije�no odgovoriti, sjeti se �to je ne tako davno, rekla Teresa Van
Buren: �Ti si lovac na �ene, zar ne?� Mo�da, pomisli, da su prilike bile druga�ije,
bio bi lovio i ovu prekrasnu �enu, Karen. I on sebi�no po�ali �to je cjepivo
prona�eno godinu dana prekasno.
Odmahne glavom. �Ne, ja nisam lovac.�
I
Kasnije, Karen mu je rekla da je dvanaest godina provela u bolnici u starinskim
�eli�nim plu�ima. Tada su prona�eni prenosni ure�aji koji omogu�uju bolesnicima
poput nje da �ive izvan specijaliziranih zavoda. U po�etku se vratila roditeljima i
�ivjela s njima, ali to nije i�lo. �To je bio preveliki napor za sve nas.� Tada se
preselila u ovaj stan gdje �ivi ve� gotovo jedanaest godina.
�Postoje vladine pomo�i koje pla�aju tro�kove. Poneki put te�ko je financijski
izdr�ati, ali u ve�ini slu�ajeva nekako izlazim na kraj.� Njen otac je imao malu
limarsku radionicu, a majka joj je radila kao prodava�ica u velikoj robnoj ku�i,
rekla mu je. Sada su poku�avali u�tedjeti dovoljno novaca kako bi kupili Karen mali
kombi koji bi pove�ao njenu pokretljivost. Kombi, koji bi vozila Josie ili netko od
Karenine obitelji, bio bi pregra�en tako da bi u njemu mogla stajati njena kolica.
Iako Karen nije mogla gotovo ni�ta u�initi za sebe, morali su je hraniti, prati i
stavljati u krevet, rekla je Nimu da je nau�ila slikati dr�e�i kist u zubima. �Mogu
i tipkati na pisa�em stroju�, re�e. �Stroj je elektri�ni i na njemu tipkam dr�e�i
�tapi� me�u zubima. Ponekad pi�em i pjesme. Ho�ete li da vam po�aljem koju svoju
pjesmu?�
�Da, molim. Jako bih to �elio.� Ustane da krene i iznenadi se da je s Karen proveo
vi�e od jednog sata.
�Ho�ete li ponovno do�i?� upita ga.
�Ako to �elite.�
�Naravno da �elim � Nimrod.� I ponovno zablista njen zanosan, topao smije�ak.
��eljela bih da mi postanete prijatelj.�
Josic ga je ispratila.
Karenina slika, njena zapanjuju�a ljepota, topao smije�ak i nje�an glas, pratili su
Nima na ostatku puta do ureda. Mislio je kako nikada nije sreo nikoga poput nje.
Mislio je na nju i dok je ostavljao auto u gara�i glavnog ureda Golden State Power
and Light kompanije, tri kata ispod zemlje.
Ekspresno dizalo, koje se moglo,pokrenuti samo posebnim klju�em, vozilo je iz
gara�e ravnjp na dvadeset
i drugi kat gdje su bili uredi vi�ih rukovodilaca kompanije. Nim upotrijebi svoj
klju� � simbol njegova polo�aja u GSP&L kompaniji � i sam se popne. U dizalu se
sjeti svoje namjere da osobno zamoli predsjednicu Sequoia kluba za pomo�.
Njegova tajnica, mlada sposobna Crnkinja Victoria Davi� digne glavu kad je u�ao u
ured koji se sastojao od dvije prostorije. �Zdravo, Vicki�, re�e Nim, �ima li mnogo
po�te?�
�Ni�ta hitno. Ipak, nekoliko poruka � me�u njima i neke koje govore o tome kako ste
bili dobri sino� na TV. I ja mislim da ste bili dobri.�
�Hvala�, nasmije se. �Dobro do�la u klub mojih obo�avatelja.�
�Oh, ima i jedno pismo ozna�eno s .osobno i povjerljivo'. Na va�em je stolu. Upravo
je stiglo. I ja imam nekoliko stvari koje morate potpisati.� Slijedila ga je u
unutarnju sobu njegova ureda. Istog trenutka se za�uje prigu�en, ali jak prasak
koji je dolazio iz nevelike udaljenosti. Vr� za vodu i �a�e zazveke�u, i zatrese se
i prozor koji je gledao na unutarnje dvori�te.
Nim se zaustavi oslu�kuju�i. ��to je to?�
�Nemam pojma. I prije nekoliko minuta se �ula isto takva buka. Malo prije nego ste
vi u�li.�
Nim slegne ramenima. Moglo je biti sve � od udarca potresa do zvuka eksplozije na
nekom gradili�tu. Prelistao je poruke na svom stolu o kojima mu je Vicki govorila,
i zadr�ao pogled na omotnici koja je nosila oznaku �osobno i povjerljivo�. Bila je
to svijetlosme-�a omotnica od �vrstog papira s mrljom pe�atnog voska na pole�ini.
Misle�i na ne�to drugo, po�ne je otvarati.
�Vicki, prije nego po�nete ne�to drugo raditi, pogledajte ako mo�ete dobiti na
telefon gospo�u Carmicliael.�
�Iz Sequoia kluba?�
�Tako je.�
Papire koje je nosila odlo�i u ko�aricu s naznakom �za potpis�, i okrene se da
po�e. Istog trenutka �irom se otvore vrata prednje sobe, i u sobu uleti Harry
London. Kosa mu je bila razbaru�ena, a lice crveno od napora.
London ugleda Nima.
�Ne!� vikne. �Ne!�
I
Dok je Nim jo� uvijek zaprepa�teno stajao, London poleti preko sobe, baci se preko
stola, uzme iz Nimove ruke omotnicu i stavi je na pod.
�Van! Brzo! Svi!�
London zgrabi Nima za ruku i povu�e ga, istog trenutka grubo gurnuv�i Vdctoriju
Davi� ispred sebe. Pro�li su obje sobe i iza�li u hodnik pred uredima, brzo, London
se zadr�ao samo toliko da zalupi oboja vrata iza njih.
Nim se po�ne ljutito buniti: ��to, do �avola ...�
Nije zavr�io re�enicu. Iz unutarnjeg ureda za�uje se sna�na eksplozija. Zidovi
hodnika se zatresu. Slika koja je visila kraj njih padne i staklo na njoj se
rasprsne.
Sekundu nakon toga za�uje se ista onakva buka kao i prije, ovaj put znali su da je
to eksplozija koja je dolazila odnekud ispod njihovih nogu, i bila glasnija od
pre�a�nje. Sasvim sigurno, dolazila je odnekud iz zgrade. Dalje u hodniku, vidjeli
su ljude kako tr�e�i izlaze iz drugih ureda.
�Oh, Kriste!� o�ajnim glasom re�e Harry London.
Nim vikne: �Prokletstvo, �to je to?�
Sada su mogli �uti uzbu�enu viku, prodorno zvonjenje telefona, zvuk sirene koji se
pribli�avao ulicom ispod njih.
�Bombe u obliku pisama�, re�e London. �Nisu velike, ali su dovoljno sna�ne da ubiju
svakoga tko im je dosta blizu. Ovo je bila �etvrta. Fraser Fenton je mrtav, ostali
ranjeni. Upravo upozoravaju sve u zgradi, a ako osje�a� potrebu da se pomoli�, moli
boga da ih vi�e nema.�
11. POGLAVLJE
Malim ostatkom olovke, Georgos Winslow Archam-bault (diplomirao na sveu�ili�tu Yale
godine 1972) zapisao je u svoj dnevnik:
Ju�er, uspje�an napad na fa�isti�ko-ka-pitalisti�ke ugnjetavala�ke snage.
Neprijateljski voda �, Fenton, predsjednik Golden State Piss i Lickspittle kompa-
nije1 � je mrtav. Hvala bogu, rije�ili smo ga se!
U ime �asnili prijatelja slobode, glavni �tab, tvr�ava nemilosrdnih izrabljiva�a
narodnih izvora energije, bila je uspje�no napadnuta. Od deset bombi, Prijatelja
slobode usmjerenih na cilj, pet je imalo izravne pogotke. Nije lo�e!
Stvarni uspjeh napada mo�da je i ve�i, jer je tisak kojem je dru�tveno ure�enje
stavilo brnjicu, kao i obi�no umanjio tu va�nu narodnu pobjedu.
Georgos premjesti ostatak olovke. Iako je bilo vrlo neudobno pisati ostatkom
olovke, on je to uvijek radio, jer je jednom negdje pro�itao da je tako radio i
Mohandas K. Gandhi, smatraju�i da bi odbaciti djelomi�no iskori�tenu olovku zna�ilo
omalova�avati skromnog radnika koji ju je napravio.
Gandhi je, zajedno s Lenjinom, Marxom, Engelsom, Mao Ce Tungom, Renatom Curciom,
Che Guevarom, Fi-delom Castrom, Cezarom Chavezom i jo� mnogima drugim, bio idol
Georgosa Archambaulta. (�inilo se da ga nije smetala anomalija �to je Gandhi bio
zagovornik nenasilja.)
Georgos nastavi pisati.
Osim toga, kapitalisti�ko-lakajski tisak je danas licemjerno oplakivao smrt i
ranjavanje onih, koje su etiketirali kao �nevine �rtve�. Kako naivno smije�no!
U svakom ratu, takozvani �nevini� neminovno pogibaju i budu ranjavani, i �to je
ve�i rat, ve�i je i broj �nevinih� �rtava. Kad se zara�ene stranke pogre�no
nazivaju �velikim silama� � kao u prvom i drugom svjetskom ratu i u odvratnoj
ameri�koj agresiji na Vijetnam � takve �nevine� ubijaju na tisu�e, poput stoke, i
tko prigovara? Nitko!
1 Kompanija Zlatne dr�ave, popisana i ona koja li�e pljuva�ku � podrugljivo
upotrebljavanje istih inicijala kao i Golden State Power and Light company �
Kompanija Zlatne dr�ave za proizvodnju energije i svjetla.
Sasvim sigurno ne prigovaraju Fiihreri tiska, obo�avatelji dolara, ili njihovi
neznali-ce-pisci-ulizice.
Pravedan socijalni rat, poput ovoga koji sada vode Prijatelji slobode, nije nimalo
druga�iji � osim �to ima manje �rtava.
�ak i u vrijeme studija na sveu�ili�tu Yale, Georgos je bio poznat me�u profesorima
po tome �to u pisanim radovima obi�no prenategne glavnu misao i sipa pridjeve kao
iz rukava. Ali njegov glavni predmet nije bio engleski � bila je to fizika �
kasnije je diplomu iz fizike zamijenio za doktorat iz kemije. Jo� kasnije, njegovo
znanje iz kemije dobro mu je do�lo kad je studirao eksplozive � me�u inim i na
Kubi. A za cijelo to vrijeme su�avali su se njegovi interesi i njegovi osobni
pogledi na �ivot i politiku.
Nastavio je pisati u svoj dnevnik.
�ak i neprijateljski tisak � koji poslu�no radije preuveli�ava nego �to bi
umanjivao takve slu�ajeve � priznaje da su samo dvojica poginula a trojica su te�e
ranjena. Jedan od poginulih bio je vi�i rukovode�i kriminalac Fenton, a drugi je
bio �uvarska svinja � nikakav gubitak. Ostali su bili manje va�ni lakaji �
tipka�ice, slu�benici itd.
� koji bi morali biti zahvalni �to im se pru�ila prilika da se �rtvuju za ne�to
tako uzvi�eno. Toliko o propagandnoj besmislici o �nedu�nim �rtvama�.
Georgos se zaustavi, a na njegovu mr�avu asketskom licu odra�avalo se intenzivno
razmi�ljanje. Kao i uvijek, veoma se trudio pi�u�i svoj dnevnik, jer je vjerovao da
�e jednog dana stajati uz bok radovima poput Kapitala i Citata iz djela
predsjednika Mao Ce Tun-ga.
Zapo�ne novu misao.
Zahtjevi Prijatelja slobode bit �e danas objavljeni u ratnom kon\unikeu. To su:
� besplatna opskrba jstrujom i plinom tije-
kom jedne godine svih nezaposlenih, onih koji �ive od socijalne pomo�i te staraca.
Pri kraju roka od godine dana, Prijatelji slobode �e ponovno prou�iti taj predmet;
� trenutno smanjenje ra�una za struju i plin u visini od 25% svim malim ku�ama i
stanovima;
� napu�tanje planova za izgradnju novih nuklearnih elektrana. Postoje�e
nuklearne elektrane moraju se smjesta zatvoriti.
Neprihva�anje i neposlu�nost pri izvr�enju tih zahtjeva poja�at �e plan napada.
To bi bilo dovoljno za po�etak. A prijetnja pove�anjem napada bila je stvarna.
Georgos pogleda oko sebe po natrpanom, neurednom podrumu gdje mu je bila radionica
u kojoj je sada pisao. U njemu se nalazilo mnogo eksploziva, baruta, upalja�a,
nitroglicerina, okida�a, cijevi za pravljenje bombi, kiselina i ostalih kemikalija.
A on je, kao ostala tri borca za slobodu koja su prihvatila njegovo vodstvo, znao
kako da ih upotrijebi. Nasmije�i se sjetiv�i se genijalnih ure�aja koji su ju�er
poslani kao bombe u obliku pisama. Mali plasti�ni cilindar bio je napunjen visoko
eksplozivnim tetri-Iom i imao je si�u�an detonator. Preko detonatora je bila
postavljena igla okida�a na opruzi. Pri otvaranju omotnice, opruga bi oslobodila
iglu koja bi udarila u detonator. Jednostavno, ali smrtonosno. Naboj tetrila je bio
dovoljan da odnese glavu onoga koji otvara omotnicu, ili da mu raznese dio tijela.
O�ito, na�i se zahtjevi o�ekuju jer su ve� tisak i njegov povodljivi suradnik,
televizija, po�eli s odjecima Golden State Piss and Lickspittle kompanijinih izjava
da ne�e biti nikakve promjene politike �kao posljedice terorizma�.
Sme�e! �upljoglave gluposti! Naravno da �e terorizam uzrokovati promjene! Uvijek
jest, i uvijek �e ih prouzro�iti. Povijest je puna podataka o tome.
Georgos je razmi�ljao bi li naveo neke od primjera koje su u nj usadili za vrijeme
njegovog revolucionar-
nog obrazovanja na Kubi. Bilo je to dvije godine nakon doktorata, u vrijeme kada ga
je obuzela mr�nja prema � kako je on smatrao � dekadentnoj, tiranskoj rodnoj
zemlji. Pun prezira njeno je ime pisao �Amerika�.1
Njegovo op�e razo�aranje dru�tvom nije umanjila vijest da se njegov otac, bogati
playboy iz New Yorka, upravo razveo po osmi put, i da je njegova majka, gr�ka
glumica me�unarodne reputacije, ponovno bila izme�u dva supruga, tek se rije�iv�i
svog �estog. Georgos je prezirao oba svoja roditelja i sve ono �to svi oni
predstavljali, iako nije vidio ni jedno od njih od svoje devete godine, niti imao
izravne veze s bilo kojim od njih u proteklih dvadeset godina. Novac za �ivot i
�kolovanje, uklju�iv�i i studij na sveu�ili�tu Yale, dobivao je preko neke
odvjetni�ke firme iz Atene.
Zna�i, terorizam ne�e ni�ta izmijeniti, je li?
Terorizam je sredstvo socijalnog rata. On omogu�ava nekolicini prosvije�enih
pojedinaca (poput Prijatelja slobode), da oslabe �eli�ni stisak i snagu mo�i koja
dr�i i zloupotrebljava energiju.
Terorizam je zapo�eo uspje�nu rusku revoluciju.
Republike Irska i Izrael zahvaljuju svoje postojanje terorizmu. Terorizam IRA-e u
prvom svjetskom ratu doveo je do nezavisne Eire2. Irgunski terorizam je prisilio
Britance da se odreknu svog mandata, i tako su �idovi mogli stvoriti Izrael.
Al�ir je dobio nezavisnost od Francuske zahvaljuju�i terorizmu.
PLO, koji je danas predstavljen na me�udr�avnim konferencijama, i UN,
upotrebljavala je terorizam da bi privukla svjetsku pa�nju.
Talijanske Crvene brigade su privukle jo� ve�u pa�nju svjetske javnosti svojim
teroristi�kim postupcima.
1 Engleski na�in pisanja je �America�
2 Galsko ime za Irsku Republiku
Georgos Winslow Archambault prestane pisati. Pisanje ga je zamaralo. Osim toga,
uvidi da se udaljio od revolucionarnog �argona koji je (i to je nau�io na Kubi),
bio va�an i kao psiholo�ko oru�je i kao izljev osje�aja. Ali to je bilo ne�to, u
�emu se te�ko ustrajalo.
Ustane, protegne se i zijevne. Bio je dobro gra�en, gipka tijela, koje je
svakodnevnom o�trom vje�bom odr�avao u dobroj kondiciji. Pogledav�i se u malo,
napuknuto zidno ogledalo, prstima prije�e kroz gust, ali lijepo podrezan brk. Brk
je pustio odmah nakon napada na elektri�nu centralu La Mission, gdje se
predstavljao kao �ovjek iz Armije spasa. Prema novinskim izvje�tajima dan nakon
napada, �uvar ga je opisao kao dobro izbrijanog mu�karca, prema tome, ako ikada
do�e do suo�en ja, brk �e mu pomo�i da zbuni �uvara. Uniformu Armije spasa je
naravno ve� davno uni�tio.
Sje�anje na uspjeh sa centralom La Mission oraspolo�i Georgosa i on se nasmije.
Jedno nije u�inio, ni prije ni poslije napada � nije pustio bradu. To bi bilo poput
potpisa. Ljudi su smatrali da revolucionari moraju imati bradu i biti neuredni;
Georgos je pazio da bude upravo obrnuto. Kad god bi napu�tao skromnu ku�u u
isto�nom dijelu grada, koju je bio iznajmio, izgledao je poput bankovnog slu�benika
ili burzovnog me�etara. Nije mu to bilo te�ko jer je po prirodi bio pedantan i
dobro se odijevao. U tome mu je pomagao novac koji su atenski odvjetnici redovito
upla�ivali na njegov ra�un u banku u Chicagu, iako je svota bila manja nego prije,
a njemu je trebalo mnogo vi�e gotovine za financiranje budu�ih planova Prijatelja
slobode. Na sre�u, ve� je po�eo dobivati i pomo� izvana. Sad �e morati pove�ati tu
svotu iz vanjskog izvora.
Samo je ne�to bilo u suprotnosti s Georgosovim njegovanim bur�oaskim izgledom �
njegove ruke. Kad su ga po�ele zanimati kemikalije i eksplozivi, bio je nepa�ljiv i
radio je bez za�titnih rukavica. Kao posljedica toga, njegove su ruke bile pune
o�iljaka i izgubile su prirodnu boju. Danas je bio pa�ljiviji, ali o�te�enja su ve�
postojala. Razmi�ljao je o presa�ivanju ko�e, ali rizik je bio prevelik. Najbolje
�to je mogao u�initi kad je bio izvan ku�e, bilo je da ruke pokazuje �to je manje
mogu�e.
I
Prijatan miris ru�ka � punjenih paprika � do�ao je do podruma. Njegova prijateljica
Yvette bila je vrsna kuharica koja je znala �to Georgos voli i nastojala mu je
ugoditi. Budu�i da je sama bila vrlo slabo obrazovana, njegova ju je u�enost
ispunjavala strahopo�tovanjem.
Dijelio je Yvette s ostala tri borca Prijatelja slobode koji su zajedno s njima
�ivjeli u ku�i � s Waydeom koji je bio u�enjak poput Georgosa i smatrao se u�enikom
Marxa i Engelsa, Uteom, ameri�kim Indijancem koji je u sebi gajio plamenu mr�nju
prema institucijama �to su zbrisale njegovu narodnost, i Felixom, proizvodom
detroitskog gradskog geta, �ija se filozofija sastojala u tome da treba spaliti,
ubiti ili na neki drugi na�in razoriti sve �to je bilo strano njegovom vlastitom
gorkom iskustvu od ro�enja.
Ali, unato� dijeljenju s drugima, Georgos je prema Yvette gajio posjedni�ki
osje�aj, koji je �ak grani�io s ljubavlju. Istovremeno je prezirao sam sebe zbog
nedostatka pravog revolucionarnog odnosa prema Revolucionarnom katekizmu (koji se
pripisivao Bakuninu i Nehajevu, koji su �ivjeli u Rusiji u devetnaestom stolje�u),
a u njemu je djelomi�no bilo zapisano:
Revolucionar je izgubljen �ovjek; on nema vlastitih interesa, osje�aja, navika niti
posjedovanja... Sve je u njemu pro�eto jednim jedinim interesom, jedinom misli,
jedinom stra��u � revolucijom ... Prekinuo je svaku vezu s gra�anskim redom, u�enim
svijetom i svim zakonima, dogovorima i... eti-kama ovoga svijeta.
Sva nje�nost prema obitelji, osje�aji prijateljstva, ljubavi, zahvalnosti, pa �ak i
�asti, moraju umrijeti u njemu... Danju i no�u mora biti zaokupljen samo jednom
mi�lju, samo jednom svrhom: bezobzirnim uni�tenjem ...
U karakteru istinskog revolucionara nema mjesta ni za kakav romantizam, senti-
mentalizam, entuzijazam \li zavo�enje... U-vijek i svuda mora biti onakav kako to
za-
htijevaju op�i revolucionarni interesi, a ne onakav kakvim bi ga u�inila njegova
vlastita volja i sklonost.
Georgos zatvori dnevnik podsje�aju�i se da ratni ko-munike s pravednim zahtjevima
mora u toku dana sti�i u jednu od gradskih radio-stanica.
Kao i obi�no, bit �e ostavljen na sigurnom mjestu, a radio-stanica �e biti
obavije�tena telefonom. Oni idioti s radio-stanice polomit �e si i noge kako bi ga
se �to prije domogli.
Georgos sa zadovoljstvom pomisli kako �e taj ko-munike biti va�an dio ve�ernjih
vijesti.
12. POGLAVLJE
�Ponajprije�, re�e Laura Bo Carmichael nakon �to su naru�ili pi�e � martini za nju
i krvavu meri za Ni-ma Goldmana � �htjela bih vam izraziti su�ut u povodu smrti
va�eg predsjednika, gospodina Fentona. Nisam ga poznavala, ali njegova je smrt i
�alosna i sramotna. Nadam se da �e se prona�i i kazniti osobe odgovorne za nju.�
Predsjednica Sequoia kluba bila je vitka, gipka �ena u kasnim �ezdesetim godinama.
Odijevala se ozbiljno, nosila cipele niskih potpetica a kosu je �i�ala sasvim
kratko kao da je htjela zatomiti svoju �enstvenost. Mo�da je to bilo zbog toga,
mislio je Nim, �to se Laura Bo Carmichael, kao jedan od ranih atomskih stru�njaka,
morala natjecati s mu�karcima na podru�ju kojim su oni tada prevladavali.
Nalazili su se u elegantnoj sobi za gospodu Fairhill hotela, gdje su se na Nimov
prijedlog sastali na ru�ak. Bilo je to sedmicu i po kasnije nego je Nim namjeravao,
ali mete� nakon posljednjeg bombardiranja u GSP&L kompaniji dr�ao ga je vrlo
zaposlenim. Nim je sudjelovao u planiranju razra�enih mjera sigurnosti koje su se
sada provodile u glavnoj kompanijinoj zgradi. Imao je i vi�e posla zbog kriti�ne
potrebe za povi�enjem cijena energiji, o �emu je sada raspravljala Komisija za
javne komunalne slu�be.
Prihva�aju�i primjedbu o Fraseru Fentonu, Nim prizna: �Bio je to udarac. Osobito
nakon ranijih pogibija u centrali La Mission. �ini mi se da smo svi jako upla�eni.�
I to je bila istina, pomisli. Svi vi�i rukovodioci kompanije, od generalnog
direktora nani�e, nastojali su se �to manje isticati. Nisu se �eljeli pojavljivati
u vijestima i na taj na�in privu�i pa�nju terorista. J. Eric Hum-phrey je izdao
nalog da se njegovo ime ne smije vi�e spominjati u izjavama koje objavljuje
kompanija niti u vijestima, te da ne�e vi�e prisustvovati ni jednoj konferenciji za
tisak, osim, mo�da, nekom neslu�benom sastanku. Njegova ku�na adresa je bila
povu�ena iz svih kompanijinih arhiva i bila je najstro�e �uvana tajna � ukoliko
tako ne�to mo�e biti tajnom. Ve�ina vi�ih rukovodilaca ve� su promijenili brojeve
privatnih telefona koji nisu bili ni u jednom imeniku. Generalni direktor i svi
vi�i rukovodioci imat �e tjelesne �uvare pri svim aktivnostima gdje bi mogli
poslu�iti kao meta teroristima � uklju�iv�i i igranje golfa preko vikenda.
Nim je morao biti iznimka.
Generalni direktor je ustrajao u tome da njegov pomo�nik i dalje bude slu�beni
predstavnik GSP&L kompanije u svim javnim nastupima, te da se jo� �e��e pojavljuje
u javnosti. To ga je stavljalo, cini�no pomisli Nim, ravno na liniju pucnjave. Ili,
to�nije, na liniju bombardiranja.
Generalni je direktor isto tako tiho povisio Nimovu pla�u. Pla�a za poja�anu
opasnost, pomisli Nim, iako je povi�ica bila u zaka�njenju.
�Iako je Fraser bio predsjednik�, objasni Lauri Bo, �nije bio glavni rukovodilac, i
zapravo, nije bio niti najva�niji pri odlu�ivanju o politici kompanije. Osim toga,
manjkalo mu je samo pet mjeseci do mirovine.�
�To �alosnije. A �to je s ostalima?�
�Jedna od ranjenih jutros je umrla. Bila je tajnica.� Nim ju je povr�no poznavao.
Bila je u blagajni�kom odjelu i smjela je otvarati svu po�tu, �ak i onu ozna�enu
�osobno i povjerljivo�. Ta povlastica stajala ju je �ivota, a spasila je �ivot
njenoj �efici Sharlett Underhill, kojoj je omotnica s bombom bila upu�ena. Dvije od
pet bombi koliko ih je eksplodiralo, ranilo je nekoliko Iju-
di koji su se zatekli u blizini. Jedna osamnaestogodi�nja slu�benica u
ra�unovodstvu izgubila je obje �ake.
Konobar im donese pi�e i Laura Bo Carmichael mu re�e: �Stavite pi�e na zasebne
ra�une. / ru�ak tako�er.�
�Ne brinite�, re�e Nim zabavljaju�i se. �Ne�u vas navesti na la�no svjedo�enje ako
platim tro�kove ra�unom kompanije.�
��ak i da poku�ate, ne bi vam to uspjelo. Ipak, na�elno ni�ta ne primam ni od koga
tko bi mogao po�eljeti da utje�e na Sequoia klub.�
�Svaki utjecaj koji �u poku�ati, bit �e otvoren. Jednostavno sam mislio da bi nam
razgovor za vrijeme ru�ka bio ugodniji.�
�Vas �u slu�ati u bilo koje vrijeme, Nim, i drago mi je �to �emo zajedno ru�ati.
Ipak, platit �u sama svoj ru�ak.�
Upoznali su se prije mnogo godina na sveu�ili�tu Stanford kad je Nim bio stariji
student, a Laura Bo je bila predava� u gostima. Njegova dubokoumna pitanja,
ostavila su dobar dojam na nju, a na njega njena iskrenost u odgovorima i nastupu.
I dalje su se povremeno sastajali, pa iako su povremeno bili protivnici, po�tovali
su jedno drugo i ostajali prijatelji.
Nim je pijuckao svoju krvavu meri. �Radi se uglavnom o Tunipahu, ali i o na�im
planovima za Fincastle i Devil's Gate.�
�Mislila sam da �e biti rije� o tome. Mogli bismo oboje u�tedjeti vrijeme, ako vam
ka�em da Sequoia klub ima namjeru da im se svima suprotstavi.�
Nim kimne. Izjava ga nije iznenadila. Trenutak je razmi�ljao, a onda je pa�ljivo
izabrao rije�i.
�Ono o �emu bih �elio da razmislite, Laura, nije samo Golden State Power and Light
kompanija ili Sequoia klub, �ak niti �ovjekova okolina, nego �itav �irok spektar.
Mo�ete to nazvati .osnovnim vrijednostima civilizacije', ili ,�ivotom koji �ivimo',
ili, mo�da to�nije � .minimalnim o�ekivanjima'.�
�Zapravo, o tome vrlo mnogo razmi�ljam.�.
�Ve�ina od nas misli o tome, ali u posljednje vrijeme ne dovoljno, ili ne
realisti�ki. Jer sve �to se podrazumijeva pod tim naslovima jest u opasnosti. Ne
samo djelomi�no, ne samo dio ili nekoliko dijelova �ivota koji poznajemo nego sve.
Na� cijeli sistem je u opas-
I
nosti da se razdvoji, da se raspadne na sastavne dijelove.�
�Nim, ovo nije novi argument. Obi�no ga �ujem zajedno s ovakvom re�enicom: ,Ako se
ovaj specifi�ni zahtjev � za izgradnju ovog ili onog zaga�iva�a okoline, to�no tamo
i tako kako mi to �elimo � ne odobri najkasnije sutra, sigurno je da �e se dogoditi
katastrofa, i to brzo'.�
Nim odmahne glavom. �Laura, igrate se dijalektike sa mnom. Naravno, ono �to ste
sada rekli ponekad je re�eno ili se podrazumijeva; i mi u Golden State kompaniji
ve� smo to upotrijebili. Ali ono o �emu sada govorim jest op�a stvarnost, ne
pozerska.�
Ponovno se pojavi njihov konobar i donese im dva ukra�ena jelovnika koja im ki�eno
pru�i. Laura Bo se i ne osvrne na svoj, nego naru�i: �Salatu od avokada i
grejpfruta i �a�u obranog mlijeka.�
Nim mu vrati svoj jelovnik i re�e: �Isto i za mene.�
Konobar je izgledao razo�aran dok se udaljavao od njih.
�Ono �to svega �a�ica ljudi mo�e shvatiti�, nastavi Nim, �jest sveukupni efekt
zbrojenih promjena izvora i neprilika, i prirodnih i politi�kih, koje su se
prakti�ki dogodile odjednom.�
�I ja pratim vijesti�, nasmije�i se Laura Bo. �Je li mogu�e da sam ne�to
propustila.�
�Vjerojatno niste. Ali, jeste li sve zajedno zbrojili?�
�Mislim da jesam. Ali dajte mi svoju verziju.�
�U redu. Broj jedan, Sjeverna Amerika je gotovo istro�ila svoje rezerve prirodnog
plina. Ono �to je ostalo, dostajat �e za sedam ili osam godina, a �ak ako se i
prona�u nove rezerve, najbolje �emu se mo�emo nadati jest da �e biti dovoljne za
sada�nje potro�a�e. Ni sada ni kasnije ne mo�emo uzimati nove potro�a�e. Prema
tome, �iroka, neograni�ena upotreba plina je gotovo pri kraju, osim ako ne po�nemo
stvarati plin sagorijevanjem ugljenih rezervi. Glupost VVashingtona je taj proces
usporila na minimum. Sla�ete li se?�
�Naravno. A razlog za�to smo pri kraju rezervi prirodnog plina jest u tome, �to su
velike komunalne kompanije � va�a i ostale � pretpostavile dobit �tednji i na taj
na�in su se potratili izvori koji su ina�e mogli trajati jo� pola stolje�a.�
Nim napravi grimasu. �Mi smo samo odgovarali javnim zahtjevima, ali pustimo to. Ja
govorim samo �iste �injenice, i kako se prirodni plin upotrebljavao u povijesti. To
se vi�e ne mo�e vratiti na staro.� Prstima je sada pokazao drugi razlog. �Sada
nafta. Jo� uvijek postoje velike zalihe koje nisu niti na�ete, ali na na�in na koji
svijet danas lo�e naftu, do kraja stolje�a strugat �emo dna naftnih izvora. A kraj
stolje�a nije daleko. S tim je vezana �injenica da su sve industrijalizirane
slobodne nacije ovisne o uvozu nafte, �to nas stavlja u polo�aj da budemo i
ekonomski i politi�ki ucjenjivani u bilo kojem prokletom trenutku kad nam Arapi
ponovno po�ele dati nogom u tur.�
Zaustavi se, a onda doda: �Trebalo bi, naravno, pretvarati ugljen u teku�inu kao
�to su to radili Nijemci u drugom svjetskom ratu. Ali politi�ari u Washingtonu
dobiju vi�e glasova nakon �to na televiziji kleve�u i ocrnjuju naftne kompanije.�
�Posjedujete izvjesnu te�nost govora i uvjeravanja, Nim. Jeste li ikada razmi�ljali
o politi�koj karijeri?�
�Da poku�am sa Sequoia klubom?�
�Mo�da bolje ne.�
�U redu�, re�e Nim, �toliko o prirodnom plinu i nafti. Pogledajmo sada nuklearnu
energiju.�
�Moramo li?�
Nim se zaustavi znati�eljno je promatraju�i. Na rije� �nuklearna� lice Laure Bo se
ukrutilo. Uvijek se tako ukruti. U Kaliforniji, pa i drugdje, ona je bila
strastveni protivnik nuklearnih elektrana, a njeno se mi�ljenje slu�alo s
po�tovanjem zbog njenih veza u drugom svjetskom ratu s projektom Manhattan koji je
doveo do proizvodnje prve atomske bombe.
Ne gledaju�i je Nim re�e: �Ta je rije� jo� uvijek poput bode�a u va�e srce, zar ne?
�
Njihov je ru�ak stigao, ali ona je pri�ekala dok se konobar nije udaljio prije nego
mu je odgovorila.
�Pretpostavljam da ste do sada ve� shvatili da ja jo� uvijek vidim atomsku gljivu.�
�Da�, re�e blago. �Znam i mislim da vas razumijem.�
�Sumnjam. Vi ste bili tako mladi da se toga ne sje�ate. Osim toga, niste u tome
imali udjela poput mene.�
.. .
L
Iako je pazila na svoje rije�i, ispod njih je jo� uvijek klju�ala agonija tih
godina. Laura Bo je bila mlada znanstvenica i priklju�ila se projektu atomske bombe
svega �est mjeseci prije Hiro�ime. U to je vrijeme o�ajni�ki �eljela da i ona bude
dio povijesti, ali nakon �to je prva bomba � �ifrirano joj je dme bilo Mali dje�ak
� bila ba�ena, bila je zaprepa�tena i oboljela je od toga. Najvi�e se osje�ala
krivom, zbog toga �to se nakon prve bombe nije protivila bacanju druge � �ifrirano
Debeljko � na Nagasaki. Istina, izme�u dviju bombi pro�lo je svega tri dana. I to
je istina da nikakav prosvjed koji bi bila mogla uputiti ne bi zaustavio bacanje
bombe na Nagasaki i ne bi spasio osamdeset tisu�a ljudi koji su umrli ili bili
ranjeni, zbog zadovoljenja jednostavne � kako su mnogi vjerovali � vojne i
znanstvene znati�elje. Ali ona nije prosvjedovala, i tako njena krivnja nije bila
umanjena.
Misle�i naglas re�e: �Znate, druga bomba nije bila potrebna. Bila je potpuno
nepotrebna. Japanci su se namjeravali predati zbog Hiro�ime. Ali Debeljko je bio
razli�ite konstrukcije od Malog dje�aka, i odgovorni su htjeli vidjeti, isku�ati da
li �e biti djelotvoran. Bio je.� �Bilo je to prije mnogo godina�, re�e Nim. �A sada
treba pitati: treba li da ono �to se dogodilo tada ima ikakvog utjecaja na
izgradnju nuklearnih elektrana?� Laura Bo re�e nepokolebljivo: �Za mene su te dvije
stvari nedjeljive.�
Nim slegne ramenima. Pretpostavljao je da predsjednica Sequoia kluba nije jedini
antinuklearni posrednik u Senatu koji okajava osobnu ili skupnu krivnju. Ali, bez
obzira na to je li ta krivnja bila stvarna ili ne, to sada nije bilo bitno.
�Vi i va�i ljudi izvojevali ste na neki na�in pobjedu u nuklearnoj bici�, re�e.
�Dobili ste tu bitku jer ste nametnuli zastoj, mrtvu to�ku ne zbog logike ili zato
�to ste imali ve�inu za sobom, nego zbog legalnih varki i odga�anja. U toj bici,
neka od ograni�enja na kojima ste ustrajali bila su dobra i potrebna. Ostala su
apsurdna. Ali, dok se sve to doga�alo, vi ste uzrokovali takav porast cijene
izgradnje nuklearne elektrane, i takvu nesigurnost u ishod zahtjeva zaJzgradnju, da
ve�ina kompanija ne mo�e uop�e sebi vi�e priu�titi niti postavljanje zahtjeva. Ne
mogu preuzeti rizik 4a �ekaju pet,do
'�*&><-'.' -�
deset godina, potro�e desetke milijuna u pripremama i da im onda zahtjev bude
odbijen.�
Nim napravi stanku, a onda doda: �Zbog toga je nama u svakom planiranju potreban
izlaz za nu�du, jasan alternativan put kojim bismo krenuli. To je ugljen.�
Laura Bo Carmichael je �eprkala po svojoj salati.
�Ugljen ide zajedno sa zaga�ivanjem zraka�, re�e. �Svakoj elektrani na ugljen valja
s najve�om pa�njom odrediti mjesto.�
�Zbog toga smo izabrali Tunipah.�
�Postoje ekolo�ki razlozi zbog kojih je taj izbor lo�.�
�Ho�ete li mi ih re�i?�
�Odre�ene vrste biljaka i �ivotinja gotovo se i ne mogu na�i drugdje osim u
podru�ju Tunipaha. Ono �to vi predla�ete bi ih ugrozilo.�
Nim upita: �Je li jedna od ugro�enih biljaka Fur-bishev u�njak � krvo�nica?�
�Jest.�
On uzdahne. Glasine o Furbishevu u�njaku � vrsti divlje zijevalice � stigle su i u
GSP&L kompaniju. Cvijet je bio vrlo rijedak i vjerovalo se da je izumro, ali su
nedavno izbile nove kolonije. Jedna u dr�avi Maine. Zbog nje su borci za za�titu
�ovjekove okoline zaustavili ve� zapo�etu gradnju hidroelektrane vrijednu �esto
milijuna dolara.
�Vi naravno znate�, re�e Nim, �da su botani�ari priznali da Furbishev u�njak nema
ekolo�ke vrijednosti i da �ak nije niti lijep.�
Laura Bo se nasmije�i. �Mo�da �emo za javno ispitivanje prona�i botani�ara koji �e
misliti suprotno. Osim toga, treba misliti i o drugim stanovnicima podru�ja
Tunipaha � mikrodipodopima.�
��to je to, do �avola?� upita Nim.
�Neki ih zovu i sko�imi�.�
�Oh, moj bo�e!� Prije sastanka Nim je sam sebe upozoravao da ostane hladnokrvan,
ali sada primijeti kako se njegova odluka topi. �Dopustit �ete da nekakav mi� ili
mi�evi zabrane projekt od kojega �e imati koristi milijuni ljudi?�
�Vjerujem�, mirno re�e Laura Bo, �da �emo o tim razmjernim koristima razgovarati u
mjesecima koji nam predstoje.�
�Prokleto ste u pravu, ho�emo! A pretpostavljam da �ete imati istu vrstu prigovora
i za na�u geotermal-nu centralu Fincastle i hidrocentralu Devil's Gate, iako su
obje dva naj�istija tipa elektri�nih centrala do sada poznatih �ovjeku i prirodi.�
�Zaista ne mo�ete o�ekivati od mene, Nim, da dam protivnicima u ruke sve na�e
argumente. Ali uvjeravam vas da �emo imati uvjerljive dokaze protiv oba projekta.�
Nim neobuzdano zovne konobara i naru�i: �Jo� jednu krvavu meri!� Poka�e i na praznu
�a�u od martini-ja, ali Laura Bo odmahne glavom.
�Dopustite da vas ne�to upitam.� Nim je nastojao vladati glasom, Ijute�i se sam na
sebe zbog malopre-�a�nje provale ljutnje. �Gdje biste vi zapravo smjestili bilo
koji od ovih projekata?�
�To zaista nije moj problem. To je va� problem.�
�AH, ne biste li se vi � ili bolje re�eno Scquoia klub � protivili bilo �emu �to
bismo mi predlo�ili, bez obzira na to gdje bismo predlagali da se izgradi?�
Laura Bo ne odgovori, iako joj se usta stisnu.
�Postoji jo� jedan �inilac koji sam ispustio�, nastavi Nim. �Vrijeme. Klimatski
uvjeti se mijenjaju u �itavom svijetu, i te promjene uzrokuju lo�iju prognozu
energetske situacije � osobito �to se ti�e elektri�ne energije. Meteorolozi govore
da nam predstoji dvadeset godina hladnijeg vremena i regionalnih su�a. Sredinom
sedamdesetih godina ve� smo vidjeli posljedice obaju.�
Me�u njima nastane ti�ina nagla�ena zvukovima restorana i glasovima s ostalih
stolova. Tada Laura Bo Carmichael re�e: �Dopustite mi da budem jasna u ne�emu.
Za�to ste me zapravo danas pozvali ovamo?�
�Da zamolim vas � i preko vas Sequoia klub � da pogledate na cjelovitu sliku i da
svoje prigovore ubla�ite.�
�Je li vam palo na um da vi i ja gledamo dvije razli�ite cjelovite slike?�
�Ako i gledamo, ne bismo to smjeli, jer oboje �ivimo u istom svijetu�, re�e Nim.
On ustraje: �Dopustite mi da se vratim tamo odakle smo po�eli. Ako nas � Golden
State Power and Light kompaniju � blokirate u svemu, jedina mogu�a posijela dica
bit �e katastrofa za deset ilj manje godina- Sva-
kodnevna isklju�enja, i to dugotrajna, bit �e redovita praksa. To zna�i zatvaranje
industrije i masovnu nezaposlenost, mo�da �ak i do pedeset po�to. Gradovi �e biti u
rasulu. Malo je ljudi svjesno �injenice koliko ovisimo o elektri�noj struji �
postat �e tek onda kad je ne budu imali dovoljno. Na selu bit �e manji urod zbog
smanjenog navodnjavanja, �to �e dovesti do nesta�ice hrane, cijene hrani probit �e
sve ograde. Ka�em vam, ljudima �e manjkati sredstva za �ivot; ljudi �e gladovati,
pritisak na Ameriku �e biti ve�i nego za vrijeme gra�anskog rata. Kriza od 1930,
Velika depresija, uz ovu koja dolazi, izgledat �e poput dru�tvene �ajanke. To nije
ma�ta, Laura. Ni�ta od toga nije izmi�ljeno. Sve su to �vrste, hladne �injenice. Ne
brine li to vas i va�e ljude?�
Nim gutne svoju krvavu meri, koju mu je konobar donio dok je on govorio.
�U redu�, re�e Laura Bo. Njen je glas bio grublji, manje prijateljski nego kad su
po�eli razgovor. �Sjedila sam ovdje i slu�ala sve sto ste mi imali re�i. Sad je na
meni red, i pa�ljivo me slu�ajte.� Odmakne tanjur, iako je pojela samo polovicu
salate.
�Sva va�a razmi�ljanja, Nim, i razmi�ljanja ljudi sli�nih vama, odnose se na blisku
budu�nost. Ljudi koji su zainteresirani za o�uvanje �ovjekove okoline, uklju�uju�i
i Sequoia klub, misle na dalekose�nu budu�nost. Ono �to mi mislimo zaustaviti po
svaku cijenu, to je trostoljetno uni�tavanje ove na�e zemlje.�
�To ste donekle ve� u�inili�, upadne joj Nim u rije�.
�Besmislica! Jedva da smo osvojili teren! I ono malo �to smo postigli, bit �e
uni�teno ako budemo slu�ali sebi�ne glasove koji nas �ele zavesti. Glasove poput
va�eg.� �
�Tra�im samo umjerenost.�
��to vi nazivate umjereno��u, ja nazivam korakom unatrag. I ako napravimo taj korak
unatrag, to ne�e spasiti svijet u kojem �emo mo�i �ivjeti.�
Podrugljivo, ne trude�i se vi�e da sakrije svoje osje�aje, Nim upita: �I kako �emo
mo�i �ivjeti u tom svijetu, u svijetu koji sam vam upravo opisao � sa sve manje i
manje elektri�ne struje?�
�Mogao bi nas sve iznenaditi i biti bolji nego �to mislimo�, mirno re�e Laura Bo
Carmichael. ��to je jo�
I
va�nije, usmjerit �emo na�u civilizaciju prema onome kakva bi morala biti � s manje
rasipanja, manje obilja, mnogo manje lakomosti i s manje materijalisti�kim �ivotnim
standardom, �to �e biti dobro za sve nas.�
Zastane, kao da mjeri te�inu svojih rije�i, a onda nastavi: �Tako smo dugo �ivjeli
ovdje u uvjerenju da je ekspanzija dobra, da je ono �to je ve�e ujedno bolje i
mo�nije, te su ljudima toliko isprani mozgovi da vjeruju u to. Zato obo�avaju
,masovnu nacionalnu produktivnost' i .potpunu zaposlenost', ne vide�i da nas obje
te pojave gu�e i truju. Ugradili smo ru�no, prljavo betonsko smeli�te, u ono �to je
nekada bila .Prekrasna Amerika', izbacili smo u nekada �isti zrak smrdljive plinove
i kiseline, a istovremeno smo razarali prirodni �ivot � ljudski, �ivotinjski i
biljni. Svjetlucavo bistre rijeke smo pretvorili u smrdljivu kanalizaciju, a
veli�anstvena jezera u rupe za odlaganje sme�a; a sada, zajedno s ostalim svijetom,
prljamo mora otpadnim kemikalijama i naftom. Sve se to doga�a postepeno. A onda,
kad upozorimo na zaga�enost, ljudi poput vas mole da budemo .umjereni', jer vi
ka�ete: ,Ovaj put ne�emo ubiti mnogo ribe u okolini', ili .Ne�emo zatrovati mnogo
vegetacije', ili .Uni�tit �emo samo jo� malo ljepote'. Dakle, nekolicina od nas
pre�esto je vidjela previ�e takvih pojava da bismo jo� uvijek vjerovali toj
izmi�ljotini. Prema tome, posvetili smo �ivot o�uvanju onoga �to je jo� preostalo.
Jer vjerujemo da postoje va�niji zadaci od GNP1 i op�e zaposlenosti, a jedan od
njih jest da sa�uvamo dio ljepote i �isto�e, te neke prirodne izvore energije za
jo� nero�ene generacije, umjesto da sve to potratimo sada i ovdje. I to su razlozi
zbog kojih �e se Sequoia klub boriti protiv va�ih planova za Tunipah, i za
hidrocentralu Devil's Gate i za geotermal-nu centralu Fincastle. I, re�i �u vam jo�
ne�to � mislim da �emo pobijediti.�
�Djelomi�no se sla�em s onim �to ste rekli�, prizna Nim. �Vi znate da je to tako,
jer smo o tome ve� prije razgovarali. Ali grije�ite jer gazite svako mi�ljenje koje
se razlikuje od va�ega, i smatrate da ste Bog, Isus, Buda i Muhamed u jednoj osobi.
Laura, vi ste �lan male grupe koja najbolje zna �to je za sve najbolje � ili ba-
1 Gross National Product � masoviâ nacionalna produktivnost
rem tako misli � i spremni ste zanemariti prakti�nosti �ivota i prokleti sve nas
ostale, jer sve mora biti po va�emu, kao da ste neko razma�eno deri�te. Na kraju,
jo� nas i sve zajedno mo�ete uni�titi.�
Laura Bo Carmichael hladno re�e: �Mislim da nemamo vi�e �to jedno drugome re�i.�
Zovne konobara. �Molim vas, donesite na�e odvojene ra�une.�
13. POGLAVLJE
Ardvthe Talbot po�e pred njim u dnevnu sobu.
�Ve� sam mislila da me nikada vi�e ne�e� posjetiti�, re�e. �Da nisi do�ao do nas,
za dan ili dva, ja bih posjetila tebe.�
�Imali smo jo� neprilika, i bojim se da su me one zaokupile�, odgovori Nim. �Ali
pretpostavljam da si �ula o tome.�
Bilo je predve�erje. Nim se odvezao do Ardvthe � kako je to sam sebi objasnio � �na
putu ku�i�. Poslije podne, utu�en nakon sastanka s Laurom Bo Carmichael i
okrivljuju�i sam sebe za neprijateljstvo kojim je sastanak zavr�io, impulzivno je
nazvao Ardvthe. Kao �to je i o�ekivao, ona je bila prisna i prijateljski
raspolo�ena. �Usamljena sam�, priznala je, �i voljela bih te vidjeti. Molim te,
do�i k meni na pi�e poslije posla.�
Ali, kad je prije nekoliko trenutaka stigao, bilo mu je jasno da Ardvthe misli na
ne�to vi�e, a ne samo na pi�e. Pozdravila ga je zagrljajem i poljupcem, koji su
nesumnjivo pokazivali njenu namjeru. Nim nije bio nesklon onome �to se �inilo da �e
slijediti, ali ovog su trenutka razgovarali uz pi�e.
�Da, �ula sam �to se dogodilo�, re�e Ardvthe. �Zar je cijeli svijet poludio?�
�Mislim da je oduvijek i bio lud. Kad to osjeti� bli�e svojoj ko�i, �ini ti se
ve�e.�
Danas je Ardvthe izgledala mnogo bolje nego vnop �alosnog dana od prije gotovo
mjesec dana kad je poginuo VValter, pomisli Nim. Tada, i na pogrebu � a to je bilo
posljednji put da ju je Nim vidio � izgledala je iscrpljena i stara. U me�uvremenu,
to je bilo o�ito, Ardvthi se vratila vitalnost i privla�nost. Njeno lice,
ruke i noge, bili su opaljeni suncem, a ispod udobne �arene haljine nazirali su se
oblici njenog tijela koji su Nima ponovno podsjetili na uzbu�enje �to ih je oboje
obuzelo kad je posljednji put bio ovdje. Nim se podsjeti kako je prije mnogo godina
nai�ao na knjigu U pohvalu starijim �enama, pa iako se nije mogao sjetiti mnogo
vi�e od naslova te knjige, �inilo mu se da sada zna na �to je autor morao misliti
pi�u�i je.
�Walter je uvijek vjerovao�, re�e Ardvthe, �da je sve �to se doga�a u svijetu �
ratovi, bombardiranje, zaga�ivanje, i sve drugo � potrebno da se odr�i ravnote�a u
prirodi. Je li ti ikada govorio o tome?�
Nim odmahne glavom. Iako je bio prijatelj s pokojnim glavnim in�enjerom, njihovi su
razgovori obi�no bili prakti�ne naravi, rijetko filozofski.
�Walter je obi�no takva mi�ljenja zadr�avao za sebe�, nastavi Ardvthe. �Ipak, meni
bi rekao. Obi�avao je re�i: ,Ljudi misle da imaju nadzor nad sada�njo��u i
budu�no��u, ali ga zapravo nemaju. �ovjekova prividna slobodna volja je
zavaravanje; ljudska perverznost je samo jo� jedno sredstvo za odr�avanje ravnote�e
u prirodi'. Walter je vjerovao da �ak i ratovi i bolesti imaju svrhu u prirodi � da
smanje broj stanovnika koji zemlja ne mo�e podnijeti. ,Ljudi su', jednom je
rekao, ,nalik na glodavce koji se previ�e namno�e, a onda se popnu na stijenu i
ubijaju se � samo �to to ljudi rade mnogo svrsishodnije'.�
Nim je bio zapanjen. Iako Ardvthine rije�i nisu bile izgovorene Walterovim
razvu�enim �kotskim naglaskom, ipak, Nim je gotovo mogao �uti sablastan odjek
VValtera, koji se za �ivota izra�avao upravo na taj promi�ljen, napola cini�an
na�in. Kako je to �udnovato, pomisli Nim, da je Walter otkrivao svoje misli upravo
pred Ardvthe, za koju on nikada nije mislio da se zanima za filozofska
razmi�ljanja. Ali, je li to uop�e bilo �udnovato? Mo�da, pomisli Nim, upravo
saznaje ne�to o duhovnoj bliskosti braka, koju on sam nije nikada upoznao.
Pitao se kako bi Laura Bo Carmichael reagirala na VValterovo uvjerenje da je
zaga�ivanje �ovjekove okoline potreban dio ravnote�e u prirodi, jedna strana te�ko
doku�ivog majstorskog plana. "fada, sjetiv�i se vlas-
titih duhovnih dilema, upita Ardvthe: �Je li Walter ikada izjedna�avao ravnote�u u
prirodi s bogom?�
�Ne. On je uvijek tvrdio da je to previ�e jednostavno, previ�e elementarno. Govorio
je: ,�ovjek je stvorio boga. To je bila slamka za koju su se hvatali slabi�i boje�i
se mraka'...� Ardvthin se glas izgubi. Iznenada, Nim opazi kako joj se niz obraze
slijevaju suze.
Ona ih obri�e i re�e: �To je vrijeme kad mi Walter najvi�e nedostaje. U to bismo
vrijeme razgovarali.�
Trenutak se osjeti nelagodnost me�u njima, a tada Ardvthe odlu�no re�e: �Ne, ne�u
dopustiti da zapadnem u depresiju.� Sjedila je kraj Nima i sada mu se primakne. On
osjeti miris njenog parfema, istog onog koji ga je tako uzbudio kad je posljednji
put bio ovdje. Sa smije�kom, ona tiho primijeti: �Mislim da je na rne-nc utjecao
cijeli taj razgovor o prirodi.� Tada, kad su jedno drugo zagrlili, ona doda: �Hajde
da vodimo ljubav, Nim! Potreban si mi vi�e nego ikada.�
Njegove se ruke oko nje stisnu dok su se vatreno poljubili. Ardvthinc su usne bile
meke i podatne, i ona uzdahne od zadovoljstva dok su im ruke istra�ivale tijela,
oboje sje�aju�i se kako je bilo pro�li put. Nimo-va vlastita �elja, nikada duboko
pod povr�inom, nadi-rala je sna�no tako da on upozoravaju�e �apne: �Polako! �ekaj!�
Ona mu �aptom odvrati: �Mo�emo oti�i u moju sobu. Bit �e bolje.� Osjeti da se
pomakla i ustala. I Nim ustane.
Jo� uvijek zagrljeni popnu se stepenicama. U ku�i se nije �ulo ni�ta osim zvukova
njihova kretanja. Ardy-thina soba bila je na kraju odmori�ta i vrata su bila
otvorena. U sobi Nim primijeti da su pokriva� i gornja plahta ve� bili odmaknuti.
Ardythe je o�ito sve isplanirala jo� prije nego je on stigao. Sjeti se da je jednom
davno u razgovoru �uo da Ardvthe i Walter spavaju svako u svojoj sobi. Iako ga vi�e
nisu mu�ile misli od prije mjesec dana, ipak mu je bilo drago �to ne�e voditi
ljubav u Walterovu krevetu.
Pomogne Ardvthi da skine priljubljenu haljinu kojoj se maloprije divio, i na brzinu
se rije�i svoje odje�e. Zajedno utonu u mekan i svje� krevet. �Bila si u pravu�,
sretno promrmlja, �ovdje je mnogo bolje.� Tada ih oboje obuzme nestrpljivost. Dok
je ulazio u nju, ona
izbaci tijelo prema naprijed i glasno krikne od zadovoljstva.
Nekoliko minuta kasnije, iscrpljeni stra��u, le�ali su zadovoljno, zagrljeni. Nim
se sjeti ne�ega �to je jednom �uo: da seksualni �in ostavlja neke mu�karce
iscije�ene i poti�tene, te da se oni pitaju �emu su se trudili �ine�i sve ono �to
predstoji seksualnom �inu. Ali on se nikada nije tako osje�ao. Jo� jednom, kao i
uvijek, osjeti se olak�an i oplemenjen.
Ardvthe tiho re�e: �Ti si mio i nje�an mu�karac. Da li postoji ikakva mogu�nost da
ostane� preko no�i?� On odmahne glavom. �Ne danas.� �Mislim da nije trebalo da te
to pitam.� Prstom mu prije�e niz lice slijede�i liniju usta. �Obe�avam da ne�u biti
nezasitna, Nim, niti �u te gnjaviti. Jednostavno, ponekad kad mo�e�, do�i.�
On obe�a da �e do�i, ali se istovremeno pitao kako �e to mo�i provesti uz sve
pritiske i komplikacije kojih je svakodnevno bivalo sve vi�e.
, Dok su se obla�ili, Ardvthe re�e: �Pregledavala sam VValterove papire. Postoje
neki koje bih rado dala tebi. To su papiri koje je on donio iz ureda, i trebalo bi
da se tamo vrate.�
�Naravno, uzet �u ih�, slo�i se Nim. Ardvthe mu poka�e tri kartonske kutije u
biv�oj Walterovoj radnoj sobi u kojima su se nalazili. Nim otvori dvije kutije i
vidje da su u njih spremljeni izvje�taji i pisma slo�eni u dosjee. Polako ih
nekoliko prelista dok je Ardvthe u kuhinji spremala kavu, jer je odbio jo� jedno
pi�e.
Pokazalo se da su papiri sadr�avali podatke koji su posebice osobno zanimali
Waltera Talbota. Mnogi su bili stari nekoliko godina, i ve� su zastarjeli. Jedna
serija dosjea sadr�avala je kopije Walterovih izvje�taja
0 kra�i energije i pisama koja su slijedila. Nim se sjeti da su u ono vrijeme ti
izvje�taji pobudili veliko zanimanje u komunalnim slu�bama, te da su bili razaslani
daleko izvan GSP&L kompanije. Walter je postao poznat kao stru�njak za ta pitanja.
U to se vrijeme na Istoku vodio sudski spor, i Walter je nastupio kao vje�tak, a
dio njegova izvje�taja uzet je kao dokazni materijal. Kasnije, slu�aj je bio
proshje�en na vi�i sud,
1 zajedno s njim i Waltcrov izvje�taj. Nim je zaboravio
kakav je bio kona�an ishod parnice; ali to sada ionako nije bilo va�no.
Letimi�no pogleda jo� dio prepiske, a onda vrati dosjee u kutije i zatvori ih. Tada
sve kutije odnese dolje, u predsoblje, kako ih ne bi zaboravio ponijeti kad bude
odlazio.
14. POGLAVLJE
Zemlja im se zatrese pod nogama. Tutnjava, kao da se istovremeno di�e u zrak jato
mlaznih aviona, prekine gotovo potpunu ti�inu, a golema perjanica vru�e pare
�estoko �ikne prema nebu. Instinktivno, manja skupina ljudi �to je stajala na
bre�uljku, stavi ruke na u�i da se za�titi. Na nekolicini se vidjelo kako su se
prestra�ili.
Maknuv�i ruke s u�iju, Teresa Van Buren mahne i vikne ljudima pokazuju�i im prema
unajmljenom autobusu kojim su do�li. Iako nitko nije �uo �to je rekla, poruka je
bila jasna, i svih dvadesetak �ena i mu�karaca po�ure prema autobusu koji je bio
parkiran pedesetak stopa od njih.
Unutar klimatiziranog vozila �vrsto zatvorenih vrata buka je bila mnogo manja.
�Isuse Kriste�, pobuni se jedan od mu�karaca. �To je bio prljavi trik koji ste sada
izveli, i ako sam izgubio sluh, tu�it �u tu prokletu kompaniju!�
��to ste rekli?� upita ga Teresa Van Buren. �Rekao sam, ako sam sada najebao i
oglu�io...� �Znam�, ona ga prekine, ��ula sam vas kad ste to prvi put rekli. Htjela
sam se samo uvjeriti da niste.� Nekolicina se nasmije.
�Kunem vam se�, re�e direktorica Odjela za odnose s javno��u GSP&L kompanije grupi
izvjestitelja �to je obilazila postrojenja, �nisam imala pojma da �e se to
dogoditi. Ovako kako se dogodilo, imali smo veliku sre�u. Jer, narode, ovo �emu ste
imali sada �ast prisustvovati, bila je erupcija novog geotermalnog izvora.� Rekla
je to s odu�evljenjem traga�a nafte koji je upravo otkrio i stavio u pogon novi
izvor.
Kroz prozore autobusa koji je jo� uvijek stajao na mjestu pogledali su natrag prema
opremi za bu�enje
koju su pregledavali kad se dogodila neo�ekivana erupcija. Po izgledu, to je bio
isti tip tornja kao i onaj koji se upotrebljava na naftnom polju. Zapravo bi se u
bilo koje vrijeme mogao maknuti i pretvoriti u toranj za bu�enje nafte. Poput
Terese Van Buren, i ljudi sa za�titnim kacigama na glavi, okupljeni oko bu�otine,
sjali su od zadovoljstva.
Nedaleko od njih nalazila su se u��a drugih bu�otina, iz kojih je para pod
pritiskom izlazila i bila provedena u debele, izolirane cijevi. Mre�a cijevi
prostirala se na nekoliko �etvornih milja iznad zemlje, izgledala je poput no�ne
more limara, a vodila je vru�u paru u turbine generatora koji su bili smje�teni u
tucetu odvojenih, mrkih, �etvrtastih zgrada razbacanih po rubovima bre�uljaka i u
udolinama vododerina. Zajedni�ka proizvodnja svih generatora u tom je trenutku
iznosila vi�e od sedam stotina tisu�a kilovata i bila dovoljna za potrebe velikog
grada. Novi izvor pove�at �e proizvodnju.
U autobusu je Teresa Van Buren promatrala TV--snimatelja koji je mijenjao film u
kameri. �Jeste li snimali kad se to dogodilo?� upita ga.
�Prokleto ste u pravu!� Suprotno od izvjestitelja koji se bunio � bio je to
dopisnik lista iz nekog malog gradi�a, koji je bio dio mre�e velikih novina �
snimatelj televizije izgledao je zadovoljan. Zavr�i s mijenjanjem filma i onda
re�e: �Tess, zamolite voza�a da mi otvori vrata. Htio bih to snimiti i iz drugog
ugla.�
Dok je izlazio, da�ak vjetra nanese u autobus vonj sumporovodika � nalik na vonj
trulih jaja.
�Moj bo�e! �to lo smrdi!� re�e Nancv Molincaux iz California Examinera i nabere
nje�ni nosi�.
�U evropskim toplicama morate platiti da biste mogli udisati taj smrad�, re�e joj
izvjestitelj srednje dobi iz Los Angelos Timesa.
�A ako se odlu�ite da to �to ste rekli i objavite�, Teresa Van Buren uvjeri
izvjestitelja iz L. A. Timesa, to �emo dati uklesati u mramor i svakog dana jx>klo-
niti se dva puta tim rije�ima.�
Grupa novinara je putovala iz grada, krenuv�i rano ujutro, i sada se nalazila u
kr�evitim planinama o-kruga Sevilla u Kaliforniji, gdje su se nalazile geoter-malne
centrale GgjdLn_ _�Lat.s. Power aad Light komoa-
nije. Kasnije �e oti�i u doline Fincastle, gdje se je kompanija nadala da �e mo�i
otvoriti novi kompleks geoter-malnih centrala. Sutra, ista �e grupa posjetiti
hidrocentralu i mjesto gdje su namjeravali graditi novu.
Oba plana za izgradnju novih centrala uskoro �e se na�i na javnom ispitivanju.
Dvodnevni izlet bio je zami�ljen kao predigra ispitivanju i preliminarno
upoznavanje sredstava javnog informiranja.
�Re�i �u vam ne�to o tom smradu�, nastavi Teresa Van Buren. �U pari se nalazi samo
mala koli�ina sura-porovodika, nedovoljna za bilo kakvo trovanje. Ali mi dobivamo
prigovore � uglavnom od posjednika zemlje u ovim planinama koji bi htjeli tu zemlju
prodati za izgradnju naselja. Dakle, taj smrad je ovdje oduvijek, jer se probija
kroz zemlju. Bio je tu i prije nego smo ukrotili paru i po�eli je upotrebljavati za
proizvodnju elektri�ne energije. �tovi�e, starosjedioci �ak ka�u da sada taj smrad
nije nimalo ja�i nego je bio prije.�
�Mo�ete li to dokazati?� upita izvjestitelj iz San Jo-se Mercuryja.
Teresa Van Buren odmahne glavom. �Na �alost, nitko nije bio toliko dalekovidan da
bi uzeo primjerke zraka prije negoli je zapo�elo bu�enje. Tako nikada ne�emo mo�i
uporediti ,prije' i .poslije', i izlo�eni smo kritikama.�
�Koje su vjerojatno to�ne�, izvjestitelj San lose Mer-curyja cini�no re�e. Svi
znaju da velike kompanije poput Golden State Povver and Light povremeno izvr�u
istinu.�
�Prihvatit �u to kao �alu�, re�e Teresa Van Buren. �Ali jedno je istinito.
Nastojimo iza�i u susret na�im kriti�arima.�
�Recite jedan primjer�, sumnji�avo se javi jedan glas.
�Upravo je ovdje, i radi se o smradu. Zbog prigovora o kojima sam vam prije
govorila, smjestili smo dvije najnovije centrale na grebenima bre�uljaka. Tamo je
struja zraka ja�a, i svi se mirisi brzo razrijede.�
�I �to se dogodilo?� upita Nancy Molineaux.
�Sad imamo jo� vi�e prigovora nego prije^ Prigovaraju nam ljudi zadu�eni za za�titu
�ovjekove okoline, koji ka�u da smo uni�tili pogled na nebo.�
Za�uje se slab smijeh, i jedno ili dvoje ljudi ne�to zapisu.
�Imamo jo� jednu situaciju u kojoj ne mo�emo pobijediti�, nastavi Teresa Van Buren.
�GSP&L kompanija je snimila film o geotermi�kom sistemu dobivanja elektri�ne
struje. Kad smo po�eli snimati film, u scenariju je bio prizor gdje se vidio lovac
VVilliam Elliot koji je 1847. otkrio to mjesto. On je ubio grizli medvjeda,
pogledao prema gore, i vidio, kako para izbija iz zemlje. Dakle, neki ljudi iz
dru�tva za za�titu divlja�i pro�itali su scenarij i rekli nam da ne bismo smjeli
prikazati kako je bio ubijen medvjed, jer su medvjedi danas za�ti�eni. Tako... dali
smo preraditi scenarij. U filmu, lovac proma�i i medvjed pobjegne.�
Jedan radio-izvjestitelj koji je sve to snimao na magnetofon, primakne se bli�e i
upita: ��to ne valja u tome?�
�Potomci Williama Elliota su nam zaprijetili da �e nas tu�iti. Tvrdili su da je
njihov predak bio slavan lovac i siguran strijelac. Ne bi mogao proma�iti grizlija,
nego bi ga zacijelo ubio. Prema tome, film je oklevetao njegov ugled � i ugled
njegove obitelji.�
�Sje�am se toga�, re�e izvjestitelj iz L. A. Timesa.
Teresa nastavi: ��elim naglasiti da � prije nego bilo �to u�inimo � kao javna
komunalna ustanova � mo�emo biti sigurni da �emo dobiti udarac u dupe s jedne ili
druge strane, a ponekad i s obje.�
��elite li da zapla�emo sada, ili kasnije?� upita Nan-cy Molineaux.
Televizijski snimatelj pokuca na vrata i puste ga u autobus.
�Ako smo svi spremni, krenut �emo sada na ru�ak�, re�e Teresa Van Buren. Dade znak
voza�u: �Krenimo.�
Pisac posebnih priloga za �asopis New West upita: �Ho�e li biti pi�a, Tess?�
�Mo�da. Ako se svi slo�e da to ne objave.� Dok se ispituju�i okretala, za�uje
uzvike: �U redu!� �Nije za objavljivanje!� i �Dogovoreno!�
�U tom slu�aju � da, prije ru�ka bit �e poslu�eno pi�e.�
Dvoje ili troje u autobusu glasno izraze zadovoljstvo.
Ovaj je razgovor imao pozadinu u nedavnim doga-
Prije dvije godine GSP&L kompanija je bila vrlo dare�ljiva �to se ti�e hrane i pi�a
u toku takvih putovanja za novinare. Predstavnici novinstva su se s u�itkom najeli
i napili, a tada, vi objavljenim izvje�tajima, neki su od njih napali GSP&L
kompaniju zbog ekstravagantnog �a��enja u doba kad tra�i pove�anje cijena uslugama.
Nakon toga doga�aja, novinarima je nu�ena vrlo skromna hrana i uop�e nije bilo
pi�a, ako se ranije nisu dogovorili da o tome ne�e ni�ta objaviti.
To je bila uspje�na strategija. Bez obzira na to �to su kritizirali, sada su
�utjeli o tome kako su se sami proveli i po�astili.
Autobus je gotovo milju vozio unutar kr�evitog podru�ja geotermalne centrale, preko
uskih cesta, mjestimi�no neravnih, koje su vijugale izme�u izvora i zgrada s
generatorima, kroz stalno pi�tanje klju�ale pare, me�u cijevima pod pritiskom. Bilo
je tamo jo� samo nekoliko vozila. Zbog opasnosti od vrele pare, pristup nije bio
dopu�ten, a svi su posjetioci morali imati pratnju.
Na jednom mjestu autobus je pro�ao kraj velikog prostora s trasformatorima i
prekida�ima odakle su dalekovodi vodili struju visokog napona preko planina do
dviju manjih trafo-stanica udaljenih �etrdeset milja, gdje se struja slijevala u
glavni vod elektri�nog sistema Golden State Povver and Light kompanije.
Na maloj asfaltiranoj zaravni bilo je nekoliko kamp prikolica � ku�ica, koje su
slu�ile kao uredi i stanovi ekipi �to je tu radila. Autobus se zaustavi kraj njih.
Te-resa Van Buren povede dru�tvo do jedne takve kamp ku�ice u kojoj je na sklopivim
stolovima bio poslu�en ru�ak. Unutra re�e kuhinjskom pomo�niku u bijeloj kuti: �U
redu je. Otvorite tigrov kavez.� On izvadi klju� i otvori ugra�eni ormari� u kojem
je bilo vina, o�trih pi�a i koktela. Trenutak kasnije donijeli su kabli� s ledom i
direktorica Odjela za odnose s javno��u re�e: �U redu, sada se sami poslu�ite!�
Ve�ina ih je pila svoje drugo pi�e kad su �uli zvuk motora neke letjelice, koji je
svakog trenutka bio sve glasniji. Kroz prozor ku�ice nekoliko je ljudi promatralo
spu�tanje helikoptera. Bio je obojen bijelo i naran�asto i nosio je oznake GSP&L
kompanije. Spustio se tik pred ku�icom, motori.su mu usporili rad, a onda se
I _.�.
potpuno zaustavili. Vrata na prednjem dijelu trupa se otvore, i kroz njih iza�e Nim
Goldman.
Nekoliko trenutaka kasnije, Nim se pridru�i skupini u kamp prikolici. Teresa Van
Buren najavi: �Mislim da ve�ina od vas poznaje gospodina Goldmana. Do�ao je da
odgovori na va�a pitanja.�
�Ja �u postaviti prvo pitanje�, vedro re�e TV-izvjes-titelj. �Mogu li vam
izmije�ati neko pi�e?�
Nim se nasmije�i. �Hvala. Votku i tonik.�
�Gle, gle!� primijeti Nancy Molineaux. �Kakva va�na li�nost, kad dolazite
helikopterom dok je autobus dobar za sve nas ostale!�
Nim je prepredeno promatrao privla�nu Crnkinju. Sjetio se njihovog pre�a�njeg
susreta i sukoba; sjetio se i ocjene Terese Van Buren da je gospo�ica Moline-aux
izvanredna novinarka. Nim je jo� uvijek mislio da je ona kuja.
�Ako to bilo koga zanima�, re�e, �jutros sam morao obaviti jo� neki posao, i zbog
toga sam krenuo poslije vas i do�ao ovako kako sam do�ao.�
To nije obeshrabrilo Nancy Molineaux. �Da li svi vi�i rukovodioci kompanije
upotrebljavaju helikopter kad im se svidi?�
�Nancy�, o�tro odgovori Teresa Van Buren, �vi prokleto dobro znate da ne
upotrebljavaju.�
�Na�a kompanija posjeduje i upotrebljava pola tuceta malih zrakoplova me�u kojima
su i dva helikoptera�, re�e Nim. �Uglavnom se upotrebljavaju za pregled linija
dalekovoda, provjeru visine snijega na planinama, prijenos hitne opreme i u ostalim
hitnim slu�ajevima. Povremeno � vrlo rijetko � neki od njih �e prenijeti i
rukovodioca kompanije ako je slu�aj va�an. Re�eno mi je da je ovaj sastanak s vama
va�an.�
�Da li nam poku�avate dati na znanje da sada vi�e niste u to uvjereni?�
�Budu�i da pitate, gospo�ice Molineaux�, hladno nastavi Nim, priznat �u da pomalo
sumnjam u njegovu va�nost.�
�Hej, Nancy, prestani s tim!� za�uje se glas odostrag. �Nas ostale to ne zanima.�
Gospo�ica Molineaux se okrene prema svojim kolegama. �Dakle, mene zanima. Brinem se
kako se ra-
sipa novac gra�ana, a ako to vas ne zanima, trebalo bi da vas po�ne zanimati.�
�Svrha va�eg boravka ovdje�, podsjeti ih Teresa Van Buren, �jest da vidite kako
radi na�a geotermalna centrala i da razgovaramo ...�
�Ne!� upadne gospo�ica Molineaux. �To je va�a svrha. Tisak odlu�uje sam o svojoj
svrsi, koja mo�e uklju�ivati i ne�to od va�e, ali i sve drugo �to mo�emo vidjeti
i.�uti i.o �emu se odlu�imo da pi�emo.�
�Ona je, naravno, u pravu.� Komentar je do�ao od �ovjeka blagog pona�anja s
nao�arima bez okvira, koji je predstavljao Sacramento Bee.
�Tess�, re�e Nim dok je pijuckao svoj tonik s vot-kom, �upravo sam shvatio da mi se
vi�e svi�a moj posao od tvojega.�
Nekoliko se ljudi nasmijalo dok je Teresa slijegala ramenima.
�Ako ste zavr�ili s tim sranjem�, re�e Nancy Moli-neaux, ��eljela bih znati koliko
stoji taj lijepi helikopter kao i cijenu rada jednog sata te letjelice.�
�Pitat �u�, odgovori joj Teresa Van Buren, �pa ako se mo�e do�i do brojki, te ako
odlu�imo da ih objavimo, re�i �u vam sutra. Ako pak odlu�imo da su to pitanja koja
se ti�u samo kompanije, a vas nimalo, re�i �u vani i to.�
�U kojem slu�aju �u te brojke prona�i na neki drugi na�in�, odgovori Nancy
Molineaux ne dav�i se smesti.
U me�uvremenu, dok su razgovarali, doneseno je jelo � veliki pladanj vru�ih mesnih
pita i pire od krumpira i tikvice u velikim vatrostalnim posudama. Vru�i sok od
pe�enja bio je posluzen u dva velika porculanska vr�a.
�Navalite!� zapovjedi Teresa Van Buren. �To je radni�ka hrana, ali i sladokusna.�
Dok su se ljudi poslu�ivali, napetost prethodnog trenutka je polako nestajala. Svi
su bili dobra teka, �emu je pomogao i o�tri planinski zrak. Kad su pojeli prvo
jelo, na sto je stiglo pola tuceta svje�e pe�enih pita od jabuka zajedno s galonom
sladoleda i nekoliko vr�eva vru�e jake kave.
�Prejeo sam se�, objavi izvjestitelj iz Los Angelos Timesa. Zavali se u stolac,
potap�a se po trbuhu i re�e
uzdahnuv�i: �Dok smo jo� budni, Tess, bilo bi dobro da razgovaramo o poslu.�
�ovjek s televizije, koji je Nimu smije�ao pi�e, sada ga upita: �Koliko se godina
mogu iskori�tavati ti gej-ziri?�
Nim, koji je jeo vrlo malo, popije posljednji gutljaj jake nezasla�ene crne kave,
odmakne �alicu i re�e: �Odgovorit �u na to, ali hajde da najprije ne�to ra��istimo.
Mi sjedimo na fumarolama, ne na gejzirima. Gejziri izbacuju vru�u vodu i paru �
fumarole samo paru, �to je mnogo bolje za pokretanje turbina. �to se ti�e vijeka
trajanja � to ne zna nitko. Mo�emo samo naga�ati.�
�Va�e naga�anje?� upita Nancv Molineaux.
�Najmanje trideset godina. Mo�da dva puta toliko. Mo�da i vi�e.�
Izvjestitelj iz New Westa re�e: �Ka�ite nam koji se �avo doga�a dolje, u tom ludom
�ajniku?�
Nim kimne. �Zemlja je jednom bila rastopljena masa puna plinova i teku�ine. Kad se
po�ela hladiti, stvorila se kora. Zbog toga sada ovdje �ivimo, a ne pe�emo se.
Dolje u zemlji, na dubini od dvadeset milja, jo� je uvijek jednako vru�e kao i
prije, i ta preostala vru�ina �alje paru koja probija kroz pukotine zemljine kore.
Kao na primjer ovdje.�
Sacramento Bee upita: �Kolika je debljina kore?�
�Sada smo vjerojatno pet milja iznad vru�e mase. U tih pet milja nalaze se pukotine
u kojima se ve�ina pare sakupila. Kad bu�imo izvor, nastojimo pogoditi takvu
pukotinu.�
�Koliko ima mjesta gdje se proizvodi elektri�na struja na taj na�in?�
�Svega nekoliko. Najstarija geotermalna centrala je u Italiji kraj Firence. Postoji
jedna kod Wairakeia na Novom Zelandu, zatim ih ima u Japanu, Islandu i u Rusiji.
Ali nijedna nije tako velika kao ova u Kali-
�Ali ima daleko vi�e mogu�nosti za takve centrale�, upadne Teresa Van Buren.
�Osobito u na�oj zemlji.�
�Gdje to�no?� upita �ovjek iz Oakland Tribunea.
�Preko �itavog zapadnog dijela Sjedinjenih Dr�ava�, odgovori Nim. �Od Stjenovitih
planina do Tihog oceana.�
�To je ujedno jedan od naj�istijih, najsigurnijih oblika dobivanja energije, koji
ne zaga�uje okolinu�, doda Teresa Van Buren. �I prema dana�njim cijenama, jeftin.�
�Trebalo bi da vas dvoje nastupi zajedno kao plesni par�, re�e Nancy Molineaux. �U
redu, dva pitanja. Prvo � Tess je upotrijebila rije� .sigurnost'. Ali i ovdje je
bilo nesre�a. To�no?�
Svi su reporteri sada pa�ljivo slu�ali. Neki su pisali bilje�ke u svoje bilje�nice,
a drugi su uklju�ili magnetofone.
�To�no�, prizna Nim. �Bile su dvije ozbiljne nesre�e u razmaku od tri godine. Obje
su se dogodile kad je eksplodiralo u��e bu�otine. To zna�i da je para probila
cijevi te je nismo mogli obuzdati. Jednu bu�otinu smo uspjeli zatvoriti. Drugu,
koja je poznata pod imenom ,Stari desperado', nikad nismo uspjeli potpuno dovesti
pod nadzor. Eno je tamo.�
Prije�e do prozora kamp ku�ice i poka�e jedan ogra�eni dio udaljen otprilike �etvrt
milje. Unutar ograde, povremeno se dizala para na tucet mjesta kroz klju�alo blato.
Ispred podru�ja bilo je veliko, crveno upozorenje: VELIKA OPASNOST � NE PRILAZI. I
ostali se nagnu kako bi mogli to vidjeti, a onda se vrate svojim stolicama.
�Kad je eksplodirao Stari desperado�, nastavi Nim, �padala je ki�a vru�ega blata na
podru�ju od jedne milje uokolo. Kasnije je kamenje padalo poput tu�e. Po�injena je
velika �teta. Blato je zatrpalo linije dalekovoda i transformatore, prekinuv�i
svaki dovod struje. Sedmicu dana centrala nije radila. Na sre�u, to se dogodilo u
no�i kad je malo ljudi bilo na poslu. Samo dva �ovjeka su ranjena, a nitko nije
poginuo. Druga eksplozija, druge bu�otine, bila je slabija i uop�e nije bilo
�rtava.�
�Bi li Stari desperado mogao ponovno eksplodirati?� upita dopisnik novina iz malog
gradi�a.
�Vjerujemo da ne�e. Ali, kao i kod svega u prirodi, ne postoji jamstvo.�
�Bitno je�, ustrajala je Nancv Molineaux, �da se nesre�e doga�aju.�
�Nesre�e se svuda doga�aju�, kratko odgovori Nim. �To�no je ono �to je Tess
naglasila, da je mogu�nost nesre�e mala. Koje je va�e slijede�e pitanje?�
�Uz pretpostavku da je sve �to ste vas dvoje rekli to�no, za�to nije bolje
razvijeno dobivanje elektri�ne energije geotermi�kim putem?�
�To je lako�, gurne se dopisnik iz New Westa. �Okri-vit �e dru�tva za za�titu
�ovjekove okoline.�
Nim o�tro odvrati: �Pogre�no! U redu, Golden State Power and Light kompanija ve� je
imala nesuglasica s dru�tvima za za�titu �ovjekove okoline, i vjerojatno �e ih jo�
imati. Ali razlog za�to se ja�e ne razvijaju geo-termi�ki izvori � jesu politi�ari.
Ili to�nije, Kongres Sjedinjenih Dr�ava.�
Teresa Van Buren uputi Nimu pogled upozorenja, na koji se on ne obazre.
�Stanite!� re�e jedan od izvjestitelja s televizije. �Htio bih ne�to od toga i
snimiti. Ako sada to samo zabilje�im, ho�ete li to ponoviti i vani?�
�Da�, slo�i se Nim. �Ponovit �u.�
�Kriste!� pobuni se dopisnik iz Oakland Timesa. �Mi, pravi izvjestitelji zadovoljit
�emo se samo jednom izre�enom izjavom. Prekinimo to sranje i nastavimo!�
Nim kimne i nastavi: �Ve�ina zemlje koju je ve� davno trebalo istra�iti zbog njenog
geotermi�kog potencijala, pripada vladi.�
�U kojim dr�avama?� netko upita.
�U Oregonu, Montani, I�ahu, Nevadi, Utahu, Colo-radu, Arizoni, Novom Meksiku. I jo�
mnoga podru�ja u Kaliforniji.�
Jedan je glas po�urivao: �Nastavite!� Glave su bile pognute, pera su letjela po
papiru.
�Dakle�, nastavi Nim, �pro�lo je punih deset godina �utnje u Kongresu, dvoli�nih
razgovora i politike dok se donio zakon koji dopu�ta geotermi�ka istra�ivanja na
zakupljenim javnim posjedima. Nakon toga pro�le su jo� tri godine dok su se
donijeli propisi i standardi za za�titu �ovjekove okoline. Pa �ak je i sada
odobreno samo nekoliko zakupa, dok se devedeset posto zahtjeva izgubilo negdje u
birokratskom �istili�tu.�
�Ho�ete li re�i�, potakne ga dopisnik iz San Jose Mercuryja, �da su za �itavo to
vrijeme na�i rodoljubni politi�ari nagovarali narod na �tednju energije i pla�a-
nje vi�ih tro�kova i poreza, te da manje ovise o uvoznoj nafti?�
Dopisnik iz Los Angelos Timesa progun�a: �Pusti njega da to ka�e. Ja �elim direktan
citat.�
�Imate ga�, prihvati Nim. �Prihva�am kao svoje upravo izre�ene rije�i.�
Teresa Van Buren odre�ito upadne: �To je dovoljno! Razgovarajmo o dolini Fincastle.
�im zavr�imo ovdje, svi �emo se odvesti tamo.�
Nim se nasmije: �Tess me poku�ava sprije�iti da ne upadnem u neprilike, ali joj to
uvijek ne uspijeva. Usput, helikopter se uskoro vra�a; ja ostajem s vama i sutra. U
redu � Fincastle.� Iz torbe za spise izvadi zemljopisnu kartu i pri�vrsti je na
oglasnu plo�u.
�Fincastle � kao �to mo�ete vidjeti na karti � tre�a je dolina odavde prema istoku.
To je nenaseljeno podru�je, i znamo da je geotermalno. Geolozi su nas upozorili da
tamo postoje spektakularne mogu�nosti mo�da �ak i za dvostruko ve�u proizvodnju
elektri�ne energije negoli je proizvodimo ovdje. Naravno, uskoro �e zapo�eti javne
rasprave o na�im planovima za izgradnju Fincastlea.�
Teresa Van Buren upita: �Smijem li...?�
Nim se povu�e.
�Dopustite mi da ka�em ne�to jasno i glasno�, zapo�ne direktorica Odjela za veze s
javno��u. �Prije javnih rasprava nemamo namjeru promijeniti va�e mi�ljenje, niti
smanjiti opoziciju. Jednostavno �elimo da znate o �emu se radi i gdje. Hvala, Nim.�
�Vrlo va�na obavijest o Fincastleu i Devil's Gateu koji �emo sutra posjetiti�,
nastavi Nim, �jest ova: oni su Nijagara arapske nafte koju Amerika ne�e morati
uvesti. Ve� sada, na�a geotermalna organizacija �tedi deset milijuna barela nafte
godi�nje. Tu bismo brojku mogli utrostru�iti kad bi...�
Upoznavanje novinara sa situacijom, davanje obavijesti i unakrsno ispitivanje,
nastavljalo se i dalje.
15. POGLAVLJE
Na svijetlomodroj omotnici bila je pisa�im strojem napisana adresa koja je
po�injala:
GOSPODIN NIMROD GOLDMAN � OSOBNO
Uz omotnicu bila je pri�vr��ena i bilje�ka Nimove tajnice Vicki Davi�. Na njoj je
pisalo:
Gospodin London osobno stavio je tu omotnicu u detektor za pisma. Ka�e da je
slobodno otvorite.
Vickina bilje�ka potvr�ivala je dvoje. Zna�ila je da su sva pisma koja su stizala u
glavni ured GSP&L kompanije i bila ozna�ena s �osobno� (ili �privatno i
povjerljivo�, kao �to su to bila pisma-bombe nedavno) bila pa�ljivo i oprezno
pregledana. Upotrijebljen je i novo ugra�eni detektor.
Nim je postao svjestan jo� ne�ega: od onog tragi�nog dana kad je Harry London
gotovo sasvim sigurno spasio �ivot Nimu i Vicki Davi�, kao da se proglasio Nimovim
osobnim za�titnikom. Vicki, koja je sada gledala na Odjel za za�titu imovine gotovo
s obo�avanjem, pomagala mu je u tome tako da mu je dan unaprijed slala Nimov dnevni
raspored sa svim dogovorima i predvi�enim kretanjem. Nim je sasvim slu�ajno saznao
za taj dogovor, i nije znao bi li trebalo da bude zahvalan, da se zbog toga ljuti
ili zabavlja.
U svakom slu�aju, pomisli, sada je daleko od Harry-jeva nadzora.
Nim, Teresa Van Buren i novinari, proveli su posljednju no� ovdje, u isturenoj
stanici Golden State Power and Light kompanije � u logoru kod Devil's Gatea. Ovamo
su do�li iz doline Fincastle, voze�i se �etiri sata autobusom, djelomi�no kroz
nacionalnu �umu Plumas koja je svojim prirodnim ljepotama oduzimala dah.
Kamp se nalazio trideset i pet milja udaljen od najbli�eg grada, zaklonjen u
prijevoju kr�evite planine. Sastojao se od pola tuceta kompanijinih ku�a u kojima
su �ivjeli in�enjeri, predradnici i njihove obitelji, male �kole � koja je sada
zbc^ ljetnih praznika bila zatvorena � i dviju zgrada sa spavaonicama, gra�enih
poput motela. Jedna je bila za slu�benike kompanije, a druga za posjetioce. Visoko
iznad svega toga bile su �ice dalekovoda visokog napona na �eli�nim tornjevima �
kao da podsje�aju na svrhu postojanja ove male zajednice.
Novinari su, prema spolu, bili podijeljeni u dvije grupe i onda po �etvoro
smje�teni u ku�u za posjetioce, koja je bila jednostavna, ali udobna. Bilo je i
blagih
prigovora zbog smje�taja �etvoro ljudi u jednu sobu, jer se podrazumijevalo da bi
postojala mogu�nost mije�anja spolova kad bi bilo vi�e skrovitosti.
Nim je imao sobu sam za sebe u zgradi za slu�benike. Pro�le ve�eri nakon jela popio
je ne�to s nekim od izvjestitelja, igrao poker dva sata, a zatim se ispri�ao i
krenuo na spavanje malo prije pono�i. Jutros se odmoren probudio, i ve� je bio
spreman za doru�ak koji �e se poslu�iti za nekoliko minuta, u pola osam.
Na trijemu, ispred ku�e, u�ivaju�i u bistrom gorskom zraku, prou�avao je modru
omotnicu okre�u�i je u ruci.
Donio ju je kompanijin kurir, koji je putovao no�u poput modernog Paula Reverea,
nose�i redovitu po�tu kompanije za Devil's Gate i ostale isturene stanice. Bio je
to dio redovitog kompanijinog unutarnjeg sustava za vezu, tako da pismo za Nima
nije tra�ilo posebne napore. Ipak, nevoljko pomisli Nim, kad bi Nancy Mo-lineaux
saznala da je osobno pismo poslano na taj na�in, imala bi materijala za jo� ve�u
zajedljivost. Na sre�u, ona to ne�e saznati.
Teresa Van Buren je bila ta koja je potakla Nima da se sjeti neugodnosti u vezi s
Nancy Molineaux. Do-nijev�i mu pismo rekla je da je i ona dobila jedno u kojem su
bile obavijesti �to ih je ju�er zatra�ila � o cijeni helikoptera. Nim je bio
zapanjen. Pobunio se, �Ti �e� stvarno pomo�i toj kurvi da nas pribije na kri�?�
�Ni�ta ne�emo promijeniti ako je budemo nazivali pogrdnim imenima�, re�e ona
strpljivo, i nastavi: �Ponekad vi velike li�nosti ne shva�ate �to to zna�i � odnosi
s javno��u.�
�Ako je to primjer, onda si prokleto u pravu!�
�Gledaj, ne mo�emo ih sve pridobiti. Priznat �u da me je ju�er Nancy jako uzrujala,
ali kad sam o tome vi�e razmi�ljala, do�la sam do zaklju�ka da �e ona pisati o
helikopteru bez obzira na to �to mi rekli ili u�inili. Zbog toga je bolje da ima
stvarne brojke, jer ako pita nekoga drugoga, ili ih navede otprilike, zacijelo �e
biti pretjerane. Jo� ne�to: sada sam iskrena s Nancy, i ona je toga svjesna. U
budu�nosti, kad iskrsne ne�to drugo, vjerovat �e mi, a mo�da �e to tada biti mnogo
va�nije.�
Nim primijeti cini�no: �Jedva �ekam da ta mrzovoljna �ena koja sipa otrov kad
govori, napi�e ne�to povoljno.�
�Vidimo se kod doru�ka�, re�e direktorica za odnose s javno��u kad je odlazila. �I
jo� ne�to, u�ini sam sebi uslugu � ohladi se.�
Ali, on se nije ohladio. Sada, jo� uvijek kipe�i u sebi, otvori modru omotnicu.
U njoj je bio samo jedan list papira iste boje kao i omotnica. Na vrhu je bilo
otisnuto: Od Karen Sloan.
Iznenada se sjeti da je Karen rekla: �Ponekad pi�em pjesme. Ho�ete li da vam
posoljeni koju?� I on je odgovorio potvrdno.
Rije�i su bile uredno otipkane.
Danas sam na�la prijatelja,
Ili je on mo�da na�ao mene,
Ili je to bila sudbina, slu�aj, okolnost �
Predodre�enje bilo kojeg imena?
Ili smo bili poput si�u�nih zvjezdica �ije se putanje,
Zacrtane po�etkom vremena
Moraju sresti
U odre�eno doba?
Iako to nikada ne�emo znati,
Nije va�no! Jer inoj mi nagon govori
Da �e na�e prijateljstvo, ako ga gajimo,
Postati sna�no.
Toliko mnogo kod njega volim:
Njegov miran nastup, toplinu,
Blagi duh, i pamet,
Iskreno lice, blage o�i, spreman smije�ak.
�Prijatelj� se te�ko objasni. Pa ipak,
Te stvari meni to zna�e
I odnose se na nekoga, koga se �ak i sada
Nadam ponovno vidjeti
I brojim dane i sate
Do drugog susreta.
�to je ono jo� Karen rekla onog dana u svom stanu? �Mogu se slu�iti pisa�im
strojem. Elektri�ni je i na njemu tipkam pomo�u �tapi�a koji dr�im zubima�.
le.� Duboko udahne. �Udahnite taj zrak, �ovje�e! Mnogo je bolji nego u bilo kojem
gradu. A ima i mnogo sunca i pecanja.�
Nim se nasmije: �Mogao bih jednom do�i ovamo na odmor.�
�Tata!� za�uje se dje�ji glasi�. �Tata, je li do�ao po�tar?�
Dok su se sva trojica okretala, dje�a�i� potr�i prema njima. Imao je veselo lice
puno pjega i svijetlu crvenu kosu, koja je jasno pokazivala tko mu je otac.
�Do�ao je samo kurir kompanije, sine�, odgovori Fred Wilkins. �Po�tanski kombi ne�e
do�i jo� najmanje jedan sat.� Objasni ostalima: �Danny je uzbu�en jer mu je danas
ro�endan. Nada se da �e sti�i neki paketi.�
�Imam osam godina�, javi se dje�ak; izgledao je sna�an i jak za svoje godine. �Ve�
sam dobio neke poklone. Ali moglo bi ih biti jo�.�
�Sretan ro�endan, Danny!� Nim i Wally ka�u u isti glas.
Trenutak kasnije, dru�tvo se razdvojilo. Nim je nastavio prema ku�i za posjetioce.
16. POGLAVLJE
U polumraku odvodnog tunela, nadja�avaju�i gromovitu buku teku�e vode koja je
otjecala pod pritiskom, izvjestitelj iz Oakland Tribunea je vikao: �Kad pre�ivim
ova dva dana, tra�it �u da mi jednu sedmicu dadu miran posao pisanja osmrtnica.�
Nekolicina izvjestitelja u njegovoj blizini se nasmiju ali odmahnu glavom jer ga
nisu mogli �uti s dva razloga � prvi je bio zaglu�ni �um vode, a drugi, svi su
imali za�titne �epi�e od vate u u�ima. Vatu za �epi�e, koji su malo upijali buku
odjeka u tunelu, dala im je jo� vani Teresa Van Buren. Dobili su je na mjestu gdje
je odvodni kanal elektri�ne centrale Devil's Gate 1 izbacivao vodu u rijeku
Pineridge, dvadeset stopa ispod njih.
Dok su se petljali s �epi�ima, spremaju�i se da u�u u tunel, netko je upitao: �Hej,
Tess! Za�to nas uvodite kroz stra�nja vrata?�
S iznenadnim ganu�em Nim zamisli Karen kako se mu�i � polako, strpljivo � tipkaju�i
rije�i koje je upravo pro�itao. Zamisli je kako �vrsto zubima dr�i �tapi�, kako se
njena plava glava � jedini dio tijela koji mo�e pokretati � pomi�e nakon svakog
strpljivog napora da �tapi�em dotakne tipku odre�enog slova. Pitao se koliko je
verzija Karen napisala prije nego mu je poslala ovu savr�enu verziju, bez i jedne
gre�ke u tipkanju.
Neo�ekivano, postane svjestan toga da mu se raspolo�enje promijenilo. Gor�ina koju
je osje�ao maloprije nestala je, a umjesto nje je osje�ao toplinu i zahvalnost.
Dok je i�ao na doru�ak s predstavnicima novinstva, Nim se iznenadi susrev�i Waltera
Talbota ml. Nim nije vidio Wallyja od dana pogreba njegova oca. Trenutno Nim osjeti
zbunjenost sjetiv�i se svog nedavnog posjeta Ardythi, ali onda shvati da Wally i
njegova majka �ive odvojeno, neovisno jedan o drugome.
Wally ga srda�no pozdravi: �Zdravo, Nim! �to tebe nosi ovamo?�
Nim mu re�e o dvodnevnom obavje�tavanju novinara, a zatim ga upita: �A tebe?�
Wally pogleda prema vodovima visokog napona iznad njih i re�e: �Na�a helikopterska
patrola je primijetila da su razbijeni izolatori na jednom od tornjeva. Vjerojatno
ih je koji lovac upotrijebio za metu prigodom vje�be. Moja �e ekipa promijeniti
cijeli niz izolatora dok su vodovi pod naponom. Nadam se da �emo zavr�iti poslije
podne.�
Dok su razgovarali, pridru�i im se jo� jedan �ovjek. Walter ga predstavi kao Freda
Wilkinsa, kompanijinog tehni�ara.
�Drago mi je da sam vas upoznao, gospodine Goldman. �uo sam o vama. �esto sam vas
vidio na TV.� Prido�lica je bio blizu trideset godina, imao je �upu svijetle crvene
kose i zdravu tamnu put.
�Kao �to to mo�e� vidjeti iz njegova izgleda�, re�e Wally, �Fred �ivi ovdje, vani.�
Nim ga upita: �Svi�a li vam se u kampu? Nije li to malo osamljeni�ki �ivot?�
Wilkins nagla�eno odmahne glavom. �Meni nije, gospodine. Ni mojoj supruzi. Na�a ga
djeca isto tako vo-
�To su vrata za poslugu�, odgovorila je ona. �Osim toga, otkad vi zaslu�ujete i�ta
bolje? I jo� ne�to, cijelo vrijeme vi�ete da je potrebna boja za va�e reporta�e.
Izvolite je.�
�Boja? Tu, unutra?� sumnji�avo je rekao �ovjek iz Los Angelos Timesa, zure�i u tamu
izlaza nad kojim se vidjelo samo nekoliko slabih �arulja. Tunel je bio gotovo
okrugao, isklesan u tvrdoj stijeni. Zidovi su mu bili ostavljeni jednako grubi i
neobra�eni kakvi su bili u doba iskapanja. �arulje su bile smje�tene na stropu, a
na pola puta izme�u njih i uzburkane vode na dnu visio je uski mosti�, po kojem �e
posjetioci hodati. Sa svake strane mosti�a bilo je u�e koje je moglo slu�iti kao
rukohvat.
Ranije, nakon doru�ka, Nim Goldman im je objasnio da �e: �... vidjeti
hidroelektranu, koja je potpuno pod zemljom, u planini. Kasnije �emo razgovarati o
na�im planovima za Devil's Gate koja bi imala umjetno jezero i tako�er bi trebalo
da bude potpuno pod zemljom, nevidljiva.�
Nastavio je: �Odvodni kanal, kuda idemo, zapravo je kraj procesa dobivanja struje.
Ali dat �e vam predod�bu o tome s kojim silama imamo posla. Voda koju �ete vidjeti
pro�la je kroz lopatice turbine nakon �to smo je upotrijebili da okre�e turbine, i
sada izlazi u golemim koli�inama.�
Neki, koji su se vani nagnuli preko za�titne ograde i pogledali u dubinu, vidjeli
su masivni tok koji se u bujici slijevao u ve� brzu i opasnu maticu.
�Moj bo�e! Ne bih ba� �elio pasti unutra�, primijetio je izvjestitelj s KFSO
radija. Upita Teresu Van Buren: �Je li itko ikada pao?�
�Jednom, koliko mi znamo. Jedan se radnik okliznuo ovdje. Bio je izvrstan pliva�,
�ak je bio dobio i nekoliko medalja, kako smo kasnije saznali, ali tok iz odvodnog
kanala ga je povukao pod vodu. Tri su sedmice pro�le prije nego je njegovo tijelo
isplivalo.�
Oni koji su bili blizu za�titne ograde instinktivno se povuku korak unatrag.
Nim im je jo� ne�to rekao prije nego su u�li u tunel. Rekao im je da je taj odvodni
kanal jedinstven na svijetu. �Tunel je dug tre�inu milje, i isklesan je vodoravno u
planini. Za vrijeme gradnje, i prije nego je u
nj pu�tena voda, u njemu je bilo mjesta gdje su se mogla mimoi�i dva te�ka vozila.�
Nancy Molineaux vrlo vidljivo prigu�i zijevanje. �Govno! Zna�i imate duga�ku,
�iroku i mokru spilju. I to bi trebalo da bude neka vijest?�
�To ne treba da bude neka vijest. �itav taj dvodnevni sastanak je organiziran da
vam dade predznanje�, naglasi Teresa Van Buren. �To je svima bilo obja�njeno prije
puta, pa i va�em glavnom uredniku.�
�Jeste li rekli .predznanje' ili ,sranje'?�, upita gospo�ica Molineaux.
�Nije va�no�, re�e Nim. �Ionako sam zavr�io.�
Dvadesetak minuta kasnije, nakon kratke vo�nje autobusom, on ih je poveo u tunel
odvodnog kanala.
Hladna vlaga tunela bila je u velikoj suprotnosti s toplim, sun�anim danom vani.
Kako se grupa pomicala prema naprijed, jedno za drugim, svega nekoliko stopa iznad
zapjenjene uzburkane vode, krug danjeg svjetla iza njih smanjivao se dok nije bio
jednak glavici pri-bada�e. Pred njima, nekoliko slabih �arulja kao da se protezalo
u beskona�nost. Povremeno bi netko zastao da pogleda prema dolje, ali svi su se
cijelo vrijeme �vrsto dr�ali za u�ad koja je slu�ila kao rukohvat.
Kona�no, vidjeli su kraj tunela i okomite �eli�ne ljestve. Istovremeno za�uli su
jo� jedan zvuk � najprije blagi �um generatora koji je prerastao u sna�nu
grmljavinu kad su se pribli�ili ljestvama. Nim im poka�e prema gore i prvi se
popne, a ostali su ga slijedili.
Kroz otvorena vrata u stropu u�li su najprije u donju prostoriju s generatorima, a
onda kru�nim stepenicama u kontrolnu sobu, blistavo osvijetljenu, koja se nalazila
dva kata iznad tunela. Ovdje, na op�e zadovoljstvo, buka je gotovo nestala, i preko
izoliranih zidova �uo se samo blagi �um generatora.
Veliki prozor od nelomljivog stakla omogu�avao je pogled na dva golema generatora
koji su bili u pogonu odmah ispod njih.
U kontrolnoj sobi radio je samo jedan tehni�ar � ispisivao je podatke u dnevnik.
Jedan je zid bio pokriven cijelim nizom broj�anika, obojenim svjetlima i
automatskim zapisiva�ima podataka. Odatle je tehni�ar �itao podatke koje je
upisivaou dnevnik, �uv�i da ula-
zi grupa, okrenuo se. Ali ga je Nim ve� i prije toga prepoznao po �upi crvene kose.
�Zdravo, Fred Wilkins.�
�Zdravo, gospodine Goldman.� Goste je pozdravio kratkim �Dobro jutro�, a onda je
nastavio pisati.
�Mi stojimo�, objavi Nim, �pet stotina stopa ispod zemlje. Ova je centrala gra�ena
tako da se iskopao okomiti rov odozgo, poput rudnika. Iz tog okomitog rova postoji
dizalo do povr�ine, a u drugom, isto takvom, nalaze se �ice pod visokim naponom,
koje vode struju do vanjskih postrojenja dalekovoda.�
�Ovdje ne radi mnogo ljudi�, primijeti �ovjek iz lista Sacramento Bee. Gledao je
kroz prozor u prostoriju s generatorima, gdje se nije nikoga vidjelo.
Tehni�ar zatvori dnevnik i nasmije se: �Za dvije minute ne�ete vidjeti ni jednoga�.
�To je automatska elektri�na centrala�, objasni Nim. �Gospodin Wilkins dolazi ovamo
samo da bi izvr�io rutinsku provjeru ...�, upitno pogleda tehni�ara � �kako �esto?�
�Samo jednom dnevno, gospodine.�
�U ostalo vrijeme�, nastavi Nim, �centrala je dobro zaklju�ana i nitko nije u njoj,
osim radi povremenog odr�avanja ili kvara.�
Novinar iz Los Angelos Timesa upita: �A kako po�inje radom i kako se isklju�uje?�
�To se obavlja iz kontrolnog centra udaljenog stotinu i pedeset milja. Ve�ina
hidrocentrala danas rade na taj na�in. Djelotvorne su, a uvelike se u�tedi na
radnoj snazi.�
�A kad se ne�to pokvari i nastane panika�, upita New West, ��to onda?�
�Bez obzira na kojem se generatoru dogodi kvar � ili ako se �ak dogodi na oba � oni
�e poslati upozorenje centrali i automatski se isklju�iti dok ne do�e ekipa za
popravak.�
�Te vrste je i na�a planirana centrala Devil's Gate 2�, ubaci Teresa Van Buren,
�nevidljiva, tako da ne�e nagr�ivati okolinu, ekonomi�na i ne�e zaga�ivati zrak.�
Prvi put otkako su u�li javi se Nancy Molineaux: �Postoji jedna sitnica koju ste
ispustili, Tess, u svom tom snje�no �istom poslu o kojem govorite � prokleti
golemi rezervoar koji �ete morati izgraditi i koji �e potopiti dio prirode.�
�Jezero u tim planinama, a to �e on biti, jednako je prirodno kao i suha divljina�,
odgovori direktorica za odnose s javno��u, ��tovi�e, u njemu �e se mo�i pecati ...�
Nim blago upadne: �Dopusti, Tess, da ja ka�em�. Odlu�io je da ne dopusti ni Nancy
Molineaux ni ikome drugome da ga danas razljuti..
�Gospo�ica Molineaux je u pravu�, obrati se grupi, ��to se ti�e toga da je
rezervoar potreban. Bit �e udaljen jednu milju odavde, visoko iznad nas, a vidjet
�e ga samo iz aviona ili ljubitelji prirode koji �e biti spremni da se mukotrpno i
daleko penju do njega. Prilikom izgradnje, imat �emo na umu sve mjere za za�titu
okoline...�
�Sequoia klub misli druga�ije�, upadne TV-izvjesti-telj. �Za�to?�
Nim slegne ramenima. �Nemam pojma. Pretpostavljam da �emo to saznati na javnoj
raspravi.�
�U redu�, re�e �ovjek televizije, �nastavite sa svojom reklamom�.
Sjetiv�i se svoje odluke, Nim se suzdr�i od o�trog odgovora. S ljudima iz sredstava
javnog informiranja, pomisli, razgovor je �esto te�ka bitka, bitka protiv
nepovjerenja, bez obzira na to koliko poku�ava s njima biti iskren govornik iz
industrije ili poslovnog svijeta. Samo govori vo�a ljevi�arskih kampanja, bez
obzira na to koliko su im to�ne ili pogre�ne obavijesti, �ini se, navode se od
rije�i do rije�i, bez pitanja.
Strpljivo objasni �to je to crpni rezervoar � �jedini poznati na�in na koji mo�ete
spremiti velike koli�ine elektri�ne energije za upotrebu kasnije, u vrijeme najve�e
potro�nje. Na neki na�in, Devil's Gate se mo�e usporediti s golemim akumulatorom�.
Bit �e dvije razine vode, nastavi Nim � novi rezervoar i rijeka Pineridge duboko
ispod njega. Te dvije razine bit �e spojene masivnim podzemnim cijevima � ili
ustavama i odvodnim kanalima.
Elektri�na centrala �e biti izme�u rezervoara i rijeke. Kod nje �e zavr�avati
ustave a po�injali odvodni kanali.
�Kad centrala bude proizvodila elektri�nu struju�, nastavi Nim, �voda iz rezervoara
�e te�i prema dolje, pokretati turbine, i odvodnim kanalom dolaziti u rijeku, ali
ispod njene povr�ine�.
U ostalo vrijeme, taj �e sistem raditi potpuno obrnuto. Kad bude slaba potra�nja
elektri�ne struje � uglavnom no�u � Devil's Gate 2 ne�e proizvoditi struju. Umjesto
toga, voda �e se crpsti iz rijeke � oko tri stotine milijuna galona na sat � i
punit �e rezervoar da bude spreman za slijede�i dan.
�U no�i imamo mnogo vi�ka struje u ostalim dijelovima GSP&L sistema, te �emo je
jednostavno upotrijebiti ovdje za rad crpki.�
New West re�e: �Con Edison iz New Yorka poku�ava izgraditi takvu centralu ve�
dvadeset godina. Zovu je Storm King. Ali ekolozi i mnogi drugi su protiv toga.�
�Ima i mnogo odgovornih ljudi koji su za to�, re�e Nim. �Ali, na �alost, nitko ih
ne slu�a.�
Opisao je jedan zahtjev Federalne komisije za energetiku � tra�ili su dokaz da
Storm King ne�e ugroziti �ivot riba u rijeci Hudson. Nakon nekoliko godina
prou�avanja dobili su odgovor: koli�ina odrasle ribe smanjit �e se od 4 do 6 posto.
�Unato� tome�, nastavi Nim, �Con Edison jo� uvijek nije dobio dozvolu, i jednog
dana stanovnici New Yorka �e to za�aliti.�
�To je va�e mi�ljenje�, re�e Nancy Molineaux.
�Naravno, to je samo mi�ljenje. Vi nemate svojih mi�ljenja, gospo�ice Molineaux?�
Izvjestitelj Los Angelos Timesa re�e: �Naravno da nema. Znate da smo mi, sluge
istine potpuno bez ikakvih predrasuda.�
Nim se nasmije�i. �Primijetio sam.�
Crna novinarka se ukruti, ali ni�ta ne odgovori.
Trenutak prije, dok je govorio o ribi u rijeci Hudson, Nim je bio u napasti da
citira Charlesa Lucea, predsjednika Con Edison kompanije, koji je jednom, u
trenutku o�ajanja, javno izjavio: �Postoji to�ka kod koje ljudska okolina mora
prevagnuti nad ribljim �ivljem. Mislim da smo mi u New Yorku do�li do nje.� Ali,
oprez je nadvladao. Chuck Lu�e je imao neprilika zbog te
izjave koja je izazvala buru optu�bi sa strane ekologa i drugih. Za�to da mu se i
on pridru�i?
Osim toga, pomisli Nim, ve� je imao problem pred javno��u zbog onog prokletog
helikoptera. Danas poslije podne do�i �e helikopter u Devil's Gate po njega, da ga
vrati u grad gdje se na njegovu stolu gomilao hitan posao. Ipak, osigurao se da
helikopter ne stigne prije nego grupa novinara ode autobusom.
U me�uvremenu, mrze�i taj mu�an posao, nastavio je odgovarati na pitanja.
U logoru Devil's Gate, u dva sata poslije podne, i posljednji putnici penjali su se
u novinarski autobus, kojemu je motor bio upaljen te je bio spreman da krene. Grupa
je ru�ala i trebat �e im �etiri sata da stignu u grad. Pedesetak metara dalje
Teresa Van Buren, koja �e se tako�er vratiti u grad autobusom, razgovarala je s
Nimom. �Hvala ti za sve �to si u�inio, iako si pone�to od toga mrzio.�
On se nasmije�i i re�e: �Dobivam pla�u i za to da povremeno u�inim pone�to, �to,
radije ne bih u�inio. Jesmo li ne�to postigli, �to mis ...�
Nim prestane govoriti ne znaju�i zapravo za�to, osim �to je imao nelagodan osje�aj
da ne�to nije u redu, da ne�to u njegovoj okolini nije kako treba. Stajali su
otprilike na istom mjestu gdje se jutros zaustavio na putu za doru�ak; vrijeme je
jo� uvijek bilo prekrasno � sunce je osvjetljavalo bujno drve�e i divlje cvije�e, a
vjetri� je pomicao mirisav gorski zrak. Vidio je obje zgrade. Autobus je stajao
ispred jedne, a na balkonu druge sun�ala su se dva slu�benika koja nisu bila na
du�nosti. Na suprotnoj strani, kraj ku�a za namje�tenike, igrala se skupina djece.
Prije nekoliko minuta, me�u njima je Nim zapazio crvenokosog Dannvja s kojim je
jutros razgovarao. Dje�ak je imao zmaja u zraku, vjerojatno ro�endanski poklon.
Ovog trenutka Nim nije vidio ni dje�aka ni njegova zmaja. Nimov pogled skrene do
kombija za popravke, vlasni�tva GSP&L, kompanije i grupe ljudi u radnim odijelima.
Me�u njima primijeti vitak, bradat lik Wallyja Talbota mla�eg. Vjerojatno je Wally
bio s ekipom za popravak dalekovoda o kojoj je govorio. Na cesti koja je vodila u
logor pojavi se modri trgova�ki kombi.
Netko nestrpljivo vikne iz autobusa: �Krenimo, Tess!�
Ona znati�eljno upita: �Nim, �to je?�
�Nisam siguran. Ja ...�
Glasan, uzbu�en povik prolomi se �istinom logora i nadglasa sve ostale zvukove.
�Danny! Danny! Stani! Ostani tamo gdje jesi!
Glave se okrenu � Nimova i Teresina u isto vrijeme � tra�e�i izvor tog povika.
Jo� jedan povik � ovaj put gotovo vrisak: �Danny! �uje� me?�
�Tamo.� Tcresa Van Buren pokazivala je na strmu stazu koja je djelomi�no bila
skrivena iza drve�a, na krajnjem dijelu logora. Crvenokosi mu�karac � tehni�ar Fred
Wilkins � tr�ao je niz stazu i u trku vikao.
�Danny! U�ini kako ti ka�em! Stani! Ne mi�i se!�
Sad su se i djeca prestala igrati. Zaprepa�teni svi su se okrenuli u smjeru na koji
se odnosio povik. I Nim se okrene.
�Danny! Ne idi dalje! Dolazim po tebe! Budi miran!�
�Oh, Kriste!� dahne Nim.
Sad je i on mogao vidjeti.
Visoko iznad njih, na jedan od tornjeva koji su visoko iznad logora nosili naponsku
mre�u, penjao se mali dje�ak, Danny Wilkins. �vrsto se dr�e�i za �eli�ne pre�ke,
vi�e od pola puta od zemlje, on se polako, ustrajno penjao. Njegov je cilj bio
vidljiv iznad njega � zmaj s kojim se bio igrao sada se zapleo me�u �ice visokog
napona, na vrhu tornja. Zraka sunca sad je pokazala Nimu �to je malo�as bio vidio
tako brzo i nakratko da je jedva i registrirao � odbljesak tankog aluminijskog
�tapa koji je dje�ak �vrsto dr�ao u ruci, motke koja je na kraju imala kuku. O�ito,
Danny je namjeravao upotrijebiti tu motku da ponovno dohvati svog zmaja. Njegovo je
malo lice bilo odlu�no dok mu se puna�no tijelo uporno kretalo navi�e, i on ili
nije �uo, ili se nije osvrtao na o�eve povike.
Nim i ostali po�nu tr�ati prema tornju, ali s osje�ajem nemo�i, jer se mali dje�ak
uporno nastavljao penjati prema �icama pod visokim naponom. Pet stotina tisu�a
volti!
Fred Wilkins, jo� uvijek dosta udaljen, prisili se na jo� br�i trk dok mu je lice
izra�avalo o�aj.
Nim se pridru�i povicima. �Danny! �ice su opasne! Ne mi�i se! Ostani gdje jesi!�
Ovaj put, dje�ak se zaustavi i baci pogled prema dolje. Tada pogleda gore prema
zmaju i nastavi se penjati, iako polaganije, s aluminijskom motkom ispru�enom pred
sobom. Bio je samo nekoliko stopa udaljen od prve �ice pod naponom.
Tada Nini vidje novu osobu, bli�e tornju od ikoga drugoga, kako stupa u akciju.
Wally Talbot. Hrle�i naprijed, njegove noge jedva da su doticale zemlju dok je
dugim koracima tr�ao poput olimpijskog sprintera.
Novinski izvjestitelji su se izvla�ili iz autobusa.
Toranj je, kao i svi ostali na podru�ju logora, bio ogra�en za�titnom ogradom od
povezanih lanaca. Kasnije su saznali da je Danny pre�ao preko ograde tako �to se
popeo na stablo i sko�io s ni�e grane. Sada je Wally Talbot do�ao do ograde i
sko�io. S gotovo nat-�ovje�nim naporom dohvatio je vrh ograde, i popeo se preko
nje. Dok se spu�tao na zemlju s druge strane, mogli su vidjeti da mu je jedna ruka
ozlije�ena i da krvari. U slijede�em trenutku bio je na tornju i brzo se penjao.
Na brzinu sakupljena skupina gledalaca, novinari i ostali promatrali su sa zemlje,
bez daha, napeto. Dok su oni promatrali, tri radnika iz Wallyjeve grupe za
odr�avanje linija isprobavalo je klju�eve, i nakon nekoliko poku�aja uspjeli su
otklju�ati vrata u za�titnoj ogradi. Do�av�i unutar ograde, i oni su se po�eli
penjati. Ali Wally je bio daleko ispred njih, brzo smanjuju�i razmak izme�u sebe i
malog crvenokosog dje�aka.
Fred Wilkins je stigao do podno�ja tornja. Bio je zadihan i drhtao je. Krene kao da
�e se i on penjati, ali ga netko zadr�i.
Sve su o�i bile prikovane za dvije figure najbli�e vrhu � Dannyja VVilkinsa koji je
bio svega jednu ili dvije stope udaljen od �ica dalekovoda, i Wallyja Tal-bota,
sasvim blizu njega.
I tada se je dogodilo � tako brzo, da oni koji su promatrali, nisu se kasnije mogli
suglasiti u tome kojim se je redoslijedom dogodilo, j>a �ak niti to�no �to se je
dogodilo.
U istom trenutku, kako je izgledalo, Danny � koji je �u�io, �inilo se, nekoliko
in�a od izolatora koji je dijelio stup od �ica pod visokim naponom � posegne
aluminijskom motkom u namjeri da dosegne zmaja. Istovremeno, Wally Talbot, koji je
bio tik pod njim, malo sa strane, zgrabi dje�aka, povu�e ga i zadr�i. Djeli�
sekunde nakon toga, obojica po�nu padati, dje�ak skliznuv�i prema dolje, ali
zadr�av�i se za pre�ku tornja, i Wally koji je gubio snagu stiska. Istog trenutka
Wally, vjerojatno instinktivno da bi zadr�ao opasnu ravnote�u, uhvati metalnu motku
kako ju je Danny ispustio. Motka se zanji�e u luku. U tom trenu naglo se pojavi
naran�asto svjetlo veliko poput lopte, motka nestane, a Wallyja obavije kolut
prozirnog plamena. Tada, jednako nenadano, plamen nestane, a Wallyjevo tijelo
be�ivotno padne i ostane visiti previjeno preko po-' pre�ne pre�ke tornja.
Za�udo, ni jedan nije pao. Nekoliko sekundi nakon toga, dvojica iz Wallyjeve ekipe
do�la su do njegova tijela i po�ela ga lagano spu�tati. Tre�i �lan ekipe zavezao je
Dannyja Wilkinsa za svoj sigurnosni opasa� i dr�ao ga tamo dok su se ostala dvojica
spu�tala. Bilo je o�ito da je dje�ak neozlije�en; njegovi su se jecaji �uli na
zemlji.
Tada se negdje s drugoga kraja logora za�uju kratki, o�tri zvu�i sirene.
17. POGLAVLJE
Klavirist u koktel baru nostalgi�no prije�e s Hetlo, Young Lovers! na Whatever Will
Be, Will Be.
�Ako nastavi svirati te stare melodije�, re�e Harry London, �zaplakat �u u svoje
pivo. Jo� jednu votku, prijatelju?�
�Za�to ne, do �avola? Neka bude dvostruka.� Nim, koji je isto tako �uo glazbu, sada
nepristrano poslu�a sebe. Gutao je rije�i, primijeti, �to se slagalo. Ve� je
previ�e popio, i bio je toga svjestan, ali ustanovi da mu je to svejedno.
Posegnuv�i u d�ep, izvu�e klju�eve od auta, i gurne ih preko malog crnog stola.
�Pobrini se za njih. Po�alji me ku�i taksijem.�
London stavi klju�eve u d�ep. �Naravno. Ako �eli�, mo�e� preno�iti kod mene.�
�Ne, hvala, Harry.� Uskoro, kad mu je pi�e jo� vi�e zamaglilo osjete, Nim je
namjeravao po�i ku�i. Zapravo je to �elio. Nije bio zabrinut �to �e se pojaviti kod
ku�e pijan � ili, u najmanju ruku, nije danas za to mario. Lcah i Benjy �e spavati
i ne�e ga vidjeti. A Ruth �e mu oprostiti, puna razumijevanja i su�uti.
�Isku�avanje. Isku�avanje�, re�e Nim. Htio je ponovno �uti svoj glas prije nego ga
upotrijebi. Sada, zadovoljan njegovom suvislo��u, re�e Harryju: �Zna� �to mislim?
Mislim da bi bilo bolje za Wallyja da je mrtav.�
London popije gutljaj piva prije nego odgovori. �Mo�da Wally ne�e tako misliti. U
redu, dobio je te�ke opekotine i izgubio je pimpek. Ali postoje i druge...�
Nim podigne glas. �Za ime Krista, Harry! Da li ti shva�a� �to govori�?�
�Smiri se�, upozori ga London. Ostali gosti u baru pogleda�e prema njihovu stolu.
Mirno doda: �Naravno da razumijem.�
�S vremenom ...� Nim se nagne preko stola, pa�ljivo odmjeravaju�i rije�i, kao �to
bi ma�ioni�ar pa�ljivo postavljao tanjur na rub. �S vremenom, opekotine �e
zacijeliti. Presadit �e mu ko�u. Ali ne mo�e� naru�iti novi penis prema Searsovu
katalogu.�
�To je to�no. Ne mogu to poricati.� London odmahne glavom. �Jadni, zatucani
kopilan!�
Klavirist je sada svirao Larinu temu i Harry London obri�e suzu.
�Dvadeset i osam!� re�e Nim. �Toliko mu je godina. Za boga miloga, dvadeset i osam!
Dakle, svaki normalni mu�karac te dobi ima pred sobom cijeli �ivot...�
London otresito odgovori: �Ne treba mi dijagram!� Ispije pivo i da znak konobaru da
mu donese jo� jedno. �Jedno mora� zapamtiti, Nim. Nisu svi momci takve jeba�ke
zvijezde kao ti. Kad bi se tebi dogodilo to �to se dogodilo Wallyju, mogao bih
razumjeti da bi to bio kraj svijeta, ili bi barem ti tako mislio.� Znati�eljno
upita: �Jesi li kada vodio evidenciju? Mo�da bi mogao do�i u Guincssovu knjigu
svjetskih rekorda.�
�Postoji jedan belgijski pisac�, �e�e Nim, na�as skre- nu$U, �Georges
Siojsaon,,koii ka�e da ie imao
tisu�u �ena. Ja nisam do�ao tako daleko, pa �ak ni blizu tom broju.�
�Pustimo onda brojke na stranu. Bitno je da mo�da njemu nije njegova stvar bila
uvijek najva�nija kao �to je tebi tvoja.�
Nim odmahne glavom. �Sumnjam.� Sjetio se prilika kad je vidio Wallyja Talbota ml. i
njegovu suprugu Marv zajedno. Nimovi fino izo�treni instinkti govorili su mu da su
se njih dvoje dobro seksualno slagali. Tu�no se zapita �to bi se moglo dogoditi s
njihovim brakom.
Stigne pivo i dvostruka votka. �Kad se vra�ate, donesite isto jo� jednom�, re�e Nim
konobaru.
Bilo je predve�erje. Nalazili su se u malom i tamnom baru Ezy Duzzit, nedaleko od
glavnih ureda GSP&L kompanije � sa sentimentalnim klaviristom koji je upravo
prelazio u Moon River.
Nim i Harry London su do�li ovamo na kraju radnog dana. Tre�eg dana.
Koliko se Nim mogao sjetiti, protekla tri dana bila su najte�e kratko razdoblje
njegova �ivota.
Prvog dana, zaprepa�tenje koje je u logoru Devil's Gate slijedilo nakon �to je
Wallyja Talbota ml. udarila struja visokog napona, trajalo je samo nekoliko
sekundi. Tada, jo� dok su Wallyja spu�tali na zemlju, najhitnije su poduzete
uobi�ajene mjere za slu�aj nesre�e.
U svakoj velikoj elektro-kompaniji strujni udari su rijetki ali neizbje�ni.
Doga�aju se obi�no nekoliko puta godi�nje. Uzroci su ili trenuta�na nepa�nja,
zanemarivanje skupih i strogih mjera sigurnosti, ili � �jedan od tisu�u� � nesre�a
poput ove koja se dogodila u djeli�u sekunde dok su Nim i ostali promatrali.
Da bi ironija bila ve�a, Golden State Power kompanija imala je agresivan program
reklame namijenjen roditeljima i djeci, upozoravaju�i ih na opasnost od zmajeva
tamo gdje postoje zra�ni vodovi. Kompanija je potro�ila tisu�e dolara na plakate i
knjige sa stripovima koje je podijelila �kolama i ostalim ustanovama.
Fred Wilkins, crvenokosi tehni�ar, kasnije je bolno priznao da je znao za taj
program. Ali Wilkinsova supruga, Dannyjeva majka, nije za nj znala. Sa suzama je
priznala da je imala neki neodre�eni osje�aj da je negdje ne�to .�ula, ali je
zaboravila gdje i kada, i nije se
�ak toga niti sjetila kad je jutarnjom po�tom stigao zmaj � ro�endanski poklon od
djeda i bake, niti dok je pomagala Dannyju da ga sastavi. �to se ti�e penjanja na
toranj, oni koji su poznavali Dannvja, opisali su ga kao �odlu�nog i neustra�ivog
dje�aka�. Aluminijska motka s kukom bila je dio o�eva pribora za ribolov na dubokom
moru. Bila je spremljena u �upi s alatom gdje ju je dje�ak �esto prije toga vidio.
Naravno, ni�ta se od toga nije znalo kad je stru�na slu�ba prve pomo�i, pozvana
sirenom, dojurila da pru�i pomo� Wallyju Talbotu. Bio je u nesvijesti, imao je jake
opekotine na velikom dijelu tijela, i disanje se zaustavilo.
Slu�ba prve pomo�i, predvo�ena �kolovanom medicinskom sestrom koja je vodila malu
medicinsku stanicu u logoru, stru�no je zapo�ela umjetno disanje usta--na-usta i
zajedno s vanjskom masa�om srca. Dok se o�ivljavanje nastavljalo, Wallyja su
prenijeli u medicinsku stanicu. Tamo je medicinska sestra � po uputama lije�nika iz
rada koje je primala putem radija � upotrijebila defibrilator grudnog ko�a u
namjeri da uspostavi normalan rad srca. Poku�aj je uspio. To i ostale mjere spasile
su Wallyjev �ivot.
Tada je ve� bio na putu za Devil's Gate kompanijin helikopter � onaj koji je trebao
pokupiti Nima i prebaciti ga u grad. Wallyja su zajedno s medicinskom sestrom
odvezli helikopterom ravno u bolnicu na jo� intenzivnije lije�enje.
Tek slijede�i dan potvr�eno je da �e ostati �iv, i tek tada su se saznali
podrobniji podaci o vrstama i te�ini njegovih povreda.
Tog drugog dana novine su iz toga doga�aja napravile veliku pri�u, potkrijepljenu
�injenicom da su novinari bili zapravo svjedoci nesre�e. Jutarnji Chronicle VJest
donio je vijest na prvoj stranici s velikim naslovom:
JUNAK � �OVJEK SPALJEN ELEKTRI�NOM STRUJOM
Ipak, ve� poslije podne, va�nost vijesti je bila umanjena. California Examiner joj
je posvetio pola tre�e stranice u �lanku Nancy Molineaux. pod naslovom: . �RTVUJU�I
SEBE � SPA�AVA DIJETE � _,�
Examiner je tako�er donio sliku Wallyja Talbota ml. preko dva stupca, i jo� jednu,
malog Dannvja Wil-kinsa sa zavojem na jednoj strani lica � posljedica ogrebotine
koju je dje�ak dobio kad je kliznuo prema dolje pri vrhu tornja. Bila je to jedina
njegova povreda.
TV i radio su dali izvje�taj prethodne ve�eri, ali su nastavili izvje�tavati o tome
i slijede�eg dana.
U gradskoj bolnici Mount Eden odmah nakon ru�ka toga drugog dana odr�ana je
improvizirana konferencija za novinstvo u hodniku. Vodio ju je kirurg koji je bio u
slu�bi. Nim, koji je ve� prije posjetio bolnicu, bio se upravo vratio i slu�ao je s
ruba grupe novinara.
�Stanje gospodina Talbota je kriti�no, ali nepromijenjeno. On je izvan neposredne
opasnosti�, rekao je mladi kirurg, koji je izgledao poput reinkarniranog Ro-berta
Kenncdvja. �Ima jake opekotine preko vi�e od dvadeset i pet posto tijela, a
pretrpio je i izvjesne druge ozljede.�
�Doktore, mo�ete li biti podrobniji?� upita jedan od tuceta novinara. �Kakve su to
druge ozljede?�
Lije�nik pogleda prema starijem �ovjeku koji je stajao kraj njega, a za kojeg je
Nim znao da je upravitelj bolnice.
�Dame i gospodo od novina�, re�e upravitelj, �ina�e, po�tuju�i tajnost, ne bismo
dali nikakve druge obavijesti. U ovom slu�aju, ipak, nakon razgovora s obitelji,
odlu�ili smo da budemo otvoreni s novinstvom � jednostavno zato da se ne bi dalje
naga�alo i izmi�ljalo. Zbog toga odgovorit �emo na posljednje pitanje. Ali prije
nego vam odgovorimo, molim vas � zbog pacijenta i njegove obitelji � da budete
diskretni u onome �to pi�ite i govorite. Hvala. Molim vas, doktore, nastavite.�
�Posljedice koje nastaju na ljudskom tijelu nakon spaljivanja elektri�nom strujom,
ne mogu se predvidjeti�, re�e kirurg. �Cesto nastupi smrt kad veliki elektri�ni
naboj pro�e unutarnjim organima prije nego se isprazni u zemlju. U slu�aju
gospodina Talbota to se nije dogodilo, tako da je, �to se toga ti�e, imao sre�e.
Umjesto toga, elektricitet je pro�ao gornjom povr�inom njegova tijela i da bi se
spojio sa zemljom preko metalnog tornja � ispraznio se kroz njegov penis.�,
�uli su se zaprepa�teni uzdasi i nelagodna ti�ina u kojoj kao da nitko nije bio
voljan postaviti slijede�e pitanje. Na kraju, jedan postariji izvjestitelj upita:
�Doktore, a stanje ...?�
�Uni�ten je. Spaljen. Potpuno. Sada, ispri�ajte me ...�
Grupa novinara, neobi�no uti�ana, polako se razi�la.
Nim je ostao. Predstavio se upravitelju i pitao za Wallyjevu obitelj � Ardvthe i
Mary. Od nesre�e Nim nije vidio ni jednu od njih, ali je znao da �e se uskoro
morati sresti s objema.
Ardythe je bila u bolnici pod sredstvima za umirenje, �uo je. �Do�ivjela je �ok�,
re�e upravitelj. �Pretpostavljam da znate za nedavnu pogibiju njenog supruga.�
Nim kimne.
�Mla�a gospo�a Talbot je sa suprugom, ali za sada ostali posjeti nisu dopu�teni.�
Dok je upravitelj �ekao, Nim je nadrljao pisamce Mary govore�i joj da ga mo�e
potra�iti ako je potrebno, i da �e se u svakom slu�aju vratiti u bolnicu slijede�eg
dana.
Te je no�i, kao i prethodne, Nim spavao samo na mahove, pro�ivljavaju�i opet
ponovno prizor iz logora Devil's Gate, poput more koja se vra�ala.
Ujutro tre�eg dana vidio je Mary, a zatim i Ardythe. Mary je do�la pred sobu u
kojoj je Wally jo� uvijek bio pod intenzivnom njegom. �Wally je pri svijesti�,
rekla mu je, �ali ne �eli nikoga vidjeti. Jo� ne.� Wally-jeva je supruga bila
blijeda i umorna, ali naziralo se ne�to od njene stare poslovnosti u na�inu govora.
�Ar-dythc te �eli vidjeti. Zna da si dolazio.�
Nim blago re�e. �Znam da rije�i ne mogu mnogo u�initi, Mary. Ipak, �ao mi je.�
�Svima nam je �ao.� Mary krene prema vratima udaljenim nekoliko jardi i otvori ih:
�Ovdje je Nim, majko.� Njemu re�e: �Vra�am se Wallyju. Sad �u te ostaviti.�
�U�i, Nim�, re�e Ardvthe. Bila je odjevena i odmarala se na krevetu poduprta
jastucima. �Zar to nije smije�no � i ja da budem u bolnici?�
Nim pomisli da se u njenim rije�ima osje�a histerija. I obrazi su joj previ�e
za�areni, a o�i su neprirod-
no svjetlucale. Nim se sjeti �to mu je upravitelj rekao o �oku i sedativima, ali
izgledalo je da sada Ardvthe nije pod utjecajem sredstava za umirenje.
Neodlu�no zapo�ne: ��elio bih da znam �to treba re�i...� Zastav�i, nagne se da je
poljubi.
Na njegovo iznena�enje, Ardvthe se ukruti i okrene glavu. On ipak nekako nespretno
usnama dotakne njen u�aren obraz.
�Ne!� Ardvthe je prosvjedovala. �Molim ... nemoj me poljubiti.�
Pitaju�i se nije li je na neki na�in uvrijedio, ne znaju�i kako da protuma�i njeno
raspolo�enje, privu�e stolicu i sjedne uz krevet.
Nastane ti�ina, a tada, napola zami�ljeno, ona re�e: �Ka�u da �e Wally ostati �iv.
Ju�er to nisu znali, zato je u najmanju ruku, danas toliko bolje. Ali,
pretpostavljam da zna� kako �e �ivjeti; mislim, zna� �to mu se dogodilo.�
�Da, znam�, odgovori.
�Jesi li ti razmi�ljao kao i ja, Nim? O razlogu za�to mu se to dogodilo?�
�Ardvthe, ja sam bio tamo i vidio sam ...�
�Ne mislim na to. Mislim za�to.�
Za�u�en, odmahne glavom.
�Od ju�er sam mnogo razmi�ljala, Nim. I do�la sam do zaklju�ka da se ono, �to bi
moglo izgledati kao nesretan slu�aj, dogodilo zbog nas � tebe i mene.�
Jo� uvijek ne razumijevaju�i, Nim se pobuni. �Molim te. Ti si premorena. To je
stra�an �ok, tako brzo nakon Waltera, znam ...�
�U tome je stvar.� Ardvthino lice i glas su bili napeti. �Ti i ja smo grije�ili
tako brzo nakon Walterove smrti. Imam osje�aj da je to kazna meni, da svi, Wally,
Mary i djeca, pate zbog mene.�
Za trenutak je zaprepa�teno zanijemio, a onda silovito re�e: �Za boga dragoga,
Ardythe, prestani s tim. To je smije�no!�
�Je li zaista? Misli o tome kad si sam, tako sam i ja radila. A upravo sada si
rekao ,za boga dragoga'. Ti si �idov, Nim. Zar te tvoja vjera ne u�i da vjeruje� u
bo�ji gnjev i kaznu?�
��ak ako i u�i, ja to ne prihva�am.�
�Ni ja nisam�, �ale�i re�e Ardythe. �Ali sada se pitam ...�
�Gledaj�, re�e, o�ajni�ki tra�e�i rije�i koje bi promijenile njeno razmi�ljanje,
�poneki put �ivot donosi patnju jednoj obitelji � kao da puca na nju iz obje cijevi
� dok druge obitelji prolaze netaknute. To nije fer. To nije logi�no. Ali se to
doga�a. Mogu se sjetiti i drugih slu�ajeva, a i ti ih zna�.�
�Odakle mo�emo znati da i ti drugi slu�ajevi nisu bo�ja kazna?�
�Jer ne postoji razlog za�to bi morali biti. Jer je cijeli �ivot slu�ajnost �
slu�ajnost koju sami stvorimo, gre�kom ili zlom sre�om �to se nalazimo na pogre�nom
mjestu u pogre�no vrijeme. / to je sve, Ardythe, i ludost je okrivljavati sebe, na
bilo koji na�in, za ono �to se dogodilo Wallyju.�
Tupo mu odgovori: ��elim ti vjerovati, Nim, ali ne mogu. Sada me ostavi. Poslat �e
me ku�i danas poslije podne.�
Ustaju�i on joj re�e: �Uskoro �u se dovesti do tebe.�
Ona odmahne glavom: �Nisam uvjerena u to da bi trebalo. Ali, nazovi me.�
Nagne se da je poljubi u obraz, ali sjetiv�i se njene �elje, odustane od namjere i
tiho iza�e iz sobe.
Misli su mu bile zbrkane. Bilo je o�ito da je Ardythi trebala pomo� psihijatra, ali
ako bi to Nim predlo�io Mary ili bilo kome drugome, morao bi, i to podrobno,
objasniti za�to. �ak i pod pe�atom lije�ni�kog povjerenja nije mogao zamisliti sebe
kako to govori. Ili barem ne jo� sada.
Tuga zbog Wallyja, Ardythe i njegova vlastita dilema nisu mu silazili s uma cijeli
dan, i nikako ih se nije mogao otresti.
Kao da to nije bilo dovoljno, u popodnevnom Cali-fornia Examineru, bio je izvrgnut
javnom ruglu.
Pitao se da li bi Nancy Molineaux mogla zaboraviti ostale upotrebe helikoptera
nakon �to je vidjela kako je bio upotrijebljen za hitan prijevoz ozlije�enog Wally-
ja iz logora Devil's Gate.
Nije zaboravila.
Njen je �lanak bio uokviren na stranici nasuprot ^ uredni�koj.
Kapetani i kraljevi
... i gospodin Goldman iz GSP&L kompanije.
Jeste U se ikada upitali kako bi to bilo da imate vlastiti helikopter koji bi vas
prenio kamo god �elite dok se vi odmarate zavaljeni u sjedalu?
Ve�ina nas nikada ne�e iskusiti to egzoti�no zadovoljstvo.
Oni koji ga u�ivaju, pripadaju posebnim kategorijama � Predsjednik Sjedinjenih
Dr�ava, iranski �ah, pokojni Howard Hughes, ponekad papa i, o da, neki povla�teni
rukovodioci va�e prijateljske komunalne kompanije Golden State Power and Light. Na
primjer � gospodin Nimrod Goldman.
Za�to Goldman? mogli biste pitati.
Dakle, izgleda da je gospodin Goldman, koji je potpredsjednik GSP&L kompanije,
previ�e va�na osoba a da bi se mogao voziti autobusom, �ak i onda kad autobus �
posebno unajmljen od Golden State Powar and Light kompanije � ide njegovim smjerom
i ima mnogo slobodnih mjesta, kao �to je to bilo neki dan. Umjesto toga, on je
izabrao helikopter koji...
Bilo je toga vi�e, zajedno sa slikom kompanijinog helikoptera i jednom, ne ba�
uspjelom, Nimovom koju je, kako je Nim vjerovao, gospo�ica Molincaux izabrala me�u
novinskom arhivom.
Slijede�i odlomak je bio posebno poguban:
Potro�a�i elektri�ne struje i plina, koji su ve� optere�eni visokim ra�unima, i
kojima je bilo re�eno da uskoro mogu o�ekivati novo povi�enje cijena, mogu se
pitati na koji na�in se tro�i njihov novac u GSP&L nazovi-javnoj kompaniji. Kad bi
rukovodioci poput Nima Golmana mo�da pristali da putuju � poput nas obi�nih
smrtnika � manje spektakularno, postignuta u�teda, zajedno s ostalim na�inima
�tednje, mogla bi pomo�i da se smanji taj stalan pomast cijena.
Sredinom poslijepodneva Nim je slo�io novine i ozna�io �lanak te ih dao tajnici
Erica J. Humphrevja. �Recite predsjedniku da mislim da je to on ionako ve� vidio,
pa mu isto tako mogu to i ja poslati.�
Nekoliko minuta kasnije, Humphrev u�e u Nimov ured i baci novine na pod. Bio je
lju�i nego ga je Nim ikada vidio i, �to mu nije bilo svojstveno, povisio je glas:
�Za ime boga, na �to si mislio kad si nas uvalio u tu gu�vu? Zar ne. zna� da
Komisija za javne slu�be raspravlja o na�em zahtjevu za povi�enje cijena, te �e za
nekoliko dana donijeti odluku? Upravo tako ne�to mo�e izazvati javni prosvjed, �to
bi ih moglo navesti da nam prerezu vrat.�
Nim je dopustio da i ne�to njegove vlastite ljutnje iza�e na povr�inu. �Naravno da
to znam.� Pokazuju�i na novine �Mene je to isto tako uzrujalo kao i tebe. Ali ta
prokleta novinarka izvukla je svoj skalpel. Da nije izabrala helikopter, bila bi
izabrala ne�to drugo.�
�Mo�da i ne bi, ako ne bi ni�ta prona�la. Indiskretno upotrijebiv�i helikopter,
bacio si joj priliku u krilo.�
Kad je ve� htio o�tro odgovoriti, Nim odlu�i da za�uti. Prihvatiti neopravdanu
optu�bu smatrao je dijelom pomo�nikova posla. Prije dvije sedmice, na neslu�benom
sastanku, predsjednik je rekao svojim vi�im rukovodiocima: �Ako mo�ete sebi
u�tedjeti pola dana putovanja, i na taj na�in obaviti posao br�e i uspje�nije,
upotrijebite kompanijin helikopter, jer gledaju�i daleko unaprijed, to je u�teda.
Shva�am da nam trebaju za kontrolu dalekovoda i u hitnim slu�ajevima, ali kad nisu
u upotrebi za te svrhe, samo je malo skuplje da lete negoli da stoje na zemlji.�
Bilo je o�ito da je Eric J. Humphrev jo� ne�to zaboravio, a to je da je tra�io od
Nima da bude prisutan na dvodnevnom informativnom sastanku s novinarima i da
predstavlja njega na va�nom sastanku u Trgovinskoj komori ujutro prvog dana
novinarskog putovanja. Nije bilo na�ina da Nim obavi oba posla a da ne upotrijebi
helikopter. Ipak, Humphrev je bio po�ten �ovjek, i vjerojatno �e se kasnije toga
sjetiti. �ak ako i zaboravi, razmi�ljao je Nim, to ne�e mnogo promijeniti
situaciju.
Ali spoj svih tih doga�aja u posljednja tri dana iscrpio ga je i poti�tio. Zato je
Nim, kad je Harry London,
koji je znao neke � ali ne sve � uzroke Nimove poti-�tenosti, navratio i predlo�io
da odu na pi�e poslije posla, spremno to prihvatio.
Sada je osje�ao da ga obuzima pi�e, i premda se nije osje�ao nimalo sretnijim, sve
ve�a tupost je nekako bila utje�na. U jednom kutku mozga, koji je jo� uvijek jasno
funkcionirao, Nim se prezirao zbog toga �to je �inio i zbog svoje slabosti. Tada se
podsjeti da se to nije �esto doga�alo � nije se mogao sjetiti kad se posljednji put
napio � a mo�da je bilo korisno povremeno potpuno opu�tanje, s parolom sve do
�avola.
�Dopusti da te ne�to upitam, Harry� � muklo re�e Nim. �Jesi li pobo�an? Vjeruje� li
u boga?�
Jo� jednom London potegne dubok gutljaj, rup�i�em obri�e pjenu piva s usana i re�e:
�Na prvo pitanje odgovor je ne. �to se ti�e drugoga, recimo to ovako: nikada nisam
pravio veliku buku govore�i da ne vjerujem.�
�A �to je s osje�ajem krivnje? Ima� li mnogo toga na savjesti?� Nim se sje�ao
Ardvthe koja ga je upitala: �Zar te tvoja vjera ne u�i da vjeruje� u bolji gnjev i
kaznu?� Danas poslije podne odbacio je to pitanje. Od tada se to pitanje pojavilo
nekoliko puta u njegovim mislima smetaju�i ga.
�Mislim da svatko ima po neku krivnju.� �inilo se kao da London namjerava zavr�iti
izjavu time, ali onda je promijenio mi�ljenje i dodao: �Ponekad mislim o Koreji i
dvojici momaka, mojih bliskih prijatelja. Bili smo u patroli kraj rijeke Yalu. Ta
dvojica bila su najdalje naprijed od svih nas, a tada nas je sve prikovala na
mjestu neprijateljska vatra. Dva su momka trebala pomo� kako bi se mogli vratiti.
Ja sam bio glavni, imao sam zapovjedni�tvo i trebalo je da smjesta povedem nas
ostale, da se poku�amo probiti do njih. Dok sam jo� uvijek drhtao odlu�uju�i se,
domoroci su ih prona�li. Granata ih je raznijela u komade. To je krivnja koju nosim
sa sobom; to, i jo� neke.�
Ponovno je popio a onda rekao: �Prijatelju, zna� li �to �ini�? Obojicu nas �ini�...
kako se to ka�e?�
�Pla�ljivim�, re�e Nim te�ko izgovaraju�i.
�U pravu si... pla�ljivim.� Harry London sve�ano kimne kad je klavirist u baru
po�eo svirati As Time Goes By.
DRUGI DIO
1. POGLAVLJE
Davey Birdsong, koji je prou�avao impresivnu zgradu glavnih ureda Sequoia kluba,
drsko upita: �Gdje je privatna sauna predsjednice? A potom bih volio vidjeti va�
zahod, napravljen od suhog zlata.�
�Ni jedno od toga nemamo�, odgovori Laura Bo Carmichael malo uko�eno. Nije se
osje�ala sasvim ugodno u dru�tvu bradatog, krupnog, podrugljivog Bird-songa koji
je, premda je bio naturalizirani Amerikanac i �ivio u Americi ve� mnogo godina, jo�
uvijek ponekad pokazivao grubi na�in opho�enja zaba�enih krajeva njegove rodne
Australije. Laura Bo koja je ve� bila srela Birdsonga na nekim vanjskim sastancima,
izjedna�ivala ga je u mislima s Veselim lutalicom iz pjesme V/alt-zing Matilda.
Bilo je to smije�no, naravno, i ona je toga bila svjesna. Iako se �inilo da Davev
Birdsong �eli ostaviti dojam da je nekulturan, pa se tako i odijevao � danas je
imao na sebi izlizane i zakrpane traperice i poderane cipele vezane uzicom umjesto
vezica � predsjednica Se-quoia kluba bila je svjesna �injenice da je on znanstvenik
od formata, da ima magisterij iz sociologije i radi nepotpuno radno vrijeme kao
predava� na Kali-fornijskom sveu�ili�tu u Berklevju. On je utemeljio savez
potro�a�a, crkve i lijevo orijentiranih politi�ara, koji se naziva p&lfp � ili
pover and Hght for people.1 (Birdsong je objasnio da su mala slova upotrijebljena
kako bi se �naglasilo da mi nismo kapitalisti�.)
1 power and light for people � energija i svjetlo narodu
Jasno izneseni cilj p&lfp je bio �borba na svim frontama protiv nemani nadute od
zarada, zvane GSP&L kompanija�. Do sada se p&lfp u razli�itim sukobima
suprotstavljao pove�anju cijena struje i plina, borio se protiv dobivanja dozvole
za izgradnju nuklearne elektrane, prigovarao reklamiranju GSP&L kompanije nazvav�i
to �nemilosrdnom propagandom koju potro�a�i pla�aju protiv volje�, i zahtijevao je
da gradske vlasti prisilno preuzmu energetske kompanije. Slijede�i Birdson-gov
korak sada je bilo tra�enje da se udru�enim snagama s uglednim Sequoia klubom
suprotstavi posljednjim planovima o pro�irenju GSP&L kompanije. O tom �e se
prijedlogu raspravljati s najva�nijim klupskim funkcionarima na sastanku, koji je
uskoro trebao zapo�eti.
�Isuse, Laura du�o�, primijeti Birdsong dok mu je pogled jo� uvijek lutao po
impresivnoj dvorani za sastanke oblo�enoj drvom, �mislim da ovakva elegantna
okolina nadahnjuje i da je tu lako raditi. Trebalo bi da vidite moju rupu. U
usporedbi s ovim, ona je poput no�ne more skitnice.�
Ona mu re�e: �Prije mnogo godina dobili smo ovu zgradu za glavnu upravu kao dio
oporukom ostavljenog imanja. Uvjet je bio da upotrebljavamo zgradu, ina�e ne bismo
dobivali poprili�an prihod koji ide uz nju.� Ponekad, kao sada, na primjer, Laura
Bo Carmichael osjetila je da je zbunjuje veli�anstvena pala�a Cable Hill u kojoj se
nalazio Sequoia klub. Jednom, to je bio gradski stan nekog milijuna�a i u njoj je
jo� uvijek bilo vidljivo bogatstvo. Ona bi osobno vi�e voljela jednostavnije
prostorije. Ipak, iseliti se odavde zna�ilo bi financijsku ludost. Dodala je: �Vi�e
bih voljela da me ne o-slovljavate s ,Laura du�o'�.
�Zabilje�it �u to.� Cere�i se, Birdsong izvadi bilje�nicu i kemijsku olovku i ne�to
zapi�e.
Spremaju�i bilje�nicu, zagleda se u urednu, vitku pojavu gospo�e Carmichael, i onda
zami�ljeno re�e: �Nasljedstvo, hm? Od umrlih darovatelja. Mislim da i oni veliki,
�ivi darovatelji odr�avaju klub bogatim.�
�Bogat je relativan pojam.� Laura Bo po�eli da stigne troje njenih kolega koji su
trebali prisustvovati o-vom sastanku. �Istina je da na�a organizacija u�iva pomo�
nacije, ali imamo i znatnih tro�kova.�
Veliki bradonja se neprijatno nasmije: �Ipak ne tako velikih da ne biste mogli malo
od tih sredstava podijeliti me�u druge grupe � koje rade isti posao kao i vi � a
kojima je to potrebno.�
�Vidjet �emo. Ali�, gospo�a Carmichael re�e odlu�no, �molim vas nemojte
pretpostavljati da smo tako naivni da mo�ete do�i ovamo predstavljaju�i se kao
siroma�an ro�ak, jer mi znamo da to niste.� Pogleda u neke bilje�ke koje nije
namjeravala upotrijebiti sada, nego tek kasnije. �Znamo, na primjer, da va�a
organizacija p&lfp ima nekih dvadeset i pet tisu�a �lanova, koji svaki pla�a tri
dolara godi�nje, te da se �lanarina skuplja putem ubira�a koji obilaze sve �lanove,
�to iznosi sedamdeset i pet tisu�a dolara. Od toga sebi dajete godi�nje pla�u od
dvadeset tisu�a dolara i nepoznatu svotu za tro�kove.�
��ovjek mora od ne�ega �ivjeti.�
�Rekla bih, vrlo dobro �ivjeti.� Laura Bo nastavi �itati. �Osim toga, tu su jo� i
va�i prihodi s predavanja na sveu�ili�tu, jo� jedna odre�ena pla�a od organizacije
za vje�banje aktivista, te honorar za �lanke koje pi�ete, �to sve zajedno donosi
vama, kao �ovjeku koji profesionalno protestira, godi�nji prihod od oko �ezdeset
tisu�a dolara.�
�inilo se da Dave Birdsong, �iji se smije�ak pro�irio dok je sve to slu�ao, nije
bio nimalo zbunjen. Samo prokomentira. �Vrlo elegantno izvedena istraga!�
Sada se nasmije�ila predsjednica Sequoia kluba: �Posjedujemo izvrstan istra�ni
odsjek.� Slo�i bilje�ke i spremi ih. �Naravno, ni�ta od ovoga �to sam navela nije
za javnu upotrebu. To je samo zato �to vam �elimo dokazati da smo svjesni da oni
koji poput vas, profesionalno protestiraju, vode unosan posao. To uzajamno znanje
u�tedjet �e nam vrijeme kad po�nemo razgovarati o poslu.�
Vrata se tiho otvore i uredan postariji �ovjek �eli�-nosive kose s nao�arima bez
okvira u�e u sobu za sastanke.
Laura Bo re�e: �Gospodine Birdsong, vjerujem da poznajete na�eg glavnog tajnika,
gospodina Pritchetta.�
Davey Birdsong ispru�i veliku, mesnatu ruku. �Sreli smo se na bojnom polju, jednom,
ili dvaput. Zdravo, Pritchv!�
Nakon �to mu je ruka bila �estoko prodrmana nekoliko puta, prido�lica suho re�e:
�Nisam mislio da su rasprave o �ovjekovoj okolini bojna polja iako bi se,
pretpostavljam, mogle i tako shvatiti.�
�Prokleto to�no, Pritchv! A kad ja idem u bitku, o-sobito protiv narodnog
neprijatelja, Golden State Power and Light kompanije, pucam iz svih oru�ja, i ne
prestajem pucati. Silovito i jo� silovitije. To je moj recept. Ali, ne ka�em da
nema mjesta i za va� na�in opozicije. Ima, naravno! Vi, narode, nosite oznaku vi�e
klase. Ali, ipak, ja sam taj koji stvara naslove na prvim stranicama novina i
pojavljuje se u televizijskim vijestima. Uzgred, djeco, jeste li me vidjeli na
televiziji s onim jebenim Goldmanom iz GSP&L kompanije?�
�U Good Evening Showu�, prihvati glavni tajnik. �Da, vidio sam vas. Mislim da ste
bili slikoviti � premda, da budem objektivan � Goldman je vrlo vje�to izmicao va�im
zamkama.� Pritchett skine nao�ari da bi ih o�istio. �Mo�da je, kao �to vi ka�ete,
potreban va� na�in opozicije GSP&L kompaniji, �ak je mogu�e i to da smo potrebni
jedni drugima.�
�To je momak i pol, Pritchv!�
�Pravilan izgovor je Pritchett. Ili ako vam se to vi�e svi�a, mo�ete me zvati
Roderick.�
�Zabilje�it �u to, Roddy, staro mom�e!� �iroko se cere�i Lauri Bo, Birdsong ponovi
proceduru s bilje�nicom.
Dok su razgovarali, jo� dvoje ljudi u�e u sobu. Laura Bo ih predstavi kao Irvvina
Saundersa i gospo�u Priscillu Quinn, ostale �lanove izvr�nog komiteta Se-quoia
kluba. Saunders je bio odvjetnik koji je po�eo �elaviti, imao je hrapav glas i
vodio je razvode brakova poznatih li�nosti, te se �esto spominjao u vijestima.
Gospo�a Quinn, obu�ena po modi i privla�na, bila je u kasnim �etrdesetim godinama,
supruga bogatog bankara, poznata po svojoj revnosti u javnom radu kao i po tome,
�to je prijatelje birala samo me�u bogatim ili va�nim ljudima. Oklijevaju�i
prihvati ruku Davevja Bird-songa, promatraju�i ga s mje�avinom znati�elje i
ga�enja.
Predsjednica predlo�i: �Mislim da bismo svi mogli sjesti i zapo�eti s poslom.�
I
Svih petoro sjednu na jedan kraj velikog stola od mahagonija. Laura Bo sjedne na
�elo.
�Svi smo mi zabrinuti�, re�e, �zbog nedavnih prijedloga Golden State Power and
Light kompanije o pro�irenju. Sequoia klub je ve� donio zaklju�ak da bi ti planovi
bili �tetni za okolinu. Aktivno �emo im se suprotstaviti u skora�njim javnim
raspravama.�
Birdsong glasno po�ne lupati po stolu. �A ja ka�em: tri puta krvavo hura za rulju
iz Sequoia kluba!�
Irwin Saunders se zabavljao. Gospo�a Quinn je podigla obrve.
�U vezi s tim suprotstavljanjem gospodin Birdsong je�, nastavi predsjednica,
�predlo�io neke zajedni�ke dogovore izme�u njegove i na�e organizacije. Molim da ih
izlo�i.�
Svi se okrenu prema Davevju Birdsongu. Trenutak ih je ljubazno promatrao, jedno za
drugim, a onda se upusti u obja�njavanje.
�Suprotstavljanje o kojemu svi govorimo jest rat � rat protiv na�eg neprijatelja,
GSP&L kompanije. Svako drugo shva�anje situacije zna�ilo bi opasnost od poraza.
Zbog toga se, upravo kao i u ratu, napad mora izvr�iti na nekoliko fronti.�
Bilo je vidljivo kako je Birdsong izmijenio svoj pre-�a�nji klaunovski na�in i
upotrebljavao dotjeraniji jezik. Nastavi: �Da produbimo sli�nost s ratom � jednako
kao i napad na odre�ene stvari, ne smijemo izgubiti ni jednu priliku, gdje god nam
se uka�e da na�kodimo GSP&L kompaniji.�
�Zaista�, upadne gospo�a Quinn, ��ula sam da ste nam rekli da postoji sli�nost s
ratom, ali ipak, �ini mi se da je taj govor o ratu neukusan. Ipak...�
Odvjetnik Saunders ispru�i ruku i dotakne njenu ruku rekav�i: �Priscilla, za�to ga
ne bismo pustili da zavr�i?�
Ona slegne ramenima. �Dobro.�
�Bitke se �esto gube, gospo�o Quinn�, izjavi Birdsong, �zbog prevelike meko�e i
opiranja da se uvidi te�ka sr� stvarnosti.�
Saunders kimne. �To je punovrijedno stanovi�te.�
�Da �ujemo pojedinosti�, zatra�i Pritchett, glavni tajnik. �Gospodine Birdsong,
spominjali ste ,nekoliko fronti'. Koje su to?�
�To�no!� Birdsong je ponovno postao poslovan. �Fronta jedan, dva i tri � javne
rasprave o Tunipahu, dolini Fincastle i Devil's Gateu. Vi �ete se, ljudi, boriti na
svim raspravama. Borit �e se i moja vite�ka p&lfp grupa.�
�Zanima me�, upita Laura Bo, �na temelju �ega �ete se vi suprotstavljati?�
�Jo� ne znam to�no. Ali, ne brinite. Do rasprave �emo ne�to smisliti.�
�inilo se da je gospo�a Quinn zgranuta. Irwin Saun-ders se smije�io.
�A postoje i rasprave o cijenama; to je fronta broj �etiri. Kad god zatra�e
povi�enje cijena uslugama, p&lfp �e se �estoko suprotstaviti, kao �to smo to
u�inili i posljednji put. Uspje�no, mogao bih dodati.�
�Kako uspje�no?� upita Roderick Pritchett. �Koliko ja znam, odluka jo� nije
objavljena.�
�U pravu ste, nije.� Birdsong se nasmije�i kao netko tko ne�to zna. �Ali imam
prijatelje u PUC-u1 i znam �to �e iz nje iza�i za dva ili tri dana � objava koja �e
biti poput udarca u jaja za GSP&L kompaniju.�
Pritchett znati�eljno upita: �Da li to ve� znaju u kompaniji?� �Sumnjam.�
Laura Bo Carmichael re�e: �Nastavimo.� �Peta vrlo va�na fronta�, nastavi Birdsong,
�jest godi�nja skup�tina Golden State Power and Light kompanije, koja �e se odr�ati
za dva i po tjedna. Imam neke planove za tu skup�tinu, iako bi mi bilo dra�e da me
sada ne pitate o njima.�
�Ho�ete re�i da je bolje za nas ako za njih ne znamo�, re�e Saunders.
�Upravo tako, savjetni�e.�
�O kakvoj suradnji, tada, uop�e govorimo�, upita Laura Bo.
Birdsong se nasmije dok je trljao palac o dva prsta sugeriraju�i: �0 toj vrsti
suradnje. Novcu.�
�Pretpostavljao sam da �emo na tome zavr�iti,� re�e Pritchett.
�Postoji jo� ne�to o na�em zajedni�kom radu�, re�e Birdsong grupi iz Sequoia kluba.
�Bilo bi bolje kad ta
1 Public Utilitv Commission � komisija za javne slu�be
suradnja ne bi bila javna. Trebalo bi da bude povjerljiva, samo me�u nama.�
�Na koji bi na�in tada Sequoia klub mogao imati ikakve koristi od nje?� upita
gospo�a Quinn.
Javi se Irvvin Saunders: �Na to mogu ja odgovoriti. �injenica je, Priscilla, da �e
sve �to o�teti ugled GSP&L kompanije na bilo kojem polju vjerojatno umanjiti
njezinu snagu i uspjeh na drugim.� Nasmije�i se. �Poznato je da se odvjetnici slu�e
tom taktikom.�
�Za�to vam treba novac?� Upita Pritchett Birdsonga. �I o kojem se iznosu radi?�
�Novac nam treba jer p&lfp sama ne mo�e platiti sve pripreme i ljude potrebne u
na�em zajedni�kom suprotstavljanju � javnom i tajnom � da bi ono bilo uspje�no.�
Birdsong se okrene ravno predsjednici. �Kao �to ste naglasili, mi imamo vlastite
izvore, ali oni nisu ni izdaleka dovoljni za projekt ove veli�ine.� Njegov se
pogled vrati ostalima. �Iznos koji ja predla�em jest pedeset tisu�a dolara u dva
obroka.�
Izvr�ni tajnik skine nao�ari i po�ne ih prou�avati. �Vi sasvim sigurno nemate male
zahtjeve.�
�Ne, nemam, a ne biste ih ni vi smjeli smanjiti, ako pomislite �to je na kocki � u
va�em slu�aju vjerojatno veliki napad na �ovjekovu okolinu.�
�Ono �to me u svemu tome smeta�, primijeti gospo�a Quinn, �jesu izvjesni
nagovje�taji uli�nih borbi, za koje ba� ne marim.�
Laura Bo Carmichael kimne. �I ja imam isti osje�aj.�
I opet je posredovao odvjetnik Saunders.
�Moramo se suo�iti s nekim �ivotnim �injenicama�, rekao je kolegama. �U
suprotstavljanju ovim posljednjim projektima Golden State Power and Light kompanije
� Tunipahu, dolini Fincastle i Devil's Gateu � Sequoia klub �e se slu�iti onim za
�to znamo da su o-pravdani dokazi. Ipak, imaju�i na umu klimu vremena i pogre�no
postavljene zahtjeve za jo� ve�om koli�inom energije, nismo uvjereni da �e
prevladati razum i razmi�ljanje. Prema tome, �to jo� mo�emo u�initi? Tvrdim da nam
treba saveznik � saveznik koji je agresivniji, �e��i, smi�ljeniji da uzbudi pa�nju
javnosti, koja �e zauzvrat utjecati na odgovorne ljude, a oni nisu ni�ta drugo doli
nekada�nji politi�ari. Po inom mi�ljenju, gos-^ podin Birdsong i njegova � kako-
se-ono-zove grupa...�
�Pover and Hght for people�, ubaci Birdsong.
Saunders mahne rukom kao da ta pojedinost nije va�na.
�U oba slu�aja, prije i za vrijeme rasprava, on �e dodati taj element koji nama
nedostaje.�
�Televizija i novine me obo�avaju�, re�e Birdsong. �Ja im prire�ujem predstavu,
dajem njihovim prikazima sr� i �ivot. I zbog toga se sve �to ka�em tiska i prenosi
preko televizije.�
�To je istina�, potvrdi izvr�ni tajnik. ��ak su objavili i neke njegove sabla�njive
izjave, dok su ispustili na�e komentare i izjave GSP&L kompanije.�
Predsjednica ga upita: �Treba li da shvatim da ste vi za predlo�eno?�
�Da, jesam�, odgovori Pritchett. �Ipak, postoji izvjesno osiguranje koje bih �elio
od gospodina Birdsonga. Naime, �elim da, ma �to u�inila njegova grupa, nikakvo
nasilje niti zastra�ivanje ne bude odobreno ni u�injeno.�
Stol za konferencije zadrhti kad je Birdsong udario rukom po njemu: �Jam�im za to!
Moja grupa prezire nasilje bilo koje vrste. Postoje javne izjave koje to
potvr�uju.�
�Drago mi je da to �ujem�, prihvati Pritchett. �I, naravno, Sequoia klub dijeli to
mi�ljenje. Usput, pretpostavljam da ste svi vidjeli izvje�taj u dana�njem Chro-
nicle Westu o novom bombardiranju GSP&L kompanije.�
Ostali potvrde glavom. Izvje�taj je opisao pusto� u gara�i kamiona u GSP&L
kompaniji, koja je nastala kao posljedica vatre uzrokovane bombom. Vi�e od dva
tuceta vozila bilo je o�te�eno ili uni�teno u toku no�i. Prije nekoliko dana
eksplodirala je bomba u jednoj trafo--stanici, ali je �teta bila neznatna. U oba
slu�aja odgovornost je preuzela podzemna organizacija Prijatelji slobode.
�Ima li jo� pitanja za gospodina Birdsonga?� upita Laura Bo Carmichael.
Bilo ih je nekoliko. Odnosila su se na taktike koje �e upotrijebiti protiv GSP&L
kompanije � �neprestano napadanje na �irokoj fronti javnog informiranja�, kako ih
je nazvao Birdsong � i kako �e se upotrijebiti novac Sequoia kluba.
U jednom trenutku Roderick Pritchett je glasno razmi�ljao: �Nisam siguran bi li za
nas bilo dobro da tra�imo detaljnije ra�une, ali naravno, tra�it �emo dokaz da je
na� novac uspje�no potro�en.�
�Va� �e dokaz biti u rezultatima�, upadne Birdsong.
Dogovoreno je da �e se pone�to morati prihvatiti na povjerenje.
Kona�no, Laura Bo Carmichael re�e: �Gospodine Birdsong, morat �u vas zamoliti da
nas sada napustite, kako bismo mi ostali sami raspravili o va�im prijedlozima. Bez
obzira na rezultat, uskoro �emo vam javiti.�
Davey Birdsong ustane, blistaju�i, nadvisuju�i svojim velikim tijelom ostale:
�Dakle, drugovi, bila mi je �ast i zadovoljstvo. Za sada � do vi�enja!� Dok je
izlazio, svi su postali svjesni da je ponovno zauzeo svoju opsenarsku javnu pozu,
kao da se njome ogrnuo.
Kad su se vrata sobe za sastanke zatvorila za Bird-songom, gospo�a Quinn prva
odrje�ito re�e: �Ne svi�a mi se ni�ta od toga. �ovjek mi je nesimpati�an, i svi
moji instinkti govore da mu ne smijemo vjerovati. Ja sam potpuno protiv bilo kakva
povezivanja s njegovom grupom.�
��ao mi je �to to �ujem�, re�e Invin Saunders, �jer vjerujem da je njegova
diverzantska taktika upravo ono �to nam treba, ako �elimo sprije�iti nove poslove
GSP&L kompanije, a to je najva�nije.�
�Gospo�o Quinn�, primijeti Pritchett, �moram re�i da se sla�em s Irwinovim
stanovi�tem.�
Priscilla Quinn odlu�no zatrese glavom. �Ni�ta od onoga �to �e bilo tko od vas
re�i, ne�e me natjerati da promijenim mi�ljenje.�
Odvjetnik uzdahne: �Priscilla, vi ste sve u svemu previ�e uko�eni i osobni.�
�To je mo�da i to�no.� Lice gospo�e Quinn postane jarkocrveno. �Ali ja istovremeno
posjedujem i neka na�ela, ne�to �to onaj odvratni �ovjek nema.�
Laura Bo o�tro re�e: �Bez zajedljivosti me�u nama, molim!�
Pritchett blago ubaci: �Mogu li vas sve podsjetiti da je ovaj komitet ovla�ten da
donese odluku koja �e nas obavezati, te da odobri izdatak svote novca o kojoj smo
raspravljali, ako tako odlu�i.�
�Gospo�o predsjednice�, re�e Saunders, �ovako kako sada izgleda, �ini mi se da su
dva glasa za, jedan protiv, �to zna�i da je na vama da donesete presudni glas.�
�Da�, prihvati Laura Bo, �shva�am, i priznat �u da nisam sasvim sigurna �to je
pravo.�
�U tom slu�aju�, nastavi Saunders, �dopustite mi da iznesem neke razloge za�to
mislim da bi trebalo da se vi priklonite mojem i Roderickovom mi�ljenju.�
�A kad zavr�ite�, re�e mu Priscilla Quinn, �ja �u dati razloge za suprotno
mi�ljenje.�
Debata se nastavljala za i protiv, slijede�ih dvadesetak minuta.
Laura Bo je slu�ala, povremeno se priklanjaju�i jednoj ili drugoj strani, i
istovremeno u duhu ocjenjivala kakvi bi rezultati mogli iza�i iz njenog glasa. Ako
glasa protiv suradnje s Birdsongom, dobit �e neodlu�no 2:2, �to �e biti jednako
otvorenom odbijanju; ako glasa �za�, bit �e to odlu�nih 3:1.
Bila je sklona da ka�e �ne�. Dok je bila svjesna prednosti u Saundersovoj i
Pritchettovoj prakti�nosti, njeni instinkti u odnosu na Davevja Birdsonga bili su
isti kao i osje�aji Priscille Quinn. Neprilika je bila u tome, �to se njoj nije
osobito dopadala zamisao da bude povezana s Priscillom Quinn koja je bila � bez
sumnje � snob, uvijek spominjana u dru�tvenoj kronici kao socijalni dobro�initelj,
udata za bogatog kalifornijskog starosjedioca, i na taj na�in predstavljala mnogo
pojmova kojih se Laura Bo gnu�ala.
Bila je svjesna jo� ne�ega: ako se slo�i s Priscillom Quinn protiv ostale dvojice,
bit �e to jasan slu�aj �ena nasuprot mu�karaca. Bez obzira na to �to Laura Bo nije
to namjeravala tako shvatiti, i �to je bila sposobna ocijeniti neke stvari bez
obzira na svoj spol, ipak �e to tako izgledati. Mogla je zamisliti Irvvina
Saundersa, mu�kog �ovinista, kako razmi�lja: proklete su se babe slo�ile. Pa �ak
ako to i ne�e glasno re�i. Saunders nije podr�avao Lauru Bo kad se kandidirala za
predsjednicu Sequoia kluba; podr�avao je mu�kog kandidata. Sada je Laura Bo kao
prva �ena na tom visokom polo�aju, htjela dokazati da mo�e vr�iti svoje du�nosti
jednako dobro i nepristrano kao i svaki mu�karac, pa mo�da i bolje.
Pa ipak, osje�ala je da �e veza s Birdsongom biti ne�to lo�e.
�Vrtimo se u krugu�, re�e Saunders. �Predla�em da kona�no glasamo.�
Priscilla Quinn potvrdi: �Moj glas ostaje ,ne'.�
Saunders zare�i: ��vrsto � ,da\�
�Oprostite mi, gospo�o Quinn�, re�e Pritchett, �ja glasam ,da'.�
Pogledi sve trojice bili su prikovani za Lauru Bo. Oklijevala je, preispituju�i jo�
jednom svoje sumnje i posljedice. Tada odlu�no re�e: �Ja �u glasati ,da'.�
�To rje�ava sve!� re�e Irwin Saunders. Trljao je ruke. �Priscilla, za�to ne biste
gubili �asno? Pridru�ite se nama ostalima, tako da odluka bude jednoglasna.�
Stisnutih usana, gospo�a Quinn odre�no odmahne glavom. �Mislim da �ete svi po�aliti
to glasanje. �elim da moje neslaganje u�e u zapisnik.�
2. POGLAVLJE
Dok je komitet Sequoia kluba nastavljao razgovor bez njega, Davey Birdsong je
napustio zgradu uprave veselo pjevu�e�i. Nije ni najmanje sumnjao u rezultat
razgovora. Ouinnova �e biti protiv njega, znao je to. Isto je tako bio uvjeren da
�e ostalo troje � svaki zbog svojih osobnih razloga � biti uz njega. Pedeset tisu�a
komada bilo je u d�epu.
Na nedalekom parkirali�tu uzeo je svoj auto � otrcan Chevrolet � provezao se
sredi�tem grada i krenuo nekoliko milja prema jugoistoku. Zaustavio se u jednoj
sasvim obi�noj ulici u kojoj nije nikada prije bio, ali u kojoj �e mo�i ostaviti
auto nekoliko sati a da ne privu�e ni�iju pa�nju. Birdsong zaklju�a auto, upamti
ime ulice, te ode do ve�e prometnice, na kojoj je usput opazio da vozi nekoliko
autobusnih linija. Uspne se na prvi autobus koji je kretao u smjeru zapada.
Na putu od auta stavio je �e�ir, koji ina�e nije nikada nosio, i nao�ari s ro�natim
okvirom koje mu nisu bile potrebne. Te su dvije stvari upravo nevjerojatno
izmijenile njegov izgled, tako da ga nitko od onih koji su ga poznavali po
nastupima na TV ili ga negdje
drugdje upoznali, zacijelo ne bi prepoznao da ga je vidio.
Nakon �to se autobusom vozio desetak minuta, si�ao je, zaustavio prvi taksi u
prolazu i uputio ga da ga odveze prema sjeveru. Nekoliko je puta pogledavao kroz
stra�nji prozor taksija, promatraju�i ostali promet koji je i�ao u istom smjeru,
�inilo se da ga je to promatranje zadovoljilo, jer je naredio taksiju da zaustavi,
iza�ao je i platio. Nekoliko minuta kasnije uspeo se na drugi autobus, koji je ovaj
put i�ao prema istoku. Otkako je parkirao auto, pa do sada, njegovo je putovanje
tvorilo gotovo kvadrat.
Nakon �to je iza�ao i iz drugog autobusa, Birdsong je pa�ljivo promatrao ostale
putnike koji su silazili, a tada je �urno po�ao, skrenuo na nekoliko uglova, svaki
put se pa�ljivo osvr�u�i. Nakon otprilike pet minuta hoda zaustavio se pred
ku�icom, jednom od poredanih u nizu, popeo se uz pola tuceta stepenica do uvu�enih
ulaznih vrata. Pritisnuo je dugme zvonca i stajao tako da su ga mogli vidjeti kroz
okance na drugoj strani vrata. Gotovo istog trenutka vrata se otvore i on u�e.
U malom, mra�nom hodniku skrovi�ta Prijatelja slobode, Georgos Archambault ga
upita: �Jeste li bili pa�ljivi kad ste dolazili?�
Birdsong zastenje: �Naravno da sam bio pa�ljiv. U-vijek sam oprezan.� Optu�uju�i ga
re�e: �Uprskali ste stvar s trafo-stanicom.�
�Bilo je za to razloga�, re�e Georgos. �Si�imo.� Povede ga niz betonske stepenice u
podrumsku radionicu, koja je, kao i obi�no, bila zatrpana eksplozivima i ostalim
priborom.
Na nekom sklepanom kau�u uz jedan zid le�ala je djevojka. Bila je dvadesetih
godina. Njeno malo okruglo lice, koje bi u drugim prilikama moglo izgledati
ljepu�kasto, bilo je blijedo poput voska. Njena duga�ka plava kosa, kojoj je o�ito
bio potreban �e�alj, bila je razasuta po prljavom jastuku. Desna joj je ruka bila
jako omotana, a zavoj je bio sme� na mjestima gdje ga je probila i osu�ila se krv.
Birdsong prasne: �Za�to je ona ovdje?�
�To sam �elio objasniti�, re�e Georgos. �Pomagala mi je kod trafo-stanice kad je
eksplodirao detonator.
Raznio joj je dva prsta, i krvarila je poput zaklane svinje. Bilo je mra�no; nisam
zasigurno znao je li nas tko �uo. Ostatak posla sam napravio u velikoj brzini.�
�A mjesto gdje ste postavili bombu bilo je glupo i neupotrebljivo�, re�e Birdsong.
�I petarda bi bila napravila isto toliko �tete.�
Georgos pocrveni. Prije nego je mogao odgovoriti, javi se djevojka: �Trebalo bi da
idem u bolnicu.�
�Ne mo�e� i ne�e� i�i.� Birdsong nije pokazao nimalo ljubaznosti, koja je ina�e
bila kao njegov za�titni znak. Ljutito re�e Georgosu: �Vi znate na�e dogovore.
Maknite je odavde!�
Georgos mahne glavom, a djevojka se nespretno digne s kau�a i ode gore. Georgos je
znao da je napravio drugu gre�ku kad je dopustio djevojci da ostane. Dogovori koje
je Birdsong spomenuo � bili su to samo razumne mjere opreza � govorili su o tome da
bi valjalo da se samo on i Georgos sastanu licem u lice. Veza s Da-vevjem
Birdsongom nije bila poznata ostalim �lanovima podzemne grupe � Waydeu, Uteu i
Felixu. Oni bi se ili maknuli iz ku�e, ili se ne bi pokazivali, kad bi se o�ekivao
posjet vanjskog suradnika Prijatelja slobode � Birdsonga. Georgos je bio svjestan
da je stvarna neprilika u tome �to je on postao previ�e mekan prema toj �eni,
Yvette, a to nije bilo dobro. Tako je bilo i kad je eksplodirao detonator; vi�e se
brinuo o Yvetti-nim ozljedama negoli o poslu koji je trebalo obaviti. Tako da je
pravi razlog njegove �urbe i upropa�tenog posla bila njegova �elja da je sigurno
odvede odande.
Kad je djevojka oti�la, Birdsong tiho re�e: �Prokleto pazi da ne ode do lije�nika
ili u bolnicu. Bilo bi ispitivanja, a ona zna previ�e. Ako mora�, rije�i je se. Ima
i lakih na�ina.�
�Bit �e sve u redu s njom. Osim toga je i korisna.� Georgos se nelagodno osje�ao
pod Birdsongovim ispitiva�kim pogledom, i zato promijeni temu razgovora.
�Parkirali�te kamiona je sino� dobro uspjelo. Jeste li vidjeli izvje�taje?�
Birdsong kimne preko volje. �Sve bi trebalo biti tako. Nemamo ni vremena ni novca
da ga tro�imo uzalud.�
Georgos tiho prihvati prijekor, iako to nije morao. On^je bio vo�a Prijatelja
slobpcje. .Uloga Daveyia�Bird-
songa je bila drugorazredna � bio je samo veza s vanjskim prista�ama, osobito onima
koji su pomagali revoluciju � �salonskim marksistima� � onima koji su bili za
aktivnu anarhiju, ali nisu �eljeli dijeliti njene o-pasnosti. Pa ipak, Birdsong je
po prirodi �elio imati dominantnu ulogu, i ponekad mu je Georgos to dopu�tao jer je
bio od koristi, osobito zbog novca koji je donosio.
Upravo sada je novac bio dobar razlog da se izbjegne svaka sva�a. Georgos ga je
vi�e trebao jer su njegovi prija�nji izvori iznenada presahli. Ona kurva, njegova
majka, gr�ka glumica koja ga je dvadeset godina snabdijevala stalnim prihodom, mora
da je i sama zapala u te�ko�e. Vi�e nije dobivala filmske uloge, jer ni �minka nije
mogla sakriti �injenicu da joj je bilo pedeset godina, i da je izgled mlade boginje
zauvijek nestao. Zbog toga je Georgos bio sretan, i nadao se da �e se njen polo�aj
jo� pogor�ati. Sam je sebi rekao da joj ne bi dao ni pljesnivi keks makar umirala
od gladi. Ipak, obavijest atenskih odvjetnika � slu�bena kao i obi�no � da se vi�e
ne�e upla�ivati nikakav iznos na ra�un u njegovoj �ika�koj banci, do�la je u
nezgodno vrijeme.
Georgosu je trebalo gotovine za teku�e tro�kove i za budu�e planove. Jedan od
njegovih projekata bio je izgradnja male atomske bombe, koju bi aktivirao u
upravnoj zgradi Golden State Power and Light kompanije ili pokraj nje. Takva bi
bomba, razmi�ljao je Georgos, razorila zgradu, eksploatatore, njihove lakaje i jo�
mnogo toga oko zgrade � �to bi bila korisna lekcija kapitalistima, ugnjetava�ima
naroda. U isto vrijeme bi Prijatelji slobode postali jo� opasnija snaga nego �to su
to sada, postali bi snaga na koju bi trebalo gledati sa strahopo�tovanjem i
divljenjem.
Ideja o izgradnji atomske bombe bila je ambiciozna a mo�da i nestvarna � iako ne
potpuno. Kona�no, dvadeset jednogodi�nji student iz Princetona imenom John Phillips
ve� je to dokazao jako razgla�enom svojom radnjom da se pojedinosti o tome �kako
u�initi� mogu na�i u knji�nicama i da su dostupni svakome koji ima dovoljno
strpljenja da ih sakupi. Georgos Winslow Arch-ambault, ogrezao u fizici i kemiji,
ve� je sakupio sve obavijesti koje je nipgao o^ Phjllipsovu istra�ivanju, i
I
napravio i sam svoj dosje koriste�i se podacima iz knji�nice. Jedan dio dosjea nije
sadr�avao podatke iz knji�nice � bila je to knji�ica od desetak stranica koju je
izdao kalifornijski Ured za hitnu slu�bu, a bila je namijenjena policiji. Ona je
govorila o tome kako treba postupati prilikom prijetnji atomskim oru�jem i
sadr�avala je korisne obavijesti. Georgos je vjerovao da je na putu da napravi
detaljan nacrt izrade. Ipak, stvarna izrada bombe zahtijevat �e materijal sposoban
za atomsko cijepanje. Taj �e se materijal morati ukrasti, a za to �e trebati mnogo
novca, organizacije i sre�e. Ali, mogla bi se napraviti. I �udnije su se stvari
doga�ale.
Georgos re�e Birdsongu: �Budu�i da ste spomenuli vrijeme i novac, upravo nam treba
dosta zelemba�a.�
�Dobit �ete ih.� Birdsong se �iroko nasmije�i. Prvi put otkako je u�ao. �I to
mnogo. Prona�ao sam novo drvo na kojem raste novac.�
3. POGLAVLJE
Nim se brijao. Bilo je malo poslije sedam ujutro, jednog �etvrtka potkraj kolovoza.
Prije deset minuta Ruth je si�la da bi pripremila doru�ak. Leah i Benjy su jo�
spavali. Sada se Ruth vratila, pojaviv�i se na vratima kupaonice s primjerkom
Chronicle-Westa.
�Mrzim da ti zapo�injem dan lo�im vijestima�, re�e, �ali znam da �e� to htjeti
vidjeti.�
�Hvala.� Odlo�i britvu i mokrim prstima prihvati novine prelaze�i pogledom preko
prve stranice. Ispod prijeloma novina, bio je �lanak preko jednog stupca:
Zabranjena
povi�ica cijena
GSP&L kompaniji
Cijene elektri�noj struji i plinu ne�e porasti. Ju�er poslije podne to je objavila
ka-lifornijska Komisija za komunalne poslove, odbijaju�i zahtjev GSP&L kompanije za
porast cijena od 13% za plin i struju, �to bi gigantskom koncernu donijelo jo� 580
mili-^___:; juna godi�njeg prihoda. A
�Ovog trenutka ne vidimo potrebu za povi�enjem cijena�, izjavila je Komisija u
odluci do koje se do�lo s tri prema dva glasa �lanova Komisije.
Na javnim raspravama GSP&L kompanija je tvrdila da treba vi�e novaca kako bi
ubla�ila pove�ane tro�kove nastale zbog inflacije, kao i to da treba stvoriti
kapital za svoj program novih konstrukcija.
Nismo mogli razgovarati s visokim funk-cionerima GSP&L kompanije kako bismo �uli
njihov komentar, iako je njihov slu�beni predstavnik izrazio �aljenje i zabrinutost
zbog sada�nje energetske situacije u Kali-forniji. Ipak, Davey Birdsong, vo�a grupe
potro�a�a Energija i svjetlo narodu � pozdravio je ovu odluku kao ...
Nim odlo�i novine na kotli� za vodu kraj sebe dok ne zavr�i brijanje. Ju�er uve�er
�uo je za odluku, tako da je ovaj izvje�taj bio potvrda. Kad je si�ao, Ruth mu je
ve� bila priredila doru�ak � janje�e bubrege s kajganom � te mu sjedne nasuprot sa
�alicom kave dok je jeo.
Upita ga: ��to zapravo zna�i ta odluka komisije?�
Nim napravi grimasu. �Zna�i da tri �ovjeka koji su dobili taj posao zbog politike,
imaju pravo re�i velikim korporacijama poput GSP&L kompanije i telefonskoj
kompaniji kako da vode svoje poslove. I da se koriste tim svojim pravom.�
�Ho�e li to utjecati na tvoj posao?�
�Prokleto to�no! Ho�e! Morat �u preurediti programe gradnje. Odbacit �emo ili
usporiti ostvarenje nekih na�ih projekata �to �e dovesti do otpu�tanja radnika. �ak
i tada �emo imati premalo gotovine. Bit �e odu-�enih lica jutros. Osobito Ericovo.�
Nim prereze i na-bode komadi� bubrega. �Izvrsni su. Nitko ih ne zna tako dobro
prirediti kao ti.�
Ruth je malo oklijevala, a onda re�e: �Misli� li da bi neko vrijeme mogao sam
spremati doru�ak?�
Nim je bio zaprepa�ten. �Naravno, ali za�to?�
�Mo�da �u oti�i od ku�e.� Mirnim glasom, Ruth se ispravi: �Odlazim od ku�e. Na
sedmicu dana, a mo�da i dulje.�
Odlo�i vilju�ku i no� i uko�eno se zagleda u nju preko stola. �Za�to? Kuda?�
�Leah i Benjy �e biti kod moje majke dok me ne bude, a gospo�a Blair �e dolaziti
kao i obi�no da pospremi. Tako da �e to samo zna�iti da �e� morati vani ve�erati, a
uvjerena sam da �e� to mo�i urediti.�
Nim se ne obazre na zajedljivu primjedbu. Ustraje u svom pitanju povisiv�i glas:
�Nisi odgovorila na moje pitanje. Kamo ide� i za�to?�
�Nema potrebe da itko od nas vi�e.� Ispod Ruthine stalo�enosti osjeti neuobi�ajenu
tvrdo�u. ��ula sam tvoje pitanje, ali kako stvari stoje me�u nama, ne vjerujem da
bih morala na nj odgovoriti. A ti?�
Nim ne odgovori, to�no znaju�i na �to je Ruth mislila: za�to bi postojali dvostruki
zakoni? Ako je Nim izabrao da prekr�i pravila braka, da ima cijeli niz odnosa s
drugim �enama, da izostaje iz ku�e mnoge ve�eri zbog vlastite razonode, za�to se ne
bi i Ruth mogla koristiti istom slobodom, tako�er bez obja�njenja?
Na toj osnovi, njena je deklaracija o jednakosti � �to je to o�ito bilo � izgledala
opravdanom. Ipak, Nim osjeti ubod ljubomore, jer sada je bio uvjeren da je Ruth
na�la drugog mu�karca. U po�etku nije na to mislio, ali sada je bio uvjeren da je
tako. Pa iako je znao da u nekim brakovima postoje dogovori � daj i uzmi � te�ko mu
je palo da to prihvati u vlastitom.
�Oboje znamo�, re�e Ruth, prekinuv�i tok njegova razmi�ljanja, �da se ve� dugo
vremena i ti i ja samo pretvaramo da �ivimo u braku. Nismo o tome razgovarali. Ali,
mislim da bi trebalo.� Ovaj put, unato� naporu da zadr�i �vrsto�u glasa, Nim osjeti
slabo podrhtavanje.
Upita je: ��eli� li sada razgovarati?� Ruth odmahne glavom. �Mo�da kad se vratim.�
Jo� doda: ��im sredim neke stvari, re�i �u ti kad odlazim.� Nim tupo odgovori: �U
redu.� �Nisi pojeo doru�ak.� Odgurne tanjur: �Ne jede mi se vi�e.�
Iako je razgovor s Ruth � �ija ga je iznenadnost potresla � zaokupljao Nima tijekom
vo�nje u centar grada, aktivnost u glavnim uredima GSP&L kompanije je ubrzo
izbrisala osobne brige.
Odluka Komisije za javne komunalne poslove imala je prednost pred svim ostalim
poslovima.
Cijelo se jutro procesija visokih rukovodilaca iz financijskog i pravnog odsjeka
smjenjivala ulaze�i i izlaze�i iz predsjednikova ureda. Njihovi su ulasci i izlasci
ozna�avali cijeli niz sastanaka, na kojima je glavno pitanje bilo: kako bi GSP&L
kompanija mogla nastaviti sa svojini planovima pro�irenja i ostati solventna, a da
ne do�e ni do kakva pove�anja cijena koje bi platili potro�a�i? Jednodu�no
mi�ljenje je bilo: to je jednostavno nemogu�e bez nekih drasti�nih i hitnih
smanjenja tro�kova.
U jednom je trenutku J. Eric Humphrev kora�aju�i sagom iza svog stola postavio
retori�ko pitanje: �Za�to kad poraste cijena kruhu zbog inflacije, kad se cijene
mesu podignu do neba, ili kad poskupe ulaznice za u-takmicu ili kino � za�to onda
nitko nije iznena�en, i svi to prihva�aju? Ali kad mi iskreno istaknemo, da vi�e ne
mo�emo proizvoditi elektri�nu struju po starim cijenama jer je sve poskupjelo i za
nas, nama nitko ne vjeruje.�
Odgovori Oscar O'Brien, glavni savjetnik, pale�i jednu od svojih neizbje�nih
cigara: �Ne vjeruju nam jer im svi govore da nam ne treba vjerovati � najvi�e
politi�ari koji tra�e glasa�e i onda se okomljuju na neki jasan cilj. Javne slu�be
su uvijek bile zahvalna meta.�
Predsjednik prezirno ubaci: �Politi�ari! Gade mi se! Izmislili su inflaciju,
stvorili je, pogor�ali je, podr�avaju je dok pove�avaju javni dug � i sve to zato
da bi mogli kupovati glasove i zadr�ati svoj polo�aj. Pa ipak, ti �arlatani, ti
zamagljiva�i istine, za inflaciju okrivljuju sve druge � sindikate, industriju �
sve i svakoga, osim samih sebe. Kad ne bi bilo politi�ara, ne bismo tra�ili
povi�icu cijena, jer ne bi bilo ni potrebe za njom.�
Sharlett Underhill, izvr�na potpredsjednica financijskog odsjeka i �etvrta osoba u
predsjednikovu uredu, promrmlja: �Amen!� Gospo�a Underhill, visoka brineta
�etrdesetih godina, vrlo sposobna, ina�e je bila hladnokrvna, a danas je bila sva
uzbu�ena. To se moglo shva-
I
titi, pomisli Nim. Ma kakve se financijske odluke donesu zbog odbijanja zahtjeva za
pove�anje cijena, one �e neizbje�no biti o�tre, i Sharlett Underhill �e ih morati
provesti.
Eric Humphrev, koji je prestao kora�ati, upita: �Ima li netko neku teoriju, za�to
je sve �to smo tra�ili odbijeno? Jesmo li pogre�no ocijenili ljude? U �emu je na�a
strategija bila pogre�na?�
�Ne mislim da je na�a strategija bila pogre�na�, re�e O'Brien. �I, do �avola,
prou�ili smo ljude i obra�ivali ih.�
Iza pitanja i odgovora nalazila se op�a praksa javnih slu�bi, ali isto tako i
strogo �uvana tajna.
Kad god bi bio imenovan novi �lan Komisije javnih komunalnih slu�bi, kompanije na
�iji bi rad njegove odluke mogle utjecati, zapo�ele bi tajno prou�avati tu osobu,
uklju�iv�i i psihijatrijsko mi�ljenje. Stru�njaci psiholozi bi pa�ljivo prou�ili
rezultate istra�ivanja kako bi prona�li predrasude kojih bi se trebalo �uvati, ili
slabosti koje bi se mogle iskoristiti.
Kasnije bi neki visoki funkcionar iz kompanije nastojao sklopiti prijateljstvo s
novim �lanom. �lan Komisije bi bio pozvan u njegovu ku�u, ili na partiju golfa, ili
bi dobio ulaznice za neke va�nije sportske doga�aje za koje se te�ko nabavljala
ulaznica, ili bi bio pozvan na pecanje pastrva u planine Sierra. Takvo �a�-�en je
je uvijek bilo ugodno, u uskom dru�tvu, diskretno, i nikada rasipno. Tijekom
obi�nih razgovora, mogli bi se spomenuti poslovi kompanije, ali nikada se ne bi
tra�ila izravna usluga. Utjecaj je bio profinjeniji. �esto bi ta taktika pomogla
kompaniji. Ponekad i ne bi.
�Znali smo da �e dva �lana Komisije glasati protiv nas u svakom slu�aju�, re�e
pravnik, �a znali smo i to da su od ostale trojice dvojica bila na na�oj strani.
Prema tome, glas Cyja Reida bio je presudan. Obra�ivali smo Reida i mislili da �e
vidjeti problem onako kako ga mi vidimo, ali smo se prevarili.�
Nim je �uo za Cvrila Reida. Bio je doktor ekonomskih znanosti, biv�i predava� na
sveu�ili�tu, bez ikakve poslovne prakse. Ali, tijesno je sura�ivao sa sada�njim
guvernerom Kalifornije tijekom dviju izbornih kampanja, i dobro upu�eni su
vjerovali da �e, kad se guverner bude selio iz Sakramenta u Bijelu ku�u,
se nadao, povesti Cyja Reida sa sobom kao svog �efa kabineta.
Prema povjerljivom dosjeu koji je Nini pro�itao, Reid je neko� bio gorljivi
pobornik Kevnesove ekonomije, ali se tog uvjerenja javno odrekao, vjeruju�i sada da
su doktrine o potro�ku deficita Johna Mavnarda Key-nesa dovele do svjetske
ekonomske propasti. Nedavni izvje�taj starijeg potpredsjednika GSP&L kompanije Ina
Stewarta koji je obra�ivao Reida, govorio je da je on �shvatio stvarnost izvje�taja
o prihodima i bilanci, uklju�uju�i i one javnih komunalnih kompanija�. Ali mo�da se
Reid, politi�ar, cijelo vrijeme njima smijao, pomisli Nim, pa to �ini i sada.
�Dok jo� slu�aj nije bio odlu�en�, uporno nastavi predsjednik, �zacijelo je bilo
zakulisnih razgovora s �lanovima Komisije, zar ne? Zar se nije do�lo ni do kakvih
kompromisa?�
Odgovori Sharlett Underhill. �Odgovor na oba pitanja je potvrdan.�
�Tada, ako se do�lo do nekih kompromisa, �to se s njima dogodilo?�
Gospo�a Underhill slegne ramenima. �Ni�ta �to se zaklju�i iza kulisa nije obavezno.
Tri �lana Komisije, uklju�iv�i i Reida, nisu se osvrtala na preporuke svog
osoblja.�
Postojalo je jo� ne�to, pomisli Nim, o �emu ve�ina ljudi nikada ne sazna. To su
pregovori koji se ne vode javno prije i u toku javnih rasprava.
Kad su kompanije poput GSP&L kompanije tra�ile ve�i prihod putem pove�anih cijena,
�esto su tra�ile vi�e nego im je bilo potrebno i vi�e nego su o�ekivale. Ono �to je
slijedilo, bilo je poput nekog rituala u kojem je sudjelovala i Komisija za javne
slu�be. �lanovi Komisije bi oklja�trili zahtjev i tako ispali budni u svojoj javnoj
du�nosti. Iako na izgled o�te�ena, kompanija bi dobila zapravo ono �to je �eljela,
ili pribli�no toliko.
Osnovne pojedinosti su bile razra�ene za vrijeme neslu�benih razgovora izme�u
osoblja komisije i kompanije. Jednom je Nim prisustvovao takvom razgovoru u maloj,
zatvorenoj sobi kad je �ovjek iz Komisije upitao: �Sad, ljudi, recite nam kako
veliko pove�anje vam stvarno treba. Ne obazirite se na ono govno iz javne rasprave.
Recite nam to�no koliko vam treba, a mi �emo vam
re�i koliko vam mo�emo odobriti�. Obje strane su bile iskrene, i do rezultata se
do�lo privatno, mnogo br�e nego na javnoj raspravi.
U cjelini, taj je sistem bio prihvatljiv i uspje�an. Ali, o�ito, ovaj put je
zatajio.
Svjestan toga da je predsjednik jo� uvijek kipio od bijesa, Nim oprezno primijeti:
��ini se da nam u ovom trenutku istraga ne bi mnogo pomogla.�
Humphrev uzdahne. �U pravu si.� Obra�aju�i se financijskoj potpredsjednici upita:
�Sharlett, govore�i financijski, kako �emo se izvu�i slijede�e godine?�
�Izbor je ograni�en�, re�e gospo�a Underhill ra�iriv�i nekoliko listova papira s
potpunim prora�unima. �Objasnit �u.�
Razgovori su se nastavljali gotovo cijeli dan, i sve je vi�e �lanova osoblja bilo
pozivano u predsjednikov ured da iznesu svoja mi�ljenja i prijedloge. Ali na kraju,
bilo je jasno da postoje samo dva izlaza. Jedan je bio smanjiti sve planove
izgradnje, reducirati odr�avanje i smanjiti usluge potro�a�ima. Drugi je bio
nepla�anje dividenada dioni�arima. Potvr�eno je da je prvi nezamisliv, a da bi
drugi mogao imati katastrofalne posljedice, jer bi cijena dionica GSP&L kompanije
na burzi naglo opala, a to bi moglo dovesti u opasnost budu�nost �itave kompanije.
Osim toga, svi su se slo�ili da ne postoje druge mogu�nosti osim ovih dviju.
Kasno poslije podne J. Eric Humphrev, vidljivo u-moran i poti�ten, izrekne presudu,
za koju je mala klika vrhovnih �efova od po�etka znala da je neizbje�na. �Uprava �e
preporu�iti direktorskom savjetu da do daljnjega smjesta obustavi pla�anje svih
dividenada na javne dionice kompanije.�
Bila je to povijesna odluka.
Od stvaranja Golden State Povver and Light kompanije prije tri �etvrt stolje�a,
kada je kompanija koja joj je prethodila udru�ena s nekoliko drugih i postala
jedinstvena, korporacija je bila uzor financijske �estitosti. Nikada, u godinama
koje su slijedile, nije zatajila u izvr�avanju svih svojih obaveza niti u pla�anju
dividenada na svoje dionice. Kao posljedica takvog poslovanja, GSP&L kompanija je
bila poznata me�u svojim velikim i malim dioni�arima, kao �vjerna starica� A
�Prijateljica .udgvicfULsirgggdi�. UmjrovljenicLtt
forniji, pa i drugdje, s povjerenjem su ulagali �ivotne u�te�evine u dionice GSP&L
kompanije, oslanjaju�i se na redovito pla�ane dividende kao na izvore sredstava za
izdr�avanje. To su isto �inili i oprezni staratelji tu�e imovine. Tako �e
nepla�anje dividenada imati dalekose�ne posljedice, ne samo u gubitku prihoda, nego
i u smanjenju kapitala kad opadne vrijednost dionica, �to �e se zasigurno dogoditi.
Malo prije nego je predsjednik izrekao svoju �alosnu odluku, u njegovu se uredu
ponovno sastao kvartet koji je ujutro bio zapo�eo sastanak � Eric Hum-phrey, Oscar
O'Brien, Sharlett Underhill i Nim, i s njima Teresa Van Buren. Direktoricu Odjela
za vezu s javno��u pozvali su zbog javnog odjeka koji �e odluka uskoro izazvati.
Ve� je sazvan redoviti sastanak direktorskog savjeta za deset sati prije podne
slijede�eg ponedjeljka, a njihov �e se financijski komitet sastati pola sata
ranije. Vjerojatno �e na oba sastanka biti potvr�ena odluka uprave, odmah nakon
toga dat �e se slu�bena izjava za javnost. U me�uvremenu, morale su se poduzeti
mjere opreza kako ta vijest ne bi procurila ranije, �to bi moglo izazvati
spekulativne prodaje kompanijinih dionica.
�Izvan ove sobe ne smije se �uti ni �apat o onome �to namjeravamo u�initi do
slu�bene izjave za javnost�, podsjeti ih Sharlett Underhill. �Tako�er vas kao
financijski slu�benik moram upozoriti da �e se zbog povjerljivog podatka koji nas
petoro posjedujemo svaka osobna prodaja kompanijinih dionica prije slu�bene izjave
u ponedjeljak smatrati povredom Zakona o sigurnosti u burzovnim poslovima.�
U namjeri da malo ubla�i napetost, Nim re�e: �U redu, Sharlett, nitko od nas ne�e
prodati po ni�oj cijeni i obogatiti se.� Ali, nitko se nije nasmijao.
�Pretpostavljam�, primijeti Teresa Van Buren, �da svi znate da je godi�nja
skup�tina za dvije sedmice. Svi �emo se morati suo�iti s mno�tvom ljutitih
dioni�ara.�
�Ljutitih!� zastenje Oscar O'Brien koji je ponovno palio cigaru koja mu se ugasila.
�Svi �e se pjeniti od bijesa, i za tu skup�tinu trebat �e nam �eta redara da bismo
ie mogli
�To �e biti moj posao�, re�e J. Eric Humphrev. Prvi put u posljednjih nekoliko
sati, predsjednik se nasmije�i. �Ipak, pitam se, ne bih li morao obu�i neprobojni
prsluk.�
4. POGLAVLJE
Otkako je primio pismo Karen Sloan u logoru De-vil's Gate, Nim je dva puta
telefonom razgovarao s njom. Obe�ao je da �e je ponovno posjetiti kad bude mogao.
Ali pismo je stiglo onog dana koji je bio pokvaren tragi�nim udesom �to se dogodio
Wallyju Talbotu, a od tada su se nagomilali i ostali doga�aji, tako da je Ni-mov
namjeravani posjet bio odgo�en. Jo� je uvijek nije posjetio. Ipak, Karen se sjetila
njega � jo� jednim pismom.
Sada ga je �itao u svom uredu, u trenutku zati�ja.
Na vrhu otmjenog modrog pisa�eg papira, Karen je otipkala velikim slovima:
RA�ALOSTILO ME KAD STE MI REKLI ZA NESRE�U SVOG PRIJATELJA I KAD SAM PRO�ITALA O
NJEGOVIM POVREDAMA
Ispod toga bilo je jo� ne�to bez pogre�ke natipkano �tapi�em u ustima.
Reci mu od onoga koji zna, da je Pr�tavi stijenj svije�e, Iako slabo gori,
Neuporedivo svjetliji Od vje�itog mraka. Jer �ivot,
Uz ma koje uvjete, Nadma�uje smrt.
Da! � uvijek postoji i �da je barem� Poput prikaza istro�enih �elja �to lebde, A
njihov je �i�ak izgorio. �Da je barem� ovo ili ono Ovog ili onog dana
Bilo druga�ije za jedan sat ili jedan in�; Ili da je ne�to zanemareno
biloMra�eno ,,JH da je n
Tada bi se �mo�da� drugo dogodilo,
I jo� ostalo drugo ... do u beskona�nost.
Jer su �mo�da� i �da je barem� u na�im mislima
Najbli�i pre�ivljavanju � kojega smo robovi.
Prihvati njih I sve drugo.
Dugo je Nim sjedio miran i tih ponovno i ponovno �itaju�i Karenine rije�i. Kona�no
postane svjestan da njegov telefon zuji, i shvati da je ve� dva puta zujao.
Kad je podigao slu�alicu, glas njegove tajnice vedro re�e: �Jesam li vas probudila?
�
�Da, na neki na�in.�
�Gospodin London bi vas posjetio�, re�e Vicki. �On mo�e sada do�i ako ste vi
slobodni.�
�Recite mu da do�e.�
Nim spremi modri pisa�i papir u ladicu stola gdje je dr�ao osobne papire. Kad do�e
pravi trenutak, pokazat �e ga Wallyju Talbotu. To ga podsjeti da nije razgovarao s
Ardvthe od onog nesretnog susreta u bolnici, ali odlu�i da �e za sada ostaviti taj
problem onako kako jest.
Vrata Nimovog ureda se otvore i Vicki najavi: �Stigao je gospodin London.�
�U�i, Harrv.� Nim je bio svjestan �injenice da je �ef Odsjeka za za�titu imovine u
posljednje vrijeme �e��e navra�ao, ponekad s problemima vezanim uz posao, a
naj�e��e bez njih. Ali Nim nije imao ni�ta protiv toga. Svi�alo mu se ja�anje
njihovog prijateljstva, i rado je s njim izmjenjivao misli.
�Upravo sam pro�itao odluku o nepla�anju divide-nada�, re�e London smje�taju�i se u
stolicu. �Pomislio sam da bi ti, za promjenu, dobro do�la i jedna dobra vijest.�
Izvje�taj o nepla�anju dividenada, koje je direktorski savjet nerado prihvatio,
bila je vijest dana ju�er poslije podne i danas. Redakcije u financijskom svijetu
su izra�avale nevjericu, a prosvjedi dioni�ara ve� su po�eli hrpimice stizati.
Pani�ne prodaje na burzama u New Yorku i na obali Pacifika, koje su bili uspjeli
za-
GSP&L
dionica za razornih devet dolara po dionici, ili za tre�inu njihovih vrijednosti
prije objave.
�Kakva dobra vijest?� upita Nim.
�Sje�a� se Dana-D u Brooksideu?�
�Naravno.�
�Upravo smo dobili �etiri sudske osude.�
Nim se poku�a sjetiti incidenata s brojilima �to ih je osobno vidio tog dana. �Za
koje slu�ajeve?�
�Jedna je za momka s benzinskom stanicom i praonicom automobila. Mo�da se mogao i
izvu�i, ali je njegov branitelj napravio gre�ku ispituju�i ga i kao svjedoka. Kad
smo ga unakrsno ispitivali, vi�e puta je sam pao u vlastitu zamku. Drugi je graver.
Sje�a� se tog slu�aja?�
�Da.� Nim se podsjeti male ku�ice gdje nikoga nisu na�li kod ku�e i koju je London
stavio pod nadzor. Kao �to su istra�itelji i o�ekivali, susjedi su mu javili o
aktivnosti ljudi iz GSP&L kompanije, i vlasnika su uhvatili u trenutku kad je
poku�ao odstraniti nedopu�tenu �icu iz svog brojila.
�U oba ta slu�aja�, re�e London, �kao i u jo� dva koje ti nisi vidio, sud je donio
presudu o globi u visini od pet stotina dolara.�
�A �to je bilo s doktorom � onim koji je imao spojene �ice i prekida� iza brojila?�
�I bahatu �enu s psom?�
�To�no.�
�Nismo ga sudski gonili. Ona je �ena rekla da imaju va�ne prijatelje, i stvarno ih
imaju. Potegli su sve mogu�e veze, uklju�uju�i i nekoliko unutar na�e kompanije.
�ak i tada mogli smo i�i na sud da nam u na�em pravnom odsjeku nisu rekli da nisu
sigurni ho�e li mo�i dokazati da je doktor znao za prekida� iza brojila. Ili,
barem, tako su meni rekli.�
Nim sumnji�avo re�e: �Zvu�i poput stare pri�e � postoje dvije vrste pravde, ovisno
o tome tko si i koga poznaje�.�
�To se doga�a�, slo�i se London. �Mnogo toga sam vidio za vrijeme slu�be u
policiji. Ipak, taj je doktor platio sav dug, a dobivamo novac i od mnogih drugih,
pa �ak i nekih koje tu�imo jer imamo vrlo jake dokaze. Imam jo� nekih novosti�,
doda.� ^ .�Na primjer?�.
�Cijelo vrijeme sam govorio da imamo posla s profesionalcima u ve�ini slu�ajeva
kra�e energije. Ve�inu brojila, .obradili' su momci koji znaju kako treba napraviti
dobar posao i onda ga tako dobro sakriti da na�i ljudi iz kompanije imaju muke da
ga otkriju. Ja sam tako�er govorio da ti profesionalci vjerojatno rade u grupama,
ili da �ak radi samo jedna velika grupa. Sje�a� se?�
Nim kimne, nastoje�i da ne bude nestrpljiv i da ostavi Harrvja Londona da sam do�e
do klju�ne to�ke na vlastiti pou�ni na�in.
�Dakle, probili smo led. Moj zamjenik Art Romeo dobio je obavijest o velikoj
uredskoj zgradi u poslovnom centru grada gdje su nepovlasno izvr�eni radovi na
elektri�nim transformatorima, a na plinskom priklju�ku koji grije �itavu zgradu
postoji veliki skriveni sporedni priklju�ak. Art je to provjerio, i ustanovio da je
obavijest to�na. Otada sam i ja bio tamo. Art je u-najmio paziku�u koji radi s
nama. Pla�amo ga da bi pripazio. Ka�em ti, Nim, to je velik zalogaj, i najbolje
obavljen posao koji sam vidio. Bez obavijesti koju je dobio Art, ne bismo ga nikada
prona�li.�
�Odakle je dobio obavijest?� Nim se upoznao s Artom Romeom. Bio je to nizak,
prepreden �ovjek koji je i sam izgledao poput lopova.
�Dopusti da ti ne�to ka�em�, re�e Harry London. �Nikada to ne pitaj policajca �
niti slu�benika sigurnosti. Potkaziva� to ponekad radi da bi se osvetio, a naj�e��e
zbog novca, ali u oba slu�aja mora biti za�ti�en. Ne mo�e� ga za�tititi ako mnogim
ljudima ka�e� njegovo ime. Ja nisam pitao Arta.�
�U redu�, prihvati Nim. �Ali ako zna� da tamo postoji ilegalni ure�aj, za�to odmah
ne djelujemo?�
�Zato �to bismo onda zatvorili jednu rupu, a ujedno i prilaz mnogim drugima.
Dopusti da ti ka�em ne�to od onog �to smo saznali.�
�Ja sam se i nadao da �e� mi to re�i�, suho primijeti Nim.
�Poslovno udru�enje koje je vlasnik te zgrade zove se Nekretnine �aco. Posjeduju i
druge zgrade � stanove, urede, lokale koje su iznajmili supermarketima. I mi smo
zaklju�ili da �e ono �to su napravili na jednom mjestu, poku�ati i drugdje. A.mo�da
ve� i jesji. Upra:
vo sada Art Romeo tajno provjerava ta druga mjesta. Ja sam ga oslobodio svih drugih
poslova�, re�e London.
�Rekao si da pla�ate paziku�i da bi pripazio. Na �ta mora pripaziti?�
�Kad je jedna operacija tako velika � �ak i kra�a � povremeno se mora provjeriti i
eventualno doraditi.�
�Drugim rije�ima�, re�e Nim, �ma tko da je napravio sporedne priklju�ke, vjerojatno
�e se vratiti?�
�To�no. A kad se vrate, paziku�a �e nas obavijestiti. On je starosjedilac i vidi
ve�inu stvari koje se doga�aju u zgradi. Ve� je mnogo ispri�ao. Ne voli ljude koji
su to uradili. Izgleda da su ga uvrijedili. Rekao je da su posao obavila �etvorica
koja su do�la dobro pripremljena za to, a dovezli su se kamionima s potpunom
opremom. Bili su tamo ve� tri puta. Ja �elim brojeve registarskih tablica jednog
ili oba kamiona i podrobniji opis ljudi.�
Bilo je o�ito da je paziku�a bio i stvarni potkaziva�, ali Nim zadr�i svoj
zaklju�ak za sebe. �Uz pretpostavku da dobije� sve ili ve�inu dokaza koji su ti
potrebni, �to �e� u�initi?� upita.
�Uklju�ujemo okru�nog tu�ioca i gradsku policiju. Znam kome se treba obratiti na
oba mjesta, tko je pouzdan, i tko �e brzo reagirati. Ipak, jo� nije vrijeme za to.
�to manje ljudi zna �to smo otkrili, to bolje.�
�U redu�, slo�i se Nim. �Sve to zvu�i ohrabruju�e, ali sjeti se dvoga. Prvo,
upozori svog �ovjeka, Romea, da bude oprezan. Ako je ta operacija tako velika kao
�to si rekao, mogla bi biti i opasna. I drugo � obavje�tavaj me o svemu �to se
dogodi.�
�ef Odsjeka za za�titu imovine se �iroko i veselo naceri.
�Na slu�bu, gospodine!�
Nim je imao osje�aj da se Harry London suzdr�ao da ne lupi petama i pozdravi ga
vojni�ki.
5. POGLAVLJE
Godi�nja skup�tina dioni�ara Golden State Power and Light kompanije obi�no je
bila jnirna, �ak dosadan , QbJ�.flQ M same kojih dvije stotioe od petstp
I
�etrdeset tisu�a dioni�ara prisustvovalo skup�tini. Ve�ina dioni�ara nije za to
marila. �inilo se da se svi oni odsutni brinu jedino za svoje dividende koji su im
se dosada redovito ispla�ivali �etiri puta godi�nje, i koje su mogli tako lako
predvidjeti, i na njih se osloniti, kao na �etiri godi�nja doba. Ali vi�e ne.
U dvanaest sati u podne, dva sata prije nego je godi�nja skup�tina trebala po�eti,
rje�ica dioni�ara zapo�ela je pokazivati propusnice i puniti veliku plesnu dvoranu
hotela St. Charles koja je � kad se ispuni do posljednjeg mjesta � mogla primiti
dvije tisu�e posjetilaca. Do dvanaest i petnaest rje�ica se pretvorila u rijeku. U
dvanaest i trideset to je bila bujica koja plavi sve pred sobom.
Vi�e od polovice prido�lica, bili su stariji ljudi. Neki su hodali oslanjaju�i se
na �tap, nekoliko ih je bilo na �takama, a oko pola tuceta do�lo je u invalidskim
kolicima. Ve�ina ih nije bila elegantno odjevena. Velik ih je broj donio kavu u
termos-bocama i sendvi�e �to im je bio ru�ak dok su �ekali da zapo�ne skup�tina.
U ve�ine je raspolo�enje bilo jasno vidljivo � bilo je to ili ogor�enje ili srd�ba.
Mnogi jedva da su bili pristojni prema slu�benicima GSP&L kompanije koji su
provjeravali dokumente prije nego su ih pu�tali u dvoranu. Neki dioni�ari, koje su
zaustavili na ulazu postali su ratoborni.
Do jedan sat, jo� uvijek jedan sat prije po�etka skup�tine, svih dvije tisu�e
mjesta u dvorani bilo je zauzeto. Bilo je jo� samo mjesta za stajanje, a rijeka
prido�lica je postala jo� ve�a. Plesna dvorana je sada predstavljala ko�mar buke,
koju su podizale bezbrojne grupe i razgovori, neki jako zagrijani, s povi�enim
glasovima sudionika. Povremeno bi se �ula poneka rije� ili dio re�enice, koja bi
nadglasala buku.
� ... re�e da je to sigurna investicija, i tako smo ulo�ili na�u u�te�evinu i...�
� ... u�ljiva, nesposobna uprava ...�
�... sve u redu za vas, rekao sam momku koji je do�ao o�itati brojilo, ali od �ega
�u ja �ivjeti � od zraka?�
� ... ra�uni su ionako dosta visoki, prema tome za�to da se ne plate dividendi
onima, koji..,� .^. _,_._ L A ._.^_
�... skup debelih svinja u upravi; �to je njih briga?�
�... kona�no, ako mi jednostavno sjedimo ovdje i odbijemo da odemo dok ...�
�Objesite kopilane, ka�em, ubrzo �e promijeniti...�
Varijacije i preinake su bile beskona�ne, ali jedna se tema ponavljala: neprijatelj
je bila uprava GSP&L kompanije.
Stol za novinare u prednjem dijelu dvorane ve� je bio djelomi�no zauzet, a dva su
se novinara kretala me�u ljudima tra�e�i u razgovorima posjetilaca zanimljive
pojedinosti. Upravo su intervjuirali sjedokosu �enu u svijetlozelenom kostimu s
hla�ama. Ona je provela �etiri dana putuju�i autobusom iz Tampe na Floridi jer:
� ... autobus je najjeftiniji, a ja nemam mnogo novaca, osobito sada.� Opisala je
kako je prije pet godina prestala raditi kao �inovnik u trgovini, preselila se u
dom za umirovljenike, i od svoje skromne u�te�evine kupila dionice GSP&L kompanije.
�Rekli su mi da je to isto tako sigurno kao i banka. Sada je moj prihod prestao, pa
�u se morati iseliti iz doma, a ne znam kamo �u oti�i.� Govore�i o putu u
Kaliforniju, rekla je: �Nisam sebi to mogla priu�titi, ali nisam mogla sebi
priu�titi ni to da ne do�em. Morala sam saznati za�to su mi ti odvratni ljudi ovdje
to u�inili.� Dok su se rije�i gubile u uzbu�enju, fotograf je izbliza snimio njeno
lice puno tjeskobe i sutradan �e se ta slika pojaviti u svim novinama u cijeloj
zemlji.
Ulaz u dvoranu je bio dopu�ten samo fotografima. Dvije ekipe s televizije koje su
se smjestile u hotelskom predvorju, prosvjedovale su zbog isklju�enja iz dvorane.
Teresa Van Buren im je odgovorila: �Odlu�eno je da ne dopustimo televiziji ulaz u
dvoranu jer bi to godi�nju skup�tinu pretvorilo u cirkus.�
Jedan TV-tehni�ar zamumlja: �Prema svemu sude�i, to je ve� sada pravi cirkus.�
Teresa Van Buren je bila prva koja je dala znak za uzbunu kad je, uskoro nakon
dvanaest i trideset postalo jasno da rezervirana sjedala i mjesta ne�e ni izdaleka
biti dovoljna. Na brzinu je sazvan sastanak hotelske uprave i slu�benika GSP&L
kompanije. Tada su se dogovorili da otvore jo� jednu dvoranu, upola manju od
jplesne, u kojoj bi se moglo smjestiti suyi|a]L od ofeo ti-
sucu i pet stotina ljudi, a koja �e biti opskrbljena zvu�nicima kako bi se u njoj
�ulo sve �to se doga�a u glavnoj dvorani. Uskoro je �eta hotelskih slu�benika
po�ela namje�tati stolice u drugoj dvorani.
Ali novi prido�lice su se smjesta pobunili. �Glupost! Ja ne�u sjediti u nekoj
drugorazrednoj dvorani!� glasno je prosvjedovala neka debela �ena crvena lica. �Ja
sam dioni�ar i moje je pravo da prisustvujem godi�njoj skup�tini, pa �u tamo i
biti!� Mesnatom rukom odgurne postarijeg �uvara, drugom otpusti u�e kojim je ulaz u
dvoranu bio zatvoren i umar�ira u ve� prepunu plesnu dvoranu. Jo� nekolicina
slijedilo je njen primjer, i proguralo se uz �uvara. On nemo�no slegne ramenima,
ponovno pri�vrstiv�i u�e, i poku�a uputiti jo� vi�e ljudi u drugu dvoranu.
Mr�av �ovjek ozbiljna lica obrati se Teresi Van Bu-ren: �Ali to je smije�no!
Doletio sam iz New Yorka i imam neka pitanja koja bih �elio postaviti na
skup�tini.�
�I u drugoj �e dvorani biti postavljeni zvu�nici, i mikrofoni i pitanja i odgovori
�e se mo�i �uti u obje dvorane�, uvjeravala ga je.
�ovjek gadljivo poleda gomilu ljudi koja je polako miljela prema dvorani. �Ve�ina
tih ljudi su mali dioni�ari. Ja predstavljam deset tisu�a dionica.�
Glas iza njega re�e: �Gospodine, ja ih imam dvadeset, ali imam jednaka prava kao i
vi.�
Na kraju, obojicu su nagovorili da krenu u manju dvoranu.
�Bio je u pravu �to se ti�e malih dioni�ara�, Tere-sa re�e Sharletti Underhill koja
joj se nakratko pridru�ila u hotelskom predvorju.
Financijska potpredsjednica kimne glavom i re�e: �Velik broj prisutnih posjeduje
deset ili manje dionica. Samo nekoliko ih ima preko stotinu.�
Nancy Molineaux iz California Examinera je tako�er promatrala priliv ljudi. Stajala
je kraj ostalih dviju �ena.
��ujete to?� upita je Teresa Van Buren. �To pobija optu�be da smo mi golema,
monolitna kompanija. Ovi ljudi koje ovdje vidite vlasnici su kompanije.�
Gospo�ica Molineaux sumnji�avo primijeti: �Postoji i velik broj jakih, bogatih
dioni�ara.�
�Ne toliko koliko mislite�, ubaci Sharlett Underhill. �Vi�e od pedeset posto na�ih
dioni�ara su mali ulaga�i koji posjeduju stotinu ili jo� manje dionica. Na� najve�i
dioni�ar je trust koji �uva dionice kompanijinih slu�benika � ima osam posto
dionica. Vidjet �ete da je isti slu�aj s ve�inom komunalnih kompanija.�
To se nije dojmilo novinarke.
�Nancy, nisam vas vidjela otkako ste napisali onaj nepravedni prljavi �lanak o Nimu
Goldmanu�, re�e Teresa Van Buren. �Zar ste zaista to morali uraditi? Nim je
marljiv, prijazan �ovjek.�
Nancy Molineaux se slabo nasmije�i. Pretvarala se da je iznena�ena: �Nije vam se
svidio �lanak? Moj u-rednik je smatrao da je izvanredan.� Nepokolebana, nastavi
promatrati hotelsko predvorje, a tada re�e: ��ini se da Golden State Power and
Light kompanija nije u stanju ni�ta u�initi kako valja. Velik broj prisutnih ljudi
jednako je nesretno zbog visokih ra�una za struju kao i zbog nepla�anja
dividenada.�
Van Burenova pogleda u istom smjeru kao i novinarka, prema gomili ljudi koji su se
natrpali oko stola za obra�un. Znaju�i da su ve�ina dioni�ara istovremeno i
potro�a�i, GSP&L kompanija je obi�no postavila stol za obra�une prigodom godi�njih
skup�tina, tako da bi se sva pitanja i nesporazumi oko ra�una za struju i plin
mogli rije�iti na licu mjesta. Tri su slu�benika primala prigovore dok je velik
broj ljudi �ekao da do�e na red. �uo se �enski glas koji je prosvjedovao: �Ne ti�e
me se �to vi ka�ete, ra�un ne mo�e biti to�an. �ivim sama i ne upotrebljavam vi�e
struje nego prije dvije godine, ali ra�un je dvostruk.� Provjeravaju�i televizijski
ekran koji je bio izravno spojen s obra�unskim kompjutorskim centrom, mladi je
slu�benik nastavljao obja�njavati pojedinosti u ra�unu. �ena je i dalje bila ljuti
ta.
�Ponekad�, Teresa Van Buren re�e Nancy Moli-neaux, �isti ljudi �ele ni�e cijene i
ve�e dividende. Te�ko je objasniti za�to je nemogu�e oboje.�
Novinarka krene dalje ni�ta ne rekav�i.
U jedan i �etrdeset, u drugoj dvorani je bilo jo� sa-nio mjesta za stajanje, a novi
su lûdi jo� uvijek pristizali.
�Stra�no sam zabrinut�, Harry London prizna Nimu Goldmanu. Njih su dvojica stajala
na pola puta izme�u plesne dvorane i one pomo�ne, a buka koja je dolazila iz obiju
dvorana spre�avala ih je da se dobro �u-
Za ovu su priliku �posudili� Harryja Londona i nekolicinu njegovih slu�benika za
poja�anje redovite snage Odsjeka za sigurnost GSP&L kompanije. Prije nekoliko
minuta, J. Eric Humphrey poslao je Nima da vidi i stvori osobni zaklju�ak o
zbivanjima.
Predsjednik se obi�no neslu�beno kretao me�u dioni�arima prije godi�nje skup�tine,
ali ovaj put su mu slu�benici sigurnosti savjetovali da to ne radi zbog
neprijateljski raspolo�enih ljudi. Ovog je trenutka Hum-phrey bio iza scene s vi�im
slu�benicima i direktorima kompanije s kojima �e se zajedno, u dva sata, pojaviti
na pozornici velike plesne dvorane.
�Zabrinut sam�, ponovi London, �jer mislim da �emo imati nasilja prije nego se sve
to zavr�i. Jesi li bio vani?�
Nim odmahne glavom a onda, kako ga je London znakom pozvao, krene za njim prema
vanjskom hotelskom predvorju i ulici. Iza�li su kroz sporedni izlaz i zaobi�li ugao
da bi do�li pred glavni ulaz.
Hotel St. Charles imao je slobodan prostor pred zgradom na kojem se normalno
odvijao hotelski promet, taksiji, privatni automobili i autobusi. Ali sada, nikakav
se promet nije mogao odvijati zbog mase od nekoliko stotina demonstranata koji su
vikali i mahali transparentima. Gradska policija je dr�ala otvoren uzak prolaz za
pje�ake i zadr�avala demonstrante da dalje ne napreduju.
TV-ekipe kojima nije bilo dopu�teno da u�u u dvorane, iza�le su napolje i snimale
te prizore.
Neke od parola koje su demonstranti visoko podizali glasile su:
Pomognite
energiju i svjetlo
za narod
Narod Zahtijeva
Ni�e Cijene Plinu i Elektrici
....... Ubijte Kapitalisti�ku
, , Neman , ...
GSP&L Kompaniju
p&lfp
Hitno Tra�i
Javno Vlasni�tvo
GSP&L Kompanije
. . , i Stavite Narod
�'�;; Ispred Profita
Grupe dioni�ara GSP&L kompanije, koje su jo� uvijek pristizale i kretale se
prolazom napravljenim od policajaca, ogor�eno su �itale natpise. Nizak pro�elav
�ovjek, jednostavno odjeven, sa slu�nim aparatom u uhu, zaustavi se da bi
demonstratorima Ijutito viknuo: �Ja sam isto tako ,narod' kao i vi, i cijelog sam
�ivota, te�ko radio da bih kupio nekoliko dionica ,..� : .. �
Blijedi mladi� � nao�arima, u majici s natpisom Stanford Universitv, podrugljivo mu
odgovori: �Jebi se, lakomi kapitalista!�
Druga prido�lica � nila�a, privla�na �ena re�e: �Kad bi mo�da neki od vas vi�e
radili i ne�to u�tedjeli.:..�
Njen se glas utopio u �itavom zboru povika: �Jebite �pekulante!� i �Energija
pripada narodu!�
�ena krene prema Vika�ima podignute �ake: �Slu�ajte vi propalice! Ja nisam
�pekulant. Ja sam radnica, �lan sindikata i...�
��pekulant! .. .Kapitalisti�ki krvopijo! ...� Jedna od parola kojom su mahali
spusti se kraj �enine glave. Policijski narednik istupi, odgurne parolu i povede
�enu i �ovjeka sa slu�alicom u uhu prema ulazu u hotel. Slijedila ih je vika i
podrugivanje. Jo� jednom' su demonstranti nasrnuli naprijed, ali su ih policajci
zadr�ali.
Sad su se TV-izvjestiteljima pridru�ili i novinari ostalih medija � Nim primijeti
me�u njima i Nancy Molineaux, ali nije osjetio potrebu da se s njom sretne.
Harry London tiho primijeti: �Vidi� li tamo svog prijatelja Daveya Birdsonga kako
upravlja svim tim?�
�Nije moj prijatelj�, odgovori Nim. �Ali, da, sad ga vidim.�.,' , t_ ...
_x ". -.','"...,_.
Zdepasta bradata prilika Daveya Birdsonga � sa �irokim osmijehom na usnama, kao i
obi�no � bila je vidljiva na za�elju demonstranata. Dok su ga promatrali, Davey
Birdsong podigne vvalkie-talkie do usana.
�Vjerojatno govori nekome u hotelu�, re�e London. �Ve� je dva puta bio unutra i
opet vani. Provjerio sam � ima jednu dionicu na svoje ime.�
�Dovoljna je jedna dionica�, naglasi Nim. �Ona svakome daje pravo da prisustvuje
godi�njoj skup�tini.�
�Znam. I vjerojatno jo� neki njegovi ljudi imaju po jednu dionicu. Uvjeren sam da
su jo� ne�to isplanirali.�
Neprimije�eni, Nim i London se vrate u hotel. �inilo se da su vani demonstranti
glasniji nego ikada.
U maloj, posebnoj sobi za sastanke, s druge strane hodnika iza plesne dvorane, J.
Eric Humphrev je nervozno kora�ao, jo� uvijek u mislima ponavljaju�i govor koji �e
uskoro odr�ati. U posljednja tri dana, tuce skica govora bile su tipkane i
pretipkavane, posljednja prije jedva jedan sat. �ak i sada, dok je tiho �itao i
okretao stranice otipkanog govora, povremeno bi zastao da olovkom jo� ne�to doda.
Iz po�tovanja prema predsjednikovoj koncentraciji, ostali prisutni u sobi �
Sharlett Underhill, Oscar 0' Brien, Ino Stevvart, Ray Paulsen i pola tuceta
direktora � sjedili su u ti�ini, dok su jedan ili dvojica direktora mije�ali pi�e
uz mali prenosni bar.
Glave se okrenu�e na �um otvaranja vanjskih vrata. U njihovu okviru stajao je �uvar
sigurnosti, a iza njega Nim, koji u�av�i u sobu zatvori vrata za sobom.
Humphrey odlo�i papire na kojima je bio napisan govor. �Dakle?�
�Vani je sve puno rulje�, re�e Nim, kratko opisav-�i situaciju u plesnoj dvorani,
pomo�noj dvorani i pred hotelom.
Jedan od direktora nervozno upita: �Postoji li ikakav na�in da odgodimo godi�nju
skup�tinu?�
Oscar O'Brien odlu�no odmahne glavom. �Ni govora! Sazvana je po zakonu, i mora se
odr�ati.�
�Osim toga, da to u�inimo, vani bi nastala pobuna�, doda Nim.
�Mo�da �emo je i ovako imati�, re�e isti direktor.
Predsjednik prije�e preko sobe do bara i nato�i �i-
�avao vlastitih pravila da slu�benici ne smiju piti za vrijeme radnog vremena.
Mrzovoljno re�e: �Unaprijed smo znali da �e se to dogoditi, prema tome svaki
razgovor o odga�anju je besmislen. Jednostavno, moramo u�initi najbolje �to
mo�emo.� Polako je pijuckao svoju sodu i govorio: �Ovi ljudi vani imaju pravo da se
ljute na nas � zbog svojih dividenada. I ja bih se sam tako osje�ao. �to mo�ete
re�i ljudima koji ulo�e svoj novac tamo gdje vjeruju da je na sigurnom, i onda
iznenada otkriju da to nije tako?�
�Mo�ete im poku�ati re�i istinu�, re�e Sharlett Underhill lica za�arenog od
uzbu�enja. �Istinu da u ovoj zemlji ne postoji sigurno mjesto gdje bi �tedi�e i
ljudi koji te�ko rade mogli ulo�iti svoj novac sa sigurno��u da �e sa�uvati njegovu
vrijednost. Niti u kompanije poput na�e, a jo� manje na �tedne ra�une ili obveznice
kod kojih kamati ne idu ukorak s inflacijom stvorenom od vlade. Tako je otkad su
oni �arlatani i varalice u VVashingtonu snizili vrijednost dolara i jo� uvijek to
�ine smiju�i se poput idiota dok nas upropa�tavaju. Dali su nam nevaljali papirnati
novac bez ikakvog pokri�a osim bezvrijednih obe�anja politi�ara. Na�e financijske
ustanove propadaju. Bankovno osiguranje � FDIC � samo je fasada. Socijalna
sigurnost je bankrotirana prijevara: kad bi to vodili privatni koncerni, odgovorne
osobe bi ve� bile u zatvoru. A dobre, pristojne, uspje�ne kompanije poput na�e
stjerane su do zida, prisiljene da u�ine ono �to smo mi u�inili, i da nepravedno
budu osu�ene.�
�ulo se mrmljanje odobravanja, netko je i zapljeskao, a predsjednik je suho rekao:
�Sharlett, mo�da bi trebalo da ti odr�i� govor umjesto mene.� Zami�ljeno doda:
�Naravno, sve �to si rekla je istina. Na �alost, ve�ina gra�ana nije spremna da
�uje i prihvati istinu. Jo� ne.�
�Samo iz znati�elje, Sharlett�, upita Ray Paulsen, �gdje ti dr�i� svoju u�te�evinu?
�
Financijska potpredsjednica mu odbrusi: �U �vicarskoj � jednoj od malobrojnih
zemalja gdje jo� uvijek vlada financijski razum � i na Bahamima � u zlatnicima i
�vicarskim francima, jo� jedinoj po�tenoj mo-
1 Federal Deposit Insurance Corporation � korporacija za osiguranje federalnog
(nov�anog) 4epozita.._, __ ^
neti. Ako to ve� niste u�inili, sada savjetujem i vama ostalima da u�inite to
isto.�
Nim je gledao na sat. Krene prema vratima i otvori ih. �Minuta do dva sata. Vrijeme
je da krenemo.�
�Sad znam�, re�e Eric Humphrev dok je prvi, izlazio, �kako su se osje�ali kr��ani
kad su ih bacali pred lavove.�
Predstavnici uprave i direktori su se ubrzo popeli na pozornicu, predsjednik je
krenuo ravno prema podignutoj govornici, a ostali prema stolicama na njegovoj
desnoj strani. Dok su se smje�tali, buka u dvorani prestane, a onda se za�uje
nekoliko pojedina�nih glasova: �Fuj!� Istog trenutka taj je povik prihva�en, dok
dvorana nije tutnjala od kakofonije podrugljivih povika i zvi�danja. Eric Humphrev
stajao je mirno za govornicom �ekaju�i da povici neodobravanja utihnu. Kad su se
malo sti�ali nagne se naprijed prema mikrofonu pred sobom.
�Gospo�e i gospodo! Moje uvodne rije�i o stanju u na�oj kompaniji bit �e vrlo
kratke. Znam da su mnogi od vas nestrpljivi da postave pitanja ..,�
Njegove slijede�e rije�i zagu�i nova provala povika. Me�u njima su bili i:
�Prokleto ste u pravu! ... Poslu�ajte sada pitanja!... Prekini to sranje!... Reci
nam o dividendima! ...�
Kad su ga ponovno mogli �uti, Humphrev odvrati: �Ja svakako namjeravam govoriti o
dividendima, ali najprije postoje neke stvari koje se moraju...�
�Gospodine predsjedni�e! Gospodine predsjedni�e! Po redu!�
,
Novi glas nevidljivog govornika razlijegao se preko zvu�nika. Istog trenutka
upalilo se crveno svjetlo na predsjednikovoj govornici ozna�avaju�i da je netko u-
potrijebio mikrofon u pomo�noj dvorani.
Humphrev glasno re�e u svoj mikrofon: �Kakav je va� red?�
�Prigovaram, gospodine predsjedni�e, na�inu ha koji...�
......
Humphrev ga prekine: �Predstavite se, molim.�
�Zovem se Homer F. Ingersoll. Pravnik sam, i posjedujem tri stotine dionica na
svoje ime i jo� dvije stotine od mog klijenta.�
�Koji je va� redoslijed, gospodine Ingersoll?�
�Po�eo sam vam o tome govoriti, gospodine predsjedni�e; Prigovaram na�inu,
nedostatnim, neuspje�nim pripremama za odr�avanje tog sastanka, zbog �ega smo ja i
mnogi drugi degradirani, kao drugorazredni gra�ani, u drugu dvoranu odakle ne
mo�emo potpuno sudjelovati...�
�Ali vi sudjelujete, gospodine Ingersoll. �ao mi je da je neo�ekivano velik broj
prisutnih danas ...�
�Govorim o redu, gospodine predsjedni�e, i jo� nisam zavr�io.�
� .
Kad ga je bu�ni glas ponovno prekinuo, Humphrev rezignirano re�e: �Zavr�ite svoj
redoslijed, ali molim vas, brzo.�
�Mo�da to ne gnate, gospodine predsjedni�e, ali �ak i ova druga dvorana je
pretrpana, i vani je jo� mnogo dioni�ara koji ne mogu u�i ni u jednu dvoranu.
Govorim u njihovo ime jer njima je uskra�eno njihovo zakonsko pravo.�
�Ne�, prihvati Humphrev, �nisam to znao. Iskreno mi je �ao, i priznajem da na�e
pripreme nisu bile dovoljne.�
U plesnoj dvorani ustane jedna �ena i vikne: �Svi biste morali dati ostavku! Niste
�ak u stanju organizirati niti obi�nu godi�nju skup�tinu!�
Ostali glasovi ponove poput jeke: �Da, ostavka! Ostavka!�
Usne Erica Humphrevja se stisnu. Za trenutak se vidjelo da je nervozan, �to nije
bio njegov obi�aj. Tada se s vidljivim naporom obuzda i ponovno poku�a: �Kao �to
ve�ina od vas zna, nikada do sada nije toliko ljudi prisustvovalo skup�tini.�
Prodoran glas vikne: �Nikada dosada nismo ostali bez dividenada!�
�Mogu vam re�i � namjeravao sam to u�initi kasnije, ali re�i �u sada � da je
obustavljanje pla�anja dividenada potez, na koji smo se moji direktori i ja vrlo
te�ko odlu�ili...�
Ponovno se za�uje glas: �Jeste li poku�ali srezati i ..... srojejlebele pla�e?�,
1; , ^^ � , �..*:._^w..i. �. �- -^
�... potpuno svjesni�, uporno nastavi Humphrev, �nezadovoljstva, zapravo nesre�e
koju ...�
Tada se istovremeno dogodilo nekoliko stvari. Velika, mekana raj�ica, dobro
usmjerena, pogodi predsjednika u lice. Rasprsne se, i njeno se meso i sok po�nu
cijediti niz njegovo lice, na ko�ulju i odijelo.
Kao da je to bio signal, uslijedila je cijela bara�a raj�ica i nekoliko jaja,
prljaju�i pozornicu i predsjednikovu govornicu. Mnogi u dvorani sko�ili su na noge.
Nekolicina ih se nasmijala, ali ostali, koji su se ogledavali ne bi li vidjeli one
koji to bacaju, bili su zaprepa�teni i nisu to odobravali. Istovremeno se mogla
�uti jo� jedna smetnja, glasovi koji su rasli i pretvarali se u urnebes, dolazili
su ispred hotela.
Nim, tako�er na nogama negdje usred dvorane kamo je oti�ao kad je uprava zauzela
svoja mjesta na pozornici, ogledavao se ne bi li vidio izvor paljbe, bio je spreman
da ne�to poduzme ako bude mogao. Gotovo smjesta opazi Davevja Birdsonga. Kao i
prije, vo�a grupe �energija i svjetlo narodu� govorio je u vvalkie-tal-kie. Nim je
pretpostavljao da izdaje nare�enja. Poku�ao se progurati do Birdsonga, ali ustanovi
da je to nemogu�e. Sada je ve� slika u plesnoj dvorani pokazivala potpuni nered.
Iznenada, Nim se na�e licem u lice s Nancy Moli-neaux. Njeno je lice na�as
izra�avalo nesigurnost.
Njegov bijes plane. �Pretpostavljam da u�ivate u svemu ovome kako biste, kao i
obi�no, mogli o nama pakosno pisati.�
�Samo poku�avam iznijeti �injenice, Goldman.� Po-vrativ�i samosvijest, gospo�ica
Molineaux se nasmije�i: �Tamo gdje smatram da je potrebno, ispitam pone�to prije
nego pi�em o tome.�
�Da, jednostrana, iskrivljena ispitivanja!� Nim im-pulsivno poka�e preko dvorane na
Davevja Birdsonga koji je i dalje govorio u walkie-talkie. �Za�to ne ispitujete o
njemu?�
�Recite mi jedan dobar razlog za�to bi to trebalo.�
�Vjerujem da on stvara ovaj nered ovdje.�
�Znate li to zasigurno?�
�Ne�, prizna Nim.
�Tada, dopustite da vam ne�to ka�em. Bez obzira na to je li on pomogao ili ne, ovaj
se nered dogodio
zato �to mnogi ljudi vjeruju da se Golden State Power and Light kompanijom ne
upravlja onako kako bi trebalo. Ili se vi nikada ne suo�avate sa stvarno��u?�
Prezirno pogledav�i Nima, Nancy Molineaux se okrene i ode.
Buka izvana se jo� poja�a, a kao poja�anje ve� postoje�em neredu u dvorani, unutra
provali nova grupa prido�lica. Iza njih dolazilo je jo� ljudi, me�u njima i oni
koji su nosili plakate i parole protiv GSP&L kompanije.
Kasnije se saznalo �to se zapravo dogodilo � nekoliko pojedinaca, dioni�ara koji
nisu mogli u�i ni u jednu dvoranu, nagovorilo je i ostale da im pomognu, te da
zajedno na silu u�u u plesnu dvoranu. Zajedni�ki su odstranili privremene zapreke i
nadvladali slu�benike sigurnosti i ostale slu�benike GSP&L kompanije.
Doslovce u isto vrijeme, masa demonstranata navalila je na kordon policije, ovaj
puta ga provalila, i izvana prodrla u hotel. Demonstranti su se slijevali u hotel
kre�u�i prema glavnoj dvorani gdje su se priklju�ili grupi dioni�ara koja je prva
probila ograde.
Kao �to je Nim sumnjao, ali nije mogao dokazati, Davey Birdsong je upravljao svime
� po�ev�i od bacanja raj�ica � izdavaju�i naredbe preko walkie-tal-kieja. Jednako
kao �to je p&lfp grupa organizirala demonstracije pred hotelom, ubacili su se i
me�u dioni�are � jednostavnim i zakonitim na�inom � tako �to su prije nekoliko
mjeseci neki njeni �lanovi, uklju�uju�i i Davevja Birdsonga, kupili po jednu
dionicu GSP&L kompanije.
U buci koja je nastala kao posljedica svih tih doga�aja, samo je nekolicina �ula
preko zvu�nika glas J. Erica Humphrevja koji je objavio: �Ovaj se sastanak prekida.
Ponovno �e zapo�eti radom otprilike za pola sata.�
6. POGLAVLJE
U dnevnoj sobi svog slana, Karen je uputila Nimu isti onaj blistavi smije�ak kojeg
se sje�ao s njihovog pre�a�njeg susreta. Tada je s razujnijevanjem rekla: �Znam da
vam je ova sedmica bila vrlo te�ka. �itala
sam o va�oj godi�njoj skup�tini, a i vidjela ne�to od toga na televiziji.�
Nim se instinktivno isceri. Televizija je uglavnom prikazala prizore pobune i
nereda, ne obra�aju�i pa�nju na slo�ene izjave o kojima se raspravljalo za vrijeme
petosatnog poslovnog dijela skup�tine � pitanja, odgovore, izglasavanja zaklju�aka
� sve ono �to se doga�alo nakon prisilnog prekida. (Da bude pravedan, Nim je morao
priznati da je televizija imala samo materijal snimljen pred hotelom. Gledaju�i
unatrag, uvi�ao je da bi bilo bolje da su im dopustili ulaz u glavnu dvoranu.) U
toku polsatnog prekida uspostavljen je red, i onda je zapo�eo maratonski sastanak.
Na kraju, ni�ta se nije izmijenilo osim �to su svi sudionici bili iscrpljeni, i �to
je mnogo onoga �to je trebalo-re�i bilo otvoreno re�eno. Na Nimovo iznena�enje,
najpotpuniji i najobjektivniji prikaz pojavio se slijede�eg dana u California
Examineru u rubrici Nancy Molineaux.
�Ako nemate ni�ta protiv�, Nim re�e Karen, �za trenutak bih �elio izbrisati na�
godi�nji cirkus iz razgovora.�
�Smatrajte ga izbrisanim, Nimrod. Kakva godi�nja skup�tina? �ak nisam nikada ni
�ula da se odr�avala.�
Nim se nasmije. �Svidjela mi se va�a poezija. Jeste li objavili koju pjesmu?�
.
Ona odmahne glavom, i to ga ponovno podsjeti, sada, dok je sjedio u naslonja�u njoj
nasuprot, da je to jedini dio tijela koji Karen mo�e pokrenuti.
Danas je do�ao ovamo djelomi�no zato �to je osjetio potrebu da se, makar i na
kratko vrijeme, makne iz zbrke i posla u GSP&L kompaniji. Osim toga silno je �elio
ponovno vidjeti Karen Sloan. Ta je �elja sada bila jo� i poja�ana njenim �armom i
izvanrednom ljepotom. Bila je lijepa, upravo onako kako je se sje�ao � do ramena
joj se spu�tala blistava plava kosa, lice joj je bilo savr�eno skladno, usne pune i
bez mane, ko�a mlije�no svjetlucava.
Nim se malo hirovito pitao nije li na putu da se zaljubi. Ako se to dogodi, to �e
biti druga�ije. U mnogim je prilikama u�ivao u seksu bez ljubavi. Ali s Karen, to
bi bila ljubav bez seksa.
�Poeziju pi�em za zadovoljstvo�, re�e Karen. �Kad ste do�li, radila sam na jednom
govoru.�1
Ve� je primijetio elektri�ni pisa�i stroj � napola na-tipkanim papirom u njemu.
Stroj se nalazio iza Karen. Na stolu uz Karenina invalidska kolica bilo je ra�ireno
jo� papira.
�Govor? Kome? I o �emu?�
�Bit �e to govor za kongres pravnika. Grupa dr�avnih pravnika radi na izvje�taju o
zakonima koji se primjenjuju na invalide �-.. u ve�ini dr�ava, pa �ak i u drugim
zemljama. Postoje zakoni koji se mogu primijeniti, a ima i takvih koji nisu dobri.
Prou�ila sam ih.�
�Vi �ete govoriti pravnicima o pravu?�
�Za�to ne? Oni se za�ahure u tteorije. Treba im netko tko �e im re�i iz iskustva
�to se prakti�ki doga�a u okviru tih zakona i pravila. Zato su me zamolili da ja to
u�inim. Osim toga, to sam ve� i radila. Uglavnom �u govoriti o paraplegi�arima i
kvadriplegi�arima i razjasnit �u neke pogre�ne predod�be.� ; �Koje pogre�ne
predod�be?�
Dok su razgovarali, iz susjedne prostorije �uli su se kuhinjski zvu�i. Kad je
jutros Nim telefonirao, Karen ga je pozvala na ru�ak.
Sada je Josie, koju je Nim upoznao prilikom pre�a-�njeg posjeta, a koja je bila
doma�ica i pomo�nica u jednoj osobi, pripremala ru�ak; �
�Prije nego vam odgovorim na to pitanje�, re�e Karen, �po�ela mi je trnuti desna
noga. Ho�ete li mi je pomaknuti?� ;
On ustane i nesigurno pri�e invalidskim kolicima. Karenina desna' noga bila je
prekri�ena preko lijeve.
�Samo ih slo�ite na drugi na�in. Lijevu preko desne, molim.� Rekla je to
jednostavno, i dok je Nim posegnuo rukama da to u�ini, postane svjestan toga da su
njene noge u najlon �arapama bile vitke i privla�ne. A kad ih je dotaknuo, osjetio
je njihovu toplinu i trenuta�no uzbu�enje.
�Hvala�, re�e Karen. �Imate nje�ne ruke.� Kad je vidjela iznena�enje na njegovu
licu, dodala je: �I to je jedna od pogre�nih predod�bi.�
��to?�
�Mi�ljenje da su svi paralizirani ljudi ostali i bez osjeta. Istina je da neki ne
mogu ni�ta osjetiti, ali i to da ljudi, poput mene koji su prebqljeli dje�ju
paralizu, mogu imati sve osjete potpuno sa�uvane. Zato su svi
moji osjetni podra�aji isti kao i kod svih drugih iako ne mogu micati udovima. Zbog
toga moja ruka ili noga mo�e utrnuti ili ,zaspati' i onda joj se mora promijeniti
polo�aj, kao �to ste vi to upravo u�inili.�
Nim prizna: �U pravu ste. Mislim da sam i ja tako nesvjesno, mislio.�
�Znam.� Obijesno se nasmije�i. �Ali mogla sam osjetiti va�e ruke na svojim nogama,
i ako ba� ho�ete znati, to mi se prili�no dopalo.�
Iznenada mu padne na pamet neobi�na, zaprepa��u-ju�a misao, ali on je brzo odbaci i
re�e: �Recite mi jo� koju pogre�nu predod�bu.�
�Da se od kvadriplegi�ara ne smije tra�iti da govore o sebi. Iznenadili biste se da
znate koliki ljudi se te�ko odlu�uju, zbunjeni su, pa �ak i upla�eni kad moraju
do�i u doticaj s nama.�
�Da li se to �esto doga�a?�
�Neprestano. Pro�lu me je sedmicu moja sestra Cvnthia odvela na ru�ak u restoran.
Kad je do�ao konobar, zapisao je njenu narud�bu, a onda ne gledaju�i me upitao: ,A
�to �e ona naru�iti?' Cvnthia, bog je blagoslovio, odgovorila mu je: ,Za�to je ne
upitate?' Pa �ak i onda kad je pisao moju narud�bu, nije me gledao.�
Nim je �utio, a onda se nagnuo, naprijed, uzeo Ka-reninu ruku u svoju i tako je
zadr�ao. �Stidim se zbog svih nas.�
�Nemojte se stidjeti. Vi se, Nimrode, iskupljujete za mnoge.�
Pu�taju�i njenu ruku re�e: �Posljednji put kad sam bio ovdje, malo ste govorili o
svojoj obitelji.�
�Danas vam ne�u morati o njima govoriti, jer �ete ih upoznati � ili barem moje
roditelje. Nadam se da nemate ni�ta protiv. Oni �e navratiti odmah nakon ru�ka.
Danas moja majka ne radi, a otac radi na nekom instalaterskom poslu ovdje u
blizini.�
Karen je objasnila da su njeni roditelji podrijetlom iz Austrije, te da su sredinom
tridesetih godina, kad su se ratni oblaci nadvili nad Evropom, dovedeni u Ameriku.
Tada jo� nisu imali ni dvadeset godina. Upoznali su se u Kaliforniji i tamo se
vjen�ali, te imali dvije k�eri � Cvnthiju i Karen. Prezime njenog oca bilo je
Slonhauser, ali je tijekom naturalizacije amerikanizirano pa je postalo Sloan.
Karen i Cvnthia su znale
vrlo malo o svom austrijskom podrijetlu, i odgojene su kao ro�ene Amerikanke.
�To zna�i da je Cvnthia starija od vas.� �Tri godine. I vrlo je lijepa. Moja velika
sestra! �elim da je upoznate, jednom drugom prilikom.�
Zvukovi u kuhinji su prestali, i na vratima se pojavi Josie guraju�i pred sobom
natovarena kolica za poslu�ivanje. Pred Nima postavi stoli� za preklapanje, a na
Karenina kolica pri�vrsti poslu�avnik. Poslu�ila je ru�ak � hladnog lososa sa
salatom i topli francuski kruh. Josie nato�i vino u dvije �a�e. Bio je to ohla�en
Louis Martini Pinot Chardonnav. �Ne mogu sebi priu�titi vino svaki dan, ali danas
je poseban dan � jer ste se vi vratili�, re�e Karen.
Josie upita: �Da li da te ja nahranim, ili �e to u�initi gospodin Goldman?�
�Nimrode, biste li htjeli to u�initi?� upita Karen.
�Da�, odgovori Nim, �ali ako u�inim ne�to pogre�no, morat �ete mi re�i.�
�To zaista nije te�ko. Kad otvorim usta, stavite mi ne�to hrane u njih. Samo �to
�ete morati raditi dva puta iste stvari � hraniti sebe i mene.�
Baciv�i pogled na Karen i nasmije�iv�i joj se, Josie se vrati u kuhinju.
�Vidite�, re�e Karen u toku ru�ka i nakon �to je popila gutljaj vina, �kako vam
dobro ide. Ho�ete li mi, molim, obrisati usta?� On to u�ini ubrusom dok je ona
nagnula glavu prema naprijed.
Nastavljaju�i hraniti Karen, on pomisli, kako u tom �inu postoji neki neobi�an
osje�aj bliskosti, osje�aj da dijele ne�to, da imaju ne�to zajedni�ko, �to nikad
prije nije osjetio. Taj je osje�aj �ak bio u neku ruku i �ulan.
Pri kraju ru�ka, kad su zbog vina bili jo� svjesniji jedno drugoga, Karen re�e:
�Mnogo sam vam rekla o sebi. Sada vi meni recite ne�to o sebi.�
Po�eo je nenametljivo, pri�aju�i joj o svojoj pro�losti � o dje�a�koj dobi,
obitelji, poslu, vjen�anju s Ruth, djeci Leah i Benjvju. Tada, potaknut Kareninim
pitanjima, otkrio joj je i svoje sada�nje sumnje � o vjeri svojih predaka i ho�e li
se ona nastaviti preko njegove djece, o tome kuda je bio usmjeren njegov �ivot, o
budu�nosti njegova braka � ako je bude.
�Sad je dosta�, na kraju je rekao. �Nisam do�ao ovamo da vam
dosa�ujem.� :
Smije�e�i se, Karen odmahne glavom. �Ne vjerujem da biste to ikada mogli, Nimrode.
Vi ste vrlo slo�en �ovjek, a slo�eni ljudi su najzanimljiviji. Osim toga, svi�ate
mi se vi�e nego itko koga sam upoznala kroz dugo, dugo vremena.�
�I ja tako osje�am prema vama�, re�e joj.
Blago rumenilo prelije joj obraze: �Nimrode, biste li me poljubili?�
Dok se digao i pre�ao onih nekoliko stopa koje su ih dijelile, on tiho-re�e: �Vrlo,
vrlo rado.�
Njene su usne bile mekane i podatne, poljubac se produ�io. Ni jedan od njih nije ga
htio prekinuti. Nim pomakne ruke, namjeravaju�i privu�i Karen bli�e k sebi, kad
izvana za�uje zvuk zvonca, otvaranje vrata i glasove --- Josin i jo� dva druga. Nim
pusti da,mu ruke padnu i odmakne se od Karen.
Karen tiho �apne: �Prokletstvo! Ba� sada!� Tada pozove: �U�ite!�, i trenutak
kasnije re�e: �Nimrod, �eljela bih da upoznate moje roditelje.�
Postariji dostojanstven mu�karac guste, prosije�e kovr�ave kose i preplanula lica
ispru�i ruku. Kad je progovorio, glas mu je bio dubok, grlen i jo� se uvijek
osje�alo njegovo austrijsko podrijetlo. �Ja sam Luther Sloan, gospodine Goldman.
Ovo je moja supruga Hen-rietta. Karen nam je pri�ala o vama, a vidjeli smo vas i na
televiziji.� Ruka koju je Nim prihvatio bila je o�ito ruka manuelnog radnika,
�vrsta i �uljevita, ali kao da se �esto i �vrsto pere � nokti su bili �isti. Iako
je Luther Sloan imao na sebi kombinezon na kojem su se jo� uvijek vidjeli tragovi
posla �to ga je upravo napustio, i na njemu se vidjelo da vlasnik na nj pazi, a na
nekoliko mjesta je bio uredno zakrpan.
I Karenina majka se rukuje s Nimom. �Lijepo od vas, gospodine Goldman, da
posje�ujete na�u k�erku. Znam da ona to cijeni kao i mi.� Bila je niska, uredna,
skromno odjevena �ena, kose slo�ene u staromodnu pun�u. Izgledala je starija od
supruga. Nekada je, pomisli Nim, morala biti lijepa, �to bi objasnilo Kareni-nu
ljepotu, ali sada joj je lice bilo ostarjelo, a o�i su pokazivale napetost i umor.
Nim je pretpostavljao da ti znakovi nisu odnedavno na njenom licu.
I
�Ovdje sam zbog jednostavnog razloga � u�ivam u Kareninom dru�tvu�, uvjeravao ih
je.
Kad se Nim vratio do svoje stolice i kad su i stariji Sloanovi sjeli, Josie je
donijela vr� kave i �etiri �alice. Gospo�a Sloan je nato�ila kavu i prinijela
�alicu Kareninim usnama, ,
�Tata, kako idu poslovi?� upita Karen. ,<i
�Ne onako dobro kako bi mogli�, uzdahne Luther Sloan. �Materijal stoji tako mnogo �
svaki dan sve vi�e, ali vi �ete to znati, gospodine Goldman, zar: ne? A kad
zara�unam onoliko koliko stoji mene, te dodam i posao, ljudi misle da ih varam.�
....
�Znam�, re�e Nim. �I nas u Golden State Power and Light kompaniji optu�uju zbog
istih razloga.�
�Ali va�a je velika kompanija s velikim zale�em, a ja imam samo malu radionicu.
Zapo�ljavam jo� tri �ovjeka i sam radim, i ponekad, ka�em vam, jedva da je vrijedno
truda. Osobito sada kad se sjetim svih vladinih obrazaca � svakog dana ih je sve
vi�e � a za polovicu ne znam �to �e im. Ve�eri i vikende provodim ispunjavaju�i te
obrasce, i za to mi nitko ne pla�a.�
Henrietta Sloan ukori supruga: �Luther, ne mora cijeli svijet znati na�e probleme.�
On slegne ramenima. �Pitali su me kako mi ide posao, i ja sam im odgovorio istinu.�
�Ipak, Karen�, re�e Henrietta Sloan svojoj k�eri, �to ne�e ni�ta promijeniti u
na�em odnosu prema tebi, i ti �e� dobiti svoj kombi. Imamo ve� gotovo dovoljno
novaca za ulog, a onda �emo posuditi ostatak.�
�Majko�, pobunila se Karen, �kao �to sam ve� rekla, nema nikakve �urbe. Uspijevam
iza�i iz stana. Josie ide sa mnom.� �
�Ali ne tako �esto kao �to bi mogla, i ne tako daleko kako bi �eljela.� Maj�ina se
usta �vrsto stisnu. �Dobit �e� kombi. Obe�ajem ti, uskoro.�
�I ja sam o tome razmi�ljao�, re�e Nim. �Posljednji put kad sam bio ovdje Karen je
spomenula kombi u koji biJ mogla stati njena kolica i~ koji bi Josie vozila.�
�Ho�ete lij molim svi prestati brinuti o tome! Molim!� odlu�no re�e Karen.
��<��, ........
�Ja se nisam brinuo. Ali sjetio sam se da na�a
GSP&L kompanija �esto.upotrebljava male kombije go-
_ û (fli' dviJ e JLda&fteuJk prodaje j�also- bi kupila jjojj�,
Mnogi od njih su jo� uvijek u dobrom stanju. Ako ho�ete, mogu zatra�iti jednog od
na�ih slu�benika da pogleda i poku�a prona�i ne�to �to bi mogla biti prigodna
kupnja.
Luther Sloan zablista. �To bi zaista bila velika pomo�. Naravno, ma kako dobar
kombi bio, trebat �e ga pregraditi kako bi u njega mogla u�i kolica i tamo se
pri�vrstiti.�
�Mo�da bismo mogli pomo�i i pri tome�, re�e Nim. �Ne znam, ali pitat �u.�
�Dat �emo vam na� broj telefona�, re�e mu Henrietta Sloan. �Pa ako ne�to saznate,
mo�ete nas nazvati.�
�Nimrod, zaista ste divni i dragi�, re�e Karen.
Nastavili su prijateljski razgovarati, dok se Nim, pogledav�i na sat ne iznenadi
koliko je vremena pro�lo otkako je do�ao. Re�e: �Moram i�i.�
�I mi moramo i�i�, re�e Luther Sloan. �Mijenjam plinske cijevi u nekoj staroj
zgradi, ovdje u blizini � za va� plin, gospodine Goldman. I posao mora danas biti
zavr�en.�
�A za slu�aj da pomislite da ja nemam nikakva posla�, upadne Karen, �podsje�am vas
da moram dovr�iti govor.�
Njeni se roditelji srda�no s njom oproste. Nim ih je slijedio. Prije odlaska, on i
Karen su kratko vrijeme bili nasamu i on je ponovno poljubi. Namjeravao ju je samo
poljubiti u obraz, ali Karen okrene glavu tako da su im se usne srele. S blistavim
smije�kom ona �apne: �Do�i opet. Uskoro.�
Nim i Sloanovi su bili sami u liftu kojim su se spu�tali u prizemlje. Trenutak su
sve troje �utjeli, svako od njih zaokupljen svojim mislima. Tada Henrietta
jednoli�nim glasom re�e: �Poku�avamo u�initi sve �to mo�emo za Karen. Ponekad
po�elimo da to bude vi�e.� Kao �to je Nim ve� primijetio, u njenim se o�ima ponovno
pojave znakovi umora i napetosti � mo�da bli�e osje�aju poraza.
Tiho primijeti: �Mislim da Karen ne osje�a da biste joj morali vi�e dati. Prema
onome �to mi je rekla, ona cijeni va�u podr�ku i sve �to ste za nju u�inili.�
Henrietta nagla�eno zatrese glavom, a pomicanje pun�e na potiljku jo� ja�e istakne
taj pokret. ��to god mi u�inili, to je najmanje �to mo�emo u�initi za nju.
�ak i tada, to je bijedna naknada za ono �to smo u�inili prije mnogo godina.�
Luther blago stavi ruku oko �eninih ramena: �Lieb-chen, sve smo to mnogo puta
pretresli. Nemoj se time optere�ivati. Od toga nema nikakve koristi, samo sebi
�teti�.�
Ona se o�tro okrene prema njemu: �I ti isto tako misli�. I zna� da je to tako.�
Luther uzdahne, a onda se naglo okrene prema Ni-mu i upita ga: �Karen vam je rekla
da je preboljela polio?�
On kimne. �Da, rekla mi je.�
�Je li vam rekla kako je oboljela? I za�to?�
�Ne. Zapravo, ne sasvim.�
Henrietta primijeti: �Obi�no to ne ka�e.�
Do�li su do prizemlja, iza�li iz dizala i zaustavili se u malom, praznom predvorju
dok je Henrietta nastavila:
�Karen je bila petnaest godina i jo� je polazila gimnaziju. Bila je odli�na
u�enica. Bavila se atletikom. �inilo se da pred njom stoji dobra budu�nost.�
�Ono �to moja supruga �eli naglasiti�, doda Luther, �jest da smo tog ljeta nas
dvoje sve uredili da odemo u Evropu. Bilo je to hodo�asni�ko putovanje do ve�ih
mjesta organizirano od na�e protestantske crkve. Uredili smo da Karen ode u ljetni
logor za vrijeme na�e odsutnosti. Sami smo sebi rekli da �e boravak na svje-�em
zraku koristiti Karen. A dvije godine prije toga, i na�a je k�erka Cvnthia bila u
istom logoru.�
�Prava je istina da smo vi�e mislili na sebe nego na Karen�, re�e Henrietta.
Njen suprug nastavi pri�ati kao da ga nije prekinula. �Ali Karen nije �eljela i�i u
taj logor. Postojao je mladi� s kojim se sastajala, a on nije odlazio iz grada.
Karen je �eljela ostati u gradu i biti uz njega. Ali Cvnthia je ve� bila oti�la, i
Karen bi ostala sama.�
�Karen nas je ponovno i ponovno uvjeravala�, re�e Henrietta. �Rekla nam je da to
ni�ta ne zna�i �to �e biti sama, a da joj mo�emo vjerovati �to se ti�e mladi�a, �ak
je govorila i o predosje�aju da �e se ne�to dogoditi ako bude i�la u logor kako smo
�eljeli. Nikad ni- to zaboravila. I nikada ne�u.� , ^,_^^ -, ...
Nimovo vlastito iskustvo pomoglo mu je da do�ara opisan prizor: Sloanove kao mlade
roditelje. Karen koja jedva da je iza�la iz djetinjstva i njihove tri razli�ite
�elje koje su se sukobljavale, Sve troje bili su tako razr li�iti od onoga �to su
kasnije postali. �..
Jo� jednom Luther nastavi govoriti, brzo, kao da se �eli �to prije toga rije�iti.
�Posljedica je bila obiteljska sva�a � nas dvoje na jednoj i Karen na drugoj
strani, Ustrajali smo u tome da ona ode u logor, i na kraju je oti�la. Dok je ona
bila tamo, a mi u Evropi, pojavio se polio. Ona je bila jedna od �rtava.�
�Da je barem ostala kod ku�e, kako je �eljela...� zapo�ne Henrietta.
Njen mu� prekine: �Sad je dosta! Uvjeren sam da je gospodin Goldman shvatio.�
�Da�, blago re�e Nim, �mislini da jesam. �Sjetio se Stihova �to mu ih je Karen
napisala nakon �to je Wally Talbot ml. pretrpio udar elektri�ne struje.
�Da je barem� ovo ili ono
Ovog ili onog dana
Bilo druga�ije za jedan sat ili jedan in�;
Ili da je ne�to zanemareno bilo ura�eno
Ili da je ne�to ura�eno bilo zanemfl.reh.ol
Sada je to bolje razumio. Tada, pretpostavljaju�i da bi trebalo ne�to re�i, a ne
znaju�i sasvim to�no �to, doda: �Ne znam za�to biste vi nastavljali okrivljaVati
sebe za okolnosti...�
Jedan pogled Luthera Sloana i �Molim vas, gospodine Goldman�, u�utkali su ga. Nim
shvati sto je instinktivno trebalo znati: ni�ta se nije moglo re�i: svi su razlozi
ve� re�eni i o�tro odba�eni. Nije postojao na�in, ni sada ni prije, na koji bi se
teret koji su ovo dvoje nosili, mogao smanjiti ma i za sitnicu.
�Henrietta je u pravu�, re�e Luther. �I ja mislim isto kao i ona. Oboje �emo svoju,
krivicu ponijeti u grob.� i
. : j ,-
Njegova supruga doda: �Sad razumijete �to mislim
kad ka�em da ma �to mi u�inili � uklju�iv�i i rad da
bismo joj mogli kupiti kombi � zapravo nije ni�ta.�
, �>T0; nije ,ni�ta'�, re�e Nim. �Bez; obzira na to �to je
istina, to �to vi radite je-mnogo vi�e.nego;mi�ta',� its^
Iza�li su iz predvorja zgrade na ulicu. Nimov je auto bio parkiran nekoliko jardi
dalje.
�Hvala vam �to ste mi to rekli�, re�e. �Poku�at �u ne�to u�initi za taj kombi �im
budem mogao.�
Kao �to je Nim i o�ekivao, dva dana kasnije Karen mu je opet poslala stihove:
Kao dijete
Jesi li ikada tr�ao plo�nikom,
Igraju�i se igre
Zaobila�enja pukotina?
Ili, mnogo kasnije,
U mislima pro�ivljavao opasnost
I �epurio se na zami�ljenim napetim uzetima,
Boje�i se, a opet perverzno �ele�i
Pad i nesre�u?
�Nesre�u� rekoh?
Zabranjena rije�!
Jer postoje i drugi padovi i kazne
Ne sasvim katastrofalne,
Nego ubla�ene �irokogrudno��u
Veselja i ushi�enja.
I zaljubiti se jedan je pad.
Pa ipak razum upozorava:
Pad je pad
Sa samo odgo�enim, a ne izbjegnutim
Povredama i bolima.
Besmislica!
Odbacimo razum!
�ivjele igre na plo�niku, opasnost, napeto u�e!
Jer tko je sada, razuman ili �eli to biti?
Ja nisam.
A ti?
7. POGLAVLJE
Tema je bdo Tunipah.
�Govoriti guverneru ove dr�ave o ma �emu�, re�e J. Eric Humphrev svojim odrje�itim
bostonskim naglaskom, �jednako je kao da ste stavili ruku u kantu
s vodom, �im izvadite ruku iz kante, voda je jednaka kao i prije, kao da ruka nije
nikada ni bila u njoj.�
�Osim �to �e ti ruka biti mokra�, naglasi Ray Paul-sen.
�Vla�na i ljepljiva�, ispravi ga predsjednik.
�Upozorila sam vas�, re�e Teresa Van Buren, �upozorila sam vas odmah nakon prekida
elektri�ne struje prije dva mjeseca, da je javno pam�enje kratka vijeka, da �e
ljudi � uklju�iv�i i politi�are � ubrzo zaboraviti nedostatak energije i razloge
nedostatka.�
�Pam�enje nije guvernerov problem�, uvjeravao ju je Oscar O'Brien. Glavni pravni
savjetnik bio je zajedno s predsjednikom kompanije na nedavnim razgovorima u
glavnom gradu, gdje su iznijeti prijedlozi za nove elektri�ne centrale � uklju�iv�i
i Tunipah. On nastavi: �Postoji samo jedna nezgoda s na�im guvernerom: �eli postati
predsjednik Sjedinjenih Dr�ava. Tako �arko to �eli, da ve� gotovo osje�a okus
polo�aja.�
Nim Goldman re�e: �Tko zna, mo�da bi bio dobar predsjednik.�
�Mo�da bi i mogao biti�, prizna Oscar O'Brien. �U me�uvremenu, Kalifornija je bez
kormila, s guvernerom dr�ave koji ne �eli zauzeti ni jedan stav niti donijeti
ijednu odluku. Osobito ako bi oni mogli povrijediti ma i jednog glasa�a.�
�Ako prihvatimo malo pretjerivanje, onda je to sr� na�eg problema�, re�e Eric
Humphrev.
�Osim toga�, nastavi O' Brien otpuhuju�i dim cigare, �isto vrijedi � zbog sli�nih
iako razli�itih razloga � i za sve ostale javne li�nosti u Sacramentu.�
Njih petero neslu�beno je sjedilo u niskim naslonja�ima u predsjednikovu uredu, u
glavnoj zgradi GSP&L kompanije.
Za manje od dvije sedmice zapo�et �e javna rasprava o novoj, velikog kapaciteta
elektri�noj centrali, na ugljen koja �e se graditi u Tunipahu. Pa iako je projekt
bio od vitalnog zna�enja za Kaliforniju � �to su privatno priznali i guverner i
njegovi vi�i pomo�nici i pravnici � zbog politi�kih razloga ni jedan od njih ne�e
javno podr�ati taj plan. Kompanija, unato� jakim opozicionim snagama, mora to �sama
provesti�.
Guverner je odbio jo� ne�to � molbu GSP&L kompanije da se, zbog hitnosti, javna
rasprava o projektu
Tunipah odr�i istovremeno za sve ustanove koje treba da dadu pristanak za dozvolu
gradnje. Umjesto toga, cijeli �e postupak i�i redovitim tokom. To je zna�ilo
duga�ak zamoran niz rasprava i dokazivanja pred �etiri razli�ita vladina tijela od
kojih se svako zanima za drugi vid projekta, iako im se interesi �esto poklapaju.
Teresa Van Buren upita: �Postoji li ikakva mogu�nost da guverner ili tko drugi
promijeni mi�ljenje?�
�Samo ako kopilani uvide neku korist za sebe�, zare�i Ray Paulsen. �A to ne�e.� U
posljednje je vrijeme Paulsen postajao sve ogor�eniji zbog odgoda koje su
osuje�ivale odobravanje planova. Kako je on bio izvr�ni organ u Odsjeku za opskrbu
energije, imat �e neugodan zadatak da zapo�ne s ograni�enjem isporuke u budu�nosti,
kad se za to uka�e potreba.
�Ray je u pravu�, prizna Oscar O'Brien. �Svi znamo kako nas je ono dru�tvo iz
Sacramenta pustilo da se sami borimo za nuklearnu elektranu iako su svi �
neslu�beno � priznali da je ona potrebna. Nitko od njih nije imao dovoljno
hrabrosti da to ka�e i javno.�
�Dakle, bez obzira na to da li nam se takav stav svi�a ili ga preziremo, imamo ga
opet ovdje�, jetko re�e Eric Humphrey. �A sada o raspravi o Tunipahu. Imam neke
zamisli koje bih htio da �ujete. �elim da na� udio u tim raspravama bude na
najvi�oj razini. Na�i prijedlozi moraju se osnivati na �injenicama, moraju biti
razumni, mirni i dostojanstveni. Prilikom unakrsnog ispitivanja, odgovori svih
na�ih predstavnika moraju biti isto takvi, s posebnim naglaskom na uljudnosti i
strpljivosti. Kao dio taktike, opozicija �e nas poku�ati izazvati. Moramo se
oduprijeti tom izazovu, i �elim da svi na�i predstavnici dobiju takve upute.�
�U�init �emo tako�, re�e Oscar O'Brien.
Ray Paulsen mrko promotri Nima: �Sjeti se da se to ti�e i tebe.�
Nim se isceri. �Ve� se vje�bam u samosvladavanju, Ray, upravo ovoga trenutka.�
Ni jedan nije zaboravio sukob koji su imali na sastanku uprave gdje su Nim i Teresa
Van Buren zastupali mi�ljenje da sredstvima javnog informiranja treba otvoreno re�i
istinu, a Paulsen i ve�ina ostalih mislila je suprotno. Sude�i prema uputama
predsjednika, jo� je uvijek vrijedila �umjerena linija�.
�Oscare, da li jo� uvijek vjeruje� da je neophodno potrebno da se osobno pojavim na
tim javnim raspravama?� upita J. Eric Humphrev.
Oscar O'Brien kimne: �Da, svakako.�
Pitanje je o�ito skrivalo Humphrevjevu �elju da izbjegne istupe u javnosti. U
posljednjih deset dana dogodila su se jo� dva napada bombama na ure�aje GSP&L
kompanije. Ni jedan napad nije uzrokovao ve�ih �teta, ali su podsjetili da jo�
uvijek postoji opasnost za kompaniju i njene slu�benike. Ju�er je netko telefonirao
jednoj mjesnoj radio-stanici i prenio prijetnju rekav�i da �e �uskoro jo�
kriminalaca iz uprave State Piss and Lickspittle kompanije biti ka�njeno za zlo�ine
prema narodu�.
O'Brien doda: �Obe�ajem ti, Eric, da �e� se samo nakratko pojaviti, ali treba da te
unesemo u slu�beni dokument.�
�Dobro�, uzdahne predsjednik.
S cini�nim humorom Nim pomisli kako se na njega ne�e primijeniti politika
neizlaganja. U raspravama koje su bile na pragu, Mm �e se pojaviti kao klju�ni
svjedok. Dok �e ostali �lanovi kompanije govoriti o tehni�kim pojedinostima, Nim �e
morati dati �irok pregled projekta Tunipah. Oscar O'Brien �e ispitivati svjedoke.
Nim i O'Brien su ve� dmali nekoliko pokusa u kojima je sudjelovao i Ray Paulsen.
Tijekom zajedni�kog rada s Oscarom O'Brienom, Nim i Paulsen su potisnuli uobi�ajeno
neprijateljstvo i u nekim trenucima su gotovo bili uzajamno srda�ni.
Iskori�tavaju�i to, Nim je postavio i pitanje kombija za Karen Sloan, jer je i
transport bio jedan od pod-odsjeka u Odsjeku za snabdijevanje energijom.
Na Nimovo iznena�enje, Paulsen se zainteresirao i obe�ao pomo�. U roku od �etrdeset
i osam sati od njihova razgovora, Paulsen je prona�ao prikladan kombi koji �e
uskoro biti na prodaju. �tovi�e, Ray Paulsen je osobno planirao neke izmjene, koje
�e omogu�iti da se Karenina invalidska kolica ukrcaju u kombi i pri�vrste unutar.
Karen je telefonirala Nimu da mu ka�e da ju je posjetio tehni�ar iz GSP&L kompanije
koji je izmjerio njena kolica i provjerio elektri�ne veze.
�Jedna od najboljih stvari koja mi se ikada dogodila�, rekla je Karen Nimu u toku
njihova telefonskog razgovora, �bilo je to �to si onog dana vidio crveni kru�i� na
mapi i kasnije me do�ao posjetiti. Govore�i o tome, dragi Nim, kad �e� opet do�i?
Nadam se, uskoro.� Obe�ao joj je da �e uskoro do�i. Kasnije, Nim je telefonirao
Kareninim roditeljima Lutheru i Henrietti Sloan. Bili su odu�evljeni vije��u o
kombiju i sad su se dogovarali za bankovni kredit koji bi pokrio ve�inu tro�kova.
Glas Oscara O'Briena vrati Nima natrag u sada�njost. �Pretpostavljam da svi znate
kako �e dugo vjerojatno trajati taj cijeli postupak o Tunipahu.�
Paulsen mra�no primijeti: �Prokleto predugo!�
Teresa Van Buren upita: �Oscare, �to misli�, koliko najmanje?�
�Pretpostavljaju�i da uspijemo na razli�itim raspravama, i uzimaju�i u obzir
razli�ita odugovla�enja u dono�enju sudskih odluka, �emu �e na�i protivnici
zacijelo pribje�i � rekao bih �est do sedam godina.� Pravni je savjetnik �u�kao
papirima. �Mo�da �e vas zanimati i cijena. Moj odsjek ra�una da �e na�i tro�kovi �
samo tra�enje dozvole za gradnju bez obzira na to ho�emo li pobijediti ili izgubiti
� iznositi pet i pol milijuna dolara. Prou�avanja o za�titi okoline stajat �e jo�
nekoliko milijuna, a ne�emo ni zabosti lopatu dok ne dobijemo potpuno odobrenje
cjelokupnog projekta.�
�Tess, pobrinimo se da tu vijest razglasimo �to je mogu�e vi�e�, re�e Eric Humphrev
direktorici Odsjeka za vezu s javno��u.
�Poku�at �u�, re�e Teresa Van Buren. �Ali ne mogu jam�iti da �e to uznemiriti mnoge
izvan ove sobe.�
�Uznemirit �e ih kad nestane svjetlo�, odbrusi Humphrev. �U redu, htio bih vidjeti
kako napredujemo, ako uop�e napredujemo, u na�im ostalim zahtjevima � za
hidroelektranu Devil's Gate i geotermalnu elektranu Fincastle ...�
�Ako uop�e napredujemo, pravi je izraz�, re�e O' Brien. Izvijestio ih je da su se,
do sada, uspjeli tek neznatno probiti kroz d�unglu birokracije. Pred njima je bilo
jo� bezbroj poku�aja. U me�uvremenu, rasla je masivna opozicija gradnji centrala.
Devil's Gate i Fincastle.
Slu�aju�i, Nim osjeti kako se u njemu di�e val gnjeva protiv tegobnog i
nedjelotvornog sistema i protiv kompanijine pla�ljivosti i neodlu�nosti da ga o�tro
napadne. Nim je znao da �e imati neprilika na raspravama o Tunipahu. Neprilika u
tome da ostane suzdr�an, te�ko�a u tome da bude strpljiv, da suspregne vlastite
o�tre rije�i koje bi otvoreno rekle istinu.
8. POGLAVLJE
Crven u licu i osje�aju�i se neugodno, J. Eric Hura-phrey je sjedio na povi�enoj
tvrdoj stolici za svjedoke. Bio je tu pola dana � ve� sada nekoliko sati dulje od
�kratkog pojavljivanja� koje mu je obe�ao Oscar 0' Brien.
Tri stope udaljen od njega, u prostoru nalik na sudnicu, stajao je okrenut prema
njemu i nadvisuju�i ga Davey Birdsong. Birdsong se lagano ljuljao premje�taju�i
svoju poprili�nu te�inu s peta na prste, naprijed i natrag, pa opet naprijed i
natrag. �Budu�i da izgleda da ste nagluhi, ponovit �u pitanje. Kolika je va�a
godi�nja pla�a?�
, Humphrey, koji je oklijevao kad je pitanje bilo prvi put postavljeno, baci pogled
prema O'Brienu koji je sjedio na mjestu za savjetnike. Ovaj jedva primjetno slegne
ramenima.
Stisnutih usana, predsjednik GSP&L kompanije odgovori: �Dvije stotine i �etrdeset i
pet tisu�a dolara.�
Birdsong nehajno mahne rukom. �Ne, mom�e, mora da ste me pogre�no razumjeli. Ja
nisam pitao kolika je zarada Golden State Po\vcr and Light kompanije. Pitao sam
koliko vi zara�ujete.�
Humphrey, kojeg to nije zabavljalo, re�e: �To je svota koju sam vam rekao.�
�Jedva da u to mogu vjerovati!� Birdsong se s gluma�kom kretnjom udari po �elu.
�Nisam vjerovao da itko mo�e zaraditi toliko novaca.� Tiho zazvi�di. �Auu!�
Iz vru�e, pretrpane dvorane za rasprave za�u ju se i drugi zvi�duci i uzvici. Netko
vikne: �Mi potro�a�i, mi smo ti koji pla�aju! I to prokleto previ�e!� Za�uje se
pljesak namijenjen ovoj upadici i toptanje nogama.
Na podiju iznad njih, predsjednik Komisije posegne za drvenim �eki�em gledaju�i
dolje na svjedoka, ispitiva�a ii na gledaoce. Nekoliko puta udari njime i naredi:
�Mir!� Bio je to �ovjek tridesetih godina, ru�i�astog dje�a�kog lica. Mjesto u
Komisiji dobio je prije godinu dana, nakon rada u vode�oj politi�koj partiji. Po
struci je bio knjigovo�a, a govorkalo se da je guverne-rov ro�ak.
Dok je on govorio, O'Brien se nespretno podigne: �Gospodine predsjedni�e, zar je
potrebno ovako kinjiti mojega svjedoka?�
Predsjednik je promatrao Birdsonga u njegovoj uniformi � otrcanim trapericama,
�arenoj ko�ulji bez kravate i tenisicama. Naprotiv, Humphrey koji je naru�ivao
svoja trodijcina odijela kod De Lisija u Ncw Yor-ku i tamo odlazio na probe, �to se
ti�e odje�e bio je besprijekoran.
�Postavili ste pitanje i na nj dobili odgovor, gospodine Birdsong�, re�e mu
predsjednik. �Mo�emo i bez glume. Nastavite, molim vas.�
�Naravno, gospodine predsjedni�e.� Birdsong se ponovno okrene prema Ericu
Humphrevju. �Rekli ste, dvije stotine �etrdeset i pet tisu�a dolara?�
�Da.�
�Ima li jo� povlastica koje idu uz to ako ste velika zvjerka ...� (Za�uje se smijeh
me�u gledaocima). �Oprostite � predsjednik komunalne ustanove? Mo�da osobni
automobil?�
�Da.�
�S voza�em?�
�Da.�
�I debeli ra�un za tro�kove?�
�Ne bih ga nazvao ,debelim'�, ljutito re�e Humphrey.
�A golemim?�
Ponovno smijeh iz publike.
Velika nelagodnost Erica Humphreyja postajala je vidljiva. U biti, on je bio
administrator velikog kapaciteta, a nikako grubi borac, te mu je manjkala vje�tina
da iza�e nakraj s takvim sjajnim glumcem kakav je bio Birdsong. Hladno odgovori:
�Moje me du�nosti obvezuju da imam i nekih tro�kova, koje mi kompanija
nadokna�uje.�
�Kladim se daje tako!�
O'Brien se napola digao. Predsjednik komisije mu mahne da sjedne i re�e:
�Ograni�ile se na pitanja, gospodine Birdsong.�
Visok, bradat mu�karac se �iroko naceri. �Razumijem, gospodine!�
Sjede�i u prostoru za publiku, Nim se pjenio. Za�to Humphrev nije odgovorio
iskreno, bez uvijanja i agresivno, kako je mogao i morao? Moja pla�a nije tajna jer
je redovito javljamo svim slu�benim zavodima i mo�e se lako saznati. Uvjeren sam g.
Birdsong da ste je znali prije nego ste postavili pitanje i zbog toga je va�e
iznena�enje la�no i prevarantsko. Osim toga, pla�a nije prevelika za mjesto
predsjednika i generalnog direktora jedne od najve�ih korporacija u zemlji,
�tovi�e, manja je od pla�e predsjednika ve�ine korporacija tako velikih kao �to je
na�a. Jedan od razloga za visinu moje pla�e jest i to, �to su industrijske
organizacije poput GSP&L kompanije svjesne �injenice da moraju biti konkurentne u
vrbovanju i dobivanju najsposobnijih izvr�nih organa. Da budem to�niji, moje
iskustvo i kvalifikacije donijele bi mi istu ili ve�u pla�u i negdje drugdje. Mo�da
vam se taj sistem i ne svi�a previ�e, gospodine Birdsong, ali dok smo zemlja sa
slobodnim, privatnim poduze�ima, stanje je takvo kakvo jest. �to se ti�e automobila
s voza�em, bio mi je ponu�en istovremeno kad i pla�a, na istoj konkurentskoj osnovi
kao i na pretpostavci da su vrijeme i energija generalnog direktora vredniji od
tro�kova uzdr�avanja auta i voza�a. Jo� ne�to o tom autu: i ja sam, kao i ostali
zaposleni rukovodioci, navikao da u njemu radim za vrijeme putovanja s jednog
mjesta na drugo, i vrlo se rijetko u njemu opu�tam. Kona�no, ako su direktori i
dioni�ari nezadovoljni mojim radom za novac koji dobivam, imaju mo� da me
smijene...
Ali ne! Nim je tmurno razmi�ljao: uvijek blagi pristup, pretjerana zabrinutost o
tome kakvu �e sliku javnost dobiti, oprez, nikada se ne suprotstaviti Birdson-gima
na ovom svijetu primjenjuju�i njihovu vlastitu, grubu taktiku � to je bila slika
ovoga dana�njeg dana. Dana�njeg, kao i dana koji �e tek do�i.
Bio je to drugi dan prvog stadija javne rasprave o tra�enju dozvole za izradnju
Tunipaha. Prethodni je dan bio ispunjen formalnostima, uklju�iv�i i podno�e-
nje gigantske �Obavijesti o namjerama� na petsto stranica, tiskane u trista pedeset
primjeraka. Bio je to prvi od dokumenata koje je GSP&L kompanija morala podnijeti.
O'Brien je cini�ki primijetio: �Do vremena kad budemo zavr�ili sve te procedure,
morat �e se poru�iti cijela �uma drve�a da bi se nabavio papir koji �emo
upotrijebiti, a kad bismo ga skupili na jedno mjesto, mogao bi ispuniti cijelu
knji�nicu ili potopiti brod.�
Ujutro tog dana, J. Eric Humphrev bio je pozvan kao prvi svjedok tra�itelja.
O'Brien je brzo proveo predsjednika kroz nabrajanje potreba i opravdanja za
izgradnju Tunipaha i prednosti izabranog mjesta � kao �to mu je i bio obe�ao.
Tada je slijedilo dulje ispitivanje pravnog savjetnika Komisije, te nakon toga
ispitivanje Rodericka Prit-chetta, glavnog tajnika Sequoia kluba. Oba unakrsna
ispitivanja, iako je svako trajalo vi�e od jednog sata, bila su konstruktivna i
umjerena. Davey Birdsong koji je bio slijede�i ispitiva� i nastupao u ime p&lfp,
o�ivio je tok ispitivanja na o�ito zadovoljstvo prista�a u publici.
�Dakle, gospodine Humphrev�, nastavio je, �pretpostavljam da se ujutro budite
razmi�ljaju�i kako morate ne�to uraditi da biste opravdali primanje te goleme
pla�e. Je li tako?�
O'Brien smjesta vikne: �Prigovor!�
�Prihva�en�, najavi predsjednik Komisije.
To nije smetalo Birdsonga. �Upitat �u to na drugi na�in. Osje�a� li to kao glavni
dio svog posla, Eric, dijete, da mora� izmi�ljati ovakve planove � poput ovog s
Tunipahom � koji �e tvojoj kompaniji donijeti golemu zaradu?�
�Prigovor!�
Birdsong se okrene prema pravnom savjetniku GSP&L kompanije. �Za�to ne date snimiti
vrpcu? Tada bi trebalo da samo pritisnete dugme a ne da otvarate usta!�
Za�uje se smijeh i poneki pljesak. Istovremeno se mladi predsjednik Komisije nagne
da se ne�to dogovori s �ovjekom koji je bio do njega. Bio je to stariji sudac
administrativnog prava, dr�avni slu�benik koji je imao veliko iskustvo u raspravama
ovakve vrste. Dok je on
tiho govorio, moglo se vidjeti kako stariji �ovjek odmahuje glavom.
�Prigovor se odbija�, najavi predsjednik komisije, a onda doda: �Gospodine
Birdsong, mi dopu�tamo dosta velike slobode na ovakvim raspravama, ali molim vas da
sve svjedoke oslovljavate s po�tovanjem upotrebljavaju�i njihova prava imena a ne �
poku�ao je suspregnuti smije�ak, ali bez uspjeha � �staro mom�e, ili Eric, dijete�.
Jo� ne�to � �eljeli bismo neki dokaz da je va� na�in ispitivanja povezan s
projektom.�
�Oh, da, povezan je, kako ne! On je zaista povezan.� Birdsongov je odgovor bio
pretjerano srda�an. A onda, kao da mijenja brzinu u automobilu, preuzme ulogu
pokornog molitelja. �Ali, molim vas, gospodine predsjedni�e, shvatite, ja sam samo
jednostavan �ovjek koji zastupa jednostavne ljude, a ne va�an pomodan pravnik poput
ovog starog dragog Oscara.� Poka�e na O'Bri-ena. �Prema tome, ako sam nespretan,
previ�e prijateljski, ili pravim gre�ke ...�
Predsjednik Komisije uzdahne. �Samo nastavite. Molim!�
�Da gospodine! Naravno, gospodine!� Birdsong se okrene prema Humphrevju. ��uli ste
�ovjeka! Tratite predsjednikovo vrijeme! Sada, prestanite se izvla�iti, i
odgovorite na pitanje!�
O'Brien upadne: �Koje pitanje? Neka budem proklet ako ga se sje�am! Uvjeren sam da
ga se svjedok ne sje�a.�
Predsjednik Komisije re�e: �Zapisni�ar �e pro�itati pitanje iz zapisnika.�
Proces se na trenutak prekine dok je stenodaktilo-graf listao po stranicama svojeg
notesa ne bi li prona�ao pitanje. Ljudi koji su sjedili na tvrdim stolicama i
klupama, pomaknu se ne bi li se udobnije smjestili. U stra�njem dijelu dvorane
nekoliko je ljudi iza�lo, a pri-do�lice su sjeli na njihova mjesta. Kao �to su
sudionici te rasprave znali, taj prizor kao i oni koji slijede ponavljat �e se
slijede�eh mjeseci i godina bezbroj puta prije nego se donese ikakva odluka.
To se doga�alo u dvorani za rasprave oblo�enoj hra-stovinom u dvanaestorokatnom
neboderu blizu sredi�ta grada. Zgradu je zauzimala Kalifornijska energetska
komisija koja je sada vodila raspravu o projektu. To�-
no nasuprot, na drugoj strani ulice, bila je zgrada Komisije za komunalne slu�be
dr�ave Kalifornije, gdje �e se kasnije ispitivati projekt Tunipah. Velik dio
ispitivanja bit �e jednak ovom, koje se sada provodi. Izme�u te dvije odvojene
komisije postojala je jako izra�ena ljubomora i borba za presti� �to je ponekad
podsje�alo na �Alicu u zemlji �udesa�.
Uskoro �e se jo� dvije dr�avne ustanove uklju�iti u tu igru i voditi vlastita javna
ispitivanja. Bit �e to Odbor za kvalitetu vodenih izvora Kalifornije i Odbor za
kvalitetu zraka Kalifornije. Svaka od tih �etiriju dr�avnih komisija dobit �e svu
dokumentaciju stvorenu tijekom ispitivanja ostalih triju, ali se na ve�inu tog
materijala nitko ne�e osvrnuti.
Tada, na ni�oj razini, trebalo je zadovoljiti Oblasnu kontrolu zaga�ivanja zraka,
koja bi mogla zatra�iti jo� ve�a ograni�enja nego spomenute dr�avne komisije.
Privatno, O'Brien je to ovako opisao: �Nitko tko nije izravno uklju�en ne bi
vjerovao koliko se puta sve beskorisno ponavlja. Nas koji u tome sudjelujemo, i one
koji su postavili ovakav sistem, trebalo bi proglasiti potpunim lu�acima. Za javni
bud�et bilo bi daleko jeftinije i uspje�nije da nas sve zatvore u ludnicu.�
Stenodaktilograf je zavr�avao �itanje: �... planove �� poput ovog s Tunipahom �
koji �e tvojoj kompaniji donijeti golemu zaradu?�
�Svrha Tunipaha�, odgovori Humphrcv, �jest da poslu�i na�im potro�a�ima i javnosti
uop�e, �to nam je uvijek i cilj, kako bismo na vrijeme osigurali dovoljnu koli�inu
energije za zahtjeve koji se stalno pove�avaju. Zarada je drugorazredna.�
�Ali bit �e tu i zarade�, ustrajao je Birdsong.
�Naravno. Mi smo javna kompanija koja ima obaveza prema svojim investitorima ...�
�Velike zarade? Zarade koje se ra�unaju milijunima?�
�Zbog izvanredne veli�ine projekta i golemog ulaganja, mi �emo izdati obveznice i
dionice koje se ne mogu prodati investitorima dok ...�
Birdsong ga o�tro prekine: �Odgovorite s ,da' ili ,ne'. Ho�e li biti milijunske
zarade?�
Predsjednik GSP&L kompanije pocrveni. �Vjerojatno � da.�
Jo� jednom se njegov mu�itelj njihao naprijed-na-trag na petama. �Prema tome,
gospodine Humphrev, imamo samo va�u rije� o tome da li zarada ili slu�ba
potro�a�ima dolazi na prvo mjesto � rije� �ovjeka koji, ako se ta monstruozna
obmana � Tunipah � nametne javnosti, mora zaraditi na svaki mogu�i na�in.�
�Prigovor!� umorno re�e O'Brien. �To nije pitanje. To je pristrana, nedokazana
tvrdnja koja razjaruje.�
�Toliko mnogo velikih rije�i! U redu, povla�im to.� Birdsong se sam javi prije nego
je predsjednik mogao i�ta re�i. Naceri se. ��ini mi se da me svladao osje�aj
po�tenja.�
O'Brien je izgledao kao da �e ponovno ulo�iti prigovor, ali onda odlu�i da je bolje
da to ne u�ini.
Birdsong i ostali znali su da �e sve to biti u zapisniku, bez obzira na to �to je
izjava povu�ena. Novinari kod stola za �tampu imali su tako�er pognute glave i
ne�to su brzo zapisivali � ne�to �to prije nisu radili.
Jo� uvijek promatraju�i iz publike, Nim je razmi�ljao kako �e, bez sumnje,
komentari Davevja Birdson-ga biti nagla�eni u sutra�njim izvje�tajima, jer je vo�a
p&lfp grupe ponovno pridonio njihovoj �arolikosti.
Me�u novinarima Nim je mogao vidjeti i crnu novinarku Nancy Molineaux. Pa�ljivo je
promatrala Bird-songa, ni�ta ne pi�u�i nego nepomi�no, uspravno sjede�i. Ta je poza
isticala njene visoke jagodi�ne kosti, lijepo iako odbojno lice i visoko vitko
tijelo. Izraz lica bio joj je zami�ljen. Nim je pretpostavljao da je i ona u�ivala
u Birdsongovoj predstavi.
Ranije, ujutro gospo�ica Molineaux i Nim su se nakratko sreli pred dvoranom za
ispitivanje. Kad je on kratko kimnuo, ona je samo podigla jednu obrvu i podrugljivo
mu se nasmije�ila.
Birdsong je ponovno postavljao pitanja. �Recite mi, Eric, staro mom�e ... oh,
oprostite! � gospodine Humphrev � jeste li ikada �uli za �tednju?�
�Naravno.�
�Jeste li svjesni toga da postoji velik broj ljudi koji vjeruju da ne bi bio
potreban projekt poput Tunipaha kad biste se vi ozbiljno pozabavili �tednjom?
Mislim, kad biste se stvarno pozabavili njome a ne samo u igri, kad biste je tako
ozbiljno shvatili kao �to sada ozbilj-
no tra�ite dozvolu za izgradnju vi�e centrala kako bi pove�ali svoje zarade?�
O'Brien je ve� napola ustao kad je Humphrev rekao: �Odgovorit �u na to pitanje.�
Pravnik se povu�e.
�Ponajprije, mi u Golden State Povver and Light kompaniji ne poku�avamo prodati
vi�e elektri�ne struje. Nekada smo to radili, ali sad ve� vrlo dugo to ne radimo.
Umjesto toga, mi tra�imo �tednju, i to vrlo ozbiljno. Ali �tednja, iako poma�e,
ne�e nikada isklju�iti stalni porast potreba elektri�ne energije, i zbog toga
tra�imo dozvolu za Tunipah.�
Birdsong ga potakne: �I to je va�e mi�ljenje?�
�Naravno, to je moje mi�ljenje.�
�Je li to isto tako pristrano mi�ljenje kao i ono kad ste od nas tra�ili da vam
vjerujemo da vam nije stalo ho�e li Tunipah donijeti zaradu ili ne?�
O'Brien se pobuni: �To je pogre�no tuma�enje. Svjedok nije rekao da njemu nije
stalo do zarade.�
�Prihvatit �u to.� Iznenada se okrene prema O'Bri-enu. �inilo se kao da mu i tijelo
raste kako je podizao glas: �Mi znamo da svi vi u Golden State kompaniji brinete o
zaradi � velikoj, debeloj, pretjeranoj zaradi na ra�un malih potro�a�a,
jednostavnih radnih ljudi ove zemlje koji uredno pla�aju svoje ra�une i koji �e
biti optere�eni tro�kovima Tunipaha ako ...�
Ostatak rije�i se izgubio u poklicima odobravanja, pljesku i lupanju nogama u
slu�ateljstvu. Usred sve te buke, predsjednik je lupao drvenim �eki�em i vikao:
�Mir! Red!�
�ovjek koji je sjedio do Nima i koji se pridru�io poklicima, primijetio je Nimovu
�utnju. Ratoborno ga upita: �Zar tebi nije stalo, frajer?�
�Da, stalo mi je�, odgovori Nim.
Nim je bio svjestan da bi, kad bi to bila prava sudska rasprava, postojala velika
vjerojatnost da bi Davey Birdsong ve� davno bio ka�njen globom zbog uvrede. Ali
sada, a ni kasnije, ne�e biti ka�njen. Izgled prostorije, koja je nalikovala na
sudnicu, bio je samo fasada. Pri raspravama te vrste, namjerno se povremeno
dopu�tao nered i pomanjkanje discipline. Oscar O'Brien je objasnio razloge za to na
jednom od prethodnih sastanaka gdje im je davao upute.
�Danas su javne komisije u velikom strahu da bi, ako ne dopuste svima i svakom da
bez ikakvog ograni�enja rekne �to misli, kasnije mogle biti optu�ene da su
ispustile va�ne dokaze. Kad bi se to dogodilo, to bi moglo zna�iti potpunu promjenu
odluke i poni�tilo bi rad od nekoliko godina samo zato �to se nekoj budali reklo da
zave�e, ili jer nije bio usvojen neki manji argument. Nitko to ne �eli � pa ni mi.
Zbog toga demagozi, bezveznjaci i ostali, op�om suglasno��u imaju dopu�tenje da
pitaju �to ho�e i koliko ho�e. To produ�ava javne rasprave, ali ih u kona�nom
rezultatu vjerojatno skra�uje.�
Zbog toga je iskusan sudac administrativnog prava odmahnuo glavom kad ga je
predsjednik Komisije upitao da li da uva�i prigovor na Birdsongovo sporno pitanje.
Nim je to znao.
O'Brien je jo� ne�to objasnio. Rekao im je da pravnici poput njega koji zastupaju
stranku koja tra�i pravo, postavljaju manje prigovora nego bi to �inili u sudnici.
��uvamo ih za ne�to �to je potpuno pogre�no i mora biti ispravljeno u zapisniku.�
Nim je vjerovao da su O'Brienovi prigovori za vrijeme unakrsnog ispitivanja J.
Erica Humphrevja, osobito kad ga je ispitivao Birdsong, bili uglavnom zato
postavljeni da umire Humphrevja, njegova �efa, koji ionako nije bio odu�evljen da
se pojavi na toj raspravi.
Nim je bio prili�no siguran da �e ga O'Brien vrlo vjerojatno pustiti da se bori sam
za sebe kad do�e njegovo vrijeme da zauzme mjesto za svjedoke.
�Hajde da se vratimo natrag na te goleme zarade o kojima smo govorili�, nastavi
Davey Birdsong. �Razmotrimo posljedice koje �e one imati na mjese�ne ra�une
potro�a�a ...�
Vo�a grupe p&lfp nastavio je ispitivanje daljnjih pola sata. Upotrijebio je
sugerirane odgovore, pitanja su bila puna nedokazanih �injenica, prekidao je
ispitivanje da bi glumio poput klauna, ali svoju namjeru da doka�e da je glavni
razlog za izgradnju Tunipaha golema zarada, provodio je dosljedno. Nim je sam sebi
priznao da je, iako su optu�be bile la�ne, ponavljanje u stilu Goebbelsa bilo
uspje�no. Bez sumnje, njegove �e se tvrdnje ponavljati u izvje�tajima, i tako �e
dobiti
na vjerodostojnosti, �to je, dakako, bio jedan od Bird-songovih ciljeva.
�Hvala vam, gospodine Humphrev�, rekao je predsjednik komisije kad je, predsjednik
GSP&L kompanije si�ao s podija za svjedoke. J. Eric Humphrev kinine, i s o�itim
olak�anjem napusti dvoranu.
Slijedila su jo� dva svjedoka GSP&L kompanije. Obojica su bili in�enjeri,
stru�njaci. Njihovo svjedo�enje i unakrsno ispitivanje pro�lo je bez posebnih
doga�aja, ali je ispunilo dva slijede�a dana. Nakon toga, rasprava je bila
prekinuta do slijede�eg ponedjeljka. Nim koji �e imati najve�i teret u
predstavljanju projekta GSP&L kompanije, bit �e prvi svjedok u nastavku rasprave.
9. POGLAVLJE
Prije tri sedmice kad je Ruth Goldman iznenadila Nima rekav�i mu da ima namjeru
napustiti ku�u za neko vrijeme, on je mislio da �e se ona predomisliti. Ali nije.
Sada, u petak nave�er, za vrijeme prekida rasprave o Tunipahu u toku vikenda, Nim
se na�e sam u ku�i. Prije odlaska, Ruth je odvela Leah i Benjvja svojim
roditeljima. Dogovor je bio da �e oboje djece ostati kod Neubergerovih dok se Ruth
ne vrati, ma kad to bilo.
Ruth je bila vrlo neodre�ena u tom pogledu, jednako kao �to je i odbila da ka�e
kamo ide i s kime. �Vjerojatno �u izbivati dvije sedmice, ali mo�da i manje ili
vi�e�, rekla je Nimu prije nekoliko dana.
Ali nije bilo ni�ega neodre�enog u njenom odnosu prema njemu; bila je hladna i
odlu�na. Bilo je to kao da je u sebi donijela odluke, i samo je trebalo da ih
provede u djelo. Nim nije imao pojma kakve su bile te odluke i na koji �e na�in
utjecati na njega. U po�etku je sam sebi rekao da bi trebalo da mu bude stalo, ali
na njegovu �alost, ustanovio je da mu nije stalo. Ili, u najmanju ruku, ne previ�e.
Zbog toga se nije bunio kad mu je Ruth rekla da su njeni planovi zavr�eni i da �e
oti�i iz ku�e krajem sedmice.
Nimu nije bilo svojstveno da se, jednostavno povodi za nekim i pusti da sve ide
svojim tokom. Po priro-.
di je bio navikao da brzo donosi odluke i da unaprijed planira. Te sposobnosti,
primijenjene u poslu, donijele su mu priznanje i napredak. Ali kad se radilo o
njegovu braku, jo� uvijek je bio neodlu�an da li da napravi prvi korak i mo�da se
suo�i sa stvarno��u. Sve je to ostavio Ruth. Ako ona odlu�i da ga zauvijek napusti
i da kasnije zatra�i razvod, �to mu se �inilo prirodnim slijedom, nije osje�ao
�elju da se bori, pa �ak ni da je poku�a odgovoriti od toga. Ipak, on sam ne�e
poduzeti prvi korak. Jo� ne.
Ju�er ju je upitao je li spremna razgovarati o njihovoj situaciji sje�aju�i se
njenih rije�i: �. .. ti i ja se samo pretvaramo da �ivimo u braku. Nismo o tome
razgovarali. Ali mislim da bi trebalo ... Mo�da kad se vratim�.
Za�to �ekati, mislio je Nim.
Ali ona je odgovorila vrlo slu�benim tonom: �Ne. Re�i �u ti kad budem spremna na
to.� I to je bilo sve
0 tome.
Misle�i o rastavi, Nim je �esto razmi�ljao o Leah i Benjvju. Oba djeteta to �e
veoma pogoditi. Bio je toga svjestan, i pomisao da �e ih morati povrijediti ga je
�alostila.
Ali �injenica je da su djeca pre�ivljavala rastave, i Nim je vidio mnogu koja su
rastavu u obitelji primila jednostavno, kao jedan od oblika �ivota. Ne�e biti
nikakvih problema �to se ti�e njegovih susreta s djecom
1 zajedni�kog provo�enja odre�enog vremena. Zapravo, moglo bi se dogoditi da bi u
tom slu�aju bio vi�e s djecom nego sada. To se ve� dogodilo i drugim otu�enim
o�evima.
Sve to mora �ekati Ruthin povratak, zaklju�io je besciljno lutaju�i praznom ku�om
ovog petka uve�e.
Prije pola sata telefonirao je Leah i Benjvju usprkos prigovorima Aarona Neubergera
koji nije �elio da se, osim u hitnim slu�ajevima, upotrebljava njegov telefon na
sabat. Nim je pustio da telefon tako dugo zvoni dok se njegov tast nije predao i
digao slu�alicu. ��elim razgovarati s mojom djecom�, bezobzirno je navaljivao �i
nimalo mi nije stalo je li danas Mikimausov utorak.�
Kad se nekoliko minuta kasnije javila Leah, blago ga je prekorila: �Tata, uzrujao
si djeda.�
Nim je po�elio da ka�e �Dobro!�, ali je to mudro pre�utio, i umjesto toga su
razgovarali o �koli, o skora�njem susretu pliva�a, o satovima baleta. Ni jedno nije
spomenulo Ruth. Osje�ao je da Leah zna da ne�to nije u redu, ali joj je neugodno
pitati ili saznali.
Razgovor s Benjvjem �to je slijedio, ponovno ga je ispunio negodovanjem koje je
�esto osje�ao zbog postupaka tasta i punice.
�Tata, ho�u li imati bar-mitzvah?� upitao je Benjy. �Djed ka�e da moram, a baka
veli da ne�u nikada biti pravi �idov ako ga ne budem imao.�
Do bijesa s tim Neubergerima koji se u sve upli�u! Zar ne bi mogli biti samo djed i
baka koji vole svoju unu�ad i brinu se za njih nekoliko tjedana a ne da odmah
uhvate tu priliku za �irenje propagande me�u djecom? Bilo je gotovo nepristojno
tako brzo ih po�eti obra�ivati i mije�ati se u isklju�iva prava Ruth i Nima kao
roditelja. Nim je �elio o tome sam porazgovarati s Benjvjem, ozbiljno kao odrasli
ljudi, a ne da ga se iznenada stavi pred taj problem. Pa onda, pitao ga je jedan
unutarnji glas, za�to to nisi u�inio? Bilo je dovoljno vremena. Da si razgovarao,
ne bi se sada pitao kako odgovoriti Benjyju.
Nim o�tro odgovori: �Nitko ne mora imati bar-mitzvah. Ja ga nisam imao. A ono �to
ka�e baka, obi�na je besmislica.�
�Djed ka�e da ima mnogo toga �to �u morati nau�im ti.� Benjy je jo� uvijek zvu�ao
kao da je u nedoumici. �On ka�e da sam morao zapo�eti davno prije.�
Da li se u Benjvjcvu tihom, jasnom glasu osje�ala optu�ba? Bilo je mogu�e � zapravo
vjerojatno � pomisli, da je Benjy s deset godina razumio mnogo vi�e negoli su
njegovi stariji pretpostavljali. Da li je stoga Benjvjevo pitanje bilo instinktivno
tra�enje da se poistovjeti s precima? Isto ono tra�enje kojeg je Nim bio svjestan u
sebi, i koje je potisnuo iako ne potpuno? Nije bio u to uvjeren. Ipak, to nije
smanjivalo njegovu srd�bu zbog na�ina na koji je do tog pitanja do�lo. Suzdr�ao se
od jo� jednog o�trog odgovora znaju�i da bi taj samo pogor�ao, a ne pobolj�ao
situaciju.
�Gledaj, sine, ono �to si upravo rekao jednostavno
nije to�no. Ako odlu�imo da ima� bar-mitzvah, ima za
^ joj .mnogo vremeng, ^ggaj^ shvatiti da -djed i
ne
imaju neke poglede na svijet s kojima se mama i ja sla�emo.� Nim nije znao koliko
je to bilo to�no �to se ti�e Ruth, ali nije je bilo tu da mu protuslovi. Nastavi:
��im se mama vrati i ti do�e� ku�i, razgovarat �emo o tome. U redu?�
Benjy je malo neodlu�no rekao �u redu� i Nim je shvatio da ili mora odr�ati
obe�anje dli �e izgubiti sinovo povjerenje. Razmi�ljao je o tome da bi doveo svog
oca iz New Yorka da bude s njima neko vrijeme, kako bi Benjy mogao biti izlo�en i
suprotnom utjecaju. Stari Isaac Goldman, iako je navr�io osamdesetu i bio slaba
zdravlja, jo� uvijek je bio o�tar i cini�an i zajedljiv �to se ti�e �idovstva te
volio lupati po argumentima ortodoksnih �idova Ali ne, ne�e to uraditi, odlu�i Nim.
To bi bilo jednako nepo�teno kao �to su ovog trenutka Neubergeri.
Nakon telefonskog razgovora, dok je mije�ao viski s vodom, Nimov pogled privu�e
Ruthin portret. Bilo je to ulje napravljeno prije nekoliko godina. Umjetnik je
zavidnom vjerno��u prenio na platno Ruthinu dra�esnu ljepotu i mirno�u. Krene prema
slici i po�ne je prou�avati. Lice, osobito meke sive o�i, bile su izvanredno dobro
napravljene. Takva je bila i kosa � blistavo crna, uredno i besprijekorno
po�e�ljana kao i uvijek. Dok je sjedila kao model, Ruth je imala na sebi ve�ernju
haljinu bez naramenica. Tonovi boje mesa njenih dra�esnih ramena su bili upravo
nevjerojatno vjerni. Na jednom je ramenu bio �ak i mali crni made� �to ga je nedugo
nakon izrade portreta dala kirur�ki odstraniti.
Nimove se misli vrate Ruthinoj mirno�i. Nju je slika najbolje prikazivala. Dobro bi
mi sada do�lo ne�to od te mirno�e, pomisli i po�eli da mo�e s Ruth razgovarati o
Benjvju i bar-mitzvahu. Prokletstvo! Kamo je, do �avola, oti�la na dvije sedmice i
tko je taj �ovjek? Nim je bio uvjeren da su Neubergeri ne�to znali. U najmanju
ruku, znali su gdje je mogu na�i. Nim je poznavao svoju suprugu previ�e dobro a da
bi mogao vjerovati da se potpuno odvojila od djece. Bio je jednako uvjeren da mu
njeni roditelji ne�e re�i ni�ta o tome. Ta pomisao ponovno u njemu potakne bijes na
njih.
Nakon jo� jednog pi�a i jo� vi�e lutanja po ku�i vrati se telefonu i okrene broj
ku�e Harrvja Londona.
Nisu razgovarali ve� sedmicu dana, �to je bilo potpuno neuobi�ajeno.
Kad se London javio, Nim ga upita: �Ho�e� li se dovesti do moje ku�e i ne�to
popiti?�
��ao mi je, Nim. Volio bih, ali ne mogu. Imam dogovor za ve�eru. Uskoro odlazim iz
ku�e. Jesi li �uo za posljednji napad bombama?�
�Ne. Kada?�
�Dogodilo se prije jedan sat.�
�Je li netko povrije�en?�
�Ovaj put nije � ali to je i jedina dobra strana u tome.�
Dvije sna�ne bombe bile su postavljene u trafo-sta-nici GSP&L kompanije u
predgra�u, izvijestio ga je Harry London. Kao posljedica, vi�e od �est tisu�a ku�a
u tom podru�ju bilo je sada bez elektri�ne energije. Pokretni transformatori na
kamionima bili su poslani u to podru�je, ali bilo je malo vjerojatno da �e se
potpuna opskrba uspostaviti prije sutra�njeg dana.
�Ti lu�aci postaju pametni�, re�e London. �U�e gdje smo najosjetljiviji, i gdje da
stave svoje praskalice kako bi napravili najvi�e �tete.�
�Znamo li ve� je li to ista grupa?�
�Aha. Prijatelji slobode. Nazvali su Odsjek vijesti na kanalu broj pet malo prije
nego se to dogodilo i rekli im gdje �e se dogoditi. Ipak, bilo je prekasno da se
i�ta u�ini. To je jedanaesti napad bombama u posljednja dva mjeseca. Upravo sam ih
zbrojio.�
Znaju�i da je London iako nije bio izravno uklju�en u istragu, ipak imao svoje
izvore obavijesti, Nim ga upita: �Jesu li policija ili FBI i�ta napredovali?�
�Ni�ta. Rekao sam da ljudi koji to rade postaju pametniji. I stvarno je tako.
Prili�no je sigurno da najprije prou�e svoje ciljeve, zatim odlu�e gdje se mogu
najprije i najsigurnije povu�i i u�initi najvi�e �tete, a tek onda udare. Ti
Prijatelji slobode znaju, jednako dobro kao i mi, da bi nam trebala �itava armija
da sve �uvamo.�
�I nemamo nikakvih indicija?�
�Opet ni�ta. Sje�a� se �to sam ti jednom rekao?
Ako pajkani rije�e taj slu�aj, bit �e. to zbog �iste sre�e
.iM zalp �to je netko postao nepa�ljiv. Nim, to niie kao
u romanima ili na TV, gdje se svi zlo�ini uvijek otkriju. U stvarnom �ivotu
policije �esto se ne otkriju.�
�To znam�, re�e Nim malo razdra�en time �to je Harry London opet preuzeo svoju
ulogu predava�a.
�Pa ipak, ne�to postoji�, zami�ljeno re�e �ef Odsjeka za za�titu vlasni�tva.
��to je to?�
�Neko vrijeme smo imali manje napada, gotovo su potpuno prestali. Sad opet di�u
glavu, pa izgleda kao da su ljudi koji to rade dobili novi izvor eksploziva ili
novca, ili jedno i drugo.�
Nim je malo razmi�ljao o tome, a onda je promijenio temu razgovora: ��to ima novo u
vezi s kra�om energije?�
�Ne ba� mnogo. Naravno, veoma se trudimo i uhvatimo neke sitne ribe. Imamo jo� dva
tuceta slu�ajeva preure�enja brojila, koje �emo tu�iti sudu. Ali to izgleda kao da
krpa� stotinu rupa a zna� da postoje deseci tisu�a, samo nema� vremena ni ljudi da
ih na�e�.�
��to je s onom velikom uredskom zgradom? Onom gdje ima� nekoga koji pazi?�
��aco nekretnine. Jo� uvijek je pod nadzorom. Jo� se ni�ta nije dogodilo. Mislim da
stojimo na mrtvoj to�ki.� Neuobi�ajeno za njega, �inilo se kao da je Harry London
poti�ten. Mo�da je to bilo zarazno. Mo�da mu je prenio vlastitu malodu�nost,
pomisli Nim dok mu je po�elio laku no� i spu�tao slu�alicu.
Jo� uvijek je bio nemiran, sam u toj ku�i. Koga bi jo� mogao nazvati?
Pomisli na Ardythe, a onda odbaci tu pomisao. Jo� nije bio spreman � ako ikada bude
� da se suo�i s njenim napadajem pobo�nosti. Ali misle�i na Ardythe, Nim pomisli i
na Wallyja Talbota ml. kojega je nedavno dva puta posjetio u bolnici. Sada je Wally
bio izvan opasnosti i nije vi�e bio pod intenzivnom njegom, ali su pred njim
stajali mjeseci, a mo�da i godine, zamornih i bolnih plasti�nih operacija.
Wallyjeva malodu�nost nije nikoga �udila. Nisu razgovarali o njegovoj spolnoj
nemo�i.
Napola kriv, sje�aju�i se Wallyja, Nim se podsjeti da je njegova vlastita spolna
mo� bila nenaru�ena. Kako bi bilo da nazove jednu od svojih prijateljica? Bilo ih
je nekoliko koje nije vidio mjesecima ali koje bij
vrlo vjerojatno, bile spremne da iza�u s njim na pi�e, kasnu ve�eru i sve ono �to
bi moglo slijediti. Ako se potrudi, ne�e morati provesti no� sam.
Nekako, nije mu se htjelo ni�ta poduzeti.
Karen Sloan? Ne. Ma koliko mu bilo ugodno u njenom dru�tvu, nije bio raspolo�en.
A posao? Na njegovu stolu u glavnom uredu GSP&L kompanije nakupilo se mnogo posla.
Da sada ode tamo, ne bi to bilo prvi put da radi po no�i kad ima vi�e mira i kad
mo�e napraviti vi�e nego po danu. To je mogla biti dobra zamisao. Rasprave o
Tunipahu su mu ve� sada oduzimale najvi�e vremena, a bit �e toga i vi�e, iako je i
njegov redoviti posao morao nekako biti dovr�en.
Ali ne, ne ni to. U sada�njem raspolo�enju ne�e raditi za stolom. Kako bi bilo da
na�e neku drugu vrstu posla koji �e mu zaokupiti misli?
Pitao se �to bi mogao u�initi da se pripremi za svoj prvi nastup kao svjedok u
ponedjeljak? Ve� je bio dobro upu�en u sve. Ali uvijek je postojalo jo� ne�to za
�to se trebalo spremiti � neo�ekivano.
Kao �to kruh iznenada isko�i iz tostera, tako Nimu niolkud padne na pamet jedna
misao.
Ugljen!
Tunipah je bila termoelektrana. Bez ugljena � koji �e se dopremati iz Utaha u
Kalifom iju � nikakva se termoelektrana Tunipah ne�e mo�i izgraditi. I dok je
Nimovo tehni�ko znanje o ugljenu bilo prili�no veliko, njegovo prakti�no iskustvo
je bilo ograni�eno. Postojao je jednostavan razlog za to. Do sada jo� u
Kalii'orniji nije bilo ni jedne termoelektrane na ugljen. Tunipah �e biti prvi u
povijesti.
Zacijelo ... razmi�ljao je Nim ... nekako ... u vremenu od sada pa do ponedjeljka
ujutro on mora oti�i � kao na hodo�a��e � u neku termoelektranu na ugljen. A odande
�e se vratiti na raspravu o Tunipahu osjetila punih svje�ih dojmova vida, sluha,
okusa i mirisa ugljena. Nimovi instinkti su govorili, a oni su �esto bili u pravu,
da �e biti bolji i ja�i svjedok ako to u�ini.
To bi tako�er rije�ilo i problem njegova nemira u toku vikenda. _ Ali karao i�i,
u koju elektranu na, ugljen? . ,t. �,�,��
Kad se sjetio lakog odgovora, smije�ao je jo� jedno pi�e. Tada, s pi�em kraj sebe,
sjeo je jo� jednom kraj telefona, i nazvao slu�bu informacija o telefonskim
pretplatnicima u Denveru, Colorado.
10. POGLAVLJE
Let broj 460 kompanije United Airlines krenuo je na vrijeme, u sedam i petnaest, s
aerodroma Zapadna obala. Dok se Boeing 727�200 strmo dizao u zrak, jutarnje sunce,
koje se prije nekoliko trenutaka pojavilo na isto�nom obzoru, obojilo je pejza� pod
avionom u mekane crvenozlatne boje. Nim je mislio kako svijet izgleda �ist i
nezaga�en � iluzija koja se uvijek pojavljivala u rano jutro a nije trajala ni pola
sata.
Dok je avion jednoliko nastavio let prema istoku, Nim se naslonio u udobnom sjedalu
prvog razreda. Nije nimalo oklijevao da putuje na taj na�in, na ra�un kompanije,
jer je u mislima jutros, dok je po mraku vozio prema aerodromu, samo potvrdio
korisnost svog sino�njeg poziva. Bit �e to let bez spu�tanja od dva sata i dvadeset
minuta do Denvera. Stari prijatelj Thurston Jones do�ekat �e ga tamo.
Mlada doma�ica aviona cvrkutava glasa i puna sebe � tip doma�ice, za koje je United
Airlines, �ini se, imao posebnu sklonost da ih upo�ljava � poslu�ila je za doru�ak
omlet i nagovorila Nima da uz to popije malo kalifornijskog vina, bez obzira na to
�to je bilo rano. �Hajde, hajde!� nagovarala ga je vidjev�i da on oklijeva.
�Odbacili ste neugodne okove zemlje, prema tome otvorite i svoju du�u! U�ivajte!�
On i je u�ivao u dobrom � ne izvrsnom � Mirassou rizlingu � i stigao je u Denver
opu�teniji negoli prethodne ve�eri.
Na me�unarodnom aerodromu Stapleton u Denveru, Thurston Jones toplo stisne Nimovu
ruku i povede ga ravno prema svom automobilu, jer je Nimova jedina prtljaga bila
mali kov�e�i� koji je nosio sa sobom, sa stvarima potrebnim za jednu no�.
Thurston i Nim su zajedno studirali, dijelili sobu i bili dobri prijatelji na
sveu�ili�tu u Stanfordu. Tih dana oni su dijelili gotovo sve, uklju�uju�i i �ene s
kojima su tada izlazili, i bilo je malo stvari koje nisu znali
jedan o drugome. Prijateljstvo se nastavljalo iako su se rijetko vi�ali i
dopisivali.
Kao i prije, i sada su se razlikovali u vanjskom nastupu i izgledu. Thurston je bio
tih, zami�ljen, sjajan i zgodan na dje�a�ki na�in. �inilo se kao da je povu�en, ali
kad je trebalo, pokazao je da ima autoriteta. Imao je smisao za humor. Sasvim
slu�ajno, i Thurston je po�ao istim putem kao i Nim i sada je bio kao i Nim �
potpredsjednik planiranja � komunalne kompanije Colorada, jedne od najpo�tovanijih
proizvo�a�a i distributera elektri�ne energije i prirodnog plina u zemlji. Thurston
je imao ono �to je Nimu manjkalo � �iroko iskustvo prakti�ara u proizvodnji
elektri�ne energije upotrebom ugljena.
�Kako je kod ku�e?� upitao je Nim dok su i�li prema aerodromskom parkirali�tu.
Njegov je stari prijatelj bio sretno o�enjen osam godina, ili tako ne�to. �ena mu
je bila iskri�ava Engleskinja Ursula. Nim ju je poznavao i volio.
�Dobro. Nadam se da je isto tako i kod tebe.�
�Ne sasvim.�
Nim se nada da je svojim glasom uspio nagovijestiti, a da ne bude uvredljiv, da
nije previ�e sklon raspravljati o svojim i Ruthinim problemima. O�ito je bilo tako,
jer Thurston ni�ta ne re�e i nastavi: �Ursula se veseli �to �e te vidjeti. Odsjest
�e� kod nas, naravno.�
Nim je promrmljao �hvala� dok su ulazili u Thur-stonov auto, Ford Pinto. Nim je
znao da ni njegov prijatelj ne voli automobile koji tro�e mnogo goriva.
Bio je vedar, suh, sun�an dan. Dok su se vozili prema Denveru, na zapadu su mogli
vidjeti po�etke snijegom pokrivenih vrhova Stjenovitih planina. Bili su prekrasni u
jasnom danu.
Malo suzdr�ano, Thurston primijeti: �Lijepo je da si do�ao nakon tako dugo vremena,
Nim.� Nasmije�i se i doda: �Pa makar si i do�ao samo zbog okusa ugljena.�
�Zvu�i li to jako ludo, Thurs?�
Pro�le ve�eri preko telefona Nim je objasnio svoju iznenadnu �elju da posjeti
termoelektranu na ugljen, i razloge za nju.
�Tko mo�e re�i �to je ludo a �to nije? Te dana�nje
beskona�ne rasprave su lude � ne razlozi za njih, nego
Jia�in na koji ih vodimo. I mi u �oloradu smo u istoj
situaciji kao i vi u Kalif orni ji. Nitko nam ne dopu�ta da gradimo nove centrale,
ali za pet ili �est godina, kad po�nu redukcije energije, optu�it �e nas da nismo
gledali unaprijed, da nismo planirali krize.�
�Elektrane koje vi �elite izgraditi � ho�e li to biti termoelektrane na ugljen?�
�Prokleto to�no! Kad je bog dijelio prirodne izvore, bio je vrlo dare�ljiv prema
Coloradu. Ovu je dr�avu tako nakrcao ugljenom, kao �to je arapske zemlje nakrcao
naftom. I to nije neki obi�an ugljen. To je ugljen dobre kvalitete � s malo
sumpora, �istog sagorijevanja, a ve�i je dio blizu povr�ine tako da se lako kopa.
Ali ti to sve zna�.�
Nim kimne jer je zaista sve to znao, a onda zami�ljeno doda: �Zapadno od
Mississippija ima dovoljno ugljena da pokrije sve potrebe ove zemlje za slijede�a
tri i pol stolje�a. Kad bismo ga samo smjeli upotrijebiti!�
Thurston nastavi voziti svoj mali auto kroz slab jutarnji subotnji promet. �Idemo
ravno u na�u Cherokee centralu koja je na sjeveru grada�, re�e. �To je na�a najve�a
centrala. �dere ugljen kao izgladnjeli bron-tosaur.�
�Ovdje izgori sedam i po tisu�a tona ugljena dnevno; malo manje ili malo vi�e�,
glavni nadzornik Cherokee centrale vikao je Nimu podatke nastoje�i nadglasati buku
strojeva za mljevenje ugljena, ventilatora i crpki. Bio je to okretan mla�i
mu�karac kose boje pijeska. Njegovo je prezime � Folger � bilo ispisano na prednjoj
sirani njegovog crvenog za�titnog �ljema. Nim je imao bijeli �ljem s natpisom
�Posjetilac�. Thurston Jones je imao vlastiti.
Stajali su na �eli�nom podu kraj jednog dijela divovskog grija�a u koji su zra�ne
crpke u golemim koli�inama ubacivale ugljen smljeven u sitnu pra�inu. U kotlu se
ugljen smjesta palio i postajao u�areno bijel. To se moglo djelomice vidjeti kroz
mali staklom pokriven kontrolni prozor�i�. Bilo je to kao da se �ovjek naviruje u
pakao. Ta se vru�ina prenosila na cijeli niz isprepletenih cijevi punih vode u
samom kotlu. Voda se smjesta pretvarala u pregrijanu paru pod velikim
I
pritiskom koja je �i�teoi odvo�ena u drugi odjeljak grija�a odakle se odvodi dalje
pri temperaturi od tisu�u stupnjeva Fahrenheita. Para je pokretala turbine
generatora koji je zajedno s ostalim turbinama i grija�ima ovdje u Cherokee
centrali proizvodio gotovo tri �etvrtine milijuna kilovata potrebnih Denveru i
okolini � uvijek gladnima energije.
Samo jedan dio grija�a bio je vidljiv s mjesta gdje su stajali Nim i ostali.
Potpuna visina kotla bila je jednaka visini petnaestorokatnice.
Ali svuda oko njih bilo je zvukova, okusa, mirisa i pojava ugljena. Pod nogama su
osje�ali fini sloj smrvljenog ugljena. Nim je ve� osje�ao ugljena zrnca me�u zubima
i u nosnicama.
��istimo �to �e��e mo�emo, ali ugljen je prljav�, rekao je nadglednik Folger sam od
sebe.
Thurston glasno doda sa smije�kom: �Prljaviji od nafte ili vode. Jesi li sasvim
siguran da �eli� ovu prljav-�tinu i u Kaliforniji?�
Nim potvrdno kimne ne �ele�i suprotstaviti svoj glas buci ventilatora i pokretnih
traka. Tada, predomisliv�i se, vikne im: �Pridru�it �emo se crnoj grupi. Nemamo
drugog izbora.�
Ve� mu je sada bilo drago �to je do�ao. Bilo je va�no da dobije osje�aj ugljena,
ugljena u odnosu na Tu-nipah, �to �e mu trebati prigodom svjedo�enja slijede�e
sedmice.
Kralj Ugljen! Nedavno je Nini negdje pro�itao da se �stari kralj Ugljen vra�a na
prijestolje!� Moralo je tako biti, pomisli. Nije bilo drugog na�ina. U posljednjih
nekoliko desetlje�a Amerika je okrenula le�a ugljenu koji joj je, kad su Sjedinjene
Dr�ave bile mlade, donio jeftinu energiju zajedno s rastom i blagostanjem. Ostali
oblici energije � nafta i plin � zamijenili su ugljen jer su bili �istiji, lak�e se
njima baratalo, lako se do njih dolazilo, a neko vrijeme su bili i jeftiniji. Ali
to vi�e nisu!
Unato� nedostacima ugljena � a nikakva ih �elja ne mo�e odbaciti � goleme crne
zalihe pod zemljom jo� uvijek mogu biti spas Amerike, njeno posljednje i najva�nije
prirodno bogatstvo, njen kona�ni as u rukavu.
Primijeti kako mu Thurston ma�e predla�u�i da krenu dalje.
Vi�e od jednog sata istra�ivali su sve kutove bu�ne centrale Cherokee, pokrivene
ugljenom pra�inom. Dugo su se zadr�ali kod elektrostati�kog sakuplja�a pra�ine.
Morali su ga imati po zakonu o o�uvanju okoline. Njegova je zada�a bila da skuplja
pepeo koji je letio zajedno s dimom i koji bi ina�e rigao iz dimnjaka i bio glavni
zaga�iva�.
A hale s generatorima, visoke poput katedrale, svojim zaglu�nim, dobro mu poznatim
zujanjem, podsjetila su ga na to da je, ma �to bilo osnovno gorivo, elektri�na
energija u golemim koli�inama jedini razlog postojanja tih ure�aja.
Trio � Nim, Thurston i Folger kona�no su iza�li iz unutra�njosti centrale i
pojavili se na podignutoj platformi za obilazak pri vrhu zgrade, dvije stotine
stopa iznad zemlje. Platforma je strmim metalnim stepenicama bila povezana s
�itavim labirintom sli�nih ispod sebe i pru�ala je potpuni pogled na sve �to se
dolje doga�alo. Radnici centrale koji su se kretali na ni�im platformama izgledali
su poput muha. U po�etku je Nim gledao dolje i na re�etkasti pod malo nervozno, ali
se ubrzo privikao. Razlog za re�etkaste podove bila je zima, objasnio je Folger.
Kroz otvorene re�etke snijeg i led su propadali.
�ak se i ovdje �ula stalna buka. Oblaci vodene pare koji su izlazili iz posebnih
dimnjaka, mijenjali su smjer na vjetru, vukli su se oko platforme i kroz nju. U
tren oka Nim bi se na�ao u oblaku, na izgled potpuno odvojen od svega, s
vidljivo��u ograni�enom na samo jednu ili dvije stope. Tada bi se vodeni oblak
povukao i Nim bi pod sobom vidio predgra�a Denvera i visoke zgrade u sredi�tu
grada. Iako je dan bio sun�an, ovdje je vjetar bio o�tar i hladan, i Nim se malo
stresao od hladno�e. Bio je tu i osje�aj samo�e, izdvojenosti i opasnosti, pomisli.
�Evo ti obe�ane zemlje�, re�e Thurston. �Ako uspije�, to �e� vidjeti u Tunipahu.�
Pokazivao je na podru�je ravno pred njima veliko otprilike petnaest akri. Bilo je
potpuno prekriveno divovskom hrpom ugljena.
�Gledate na koli�inu, potrebnu za �etiri mjeseca rada centrale, gotovo milijun
tona�, obavijesti ih Folger.
�A pod njom je ono �to je nekada bila dra�esna livada�, re�e Thurston. �Sada je to
uvreda za o�i; to nitko ne mo�e pobiti. Ali to nam treba. U tom grmu le�i zec!�
Dok su promatrali, pojavila se na kru�noj pruzi di-zel lokomotiva vuku�i veliki
broj teretnih vagona, donose�i jo� ugljena. Svaki je vagon, a da ga nisu otkop�ali,
do�ao do otvora koji se neprestano vrtio, tamo je vagon bio iskrenut i njegov je
sadr�aj pao u veliki sakuplja�, na �iroke re�etke ispod kojih su se nalazile
pokretne trake koje su odnosile ugljen u centralu.
�Nikada se ne zaustavlja. Nikada�, re�e Thurston.
Nim je znao da �e biti velikih suprotstavljanja tome da se taj prizor prenese u
netaknutu divljinu Tunipaha. U osnovi, i on se slagao sa stanovi�tem onih koji su
bili protiv toga. Ali sam je sebi rekao: elektri�na energija koja �e se proizvesti
u Tunipahu neophodno je potrebna, zbog toga moramo podnijeti i to.
Napustili su visoku osmatra�nicu, spustili se vanjskim metalnim stepenicama, na�li
se na ni�oj platformi i ponovno se zaustavili. Sad su bili bolje za�ti�eni i snaga
vjetra je bila umanjena. Ali je zato buka bila ve�a.
�Kad radite s ugljenom, vidjet �ete da �ete imati vi�e nesre�a na poslu nego kad
radite s naftom, vodom, pa i nuklearnom energijom�, govorio je nadzornik centrale.
�Mi imamo dobar program za�titnih mjera. Pa ipak...�
Nim ga nije slu�ao.
Nevjerojatno � slu�ajno��u koju samo stvarni �ivot mo�e stvoriti, nikada ma�ta �
dok je promatrao, doga�ala se nesre�a.
Pedeset stopa ispred Nima, a iza le�a ostale dvojice koji su bili okrenuti prema
Nimu, radila je pokretna traka za ugljen. Traka koja je bila napravljena od podatne
gume i �elika, kretala se preko valjaka i nosila ugljen do drobilice koja ga je
drobila u manje komade. Kasnije, taj �e isti ugljen biti smrvljen u pra�inu i
spaljen u velikim grija�ima-kotlovima. Sada je jedan dio pokretne trake bio
zaustavljen zbog nekih ve�ih komada ugljena, i ugljen je padao van s trake. Traka
se neprestano kretala. Kako je novi ugljen dolazio, tako je j>adaoas obje strajne
trake. Iznad pokretne trake, jedan
je radnik, opasno nagnut na re�etkastoj platformi, poku�avao �eli�nom motkom
ra��istiti zastoj.
Nim �e kasnije saznati da je to bilo zabranjeno. Mjere sigurnosti su zahtijevale da
se pokretna traka zaustavi prije nego se ra��isti zastoj. Ali radnici centrale,
svjesni toga da ugljen mora neprestano pritjecati, ponekad su zanemarivali zakone.
U sekundama dok je Nim promatrao, radnik se okliznuo, uhvatio, ponovno okliznuo i
pao na traku ispod sebe. Nim je vidio radnika kako je otvorio usta u kriku, ali
zvuk se izgubio. Pao je nespretno, i bilo je o�ito da je ranjen. Traka ga je ve�
nosila prema gore, prema mjestu gdje �e ga drobilica za ugljen smje�tena u ormar
poput kutije zdrobiti u komade.
Nikoga drugog nije bilo na vidiku. Nitko osim Nima nije vidio nesre�u.
Imao je samo toliko vremena da poleli prema naprijed i vikne: �Zaustavite traku!�
Dok je Nim projurio izme�u Thurstona i Folgera, oni su se samo okrenuli, ne znaju�i
�to se doga�a. Ubrzo su ugledali prizor, shvatili situaciju, smjesta reagirali i
potr�ali za Nimom. Ali do vremena kad su oni krenuli on je ve� bio daleko odmakao.
Na najbli�oj to�ki, pomi�na traka je bila malo povi�ena i polako se penjala. Bilo
je vrlo nespretno popeti se na nju. Nim je poku�ao i sko�io. Kad je nespretno pao
na pomi�nu traku na laktovc i koljena, jedan o�tar komad ugljena posjekao mu je
lijevu ruku. Ne obaziru�i se na povredu, pentrao se prema gore, preko rasutog
ugljena koji je padao prema njemu, polako prema o�amu�enom radniku koji je le�ao na
gornjem dijelu trake i jedva se pomicao. Sada je ve� �ovjek bio manje od tri stope
udaljen od ulaza u smrtonosnu drobilicu i jo� joj se pribli�avao.
Slijedio je niz tako brzih doga�aja, da se njihovi elementi ne mogu odvojiti jedan
od drugoga.
Nim je do�ao do radnika i uhvatio ga, poku�avaju�i ga povu�i prema natrag.
Trenuta�no je uspio, a onda je osjetio kako puca odje�a i osjetio je otpor. Negdje,
nekako, pomi�na traka je zahvatila radnikovo odijelo. Nim je ponovno povukao, ali
bez ikakva rezultata. Klo-potav stroj jedva da je bio udaljen jednu stopu. Nim se
o�ajni�ki borio znaju�i da mu je to posljednja prilika^
Ni�ta se nije dogodilo. Desna ruka radnika koja je bila ispru�ena pred njim, upala
je u stroj i za�uje se stravi�an zvuk drobljenja kosti. Krv je briznula. Tada, s
nevjerojatnim u�asom, Nim primijeti da je traka zahvatila i njegovo odijelo. Bilo
je prekasno �ak i da sebe spasi.
U tom trenutku, traka se zaustavi.
Nakon najkra�e mogu�e stanke, traka se pokrene prema natrag, vrati Nima na mjesto
gdje se popeo na nju, i ponovno se zaustavi.
Ispod trake, Folger je bio krenuo ravno do kontrolnog ure�aja, jako pritisnuo
crveno dugme sa �Stoj!� i onda vratio traku unatrag, prema dolje.
Sada su se pru�ile ruke koje su pomogle Nimu da ponovno do�e na re�etkastu
platformu, �uli su se povici i tr�e�i koraci dok je jo� ljudi pristizalo u pomo�.
Prido�lice su lagano podigli napola onesvije�tenog radnika koji je stenjao i jako
krvario. Negdje dolje po�ne zvoniti zvono za uzbunu. Nadzornik Folger kle�ao je
pokraj ranjenog radnika. Skinuo je svoj ko�nati remen i upotrijebio ga da mu
podve�e ruku. Thurston Jones je otvorio metalni ormari� i telefonom izdavao
naredbe. Nim ga je �uo kad je rekao: �Po�aljite kola hitne pomo�i i lije�nika!
Brzo!�
11. POGLAVLJE
�Ja mo�da nisam takav blistavi heroj kao ti, ali u ovom gradu imam i ja nekakvog
utjecaja�, rekao je Thurston Jones veselo. Bio je u drugoj sobi svoje ku�e da
telefonira, i upravo se vratio do Nima koji je sjedio u dnevnoj sobi u posu�enom
ogrta�u za kupanje. Lijeva mu je ruka bila povezana, a desnom je dr�ao �a�u s
viskijem i vodom.
Thurston nastavi: �Upravo posebno �iste tvoje odijelo � nije to mala stvar u subotu
poslije podne, ako mi dopusti� da to naglasim. Kasnije �e ga donijeti ovamo.�
�Hvala.�
Thurstonova supruga Ursula u�la je za njim u sobu zajedno sa svojom mla�om sestrom.
Daphne koja je sa sin�i�enj^dp�JLa u posjet 4.Penv.er.i�.Bjitaniie, Dviie su
�ene bile neobi�no sli�ne. Nim je to ve� bio primijetio. Ni jedna nije bila lijepa
na konvencionalan na�in. Obje su bile jakih kostiju i visoke, visoka �ela i
�irokih, dare�ljivih usana, malenkost pre�irokih da bi bile lijepe. Ali njihov
bezbri�an, otvoren nastup bio je odlu�an i privla�an. Prije pola sata Nim je
upoznao Daphne i odmah mu se svidjela.
�Ima jo� novosti�, re�e Thurston. �Momak kojemu si spasio �ivot ne�e izgubiti ruku.
Kirurzi ka�u da je mogu skrpati, pa iako mo�da ne�e biti dovoljno sna�na za rad u
termoelektrani, bit �e dovoljno jaka da njome zagrli suprugu i troje male djece.
Oh, da! � i njegova supruga �alje poruku. Ka�e da �e kasnije u toku dana ona i
njena djeca biti u crkvi i zahvaliti se nekom svecu, koji je za to zadu�en, za
izvjesnog gospodina N. Goldmana, te zapaliti svije�e za tebe. Prenio sam tu poruku
za slu�aj ako vjeruje� u to.�
�Prestani na trenutak, Thurs, rasplakat �e� me�, re�e Ursula.
�Ako ho�e� istinu, i ja sam sam malo ganut�, prizna njen suprug.
Nim se pobuni kao �to je to ve� ranije u�inio. �Nisam u�inio mnogo, ako sam uop�e
i�ta u�inio. Glavni je bio tvoj �ovjek, Folger, koji je zaustavio traku i...�
�Slu�aj�, re�e Thurston. �Ti si vidio �to se dogodilo prije bilo koga drugoga, brzo
si reagirao, a one dvije stope koliko si povukao radnika prema natrag, spasile su
mu �ivot. Osim toga, svijet treba heroje. Za�to se boriti protiv toga?�
Doga�aji su se redali velikom brzinom nakon onih nekoliko minuta ispunjenih
akcijama na visokoj platformi toga jutra. Povrije�enom radniku, �ije ime Nim jo�
uvijek nije znao, najprije su uspje�no pru�ili prvu pomo�, a onda su ga pa�ljivo
polo�ili na nosila koje su radnici tr�e�i donijeli na platformu. Kako se �inilo,
nekoliko trenutaka nakon Thurstonova zahtjeva za kolima hitne pomo�i mogao se �uti
slab zvuk sirene iz smjera sredi�ta Denvera, a iz povoljnog polo�aja na kojem su se
nalazili, moglo se vidjeti bljeskanje crvenog svjetla u brzoj vo�nji, �ak dok je
vozilo bilo udaljeno i nekoliko milja.
Do vremena kad su kola stigla u centralu Cherokee, povrije�enog su radnjJa teretom
Uf tom spustili na ze-
mlju, ukrcali u kola i ona su odjurila u bolnicu. Zbog jakog krvarenja i �oka, u
po�etku je postojala bojazan da bi mogao i umrijeti, i zbog toga su se svi
obradovali posljednjoj vijesti.
Tek po�to su se pobrinuli za te�ko povrije�enog �ovjeka i po�to je bio odvezen u
bolnicu, pogledali su Nimovu ranu. Ustanovilo se da postoji duboka posjekotina na
dlanu kod baze palca. Thurston ga je odvezao u obli�nju ambulantu hitne pomo�i u
bolnici u predgra�u gdje su mu ranu o�istili i stavili nekoliko kop�i.
Nimovo lice, ruke i odje�a bili su crni od ugljene pra�ine, i nakon zaustavljanja u
bolnici Thurston ga odvede svojoj ku�i, gdje se Nim rije�io odijela � jedinoga koje
je ponio, i zavalio se u vru�u kupku. Kasnije, odjeven u Thurstonov ogrta� za
kupanje, bio je predstavljen Daphni, koja mu je stru�no ponovno povezala ruku. Nim
je saznao da je Daphne medicinska sestra, te da se nedavno razvela. Ono drugo bilo
je razlogom za�to je sve napustila i do�la u posjet sestri.
Ursula otare o�i kraji�kom maramice i re�e: �Dakle, sada kad svi znamo za sretan
zavr�etak, mo�emo se svi osje�ati bolje.� Krene preko sobe, strastveno zagrli i
poljubi Nima i re�e: �Evo! To je umjesto paljenja svije�a.�
�Hej!� re�e Daphne. �Mo�e li to jo� netko u�initi?�
Nim se nasmije: �Mo�ete se okladiti!�
Smjesta ga poljubi. Njene su usne bile pune i tople. Nimu se dopao njihov dodir,
kao i trenuta�an miris koji je dopro do njega, a onda se izgubio.
Daphne najavi: �To se dobiva kad postane� prokleti heroj, htio-ne-htio.�
�Taj mi se dio dopada�, re�e Nim.
�Svima nam je sada potrebna velika doza veselja�, re�e Ursula i upita supruga:
�Thurs, kakvi su na�i planovi za ve�eras?�
On sav zablista. �Drago mi je da pita�. Idemo van na ve�eru i na ples. Svojom
uobi�ajenom dalekovidno-��u, ja sam rezervirao stol za �etvoro u Marcovoj sobi u
Brown Palaceu.�
�Zvu�i izvanredno�, re�e Daphne* �Mo�emo li naba-ijj nekoga da bude..� KeithomJ?�
. ___ ..____......___...
�Bez brige�, uvjeravala ju je Ursula. �Ja �u to urediti.�
�A ja �u plesati, bez obzira na to stigne li moje odijelo ili ne�, najavi Nim.
Svirka malog, dobrog d�ez sastava uz dobro vino i izvrsnu hranu sve ih je omek�ala.
Nimovo je odijelo bilo stiglo, i nije izgledalo ni�ta gore zbog toga �to je kratko
vrijeme bilo na pomi�noj traci s ugljenom. Istovremeno s dostavlja�em iz
�istionice, do�li su i izvjestitelj i fotograf iz Denver Posta �ele�i intervju i
Nimovu sliku. Malo nevoljko, Nim je pristao.
Uskoro zatim, Nim i Daphne su bili ugurani na stra�nje sjedalo Thurstonova Pintoa,
a Daphne stisne Nimu ruku: �Mislim da si prili�no stra�an�, �apne. �Na�in kako
obavlja� stvari i kako se pona�a�, a lijepo je �to si jo� i skroman.�
Ne znaju�i �to da ka�e, uhvati joj ruku i zadr�i je u svojoj, pitaju�i se �to �e mu
donijeti ostali dio ve�eri.
Sada je ve�era bila zavr�ena. Nim i Daphne plesali su ve� nekoliko puta, svaki put
sve tje�nje priljubljeni, za �to je Daphne dala jasno na znanje da nema ni�ta
protiv.
Jedanput dok su bili kod stola sami, a Thurston i Ursula su plesali, upita je �to
nije bilo u redu s njenim brakom.
S iskreno��u, koja kao da je bila svojstvena objema sestrama, ona odgovori: �Moj je
suprug bio stariji od mene. Nije previ�e mario za seks, i naj�e��e mu se nije mogao
dignuti.�
�Pretpostavljam da to tebi nije bio problem.�
Daphne zabaci glavu i nasmije se. �Kako si pogodio?�
�Ali imali ste dijete?�
�Da. To je bilo jedanput kad nam je uspjelo. Gotovo jedini put. U svakom slu�aju,
drago mi je da imam Keitha. Ima gotovo dvije godine, i vrlo ga volim. Uzgred, Keith
i ja spavamo u istoj sobi, ali on ima vrlo �vrst san.�
�Bez obzira na to�, re�e Nim, �ne�u dolaziti u njegovu sobu.�
..�.-�.,-,�
L
�Po�teno. Samo ostavi svoja vrata od�krinuta. Tvoja je soba niz hodnik, malo dalje
od moje.�
Kada je kasnije, za promjenu, plesao s Ursulom, ona mu povjeri: �Drago mi je �to je
Daphne ovdje s nama. Mi smo se uvijek veoma dobro slagale. Jedino na �emu joj ipak
zavidim jest �to ima malog Keitha.�
Nim je upita: �Ti i Thurs niste �eljeli djecu?�
�Jesmo, oboje. I jo� uvijek �elimo; ali ih ne mo�emo imati.� Njen je govor bio
kratak i odsje�an, kao da je po�alila �to je spomenula tu temu. Nisu o tome vi�e
govorili.
Ali kasnije, kad su ih �ene na kratko vrijeme ostavile, Thurston re�e: ��uo sam da
ti je Ursula rekla da ne mo�emo imati djece.�
�Da.�
�Je li ti rekla razlog?�
Nim odmahne glavom.
�Problem je u meni, a ne u Ursuli. Oboje smo se podvrgli cijelom nizu medicinskih
ispitivanja. �ini se da se moj pi�tolj mo�e napeti i opaliti ali da se puni samo
�orcima. I nikada ne�u imati o�trih metaka. Tako mi ka�u lije�nici.�
��ao mi je.�
Thurston slegne ramenima. �Ne mo�e� imati sve. A Ursula i ja se dobro sla�emo u
mnogim drugim stvarima. Razmi�ljali smo o usvojenju, ali ni jedno od nas nije
sasvim nacistu s tim.�
Kad su se �ene vratile, svi su popili jo� vina i plesali. Za vrijeme plesa, Daphne
je promrmljala Nimu u uho: �Jesam li ti rekla da mi se prili�no dopada�?�
Kao odgovor, on je ja�e privine. Nadao se da �e uskoro do�i vrijeme da se vrate
ku�i.
Vratili su se prije sat i pol. Thurston je odveo ku�i djevojku koja je �uvala
Keitha, a zatim su svi sjedili u kuhinji dok je Ursula uz Daphninu pomo� napravila
�aj. Nakon toga, za�eljev�i laku no�, svi su oti�li u krevet. Sada je Nim ve�
gotovo zaspao.
Razbudi ga buka � bez sumnje �kripanje vrata koja su se dokraja otvarala, iako ih
je on, kako mu je Daphne bila rekla, ostavio od�krinuta- Slijedio je jo� jedan
zvuk, a zatim metalni udarac brave prilikom zatva-
ranja. Nim podigne glavu i pogleda prema vratima, ali u mraku nije ni�ta vidio.
�uo je tihi �um koraka i �u�tanje odje�e; pretpostavio je da se netko svla�i. Tada
netko odmakne pokriva� i toplo, meko nago tijelo sklizne do njega. Ruke se pru�e a
uzbudljive, �eljne usne na�u njegove. Poljubac je bio dug i uskoro je postao
strastven. Dok su im se tijela dodirivala, Nim osjeti kako se uzbu�uje, osjeti
erekciju i veliku �elju. Njegove je ruke stado�e nje�no gladiti i on uzdahne � bio
je to uzdah �ulne ugode i zadovoljstva.
�apne: �Daphne, draga, cijeli sam dan na to �ekao.�
Za�uje �ubor prigu�enog smijeha. Jedan prst bude stavljen na njegove usne
upozoravaju�i ga na �utnju. Tihi glas ga upozori: �Zave�i, idiote! To nije Daphne.
Ja sam, Ursula.�
Zaprepa�ten, Nim se oslobodi zagrljaja i sjedne. Po�eli da sko�i iz kreveta, ali ga
jedna ruka zadr�i.
�Poslu�aj me�, brzo i tiho re�e Ursula. ��elim dijete. A osim Thursa koji mi to ne
mo�e dati � znam da ti je rekao � radije bih imala dijete od tebe nego od bilo koga
drugoga koga poznajem.�
Nim se pobuni: �Ursula, ne mogu to u�initi. Ne Thursu.�
�Da, mo�e�, jer Thurs zna da sam ovdje i za�to sam ovdje.�
�I Thurs nema ni�ta protiv?� Nimov je glas izra�avao nevjericu.
�Kunem ti se da nema. Mi oboje �elimo dijete. Oboje smo odlu�ili da je to najbolji
na�in.� I opet se za�uje prigu�en smijeh. �Daphne se ne sla�e. Stra�no se ljuti na
mene. Ona te je �eljela za sebe.�
Nim je bio pun proturje�nih osje�aja, a tada je prevladala smije�nost situacije, i
on se nasmije.
�To mi se vi�e dopada�, re�e Ursula. Povu�e ga prema sebi i on se prestane opirati
dok su se ponovno zagrlili.
Ona �apne: �Sada je pravo vrijeme u mjesecu. Znam da se to mo�e dogoditi. Oh, dragi
Nim, pomozi mi da napravimo dijete! Tako ga �elim!�
Pitao se �ime je zavrijedio sve te egzoti�ne zgode koje mu se doga�aju?
�apne joj: �Potrudit �u se!� Dok su se ljubili i ori dobio ponovnu erekciju,
vragoljasto je upita: �Misli� li da je u redu ako istovremeno i u�ivam u tome?�
Umjesto odgovora on ga �vr��e stisne uza se, disanje im se ubrza, i ona lagano
krikne kad ju je on milovao a onda u�ao u nju.
Ponovno su divno vodili ljubav, a Nim je ustanovio da mu njegova zavijena lijeva
ruka uop�e ne smeta pri tome. Kona�no je zaspao. Kad se probudio, po�elo se daniti
i Ursule nije bilo.
Odlu�i da nastavi spavati. Tada se jo� jednom otvore vrata njegove sobe i u nju u�e
osoba u ru�i�astoj svilenoj jutarnjoj haljini. �Neka budem prokleta�, re�e Daphne
svla�e�i se, �ako dopustim da me potpuno izostavi�. Nim, pomakni se, i nadam se da
ti je jo� preostalo ne�to snage.�
Zajedni�ki su zadovoljno ustanovili da jest.
Kasnije poslije podne, Nim se vra�ao na Zapadnu obalu, ponovno s United Airlinesom.
Thurston ga je vozio na aerodrom, a Ursula i Daphne su i�le s njim. Daphne je
povela i sin�i�a Keitha. Iako je razgovor u toku vo�nje bio prijateljski i opu�ten,
nitko nije spomenuo doga�aje od pro�le no�i. U autu Nim je poljubio obje sestre za
rastanak, i dok su one ostale �ekati u autu, Thurston ga je otpratio do terminala.
Zaustavili su se da se rukuju kod kontrolnog ulaza za putnike.
Nim re�e: �Zahvaljujem na svemu, Thurs.�
�I ja. I sretno sutra i ostale dane na raspravi.�
�Hvala. Trebat �e nam sre�a.�
Jo� uvijek dr�e�i Nimovu ruku, �inilo se kao da Thurston oklijeva, a onda ipak
re�e: �U slu�aju da se pita� o nekim stvarima, htio bih ti re�i da postoji ne�to
�to �ovjek mora u�initi, jer je to najbolje u ograni�enom izboru koji ima. Jo�
ne�to: postoje prijatelji i posebni prijatelji. Ti si jedan od tih Nim, i uvijek
�e� to i biti. Ne gubimo me�usobnu vezu!�
Okrenuv�i se prema ulazu u avion, Nim ustanovi da su mu o�i vla�ne.
Nekoliko minuta kasnije, smjestiv�i se udobno u svom sjedalu prvog razreda na putu
ku�i, prijateljski
raspolo�ena doma�ica aviona ga upita: �Gospodine, �to �ete popiti nakon
uzlijetanja?�
��ampanjac�, re�e joj smije�e�i se. Sasvim jasno je odlu�io da samo �ampanjac
pristaje uz ovaj uspje�ni vikend.
12. POGLAVLJE
Mladi predsjednik Komisije lagano udari �eki�em po stolu.
�Prije nego zapo�nemo ispitivati ovoga svjedoka, mislim da bi bilo u redu da mu
odamo priznanje za njegovo pona�anje, kad je prije dva dana njegova brza akcija i
hrabrost spasila �ivot jednom radniku komunalne kompanije u drugoj dr�avi.�
U sobi za rasprave za�uje se nepovezani pljesak.
Zbunjen, Nim se obrati predsjedniku: �Hvala, gospodine.�
Do jutros mislio je da �e izvje�taj o drami na pokretnoj traci ostati ograni�en
samo na Denver. Zbog toga je bio iznena�en, vidjev�i da je Chronicle West na
istaknutom mjestu donio tu pri�u preuzetu od agencije Ujedinjenih novina i radija.
Izvje�taj nije bio dobrodo�ao, jer je privukao pa�nju na njegov posjet
termoelektrani na ugljen, i Nim se pitao kako �e i ho�e li to iskoristiti
protivni�ke snage.
Kao i prethodnih dana rasprave, hrastovinom oblo�ena dvorana je bila ispunjena
slu�benicima Komisije, pravnim savjetnicima za razna podru�ja, svjedocima koji su
�ekali, slu�benim predstavnicima zainteresiranih grupa, novinskim izvjestiteljima i
dosta velikim brojem slu�aoca � uglavnom prista�ama opozicije.
Ponovno je predsjedao isti mladi slu�benik a pomagao mu je postariji sudac
administrativnog prava.
U dvorani za rasprave Nim je razabrao Lauru Bo Carmichael i Rodericka Pritchetta
koji su zastupali Se-quoia klub i Daveva Birdsonga od grupe p&lfp. Kao i obi�no,
njegova je golema prilika bila u otrcanim trapericama i �arenoj ko�ulji bez
kravate. Me�u novinarima, vidio je Nancy Molineaux, elegantno odjevenu i suzdr�anu.
Nim je ve� polo�io zakletvu da �e �govoriti istinu, samo istinu i ni�ta osim
istine�. Sada �e ga kompani-jin krupni savjetnik, Oscar O'Brien, koji je ve� stajao
pred njim, provesti kroz proceduru svjedo�enja.
O'Brien je zapo�eo onako kako su uvje�bali: �Gospodine Goldman, molim vas opi�ite
okolnosti i istra�ivanja koja su vas navela da vjerujete kako je zahtjev, �to smo
ga podnijeli na odobrenje ovoj Komisiji, potreban i u skladu s javnim interesima.�
Nim se namjesti u stolici za svjedoke, svjestan da �e njegovo izlaganje biti
duga�ko i te�ko.
Istra�ivanja Golden State Power and Light kompanije, potkrijepljena prou�avanjima
vladinih ureda, predvi�aju da �e porast broja stanovnika i industrije u Kali-
forniji do sredine slijede�eg desetlje�a uvelike prema�ili nacionalni prosjek�,
zapo�ne Nim. �O pojedinostima �u govoriti kasnije. Uporedo s tim porastom, porast
�e i zahtjev za elektri�nom energijom, koji �e daleko prema�iti sada�nje kapacitete
proizvodnje. Da bismo zadovoljili tom zahtjevu...�
Nim je nastojao zadr�ati lagan, razgovorni ton prigodom izlaganja kako bi zadr�ao
zanimanje slu�alaca. Sve �injenice i mi�ljenja �to �e ih sada ovdje iznijeti,
pismeno su podnijeti Komisiji prije nekoliko sedmica, ali smatralo se da je va�an
usmeni izvje�taj. Mo�da je to bilo priznanje da �e samo nekolicina pro�itati brdo
papira koje je svakog dana raslo.
Sa sigurno��u glumca koji govori svoju ulogu u komadu koji se ve� dugo daje,
O'Brien je rekao svoj dio.
�Ho�ete li, molim vas, objasniti �to �e se dogoditi s okolinom...�
�Mo�ete li biti podrobniji u vezi s isporukom ugljena. ..�
�Gospodine Goldman, ranije ste izjavili da �e poreme�aj flore i faune biti
ograni�en. Mislim da bi komisija �eljela uvjeravanja da...�
�Molim vas, naglasite...�
�Ho�ete li re�i da...�
�Da razmotrimo...�
Prvi dan i malo vi�e od pola drugog dana, ukupno
sedam sati Nim je bio na stolici za svjedoke, u sredi�tu
pa�nje. Na kraju znao je da je zahtjev GSP&L kompa-
L__ nije iznio po�j.eno i iscrpno. Ipak, znao je da mu pra-
vo mu�enje � niz unakrsnih ispitivanja � tek predstoji.
Sredinom poslijepodneva drugog dana nastavljene rasprave, Oscar O'Brien okrenuo se
prema stolu predsjednika i rekao: �Hvala, gospodine predsjedni�e. Time zaklju�ujem
ispitivanje ovog svjedoka.�
Predsjednik je kimnuo. �Mislim da gospodin Goldman zaslu�uje odmor, a i nama
ostalima �e dobro do�i.� Svojim �eki�em udari po stolu. �Ova se rasprava prekida do
sutra u deset sati prije podne.�
Slijede�eg dana zapo�elo je unakrsno ispitivanje, polako i ugodno, poput automobila
koji se malom brzinom kre�e ravnom cestom. Zapo�eo ga je odvjetnik Ho-lyoak, mr�avi
pravni savjetnik Komisije, srednje dobi.
�Gospodine Goldman, postoji cijeli niz stavova za koje Komisija �eli
razja�njenje ...� Dok se ispitivanje nastavljalo, Holvoakov nastup nije bio niti
prijateljski niti neprijateljski. Nim je odgovarao znala�ki, na isti na�in.
Holvoak ga je ispitivao jedan sat. Slijedio je Ro-derick Pritchett, izvr�ni tajnik
Sequoia kluba, i ispitivanje je postalo �ivlje.
Mr�avi, uredni Pritchett imao je na sebi konzervativno krojeno tamno odijelo s
prslukom, a tako se i pona�ao. Njegova �eli�nosiva kosa bila je pa�ljivo
podijeljena i po�e�ljana; povremeno bi podigao ruku da se uvjeri da mu se nije
razbaru�ila. Kad je ustao i pribli�io se mjestu za svjedoke, njegove su o�i
blistale iza nao�ara bez okvira. Neposredno prije ispitivanja, ne�to je �ivahno
razgovarao s Laurom Bo Carmichael koja je zajedno s njim sjedila za jednim od tri
stola rezervi rana za savjetnike.
�Gospodine Goldman�, zapo�ne Pritchett, �ovdje i-mam jednu fotografiju.� Posegne na
stol iza sebe i dohvati fotografiju veli�ine 18 X 24 cm te je pru�i Nimu. �Htio bih
da je pogledate te da mi ka�ete da li prepoznajete ono �to ona prikazuje.�
Nim prihvati fotografiju. Dok je gledao, slu�benik Sequoia kluba pru�io je kopije
iste fotografije predsjedniku komisije, administrativnom sucu, savjetnicima, u-
klju�iv�i i Oscara O'Briena, Davevju Birdsongu i i
narima. Nekoliko fotografija podijeljeno je gledaocima koji su ih stali dodavati
jedan drugome.
Nim je bio zbunjen. Ve�i dio fotografije bio je crn, ali �inilo se kao da mu je to
poznato...
Izvr�ni tajnik Sequoia kluba mu se smije�io: �Ne �urite se, gospodine Goldman.�
Nim odmahne glavom. �Nisam siguran.�
�Mo�da vam mogu pomo�i.� Prichettov glas je nagovje�tavao igru ma�ke i mi�a. �Prema
onom �to sam pro�itao u novinama, slika koju prou�avate prikazuje ne�to �to ste
osobno vidjeli pro�log vikenda.�
Istog trenutka Nim je znao. Fotografija je prikazivala hrpu ugljena centrale
Cherokee u Denveru. To je obja�njavalo crni dio fotografije. U sebi je prokleo
novine koje su otkrile njegov put pro�log vikenda.
�Dakle�, rekao je, �pretpostavljam da je to slika ugljena.�
�Molim vas, gospodine Goldman, dajte nam malo vi�e pojedinosti. Kojeg ugljena i
gdje?�
Nim nevoljko re�e: �To je ugljen za potrebe centrale Javne komunalne kompanije
Colorada kraj Denvera.�
�To�no.� Pritchett skine nao�ari, hitro ih o�isti i ponovno stavi na nos. �Tek da
vas obavijestim, slika je snimljena ju�er i jutros je stigla avionom. To nije
lijepa slika, zar ne?�
�Nije.�
�Prije biste rekli ru�na, zar ne?�
�Mislim da biste je mogli tako nazvati, ali �injenica jest...�
��injenica jest�, prekine ga Pritchett, �da ste ve� odgovorili na moje pitanje.
,Mislim da biste je mogli tako nazvati', rekli ste. A to zna�i da se sla�ete da je
slika ru�na. To je sve �to sam pitao. Hvala.�
Nim se pobuni: �Ali bi isto tako trebalo re�i...�
Pritchett opominju�i podigne prst. �Bit �e dovoljno, gospodine Goldman! Molim vas,
sjetite se da ja postavljam pitanja. Hajde da nastavimo. Imam jo� jednu sliku da je
pogledate, vi � i Komisija.�
Dok je Nim kipio u sebi, Pritchett se vrati do savjetni�kog stola i uzme jo� jednu
fotografiju, ovaj put u boji. Pru�i je Nimu. Kao i prijp, slu�benik podijeli
ostalima kopije.
Iako Nim nije prepoznao to odre�eno mjesto, nije nimalo sumnjao gdje je fotografija
snimljena. Mora da je to bio Tunipah, na mjestu ili pokraj mjesta gdje je bila
planirana izgradnja centrale. Jednako je jasno bilo da ju je snimio vje�ti
profesionalac.
Ljepota kr�evite kalifornijske divljine �to oduzima dah, snimljena je pod bistrim,
azurnomodrim nebom. Jasno stjenovito predgorje nadvisivalo je skupinu
veli�anstvenih borova. Uz podno�je stabala bila je gusta kro�nja, a u prvom planu
slike bistra, zapjenjena rje�ica. Na bli�oj obali rje�ice oko se odmaralo na
rasko�i divljeg cvije�a. Malo dalje, u sjeni, mladi je jelen digao glavu,
vjerojatno iznena�en prisutno��u fotografa.
Pritchett mu sugerira: �Zaista prekrasan prizor, zar ne, gospodine Goldman?�
�Jest.�
�Imate li pojma gdje je ta slika snimljena?�
�Pretpostavljam da je to bilo u Tunipahu.� Nim je uvidio da nema svrhe da se
igraju, ili da odga�aju ono �to �e Pritchett prije ili kasnije naglasiti.
�Va�a je pretpostavka to�na, gospodine. Sad imam jo� jedno pitanje.� Pritchettov se
ton poo�tri, glas podigne. �Da li mu�i va�u savjest to �to vi i va�a kompanija
namjeravate u Tunipahu uspostaviti tu odvratnu rufno-�u� � mahnuo je slikom hrpe
ugljena � �na mjestu nepomu�ene, uzvi�ene ljepote� � sad je pokazivao sliku u boji
� �na jednom od malobrojnih preostalih nepomu�enih prirodnih rezervata u na�oj
dr�avi i zemlji?�
Pitanje � postavljeno neprirodnom retorikom, izazvalo je mrmor odobravanja me�u
gledaocima. Jedan ili dva su i zapljeskali.
Nim mirno odgovori: �Da, to me zabrinjava. Ali gledam to kao kompromis, kao nu�no
potrebno, kao zamjenu za ne�to drugo. Osim toga, u odnosu na cjelokupno podru�je u
okolini Tunipaha...�
�To je dovoljno, gospodine Goldman. Nismo tra�ili govor. Zapisnik �e pokazati da je
va� odgovor bio potvrdan.�
Pritchett kratko zastane, a onda ponovno napadne.
�Postoji li mogu�nost da ste putovali u dr�avu Colo-rado pro�log vikenda zbog toga
�to vas je mu�ila savjest, zbog toga �to ste sami morali vidjeti ruino�u goleme
koli�ine ugljena � koli�ine koju �ete imati u Tunipahu
� postavljene na mjesto koje je jednom bilo prekrasna divljina?�
Oscar O'Brien sko�i: �Prigovor!�
Pritchett se okrene prema njemu. �Na �to?�
Ne osvr�u�i se na Pritchetta, O'Brien se obrati predsjedni�tvu. �Pitanje je
iskrivilo svjedokove rije�i. Osim toga, ono pretpostavlja svjedokovo mi�ljenje koje
ovaj nije izrekao.�
Predsjedavaju�i mirno objavi: �Prigovor odba�en.�
O'Brien se povu�e mrka pogleda.
�Ne�, obrati se Nim Pritchettu, �onako kako ste vi to prikazali, ne, to nije bio
razlog mom putovanju. Oti�ao sam tamo da obnovim poznavanje nekih tehni�kih
pojedinosti u vezi s termoelektranom na ugljen prije ove rasprave.� �ak i Nimu se
odgovor u�inio neuvjerljivim.
Pritchett primijeti: �Uvjeren sam da �e se i ovdje na�i nekolicina koja �e vam
vjerovati.� Njegov je ton jasno govorio: Ja ne vjerujem.
Pritchett nastavi s ostalim pitanjima, ali ona vi�e nisu bila tako klju�na. Nim je
sebi predbacivao �to je Sequoia klub dobio velik poen vje�tim prikazivanjem
kontrastnih fotografija.
Kona�no, izvr�ni tajnik kluba vrati se na svoje mjesto.
Predsjednik pogleda na list papira pred sobom. �Da li organizacija .energija i
svjetlo narodu' �eli postavljati pitanja i ovom svjedoku?�
Davey Birdsong odgovori: �Naravno da �eli.�
Predsjednik kimne glavom. Birdsong polako ustane.
Orija� nije gubio vrijeme na uvod. Upita: �Kako ste do�li ovamo?�
Nim je izgledao zbunjen: �Ako mislite koga predstavljam. ..�
Birdsong odbrusi: �Svi mi znamo koga predstavljate
� bogatu i lakomu masu koja iskori�tava narod.� Vo�a p&lfp grupe pljesne mesnatom
rukom po izbo�enoj polici uz stolac svjedoka i podigne glas: �Mislim to�no ono �to
sam rekao: Kako ste do�li ovamo?�
�Dakle... do�ao sam taksijem.�
�Do�li ste taksijem? Velika va�nji zvjerka poput vas? Zna�i li to da niste
upotrijebili svoj osobni helikopter?�
Nim se slabo nasmije�i; ve� je bilo o�ito koje �e vrste biti ovo ispitivanje.
Odgovorio je: �Nemam osobni helikopter. A danas sasvim sigurno nisam upotrijebio
helikopter.�
�Ali povremeno ga upotrebljavate, zar ne?�
�U izvjesnim osobitim okolnostima...�
Bridsong ga prekine: �To sve nije va�no! Povremeno ga upotrebljavate � da ili ne?�
�Da.�
�Upotrebljavate helikopter koji je kupljen te�ko zara�enim novcem potro�a�a i
pla�en kompaniji mjese�nim ra�unima za plin i elektri�nu struju?�
�Ne, on nije pla�en iz potro�a�kih ra�una. Ili barem ne izravno.�
�Ali potro�a�i posredno pla�aju i to, zar ne?�
�To mo�ete re�i za svaki dio radne opreme...�
Birdsong ponovno pljesne rukom. �Ne govorimo o ostaloj opremi. Pitam vas o
helikopteru.�
�Na�a kompanija posjeduje nekoliko helikoptera koji...�
�Nekoliko! Ho�ete li re�i da mo�ete izabrati � kao izme�u Lincolna i Cadillaca?�
Nim nestrpljivo odgovori: �Oni slu�e uglavnom za radne potrebe.�
��to vas ne spre�ava da upotrijebite helikopter za va�u osobnu potrebu, ili kad
mislite da vam treba � to�no?�
Ne zastaju�i u o�ekivanju odgovora Birdsong posegne u d�ep i izvadi jednu novinsku
stranicu koju odmota. �Sje�ate se ovoga?�
Bio je to �lanak Nancv Molineaux u California Exami-neru objavljen kratko vrijeme
nakon posjeta novinara logoru Devil's Gate.
Nim ravnodu�no re�e: �Sje�am se.�
Birdsong glasno pro�ita pojedinosti iz �lanka i datum �to je sve bilje�io
stenodaktilograf, a zatim se ponovno okrene Nimu. �Ovdje pi�e: .Gospodin je
Goldman. .. previ�e va�na osoba a da bi se mogao voziti autobusom, �ak i onda kad
autobus � posebno unajmljen od Golden State Power and Light kompanije � ide
njegovim smjerom... i ima mnogo slobodnih mjesta. Umjesto toga on je izabrao
helikopter...'� Birdsong j-
zazovno podigne pogled prema Nimu: �Je li to sve istina?�
�Tada su bile posebne okolnosti.�
�Pustite okolnosti. Pitao sam: ,Je li to istina?'�
Nim je bio svjestan toga da ga Nancv Molineaux promatra od stola za novinare. Na
njenom je licu poigravao slab smije�ak. �Bio je to pristran izvje�taj, ali � vi�e
ili manje istinit.�
Birdsong se obrati predsjedni�tvu: �Ho�e li, molim vas, predsjednik uputiti ovog
svjedoka da odgovara jednostavnim ,da' ili ,ne'.�
Predsjednik re�e: �Gospodine Goldman, moglo bi nam u�tedjeti vrijeme ako biste tako
odgovarali.�
Mrkog izraza lica Nim odgovori: �Da.�
�Za to je trebalo mnogo napora�, primijeti Birdsong. �Kao da ste vadili zub.�
Ponovno se okrenuo prema predsjednikovu stolu, i poput kameleona zamijenio o-�trinu
ljubazno��u. �Ali kona�no imamo priznanje svjedoka da je sadr�aj ovog hrabrog
novinskog izvje�taja istinit. Gospodine predsjedni�e, �elio bih da ovaj �lanak bude
prilo�en kao dokazni materijal da poka�e bogat na�in �ivota koji provode slu�benici
poput ovog ovdje Goldmana i onog, kako-se-zove predsjednika kompanije na ra�un
siroma�nih potro�a�a. On isto tako pokazuje za�to se name�u skupi, beskorisni
pothvati poput Tunipaha, kojima je cilj da podr�avaju ovakav na�in �ivota kao i da
iscijede dobit iz naroda koji ni�ta ne sumnja.�
O'Brien se umorno usprotivi: �Prigovaram � prilogu �lanka koji nema veze s ovom
raspravom kao i posljednjim primjedbama koje se ne mogu podr�ati niti svjedo�enjem
niti dokazima.�
Predsjednik se posavjetuje s administrativnim sucem i re�e: �Va� �e prigovor biti
zapisan, gospodine O'Brien. Dokument � novinski izvje�taj � bit �e prilo�en kao
svjedo�anstvo.�
�Hvala vama, gospodine�, re�e Birdsong. Svoju pa�nju opet posveti Nimu.
�Da li vi osobno posjedujete dionice u Golden State Power and Light kompaniji?�
�Da�, odgovori Nim. Pitao se �to slijedi. Posjedovao
je stotinu i dvadeset dionica koje je. dobio, svaki put po
^ nekoliko,, u toku �tednje kao dio pla�e. Njihova sada-
�nja tr�na cijena bila je malo vi�e od dvije tisu�e dolara � mnogo manje nego su
zaista stajale, jer je vrijednost dionica GSP&L kompanije naglo pala prije mjesec
dana kad su objavili da ne�e pla�ati dividende. Ali odlu�io je da ne da ni�ta vi�e
obavijesti negoli budu tra�ili. Pokazalo se da je to bila pogre�ka.
�Ako se prihvati projekt Tunipah, postoji li vjerojatnost da �e vrijednost svih
dionica Golden State Po-wer and Light kompanije porasti?� nastavi Birdsong.
�Ne mora biti. Isto tako mo�e i pasti.� Dok je govorio, Nim se pitao bi li trebalo
dodati da bi pri tako golemom programu izgradnje koji �e se morati financirati iz
prodaje vrijednosnih papira i novih dionica ispod stvarne cijene, postoje�e dionice
GSP&L kompanije bile razvodnjene i njihova bi vrijednost mogla pasti? Takav bi
odgovor zahtijevao kompleksno obja�njenje, a mogao bi � u ovom kontekstu �
djelovati kao preuveli�avanje. A Nim nije niti znao bi li glavni blagajnik
kompanije �elio da se takva izjava da u javnost. Odlu�i da to pre�uti.
�Ne mora biti�, ponovi Birdsong. �Ali, tr�na cijena tih dionica bi mogla propasti.
Uvjeren sam da �ete to priznati.�
Nim odsje�no odgovori: �Sve je mogu�e na burzi.�
Birdsong se okrene prema publici i teatralno uzdahne. �Pretpostavljam da je to
najbolji odgovor koji mogu dobiti od ovog svjedoka koji nije voljan sura�ivati,
prema tome ja �u dati izjavu: dionice bi vjerojatno porasle.� Okrene se natrag
prema Nimu: �Ako se to dogodi, nije li istina da biste i vi imali podijeljena prava
u Tunipahu te biste i vi bili na dobitku?�
Zamisao je bila tako apsurdna da se Nim gotovo nasmijao. Najbolje �emu se mogao
nadati bilo je, u dalekoj budu�nosti, da njegov mali broj dionica dosegne
vrijednost koju su imale onog dana kad ih je kupio.
Birdsong iznenada re�e: �Budu�i da oklijevate s odgovorom, postavit �u pitanje na
drugi na�in: ako vrijednost dionica Golden State Power and Light kompanije poraste
zbog izgradnje Tunipaha, ho�e li i va�e dionice biti vrednije?�
�Gledajte�, po�ne Nim, �ja samo...�
Predsjednik ga mrzovoljno prekine: �To je jedno-
stavno pitanje, gospodine Goldman. Odgovorite samo ,da' ili ,ne'.
Kad je ve� gotovo planuo zbog nepo�tenog postupka, Nim primijeti kako mu Oscar
O'Brien daje znak, jedva primjetnim odmahivanjem glave. Nim je znao da je to bio
podsjetnik, uputa da bude strpljiv i da se odupre izazovima. Odgovori odsje�nim:
�Da.�
Birdsong objavi: �Sada, kad imamo i priznanje, gospodine predsjedni�e, ja bih �elio
da u zapisniku bude navedeno da ovaj svjedok ima podijeljene financijske interese u
rezultatima ove rasprave, i zbog toga treba na taj na�in prosu�ivati i njegovo
svjedo�enje.�
�Dakle, upravo ste to sami izdiktirali u zapisnik�, re�e predsjednik jo� uvijek
vidljivo razdra�en. �Prema tome, za�to ne bismo nastavili?�
�Da gospodine!� Vo�a grupe p&lfp provu�e rukom kroz bradu kao da ne�to duboko
razmi�lja, a onda se okrene prema Nimu. �Sada, imam nekoliko pitanja o utjecaju
Tunipaha na ra�une za elektri�nu struju i plin obi�nih, radnih ljudi, ljudi
koji...�
Nastavio je u tom tonu. Birdsong se usredoto�io � kao i prilikom unakrsnog
ispitivanja J. Erica Hump-hrevja, na sugestiji da je samo dobit i ni�ta drugo motiv
izgradnje Tunipaha, te da �e potro�a�i snositi ra�un a za uzvrat dobiti malo ili
ni�ta. Nima je ljutilo to �to nijednom nisu dotaknute glavne, najva�nije postavke o
budu�oj potra�nji energije temeljenoj na razvitku, na ekonomici privrede, porastu
�ivotnog standarda. Ipak, nastojao je sakriti ljutnju. Ovdje se baratalo
populisti�kim naklapanjem i ni�im vi�e. Ali, to �e privu�i pa�nju, kako je
potvr�ivala aktivnost pri novinarskom stolu.
Nim je tako�er priznao sebi samome da je napad na dvije linije � napad Sequoia
kluba koji nagla�uje za�titu okoline i napad grupe p&lfp koja se zadr�ava na
cijenama i financijama � ma kako povr�an, ipak bio uspje�an. Pitao se da li postoji
dogovor izme�u te dvije grupe, iako je sumnjao u to. Laura Bo Carmichael i Davey
Birdsong su bili razli�itih intelektualnih standarda. Nim je jo� uvijek, unato�
razila�enjima, po�tovao Lauru Bo Carmichael, ali je Davevja Birdsonga prezirao
�arlatana.......�................... ,t.. �_. ._......�.....;
.....,^:......_-..^.:.......
Za vrijeme kratkog prekida po�to je Birdsong zavr�io ispitivanje, Oscar O'Brien je
upozorio Nima: �Pazi, jo� nisi gotov. Nakon svih ostalih svjedoka, ja �u te ponovno
pozvati da te nanovo usmjerim, a nakon mene mogu te i drugi pitati ako po�ele.�
Nini se iscerio po�eljev�i da je njegova uloga zavr�ena, i bio je sretan pri
pomisli da �e uskoro biti.
Laura Bo Carmichael je bila slijede�i svjedok.
Unato� svojem malom rastu i nje�noj figuri, predsjednica Sequoia kluba zauzimala je
mjesto svjedoka nastupom velike dame. Na sebi je imala strogo krojeni be� kostim od
gabardena a njena je prosijeda kosa bila kratko odrezana. Nije imala nikakvih
ukrasa ni nakita. Njen je nastup bio ozbiljan. Njen je glas, dok je odgovarala na
pitanja Roderica Pritchetta, bio o�tar i autoritativan.
�U prethodnom svjedo�enju smo �uli da javna potreba za ve�om koli�inom elektri�ne
energije opravdava izgradnju termoelektrane na ugljen u podru�ju Tunipaha. Gospo�o
Carmichael, da li se vi sla�ete s tom postavkom?� zapo�eo je Pritchett.
�Ne, ne sla�em se.�
�Ho�ete li objasniti Komisiji va�e razloge � i razloge Sequoia kluba � za�to ste
protiv izgradnje te centrale?�
�Podru�je Tunipaha je jedno od rijetkih, vrlo rijetkih podru�ja netaknute divljine
u Kaliforniji. Ono obiluje prirodnim bogatstvima � drve�em, biljkama, cvije�em,
potocima, jedinstvenim geolo�kim formacijama, �ivotinjskim svijetom, pticama i
kukcima. Neki od tih oblika predstavljaju vrste koje su drugdje ve� izumrle.
Podru�je je, iznad svega, veli�anstveno lijepo. Uni�titi ga golemom, ru�nom
centralom koja zaga�uje okolinu, a koju opskrbljuje nova �eljeznica � koja sama po
sebi zaga�uje okolinu i nametnuta je � bilo bi svetogr�e, ekolo�ki korak natrag u
pro�lo stolje�e, huljenje protiv boga i prirode.�
Laura Bo je govorila mirno, ne podi�u�i glas, �to je njenu izjavu u�inilo jo�
impresivnijom. Pritchett zastane prije nego postavi slijede�e pitanje kako bi
dopustio da njene sna�ne rije�i dobro sjednu.
�Predstavnik Golden State Power and Light kompanije, gospodin Goldman, uvjeravao je
Komisiju da �e poreme�aji u prirodi biti minimalni�, nastavi Pritchett. �Biste li
rekli svoje mi�ljenje o tome?�
�Gospodina Goldmana poznajem niz godina�, re�e Laura Bo. �On ima dobre namjere.
Mo�da �ak i vjeruje u ono �to ka�e. Ali istina jest: nitko ne mo�e izgraditi
nikakvu centralu u podru�ju Tunipaha a da ne u�ini golemu, nepopravljivu ekolo�ku
�tetu.�
Izvr�ni tajnik Sequoia kluba se nasmije�i. �Je li moj dojam to�an, gospo�o
Carmichael, kad mislim da vi zapravo ne vjerujete GSP&L kompaniji i njihovu
obe�anju o .minimalnim poreme�ajima'?�
�Da, u pravu ste � �ak kad bi se to obe�anje i moglo odr�ati, �to ne�e biti
mogu�e.� Laura Bo Carmichael okrene glavu prema stolu predsjedni�tva obra�aju�i se
izravno dvojici �lanova Komisije koji su je pa�ljivo slu�ali. �U pro�losti,
dokazalo se da se ne mo�e vjerovati ni Golden State kompaniji ni ostalim velikim
industrijskim kompanijama kad se radi o za�titi okoline. Gdje god im je bilo
dopu�teno da rade kako ho�e, otrovali su na�u vodu i zrak, oplja�kali na�e �ume,
rasuli rudna bogatstva, nagrdili krajolik. Sada, kad �ivimo u drugom vremenu gdje
se ti grijesi vide kao grijesi, oni nam govore: Vjerujte nam. Pro�lost se ne�e
ponoviti. Dakle, ja im, kao ni mnogi drugi, ne vjerujem � ni �to se ti�e Tunipaha
ni bilo kojeg drugog podru�ja.�
Slu�aju�i, Nim je mislio kako je bilo neosporne logike u onome �to je Laura Bo
govorila. On je mogao i stvarno je pobijao njenu viziju budu�nosti. Nim je vjerovao
da su i GSP&L kompanija i druge organizacije poput nje shvatile posljedice starih
pogre�aka i nau�ile kako da budu dobri gra�ani koji se brinu o svojoj okolini, ako
ne zbog drugoga a onda zbog toga �to je to danas dobar, unosan posao. Ipak, nitko
tko po�teno misli nije joj mogao osporiti to�nu ocjenu pro�losti. Laura Bo u�inila
je jo� ne�to za vrijeme svog kratkog svjedo�enja � razinu rasprave podigla je
visoko iznad uskogrudnog dodvoravanja masi Davevja Birdsonga.
�Prije nekoliko minuta�, Pritchett se obrati Lauri Bo, �izjavili ste da su neki
oblici �ivota u Tunipahu drugdje ve� izumrli. Ho�ete li nam re�i koji su to oblici?
�
Predsjednica Sequoia kluba kimne glavom. Autoritativno izjavi: �Koliko ja znam, to
su dva oblika: divlji cvijet, krvo�nica, i mikrodipodops ili, kako ga jo� zovu �
sko�imi�.�
Tu se dijele na�i putovi, podsjeti se Nim. Sjetio se prepirke koju je imao s Laurom
Bo prije dva mjeseca za vrijeme ru�ka kad je prigovorio: �Zar �ete dopustiti da mi�
ili mi�evi sprije�e projekt koji �e pobolj�ati �ivot milijuna ljudi?�
O�ito je i Roderick Pritchett pomislio na istu mogu�nost jer je njegovo slijede�e
pitanje bilo: �Da li o�ekujete kritiku zbog tih dvaju oblika �ivota � krvo�nice i
sko�imi�a? Da li o�ekujete da �e netko re�i da su ljudi i njihove �elje va�nije?�
�O�ekujem mnogo kritika zbog toga, pa �ak i napade�, re�e Laura Bo. �Ali ni�ta ne
mijenja kratkovidnost i lakoumnost smanjenja ili potpunog uni�tenja bilo kojeg
ugro�enog oblika �ivota.�
�Ho�ete li to pobli�e objasniti?�
�Ho�u. Radi se o na�elu. O na�elu �ivota i smrti koji se ponovno i ponovno
nepromi�ljeno kr�i. Kako se razvijalo suvremeno dru�tvo � gradovi, �irenje
urbanizacije, industrija, auto-ceste, naftovodi i sve ostalo � tako smo poremetili
ravnote�u u prirodi: uni�tili smo biljni svijet, prirodne rezerve vode, plodnost
zemlje, istjerali smo divlje zvijeri iz njihove prirodne postojbine ili ih masovno
ubijali, poremetili smo normalni ciklus rasta, cijelo vrijeme zaboravljaju�i da
svaki i najmanji djeli� prirode ovisi o svim ostalim dijelovima za produ�etak vrste
i zdravlja.�
Od predsjedni�kog stola za�uje se glas jednog �lana Komisije: �Ali, gospo�o
Carmichael, i u prirodi, naravno, postoji prilagodljivost.�
�Da, ne�to prilagodljivosti postoji. Ali gotovo uvijek se tra�ilo vi�e od
dopu�tenih granica.�
�lan Komisije uljudno kimne glavom: �Molim vas, nastavite.�
Laura Bo je nastavila a da nije izmijenila svoj dostojanstveni nastup, ��injenica
koju �elim naglasiti jest, da su se u pro�losti odluke o za�titi �ovjekove okoline
donosile na temelju kratkotrajnog koristoljublja, nikada dugoro�nih predvi�anja.
Istovremeno, suvremena je znanost � govorim kao znanstvenik � radila u strogo
I
podijeljenim odsjecima, zanemaruju�i istinu da ono �to je ,napredak' u jednom
podru�ju mo�e biti �tetno za �ivot i prirodu u cjelini. Pojava automobila �
proizvoda znanosti � o�it je primjer, a koristoljubivost je ta koja im dopu�ta da
ostaju tako smrtonosni kao �to jesu. Drugi primjer je prevelika upotreba pesticida
koja je, da bi se sa�uvali odre�eni oblici �ivota, uni�tila mnoge drvige. Isto se
to odnosi i na upotrebu aerosol sprejeva koji uni�tavaju atmosferu. Spisak je
velik. Svi se mi kre�emo ve� dugo prema vlastitom samouni�tenju.�
Dok je govorila predsjednica Sequoia kluba, dvorana se umirila slu�aju�i je s
po�tovanjem. I sada se nitko nije pomakao o�ekuju�i njene slijede�e rije�i.
�Sve je to koristoljublje�, ponovi, po prvi put podi�u�i glas. �Ako dopustimo da se
taj monstruozni projekt Tunipah ostvari, koristoljublje �e osuditi krvo�ni-cu,
sko�imi�a i jo� mnoge druge oblike �ivota. Tada, ako se tako nastavi, mogu
zamisliti dan kad �e se bilo koji industrijski projekt � upravo poput Tunipaha sada
� smatrati va�nijim od posljednjeg grma sunovrata.�
Posljednje rije�i su izazvale buran pljesak me�u gledaocima. Dok se pljesak
nastavljao, Nim ljutito pomisli: Laura Bo upotrebljava svoj status znanstvenika ne
da uputi znanstveni nego emocionalni poziv.
Nastavio se ljutiti jo� jedan sat dok su se pitanja i odgovori nastavljali u istom
tonu.
Unakrsnim ispitivanjem Laure Bo, Oscar O'Brien nije pridonio tome da se povu�e ono
�to je prije rekla, nego se njezino ranije svjedo�enje �ak u nekim dijelovima
u�vrstilo. Kad je savjetnik GSP&L kompanije sa �irokim osmijehom upitao vjeruje li
ona zaista da je �nekoliko mi�jih rupa i jedan neprivla�an cvijet � gotovo korov �
va�niji od potreba elektri�ne energije za nekoliko milijuna ljudi�, zajedljivo je
odgovorila: �Gospodine O'Brien, lako se i jeftino rugati, a osim toga to je
najstarija zabilje�ena odvjetni�ka taktika. Ve� sam izjavila za�to je Sequoia klub
uvjeren da bi podru�je Tunipaha trebalo ostati podru�je prirodne divljine, a
�injenice koje vas, izgleda, zabavljaju samo su dvije izme�u mnogih. A �to se
ti�e ,potreba elektri�ne energiji?.' 9 k�jima govorite� mnogi misle da postoji
ve�a potreba da �tedimo, da sa�uvamo ono �to sada imamo.�
O'Brien se zacrveni i odbrusi joj: �Budu�i da vi to znate bolje od stru�njaka koji
su istra�ivali i do�li do zaklju�ka da je Tunipah idealno mjesto za to �to tra�imo,
recite, gdje biste vi gradili?�
Laura Bo mirno odgovori: �To je va� problem, a ne moj.�
Davey Birdsong odbije unakrsno ispitivanje Laure Bo pompozno rekav�i: �Grupa
.energija i svjetlo narodu' podr�ava mi�ljenje Sequoia kluba koje je gospo�a Car-
michael tako dobro objasnila.�
Slijede�eg dana, kad je zavr�avao posljednji od nekoliko svjedoka opozicije,
O'Brien �apne Nimu: �Saberi se. Ti si slijede�i.�
13. POGLAVLJE
Nim se ve� ionako osje�ao potpuno iscrpljen, i pomisao na novo svjedo�enje i
ponovna unakrsna ispitivanja samo ga je jo� vi�e oneraspolo�ila.
Pro�le je no�i spavao samo na mahove, a i onda je sanjao da se nalazi u nekoj
zatvorenoj prostoriji, poput zatvorske �elije, bez vrata i prozora, kojoj su zidovi
bili pokriveni elektri�nim prekida�ima. Nim se trudio da prekida�i ostanu otvoreni
tako da bude uklju�ena struja, za koju je znao da je potrebna. Ali, Davey Birdsong,
Laura Bo Carmichael i Roderick Priichett su ga okru�ili i stalno su isklju�ivali
struju. Nim je htio vikati, sva�ati se s njima, moliti ih, ali nije mogao izustiti
ni glasa. U o�aju poku�ao se br�e kretati. Da bi sa svoje dvije ruke uradio vi�e
nego oni sa svojih �est, poku�ao je uklju�ivati prekida�e i nogama. Sada su i
njegovi udovi pru�ali otpor; �inilo mu se kao da su mu udovi omotani nekom
ljepljivom masom te se kretao sa sporo��u koja ga je izlu�ivala. U o�aju, Nim je
shvatio da gubi, da ne mo�e dr�ati korak s njima te da �e uskoro svi prekida�i biti
isklju�eni. Tada se probudi sav u znoju i nije vi�e mogao zaspati.
Sada je Nim bio ponovno u stolici za svjedoke, i predsjedavaju�i je govorio:
�Podsje�am svjedoka da je ve� jednom polo�io zakletvu...� ^ ^
ii
Kada je uvod zavr�io, Oscar O'Brien zapo�ne: �Gospodine Goldman, koliko dionica
Golden State Povver and Light kompanije posjedujete?�
�Stotinu i dvadeset.�
�Kolika je njihova tr�na vrijednost?�
�Prema jutro�njem izvje�taju, dvije tisu�e stotinu i �ezdeset dolara.�
�Prema tome, svaki nagovje�taj da biste vi osobno mogli zaraditi mnogo novaca
projektom Tunipah je...�
�Smije�an i uvredljiv�, odbrusi Nim prije nego je pitanje moglo biti zavr�eno. On
je osobno zamolio O'Bri-ena da postavi to pitanje kako bi i odgovor mogao biti
zabilje�en u zapisniku. Nadao se da �e i novinari to napisati kao �to su napisali i
Birdsongovu optu�bu o zaradi. Ali, Nim se bojao da to ne�e u�initi.
�Upravo tako.� �inilo se kao da je O'Brien zate�en Nimovom �estinom. �Vratimo se
natrag na optu�be o zaga�ivanju okoline centralom Tunipah. Gospo�a Carmichael je u
svom svjedo�enju tvrdila da...�
Namjera je bila da se doka�e da je svjedok opozicije bio u krivu, jako pristran ili
nepotpun. Dok je odgovarao na O'Brienova pitanja, Nim se pitao kakav �e rezultat
posti�i. Zaklju�io je da vjerojatno ne�e posti�i ni�ta.
O'Brien je zavr�io u manje od pola sata. Nakon njega ispitivali su ga Holvoak,
odvjetnik Komisije, i Roderick Pritchett. Ni jedan od njih nije bio neugodan i
obojica su bila vrlo kratka.
Ostao je samo Davey Birdsong.
Vo�a grupe �energija i svjetlost narodu� njemu svojstvenom kretnjom provu�e
mesnatom rukom kroz �upavu, sivo-ri�u bradu dok je stajao promatraju�i Nima.
�Te va�e dionice, Goldman, rekli ste da vrijede� � Birdsong pogleda na komadi�
papira � �dvije tisu�e stotinu i �ezdeset dolara. To�no?�
Nim oprezno re�e: �Da.�
�Na�in na koji ste to rekli � a ja sam bio ovdje i �uo sam, a �uli su i drugi �
dojmio se tako kao da je taj iznos za vas sitnica koja se mo�e zanemariti. �inilo
se da �elite re�i ,samo' dvije tisu�e. Dakle, �ini mi se da za nekoga poput vas tko
je naviknut-misliti u milijuni-Ljjia i voziti se okolo helikonterom.
Prekine ga predsjednik: �Je li to pitanje, gospodine Birdsong? Ako jest, molim,
postavite ga!�
�Da gospodine!� Gorostas se okrene prema stolu predsjedni�tva �iroko se
osmjehuju�i. �Pretpostavljam da je to zbog toga �to me ovaj Goldman nervira jer je
tako velika zvjerka, ili se barem pravi da jest, i ne mo�e shvatiti koliko takav
iznos zna�i sirotinji...�
Predsjednik o�tro lupne �eki�em nekoliko puta. �Nastavite s pitanjem!�
Birdsong se ponovno naceri, uvjeren da je, ma koliko o�tro bio ukoren, mogu�nost da
bude potpuno odstranjen kao ispitiva� bila neznatna. Ponovno se okrene Nimu.
�U redu, evo mog pitanja. Jeste li pomislili da novac poput va�eg ,samo tisu�e',
kako ste to vi rekli � zna�i bogatstvo mnogim ljudima koji �e morati platiti dio
ra�una za Tunipah?�
�Ponajprije, ja nisam niti rekao niti nagovijestio ,samo tisu�e' odgovori Nim. �To
ste vi rekli. Drugo, da, pomislio sam na to, jer taj iznos i meni mnogo zna�i.�
�Ako vam toliko zna�i, mo�da biste ga �eljeli udvostru�iti�, brzo re�e Birdsong.
�Mo�da i bih. Ali, �to je, do �avola, lo�e u tome?�
�Ja, postavljam pitanja.� Birdsong se zlobno smijao. �Prema tome, vi priznajete da
biste �eljeli udvostru�iti svoj novac, a mo�da �ete to i u�initi ako dobijete
dopu�tenje za izgradnju Tunipaha, zar ne? Nehajno mahne rukom. �Ne, ne trudite se
da odgovorite. Mi �emo sami stvoriti zaklju�ke.�
Nim je sjedio kipte�i od bijesa. Primijeti kako ga O'Brien uporno gleda,
poku�avaju�i mu prenijeti poruku: Budi oprezan i umjeren! Pazi se!
�Ne�to ste rekli i o u�tedi energije�, nastavi Birdsong. �Imamo nekoliko pitanja i
o tome.�
Tijekom ponovnog ispitivanja, O'Brien je usput spomenuo u�tedu energije. To je sada
omogu�ilo Birdson-gu da ponovno potakne to pitanje.
�Znate li, Goldman, da bismo mogli smanjiti potro�nju elektri�ne energije u
Kaliforniji za �etrdeset posto kad bi velika kompanija poput Golden State kompanije
potro�ila vi�e na u�tedu nego na ovakvu multimi-iiiun$ku prijevaru poput
T.unipah&>� ,.....w ^,� , v,�. A �_
�Ne, to ne znam�, odbrusi Nim �jer �etrdeset posto smanjenja zbog �tednje je
nestvaran broj koji ste vjerojatno izmislili, kao �to ste izmislili i ve�inu
optu�bi. Najbolje �to nam u�teda mo�e u�initi � i �to nam sada �ini � jest malo
ubla�avanje porasta potro�nje i dobivanje na vremenu.�
�Na vremenu, za �to?�
�Na vremenu da ve�ina ljudi uvidi da se nalazimo pred krizom elektri�ne energije
koja mo�e izmijeniti njihove �ivote � izmijeniti nagore � na takav na�in o kojem
nisu nikada ni sanjali.�
�Zar je to zaista istina?� zajedljivo je bockao Birdsong. �Ili je mo�da istina to
da Golden State kompanija ne �eli u�tedu jer �tednja spre�ava dobit?�
�Ne, to nije istina, nipo�to, i potrebna je iskvarena ma�ta � poput va�e � da to
najavi ili povjeruje.� Nim je bio svjestan da mu je doba�en mamac i da ga je
zagrizao, vjerojatno upravo kako je Birdsong i namjeravao. Oscar O'Brien je mr�tio
�elo. Nim pogleda na drugu stranu.
�Ne�u se obazirati na ovu uvredljivu primjedbu i postavit �u slijede�e pitanje�,
re�e Birdsong. �Nije li pravi razlog �to ne razvijete potrebu sun�eve energije i
snage vjetra � koje su nam sada dostupne � to �to su to jeftini izvori energije i
vi ne biste imali tako golemu zaradu kao �to to o�ekujete od Tunipaha?�
�Odgovor je ,ne' premda je va�e pitanje iskrivljena poluistina. Sun�eva energija
nije dostupna u ve�im koli�inama i ne�e biti najranije do kraja stolje�a. Tro�kovi
skupljanja sun�eve energije su izvanredno visoki � daleko vi�i nego tro�kovi
elektri�ne energije dobivene u termoelektrani na ugljen, poput Tunipaha. Osim toga,
i to mo�e biti zaga�iva�, �ak i ve�i od ovoga. �to se ti�e snage vjetra � mo�emo je
zaboraviti, osim za sporedne, manje primjene.�
Predsjedavaju�i, koji je sjedio iznad Nima, nagne se naprijed i upita: �Jesam li
vas dobro �uo, gospodine Goldman, da ste rekli da i sun�eva energija mo�e zagaditi
okolinu?�
�Da, gospodine predsjedni�e.� Ta je izjava obi�no iznena�ivala one koji nisu taj
problem sagledavali sa svih strana. �Uz dana�nju tehnologiju, centrali na sun-
�esnusnergijujcoja bijjila istog kapacile^kas.i Pre4fe,,
�ena u Tunipahu, trebalo bi stotinu i dvadeset �etvornih milja zemlje samo za

kolektore. To je, otprilike, sedamdeset i pet tisu�a akra � dvije tre�ine jezera
Ta-hoe � uspore�eno s tri tisu�e akra potrebnih za konvencionalnu centralu kakvu
sada predla�emo. I sjetite se, zemlja upotrebljena za te sun�eve kolektore ne�e se
mo�i upotrijebiti ni za �to drugo. Ako to nije zaga�ivanje. ..�
Nije zavr�io re�enicu, a predsjednik kimne s odobravanjem. �Gospodine Goldman, to
je vrlo zanimljiva �injenica, na koju mnogi od nas nisu nikada pomislili.�
Birdsong, koji je nestrpljivo stajao za vrijeme ove izmjene misli, ponovno napadne:
�Vi nam govorite, Goldman, da sun�eva energija ne�e biti dostupna do kraja
stolje�a. Za�to da vam vjerujemo?�
�Ne morate mi vjerovati�, re�e Nim, ponovno zauzimaju�i isti nastup i jasno
pokazuju�i prezir prema Birdsongu. �Mo�ete vjerovati ili ne, vjerovati �to god
�elite. Ali jednodu�nost najboljih tehni�kih procjena, do kojih su do�li vrhunski
stru�njaci, ka�e da �e pro�i i vi�e od dvadeset godina prije negoli se sun�eva
energija bude mogla upotrebljavati u ve�im koli�inama. Pa �ak i onda, mo�da ne�e u
potpunosti ispuniti na�a o�ekivanja. Zbog toga, u me�uvremenu moramo imati centrale
na ugljen u Tunipahu � i na mnogim drugim mjestima � da bismo predusreli
predstoje�u krizu.�
Birdsong se prezirno nasmije�i: �I tako smo opet do�li do te izmi�ljene, prividne,
la�ne krize.�
�Kad ta kriza nastupi�, vatreno mu odgovori Nim, �mo�ete ponovno pro�itati i
pojesti te svoje rije�i.�
Predsjednik posegne za �eki�em ne bi li uspostavio red, tada po�ne oklijevati �
vjerojatno znati�eljan �to �e se dalje dogoditi, i spusti ruku. Birdsongovo lice
pocrveni, usne mu se bijesno stisnu.
�Ne�u ja �derati nikakve rije�i! Vi �ete to raditi!� otpljune prema Nimu. �Vi �ete
se zadaviti rije�ima � vi i ona kapitalisti�ka klika u Golden State kompaniji.
Rije�i, rije�i i samo rije�i! Na ovoj raspravi, koju �emo mi, koji vam se
suprotstavljamo, nastojati produ�iti �to vi�e mo�emo, kao i na sli�nim raspravama.
Nakon toga jo� vi�e rije�i, jer �emo taj beskoristan pothvat u Tunipahu povla�iti
po sudovima, i spre�avati vas �albama, sudskim zabranama i svim ostalim pr%vnin\
bjokadjajii�
koje �emo mo�i prona�i u knjigama. Tada, ako to ne bude dovoljno, ponovno �emo
staviti nove prigovore i cijeli krug �e morati po�eti iznova, a ako budemo morali,
radit �emo to dvadeset godina. Narod �e zaustaviti va�e planove za boga�enje i
narod �e �pobijediti!�
Vo�a grupe �energija i svjetlo narodu� se zaustavi te�ko di�u�i, a tada doda:
�Tako, mo�da �e sun�eva energija ipak do�i prije, gospodine Goldman, nakon svega.
Jer dopustite da vam ka�em, ne�ete dobiti dozvolu za te termoelektrane na ugljen.
Ni za Tunipah ni za ijedno drugo mjesto. Niti sada, niti ikada!�
Dok je predsjednik ponovno oklijevao op�injen verbalnim dvobojem, u jednom dijelu
publike za�uje se pljesak. Istog trenutka Nim je planuo. Rukom �estoko udari po
naslonu svoje stolice a onda sko�i. Sijevaju�i o�ima okrene se prema Davevju
Birdsongu.
�Da, mo�da �ete zaustaviti izgradnju tih centrala � Tunipaha i ostalih � kao �to
ste i rekli. To se dogodilo s atomskim centralama; mo�e se ponovno dogoditi s
termoelektranama na ugljen. A ako to u�inite, bit �e to zbog toga �to ovaj suludi,
samouni�tavaju�i sistem daje neograni�enu mo� sebi�nim manijacima, bezvez-njacima i
�arlatanima poput vas.�
Iznenada, u dvorani nastane potpuna ti�ina. Nimov se glas podigne dok je
nastavljao: �Ali, Birdsong, po�tedi te nas licemjernog blebetanja kako vi
predstavljate narod. Vi ga ne predstavljate. Mi zastupamo narod � obi�ne,
pristojne, normalne ljude koji ovise o kompanijama poput na�e da osvijetle i
zagriju svoje domove, da omogu�e rad tvornicama i da u�ine milijun drugih stvari
koje �ete im vi oduzeti ako vi i vama sli�ni uspiju u sebi�nim i kratkovidnim
postupcima.�
Nim se okrene prema stolu predsjedni�tva izravno se obra�aju�i predsjedniku i
administrativnom sucu. �U ovoj dr�avi, a i u mnogim drugima, sada je potreban
inteligentan kompromis. Kompromis izme�u onih koji zastupaju nikakvo-pro�irenje-ni-
po-kakvu-cijenu poput Sequoia kluba i Birdsonga i onih koji tra�e maksimalno
pro�irenja, a do-�avola-s-okolinom! Dakle, ja � i kompanija za koju radim �
priznajemo da je potreban kompromis, i molimo da se �to prije donese, za nas i za
ostale. Znamo da ne postoje jednostavni, laki na�ini, Lzato tra�imo sredinu,
doslovno; dopustite, da se u�ini
nekakvo pro�irenje, ali, za ime boga, dajte nam sredstva za to � govore�i o
elektri�noj energiji � kako bismo to mogli posti�i.�
Okrene se natrag prema Birdsongu: �Ono �to �ete na kraju u�initi za narod bit �e da
�e taj narod patiti. Patit �e zbog o�ajni�ke nesta�ice, patit �e zbog masovne
nezaposlenosti, patit �e zbog svih velikih i malih stvari koje ovise o elektri�noj
energiji, koje se ne�e mo�i u-raditi bez nje, patit �e zbog svega toga kad do�e do
krize, krize koja nije la�na nego stvarna, krize koja �e zahvatiti cijelu Sjevernu
Ameriku i vjerojatno i mnoga druga podru�ja u svijetu.�
Nim upita tihu, iznena�enu osobu pred sobom: �A gdje �ete vi biti onda, Birdsong?
Vjerojatno �ete se negdje skrivati. Skrivat �ete se pred narodom koji �e do tada
spoznati �to ste vi zapravo � varalica i la�ov koji ih je zaveo.�
�ak i za vrijeme dok je jo� govorio, Nim je bio svjestan da je oti�ao predaleko, da
je bezobzirno slomio u-siljeno pona�anje, uobi�ajeno na javnim raspravama, i
Ograni�enja koja je dobio od GSP&L kompanije. Mo�da je �ak dao Birdsongu i osnovu
da ga tu�i zbog klevete. Pa ipak, drugi dio Nimove svijesti ga je uvjeravao da je
sve to �to je rekao trebalo re�i, da su postojale granice strpljivosti i
razlo�nosti, da je netko morao govoriti otvoreno, bez straha, i prihvatiti ma kakve
posljedice koje �e iz toga proiza�i.
Nastavio je grmjeti: �Govorite o u�tedi od �etrdeset posto. To ne bi bila u�teda
nego otimanje. To bi zna�ilo potpuno novi na�in �ivota i to �avolski siroma�nijeg
�ivota od ovoga kojim sada �ivimo. U redu, postoje neki ljudi koji govore da bi
trebalo da svi mi imamo ni�i �ivotni standard, da �ivimo prokleto predobro i da bi
trebalo da izgubimo ne�to od toga. Dobro, mo�da je to to�no, a mo�da i nije. Ali
bez obzira na to je li to istina ili ne, nije na kompanijama poput GSP&L kompanije
da donese odluku o takvim promjenama. Mi smo odgovorni za to da odr�avamo onaj
standard �ivota za koji narod � preko vlada koje su sami izabrali � izjavljuje da
ga �eli. Zbog toga �emo nastaviti �tititi taj standard, Birdsong, dok nam ne narede
druga�ije � ali slu�beno narede, a ne da nam to ka�u ovakvi prenapuhani samozvani
licemjeji poput
Dok se Nim zaustavio da bi uhvatio dah, predsjednik ga hladno upita: �Jeste li
zavr�ili, gospodine Goldman?�
Nim se okrene prema njegovu stolu: �Ne, gospodine predsjedni�e, nisam. Dok stojim,
htio bih re�i jo� nekoliko rije�i!�
�Gospodine predsjedni�e, ako bih mogao predlo�iti prekid ...� Bio je to Oscar
O'Brien koji je nastojao privu�i pa�nju predsjednika.
Nim odlu�no re�e: �Oscare, moja je namjera da zavr�im.� Primijetio je da su svi za
novinarskim stolom brzo bilje�ili, a da je i slu�beni stenograf imao pognutu glavu
dok mu je olovka letjela po papiru.
�Za sada ne�emo prekidati�, najavi predsjednik. Oscar O'Brien nesretno sjedne,
nemo�no slegnuv�i ramenima. Birdsong je jo� uvijek stajao, ali sada je izraz
iznena�enja zamijenio polusmije�ak na njegovu licu. Mo�da je mislio da je Nimov
istup �tetio GSP&L kompaniji a koristio grupi p&lfp. Dakle, bez obzira na to je li
to istina ili nije, pomisli Nim, neka budem proklet ako sada postanem pla�ljiv i
prekinem to, nakon �to sam oti�ao tako daleko. Obrati se predsjedniku i
administrativnom sucu koji su ga obojica znati�eljno promatrali.
�Taj cijeli postupak, gospodine predsjedni�e � a mislim time na ovu raspravu i njoj
sli�ne � jest beskorisna, dugotrajna, skupa �arada. Beskorisna je jer trebaju pro�i
godine da bi se postiglo ono �to se mo�e posti�i za nekoliko sedmica, a ponekad se
i u vi�e vremena ne postigne ni�ta. Dugotrajna i neplodna, zato �to bismo mi, koji
smo stvarni proizvo�a�i, a ne papirnati birokrati, mogli beskrajne sate koje
provodimo ovdje neopisivo bolje upotrijebiti za dobrobit kompanija za koje radimo,
i za dru�tvo u cjelini. Neopisivo skupa zato �to su oni koji pla�aju poreze i
potro�a�i energije � za koje Birdsong tvrdi da ih zastupa iako to ne �ini �
optere�eni pla�aju�i milijune za tu suludu, neproduktivnu proceduru sli�nu komi�noj
operi. A �arada je zato, �to svi mi hinimo da vjerujemo da to �to radimo ima smisla
i razloga, dok svi, koji stojimo s ove strane ograde, prokleto dobro znamo da nema
nikakva smisla ni svrhe.�
Predsjednikovo lice postane purpurnocrveno. Ovaj put odlu�no posegne za �eki�em i
sna�no udari po stolu.
Sijevaju�i prema Nimu re�e: �To je sve �to �u dopustiti da se ka�e o tome ovdje,
ali upozoravam vas, gospodine Goldman, da �u pa�ljivo pro�itati zapisnik i kasnije
razmisliti o ostalim postupcima.� Tada se okrene Birdsongu i jednako hladno ga
upita: �Jeste li zavr�ili ispitivanja ovog svjedoka?�
�Da gospodine!� Birdsong se �iroko osmjehivao: �I ako pitate mene, upravo se
popisao u vlastitu cipelu.�
�eki� lupne. �Ne pitam vas.�
Oscar O'Brien se ponovno podigne. Predsjednik mu nestrpljivo mahne da sjedne i
objavi: �Ova se rasprava prekida.�
Dok se dvorana praznila, �uo se zuj uzbu�enih razgovora. Nim nije u njima
sudjelovao. Bio je pogledao prema Oscaru O'Brienu, ali je ovaj trpao papire u torbu
i onda odmahnuo glavom � kretnjom koja je izra�avala i nevjericu i �alost � i onda
sam napustio prostoriju.
Davey Birdsong se pridru�io grupi svojih prista�a koji su mu bu�no �estitali i onda
zajedno, smiju�i se glasno, napustili dvoranu.
Laura Bo Carmichael, Roderick Pritchett i jo� nekoliko ljudi iz Sequoia kluba
znati�eljno su promatrali Nima, ni�ta nisu rekli i oti�li su iz dvorane.
Stol za novinare se tako�er brzo ispraznio. Svi su oti�li osim Nancy Molineaux koja
je pregledavala svoje bilje�ke i pravila nove. Podigne glavu kad je Nim prolazio.
Tiho re�e: �Mladi�u, mladi�u! Jeste li ikada sami sebe razapeli na kri�?�
�Ako i jesam, uvjeren sam da �ete vi to najbolje iskoristiti�, odgovori joj Nim.
Ona odmahne glavom i lijeno re�e: ��ovje�e, ne moram ni�ta napraviti. Sami ste
gurnuli guzicu u mikser. �ovje�e, o �ovje�e! �ekajte da vidite sutra�nje novine!�
Ni�ta nije odgovorio i ostavio je gospo�icu Moline-aux kako jo� uvijek radi na
svojim bilje�kama, nesumnjivo tra�e�i, najo�trije citate kojima �e ga nabiti na
kolac. Nim ie bio uvjeren da �e ta kurva naoisati svoi
�lanak tako da ga prika�e najgorim �to mo�e, i u�ivat �e u tome, pomislio je, jo�
vi�e nego kad je pisala izvje�taj o tome kako se koristio helikopterom u logoru De-
vil's Gate.
Dok je sam napu�tao dvoranu za rasprave, osjeti kako ga samo�a okru�uje.
Vani se iznenadi vidjev�i da ga nekoliko TV-izvjes-titelja �eka s mini-kamerama.
Zaboravio je kako brzo televizija mo�e napraviti prikaz o ovakvom skandalu, samo
ako je obavijeste na vrijeme.
�Gospodine Goldman�, pozove ga jedan od izvjestitelja�, �uli smo o nekim stvarima
koje ste unutra rekli. Biste li ih ponovili, kako bismo ih mogli objaviti ve�eras u
vijestima?�
Trenutak je oklijevao. Nije to morao u�initi. Tada odlu�i: ve� je bio u takvoj
neprilici da je ni�ta �to bi mogao u�initi ili re�i ne�e pogor�ati. Prema tome,
za�to ne, do �avola?
�U redu�, odgovori, �evo, rekao sam ovo�. Jo� jednom, dok su kamere zujale, on
uvjerljivo, gorljivo po�ne govoriti.
14. POGLAVLJE
�Od sada nadalje�, rekao je J. Eric Humphrey, glasom poput �eli�ne o�trice,
�prestaje� biti slu�beni govornik ove kompanije u vezi s bilo �im. Ne�e� se
pojaviti ni na televiziji ni na radiju. Ne�e� davati intervjue za novine niti
odgovoriti ni na jedno pitanje nijednog novinara, pa makar te upitao koliko je
sati. Je li to jasno?�
�Da, jasno je�, re�e Nim.
Dvojica mu�karaca su se gledala preko predsjednikova stola. Susret je bio
neuobi�ajeno formalan, jer predsjednik nije izabrao naslonja�e, gdje su njih
dvojica obi�no razgovarala.
Bilo je poslije podne, dan nakon Nimovog istupa na raspravi pred kalif orni jskom
Komisijom za energiju.
��to se ti�e javnih rasprava�, nastavio je Humphrey, �naravno, na njima se vise
ne�e�-pojavljivati. Uredit
da te zamijeni netko druei.�............... ..^.........�.,...��. .
�Eric, ako �eli� ostavku, odmah �u je podnijeti.�
Nim je cijeli dan razmi�ljao o toj mogu�nosti. Razmi�ljao je kako bi njegov odlazak
mogao po�tedjeti kompaniju nekih neugodnosti. A bio je svjestan i toga da je ne�to
dugovao GSP&L kompaniji, koja se u pro�losti prema njemu dobro ponijela. Sa svog
gledi�ta pak, nije bio uvjeren da �eli i dalje raditi s nekom vrstom obilje�ja koje
bi se izra�avalo u ograni�enju njegovih djelatnosti. U to je bio uklju�en i njegov
ponos, a za�to i ne bi?
U jednom je bio siguran: ne�e imati nimalo problema da i negdje drugdje dobije
polo�aj vi�eg rukovodioca. Velik broj kompanija objeru�ke bi prihvatilo mogu�nost
da dobiju nekoga s njegovim sposobnostima i iskustvom. Znao je to iz prija�njih
ponuda za posao. S druge strane, nije bio previ�e odu�evljen mi�lju da napusti
Kaliforniju za koju je on, kao i mnogi drugi, mislio da je najugodnije i
najuzbudljivije mjesto na svijetu za �ivot i rad. Netko je jednom rekao: ako se �to
dogodi � dobro ili lo�e najprije se dogodi u Kalif orni ji. Nini se potpuno s tim
slagao.
Bio je tu i problem Ruth, Leah i Benjvja. Bi ]i Ruth pristala da se preseli � u
Illinois, na primjer � sada, kad je situacija me�u njima bila takva? Vjerojatno ne
bi.
�Nitko nije ni�ta rekao o ostavci�, Ijutito re�e Eric Humphrev.
Nim se jedva suzdr�ao da se ne nasmije�i. Nije bio trenutak za to. Ali znao je, a
da to ne bude znak samodopadnosti da je predsjedniku bio potreban u bezbroj
situacija, potpuno odvojenih od javnih nastupa. Njegova uloga planera bilo je samo
jedna od njih. U po�etku zapravo i nije bilo predvi�eno da bude slu�beni govornik
GSP&L kompanije. To je dodano kasnije, i s vremenom je to postalo sve ve�a obaveza.
Na neki na�in, mislio je Nim, bit �e mu drago da se malo povu�e iz javnosti, kako
bi se mogao srediti i nastaviti raditi. U svakom slu�aju, odlu�i, ne�e se
prenagliti.
�To je sve za sada�, hladno re�e Humphrev, vra�aju�i se papirima koje je prou�avao
kad je Nim bio pozvan. Bilo je o�ito da �e predsjedniku trebati izvjesno vrijeme da
prije�e preko svojeg osobnog nezadovoljnim,................_.,..,,.,�.,....._�,._
U Nimovu uredu �ekala ga je Teresa Van Buren.
�Htjela bih da zna��, re�e, �da sam jutros provela puni sat s Ericom dokazuju�i mu
da njegova odluka da te povu�e iz javnosti nije dobra. U jednom trenutku na mene se
razljutio isto toliko koliko se ljuti na tebe.�
�Hvala, Tess�, spusti se u stolicu. Osje�ao je da je potpuno tjelesno i du�evno
iscrpljen.
�Ono �to je na�eg cijenjenog predsjednika potpuno izludilo i napravilo ga potpuno
nepokolebljivim u njegovoj odluci, bilo je to �to si nakon rasprave sve ponovio za
televiziju. To je zaista zajam�ilo maksimum izlaganja.� Teresa Van Buren se
nasmije. �Ako �eli� istinu, ja ti zbog toga ne prigovaram, iako si mogao biti
takti�niji i tada i na raspravi. Ali glavno je da �e se na kraju dokazati da si bio
u pravu.�
�U me�uvremenu sam u�utkan�, re�e Nim.
�Da, i bojim se da �e se to saznati i vani. Ima� li ne�to protiv?� Ne �ekaju�i
odgovor, Teresa Van Buren izvadi primjerak California Examinera. �Jesi li vidio
popodnevne novine?�
�Vidio sam jedno ranije izdanje.�
Za vrijeme ru�ka Nim je �itao �lanak Nancy Moli-neaux na prvoj stranici pod
naslovom:
TIRADA GOLDMAN A IZ GSP&L KOMPANIJE PREKIDA RASPRAVU O ENERGIJI
�lanak je po�injao:
Neobuzdan napad Nimroda Goldmana, predsjednika Golden State kompanije, na svjedoka
opozicije i na samu Energetsku komisiju Kalifornije, prouzrokovao je buru na
ju�era�njoj javnoj raspravi sazvanoj zbog zahtjeva za izgradnju nove elektri�ne
centrale u Tunipahu.
Zaprepa�ten �lan Komisije Hugh C. For-bes, koji je predsjedavao na raspravi,
kasnije je ponovio Goldmanove primjedbe kao �uvredljive i neprihvatljive� i rekao
da �e
Kasnije izdanje Examinera, koje je donijela predsjednica Odjela za odnpse s
javno��u, imalo je novi naslov i novi uvod:
KOMPANIJA GSP&L KA�NJAVA
GOLDMANA I OGRA�UJE SE OD
NJEGOVA ISPADA
Nimrod Goldman, dosada�nji �miljenik� kompanije Golden State Power and Light, danas
je u nemilosti i njegova budu�nost u kompaniji je nesigurna zbog njegova
ju�era�njeg izljeva bijesa. U me�uvremenu, �efovi GSP&L kompanije se ogra�uju od
njegova otrovnog napada na ...
I tako dalje.
Teresa Van Buren re�e ispri�avaju�i se: �Nije se moglo sprije�iti da se novost da
vi�e nisi slu�beni govornik kompanije ne pro�iri u javnost. Da to nije iza�lo iz
mojeg ureda � a ja sam samo odgovarala na pitanja � procurilo bi na drugoj strani.�
Nim mra�no kimne: �Razumijem.�
�Usput, nemoj shvatiti ozbiljno to da �e Komisija poduzeti neke pravne akcije.
Razgovarala sam s na�im pravnicima, i rekli su mi da je to samo prazno brbljanje.
Ni�ta ne mogu u�initi.�
�Znam�, re�e. �Ve� sam i sam to doku�io.�
�Ali Eric je i inzistirao na izjavi u kojoj ne priznajemo ono �to si ti rekao.
Osobno �e napisati ispriku Komisiji.�
Nim uzdahne. Jo� uvijek nije po�alio �to je otvoreno govorio. I on je o tome mislio
od ju�er. Ali ga je ti�talo da su se kolege prema njemu odnosile kao prema
izop�eniku. �inilo mu se nepo�tenim i to da je ve�ina novinskih izvje�taja �
uklju�uju�i i jutro�nji Chro-nicle West i ostale kalifornijske novine � glavni
naglasak stavila na senzacionalni vid ju�era�njeg ispada, prelaze�i olako ili
potpuno izostavljaju�i ozbiljne �injenice koje je Nim iznio. Nisu posvetili posebnu
pa�nju ni napadima Davevja Birdsonga � uvredama i izazovima ,jSve je.tff.Mft, sam,Q
usput spomenuto, a i
nekriti�no. Nimu se �inilo da novine rade po vlastitim, dvostrukim mjerilima. Ali,
to nije bilo ni�ta novo.
Teresa ponovno pogleda Examiner. �Nancy je iz toga napravila najvi�e, i
najnepovoljnije te je prikazala. �ini se da joj je postao obi�aj da te ��epa za
vrat. Vas dvoje se ba� ne volite previ�e.�
Nim strastveno re�e: �Sa zadovoljstvom bih toj kurvi izvadio srce. Ako ga uop�e
ima.�
Direktorica za odnose s javno��u se namr�ti. �Nim to je jako o�tro.�
�Mo�da. Ali, tako se osje�am.�
Nim pomisli: opis Nancy Molineaux, �Nimrod Goldman ... danas je u nemilosti�,
maloprije ga se najvi�e dojmio, najvi�e ga je povrijedio. Ni�ta manje, sam je sebi
priznao, zato �to je to bila istina.
1. POGLAVLJE
�Tata�, re�e Leah obra�aju�i se Nimu preko stola za vrijeme ve�ere, �ho�e� li sada
imati vi�e vremena da nave�er bude� kod ku�e?�
Za trenutak je nastala ti�ina u kojoj je Nim bio svjestan toga da je i Benjy
ispustio svoju vilju�ku i no� i pa�ljivo ga promatrao, bez rije�i podr�avaju�i
sestrino pitanje.
I Ruth, koja je bila posegla za mlin�i�em za papar, promijeni namjeru i zastane
�ekaju�i s djecom �to �e Nim odgovoriti.
�Mo�da�, odgovori Nim. Iznenadnost pitanja i tri para o�iju uperenih u njega,
zbunjivali su ga. �To jest, ako mi ne budu dali mnogo drugog posla koji bi me mogao
zadr�ati u uredu do kasno.�
Zablistav�i, Benjy re�e: �I za vrijeme vikenda � ho�e� li provesti vi�e vremena s
nama, tata?�
�Mo�da.�
Uplete se Ruth: �Mislim da si upravo primio poruku.�
Nasmije�i se dok je to govorila. Bilo je to ne�to, �to nije �esto �inila otkako se
vratila ku�i prije nekoliko dana. Nim je uvidio da je sada ozbiljnija nego prije, i
da je povremeno zaokupljena mislima. Njih dvoje jo� nisu imali iskren me�usobni
razgovor, �inilo se kao da ga Ruth izbjegava, a Nim, koji je jo� uvijek bio u
depresivnom raspolo�enju od nedavnih doga�aja, nekako nije osje�ao snage da to
u�ini.
Jo� prije nego se Ruth vratila, Nim je sam sebe pitao: kako se pona�aju mu� i �ena
nakon Jenina povrat-
ka ku�i poslije dvosedmi�nog izbivanja, gotovo sigurno s drugim mu�karcem? U
njihovu slu�aju odgovor je izgledao ovako: potpuno jednako kao i prije njenog
odlaska.
Ruth se vratila ku�i bez velike buke, pokupila djecu od svojih roditelja, zatim
pokupila konce ku�nih poslova kao da ih nikada nije ni ispu�tala iz ruke. Ona i Nim
su i dalje dijelili spava�u sobu � kao �to su to uvijek �inili � ali ne i krevet.
�inilo se da je ve� pro�lo mnogo vremena odonda kad je Nim posljednji put napustio
svoj dio bra�nog kreveta i pridru�io se Ruth u njenom dijelu. Ali vi ostalim
vidovima njihov se zajedni�ki �ivot nastavljao kao i prije. Naravno, podsje�ao je
Nim sam sebe, u pro�losti je ve� bilo takvih situacija � ali s druge strane � kad
se on vra�ao ku�i nakon van-bra�nih izleta za koje je u ono vrijeme vjerovao da
Ruth ni�ta ne zna, ali je sada sumnjao u to. I jo� jedan, kona�an razlog da se
smire bilo je i opet Nimovo povrije�eno samoljublje, povrije�eno negdje drugdje.
Jednostavno, nije bio u stanju podnijeti jo� jedan udarac.
Sada su svi bili kod ku�e, pri zajedni�koj ve�eri, tre�oj u tri dana, �to je samo
po sebi bilo neobi�no.
�Kao �to svi znate, u uredu je do�lo do nekih promjena, ali ja jo� uvijek ne znam
kako �e to sve zavr�iti.� Primijeti ne�to na Benjvju i nagne se naprijed kako bi ga
mogao bolje pogledati. ��to je s tvojim licem?�
Benjy je malo oklijevao, njegova se mala ruka podigne kako bi sakrila modricu na
lijevom obrazu i puknutu ko�u pod donjom usnom. �Oh, ne�to se dogodilo u �koli,
tata.�
��to se dogodilo? Jesi li se potukao?�
Benjvju postane neugodno.
�Da, potukao se�, re�e Leah. �Tod Thorton je rekao da si ti potkupljen, tata, jer
ti nije stalo do �ovjekove okoline, i �eli� je zagaditi. Tada ga je Benjy udario,
ali Tod je ve�i od njega.�
Nim o�tro re�e Benjvju: �Bez obzira na to �to bilo tko ka�e o bilo �emu, to nije u
redu i glupo je da se zbog toga potu�e�.�
Njegov je sin bio pokunjen i samo re�e: �Da, tata.�
�Mi smo o tome razgovarali�, re�e Ruth. �Benjy sad to zna.�
Ispod svoje vanjske reakcije, Nim je bio zapanjen i zgranut. Do sada nije pomislio
na to da �e kritika upu�ena njemu biti upu�ena i njegovoj obitelji. Tiho re�e:
�Iskreno mi je �ao ako je i�ta �to se dogodilo meni povrijedilo bilo koga od vas.�
�Oh, to je sve u redu, tata. Mama nam je objasnila kako je ono �to si ti u�inio
po�teno i �asno.�
Benjy �ustro doda: �I mama je rekla da ti ima� vi�e hrabrosti tata, nego svi drugi
zajedno.� Na�inom na koji je rekao �hrabrosti�, cmoknuv�i ustima, Benjy je jasno
pokazao kako mu se ta rije� svidjela.
Nim nije skidao pogled s Ruth. �To vam je rekla majka?�
�Ali to je istina, zar ne?� upita Benjy.
�Naravno da je istina�, re�e Ruth, malo pocrvenjev-�i. �Ali va� otac to ne mo�e
re�i sam za sebe, nije li tako. Zato sam vam to ja rekla.�
�Prema tome, to mi ka�emo drugoj djeci kad oni ka�u bilo �to o tebi�, doda Leah.
Na trenutak Nim osjeti kako ga preplavljuje uzbu�enje. Pomisao na to kako se Benjy
svojim malim �akama tu�e da obrani o�ev dobar glas, te na Ruth, koja se uzdigla
iznad njihovih me�usobnih nesuglasica da obrani njegovu �ast pred djecom, dovela ga
je do toga da je osjetio kako ga ste�e u grlu kao da je na rubu suza.
Ruthina opomena: �U redu, a sada nastavimo svi s ve�erom�, spasila ga je od jo�
ve�e nelagodnosti.
Kasnije, kad su on i Ruth jo� sjedili za stolom pijuckaju�i kavu dok su djeca
oti�la gledati televiziju, rekao je: �Htio bih ti re�i koliko cijenim to �to si
rekla Be-njyju i Leah.�
Ruth odmahne rukom rekav�i: �Da to nisam vjerovala, ne bih im bila ni rekla. Samo
zato �to smo nas dvoje prestali biti Romeo i Julija, ne zna�i da sam prestala i
�itati i objektivno misliti o vanjskim stvarima.�
�Ponudio sam ostavku�, re�e joj. �Eric ka�e da to nije potrebno, ali jo� uvijek je
mogu predati.� Nastavi govoriti o razli�itim mogu�nostima o kojima je razmi- �ljao,
uklju�uju�i i odlazak u drugu komDaniiu. mo�da
na Srednjem zapadu. Ako se to dogodi, upita Nim, bi li Ruth bila spremna da se tamo
preseli s djecom?
Njen je odgovor bio brz i odlu�an: �Ne bih na to pristala.�
�Ho�e� li mi re�i za�to?�
�Mislim da je to jasno. Za�to bi tri �lana na�e obitelji � Benjy, Leah i ja � bila
istrgnuta iz ove okoline i oti�li �ivjeti u nepoznato mjesto, uglavnom zato �to bi
to tebi vi�e odgovaralo, kad nas dvoje jo� nismo razgovarali o na�oj zajedni�koj
budu�nosti � ako je uop�e i imamo, �to se �ini prili�no nevjerojatno.�
Zna�i, to je bilo tu, otvoreno, i on je smatrao da je to znak da je do�lo vrijeme
za njihov ozbiljan razgovor. Pomisli kako je �udno da je do toga do�lo upravo onda
kad su ma i na kratko vrijeme, izgledali bli�e jedno drugome nego �to su ve� davno
bili!
Sa �alo��u koju je osje�ao re�e: ��to se to, do �avola, s nama dogodilo?�
Ruth o�tro odgovori: �Ti bi morao biti onaj koji �e najbolje na to odgovoriti.
Ipak, ne�to me zanima � koliko je bilo �ena u na�ih petnaest godina braka?� Bio je
svjestan tvrdo�e koju je odnedavna primje�ivao kod Ruth. Ona nastavi: �Ili si mo�da
izgubio pojam o brojci, kao �to sam ja izgubila. Gotovo uvijek sam mogla re�i kad
si imao ne�to novo � ili, bi li trebalo re�i � nekoga novog? Tada, kasnije, nisam
vi�e bila tako sigurna, i pretpostavljala sam da su se nekoliko njih istovremeno
poklapale, da si istovremeno imao dvije ili �ak i vi�e �ena. Jesam li bila u pravu?
�
Nije je mogao pogledati u o�i i re�e: �Ponekad.� �Dakle, jedno smo rije�ili. Prema
tome, ja sam bila u pravu. Ali nisi mi odgovorio na prvo pitanje. Koliko je bilo
�ena sve zajedno?�
Nesretno re�e: �Neka budem proklet ako znam.� �Ako je to istina, naglasi Ruth, �to
ba� nije kompliment za one druge �ene, za koje si morao ne�to osje�ati, ma kako na
kratko vrijeme. Ma tko da su bile, rekla bih da zaslu�uju bolje od tebe a ne da ih
se �ak ne mo�e� ni sjetiti.�
Nim se pobuni. �Nikada nije bilo ni�ta ozbiljno. Ni s jednom od njih.�
�To ti vjerujem.� Ruthini su obrazi bili crveni od ljutnje. ��to se toga ti�e,
nikada nisi bio ozbiljan niti sa mnom.�
�To nije istina!�
�Kako to uop�e mo�e� re�i! Nakon onoga �to si upravo priznao. Oh, mogla bih
razumjeti jo� jednu �enu, mo�da i dvije. Svaka razumna supruga zna da se to mo�e
dogoditi i u najboljim brakovima. Ali ne mogu shvatiti tucete �ena, koliko si ih ti
imao.�
Nim protuslovi: �Sada govori� gluposti. Nikada ih nije bilo na tucete.�
�Tada jedan tucet. Najmanje!�
Nim ni�ta ne odgovori.
Ruth zami�ljeno re�e: �Mo�da je bilo frojdovski to �to sam upravo rekla, ,tuceti',
jer to je upravo ono �to ti �eli� posti�i kod �ena � pobijediti ih na tucete, zar
ne?�
Nim prizna: �Vjerojatno u tome ima i ne�to istine.�
�Ja znam da je to istina�, mirno re�e, i tiho doda: �Ali nimalo ne umanjuje osje�aj
�ene � supruge � da je omalova�ena, zaprljana, prevarena, kad to �uje od �ovjeka
kojeg je voljela, ili barem mislila da ga voli.�
�Ako si se tako osje�ala ve� dulje vremena, za�to si tako dugo �ekala da potakne�
to pitanje? Za�to nismo nikada o tome razgovarali?�
�Pitanje je na mjestu�, Ruth zastane va�u�i svoj odgovor, a onda nastavi:
�Pretpostavljam da je to bilo zbog toga �to sam se nadala da �e� se promijeniti; da
�e� odrasti i prerasti �elju da bludni�i� sa svakom privla�nom �enom koju opazi�,
da �e� to prerasti kao �to dijete odraste i prestane �eljeti svaki slatki� koji
vidi. Ali nisam bila u pravu; nisi se izmijenio. I, budu�i da smo iskreni jedno
prema drugome, bio je tu jo� jedan razlog. Bila sam kukavica. Bilo me strah kako bi
se to �to bih ostala sama moglo odraziti na Leah i Benjvju, i bojala sam se, ili
sam mo�da bila previ�e ponosna � priznati da i moj brak, kao i toliko drugih
brakova, nije u redu.� Ruth se zaustavi, glas joj se po prvi put prelomi. �Dakle,
vi�e me nije strah, nisam ponosna niti sam i�la drugo vi�e. Jednostavno �elim van
iz toga.�
�Da li zaista tako misli�?�
Dvije suze poteku niz njene obraze: �A �to nam drugo preostaie?� .^....,.
^.................. ..;............� ^ >___^....._..�.............._.......
U Nimu se upali iskrica otpora. Mora li biti tako potpuno defanzivan? Zar ne
postoje dvije strane medalje u svemu, pa i u tome?
�A �to je s tvojom ljubavnom aferom?� upita. �Ako se nas dvoje razdvojimo, da li se
tvoj prijatelj useljava �im se ja iselim?�
�Koji prijatelj?�
�Onaj s kojim se sastaje�. Onaj s kojim si bila sada.�
Ruth obri�e o�i. Sad ga je promatrala s izrazom koji je bio napola �alostan, a
napola kao da se zabavljala. �Ti to zaista vjeruje�? Vjeruje� da sam oti�la s nekim
�ovjekom.�
�A zar nisi?�
Polako odmahne glavom. �Ne, nisam.�
�Ali ja sam mislio ...�
�Znam da jesi. I pustila sam te da tako misli�, �to vjerojatno nije bilo ba�
najpametnije. Mislila sam � zlobno � da to ne mo�e �koditi, a da bi mo�da moglo
koristiti, ako i ti osjeti� djeli� onoga �to sam ja osje�ala.�
�A kako da onda shvatim tvoja ostala izbivanja? Gdje si bila?�
S tragovima pre�a�nje srd�be, Ruth, re�e: �Ne postoji nikakav mu�karac. Ne mo�e� li
to utuviti u tu svoju tvrdu glavu? Nikada ga nije ni bilo. K tebi sam do�la kao
djevica � to zna�, osim ako me nisi zamijenio s kojom od tvojih ostalih �ena, ili
ako to nisi zaboravio. I od tada nije bilo drugog mu�karca u mojem �ivotu.�
Nim je bio dirnut u �ivac, jer sje�ao se toga, ali je ustrajao: ��to si tada radila
...?�
�To je moja privatna stvar. Ali, ponovno ti ka�em da ne postoji drugi mu�karac.�
Vjerovao joj je. Potpuno.
�Oh, Kriste!� re�e i pomisli: sve se najednom raspada. Ve�ina onoga �to je rekao
ili na�inio u posljednje vrijeme pokazalo se pogre�nim. �to se ti�e njihova braka,
nije bio siguran �eli li da se nastavi ili prekine. Mo�da je Ruth bila u pravu i
najbolje bi bilo sve to prekinuti. Pomisao na osobnu slobodu bila je privla�na. S
druge strane, bilo je mnogo toga �to bi mu nedostajalo � djeca, dom, osje�aj
sigurnosti pa �ak i Ruth unato� njihovu udaljavanju. Ne �ele�i da mu odlu&a.bude
na-
metnuta, hote�i odgoditi sve to �to se upravo doga�alo, gotovo tugaljivo upita:
�Dakle, �to dalje?�
�Prema onome �to sam �ula od prijatelja koji su to ve� pro�li, svaki od nas treba
da na�e odvjetnika i po�ne postavljati uvjete.� Njen je glas ponovo bio hladan.
�Ali, moramo li to sada u�initi?� upita je mole�ivo.
�Reci mi jedan jedini vrijedan razlog zbog kojega bi trebalo da jo� ne�to �ekamo?�
�Priznajem, to je sebi�an razlog. Ali upravo prolazim kroz jedno izuzetno te�ko
razdoblje ...� Ostavi re�enicu nezavr�enu da visi u zraku, shva�aju�i kako to zvu�i
kao samosa�aljevanje.
�Znam. I �ao mi je �to su te obje stvari do�le u isto vrijeme. Ali ni�ta se ne�e
promijeniti me�u nama, ne nakon toliko vremena. Mi to oboje znamo, zar ne?�
�Pretpostavljam da si u pravu�, tupo re�e. Nije imalo svrhe da obe�ava promjenu
svojeg pona�anja, kad sam nije bio nacistu ho�e li to mo�i pa �ak da li to uop�e
�eli.
�Dakle...�
�Gledaj ... ho�e� li pri�ekati mjesec dana? Ili mo�da dva? Ako ni zbog �ega
drugoga, a onda zbog toga �to �emo to morati re�i Benjvju i Leah i to �e im dati
malo vremena da se priviknu na tu pomisao.� Nije bio sasvim siguran da li taj
razlog i�ta vrijedi, vjerojatno ne. Nije izgledalo vjerojatno ni to da �e odgoda
i�ta promijeniti. Ali, njegov mu je instinkt govorio da je i Ruth bila nesigurna i
nije �eljela napraviti nepopravljiv korak koji bi kona�no prekinuo njihov brak.
�Dakle...� oklijevala je, a onda pristane. �U redu. Zbog ovoga kroz �to sada
prolazi�, ja �u jo� malo pri�ekati. Ali, ne ka�em dva mjeseca, ili mjesec dana. Ako
odlu�im da to bude kra�e vrijeme, bit �e to kra�e vrijeme.�
�Hvala.� Osjeti olak�anje �to �e do�i do nekog odga�anja, pa ma kako kratko bilo.
�Hej!� vikne Benjy s vrata blagovaonice. �Upravo sam dobio novu video-kazetu od
Meredithovih. To je drama. Ho�ete li je pogledati?�
Meredithovi su bili njihovi najbli�i susjedi. Nini pogleda Ruth, a onda re�e:
�Za�to ne?�
U podrumu u sobi za rekreaciju, Nim i Ruth su sje- _li jedno uz drugo na sofu, Leah
se ispru�ila na sagu
dok je Benjy spretno umetnuo video-kazetu u Betamax ure�aj povezan s televizorom u
boji. Grupa �itelja u susjedstvu sklopila je sporazum koji se sve vi�e �irio: jedna
bi obitelj snimila televizijski program � obi�no djeca ili djevojka koja bi ih
nave�er do�la �uvati � tako da bi svaki put prije reklama pritisnula dugme za
zaustavljanje. Rezultat su bile snimke visoke kvalitete bez reklama, koje bi
kasnije odrasli i ostale obitelji gledali u svoje slobodno vrijeme. Kazete su
kru�ile me�u tucetom ili ne�to vi�e obitelji.
Znaju�i da se ta praksa �irila jer je sve ve�i broj ljudi znao za lo, Nim se pitao
koliko �e vremena pro�i prije nego �to po�ne utjecati na prihode TV-mre�e. Mo�da je
ve� i utjecalo. Na neki na�in, pomisli Nim, televizijske mre�e i stanice polazile
su istim plitkim vodama kojima su komunalne kompanije poput GSP&L kompanije ve�
pro�le. Ljudi na televiziji zloupotrijebili su svoj povla�ten javni polo�aj,
pretrpavaju�i program prosta�kim reklamama i programima slabe kvalitete. Sada su
ure�aji poput Betamaxa omogu�i]i gledaocima da uzvrate udarac i da budu selektivni
u izboru programa, te da izbace reklame iz njih. S vremenom �e ta pojava mo�da
natjerati odgovorne na televiziji da shvate i svoju odgovornost prema javnosti.
Dvosatna drama na posu�enoj kazeti bila je Mary White, tragi�na ganutljiva pri�a o
obitelji tinejd�erke koja je umrla. Mo�da zbog toga �to je rijetko kad bio
svjesniji vlastite obitelji a shva�ao je kako mu je vjerojatno jo� malo vremena
ostalo u kojem �e biti zajedno, Nimu je bilo drago �to su svjetla bila prigu�ena te
ostalo troje nije vidjelo njegovu �alost i suze.
2. POGLAVLJE
Georgos Winslow Archambault puzao je potrbu�ke prema lan�ano povezanoj ogradi koja
je okru�ivala tra-fo-stanicu na tamnom, usamljenom bre�uljku iznad predgra�a
Millfield. Mislio je da oprez da ne bude vi�en, nije potreban; trafo-stanica GSP&L
kompanije nije imala osoblja, te no�i nije bilo mjese�ine, a najbli�a prometnica
preko ovog, rijetko naseljenog bre�uljka, bila je udaljena vi�e od pola milje. Ali
nedavno.
je Golden State Piss and Lickspittle kompanija uposlila jo� vi�e �uvarskih svinja i
uspostavila no�ne pokretne patrole koje su svake no�i bile na drugom mjestu u drugo
vrijeme kako ne bi stvorile pravilo po kojem bi se moglo predvidjeti vrijeme
njihova obilaska. Prema tome, imalo je smisla biti oprezan, iako puzanje na trbuhu
zajedno sa svim alatom i eksplozivom nije bilo nimalo udobno.
Georgos se strese od hladno�e. Listopadska je no� bila hladna i vjetar je prodirao
do kosti zavijaju�i me�u stijenama i kamenjem na stjenovitom bre�uljku. Po�eli da
je barem obukao dva pulovera umjesto jednoga ispod kombinezona od grubog modrog
platna. Baciv�i pogled unatrag prema mjestu odakle je do�ao, primijeti da je
njegova �enska, Yvette, svega nekoliko jardi iza njega te da mu se pribli�ava. Bilo
je va�no da ga stigne. Jedan razlog za to bio je �to je ona nosila �icu i
detonatore; drugi je razlog bio �to je Georgos kasnio prema predvi�enom planu, jer
ga je na putu ovamo, dvadeset milja daleko od grada, zadr�ao promet. Sada je htio
nadoknaditi to vrijeme, jer no�a�nja je operacija obuhva�ala tri eksplozije trafo-
stanica i u njoj su sudjelovali svi �lanovi Prijatelja slobode. Na jednom od ostala
dva mjesta zajedno su radili Ute i Feliks, a na tre�em je bio Wayde sam. Prema
planu operacije, sve su se tri eksplozije morale dogoditi istovremeno.
Kad je do�ao do ograde, Georgos skine s pojasa velike �kare za �eljezo i po�ne je
presijecati. Trebala inu je samo jedna rupa tik uz zemlju. Ako se pojavi pokretna
patrola nakon �to oni odu, a prije eksplozije, mo�da ne�e primijetiti rupu u
ogradi.
Rade�i, Georgos je mogao vidjeti svjetla Milll'iclda koja su se prostirala i
ljeskala pod bre�uljkom. Sva �e se ona uskoro ugasiti kao i mnoga druga ju�nije.
Poznavao je Millfield i ostale gradi�e u blizini. Bili su to bur-�oaski predjeli,
njihovi su stanovnici uglavnom dnevno putovali u grad na posao � sve sami
kapitalisti i njihovi lakaji! Georgosu je godila pomisao da �e im on uskoro
prirediti nevolje.
Rupa u ogradi je bila gotovo zavr�ena. Za koju minutu, on i Yvette �e se provu�i
kroz nju. Pogleda na osvijetljeni broj�anik sata. Vrijeme je odmicalo! Kad jednom
budu unutar ograde, morat �e po�uriti.
Ciljevi no�a�njeg udara su pa�ljivo izabrani. Nekad su Prijatelji slobode stavljali
eksploziv na vrhove dalekovoda, razaraju�i dva ili tri istovremeno kako bi
prekinuli struju na velikom podru�ju. Ali to vi�e nisu radili. Georgos i njegovi
sudruzi ustanovili su da je kompanija ako su bili sru�eni stupovi dalekovoda,
prekop-�avala izvore energije s drugih dalekovoda, i struja bi potekla vrlo brzo,
�esto u roku od nekoliko minuta. Stupove dalekovoda ubrzo bi zamjenjivali
privremenim drvenim stupovima tako da bi �ak i ta energetska prometnica ubrzo bila
u upotrebi.
Velike trafo-stanicc su bile ne�to drugo. Bili su to osjetljivi kriti�ni ure�aji, i
�esto su pro�le sedmice prije nego bi se kvar popravio, ili �itava stanica
zamijenila.
�teta koju �e danas po�initi, ako sve po�e po planu, bit �e velika i mrak �e se
protezati daleko iza Millfielda te �e pro�i dani, mo�da i mnogo vi�e vremena prije
nego se sve dovede natrag u red. U me�uvremenu, prekid energije �e biti velik i
�teta golema. Georgos je u�ivao u pomisli na to. Mo�da �e nakon toga vi�e ljudi
ozbiljno shvatiti Prijatelje slobode.
Georgos je razmi�ljao kako je njegova mala ali slavna vojska mnogo nau�ila od prvih
napada na omra�enog neprijatelja. Danas, mnogo prije samog napada, oni prou�avaju
plan GSP&L kompanije, njihove metode rada, tra�e�i ranjiva mjesta, situacije gdje
se mo�e prouzro�iti najve�a pometnja i �teta. Odnedavna, u tome im je pomogao biv�i
in�enjer GSP&L kompanije koji je izgubio posao zbog potkradanja te je sada mrzio
kompaniju. Iako nije bio aktivan �lan Prijatelja slobode, biv�i je namje�tenik bio
potkupljen jednim dijelom novca �to ga je nabavio Davey Birdsong. Ostali dio novca
iz istog izvora upotrijebljen je za kupnju vi�e i boljeg eksploziva.
Birdsong je jednom spomenuo odakle dolazi novac � iz Sequoia kluba koji je mislio
da poma�e p&lfp. Georgosa je zabavljala pomisao da bogata�ki klub; ne znaju�i to,
pla�a ra�une za revoluciju. Zapravo bilo je �teta �to glupani u Sequoia klubu to
ne�e nikada saznati.
Cvik! Posljednji struk �ice je prerezan, i odrezani dio ograde otpadne. Georgos ga
gurne unutar kako bj
bio manje zamjetljiv. Zatim kroz rupu gurne tri paketa plasti�nog eksploziva i onda
se i sam uvu�e.
Yvette je jo� uvijek bila blizu iza njega. Ruka joj je zacijeljela � ne ba� sasvim
� nakon prerane eksplozije od prije dva mjeseca kada je izgubila prste. Batrljci
prstiju su joj bili ru�ni, nisu bili pravilno sa�iveni jer ih nije obradio ni jedan
kirurg.i Ali Georgos je u�inio sve �to je znao kako bi sprije�io infekciju, i
nekako, uz pomo� sre�e, infekcija je izbjegnuta i rane su zacijeljc-le. Tako su
izbjegli i opasna pitanja, koju bi joj zacijelo postavljali u bolnici ili kod
lije�nika.
Prokletstvo! Rub �ice je zapeo za hla�e njegovog kombinezona. Georgos za�uje
paranje tkanine i osjeti o�tru bol kad mu je �ica prodrla kroz ga�e i zabila se u
bedro. Kako je bio veoma oprezan, napravio je premalen otvor. Rukom posegne natrag,
napipa i uspije osloboditi �icu i tada mu bez ve�ih neprilika po�e za rukom da se
potpuno provu�e kroz otvor. Yvette, koja je bila ni�eg rasta pro�la je bez
problema.
Razgovor nije bio potreban. Ranije su to uvje�bali, i to�no su znali �to treba
u�initi. Georgos oprezno pri�vrsti plasti�ni eksploziv na tri velika transformatora
koja su se nalazila u stanici. Yvcttc mu pru�i detonatore i odmota �icu koju je
trebalo pri�vrstiti na satni ure�aj.
Deset minuta kasnije sva su tri naboja bila na mjestu. Yvette mu pru�i, jedan po
jedan, mehanizme satnih osigura�a s ve� pri�vr��enim baterijama, koje je on sam,
zajedno s ostale dvije ekipe, ju�er pa�ljivo sastavio. Rukuju�i pa�ljivo svakim od
njih, osiguravaju�i ih od prerane eksplozije, Georgos pove�e s njima �ice
detonatora. Opet provjeri vrijeme na satu. Rade�i brzo, nadoknadili su ne�to, ali
ne sve izgubljeno vrijeme.
Tri eksplozije �e odjeknuti manje ili vi�e istovremeno, za jedanaest minuta
ra�unaju�i od sada. To je jedva bilo dovoljno vremena da Georgos i njegova djevojka
stignu do auta koji je bio sakriven me�u drve�em, podalje od ceste ispod brijega.
Ali ako se po�ure � tr�e�i ve�inu puta � mogli bi biti sigurni, voze�i se prema
gradu, prije nego se uspije organizirati protuudar na golem gubitak energije. On
naredi Yvette: �Kre�i! Naprijed!� Ovaj put ona je iza�la kroz rupu u ogradi prije
njega.
Dok je Georgos izlazio kroz rupu, za�uo je nedaleko zvuk automobila, kako se
uspinje uz brijeg. Zaustavi se da poslu�a. Bez sumnje, auto se penjao privatnom po-
�ljun�anom cestom, vlasni�tvom GSP&L kompanije koja je vodila do trafo-stanice.
Patrola osiguranja! Mora da su to bili oni! Ovako kasno u no�i nitko drugi ne bi se
penjao na brijeg. Kad se izvukao i ustao, Georgos je mogao vidjeti odraz
automobilskih velikih svjetala na kro�njama drve�a ispod sebe. Cesta je krivudala,
i zato jo� nije mogao vidjeti sam auto.
I Yvette ga je �ula i vidjela. Kad zausti da ne�to ka�e, on joj rukom da znak da
�uti i re�e: �Ovamo!� Po�ne tr�ati prema po�ljun�anoj cesti, zatim preko nje do
grmlja na drugoj strani. U grmlju se baci na tle i potrbu�ke legne. Yvette u�ini
isto, tik do njega. On osjeti kako se ona trese. To ga podsjeti na ne�to �to je
�esto zaboravljao � da je u mnogo�emu ona bila samo ne�to vi�e od djeteta. I da,
premda je bila privr�ena njemu, od nesre�e s rukom nije vi�e bila ista.
Sada su mogli vidjeti svjetla automobila koji se pojavio na posljednjem zavoju pred
trafo-stanicom. Polako se pribli�avao. Vjerojatno je voza� bio oprezan jer na cesti
nije bilo ma�jih o�iju i rub ceste je bio te�ko vidljiv. Kako su se svjetla
pribli�avala, osvijetlila su cijelo podru�je. Georgos se priljubi uz zemlju, jedva
malo podi�u�i glavu. Ra�unao je da imaju dobre izglede da ostanu sakriveni.
Zabrinjavala ga je blizina eksplozije. Pogleda na sat. Jo� osam minuta.
Auto se zaustavi svega nekoliko stopa od Georgosa i Yvette i jedna osoba ustane sa
sjedala do voza�a i iza�e. Kad je ta osoba do�la na podru�je osvijetljeno
automobilskim farovima, Georgos je vidio �ovjeka u uniformi �uvara. U ruci je nosio
jaku baterijsku svjetiljku i njen je mlaz uperio prema ogradi koja je opasivala
tra-fo-stanicu. Pokre�u�i svjetlo s jedne na drugu stranu, krene u obilazak ograde.
Sada je Georgos mogao nazrijeti i oblik druge osobe � voza�a � koji je, vjerojatno,
namjeravao ostati u autu.
Prvi je �ovjek po�ao malo naprijed i zamakao za ogradu, kad se zaustavi, uperiv�i
svjetlo prema dolje. Prona�ao je rupu u ogradi. Pribli�iv�i se, svjetiljkom je
ispitivao dio unutar ograde. Svjetlo se kretalo preko
elektri�nih �ica, izolatora i transformatora, na�as se zaustavilo na jednom naboju
plasti�nog eksploziva, tada je slijedilo �ice do satnog ure�aja.
�uvar se naglo okrene i vikne: �Hej, Jake! Daj znak za uzbunu! Ovdje je ne�to
�udno!�
Georgos stupi u akciju. Znao je da se radilo o sekundama, i da nije bilo drugog
izlaza, da to mora u�initi.
Sko�i na noge istovremeno posegnuv�i za lova�kim no�em koji je nosio u koricama za
pojasom. Bio je to duga�ak, o�tar i opasan no� koji je nosio uza se za slu�aj hitne
akcije, poput ove sada. Lako i glatko ga izvu�e iz korica. Skok je Georgosa doveo
gotovo do auta. Jo� samo jedan korak, i naglo je otvorio voza�eva vrata. Prestra�en
voza�, stariji �ovjek sijede kose u uniformi �uvara sigurnosti, okrene se. U ruci
do usta dr�ao je radio-mikrofon.
Georgos se baci prema naprijed. Lijevom rukom izvu�e �uvara iz auta, okrenu ga i
sna�nim udarcem zabije mu no� u prsa, pokretom prema gore. Usta �rtve se �irom
otvore. Zapo�ne vriskom, koji se gotovo istog trenutka pretvori u krkljanje. Tada
padne prema naprijed. Sna�no povukav�i, Georgos izvu�e no� i vrati ga u korice. Dok
je �uvar padao, vidio je da u navlaci nosi pi�tolj. Otvaraju�i navlaku, sad izvu�e
pi�tolj. Georgos je na Kubi nau�io kako se upotrebljava pi�tolj. Ovo je bio Smith i
Wesson kalibra 0,38, i u svjetlu reflektora otvori pi�tolj i provjeri magazin. Bio
je pun. Zatvori pi�tolj, nategne okida� i otpusti osigura�.
Prvi je �uvar ne�to �uo i sada se vra�ao prema automobilu. Pozove: �Hej, Jake! �to
je to bilo? Jesi li u redu?� Njegov je pi�tolj bio izvu�en, ali ga nije imao
prilike upotrijebiti.
Georgos je ve� do�ao iza stra�njeg dijela automobila, tiho, poput sjene,
iskori�tavaju�i svjetla i mrak iza njih kao za�titu. Sada je bio na koljenima,
pa�ljivo ni-�ane�i. Cijev pi�tolja naslonio je na lijevi lakat kako bi bio
stabilniji, a desnim ka�iprstom je po�eo povla�iti okida�. Pi�tolj je uperio na
lijevu stranu grudi �uvara koji se pribli�avao.
Georgos je pri�ekao dok nije bio sasvim siguran da �e pogoditi cilj, a tada je tri
puta opalio. Drugi i tre�i hitac vjerojatno nisu bili ni potrebni. �uvar je pao na-
uznak bez rije�i i ostao mirno le�ati kako je pao.
Znao je da nema vremena �ak ni pogledati na sat. Zgrabi Yvette koja se digla na
zvuk pucnjeva, i dr�e�i je za ruku gurne je ispred sebe i potr�e. Tr�ali su zajedno
niz brijeg uz mogu�nost da proma�e cestu sa skrivenim automobilom u mraku. Dva puta
se Georgos spo-takao ali se uspio zadr�ati na nogama; jednom je stao na kamen koji
se pomaknuo i osjetio kako mu se iskre-nuo gle�anj. Ne obaziru�i se na bol,
nastavio je tr�ati. Unato� �urbi, pazio je na to da Yvette bude uz njega. Mogao je
�uti njen dah koji joj je poput jecaja izlazio iz grudi.
Bili su na tre�ini puta prema dolje kad su za�uli eksploziju. Najprije je zadrhtalo
tlo, a onda su za�uli zvuk eksplozije � jak, pun odjeka buum! Nekoliko sekundi
nakon toga, za�uje se jo� jedna eksplozija pa onda jo� jedna, a nebo je bilo
osvijetljeno jasnim pla-vo�utim blijeskom. Blijesak se ponovi, a onda odraz ulja
koje je gorjelo u transformatorima osvijetli nebo. Obilaze�i zavoj na po�ljun�anoj
cesti, Georgos iznenada osjeti da se ne�to promijenilo. Tada shvati �to je to bilo.
Njegov je cilj bio ispunjen � u Millfieldu nije bilo ni jednog svjetla.
Svjestan toga da se mora brzo izgubiti, ne znaju�i je li �uvar uspio radioni
poslati poruku ili ne, Georgos je nastavio tr�ati.
S osje�ajem olak�anja, kad su ve� oboje bili gotovo potpuno iscrpljeni, na�e auto
tamo gdje su ga ostavili � pod skupinom stabala blizu podno�ja bre�uljka. Nekoliko
minuta kasnije, bili su na putu u grad ostavljaju�i za sobom zamra�en Millfield.
�Ubio si te ljude! To je bilo ubojstvo!�
Yvettin glas s prednjeg sjedala do njega bio je histeri�an i jo� je uvijek bila bez
daha od napora.
�Morao sam.�
Georgos je odgovorio odrje�ito, ne okrenuv�i glavu, pogleda prikovanog na auto-
cestu pred sobom, na koju su upravo u�li. Vozio je pa�ljivo, nastoje�i zadr�ati
brzinu malo ispod dopu�tene. Posljednje �to bi �elio bilo bi da ga zaustavi
prometna policija zbog nekog prekr�aja. Georgos je znao da na njegovoj odje�i ima
krvi �ovjeka kojeg je ubio no�em. A bilo je krvi i na no�u,
koja bi se lako mogla prepoznati. Ustanovio je tako�er da je i on obilno krvario iz
lijevog bedra gdje je �ica prodrla dublje nego je mislio. A mogao je osjetiti i
kako mu oti�e gle�anj jer mu se iskrenula noga na kamenu koji se pomaknuo.
Yvette je cviljela: �Nisi ih morao ubiti!� Bijesno povikne na nju: �Zave�i! Ili �u
ubiti tebe!� Mislio je o svemu �to se dogodilo, u mislima prelaze�i preko svake
pojedinosti, nastoje�i se sjetiti je li ostavio ikakvih tragova koji bi mogli
dovesti bilo do njega bilo do Yvette. Oboje su nosili rukavice i kod ograde i dok
su umetali naboje. Jednu je rukavicu skinuo kad je povezivao bombu sa satnim
ure�ajem i kasnije, kad je pucao iz pi�tolja. Ali, kad je napao no�em, imao je
rukavice na rukama, prema tome na kvaki automobila ne�e biti otisaka prstiju.
Otisci na pi�tolju? Da, ali imao je toliku prisutnost duha da je pi�tolj ponio i
kasnije �e ga se rije�iti.
Yvette je ponovo cviljela. �Onaj u autu. Bio je stariji �ovjek. Vidjela sam ga.�
�Bio je prljava fa�isti�ka svinja.� Georgos je to rekao nagla�eno, djelomi�no da i
sebe uvjeri u to, jer je i njega grizla uspomena na sjedokosog mu�karca. Poku�ao je
odvratiti misao od zaprepa�tenog izraza lica, otvorenih usta i zaustavljenog krika
�ovjeka kad je njegov no� prodirao duboko u tijelo, ali nije u tome uspio. Unato�
anarhisti�kom odgoju i prija�njem postavljanju bombi, jo� nikoga nije ubio iz
blizine, i taj mu je �in donosio mu�ninu. Ipak, nikada to ne bi priznao.
�Mogli bi te zatvoriti zbog ubojstva!� �I tebe tako�er!� zare�i prema njoj. Nije
bilo nikakve svrhe obja�njavati joj da je mogao ve� biti optu�en za ubojstvo sedam
ljudi koji su stradali prilikom eksplozije u elektrani La Mission kao i onih koji
su stradali od bombi u obliku pisama upu�enih u glavni ured GSP&L kompanije. Ali,
�to se ti�e no�a�njeg doga�aja, morao je svoju �ensku dobro prestra�iti, i to �e i
u�initi.
�Shvati to, ti glupa droljo! U sosu si isto toliko koliko i ja! I ti si bila tamo,
bila si dio toga svega i ubila si te svinie isto tako kao da si oovukla no� ili
oritisnula
okida�. Prema tome, �to god se dogodi meni, dogodit �e se i tebi. Nemoj to nikada
zaboraviti!�
Shvatila je �to joj je rekao; mogao je to zaklju�iti po njenim jecajima, gu�ila se
rije�ima, poku�avaju�i ne�to nepovezano re�i, mrmljaju�i kako bi �eljela da se nije
nikada u to uplela. Na trenutak je osjetio suosje�anje s njom i preplavio ga je
osje�aj �aljenja. Tada njime ponovno prevlada samodisciplina: odbaci tu pomisao kao
slabost, i kontrarevolucionarnost.
Procijenio je da su otprilike na pola puta do grada. Tada primijeti ne�to �to prije
nije primijetio jer su ga zaokupljale druge misli: podru�je kroz koje su prolazili,
koje je ina�e bilo jako osvijetljeno, daleko iza Millfielda � bilo je u mraku, �ak
nije bilo ni uli�ne rasvjete. S iznenadnim zadovoljstvom pomisli kako je to zna�ilo
da su i ostali borci za slobodu uspjeli u svojim napadima. Potpuna bitka, koju je
on vodio kao general, bila je dobivena!
Georgos zapo�ne mumljati tihu melodiju, u mislima sla�u�i komunike kojim �e svijetu
objaviti jo� jednu slavnu pobjedu Prijatelja slobode.
3. POGLAVLJE
�Kad je nestalo struje�, rekla je Karen Sloan iz svojih invalidskih kolica, �Josie
i ja smo bile u Humper-dincku na putu ku�i.�
�Humperdincku?� Nim nije znao �to bi mislio.
Karen mu pokloni jedan od svojih toplih, blistavih osmijeha. �Humperdinck moj je
prekrasan, prelijep kombi. Toliko ga volim da ga jednostavno ne mogu zvati �kombi�,
pa sam mu dala ime.�
Nalazili su se u dnevnoj sobi Kareninog stana i bilo je rano ve�e prve sedmice u
studenom. Nim je � nakon nekoliko odga�anja zbog pritiska na poslu � prihvatio
Karenin poziv na ve�eru. Josie, njena pomo�nica i doma�ica, nalazila se u kuhinji i
pripremala jelo.
Mali je stan bio blago osvijetljen, topao i udoban. Vani je, naprotiv, puhao olujni
vjetar i sna�na je ki�a udarala o prozore. Ve� je tre�i dan ve�i dio sjeverne
Kalifornije bio pod udarima jakog pacifi�kog vjetra i oluie. ...... ..}. ... ��
.,,,, ,. ��, ....,.�� ^,a,,�,. �..,..,............... _j ^.....
U zvukove njihova razgovora mije�ali su se i tihi zvukovi ostalih aktivnosti �
stalno zujanje respiratornog aparata koji je disao umjesto Karen, blago fijuka-nje
zraka prilikom udisaja i izdisaja, tiho zveckanje suda u kuhinji, zvuk otvaranja i
zatvaranja kuhinjskog ormara.
��to se ti�e nestanka struje�, nastavi Karen razgovor, �bila sam u kinu � u dvorani
kamo mogu u�i i invalidska kolica. Sada mogu raditi toliko toga �to prije, dok
nisam imala Humperdincka, nisam mogla. I dok je Josie vozila ku�i, najednom su se
ugasila sva uli�na svjetla i svjetla u zgradama.�
�Gotovo stotinu kvadratnih milja. Sve je bilo bez struje, sve�, re�e Nim s uzdahom.
�No, to onda nismo znale. Ali vidjele smo da je kvar �irokih razmjera i zbog toga
je Josie odvezla kombi ravno u bolnicu Redwood Grove kamo uvijek idem kad mi ne�to
treba. Oni imaju generator za slu�aj nu�de. Osoblje se pobrinulo za mene i ostala
sam u bolnici tri dana, dok nismo ovdje ponovno dobili struju.�
�Zapravo�, re�e joj Nim, �ve�inu toga ve� znam. Cim sam mogao, nakon onih
eksplozija i nestanka energije, nazvao sam tvoj broj. Ja sam bio u uredu; pozvali
su me od ku�e.
Kad mi se nitko nije odavde javljao, zamolio sam nekoga da nazove bolnicu koja je
upisana uz tvoje ime na spisku s informacijama. Rekli su nam da si tamo, tako sam
se prestao brinuti, jer te no�i smo imali mnogo posla.�
�Nimrode, to je bila u�asna no�, zar ne? Ne samo zbog nestanka struje nego i zbog
ubojstva ona dva �ovjeka.�
�Da, bili su starosjedioci u kompaniji. Ve� su bili u mirovini, ali smo ih pozvali
natrag u slu�bu jer smo imali premalo iskusnih �uvara. Na �alost, njihovo je
iskustvo pripadalo drugoj eri. I kasnije smo saznali da je najte�i prekr�aj s kojim
su se susreli u svojoj karijeri bilo povremeno nepovlasno prela�enje preko na�ih
terena ili kakva mala kra�a. Nisu bili dorasli ubojici�, re�e Nim.
�Ma tko da je to u�inio, zar ga jo� nisu uhvatili?�
Nim odmahne glavom. �To je netko za kim i mi i
jest to, �to nemamo ni pojma tko je on niti odakle operira.�
�Ali, nije li to grupa � Prijatelji slobode?� �Da, ali policija vjeruje da je to
mala grupa od mo�da ne vi�e od pola tuceta ljudi, te da je jedan �ovjek njen mozak
i vo�a. Ka�u da u svim dosada�njim incidentima ima sli�nosti koje upu�uju na to �
poput rukopisa. Ma tko da je, taj je �ovjek ubojica i lu�ak.�
Nim je govorio sa �estinom. Posljedice posljednjeg napada bombama na GSP&L
kompaniju bile su daleko ve�e nego od bilo kojeg prija�njeg napada. Ku�e i poslovna
postrojenja su bila bez struje na veoma �irokom podru�ju vi�e od tri, pa i �etiri
dana, a negdje i cijelu sedmicu. Sve je to podsje�alo Nima na primjedbu koju je
izrekao Harry London prije nekoliko sedmica, kad je rekao: �Ti lu�aci postaju sve
pametniji.�
Samo golemim skupim naporom koji je zahtijevao uklju�ivanje svih kompanijinih
rezervnih transformatora, posu�ivanjem od drugih kompanija i upu�ivanje svega
raspolo�ivog osoblja na hitne popravke, uspjeli su tako brzo ponovno uklju�iti
elektri�nu energiju, �ak i tada, GSP&L kompanija je bila na udaru kritike da ne
�titi dovoljno svoje ure�aje. California Examiner je u uvodnom �lanku sve�ano
izjavljivao: �Javnost ima pravo znati da li Golden State Power and Light kompanija
�ini sve kako bi sprije�ila ponovne prekide struje. Sude�i prema poznatim i
dostupnim pokazateljima, odgovor je NE.� Ipak, novine nisu dale nikakav prijedlog
kako bi se golema, �iroko pro�irena mre�a ure�aja GSP&L kompanije mogla �uvati
svuda, dvadeset i �etiri sata dnevno.
Jednako je obeshrabrivalo i pomanjkanje bilo kakvih smjesta upotrebljivih tragova.
Istina, �uvari zakona dobili su jo� jednu snimku glasa, jednaku prija�njima, iz
bombasti�no snimljene magnetofonske vrpce poslane radio-stanici dan nakon napada.
Na�eno je i malo tkanine od traperica koja je zapela za prerezanu �icu pokraj
mjesta gdje je po�injeno dvostruko ubojstvo. Na istoj �ici na�li su i malo osu�ene
krvi koju su analizirali i ustanovili da se razlikuje od krvi obojice ubijenih
�uvara. Ali, kako je vi�i policijski istra�itelj priznao Nimu 11 trprmtkn
iskrp.nnsti" �Te nam stvnri mnoii hiti knris-
ne kad ih mo�emo s nekim ili s ne�im usporediti. Ovog trenutka nismo ni�ta bli�e
rje�enju negoli smo bili.�
�Nimrode�, Kafen prekine njegove misli, �pro�lo je gotovo dva mjeseca otkako se
nismo vidjeli. Zaista si mi nedostajao.�
Skru�eno joj re�e: ��ao mi je. Zaista mi je �ao.�
Sada kad je bio ovdje, Nim se pitao kako je mogao tako dugo izbivati. Karen je bila
jednako prekrasna kakvu je pamtio a kad su se maloprije poljubili � poljupcem koji
je dulje potrajao � njene su usne izra�avale ljubav kao i posljednji put. Bilo je
to kao da je vremenski razmak u jednom trenutku premo��en, nestao.
Nim je bio svjestan jo� ne�ega: u Kareninom dru�tvu osje�ao je smirenje kako je
osje�ao u dru�tvu samo malo poznatih osoba. Bilo je te�ko odrediti taj osje�aj,
osim mo�da da je Karen, koja se pomirila s ograni�enjem vlastitog �ivota, prenosila
i na druge mirno�u i mudrost nagovje�tavaju�i da se i ostali problemi mogu
rije�iti.
�Priznajem da ti je to bilo te�ko razdoblje�, re�e. �Znam, jer sam �itala �to su
novine pisale o tebi, a vidjela sam i izvje�taje na televiziji.�
Nim se ceri. �Rasprava o Tunipahu. Rekli su mi da sam se osramotio.�
Karen o�tro re�e: �Ne vjeruje� u to kao �to ni ja ne vjerujem. Ono �to si rekao
bilo je na mjestu, ali ve�ina je izvje�taja to zanemarila.�
�Kad god za�eli�, mo�e� preuzeti mjesto mojeg predstavnika za odnose s javno��u.�
Malo je oklijevala, a onda re�e: �Nakon �to se to dogodilo, napisala sam ti jednu
pjesmu. Mislila sam ti je poslati, a onda sam pomislila da si mo�da umoran od toga
�to ti drugi govore, bez obzira nato �to je to.�
�Ne od toga �to mi svi govore � samo ve�ina.� Upita je: �Jesi li je sa�uvala �
mislim, pjesmu?�
�Jesam.� Karen pomakne glavu. �Tamo je. U drugoj ladici odozgo.�
Nim se digne i ode do malog pisa�eg stola pod policom za knjige. Otvoriv�i ladicu
koju mu je rekla, na vrhu na�e list Kareninog modrog pisa�eg papira, uzme
Pokretni se prst ponekad vra�a,
Ne da bi ponovno napisao, nego da bi ponovno pro�itao;
I ono �to je jednom odba�eno, prezreno, ismijano,
Mo�e za mjesec ili dva
Ili �ak za godinu,
Biti pozdravljeno kao mudrost
Iskreno izre�ena tada, ranije,
A trebalo je hrabrosti
Da se suprotstavi� klevetama drugih, manje dalekovidnih,
I nosi� teret sramote.
Dragi Nimrode!
Podsjeti se: rijetko je prorok slavljen
Prije zalaska sunca
Onoga dana kad je prvi put izrekao
Neugodnu istinu.
Ali, kada jednom tvoje istine
S vremenom postanu o�ite,
A njihov autor priznat i opravdan,
Budi u tom trenutku �etve ljubazan, sklon pra�tanju,
Budi �iroka duha, velikih namjera,
I zabavi se suprotnostima �ivota.
Jer ne svima, samo nekolicini, Zaposlena priroda podijeli Slu�ajno, lutrijom,
prigodom ro�enja, Darove dalekovidnosti: viziju budu�nosti, jasno�u i
o�troumnost.
U ti�ini, Nim je po drugi put pro�itao pjesmu. Kona�no re�e: �Karen, nikada me ne
prestaje� iznena�ivati. I kad god to u�ini�, ne znam �to da ka�em, osim da sam
dirnut i da sam ti zahvalan.�
Tog trenutka u sobu umar�ira Josie � niska i dc-belju�kasta, sva se sjaju�i, i
nose�i napunjen pladanj najavi: �Gospo�o i gospodine, ve�era je poslu�ena.�
Bio je to jednostavan, ali ukusan obrok: Waldorf salata,1 pile i sladoled od
limuna. Nim je donio vino � Cabernet Sauvignon iz Heitzovog podruma, koji nije bilo
lako nabaviti. Izvanredno vino! Kao i posljednji put, Nim je hranio Karen i ponovno
je imao isti osje�aj da ne�to zajedni�ki pro�ivljavaju, i da su bli�i jedno drugom.
1 Sirove jabuke i celer narezan na kockice pomije�ani s orasima i majonezom. Tu je
salatu prvi po�eo slu�iti Hotel Wal-
i�. . Mir
Samo se jednom ili dvaput s malim osje�ajem krivice sjetio izgovora koji je
upotrijebio za to izbivanje iz ku�e � poslovna zauzetost u GSP&L kompaniji uve�er.
Ali, mislio je da ve�er provedena s Karen nije jednaka ve�erima provedenim s nekim
drugima kad je prevario Ruth i lagao joj, ili barem to poku�ao. Mo�da mu Ruth �ak
ni sada nije vjerovala, ali ako je i bilo tako, nije to ni�im pokazala jutros kad
je odlazio od ku�e. I�lo mu je u prilog i to, podsjeti se Nim, �to je u posljednje
�etiri sedmice samo jednom izbivao iz ku�e, a onda je zaista bio zauzet poslom.
Tijekom te nagla�eno privatne ve�ere, Karen i Nim su ugodno, opu�teno razgovarali.
Josie je odnijela su�e i donijela im kavu kad se ponovno spomenuo Karenin kombi,
Humperdinck. Bio je to posebno preure�en kombi kako bi u njega mogla stati Karenina
kolica sa svim priklju�cima. Taj je kombi preure�en pod nadzorom Raya Paulsena, a
Karenini su ga roditelji kupili od GSP&L kompanije.
�Ne�to ti nisam objasnila�, re�e Karen. �Ja zapravo ne posjedujem Humperdincka. Ne
mogu to sebi dopustiti. Morali smo ga registrirati na ime moga oca iako se zapravo
njime ja koristim.�
Bilo je to zbog osiguranja. �Polica osiguranja za invalida je astronomska, pa �ak i
onda ako netko poput mene ne�e nikada mo�i voziti auto�, nastavila je Karen.
�Budu�i da je kombi registriran na ime moga oca, osiguranje je jeftinije, i zbog
toga ja slu�beno ne posjedujem Humperdincka.�
Nastavila je: �Osim osiguranja, brinulo me, i jo� me uvijek brine, to �to je tata
morao posuditi novac da kupi Humperdincka. Njegova mu je banka odbila zajam, tako
da je oti�ao poduze�u koje daje kredite i oni su mu odobrili zajam ali uz ve�e
kamate. Znam da �e mu biti te�ko da na vrijeme otpla�uje obrok, jer posao ne ide
ba� najbolje, a osim toga, kad mi ustreba, on i majka mi nov�ano poma�u. Ali
ustrajali su u tome da se ja ne smijem brinuti, nego da to prepustim njima.�
Nim zami�ljeno re�e: �Mo�da bih i ja ne�to mogao u�initi. Mogao bih i ja dati ne�to
novaca, a tada vidjeti bi li moja kompanija ...�
Karen ga o�tro prekine: �Ne! Ni u kojem slu�aju!
jem. Ali ne�u od tebe uzeti novaca. Nikada! Niti �u dopustiti da ga za mene tra�i�
od bilo koga drugoga. Ako moja obitelj ne�to u�ini za mene, to je ne�to drugo i mi
se zajedni�ki snalazimo u tome, i to je sve. Osim toga, ve� si mnogo za nas u�inio
s Humperdinckom. �Njen se glas smek�a: �Ja sam ponosna i neovisna osoba. Nadam se
da me razumije�.�
�Da razumijem te i po�tujem te�, re�e Nim.
�Dobro! Po�tovanje je va�no. Sada, Nimrode, najdra�i, vjerovat �e� mi samo onda
kakvu je promjenu Humperdinck unio u moj �ivot, ako to sam vidi�. Mogu li te ne�to
zamoliti? Ne�to jako hrabro?�
��to god ho�e�.�
�Bismo li se mogli sastati vani i � mo�da oti�i na simfonijski koncert?�
Oklijevao je samo jedan trenutak: �Za�to ne?�
Karenino lice obasja smije�ak i ona re�e puna odu�evljenja: �Mora� mi re�i kad �e�
biti slobodan, a ja �u onda sve drugo urediti.� Tada impulzivno doda: �Poljubi me
ponovno, Nimrode.�
Kad je krenuo prema njoj, ona zabaci glavu, a usta su joj �eljno tra�ila njegova.
Ruku stavi iza njene glave, blago prstima prelaze�i kroz njenu dugu plavu kosu.
Odgovorila je na to tako da je svoje usne jo� �vr��e pritisnula uz njegove. Nim
ustanovi da je i osje�ajno i seksualno uzbu�en i sam sebe zapita: koliko obe�anja
bi nekoliko slijede�ih minuta moglo donijeti kad bi Ka-ren bila potpuna �ena, a ne
ovo �to jest? Tada odbaci pitanje i prekine poljubac. Trenutak joj je nastavio
milovati kosu, a onda se vrati u svoju stolicu.
�Kad bih znala, sad bih prela poput ma�ke�, re�e Karen.
Nim za�uje diskretan ka�alj i okrenuv�i glavu ugleda Josie kako stoji na vratima.
Iz bijele uniforme koju je nosila za vrijeme poslu�ivanja ve�ere, presvukla se u
tamnosme�u vunenu haljinu. Upita se kako je dugo tamo stajala.
�Oh, Josie, spremna si za polazak?� upita Karen. Obja�njavaju�i Nimu re�e: �Ve�eras
Josie ide u posjet svojoj obitelji.�
�Da, spremna sam�, re�e Josie. �Ali, ne bih li te
mnrnla <nrpmiti u
�Pa, mislim da si u pravu.� Karen zastane, a blago rumenilo joj prelije obraze:
�Ili mo�da kasnije, gospodin Goldman �e biti tako dobar ...�
On odgovori: �Bit �e mi drago, ako mi ka�e� �to treba da u�inim.�
�Dakle, to je onda rije�eno�, re�e Josie. �Ja sad idem i �elim vam laku no�.�
Nakon nekoliko minuta za�uju zatvaranje vanjskih vrata.
Kada je Karen ponovno progovorila, u njenom se glasu osje�ala mala nervoza. �Josie
se ne�e vratiti do sutra ujutro. Obi�no u takvim slu�ajevima dolazi zamjena, ali
ona je ne�to bolesna, i zbog toga �e do�i moja starija sestra da sa mom provede
no�.� Pogleda na sat na zidu. �Cvnthia �e do�i za sat i po. Mo�e� li ostati do
tada?�
�Naravno.�
�Ako ti to ne odgovara, do�i �e Jiminv � paziku�a kojeg si upoznao kad si prvi put
do�ao � i on �e ostati sa mnom.�
Nim odrje�ito re�e: �Do �avola i s Jiminvjem! Ja sam ovdje, i ja �u i ostati.�
�Drago mi je.� Karen se nasmije�i. �Ostalo je jo� malo vina. Ho�emo li dokraj�iti
bocu?�
�Dobra zamisao!� Nim ode u kuhinju, na�e �a�e i ponovno za�epljenu bocu Caberneta.
Vra�aju�i se, podijeli vino, i pridr�i �a�u dok je Karen pijuckala.
�Osje�am prekrasnu toplinu. Malo je tome pridonijelo i vino, ali ne potpuno�, re�e
Karen.
Nim se �ustro sagne, rukama obuhvati njeno lice i ponovno je poljubi. Odgovorila mu
je jednako vatreno kao i prije, samo �to je poljubac sada bio dulji. Kona�no, on se
nerado odmakne, iako su im lica i dalje bila jedno uz drugo.
�Nimrod�, za�uje se �apat.
�Da, Karen.�
�Mislim da sam spremna da odem u krevet.�
Osjeti kako mu je puls ubrzan. �Reci mi �to moram u�initi.�
�Najprije isklju�i moja kolica iz zidnog priklju�ka.�
Nim krene iza kolica i tako u�ini. Priklju�na �ica se automatski namota �im je
respirator proradio na
tnlir
Mali, vragoljasti smije�ak iznenada obajsa Karenino lice. �Slijedi me�, re�e.
Upotrijebiv�i kontrolnu cijev za zrak na kolicima, brzinom i vje�tinom koja ga je
zaprepastila, Karen od-veze kolica iz dnevne sobe niz mali hodnik u spava�u sobu. U
njoj je bio samo jedan krevet, uredno rasprem-ljen. Kraj njega je gorjela mala,
prigu�ena svjetiljka. Karen okrene kolica tako da je do�la do podno�ja kreveta,
licem prema sobi.
�Tako!� Pogleda ga s o�ekivanjem.
�U redu! A �to sada?�
�Podigni me iz kolica, zatim okreni � kao da igra� golf � i spusti me na krevet.
Kada to radi Josie, upotrebljavamo om�u za tijelo koje me di�e poput male dizalice,
ali ti si jak, Nimrode. Ti me mo�e� podi�i svojim rukama.�
U�inio je tako, nje�no ali sigurno, svjestan tople meko�e njenog tijela. Kasnije je
prema njenim uputama uredio sve oko njenog aparata za disanje. Uklju�i mali Bantam
respirator koji se ve� nalazio uz krevet. Istog trenutka za�uje kako se okre�e.
Kazaljka na mjera�u pritiska pokazivala je petnaest funti, �to je zna�ilo osamnaest
udisaja u minuti. Cijev respiratora stavi u Karenina usta. Kad je po�ela disati,
pritisak se popne na trideset. Sad se mogla osloboditi plu�nog opasa�a koji je
nosila ispod odje�e.
�Kasnije �u te zamoliti da navu�e� na mene prsni respirator�, re�e Karen. �Ali ne
jo� sada.�
Bila je pru�ena na krevetu, a njena se duga plava kosa rasula po jastuku. Nim
pomisli kako bi taj prizor uzbudio Botticellija.
Nim upita: ��to moram sada u�initi?�
�Sada ...�, re�e i u mekom prigu�enom svjetlu Nim primijeti kako je ponovno
porumenjela. �Sada me, Nim-rod, mora� svu�i.�
Karenine su o�i bile napola zatvorene. Nimove su se ruke tresle i on se pitao je li
to zaista istina, da li se zaista doga�alo ono �to je on mislio da se doga�a.
Sjetio se kako je sam sebi rekao, ne tako davno, da zaljubiti se u Karen zna�i
ljubav bez seksa � za razliku od seksa bez ljubavi koje je tako �esto iskusio. Je
li imao pravo? Da li je s Karen bila mogu�a i ljubav
i Seks? Ali. kad bi se to i docorfilo nn hi hin nnHlai-
jer to bi sasvim sigurno zna�ilo da je brutalno iskoristio njenu nemo�. Bi li to
mogao uraditi? Bi li to smio uraditi? Eti�ka na�ela izgledala su mu poput more
nerazmrsivih, neodgovorenih pitanja, moralni labirint.
Otkop�ao je Kareninu bluzu. Sad joj je podigao ramena dok je skidao rukave. Nije
nosila grudnjak. Njene su male grudi bile izvanredno oblikovane, malene bradavice
samo neznatno podignute.
�Dotakni me, Nimrod!� Bila je to tiha zapovijed. Poslu�av�i je, lagano rukama
prije�e preko njenih grudi, dok su mu prsti nje�no milovali. Tada klekne i poljubi
ih. Smjesta osjeti kako bradavice postaju tvr�e. Karen promrmlja: �6h, to je
prekrasno!�
Trenutak kasnije ona mu re�e: �Suknja se otvara na lijevoj strani.� Jo� uvijek vrlo
nje�no, on je otkop�a i skine.
Kad je Karen bila gola, njega su jo� uvijek mu�ile sumnje i brige. Ali rukama je
nje�no, polako i s vje�tom �ulno��u prelazio preko njenog tijela, znaju�i sada da
je i ona to �eljela. Tiho mrmljanje otkrivalo je njeno zadovoljstvo. Malo zatim,
ona mu tiho re�e: ��elim ti ne�to re�i.�
On �apne: �Slu�am te.�
�Ja nisam djevica. Postojao je jedan dje�ak... dogodilo se to kad mi je bilo
petnaest godina... malo prije nego...� Zastane, i on vidje kako joj se suze
kotrljaju niz obraze.
�Karen, nemoj!�
Ona odmahne glavom. ��elim ti to re�i. Zato �to �elim da zna� da nije bilo nikoga
svih ovih godina; nikoga izme�u tada i � tebe.�
On pri�eka da zna�enje onoga �to je upravo rekla dobro sjedne prije nego je upita:
�Da li mi ti to govori� ...?�
��elim te, Nimrod! Potpuno! Sada!�
�Oh Kriste!� Dahne Nim svjestan da su i njegove vlastite �elje � kojima nije nikada
bilo te�ko da se oslobode � sada postajale sve o�itije i hitnije. Tada odbaci sve
kompleksne jednad�be i po�ne se skidati.
Nim se pitao, kao i ostali, pretpostavljao je, kako bi bilo zdravom mu�karcu voditi
ljubav s kvadriplcgi�-nom �enom. Ho�e li osoba poput Karen biti potpuno
dobivaju�i nikakvog odgovora? I na kraju, ho�e li u�itak osjetiti samo jedno,
oboje, ili nijedno?
Upravo je otkrivao odgovore, i svi su bili neo�ekivani.
Karcn je tra�ila, odgovarala, uzbu�ivala i zadovoljavala.
Da, u neku je ruku bila pasivna. Njeno je tijelo, osim glave, bilo nepokretno. Pa
ipak, Nim je mogao osjetiti rezultate njihove ljubavi kako joj prolaze kroz ko�u,
vaginu, grudi i najja�e preko njenih strastvenih povika i poljubaca. U trenuta�nom
hiru pomisli kako to uop�e nije nalik na ljubav s lutkom iz izloga kako bi to neki
mogli pomisliti. Niti je zadovoljstvo bilo kratko. Produ�ili su kao da ni jedno ne
�eli zavr�iti. Imao je osje�aj, ponovno i ponovno, izvanrednog eroticizma, lebdcnja
i podizanja, radosti i ljubavi dok, kona�no, kao i uvijek, nije do�ao kraj:
postignu�e vrhunca, klimaks simfonije, zenit sna. / to za oboje. Da li je kva-
driplegi�na �ena mogla do�ivjeti orgazam? Da? Nagla�eno da?
A poslije toga... jo� jednom povratak nje�nosti i ljubavi.
Nim je le�ao nepomi�no, pa�ljivo svjestan Karen, presretan, iscrpljen. Pitao se o
�emu je ona mislila i da li je sada, nakon svega, �alila.
Kao da je telepatija prenijela oba pitanja, Karen pomakne glavu. Pospano ali sretno
re�e: �Nimrod, sna�an bo�ji lovac.� Tada doda: �Ovo je najljep�i dan mojega
�ivota.�
4. POGLAVLJE
Cvnthia re�e: �Imala sam te�ak dan i dobro bi mi do�lo pi�e: Ovdje obi�no ima
viskija. A �to je s vama?�
Nim joj odgovori: �Ra�unajte i na mene.� Jedan je sat pro�ao otkako je vodio ljubav
s Karen koja je sada spavala. I on je osje�ao potrebu za pi�em.
Karenina starija sestra do�la je u stan prije otprilike dvadeset minuta
upotrijebiv�i vlastiti klju�. Malo prije toga Nim je zavr�io s obla�enjem.
Predstavila se kao Cvnthia Woolworth. �Prije nego
nitatft. ne. moi simrno- niii> __ na ->-jl^.ot __ .� ,~nri,.
i.
tom bogatom obitelji. Obi�no sam pola vremena provela odgovaraju�i na to pitanje;
sada to ka�em odmah na po�etku i onda sam mirna. Sloan je bilo mnogo jednostavnije
ime.�
�Hvala�, re�e joj Nim. �Nikada to vi�e ne�u spomenuti.�
Primijetio je da je Cvnthia bila razli�ita od Karen, a opet joj je bila sli�na. Dok
je Karen bila plavokosa i vitka, Cvnthia je bila sme�okosa i puna, ali ne previ�e.
O�ito je Cvnthia bila otvorenija i sna�nija, premda, mislio je Nim, nesre�a koja je
zadesila Karen tako rano u �ivotu i na�in �ivota koji je od tada morala provoditi,
pridonijeli su i tome. Ono �to je objema bilo zajedni�ko, bila je rijetka prirodna
ljepota � ista nje�na simetrija njihovih oblika, pune usne, velike modre o�i,
besprijekorna put i � kod Cvnthije ja�e izra�ene � vitke, elegantne ruke. Nim je
bio uvjeren da su obje Sloanove k�eri naslijedile ljepotu od majke, Henriette, na
kojoj su se jo� opa�ali tragovi prija�nje ljupkosti. Nim se sjetio da je Cvnthia
tri godine starija od Karen �to je zna�ilo da je sada imala �etrdeset i dvije
godine, iako je izgledala mla�om.
Cvnthia je prona�la viski, zatim led i sodu, i spretno je smije�ala dvije �a�e
pi�a. Brza svrsishodnost njenih pokreta pokazivala je da je bila navikla da se sama
za sebe brine. To je pokazala od trenutka kad je u�la u stan, stresla mokri ki�ni
kaput, objesila ga u kupaonicu, obavila me�usobno upoznavanje i tada rekla Nimu: �U
redu, vi sjednite i opustite se. Izvolite, donijela sam ve�ernje novine, a ja �u se
pobrinuti za sestru.�
U�la je u Kareninu spava�u sobu i za sobom zatvorila vrata, tako da je Nim mogao
�uti samo mrmor glasova, ali ni�ta vi�e.
Kada se petnaest minuta kasnije Cvnthia tiho vratila, rekla je da Karen spava.
Sada, sjede�i nasuprot Nimu i vrte�i led u svojoj �a�i re�e: �Znam �to se dogodilo
u ovom stanu ve�eras. Karen mi je rekla.�
Zapanjen otvoreno��u izjave, jedino �to je Nim mogao smisliti kao odgovor bilo je:
�Razumijem.�
Cvnthia zabaci glavu i nasmije se. Zaprijeti mu prs-
kao osvetni�ka starija sestra. Ili, ho�u li pozvati policajce, ili �u mo�da viknuti
�silovanje!�
On uko�eno re�e: �Nisam uvjeren da �elim, ili da treba da s vama razgovaram o ...�
�No, hajde, hajde!� Cvnthia se nastavila smijati. Sada iznenada prestane i njeno se
lice uozbilji. �Gledajte, Nimrod � ako vas mogu tako zvati � �ao mi je �to sam vas
dovela u neugodan polo�aj, a vidim da jesam. Sada mi dopustite da vam ne�to ka�em.
Karen misli da ste vi ljubazan, mio, nje�an �ovjek koji je voli, te da je to
najbolje �to joj se moglo dogoditi. I ako vas zanima mi�ljenje nekoga izvana, i ja
isto tako mislim.�
Nim je zurio u nju. Dok ju je tako gledao, shvati da po drugi put ve�eras vidi �enu
kako pla�e.
�Prokletstvo! Nisam se imala namjeru rasplakati.� Maju�nim rup�i�em Cvnthia obri�e
suze. �Ali mislim da sam jednako sretna i zadovoljna kao i sama Karen.� Pogleda ga
s otvorenim divljenjem. �Dakle, ili gotovo isto toliko.�
Nimova napetost od maloprije se raspr�i i on se naceri i re�e: �Mogu re�i samo
jedno: neka budem proklet!�
�Mogu re�i i vi�e od toga, i re�i �u�, nastavi Cvnthia, �ali kako bi bilo da
popijemo jo� po jednu �a�u?�
Ne �ekaju�i odgovor, uzme Nimovu �a�u i napuni je jo� jednom kao i svoju. Vrativ�i
se na svoje mjesto, polako je pijuckala viski prije nego je nastavila, pa�ljivo
biraju�i rije�i.
�Zbog vas, Nimrode, i zbog Karen, htjela bih da shvatite jedno. Ono �to se dogodilo
izme�u vas i moje sestre ve�eras, bilo je �udesno i prekrasno. Mo�da to ne znate
ili ne razumijete, ali neki ljudi se pona�aju prema kvadriplegi�arima kao da su
gubavci. To sam ponekad primijetila. Karen je to �e��e do�ivjela. Zbog toga ste vi
kod mene zapisani kao Gospodin Ljubazan Momak. Nikada niste o njoj pomislili, niti
se prema njoj odnosili kao prema ne�em drugom osim �eni... Oh, zaboga!... Evo, i
opet pla�em!�
O�ito je Cvnthijin rup�i� bio premalen, i Nim joj pru�i svoj. Ona ga zahvalno
pogleda. �Radi se o malim
Nim skru�eno primijeti: �Sve je to po�elo, znate,... moj dolazak ovamo da posjetim
Karen � sasvim slu�ajno.�
�Ve�ina stvari tako po�inje.�
�A ono �to se dogodilo me�u nama, ve�eras ... dakle, nisam to isplanirao. Nisam �ak
ni pomislio...� Nim se zaustavi. �Jednostavno se dogodilo.�
�Znam�, re�e Cvnthia. �I dok govorimo o tome, dopustite da vas jo� ne�to upitam.
Jeste li se osje�ali � da li se osje�ate � krivim?�
Nim kimne: �Da.�
�Nemojte! Jednom, kad sam tra�ila kako bih najbolje mogla pomo�i Karen, pro�itala
sam ne�to �to je napisao �ovjek imenom Milton Diamond. On je profesor medicine na
Havajima i napisao je studiju o seksu i nemo�nim ljudima. Mo�da se ne�u sjetiti
to�nih rije�i koje je napisao, ali smisao onoga �to je rekao bio bi: Nemo�ni imaju
dovoljno problema i bez toga da ih optere�ujemo konvencionalnim osje�ajem
krivice ... osobno seksualno zadovoljstvo va�nije je od javnog mi�ljenja. Zbog
toga, svaki osje�aj krivice je pogre�an... i �to se ti�e seksa, sve vrijedi kao i
za ostale.� Cvnthia doda gotovo Ijutito: �Prema tome, ne osje�ajte se krivim ni vi!
Odbacite taj osje�aj!�
�Nisam siguran da li sam spreman do�ivjeti jo� koje iznena�enje ve�eras�, re�e Nim.
�Ipak, drago mi je da smo razgovarali.�
�I meni je drago. To je dio u�enja, i ja sam morala nau�iti mnogo toga o Karen,
jednako kao �to to sada vi morate.�
Cvnthia nastavi pijuckati svoje pi�e, a onda zami�ljeno re�e: �Biste li mi
vjerovali da vam ka�em da sam mrzila Karen kad je imala osamnaest godina a ja
dvadeset i jednu.�
�To bih te�ko povjerovao.�
�Pa ipak, to je istina. Mrzila sam je jer su roditelji i njihovi prijatelji njoj
poklanjali svu pa�nju. Ponekih je dana u ku�i bilo tako da ja nisam ni postojala.
Uvijek je bilo samo: Karen ovo, ili Karen ono! �to mo�emo u�initi za jadnu, dragu
Karen? Nikada: �to mo�emo u�initi za zdravu, normalnu Cjnthiju? Bio je moj dvadeset
i prvi ro�endan. �eljela sam veliko dru�tvo, ali
i
moia mnikn
Hn hi tn l-�1r> �nf>r�n'li\'n<-i,/
Karen. Pa smo imali malu obiteljsku u�inu � samo moji roditelji i ja � Karen je u
to vrijeme bila u bolnici. Bila je to u�ljiva u�ina s lo�om, jeftinom tortom. A �to
se ti�e ro�endanskih darova, to su bile samo sitnice, jer pogodite kamo je odlazio
sav novac, svaki cent koji smo mogli potro�iti! Stidim se priznati, ali te sam se
no�i molila bogu da Karen umre.�
U ti�ini koja je slijedila, Nim je �ak i preko navu-�enih te�kih zastora mogao �uti
ki�u no�enu vjetrom kako udara u prozore. Razumio je �to mu je Cvnthia rekla, i bio
je dirnut. Pa ipak, u jednom kutku svog mozga mislio je: veli�anstvena ki�a! Za
�ovjeka iz elek-troindustrije, ki�a, susnje�ica ili snijeg zna�ili su punjenje
akumulacionih jezera i skladi�tenje energije za predstoje�e su�no doba. Potisne
misli i upita Cvnthiju: �A kad su se va�i osje�aji promijenili?� �Jo� dugo godina
ne, a i tada je to i�lo vrlo polako. Prije toga i ja sam pro�la kroz razdoblje
vlastitog osje�aja krivice. Osje�ala sam se krivom jer sam bila | zdrava, a Karen
nije. Krivom, jer sam mogla raditi ono �to ona nije mogla � igrati tenis, i�i na
zabave, izlaziti s momcima.� Cvnthia uzdahne. �Nisam bila dobra ses- I tra.�
�Ali sada jeste.�
�Toliko koliko mogu � nakon �to uredim ku�u, po- ; brinem se za supruga i
djecu. Tek kad mi se rodilo j prvo dijete, po�ela sam shva�ati mla�u sestru i
mi smo ] se zbli�ile. Sad smo nas dvije prijateljice koje se vole j i
nemaju me�usobnih tajni. Nema toga �to ne bih u�inila za Karen. Nema toga �to mi
Karen ne bi rekla.� Nim suho re�e: �To sam shvatio.�
Nastavili su razgovarati. Cvnthia mu je ispri�ala jo� [ vi�e o sebi. Udala se
s dvadeset i dvije godine. Jedan je razlog bio i to da se makne od ku�e. Od tada
njen je suprug promijenio mnoga zaposlenja. Sad je bio trgova�ki putnik za
cipele. Nim je slutio da je brak jedva zadovoljavao, ako i to. Cvnthia i njen
suprug ostali su zajedno jer nije bilo druge mogu�nosti, i zbog ' svoje troje
djece. Prije udaje, Cvnthia je privatno u�ila pjevanje. Sada, da bi dopunila
bijednu zaradu svog su- [ pruga, �etiri ve�eri sedmi�no pjevala je u nekom
drugorazrednom no�nom lokalu. Ve�eras je bio dan kad niie nievala. te �e mo�i
nstati nreTco nn�i knrf Karen.
Njen suprug �e se kod ku�e pobrinuti za jedino njihovo dijete koje je jo� bilo s
njima. Tijekom razgovora, Cvnthia je popila jo� dvije �a�e. Nim je odbio jo� pi�a.
Nakon nekog vremena, njen je glas postao pomalo nerazumljiv.
Kona�no je Nim ustao. �Kasno je. Moram i�i.�
�Donijet �u vam va� ki�ni kaput. Trebat �e vam �ak i da do�ete do automobila.�
Dodala je: �A mo�ete i ostati. Postoji kau�, koji se mo�e raspremiti u krevet.�
�Hvala. Radije ne bih.�
Pomogla mu je obu�i kaput i na vratima stana poljubila ga u usta. �To je djelomi�no
za Karen a djelomi�no za mene�, rekla je.
Voze�i se ku�i, nastojao je odbaciti pomisao kao lakomu i nelojalnu, ali ona se
uporno vra�ala: na svijetu postoji tako mnogo privla�nih i po�eljnih �ena, i tako
ih je mnogo dostupno i voljno podijeliti seksualno zadovoljstvo. Iskustvo, instinkt
ili njeni vlastiti nepogre�ivi znakovi govorili su mu da je i Cvnthia jedna od
njih.
5. POGLAVLJE
Me�u ostalim, Nim Goldman bio je i strastveni ljubitelj vina. Imao je osjetljiv nos
i nepce i osobito je cijenio razli�ita vina iz Doline Napa, koja su bila najbolja
kalifornijska vina i za dobrih godina mogla su se mjeriti s prvorazrednim
francuskim vinima. Zbog toga mu je bilo drago da ode u Dolinu Napa s Ericom
Humphrevjem � �ak i kasno u studenom � iako se pitao za�to ga je predsjednik pozvao
da mu se pridru�i.
I�li su proslaviti povratak. Slavljeni, pobjedni�ki, sentimentalni povratak jednog
od najslavnijih sinova Kalif orni je.
�asnog Paula Shermana Yalea.
Do prije dvije sedmice, bio je po�tovani izvanredni sudac Vrhovnog suda Sjedinjenih
Dr�ava.
Ako je ikada pojedinac zaslu�io javni naslov �Gospodin Kalifornija�, bez ikakve
sumnje to je bio Paul Sherman Yale. Sve �to je jedan Kalifornijac mogao po�eljeti
ili te�iti da postane, bilo je ostvareno u njegovoj Jjlistavoj karijeri, koja se
sada pribli�avala kraju.
Od njegovih ranih dvadesetih godina kada je � dvije godine ispred ve�ine svojih
vr�njaka � s pohvalama zavr�io pravo na sveu�ili�tu Stanford, pa do osamdesetog
ro�endana �to ga je nedavno proslavio, Paul Yale je zauzimao cijeli niz svaki put
sve va�nijih javnih slu�bi. Kao mladi odvjetnik pro�uo se u cijeloj dr�avi kao
borac siroma�nih i nejakih. Borio se i dobio mjesto u Dr�avnoj skup�tini
Kalifornije, da bi se nakon dva mandata povukao i postao najmla�i ikada izabran
predstavnik u Senatu Sjedinjenih Dr�ava. Njegova zakonodavna uloga u oba doma bila
je vrlo zapa�ena. Bio je autor prvih zakona koji su za�ti�ivali manjine i radnike
bijedno pla�enih radionica. Podr�avao je i zakon koji je za�ti�ivao kalifornijske
zemljoradnike i ribare.
Napreduju�i, iz Senata je bio izabran za dr�avnog tu�ioca. Kao dr�avni tu�ilac,
Paul Sherman Yale, navijestio je rat organiziranom kriminalu i nekoliko veli�ina iz
podzemlja poslao u zatvor. Slijede�i logi�ki korak bio je da postane guverner, �to
je mogao postati kad je god htio. Umjesto toga, prihvatio je poziv predsjednika
Trumana da postane �lan Vrhovnog suda. Ispitivanje u Senatu da bi mu potvrdili
postavljenje bilo je kratko i zaklju�ak se znao unaprijed, jer nikada � niti tada
niti kasnije � ni trunak skandala ni korupcije nije se mogao dovesti u vezu s
njegovim imenom, i ponekad su mu pridavali nadimak �Gospodin Po�tenje�.
Dok je radio u Vrhovnom sudu, napisao je mnoge �lanke koji su bili odraz njegove
velike �ovje�nosti ali istovremeno priznati i od strane teoreti�ara prava kao
��isto pravo�. �ak su se �esto navodila i njegova neslaganja, i mnoga su
pridonijela promjeni zakonskih mjera. Usred svega toga, gospodin sudac Yale nije
nikada zaboravio da su on i njegova supruga Beth ro�eni Ka-lifornijci, i u svakoj
je prilici izra�avao nepromijenjenu ljubav prema rodnoj dr�avi.
Kada je, u pravo vrijeme, zaklju�io da je njegov posao zavr�en, tiho je podnio
ostavku i Yaleovi su napustili Washington � tipi�no za njih � bez buke, vra�aju�i
se, kako je Paul Yale rekao za Newsweek � �ku�i na Zapad�. Odbio je prijedlog da se
priredi veliki banket u njegovu �ast u Sacramentu, ali je pristao da se organizira
skromniji ru�ak � dobrodo�lica u njego-
voj ljubljenoj rodnoj Dolini Napa, gdje je namjeravao �ivjeti sa suprugom.
Me�u gostima � na Yaleov prijedlog � nalazio se i predsjednik Golden State Povver
and Light kompanije. Humphrev je zatra�io i dobio i posebni poziv za svog pomo�nika
Nima Goldmana.
Na putu u Dolinu Napa u predsjednikovoj limuzini s voza�em, Humphrev je bio
ljubazan dok su on i Nim raspravljali o planovima i problemima, �to je bilo
uobi�ajeno na takvim putovanjima. Bilo je o�ito da je predsjednik zaboravio svoje
nezadovoljstvo Nimom. Svrha njihovog sada�njeg puta nije bila spomenuta.
�ak iako je zima bila na vratima i ve� je pro�lo nekoliko tjedana od berbe gro��a,
dolina je bila neobi�no lijepa. Dan je bio vedar, sun�an, svje� nakon nekoliko
ki�nih dana. Me�u redovima, vinove loze, sada suhe i bez li��a, koju �e uskoro
obrezati pripremaju�i je za slijede�u sezonu, ve� su po�eli izbijati prvi, �uti
izdanci korova goru�ice. Kroz nekoliko sedmica goru�ica �e se obilno razrasti,
zatim �e je preorati i na taj na�in oplemeniti tlo, �to je, kako su neki govorili,
davalo osobitu resko�u okusu gro��a i vina.
�Pogledaj razmak me�u trsovima�, re�e Humphrev. Kad su u�li u sredi�nji dio doline,
odlo�io je posao. Ovdje su se vinogradi protezali s obje strane daleko do so�nih
zelenih bre�uljaka. �Razmak je mnogo ve�i nego nekada. To je zbog mehani�kog
ubiranja gro��a. Na taj se na�in uzgajiva�i gro��a bore protiv sindikata. Vo�e
sindikata su sami prevarili svoje �lanove i ostavili ih bez posla svojim
monumentalnim gra�evinama i nepopust-ljivo��u. Uskoro �e ovdje biti malo posla �
ve�inu �e uraditi mehanizacija bolje i uspje�nije.�
Pro�li su gradsko podru�je Yountvillea. Nekoliko milja dalje, izme�u Oakvillea i
Rutherforda, skrenuli su na prilazni put ome�en zaobljenim zidovima zemljane boje,
prema vinariji Roberta Mondavija u obliku starih misijskih zgrada, gdje �e se
odr�ati ru�ak.
Po�asni gost i njegova supruga ve� su stigli i sada su se nalazili u elegantnoj
sobi vinograda, spremni da pozdrave ostale kako su stizali. Humphrev, koji je ve�
nekoliko puta ranije sreo Yaleove, predstavio im je
Paul Sherman Yale bio je nizak, �ivahan i uspravan, sijede prorije�ene kose i
prodornih sivih o�iju koje kao da su prodirale u sve �to su promatrale. Njegova je
op�a �ivost poricala njegovih osamdeset godina. Na Ni-movo iznena�enje on re�e:
�Radovao sam se �to �u vas upoznati, mladi�u. Prije nego se vratite u grad, prona�i
�emo neki kutak i porazgovarati.�
Beth Yale, ugodna, privla�na �ena koja se udala za Paula Yalea prije vi�e od
pedeset godina, kad je on bio mladi �lan Skup�tine Kalifornije, a ona njegova
tajnica, re�e Nimu: �Mislim da �e vam biti ugodno raditi s Pau-lom. Ve�ini ljudi je
bilo.�
�im je mogao, Nim je odvojio Humphrevja na stranu i tiho upitao: �Eric, �to se
doga�a? 0 �emu se radi?�
�Ne�to sam obe�ao�, odgovori mu Humphrev. �Ako ti ka�em, prekr�it �u obe�anje. Samo
�ekaj.�
Kako se pove�avao broj prispjelih gostiju, a red onih koji su �ekali da se mogu
rukovati s Yaleovima se oduljio, pove�ao se i osje�aj slavljenja. Izgledalo je kao
da je stigla cijela Dolina Napa da se pokloni. Nim je prepoznao neka lica vezana uz
najpoznatije proizvo�a�e vina u Kaliforniji: Louis Martini, Joe Heitz, Jack Davies
iz Schramsberga, dana�nji doma�in, Robert Mon-davi, zatim Peter Mondavi iz Kruga,
Andre Tchelist-cheff, brat Timothv od Kr��anske bra�e, Don Chappel-let i drugi.
Guverner koji nije bio u dr�avi poslao je pomo�nika guvernera kao svog
predstavnika. Sredstva javnog informiranja bila su masovno zastupljena, uklju�iv�i
i nekoliko TV-ekipa.
Proslava, koju su najavljivali kao privatnu i neslu�benu, bit �e objavljena u
ve�ini novina i TV-stanica ve�eras i svitra.
Nakon ru�ka i, naravno, dobrih vina iz Doline Napa, slijedili su pozdravni govori,
koji su na sre�u bili kratki. Popila se zdravica u �ast Beth i Paula Yalea, a nakon
nje svi su se spontano digli i zapljeskali. Po�asni gost se digne smije�e�i se da
bi odgovorio. Govorio je pola sata � toplo, jednostavno, rje�ito � neusiljeno,
lagano kao s prijateljima. Nije bilo ni�ega �to bi potreslo svijet, nikakvih
posebnih otkri�a u njegovu govoru, bile su to jednostavne rije�i pripadnika
zajednice koji se yratio_ ku�i. �Nisam ba� sasvim spreman umrijeti�,
rekao je. �Ali, tko i jest? Kad krenem na put vje�nosti, �elim da to bude odavde.�
Glavni je udarac do�ao na kraju.
�Do tog vremena, namjeravam biti aktivan, i nadam se, koristan. Postoji posao za
koji su mi rekli da bih ga ja mogao obavljati i koji bi mogao pomo�i Kaliforniji.
Nakon zrelog razmi�ljanja i savjetovanja sa suprugom, koja ionako nije bila previ�e
sklona tome da budem cijeli dan kod ku�e,... (smijeh)... pristao sam da se zaposlim
u Golden State Povver and Light kompaniji. Ne kao �ita� brojila; na �alost moj vid
pomalo slabi... (ponovno smijeh)... nego kao �lan Vije�a i predstavnik kompanije za
javnost. Zbog po�tovanja prema mojim visokim godinama, dopu�teno mi je da sam
izaberem radno vrijeme, prema tome, vjerojatno �u se pojaviti u uredu � u dane kad
odlu�im da se uop�e pojavim � to�no na vrijeme da odem na neki skupi ru�ak na ra�un
kompanije ... (glasan smijeh)... Moj novi �ef, gospodin Eric Humphrev, danas je
ovdje, vjerojatno da uzme broj mojeg zdravstvenog osiguranja i radnu knji�icu ...
(smijeh i povici).
I dalje je govorio u tom smislu.
Kasnije, Humphrev je rekao Nimu: �Stari je inzisti-rao da se sve to dr�i u tajnosti
dok smo pregovarali, a zatim je sam htio to objaviti na svoj na�in. Zbog toga ti
nisam smio re�i unaprijed, premda �e� ti biti onaj koji �e s njim raditi i pomo�i
mu da se sna�e.�
U me�uvremenu je gospodin sudac Yale (on �e zadr�ati taj naslov do kraja �ivota)
zavr�io govor i dok pljesak nije prestajao, on je sjeo na svoje mjesto a
izvjestitelji su se nagurali oko Erica Humphrevja. �Jo� se nismo dogovorili o svim
pojedinostima�, rekao im je Humphrev, �ali osnovna uloga gospodina Yalea �e biti
onakva kako ju je opisao � on �e biti slu�beni predstavnik kompanije i za javnost i
pred raznim komisijama i na raspravama.�
Humphrev se doimao zadovoljno dok je odgovarao novinarima. Mogao je i biti, mislio
je Nim. Uhvatiti Paula Shermana Yalea i dovesti ga u krug GSP&L kompanije bio je
izvanredan dobitak. Ne samo da je Yale u�ivao povjerenje javnosti, nego su mu i sva
vrata u Kaliforniji � od guvernera nani�e � bila otvorena. O�ito, Yale �e biti
posrednik koji �e utjecati na po-
liti�ke li�nosti, iako se rije� �posrednik� ne�e nikada spomenuti u njegovoj
prisutnosti. U to je Nim bio siguran.
Ve� su TV-ekipe postavljale novog slu�benog predstavnika GSP&L kompanije u pozu u
kojoj �e dati izjavu. Bit �e to samo jedna od mnogih izjava koje �e dati � neke od
tih bi i Nim bio mogao dati da nije uni�tio svoj polo�aj predstavnika. Gledaju�i te
pripreme, osjeti ubod zavisti i �aljenja.
6. POGLAVLJE
�Bez obzira na sve ostalo, novac �e nam dobro do�i�, Beth Yale je rekla Nimu s
iskreno��u za koju �e on kasnije saznati da je jedna od njenih osobina. �Nitko se
ne mo�e obogatiti kao slu�benik Vrhovnog suda, a �ivot u Washingtonu je tako skup
da smo rijetko kada uspjeli ne�to u�tedjeti. Paulov djed je osnovao obiteljsku
fundaciju, ali s njom se tako lo�e gospodarilo... Ho�ete li staviti jo� jednu kladu
na vatru?�
Sjedili su pred kamenim ognji�tem u maloj, udobnoj ku�i smje�tenoj u vinogradu
udaljenom oko jedne milje od mjesta gdje su objedovali. Vlasnik ku�e koji se njome
koristio u toku ljeta, iznajmio ju je Yaleovi-ma dok ne na�u ne�to �to �e kupiti.
Nim je dodao kladu na dvije ve� napola izgorjele, njih je pomaknuo i vatra je
veselo zaplamsala.
Prije pola sata, gospodin sudac Yale se ispri�ao da bi, kako je sam rekao,
�pridrijemao i napunio svoje baterije.� Objasnio je to rekav�i: �To je trik koji
sam nau�io prije mnogo godina kad sam ustanovio da mi pa�nja popu�ta. Neki od mojih
kolega to naprave �ak i u sudnici.�
Prije toga razgovarali su vi�e od dva sata o poslovima Golden State Povver and
Light kompanije.
�Razgovor u uglu� s Nimom o kojem je Paul Yale govorio prije objeda, nije se
odr�ao, jednostavno zato �to ga njegovi obo�avaoci nisu napu�tali cijelo vrijeme
koje je proveo u vinariji Mondavi. Zbog toga je predlo�io da Nim do�e k njemu u
ku�u. �Ako mogu ne�to u�initi, onda �elim �to prije po�eti, mladi�u. Eric mi
ka�e da ste vi najpogodnija osoba da mi date cjeloviti prikaz kompanije, prema
tome po�nimo.�
Upravo su to i uradili. Dok je Nim opisivao status, politiku i probleme GSP&L
kompanije, Paul Yale je ubacivao o�tra, umjesna pitanja. Nimu se to svi�alo kao
stimulativna duhovna igra; �inilo mu se kao da igra �ah s vje�tim protivnikom. A
Yaleovo izvanredno pam�enje zaprepastilo je Nima. �inilo se kao da starac nije
ni�ta zaboravio iz svojih mladih dana provedenih u Kalifor-niji. A njegovo
poznavanje povijesti GSP&L kompanije ponekad je bilo ve�e od Nimovog.
Dok je njen suprug �punio baterije�, Beth Yale je poslu�ila �aj pred otvorenim
kaminom. Uskoro zatim, Paul Yale im se ponovno pridru�io.
Re�e: ��uo sam da govorite o obiteljskoj fundaciji.�
Njegova supruga pristavi svje�u vodu u �ajnik i postavi pred njega �alicu. �Uvijek
sam govorila da ima� u�i koje se�u i iza ugla.�
�To je jo� od vremena u sudnici � uvijek u napetosti da �ujem pravnike koji su
mrmljali. Iznenadili biste se kad biste znali koliki mrmljaju.� Paul Yale se obrati
Nimu: �Ta obiteljska fundacija o kojoj je Beth govorila, bila je ustanovljena jer
se moj djed nadao da �e javne slu�be postati tradicija u na�oj obitelji. Vjerovao
je da se onaj koji se upu�ta u te vode, ne bi smio brinuti kako da stekne pristojan
prihod. To danas nije moderan pogled, ali slu�ajno se i ja s njim sla�em. Vidio sam
previ�e ljudi na visokim polo�ajima u Washing-tonu kako nastoje zaraditi jo� ne�to
uz pla�u. To ih �ini sklonima napastima.�
Sudac je pio �aj koji mu je supruga nato�ila, a tada primijeti: �Poslijepodnevni
�aj, civilizirani obi�aj. To je ne�to �to dugujemo Britancima; to i snagu na�eg
zakona.� Odlo�i �alicu. �Kao �to je Beth rekla, tom fundacijom se lo�e upravljalo.
Dok sam bio pri Vrhovnom sudu nisam ni�ta mogao u�initi, ali sada sam po�eo
popravljati neke �tete. �Nasmije se.� To jest, jednako kao �to sam i po�eo raditi
za GSP&L kompaniju.�
�To nije za nas�, doda Beth Yale. �Ali imamo unu�ad koja pokazuje znakove da bi
rado bila u javnoj slu�bi. Moglo bi im to kasnije koristiti.�
Nim je osjetio da je obiteljska fundacija bila bolna to�ka Yaleovih.
Potvr�uju�i to, Paul Yale zagun�a:
�Fundacija posjeduje vinograd, uzgajali�te stoke i dvije stambene zgrade u gradu i
� mo�ete li vjerovati? � sve to posluje s gubitkom, stvara dugove i nagriza
glavnicu. Pro�log tjedna sam strogo napao upravitelja, rekao mu �to ga �eka ako ne
smanji tro�kove.� Iznenada se prekine. �Beth, dosa�ujemo ovom mladi�u na�im
obiteljskim problemima. Vratimo se God's Povver and Love1 kompaniji.�
Nim se nasmije imenu koje su starosjedioci Kali-fornije upotrebljavali za GSP&L
kompaniju.
�Zabrinut sam jednako kao i vi, uvjeren sam, zbog svih tih napada eksplozivom i
ubijanja koja se doga�aju�, re�e Paul Yale. �Ljudi koji preuzimaju odgovornost za
to � kako se nazivaju?�
�Prijatelji slobode.�
�Ah, da. Zanimljivo postavljanje logike: Budi slobodan onako kako to ja ho�u ili �u
te raznijeti u komade. Znate li da li im je policija na tragu?�
�O�ito nije.�
�Za�to ti ljudi to rade?� upita Beth Yale. �To je te�ko shvatiti.�
�Nekolicina od nas u kompaniji malo je razmi�ljala i razgovarala o tome�, re�e joj
Nim.
��to ste razmi�ljali?� upita Paul Yale.
Nim je oklijevao. Nepromi�ljeno je to spomenuo, a sada pod prodornim pogledom
gospodina suca Yalea po�ali �to je to u�inio. Ipak, na pitanje je morao odgovoriti.
Nim je objasnio teoriju policije da je grupa Prijatelja slobode vjerojatno
malobrojna te da im je jedan �ovjek duhovni i materijalni vo�a. �Pretpostavljaju�i
da je ta teorija to�na, mislili smo da kad bismo mogli makar i djelomi�no u�i u
na�in mi�ljenja tog vo�e � mi ga zovemo �X� � pobolj�ali bi na�e izglede da ga
uhvatimo. Mogli bismo �ak imati i sre�u i pogoditi �to �e on slijede�e isplanirati
te biti spremni za to.�
Nim nije rekao da je njemu sinula ta zamisao nakon posljednjeg napada, kad su bili
ubijeni �uvari sigurnosti. Od tada su se on, Teresa Van Buren, Harry London i Oscar
O'Brien sastali tri puta i dugo raspravljali i, iako se iz toga jo� nije razvilo
ni�ta sigurno, svi su
1 Kompanija bo�je snage i ljubavi
�etvoro osje�ali da su se pribli�ili razumijevanju nepoznatih sabotera i �X-a�.
O'Brien koji je jo� uvijek osje�ao neprijateljstvo prema Nimu zbog njegovog ispada
u raspravi o Tunipahu, najprije se protivio prijedlogu nazvav�i ga �gubljenjem
vremena.� Kasnije je glavni pravni savjetnik popustio i pridru�io im se. Bio je
pomalo znanstvenik i svojim o�trim odvjetni�kim umom mnogo je pridonio razgovorima.
�Vi pretpostavljate da je X mu�karac�, re�e Paul Yale. �Jeste li razmi�ljali o
mogu�nosti da je to �ena?�
�Jesmo, ali sve nam govori u prilog na�eg zaklju�ka da je to mu�karac. Najvi�e,
magnetofonske vrpce koje su stizale nakon napadaja i na kojima je snimljen glas
mu�karca. Tako, razumna je pretpostavka da je to �X�. Isto smo tako zaklju�ili da
su gotovo svi vo�e oru�anih revolucija u povijesti bili mu�karci. Psiholozi ka�u da
je �ensko razmi�ljanje previ�e logi�no, a da pojedinosti revolucije rijetko imaju
smisla. Jean d'Arc je bila iznimka.�
Paul Yale se nasmije�i: �Kakve jo� imate teorije?�
�Dakle, premda smo uvjereni da vo�a nije �ena, uvjereni smo da postoji jedna �ena
me�u Prijateljima slobode, i gotovo je sigurno da je ona bliska s vo�om.�
�Za�to to vjerujete?�
�Zbog nekoliko razloga. Broj jedan, ,X' je izvanredno ta�t. Magnetofonske vrpce to
jasno pokazuju. Na�a ,grupa za razmi�ljanje' mnogo ih je puta preslu�ala. Broj dva,
jako je mu�evan. Pa�ljivo smo slu�ali ne bismo li �uli bilo kakav nagovje�taj
homoseksualnosti, bilo u glasu ili u rije�ima. Nije ga bilo. Upravo suprotno, ton,
izbor rije�i... dakle, nakon mnogostrukog slu�anja vrpci svi smo se slo�ili u opisu
da se radi o .mladom, sna�nom mu�karcu'.�
Beth Yale je pa�ljivo slu�ala. Sada re�e: �Zna�i, va� ,X' je mu�kar�ina. I kamo vas
to vodi?�
�Vjerujemo do �ene�, odgovori Nim. �Zaklju�ili smo da takav mu�karac mora imati
�enu uza se, da ne bi mogao bez nje postojati. Ona mora biti osoba povjerenja �
zbog prakti�nog razloga �to �e mu biti bliska i zbog njegove ta�tine. Pogledajte to
ovako: ,X' vidi sebe kao herojsku figuru, to je jo� ne�to �to vrpce pokazuju. Zbog
toga �e htjeti da ga i njegova prijateljica vidi na isti na�in. Prema tome, to je
drugi razlog za�to
ona mora znati, pa mo�da �ak i sudjelovati u onome �to on radi.�

�Dakle�, re�e Paul Yale, �vi zacijelo imate �itavo obilje teorija.� Zvu�alo je to
kao da se zabavlja i da je sumnji�av. �Ipak, rekao bih da ste u pretpostavkama �
�istim nepotkrijepljenim naga�anjima � do�li do granica pa ih �ak i pre�li.�
Nini prizna: �Da, vjerujem da jesmo.� Osjeti se zbunjeno, glupavo. U svjetlu
reakcije suca vrhovnog suda, sve �to je do sada iznio zvu�alo je neuvjerljivo, �ak
i apsurdno � osobito sada kad je bio sam, bez ostale trojice. Odlu�i da ne ka�e
ostale zaklju�ke grupe, iako su oni bili potpuno jasni u njegovu mozgu.
Policija je bila uvjerena, zbog na�ina izvo�enja i zbog nekih nagovje�taja u
posljednjoj vrpci, da je voda Prijatelja slobode, �X�, bio stvarni ubojica dvojice
�uvara. �etvorka � Nim, Teresa Van Buren, London i O'Brien dijelila je to
mi�ljenje. Dalje, oni su se me�usobno prepirali nadugo i na�iroko, i sada su bili
uvjereni da je �X-ova� prijateljica bila prisutna na mjestu zlo�ina. Njihov je
zaklju�ak bio: taj je projekt bio najambiciozniji od svih dasada�njih, i �X�, je
svjesno ili nesvjesno �elio da ga ona vidi na djelu. To ju je u�inilo ne samo
svjedokom, nego i sudionikom ubojstva.
Prema tome, kako ini je to saznanje � ili, bolje re�eno, pretpostavka � pomogla da
se pribli�e identificiranju �X-a�?
Odgovor je bio: nikako. Ali, to je otkrivalo potencijalnu slabost, ranjivost, �X-a�
koju treba iskoristiti. Kako je iskoristiti, ako je to uop�e mogu�e, to je ostalo
nerije�eno.
Sad je, mislio je Nim, sve to izgledalo jako, jako daleko.
Zaklju�i da je ocjena Paula Yalea bila vjerojatno hladni tu� koji im je svima
trebao. Sutra �e razmisliti o tome da li da napusti �itavo to razmi�ljanje i ostavi
posao detektiva onima kojima je i pripadao � policiji, FBI-u, raznim uredima
�erifa, svima onima koji su radili na slu�aju Prijatelja slobode.
Nimove je misli prekinuo dolazak Yaleove doma�ice koja je najavila: �Stigao je auto
po gospodina Goldmana.�
�Hvala�, re�e Nim. Ustane da se oprosti. Iz grada je naru�en za njega drugi
kompanijin auto, jer je Eric Humphrev, koji je imao jo� jedan sastanak, oti�ao
odmah nakon objeda.
Nim re�e obadvoma Yaleovih: �Bila mi je �ast upoznati se s vama. A kada me ponovno
zatrebate, gospodine, stojim vam na raspolaganju.�
�Uvjeren sam da �u vas uskoro trebati�, re�e Paul Yale, �i u�ivao sam u na�em
razgovoru.� Malo mu za-trepere o�i i doda: �Ili barem u bitnom dijelu razgovora.�
Nim u sebi odlu�i da �e se u budu�nosti, kad bude razgovarao s nekim poput Paula
Shermana Yalea, zadr�ati samo na �vrstim �injenicama.
7. POGLAVLJE
Veliki uspjeh za Harrvja Londona do�ao je iznenada i neo�ekivano.
�ef Odsjeka za za�titu vlasni�tva sjedio je u svojoj maloj staklenoj kutiji �
odsjek jo� uvijek nije dobio vlastite prostorije nego se morao zadovoljiti
privremenima � kad je �uo kako zvoni telefon na stolu njegove tajnice pred njegovim
improviziranim uredom. Trenutak kasnije, zazuji njegov telefon.
Lijeno podigne slu�alicu. Tako se i osje�ao. U posljednja dva mjeseca ni�ta se
va�nije nije dogodilo u vezi s kra�om energije. Uglavnom je prevladavao rutinski
posao. U kasno ljeto kompjutor je otkrio stravi�nu brojku od trideset tisu�a
mogu�ih slu�ajeva kra�e energije, i od tada su London, njegov zamjenik Art Romeo i
njihovo osoblje � koje se sada pove�alo na �etiri istra�itelja � provjeravali
osumnji�ene slu�ajeve, jedan po jedan. Kao �to je Harry London to znao iz vlastitog
iskustva dok je jo� radio kao detektiv u policiji Los Angelesa, bilo je to kao
ve�ina policijskog ispitivanja � te�ak rad, �esto ponavljanje, naporan posao. A
rezultati su bili svakakvi.
Otprilike deset posto do sada istra�enih slu�ajeva osiguravalo je dovoljno dokaza
da bi kompanija GSP&L mogla tu�iti potro�a�e zbog prijevare i tra�iti naplatu
�L.. . -._.
predvi�enih otu�enja. Ostalih deset posto pokazivalo je promjenu potro�nje zbog
stvarne �tednje, gdje su potro�a�i bili nevini. Ostatak slu�ajeva je bilo te�ko
ocijeniti.
Od dokazanih slu�ajeva kra�e, samo ih je �a�ica bila dovoljno velika da bi
opravdala sudsko gonjenje.
Svima koji su u tome sudjelovali �inilo se da je rje�avanje sporo i beskona�no.
Zbog toga je toga dana polovinom prosinca Harry London sjedio u stolici zaba�enoj
natrag, a nogama na stolu, u pozi velike dosade.
�Daa?� re�e u telefon.
�ap�u�i, jedva �ujni glas upita: �To je gospodin London?�
�Da, on je.�
�Ovdje Ernie, ku�epazitelj u zgradi �aco. Gospodin Romeo je rekao da zovem njega
ili vas ako oni, oni momci opet do�u.�
Noge Harrvja Londona udare o pod kao da su izba�ene iz pra�ke. Naglo se uspravi u
stolici. �Oni isti koji su zaobi�li brojilo?�
�Da, to su oni, bez sumnje. Do�li su kamionom, kao i prije. Sad rade. Slu�ajte, ne
mogu ostati na tom telefonu dulje od minute.�
�I ne morate�, re�e London, �zato pa�ljivo slu�ajte. Zapi�ite registarski broj tog
kamiona.�
�Ve� ga imam.�
�Sjajno! Onda, netko od nas do�i �e tamo �to br�e budemo mogli. Dok smo na putu,
nemojte u�initi ni�ta zbog �ega bi ti ljudi postali sumnji�avi, ali ako bi htjeli
oti�i, nastojte ih zadr�ati razgovorom.� Jo� dok je govorio, London je pritisnuo
dugme zovu�i tajnicu.
Sugovornik, koji je jo� uvijek �aptao, zvu�ao je nesigurno. �U�init �u to ako mogu.
Slu�ajte, gospodin Romeo govori o pla�anju ako ja...�
�Prijatelju, dobit �ete svoj dio. Obe�ajem vam. Sada samo uradite onako kako sam
vam rekao. Ja sada kre�em.� London s treskom vrati slu�alicu na mjesto.
Njegova tajnica, mlada, bistra, napola Amerikanka napola Kineskinja imenom Suzy,
stajala je na vratima. London joj re�e: �Potrebna mi je pomo� gradske policije.
Nazovite poru�nika Wineskog; znate gdje ga mo�ete na�i. Ako VVineski ne mo�e do�i,
tra�ite da me netko drugi iz Odsjeka detektiva pri�eka kod zgrade �a-
co. Recite da je slu�aj o kojemu sam govorio Wineskom pred raspletom. Tada
poku�ajte na�i Arta Romea. Recite mu to isto i neka pokrene svoju guzicu i na�e se
u zgradi �aco. Jasno?�
�Sve mi je jasno, gospodine London.� �Zlatno dijete!� London po�uri van i potr�i do
lifta koji �e ga odvesti do podzemne gara�e.
Na putu do gara�e, razmi�ljao je da bi brzom vo�njom, ako nije pretjeran promet,
mogao do�i do zgrade �aco za deset minuta ili jo� prije.
Harrvjev prora�un previdio je dvije �injenice � rani povratak s posla ljudi koji su
stanovali izvan grada, i kupce bo�i�nih darova koji su zakr�ivali ulice u sredi�tu
i usporavali promet gotovo na puzanje. Trebalo mu je dvadeset minuta nerviranja da
do�e do zgrade �aco koja se nalazila na drugom kraju gradskog poslovnog dijela.
Kad se zaustavljao, primijetio je neobilje�en policijski auto, koji je samo
nekoliko sekundi prije njega stigao. Dva �ovjeka u obi�nim odijelima su izlazila iz
auta. Jedan od njih bio je poru�nik Wineski. London se zahvalio svojoj dobroj
sre�i. Wineski je bio prijatelj, policajac kojega je London odgojio i �ija �e
prisutnost u�tedjeti gubitak vremena u obja�njavanju.
Poru�nik Wineski je primijetio Londona i sad ga je �ekao dok je drugi policajac
stajao kraj njega. Drugi je �ovjek bio detektiv Brovvn kojeg je London povr�no
poznavao.
��to nu�a�, Harry?� Wineski je bio mlad, pametan, ambiciozan; odr�avao je tijelo u
dobroj kondiciji, i za razliku od ve�ine svojih kolega, dobro se odijevao. Isto je
tako volio i neuobi�ajene slu�ajeve, jer su oni naj�e��e donosili i slavu. U
policijskim se krugovima naga�alo da �e se Boris Wineski visoko popeti, pa mo�da
�ak i do vrha.
London mu odgovori: �Vru�a dojava, Boris. Idemo!� Zajedno su se sva trojica
po�urila vanjskim dvori�tem prema zgradi.
Prije dva desetlje�a, zgrada �aco visoka dvadeset i
tri kata, izgra�ena od armiranog betona, bila je moder-
_fia i pomodna mJesto gdje bi velike posredni�ke ili
reklamne agencije mogle zakupiti nekoliko katova. Danas, poput ostalih uredskih
zgrada te vrste, pokazivala je znakove starenja, i neki od njenih prvorazrednih
stanara su se preselili u novije zgrade gdje su prevladavali staklo i aluminij.
Ve�ina ureda u zgradi �aco jo� je uvijek bila iznajmljena, ali manje poznatoj
klijenteli, i na njoj su se osje�ali znakovi naglog uni�tavanja. Sa sigurno��u se
moglo pretpostavljati da je zgrada nosila manje nego u danima svog procvata.
Sve je to Harry London znao iz pre�a�njih istra�ivanja.
Predvorje zgrade s nizom dizala nasuprot ulazu po�elo se puniti slu�benicima iz
ureda koji su odlazili ku�ama. Sklanjaju�i se rijeci koja je i�la prema izlazu,
London prvi po�e prema neupadljivim metalnim vratima koja je poznavao iz pre�a�njeg
letimi�nog posjeta zgradi, a vodila su na stepeni�te kojim se silazilo jo� tri
kata.
Usput je policajcima dao kratak izvje�taj o telefonskom pozivu koji je dobio prije
dvadeset i pet minuta. Sad, �ure�i se betonskim stepenicama za�ti�enim vratima
protiv po�ara, u sebi je molio da ljudi koje je tra�io jo� nisu oti�li.
�ef Odsjeka za za�titu vlasni�tva znao je jo� ne�to � da su svi glavni broja�i i za
plin i za elektri�nu struju smje�teni na najdonjem katu. Odanle se upravljalo
opskrbom energije za cijelu zgradu � dizalima, grijanjem, ure�ajima za
klimatizaciju i svjetlom.
Pri podno�ju posljednjih stepenica, mr�av, ko��at mu�karac u radnom kombinezonu,
nepo�e�ljane kose boje pijeska i neobrijan, �inilo se kao da prou�ava sadr�aj kanti
za sme�e. Pogleda navi�e, prestane raditi ono �to je do tada radio i krene prema
njima, dok su Harry London i dva policajca �urili niz stepenice.
�Gospodin London?� Bez sumnje je to bio isti slaba�ni glas koji je �uo i preko
telefona.
�To�no. Vi ste Ernie, ku�epazitelj ?�
�ovjek u kombinezonu kimne. �Zaista vam je dugo trebalo.�
�Pustite sad to. Oni su ljudi jo� tamo?�
�Unutra.� Ku�epazitelj poka�e na metalna vrata sli�na onima koje su vidjeli na
prethodnim katovima.
�Koliko ih je?�
I
�Tri. Slu�ajte, a �to je s mojim novcem?� �Za ime Krista!� nestrpljivo re�e London.
�Dobit �ete ga.�
Poru�nik Wineski ih prekine: �Je li jo� netko unutra?�
Ku�epazitelj mrzovoljno re�e: �Tu dolje nema nikoga drugoga osim mene.�
�U redu!� Wineski krene naprijed preuzimaju�i komandu. Re�e im: �U�init �emo to
brzo. Harry, ti ulazi� posljednji. Kad jednom budemo unutra, ostani kraj vrata dok
ti ne ka�em.� Ku�epazitelju re�e: �Vi �ekajte ovdje, vani!� VVineski stavi ruku na
metalna vrata i tada naredi: �Sada!�
Kad su se vrata naglo otvorila, sva trojica ulete unutra.
Unutra, nasuprot unutarnjem zidu, otprilike dvadeset i pet stopa udaljena, radila
su tri mu�karca. Kasnije je Harry London zadovoljno izvijestio: �Da smo im napisali
popis sa svim specifikacijama kako bismo ih �eljeli zate�i, ne bismo bili mogli
bolje to izvesti.�
Jedan transformatorski ormari� koji je postavila GSP&L kompanija i onda zape�atila
� bio je otvoren. Nekoliko transformatorskih prekida�a, to se kasnije saznalo, bilo
je otvoreno, omotano vrpcom za izoliranje i ponovno zatvoreno. Rezultat je bio da
je elektri�no brojilo pokazivalo tre�inu manje utro�ene struje. Nekoliko stopa
dalje, jedno je plinsko mjerilo imalo nedopu�teni zaobilazak koji je djelomi�no bio
vidljiv. Potreban materijal i alat za posao koji je bio u toku, bili su ra�ireni
svuda uokolo � izolirana klije�ta, klju-�evi-utika�i, olovne plombe i mehani�ka
pre�a za plom-biranje (oboje ukradeno u GSP&L kompaniji), te ormari� transformatora
s klju�em u bravi � tako�er ukraden.
Wineski najavi jasnim, sna�nim glasom: �Mi smo slu�benici policije.� Zatim naredi:
�Ne mi�ite se! Ostavite sve tako kako jest!�
Na zvuk otvaranja vrata, dvojica koja su radila naglo se okrenu. Tre�i, koji je
malo dalje le�ao i ne�to radio na plinskom mjera�u, okrene se postrance da vidi �to
se doga�a, a zatim brzo �u�ne. Sva su trojica nosila uredne kombinezone poput
uniforme i na ramenima su imala na�ivene komade tkanine s utkanim ini-
._� Jik
cijalima � Q.E.G.C. Kasnije istra�ivanje otkrilo je da ti inicijali stoje za Quayle
Electrical and Gas Con-tracting.
Od dvojice koji su bili bli�e vratima jedan je bio golem i bradat i izgledao je kao
profesionalni rva�. Na nadlakticama, gdje su mu rukavi bili zavrnuti, vidjeli su se
nabreknuti mi�i�i. Drugi je bio mlad � izgledao je jedva malo stariji od dje�aka �
uskog lica o�trih crta. Njegovo je lice izra�avalo strah.
Veliki bradonja je bio manje zastra�en. Ne obaziru�i se na naredbu da se ne mi�e,
zgrabi veliki cjevasti klju�, podigne ga i baci se prema naprijed.
Harry London koji je ostao otraga kako mu je Wi-neski rekao, ugleda kako je ovaj
brzo posegnuo pod kaput i trenutak kasnije u ruci je dr�ao pi�tolj. Detektiv
odsje�e: �Ja brzo pucam. Ako se pokrene� jo� jedan korak, smjestit �u ti metak u
nogu.� Dok je bradati div oklijevao, doda: �Spusti klju� � sada!�
I drugi detektiv, Brown, izvadio je pi�tolj, i �ovjek koji je namjeravao napasti
poslu�a zapovijed.
�Ti, kraj zida!� Wineski odrje�ito re�e. Tre�i �ovjek, stariji od ove dvojice, sada
je uspravno stajao i izgledalo je kao da ima namjeru potr�ati. �Ne zapo�inji ni�ta!
Samo se okreni licem prema zidu! Vas dvojica � pridru�ite mu se i u�inite isto.�
Kunu�i, o�iju punih mr�nje, bradati se pomakne prema natrag. Mladi radnik, blijed,
vidljivo dr��u�i, ve� je po�urio da izvr�i zapovijed.
U pauzi koja je nastala �uo se samo �kljocaj tri para lisica.
�U redu, Harry, sad nam reci �to to sve zna�i�, pozvao je Wineski.
�To je takav jak dokaz kakav smo tra�ili�, uvjeravao ga je �ef Odsjeka za za�titu
imovine. �Dokaz velike i dugotrajne kra�e elektri�ne energije i plina.�
�Zaklet �e� se na sudu da je to tako?�
�Naravno da ho�u. I drugi �e. Dat �emo vam toliko stru�njaka svjedoka koliko budete
htjeli.�
�Dobro.�
Wineski se obrati trojici mu�karaca s lisicama na rukama: �Ostanite okrenuti prema
zidu, ali pa�ljivo slu�ajte. Svi ste vi uhap�eni i moja je du�nost da vas
upoznam s va�im pravima. Ne morate dati izjavu. Ipak, ako to u�inite ...�
Kad su zamrle rije�i dobro poznatog Miranda-ritua-la, Wineski da znak Londonu i
Brownu da mu se pridru�e kod vanjskih vrata. Govore�i tiho, re�e im: ��elim
razdvojiti ove pti�ice. S obzirom na to kako izgleda, dje�ak je spreman da popusti;
mo�da �e progovoriti. Brownie, oti�i do telefona i pozovi jo� jedna kola.
�U redu.� Drugi detektiv spremi pi�tolj i iza�e.
Vrata prema stubi�tu su sada bila otvorena i nekoliko trenutaka kasnije mogli su
�uti korake koji su se �urili niz stepenice. Dok su se London i Wineski naglo
okrenuli, na vratima se pojavi Art Romeo i oni odahnu-�e.
Harry London re�e svom zamjeniku: �Pla�eno sme�e. Pogledaj!�
Nizak �ovjek koji je, kao i obi�no, izgledao kao da i sam pripada podzemlju,
pogleda prizor oko sebe i tiho zazvi�di.
Poru�nik Wineski koji je poznavao Romea prije nego je ovaj po�eo raditi za GSP&L
kompaniju re�e mu: �Ako je to fotografski pribor �to nosi� sa sobom, bolje zapo�ni
snimati.�
�U�init �u tako, poru�nice�, re�e Romeo, skine s ramena crnu ko�natu kutiju i
zapo�ne postavljati bljeskalicu.
Dok je snimao nekoliko tuceta fotografija iz raznih uglova zahva�aju�i rasprostrt
alat, materijal i nezavr�en nezakoniti posao, stiglo je policijsko poja�anje � dva
uniformirana policajca u dru�tvu detektiva Brow-na.
Nekoliko minuta kasnije odveli su uhap�ene ljude
� najprije najmla�eg, koji je jo� uvijek bio prestra�en
� odijeljeno. Dok je jedan uniformirani policajac ostao �uvati dokazni materijal,
oti�ao je i Wineski. Namignuo je Harryju Londonu i rekao mu: �Sam �elim ispitati
tog mom�i�a. Javit �u ti �to saznam.�
8. POGLAVLJE
�Wineski je bio prokleto u pravu�, London obavijesti Nima Goldmana. �Mom�i� � jedva
da je imao osamnaest godina i tek �to je iza�ao iz stru�ne �kole
� slomio se i sve istresao. Tada su VVineski i Brown upotrijebili ono �to su
saznali od njega da bi izmamili jo� vi�e od ostale dvojice.�
Bilo je to �etiri dana nakon susreta i hap�enja u zgradi �aco. Odmah nakon tih
doga�aja London je ukratko obavijestio Nima o svemu. Sada, kao Nimov gost na objedu
u restoranu vi�ih slu�benika u glavnoj zgradi GSP&L kompanije, iznosio mu je
daljnje pojedinosti.
�Nastavi, reci mi jo��, Nim je poticao Londona. Zastali su da bi u�ivali u krupnim
zalogajima janje�eg gula�a � popularnog �specijaliteta dana� po kojemu je bio �uven
njihov �ef kuhinje.
�Dakle, prema izjavi Borisa VVineskog, kad su ispitivali onog velikog momka � zove
se Kasner nisu mnogo doznali. On je lukav poput uli�ara, bio je ve� hap-�en, ali
nije bio osu�ivan. Stariji, onaj koji je radio na zaobila�enju plinskog brojila,
rekao je pone�to �to nismo znali, a tada je i on za�utio. Ali to tada ve� nije bilo
va�no. Policija je ve� imala sve va�nije podatke i njihov kamion.�
�Oh, da, kamion. Je li ga policija zaplijenila?�
�Prokleto sigurno, jest!� Londonov je glas zvu�ao sretno, �to nije bilo ni�ta
neobi�no. Posljednjih nekoliko dana bio je u izuzetno poletnom raspolo�enju. �Taj
je kamion bio natovaren s jo� vi�e dokaznog materijala nego �to su ga oni ostavili
u �aco zgradi. Bilo je tamo elektri�nih brojila, plombi, prstenova za zatvaranje i
klju�evi za njih, kablova za brojila, �to god ti srce za�eli. I gotovo sav taj
materijal je bio ukraden, naravno. Te stvari se ne mogu kupiti na otvorenom
tr�i�tu. U jedno smo sada uvjereni, da Quayleovi ljudi imaju pomo�nika ovdje, me�u
nama, koji ih snabdijeva potrebnim materijalom. Sad radimo na pronala�enju
sudionika.�
Nim upita: ��to ste prona�li u toj Quayleovoj ekipi?�
�Mnogo. Ponajprije, bilo je dovoljno kompromi-tantnog materijala u kamionu i u
zgradi �aco tako da je Wineski mogao tra�iti sudski nalog za premeta�inu Quaylcovih
ureda. Tra�io je i smjesta ga je dobio. Rezultat: policija je bila tamo prije nego
su i saznali da su njihovi ljudi uhap�eni.�
�Nemoj dopustiti da ti se ohladi gula�. Dobar je�, re�e Nim.
�Zaista je dobar. Uredi mi da �e��e jedem ovdje gore, ho�e� li?�
�Nastavi postizati rezultate kakve si postigao pro�le sedmice, i na�i �e� se ovdje
gore kao stalan �lan prije nego li to shvati�.�
Blagovaonica rezervirana za potpredsjednike kompanije i vi�e od njih, te njihove
goste, nije bila velika i bila je skromno ukra�ena, kako se ne bi doimala rasko�no
ljudi izvana koji bi u nju bili pozvani. Ali hrana je bila izvanredna. Njena je
kvaliteta daleko nadma�i-vala kvalitetu hrane prire�ene za restoran ostalih
slu�benika koji se nalazio na katu ni�e.
�Da se vratimo na Quayleovo Poduze�e za elektriku i plin�, nastavi London. �U
po�etku je to bio zakonski posao � dobro uveden, s dvadeset i pet kamiona. Imali su
i niz ugovornih ortaka � manjih poduze�a kojima su nabavljali posao. Sada to
izgleda ovako � ponovno navodim rije�i Borisa Wineskog � Quayle je upotrijebio
zakonitu stranu svog posla kao zaklon za kra�u energije, kojom se ve� dugo bave, i
to na veliko. U njihovim uredima bilo je jo� mnogo vi�e materijala � istog onakvog
kakav su bili poslali u zgradu �aco.�
�Reci mi jo� ne�to�, upita Nim. �Ako je kompanija poput Quayleove imala zakonito
poslovanje, za�to su, za ime Krista, po�eli s kra�om energije?�
London slegne ramenima. �Najstariji razlog: novac. Ne�to od toga je naga�anje, ali
kako stvari sada stoje, izgleda da je Quayle � kao i veliki dio poduze�a � zbog
visokih cijena imao pote�ko�a u stvaranju dobiti. Ali nezakoniti posao iskazuje
veliku dobit. Za�to? Zato �to mogu naplatiti mo�da i pet, �est ili sedam puta vi�e
nego bi to mogli za redoviti posao. A poduze�a za koja to rade, dragovoljno im
toliko pla�aju jer o�ekuju jo� ve�u dobit u vlastitim u�tedama, na primjer zgrada
�aco. Mora� jo� ne�to zapamtiti, Nim, da je sve donedavno to bilo lako, sitnica,
koja nije bila otkrivena.�
�Kako to sve zvu�i, ima tu jo� mnogo toga za razmrsiti, zar ne?� upita Nim.
�Veliko klupko konca�, prizna London. �A mogli bi pro�i i mjeseci prije nego cijela
slika postane potpuno
jasna. Upravo sada nam poma�u dvije okolnosti. Prvo, dr�avni tu�ilac je zaista
zainteresiran; ve� je postavljen i slu�beni tu�itelj i VVineski radi zajedno s
njim. Drugo, Quayleova kompanija ima uredno vo�enu dokumentaciju svih svojih
poslova pa i poslova svojih ortaka.�
�I policija ima tu dokumentaciju?� upita Nim.
�To�no � osim �to je sada mo�da ve� ima ured dr�avnog tu�ioca. Ta je dokumentacija
prona�ena u toku pretresa. Postoji samo jedna nezgoda, dokumentacija ne govori gdje
je rad bio legalan a gdje je bio ilegalan. U tome poma�e moj odsjek, moji ljudi.�
�Kako?�
�Provjeravamo svaki posao koji je Quayleovo poduze�e napravilo tijekom posljednje
godine. Njihova dokumentacija sadr�i radne naloge koji to�no navode koji su
materijali gdje upotrijebljeni. Ako mo�emo dokazati da su ukradeni ili
upotrijebljeni u ilegalne svrhe � a u mnogo slu�ajeva izgleda da �emo to mo�i �
dr�avni tu�ilac �e imati debeli slu�aj za sudsko gonjenje.�
Nim se duboko zamislio, probavljaju�i obavijesti koje je upravo dobio. �A �to je s
poduze�ima za koja je Quayle radio � poput vlasnika zgrade �aco � gdje je obavljao
protuzakoniti posao? Pretpostavljam da �emo i njih goniti?�
�Naravno da ho�emo! Moraju postojati potvrde u financijskim knjigama Zacoa i
ostalih, o svotama pla�enim Quayleovoj kompaniji. U tom slu�aju, imamo ne�to
potpuno novo.� Londonov je glas pokazivao sve ve�e odu�evljenje. �Ka�em ti, Nim,
otkrili smo gnijezdo debelog �takora. Prori�em da �e neka velika imena ovoga grada
imati blata na sebi prije nego sve to zavr�i.�
�Predsjednik �e htjeti izvje�taj sa svim pojedinostima�, re�e Nim. �I izvje�taje o
napredovanju istrage.�
�Dobit �e ih. A dobit �e� ih i ti.�
�A �to je s osobljem? Mo�e� li to sve raditi s ljudima koje ima�?�
�Jo� nisam sasvim siguran. Mo�da �e mi trebati pomo�. Ako mi zatreba pomo�, javit
�u ti slijede�e sedmice.�
��to se dogodilo s ljudima koji su bili uhap�eni?�
�Pu�teni su uz jam�evinu. Policija �titi mladi�a. Sakrivaju ga, jer ga namjeravaju
upotrijebiti kao svjedoka optu�be. Usput, otkrio nam je da su samo neke
Quayleove ekipe, one u koje je imao povjerenja � izvodile radove kojima je svrha
bila kra�a energije. Kad bismo jo� mogli doznati koje su to bile ekipe, to bi nam
mnogo olak�alo istragu.�
�Ne razumijem jedno�, re�e Nim. �Budu�i da je nezakonit posao ve� bio napravljen u
zgradi �aco, za�to se Quayleova ekipa vratila?�
�To ti je smije�no�, odgovori London. �Smije�no na njihov ra�un. Prema onome �to je
mladi� �uo i rekao VVineskom, netko odgovoran u Quayleovu poduze�u �uo je da se
pri�a da smo Art Romeo i ja nju�kali. To ih je zabrinulo. Zato su odlu�ili da ne
kradu tako mnogo, i ona tri momka su zapravo prilago�avala posao koji su ve� prije
napravili. Da su ga ostavili onakvim kakav je bio, mi smo mogli �ekati do
beskona�nosti.�
�Poslu�i se s jo� gula�a�, re�e Nim.
Kasnije istoga poslijepodneva, dok je Nim razgovarao s J. Ericom Humphrevem u
njegovu uredu, iznio mu je bitne to�ke istrage iz izvje�taja �efa Odsjeka za
za�titu vlasni�tva. �Smatraj to malim bo�i�nim poklonom�, rekao mu je Nim.
Humphrey kratko izre�e svoje zadovoljstvo rezultatima, nasmije se na spominjanje
Bo�i�a od kojeg ih je dijelilo svega pet dana, i vi�e ga ne spomene. Nim je znao da
su druge brige mnogo te�e i va�nije, zaokupljale predsjednikove misli.
Jedna je bila Tunipah. Druga je bila voda. Tre�a je bila nafta.
Rasprave o zahtjevu GSP&L kompanije za dobivanje dozvole za izgradnju Tunipaha koje
su se vodile u Energetskoj komisiji Kalifornije, bile su sporije nego su o�ekivali.
Njihov tok opisao je dan prije Oscar O'Brien rekav�i: �U usporedbi s njima, pu� se
kre�e nadzvu�nom brzinom.� Bilo je jasno da �e pro�i mjeseci prije nego se zavr�i
ovaj prvi stupanj u raspravama. A zatim �e slijediti druge rasprave koje �e se
protezati godinama. Da bi bilo jo� gore, ostale rasprave pred Komisijom javnih
slu�bi, Komisijom za kontrolu kvalitete vode i Komisijom za kontrolu kvalitete
zraka nisu jo� ni;
Posljedica tog usporenog procesa bila je da je O'Brien izmijenio svoje stanovi�te o
duljini rasprava za dobivanje dozvole. Prije je predvi�ao da �e to mo�da potrajati
�est do sedam godina, a ju�er je izvijestio: �Kako sada stvari stoje, moglo bi
pro�i osam, pa �ak i deset godina prije nego dobijemo dozvolu da zapo�nemo gradnju.
Uz pretpostavku da je uop�e i dobijemo.�
�to se ti�e ostalih planiranih centrala, uklju�uju�i hidrocentralu u Devil's Gateu
i geotermalnu centralu u dolini Fincastle, napredak je bio jednako obeshrabru-ju�e
spor.
I cijelo to vrijeme, toga su bili svjesni Eric Hum-phrey, Nim i ostali u
hijerarhiji GSP&L kompanije, sve se vi�e pribli�avao dan obra�una, dan kad �e
zahtjevi potro�a�a za koli�inom elektri�ne energije daleko nadma�iti mogu�nost
proizvodnje postoje�im ure�ajima. Tog dana, i dana koji �e slijediti, svi �e
o�ajni�ki �eznu-ti za svim neizgra�enim centralama poput Tunipaha, Devil's Gate,
Fincastlea i ostalih. Ali bit �e to uzalud.
Voda je bila drugi razlog predsjednikove zabrinutosti.
Unato� dvjema zimskim olujama popra�enim jakim ki�ama, koli�ina padavina je do sada
bila zabrinjavaju�e mala. Koli�ina vode, u spremi�tima iscrpljenim prethodnom
su�om, bila je daleko ispod normale za tre�i tjedan u prosincu. A snijeg koji je
obi�no bio obilan u Sierra Nevadi i drugdje, ove je godine bio vrlo slab ili ga
uop�e nije bilo.
U godini obilnih padavina, za velike komunalne kompanije poput Golden State Power
and Light snijeg na planinama bio je jednak novcu u banci. Kad se snijeg topio,
bogate rijeke i potoci slijevali su se u doline pu-ne�i spremi�ta vodom, �to je
zna�ilo pokreta�ku snagu za turbine hidrocentrala slijede�eg ljeta.
Sada, prema izvje�tajima koje je Eric Humpherv dobio, i prema prora�unima, moglo bi
se dogoditi da se koli�ina elektri�ne energije, proizvedene u hidrocentralama,
slijede�e godine smanji i za dvadeset i pet posto zbog pomanjkanja vode.
Zatim nafta.
Za Golden State Power and Light kompaniju kao i za ostale velike komunalne
kompanije na objema oba-
I
lama, nafta je bila najve�i upitnik, najve�a mogu�a briga-
Jutros je sindikalni poslovni novinar sumirao stanje
u Chronicle Westu.
Opasnost vezana uz naftu polako nam se pribli�ava poput tigra kroz travu, a mi je
ili nismo primijetili, ili ja nismo �eljeli primijetiti.
Sve je to po�elo prije nekoliko godina slabljenjem U.S. dolara � na�eg nekada
cijenjenog �zelemba�a�, koji vi�e nije jak, koji vi�e nije �dobar poput zlata�, jer
je zlatna podloga dolara ukinuta za vrijeme Nixo-nova predsjednikovanja.
I tada, dok je vrijednost dolara opala zbog nesposobnosti i politike Washingtona,
zemlje izvoznice nafte na Srednjem istoku, Sjevernoj i Zapadnoj Africi, Indoneziji
i Venezueli podigle su cijene u dolarima nastoje�i zadr�ati istu dobit.
To nije i�lo. Dolar nastavlja padati poput sunca na zapadu, u usporedbi sa zaista
vrijednim valutama on je sve manje vrijedan, zato �to Sjedinjene Dr�ave pla�aju, i
dalje �e pla�ati, daleko vi�e za uvezenu naftu nego �to zara�uju izvozom. A kako je
sve vi�e dolara odlazilo u Saudijsku Arabiju, Iran i na druga mjesta, Riznica
Sjedinjenih Dr�ava je tiskala sve vi�e nov�anica, na taj na�in jo� vi�e smanjuju�i
vrijednost dolara.
Tada smo bili svjedoci nekih privremenih pokusa � pla�anje nafte �ko�arom deviza�
bio je jedan. (To je bombasti�no ime za upotrebu raznih deviza uklju�uju�i njema�ke
marke, guldene, francuske i �vicarske franke, engleske funte, jen i dolare). I to
se pokazalo neuspje�nim jer su bolesni dolar i funta prevrnuli ko�aru.
Kona�no, nacije koje posjeduju naftu zatra�ile su pla�anje u jedinoj valuti, koja u
duga�koj povijesti ovoga svijeta nikada nije :�., , ^gubila vrijednost
� u zlatu*.,u
Sjedinjene Dr�ave su to odbile. Jo� uvijek odbijaju. (Naravno, svi mo�emo vidjeti
razloge za to. Sjedinjene Dr�ave nemaju vi�e tako mnogo zlata, nakon �to su
uzaludno potro�ile goleme koli�ine kako bi �demone-tizirale� zlato. Zapravo, u Fort
Knoxu i saveznim rezervama imamo dovoljno zlata da platimo jednogodi�nji ra�un za
naftu i da nam jo� malo ostane.
Umjesto toga, Riznica Sjedinjenih Dr�ava, koja se ve� vi�e od jednog desetlje�a
oslanja na papirnati novac bez ikakve podloge, kojim pla�a svoje ra�une, ponudila
je da jo� br�e izda jo� vi�e nov�anica.
Ali ovaj put su naftne nacije bile nepopustljive. Kao odgovor rekle su: �Ako �elimo
papirnati novac, mo�emo ga sami tiskati a da za to ne moramo dati svoju naftu.� I
poput legendarnog Kineza, vlasnika praonice, koji ka�e: �Bez novca nema pranja�,
oni se sada prijete: �Nema zlata, nema nafte.�
Izgleda da je �orsokak neizbje�an.
Istina, nafta jo� nije prestala pritjecati. Jedrnko istinito, mo�da �e pro�i i
godina ili vi�e prije nego prestane.
V me�uvremenu, razgovori izme�u vlada se nastavljaju, pa prema tome, postoji i
mogu�nost kompromisa.
�ekat �emo i vidjeti.
Op�a nesigurnost opskrbe naftom bila je poput zlokobnog oblaka koji se nadvio nad
GSP&L kompaniju, jer se gotovo polovica svih kompanijinih elektrana koristila
naftom kao pogonskim gorivom za proizvodnju elektri�ne struje. Ve�i dio te nafte
bio je iz uvoza.
Prirodnog plina, koji se prije koristio kao pogonsko gorivo, ve� je sada bilo sve
manje.
Zbog toga Eric Humphrev, Nim i ostali vi�i rukovodioci radije nisu mislili o
mogu�nosti istovremenog pomanjkanja nafte, plina i vode, a kad su mislili na to,
onda im se je�ila ko�a.
��to mislite�, Eric Humphrev upita Paula Sherma-na Yalea, �postoji li ikakva
mogu�nost da guverner promijeni mi�ljenje i podr�i na� plan Tunipaha? Kona�no, s
cijelom tom krizom nafte i plina koja se sve vi�e nastavlja, kakav bi bolji razlog
trebalo tra�iti za termoelektranu na ugljen?�
Gospodin sudac Yale pridru�io se Nimu i Hum-phrevju malo nakon �to je Nim upoznao
predsjednika s rezultatima istrage o kra�i energije. Dan ranije, novi i uva�eni
predstavnik GSP&L kompanije bio je u glavnom gradu dr�ave, u Sacramentu.
�Guverner priznaje taj argument, i sam se koleba�, re�e Yale. �Ju�er sam s njim
razgovarao i nagovarao ga da �to prije da izjavu u korist Tunipaha. Rekao bih da
postoje izgledi �ezdeset prema �etrdeset da �e to u�initi.�
�Drago mi je �to to �ujem.� Humphrev se vidljivo razvedrio i Nim pomisli: jo� se
jednom pokazuje predsjednikova mudrost u tome �to je uposlio Paula Yalea. �inilo se
da Yale mo�e u�etati u guvernerov ured kad god se sjeti, bez prethodne najave. A to
je isto vrijedilo i za ve�inu vi�ih vladinih zakonodavaca.
�Gospodo, mogu vam re�i da se u Sacramentu jako brinu zbog nafte�, re�e Yale. �Oni
s kojima sam ju�er razgovarao, uklju�uju�i i guvernera, misle da je neizbje�no
skoro ograni�enje potro�nje benzina, bez obzira na to rije�i li se sada�nja kriza
ili ne.�
�Osobno, mislim da je to dobar potez�, re�e Hum-phrey. �Na�in na koji
Sjevernoamerikanci upotrebljavaju svoje automobile, osobito velika kola, rasipaju�i
benzin kao da sutra�njica ne postoji, bezobrazan je i odvratan. Evropljani, s
pravom, misle da smo neodgovorni.�
Nim se odupre �elji da predsjednika podsjeti na njegov vlastiti veliki auto.
Umjesto toga re�e Yaleu: �Nadam se da Sacramento shva�a da je upotreba nafte za
proizvodnju elektri�ne energije mnogo ekonomi�nija nego u automobilima.�
Paul Sherman Yale se nasmije�i. �Uvjeravam vas da ne propu�tam ni jednu priliku da
to jasno izre�em.�
Nim se sjeti da je to Paul Sherman Yale javno iznio prije sedmicu .dayp.a. JEJilo
je �to., tt,,TY;emisiji JJpoz-
najte dr�avni tisak gdje se biv�i sudac Vrhovnog suda, uzimaju�i u obzir kratko
vrijeme otkako je postao javni predstavnik GSP&L kompanije, pokazao kao vje�ti
poznavalac prilika u kompaniji. Nim je promatrao program kod ku�e, i ponovno je
po�alio �to on vi�e nije slu�beni predstavnik kompanije. Ali, po�tenje ga je
natjeralo da prizna da je Yale izvrsno obavio posao.
�Pretpostavljam�, re�e Paul Yale, �da kompanije Golden State Power and Ldght jo�
uvijek u svojim planovima za budu�nost ra�una i na izgradnju nuklearnih
�elektrana.�
�Slu�beno da�, odgovori Nim. �U izgradnji se nalaze dvije nuklearne elektrane. Za
njih smo dobili dozvolu malo prije nego je dobivanje dozvole postalo prakti�no
neizvedivo. Tako�er smo zatra�ili dozvolu za jo� dvije, ali zahtjev se ne mi�e s
mjesta. Prema tome, neslu�beno ...� Slegne ramenima.
��injenica je�, nastavi Eric Humphrev, �da je vjerojatnost da se dobije dozvola za
jo� koju nuklearnu elektranu u Kaliforniji svakim danom sve manja. Sigurno je jedno
da �e rasprava o upotrebi nuklearne energije � argumentima za i protiv � trajati i
trajati a bez ikakva rje�enja. To ne mo�emo �ekati.�
Misao Erica Humphrevja vrati se njihovoj pre�a�-njoj raspravi o nafti, i on re�e:
�Ponekad pomislim da bih i ja kad bih bio Arapin odbio papirnati novac i za svoju
naftu tra�io zlato, ili barem novac sa zlatnom podlogom. Pitam se da li �e
Sjedinjene Dr�ave popustiti i upotrijebiti ne�to od na�ega zlata, pa �ak ako ono i
ne bude izdr�alo.�
�Imamo li mi uop�e toliko zlata koliko bismo morali imati?� upita Nim. ��ini se da
postoje neke sumnje u vezi s tim.�
Humphrev je izgledao iznena�en. Gospodin sudac Yale nije. Slabi smije�ak poigravao
mu je oko usta.
�Ja sam pretpla�en na financijski glasnik � Internacionalni glasnik Harryja
Shultza� re�e Nim. �U njemu se �esto na�u tvrdnje koje se kasnije doka�u kao
istinite, a novine ih, �ini se, ne �ele objaviti. Taj je glasnik pisao o dvojici
ljudi � dru Peteru Beteru, pravniku iz Washingtona koji je bio savjetnik u Izvozno-
uvoz;
noj banci Sjedinjenih Dr�ava, i o Edvardu Durellu, ameri�kom industrijalcu. Obojica
vi�u �prijevara� kad se spominje zlato u Fort Knoxu, tvrde�i da je tamo vjerojatno
mnogo manje zlata negoli svijet misli.�
Paul Sherman Yale kimne glavom. �Veliki broj ljudi u Washingtonu �uo je za te
ljude, ali �e ih malo to priznati. Slu�ajno, i ja sam pretpla�en na Shultzov
glasnik.�
�Beter i Durell zamjeravaju�, objasni Nim Humph-reyju, �da zlato u Fort Knoxu nije
bilo slu�beno pregledano jo� od 1953. Oni tako�er tvrde da je ve�ina zlata koja se
tamo nalazi ne�ista, da je to zlato dobiveno pretapanjem kovanog novca koji je
sadr�avao srebro, bakar i antimon. To je sve bilo pretopljeno na temelju
Rooseveltova zakona po kojem Amerikanci nisu smjeli posjedovati zlato. Samo to bi
smanjilo vrijednost zlata za dvadeset posto, a mo�da i vi�e.�
�To jo� nisam �uo�, re�e Humphrey. �To je vrlo zanimljivo.�
Nim nastavi: �Ima toga jo�. Vjeruje se da je 1960. u krizi dolara, sve zlato
Sjedinjenih Dr�ava bilo upotrijebljeno kao podr�ka dolaru, s namjerom da se kasnije
vrati. Nikada nije vra�eno.�
�Ako je tako, za�to se to taji?� Upita Humphrey.
Paul Yale upadne: �Na to je lako odgovoriti. Kad bi ostali svijet povjerovao da
Sjedinjene Dr�ave nemaju zlato za koje tvrde da ga posjeduju, nastala bi ponovna
trka na dolar � pani�no prodavanje.� Zami�ljeno doba: �U Washingtonu sam �uo
glasine o tom zlatu koje nedostaje. Ka�u da svaki novi ministar financija najprije
mora polo�iti zakletvu o �uvanju tajni, a onda mu to ka�u. Jedno je sasvim jasno:
Vlada ne�e dopustiti nezavisno prebrojavanje zlata u Fort Knoxu.� On slegne
ramenima. �Nemam na�ina da saznam je li ijedna od tvrdnji Betera i Durella istinita
ili ne. Ali �udne se stvari doga�aju. Osobito u Washingtonu.�
Eric Humphrey uzdahne. �Ima dana kad po�elim da je moj pomo�nik manje upu�en, da
manje �ita, i da ponekad zauzda tu svoju istra�iva�ku misao. Kao da nisam imao
dovoljno briga � Tunipah, ugljen, plin, voda, nafta � sad mi je jo� dodao i zla|o.�
9. POGLAVLJE
U mahagonijem oblo�enom uredu predsjednice Se-quoia kluba u zgradi na Cable Hillu,
Laura Bo Carmi-chael je oklijevala. Njeno je pero bilo podignuto nad �ekom na
dvadeset i pet tisu�a dolara.
�ek je bio iz klupskog ra�una za naro�ite projekte. Unov�iti ga je mogla grupa
�energija i svjetlo narodu�. Trebalo je da taj novac bude drugi obrok od ukupno
pedeset tisu�a dolara koliko su obe�ali Davevju Birdsongu i njegovoj organizaciji
prije pet mjeseci, pro�log kolovoza. Prva rata je bila upla�ena odmah nakon
povjerljivog dogovora izme�u Sequoia kluba i Davevja Birdsonga. Sada je bilo
vrijeme za drugu polovicu.
Potpis Rodericka Pritchetta, izvr�nog tajnika kluba, ve� je bio na �eku, jedan
redak ispod mjesta gdje je morao potpisati predsjednik. Pokretom pera Laure Bo
Carmichael � njen je potpis obi�no bio ne�itljiv � mogla je taj �ek napraviti
punova�nim. Pa ipak, ona je jo� oklijevala.
Odluka o ujedinjavanju s grupom �energija i svjetlo narodu�, mu�ila ju je od
trenutka kad je donijeta, i jo� je nije prestala mu�iti sumnjama.
Te su sumnje jo� oja�ale na raspravi o projektu Tu-nipah, gdje se Davey Birdsong,
po njenom mi�ljenju, pona�ao odvratno. Sav razum Laure Bo bunio se protiv onoga �to
je smatrala njegovim jeftinim, prljavim na�inom, klaunovskim ulagivanjem galeriji,
cini�nim podila�enjem najni�em stupnju inteligencije. Sad se ponovno pitala: je li
pogrije�ila daju�i svoj presudan glas i tako se slo�ila sa savezom i osigurala mu
novac? Da li se po�tovani Sequoia klub ponizio i osramotio povezivanjem � za koje
�e Laura Bo kao predsjednica biti odgovorna ako se sazna, a moglo se saznati.
Nije li se ipak trebalo priklju�iti Priscilli Quinn, koja je jasno iznijela svoje
mi�ljenje o Davevju Birdsongu? Laura Bo se jasno i nevoljko mogla sjetiti rije�i
Priscille Quinn:
�Svi mi moji instinkti govore da mu ne treba vjerovati ... Ja imam na�ela, ne�to
�to ovom odvratnom �ovjeku nedostaje.� Kasnije: �Mislim da �ete svi po�aliti to
glasanje. �elim da se zapisni�ki ustanovi moje neslaganje.� _
,..��_,_
Laura Bo Carmichael ve� je �alila �to je glasala za.
Odlo�i pero, jo� uvijek ne potpisav�i �ek, i posegne za ku�nim telefonom. Kad joj
se javio izvr�ni tajnik, ona ga zamoli: �Roderick, mo�ete li do�i do mene?�
�Mislim da bi trebalo ponovno razmisliti da li da platimo taj drugi dio ili ne�,
re�e mu nekoliko trenutaka kasnije. �Ako smo pogrije�ili plativ�i prvi dio, ne
moramo to jo� pogor�ati pla�aju�i i drugi.�
Pritchett, uredan i dotjeran kao i uvijek, bio je iznena�en. Skine nao�ari bez
okvira i pa�ljivo ih obri�e. Bila je to taktika kojom je dobivao na vremenu i
ispunio vrijeme prije nego je odgovorio.
�A da li ste, gospo�o predsjednice, pomislili na to �rekao je stavljaju�i ponovno
nao�ari na nos�, da �emo, ako ne isplatimo taj iznos, povrijediti dogovor u koji
smo �asno u�li i koji � do sada druga stranka potpuno ispunjava?�
�Ali, da li ga ispunjava? �to smo dobili za prvih dvadeset i pet tisu�a dolara �
Bridsongovu licemjernu predstavu na raspravi o Tunipahu?�
�Rekao bih�, re�e Pritchett pa�ljivo biraju�i rije�i, �da je Birdsong postigao
mnogo vi�e od predstave. Njegova taktika, iako gruba � u svakom slu�aju grublja
negoli bismo je mi primijenili � bila je lukava. Do sada je uspio u tome da su sva
sredstva javnog informiranja vi�e pisala i usmjerila se na opoziciju, samo
spominju�i razloge Golden State Power and Light kompanije za izgradnju Tunipaha.
Isto je tako uspio uni�titi njihovog klju�nog svjedoka, Goldmana � najprije
izazivaju�i ga, a zatim povla�e�i se dok je Goldman napao sve prisutne, uklju�uju�i
i vlastitu kompaniju.�
�Bilo mi ga je �ao�, re�e Laura Bo. �Poznajem Ni-ma Goldmana dugi niz godina, i
premda je mo�da zaveden, ipak je po�ten i iskren. Nije to zavrijedio.�
Pritchett usiljeno re�e: �U svjedo�enjima takve vrste mo�e se dogoditi da budu
povrije�eni neki od sudionika i njihov ugled. Najva�nije, s gledi�ta Sequoia kluba,
jest da pobijedimo. Sto se ti�e Tunipaha, vjerujem da ho�emo.�
�A ja nikada nisam vjerovala da je va�no pobijediti pa ma uz koju cijenu�, odgovori
Laura Bo. �Taj sam argument poslu�ala prije mnogo godina. I dok �ivim, ne�u
prestati �aliti �to mu.se nisam usprotivila.�
fr *
Izvr�ni tajnik osjeti �elju da uzdahne, ali zatomi je. Mnogo se ve� puta sreo sa
stalno prisutnim osje�ajem krivice gospo�e Carmichael u odnosu na Hiro�imu i
Nagasaki, i nau�io je kako da se odnosi prema njemu. Hitro se povla�e�i, re�e:
�Izabrao sam pogre�ne izraze. Trebalo je re�i da �e nam dogovor s Birdsongom pomo�i
da postignemo svoje ciljeve za koje oboje znamo kako su plemeniti.�
�Ali kamo ide sav taj novac?�
�Ne�to od njega, naravno, Birdsong zadr�ava za sebe. Kona�no, on u to osobno tro�i
mnogo vremena � jo� uvijek svaki dan prisustvuje svim raspravama, unakrsno ispituje
nove svjedoke, i istovremeno sebe i opoziciju projekta Tunipah zadr�ava u sredi�tu
pa�nje. Tada, tu su i njegovi sljedbenici. Uspijeva njima neprestano puniti dvoranu
za rasprave. Samo to doima se poput jake, spontane opozicije Tunipahu od strane
gra�ana.
�Da li vi nagovje�tavate da ta opozicija nije spontana? Da Birdsong pla�a tim
ljudima da budu tamo?�
�Uop�e ne�, oprezno biraju�i rije�i re�e Pritchett. Znao je kako se to radi jer je
razgovarao s Birdsongom, ali je oklijevao da bude jasniji. �Recimo da neki od tih
ljudi imaju tro�kova, izostaju s posla i sli�no. Neki od tih istih sljedbenika, ili
ostali koje je Birdsong u-najmio, izazvali su demonstracije na godi�njoj skup�tini
Golden State Power and Light kompanije. Rekao nam je to tim svojim planovima,
ovdje, onda kad smo se sastali, sje�ate se?�
Laura Bo Carmichael je bila zaprepa�tena �Pla�eni demonstranti! Pla�eno prekidanje
godi�nje skup�tine! I sve to na�im novcem. To mi se ne svi�a.�
�Mogu li vas na ne�to podsjetiti, gospo�o predsjednice?� pobunio se Pritchett. �U
ovaj dogovor s grupom, ,energija i svjetlo narodu' u�li smo otvorenih o�iju. Kad se
sastao na� komitet � gospodin Irvvin Saunders, gospo�a Quinn, vi i ja � bili smo
svjesni da bi Birdsongo-ve metode mogle biti ... dakle, neortodoksne u usporedbi s
na�im metodama. Prije nekoliko dana ponovno sam pro�itao svoje bilje�ke s tog
sastanka u kolovozu; mi smo se slo�ili da bi moglo biti nekih stvari ,za koje �e
biti bolje za nas ako ne znamo sve o nji-
ma'. Slu�ajno, to su bile to�ne rije�i koje je upotrijebio gospodin Saunders.�
�No je li Irwin, u to vrijeme, shva�ao Birdsongove metode?�
�Mislim da je kao iskusan pravnik imao prili�no jasne pojmove o njemu�, suho re�e
Pritchett.
Primjedba je bila na mjestu. I njegovi prijatelji i neprijatelji znali su da je
Saunders bio �estok borac u sudu, i da nije bio previ�e poznat po svojim moralnim
na�elima. Mo�da to�nije od bilo koga drugoga, on je unaprijed ocjenio kako �e
Birdsong djelovati.
Izvr�ni tajnik, iako to nije spomenuo Lauri Bo, brinuo se jo� o ne�em �to je bilo
povezano s odvjetnikom Saundersom.
Roderick Pritchett �e se uskoro morati povu�i u mirovinu. Saunders je bio utjecajni
predsjednik financijskog komiteta Sequoia kluba koji �e odlu�iti kako �e velika �
ili kako mala � biti Pritchettova mirovina.
Mirovine koje je dodjeljivao klub umirovljenim slu�benicima nisu bile niti
automatske niti odre�ene, nego su se osnivale na godinama slu�be i mi�ljenju
komiteta o doprinosu i zalaganju svakog pojedinca. Roderick Pritchett, koji je znao
da je tijekom godina imao kriti�ara, �elio se naro�ito dobro pokazati pred
Saundersom ovih posljednjih mjeseci, a rasprave o Tunipahu i suradnja s Davevjem
Birdsongom mogli bi biti presudni �inioci.
Rekao je Lauri Bo Carmichael: �Gospodin Saunders je odu�evljen Birdsongovim
naporima u suprotstavljanju projekta Tunipah. Telefonirao mi je da mi to ka�e i
podsjetio me da je Birdsong obe�ao ,stalno smetati Golden State Power and Light
kompaniju na �irokoj fronti'. .Energija i svjetlo narodu' su u to uklju�eni. Jo�
smo se o ne�emu dogovorili � bez nasilja: ako se sje�ate, ja sam posebno potaknuo
to pitanje. Birdsong je do sada u tome odr�ao obe�anje.�
�A jeste li �to �uli od Priscille Quinn?� upita Laura Bo.
�Nisam.� Roderic Pritchett se nasmije�i: �Ali, naravno, gospo�a Quinn bila bi
odu�evljena ako biste se vi sada povukli i odbili da isplatite taj drugi obrok.
Pretpostavljam da bi i�la naokolo govore�i kako je ona bila u pravu a vi u krivu.�
To je bio lukav udarac. Oboje je to znalo.
Ako bi se sada, tako kasno, odluka izmijenila, svi bi se sje�ali da je Laura Bo
bila ona koja je dala svoj presudan glas, te bi to bilo veoma neugodno, ni�ta manje
i zato �to bi se govorilo da je dvadeset i pet tisu�a klupskog novca nerazumno
potro�eno. A o�tar jezik Priscille Quinn bi to iskoristio najvi�e �to bi se moglo.
�ena protiv �ene. Unato� njenom preziru prema �enstvenosti, njenoj odlu�nosti da ne
dopusti svom spolu da utje�e na njene odluke, na kraju se �enski ponos Laure Bo
Carmichael pokazao uvjerljivim.
Uzimaju�i pero, na�r�ka potpis na �eku za �energiju i svjetlo narodu� i pru�i ga
nasmije�enom Prit-chettu.
Kasnije, istog tog dana, �ek je po�tom poslan Da-veyju Birdsongu.
10. POGLAVLJE
�Treba nam vi�e nasilja! Vi�e, vi�e, jo� vi�e!� Davey Birdsong udari stisnutom
�akom, a glas mu se podigne do povika. �Punu no�nu posudu nasilja do prodrmamo
ljude! I nekoliko krvavih, raznesenih tijela; mnogo njih! To je jedini na�in,
bezuvjetno jedini na�in da se taj prokleti, tupavi narod pokrene sa svojih
samozadovoljnih guzica i da zapo�ne akciju. �ini se da to ne uvi�ate.�
Na drugoj strani grubog drvenog stola koji ih je dijelo, usko, asketsko lice
Georgosa Winslowa Archam-baulta zacrveni se od te posljednje optu�be. Nagne se
naprijed tvrde�i: �Ja to jako dobro uvi�am. Ali za ono o �emu vi govorite, potrebna
je organizacija i vrijeme. Ja radim najvi�e �to mogu, ali ne mo�emo napadati svake
no�i.�
�Za�to, do �avola, ne?� Debeli bradonja sijevao je o�ima prema Georgosu. �Za ime
Krista! Sve �to sada radite jest to da su do sada eksplodirale neke popisane
praskalice, i sada ljen�arite ovdje ve� mjesec dana, kao da ste na godi�njem
odmoru. Prokletstvo!�
Njihov se razgovor, koji se ubrzo pretvorio u sva�u, vodio u podrumskoj radionici
iznajmljene ku�e na is-
to�nom dijelu � u skrovi�tu Prijatelja slobode. Kao i obi�no, radionica je bila
pretrpana oru�em i materijalom potrebnim za razaranje � �icama, metalnim
dijelovima, satnim mehanizmima, kemikalijama i eksplozivima. Birdsong je stigao
prije deset minuta, nakon �to je poduzeo uobi�ajene mjere opreza da ga nitko ne bi
pratio.
�Rekao sam vam, love ima dovoljno za sve �to vam treba�, nastavi vo�a grupe
�energija i svjetlo narodu�. Tra�ak smije�ka osvijetli njegovo lice. �I upravo sam
dobio jo�.�
�Novac jest va�an�, prizna Georgos. �Ali mi se ovdje izla�emo opasnosti, ne vi.�
�Prokletstvo! Od vas se i o�ekuje da se izla�ete opasnosti! Vi ste vojnik
revolucije, ili zar niste? I ja se izla�em opasnostima � druge vrste.�
Georgos se nelagodno prome�kolji. Bio je ogor�en na cijeli taj dijalog i na
Birdsongovu sve ve�u premo�, koja je rasla otkako je njegov izvor novca presahnuo i
nadomjestio ga Birdsongov. Vi�e nego ikada, Georgos je mrzio svoju majku, gr�ku
glumicu koja je, ne znaju�i to, u po�etku financirala Prijatelje slobode, a zatim
prestala prestav�i slati Georgosu novac za izdr�avanje preko svoje atenske
odvjetni�ke kancelarije. Nedavno je u novinama pro�itao da je bila ozbiljno
bolesna. Nadao se da je to bilo ne�to bolno i kobno.
�Na� posljednji napad na neprijatelja bio je i najuspje�niji�, uko�eno re�e
Georgos. �Prouzro�ili smo nestanak elektri�ne energije na vi�e od stotinu
kvadratnih milja.�
�Sigurno. I kakav je to imalo u�inak.� Omalova�avaju�i, Birdsong odgovori na
vlastito pitanje. �Nula! Jesu li udovoljili ijednom od na�ih zahtjeva? Nisu? Ubili
ste dvije u�ljive svinje, �uvare sigurnosti. Koga je za to briga? Nikoga!�
�Priznat �u da me je iznenadilo i razo�aralo da ni jedan on na�ih zahtjeva ...�
Birdsong ga prekine: �Ne�e im udovoljiti! Tako dugo dok ulice ne budu pune mrtvih
tijela. Krvlju natopljenih gomila tijela u raspadanju. Tako dugo dok mrtvi ne
natjeraju �ive u paniku. To je lekcija svake revolucije! To je jedina poruka koju
razumije povodljiva, idiotska.bur�oazija.� ,.�,.- -,^1. . � i�<�
�Sve ja to znam.� Tada ironi�no upita: �Mo�da imate neke bolje ideje za ...�
�Prokleto ste u pravu, imam. Sada me poslu�ajte.�
Birdsong sti�a glas; njegov je bijes i prezir nestao. Bilo je to kao da je u�itelj
nastojao uvjeriti u�enika da mora u�iti, a sada, ti�im glasom, slijedit �e sama
lekcija.
�Ponajprije, moramo utvrditi neke to�ke na�eg uvjerenja�, re�e. �Pitamo se: za�to
�inimo to �to �inimo? A odgovor je: zato �to je postoje�i politi�ki sistem ove
zemlje smrdljiv, truo, korumpiran, tiranski i duhovno bezvrijedan. Jo� gore, taj
sistem ne mo�emo izmijeniti. Ve� smo to poku�ali, ali nije uspjelo. Prema tome, sve
to, �itav taj kapitalisti�ki sistem vo�en tako da poma�e bogatima da ugnjetavaju
siroma�ne, mora biti uni�ten, kako bismo mi � istinski uvjereni revolucionari, mi
koji ljubimo svoju subra�u � mogli graditi sve iznova i onako kako treba. Samo
revolucionar to mo�e jasno uvidjeti. A postupno uni�tenje je ono �to Prijatelji
slobode � zajedno s nama ostalima � po�inju provoditi.�
Dok je govorio, Davey Birdsong je pokazao -*- kao i drugdje � svoje kameleonske
sposobnosti. U jednom je trenutku bio predava� na sveu�ili�tu � rje�it, nagovarao
je: u drugom je trenutku bio mistik koji je govorio koliko Georgosu toliko
istovremeno i svojoj du�i.
Nastavio je: �Dakle, gdje po�inje uni�tenje? Idealno govore�i svuda. Ali, budu�i da
nas za sada ima tako malo, mi biramo zajedni�ki nazivnik � elektri�nu energiju. Ona
zahva�a sve stanovni�tvo. Ona podmazuje kota�e kapitalizma. Ona prebogate �ini jo�
bogatijima. Ona donosi male udobnosti � tek neznatno ubla�e-nje � proletarijatu,
obmanjuju�i mase tako da vjeruju da su slobodne. To je oru�e kapitalizma, opijum.
Prekinite dovod elektri�ne energije, poremetite sr� sistema i zabili ste bode� u
srce kapitalizma!�
Sav se sjaje�i, Georgos doda: �Lenjin je rekao: .Komunizam je sovjetska vlada i
elektrifikacija...'�.
�Ne prekidajte! Ja to�no znam �to je Lenjin rekao, a to je bilo u drugom
kontekstu.�
Georgos se pokori. To je bio novi i druga�iji Birdsong od nekoliko varijanti koje
je ve� upoznao. Kao da nije bilo sumnje tko zapovijeda. .
�Ali�, nastavi krupni Birdsong � ustao je i sada je kora�ao naprijed-natrag �
�vidjeli smo da nam treba vi�e od prekida elektri�ne energije. Moramo privu�i ve�u
pa�nju na rad Prijatelja slobode i na�e ciljeve i to uni�tenjem ljudi koji rade u
industriji elektri�ne energije.�
�Ne�to od toga smo ve� i u�inili�, naglasi Georgos. �Onda kad smo razorili centralu
La Mission, pa zatim kad smo slali eksplozivna pisma. Ubili smo njihovog glavnog
in�enjera, njihovog predsjednika...�
�Bezna�ajna brojka! Tri�av rezultat! Mislim na ne�to veliko, gdje se broj ubijenih
ne�e iskazivati jedinicama niti dvojkama nego stotinama. Gdje �e biti izbrisani i
oni koji se na�u kao gledaoci i na taj �e se na�in dokazati da nema sigurnosti kad
se radi o revoluciji. Tada �e na�i ciljevi privu�i pa�nju! Tada �e se svi na vlasti
i oni ispod njih, svi, rastr�ati da u�ine to�no ono �to mi zahtijevamo!�
Pogled Davevja Birdsonga bio je uperen u daljinu, o�ito daleko izvan tmurnog,
neurednog podruma. Georgos je pomislio da to izgleda kao da je Birdsong ugledao
neki san, viziju, i ta ga je pomisao opijala te ju je smjesta prihvatio.
Mogu�nost ponovnog ubijanja uzbu�ivala je Georgo-sa. One no�i kad je napao
Millfiel� i ubio dva �uvara sigurnosti, u jednom kratkom trenutku mu je pozlilo;
kona�no, to je bilo prvi put da je ubio neko ljudsko bi�e licem u lice. Ali taj je
osje�aj brzo nestao a zamijenio ga je osje�aj odu�evljenja � �udno, pomislio je �
seksualnog uzbu�enja. Uzeo je te no�i Yvette i be��utno je upotrijebio,
o�ivljavaju�i u toku akta sna�an udarac prema gore kojim je no�em ubio prvog
�uvara. I sada, sje�aju�i se toga, dok je slu�ao pri�anje Davevja Birdsonga o
masovnom ubijanju, on ponovno osjeti kako mu se bude spolni organi.
Birdsong tiho re�e: �Prilika koja nam je potrebna, uskoro �e se pojaviti.�
Izvadi slo�enu stranicu novina. Bila je to stranica iz California. Examinera od
prije dva dana i jedan je od-t lomak bio zaokru�en, masaaoi eruenem olovkom.
*.*
SASTANAK
GRUPE ENERGETI�ARA
Vjerojatno smanjenje zaliha elektri�ne e-nergije u cijeloj naciji, bit �e tema
razgovora slijede�eg mjeseca, kad �e se odr�ati �etverodnevni kongres Nacionalnog
instituta za elektri�nu energiju. Kongres �e se odr�ati u na�em gradu u hotelu
Christopher Co-lumbus. O�ekuje se da �e mu prisustvovati tisu�u delegata komunalnih
kompanija i proizvo�a�a elektri�ne energije.
�Pobrinuo sam se da dobijem vi�e pojedinosti�, re�e Birdsong. �Izvolite, ovdje su
to�ni datumi kongresa i preliminarni program.� Na radni stol baci dva arka papira
ispunjenih tipkanim podacima. �Lako �emo dobiti kona�an program kasnije. Na taj
�emo na�in to�no znati gdje se tko i kada nalazi.�
Georgosove su se o�i sjale od zanimanja, a ogor�enje od maloprije ve� je zaboravio.
Zlurado je rekao: �Sve te glave�ine iz energetskih poduze�a � dru�tveni kriminalci!
Mo�emo poslati eksplozivna pisma izabranim delegatima. Ako po�nem sada raditi ...�
�Ne! U najboljem slu�aju mogli bismo ubiti pola tuceta � mo�da �ak ni toliko jer bi
nakon prvih eksplozija uveli mjere opreza i postali pametni.�
Georgos prizna: �Da, tako je. Tada, �to vi...?�
�Imam bolju zamisao. Mnogo, mnogo bolju i ve�u!� Birdsong dopusti da se slabi,
mra�ni smije�ak pojavi na njegovim usnama. �Za vrijeme drugog dana kongresa, kad
svi delegati stignu, vi i va�i ljudi postavit �ete dvije serije bombi u hotelu
Christopher Columbus. Prva serija bombi bit �e tempirana tako da eksplodira tijekom
no�i � recimo u tri sata ujutro. Taj dio napada kon-centrirat �e se na glavni ulaz
i mezanin. Cilj �e biti da se blokira ili razori svaki izlaz, svako stubi�te> svako
dizalo u zgradi. Tako da nitko ne mo�e pobje�i iz zgrade kad zapo�ne drugi dio
napada.�
Pa�ljivo saslu�av�i Birdsongovo izlaganje Georgos kimne da razumije.
�Nekoliko minuta nakon eksplozije prve serije bombi, ostale bombe -r-Jsto t&ko
.to�no tempirane -=- eks-
plodirat �e na vi�im katovima. To �e biti zapaljive bombe � najvi�e �to �ete ih
mo�i postaviti, i sve �e sadr�avati benzin, tako da se hotel smjesta zapali i
nastavi gorjeti.�
�irok osmijeh pun razumijevanja osvijetli Georgoso-vo lice. Bez daha re�e: �To je
sjajno � Veli�anstveno! Mi to mo�emo napraviti.�
�Ako to u�inite kako treba�, re�e Birdsong, �ni jedna osoba s tih gornjih katova
ne�e �iva napustiti hotel. A u tri sata ujutro �e svi, pa i oni koji su ostali vani
do kasno, biti u krevetu. Sve �emo smaknuti, delegate na tom kongresu � glavni cilj
na�eg ka�njavanja � i njihove �ene i djecu i sve ostale u hotelu koji su se na�li
na putu pravednoj revoluciji.�
�Trebat �e mi jo� eksploziva. Mnogo vi�e.� Georgo-sova je misao brzo radila. �Znam
gdje i kako da ga nabavim, ali stajat �e to mnogo novaca.�
�Ve� sam vam rekao da imamo mnogo novaca. Za ovu akciju i jo� za drugo.�
�Nabaviti benzin ne�e biti te�ko. Ali satni mehanizmi � sla�em se s vama da vrijeme
mora biti dobro uskla�eno � njih moramo nabaviti izvan grada. Moramo ih kupiti
nekoliko komada i to na razli�itim mjestima. Na taj na�in ne�emo privu�i pa�nju.�
�Ja �u to u�initi�, re�e Birdsong. �Oti�i �u u Chica-go � to je dovoljno daleko.
Napravite mi popis svega �to vam treba.�
Jo� uvijek usredoto�en, Georgos kimne. �Moram dobiti plan hotela � ili barem
prizemlja i mezanina gdje �emo postaviti prvu seriju bombi.�
�Mora li to biti to�an plan?�
�Ne mora. Dovoljna je op�a skica.�
�Tada �emo to samo nacrtati. Bilo tko mo�e u�i onamo u bilo koje doba.�
�Jo� �emo ne�to morati kupiti�, re�e Georgos. �Nekoliko tuceta aparata za ga�enje
po�ara � malih, pre-nosnih, obojenih crveno, onih koji samostalno stoje na podu.�
�Aparata za ga�enje po�ara! Za boga dragoga, mi �elimo napraviti po�ar a ne ga
ugasiti!�
Georgos se prepredeno nasmije�i, znaju�i da je sada na njemu red da bude nadmo�an.
�Aparati za ga�enje po�ara �e biti ispra�njeni, njihove stranice oslabljene i
na�e tempirane bombe �e biti stavljene u njih. To je ne�to na �emu ja radim. Aparat
za ga�enje po�ara mo�ete postaviti bilo gdje �- osobito u hotelu� i nitko ne�e
ni�ta posumnjati, �esto ga ne�e ni primijetiti. Ako ga i primijete, jednostavno �e
pomisliti da uprava poduzima posebne mjere opreza i sigurnosti.�
�iroko se cere�i, Birdsong se nagne naprijed i udari Georgosa po ramenu. �To je
�avolski! Predivno �avolski!�
�Kasnije se mo�emo dogovoriti kako da unesemo aparate u hotel�, Georgos je jo�
uvijek glasno razmi�ljao. �To ne bi smjelo biti te�ko. Mo�emo kupiti kamion, ili ga
iznajmiti, na njemu napisati ime la�ne kompanije, tako �e izgledati slu�beno.
Tiskat �emo neke vrste ovla�tenja � mo�da nabaviti primjerak hotelske narud�benice
i onda ga krivotvoriti � koju bi na�i ljudi imali uza se u slu�aju da nas netko
zaustavi i ne�to upita. Zatim, trebat �e nam uniforme � meni i ostalima...�
�Nema problema �to se ti�e uniformi ili kamiona�, re�e Birdsong. �A vidjet �emo �to
se mo�e uraditi u vezi s hotelskom narud�benicom.� Sanjario je. �Sve se to sla�e.
Osje�am da je tako. A kad to pro�e, ljudi �e uvidjeti na�u snagu i padat �e s nogu
da bi izvr�ili na�a nare�enja.�
��to se ti�e eksploziva, trebat �e mi deset tisu�a dolara u gotovom, u malim
nov�anicama, u toku nekoliko slijede�ih dana. A nakon toga ...� re�e Georgos.
Sa sve ve�im odu�evljenjem nastavili su planirati.
11. POGLAVLJE
�Ako postoji neki neznatan �idovski praznik o kojemu nitko nije �uo, mo�e� biti
uvjerena da �e ga tvoji roditelji prona�i, obrisati s njega pra�inu zaborava i
slaviti ga�, re�e Nim Ruthi sa sjedala voza�a u svom Fiatu.
Njegova se �ena, u sjedalu kraj njega, nasmije. Ranije te ve�eri kad je do�ao ku�i
da se spremi, primijetio je da je Ruth dobro i veselo raspolo�ena. To je bilo
potpuno suprotno hirovitom raspolo�enju, ga �ak i o�i-
glednoj depresiji koju je pokazivala posljednjih sedmica.
Sada je bila polovica sije�nja, pa iako su pro�la tri mjeseca od njihova
posljednjeg razgovora kad je Ruth izjavila da �e �malo pri�ekati�, ni jedno od njih
nije izravno zapo�elo razgovor o tom problemu. Ali, bilo je o�ito da �e uskoro
morati to ra��istiti.
U osnovi, njihov je odnos � nesigurno primirje � bio nepromijenjen. Ipak, Nim je
bio pa�ljiviji, svjesno je nastavio provoditi mnogo vi�e vremena kod ku�e i s
djecom, te je mo�da Leahino i Benjvjevo zadovoljstvo �to su s ocem zadr�alo Ruth od
izravnog sukoba. �to se ti�e Nima, on jo� uvijek nije bio sasvim uvjeren u to da li
�eli da ta dilema bude rije�ena. U me�uvremenu, problemi u GSP&L kompaniji
zaokupljali su svu njegovu pa�nju i malo mu je vremena ostalo za osobne brige.
�Nikada ne mogu zapamtiti sve te �idovske praznike�, re�e Ruth. ��to je rekao tata,
�to to sada slavimo?�
�Ro� Ha�ana L'Elanot ili �idovski Dan sa�enja drve�a. Malo sam potra�io ne�to o
tome u knji�nici i prona�ao da to doslovno zna�i Nova godina drve�a.�
�Nova godina �idovskog drve�a, ili bilo kojeg drve�a?�
On se nasmije: �Bolje pitaj svog oca.�
Vozili su se prema zapadu preko cijelog grada i Nim je provla�io auto kroz gusti
promet, koji kao da se nikada nije smanjivao, bez obzira na dio dana.
Prije sedmicu dana Aaron Neuberger je telefonirao Nimu u ured predla�u�i mu da
dovede Ruth na proslavu Tu B'�vata, �to je bilo samo poznatije ime tog istog
praznika. Nim je smjesta pristao, djelomice zbog toga �to mu je tast bio
neuobi�ajeno ljubazan preko telefona, a djelomice i zbog toga �to se on sam osje�ao
malo kriv zbog svog pona�anja prema Neubergerima u pro�losti, te se na taj na�in
mislio malo iskupiti. Ipak, njegova se sumnji�avost u odnosu na tasta i punicu i
njihovo gotovo fanati�no �idovstvo nije promijenila.
Kad su stigli do Neubergerovog stana koji je zauzimao dva kata u bogatom, zapadnom
dijelu grada, pred ku�om i u njezinoj blizini ve� je bilo parkirano nekoliko
automobila i iz gornjeg kata �uli su se zvukovi razgovora, Nim osjeti olak�anje
vidjev�i da �e tamo_ biti i
drugih gostiju. Prisutnost stranih ljudi mogla bi sprije�iti paljbu osobnih pitanja
uklju�uju�i i neizbje�no pitanje o ceremoniji bar-mitzvaha za Benjvja.
Ulaze�i u ku�u Ruth dotakne povelju pri�vr��enu na vratima a zatim poljubi vlastitu
ruku iz po�tovanja prema svojim roditeljima. Nim, koji se nekada rugao tom obi�aju
kao punom praznovjerju � bez razmi�ljanja u�ini to isto.
Nije bilo sumnje o tome kako su im se razveselili u stanu � osobito Nimu.
Aaron Neuberger, rumenih obraza, krupan i potpuno �elav, �esto je promatrao Nima s
jedva skrivenom sum-nji�avo��u. Ali danas, njegove su o�i iza debelih le�a bile
prijateljske dok je srda�no tresao ruku svog zeta. Rachel, Ruthina majka, veoma
krupna �ena koja se nije slagala s dijetom ni za sebe ni za druge, zagrli Nima o
onda ga odmakne od sebe i re�e: �Zar te moja k�erka uop�e ne hrani? Mogu osjetiti
samo kosti. Ali, ve�eras �emo staviti malo mesa na njih.�
Nima je to zabavljalo, a istovremeno ga je i dir-nulo. Pomislio je da je gotovo
sigurno i do starih Neu-bergera doprla vijest da je njihov brak u opasnosti, te su
zbog toga starci zanemarili ostale osje�aje u nastojanju da zadr�e obitelj na
okupu. Nim postrance pogleda Ruth koja se smije�ila na tako o�ito srda�nu
dobrodo�licu.
Ruth je imala na sebi laganu modrosivu svilenu haljinu s bisernim nau�nicama iste
nijanse. Kao i uvijek, njena je crna kosa bila dotjerana, ko�a joj mekana i bez
prigovora, iako blje�a nego obi�no, pomislio je Nim.
Dok su Ruth i Nim krenuli u stan da se pozdrave s gostima koji su stigli prije
njih, on joj �apne: �Ve�eras izgleda� prekrasno.�
Ruth ga o�tro pogleda i tiho upita: �Ima� li ikakvog pojma koliko je ve� vremena
pro�lo otkako si mi to posljednji put rekao?�
Nije bilo vremena ni za �to vi�e. Okru�ila su ih lica, bilo je predstavljanja i
rukovanja. Izme�u otprilike dva tuceta ljudi, Nim je poznavao svega nekolicinu.
Ve�ina ih je ve� jela dr�e�i tanjure napunjene do vrha delikatesama iz bogatog
buffeta.
�Nimrod, do�i sa mnom�, Ruthina majka ga je uhvatila �eli�nim stiskom i povela iz
dnevne sobe u
govaonicu gdje je bio postavljen buffet. �Ostatak na�ih prijatelja mo�e� upoznati i
kasnije�, rekla mu je. �Sada najprije pojedi ne�to da ispuni� tu prazninu prije
nego izgubi� svijest od gladi.� Uzme tanjur i po�ne ga dare�ljivo puniti, kao da je
to bio dan prije velikog posta uo�i Jom Kipura1. Bilo je tamo raznih vrsta �idovske
hrane, valju�aka punjenih raznim nadjevima, umaka, punjenih sarmica i ostalog. Od
slatki�a bio je prire�en kola� od meda, savija�a i piro�ke s jabukama.
Nim se poslu�i bijelim izraelskim Carmel vinom.
Kad se vratio u dnevnu sobu, vidio je za�to je bila prire�ena ova zabava. Njihov je
doma�in objasnio da se Ro�, Ha�ana L'Elanot slavi u Izraelu tako da se posadi
drve�e, a u Sjevernoj Americi tako da se jede vo�e, koje jo� nije rodilo u
�idovskoj godini. Da poka�u �to misle, Aaron Neuberger i ostali jeli su smokve koje
su bile poslu�ene na nekoliko tanjura.
Neubergerovi su jasno dali na znanje da o�ekuju od svojih gostiju dobrovoljni
prilog u novcu, koji �e zatim biti poslan u Izrael da se plati sadnja drve�a. Na
srebrnom pladnju, koji je za to bio postavljen, ve� se nalazilo nekoliko nov�anica
od pedeset i dvadeset dolara. Nim doda dvadeset dolara a zatim se poslu�i smokvama.
�Ako oprostite lo�u igru rije�i, sve to zna�i da mi svi dajemo ,figu' za to�, re�e
jedan glas iza njega.
Nim se okrene. Govornik je bio stariji �ovjek patuljasta rasta, lica poput
kerubina, veselog ispod oblaka bijele kose. Nim ga se sje�ao kao lije�nika
internista koji je ponekad lije�io Neubergerove. Poku�a se sjetiti njegova imena, i
to mu uspije.
�Dobro ve�e, doktore Levin�, re�e i podigne �a�u nazdravljaju�i mu.
Doktor Levin mu uzvrati zdravicu i re�e: �Kako ste, Nim? Ne vi�am vas �esto na tim
�idovskim proslavama. Iznena�uje me va�e zanimanje za Svetu zemlju.�
�Doktore, ja nisam pobo�an.�
�Nisam ni ja, Nim. Nikada nisam ni bio. Daleko bolje se snalazim u bolnici nego u
sinagogi.� Doktor pojede smokvu koju je dr�ao u ruci i izabere drugu.
1 Yom Kippur � glavni �idovski blagdan, dan posljednjeg pokajanja
�Ali volim obi�aje i ceremonije, svu staru povijest na�eg naroda. Znate, ne dr�i
vjera �idove na okupu. To je osje�aj zajedni�tva koji je star vi�e od pet tisu�a
godina. Dugo je to, dugo vrijeme. Jeste li ikada razmi�ljali o tome, Nim?�
�Kad ve� pitate, da. �esto sam na to mislio.� Stariji ga �ovjek prodorno promotri:
�Ponekad vas to mu�i, zar ne? Pitate se koliko ste �idov? Ili, jeste li uop�e �idov
ako ne prihvatite sav taj zamr�en ritualni ceremonijal koji prihva�a stari Aaron?�
Nim se nasmije�i kad je doktor spomenuo njegova tasta, koji je vodio u jedan ugao
upravo prispjelog gosta i va�no mu tuma�io da Tu B'Shvat �... ima svoje korijene u
Talmudu ...�
�Ne�to poput toga�, re�e. ��-
�Tada �u vam dati jedan savjet, sinko. Nemojte dopustiti da vas to imalo mu�i.
�inite ono �to i ja �inim: u�ivajte u tome �to ste �idov, ponosite se svim
dostignu�ima na�ih ljudi, a �to se ti�e ostaloga � proberite i izaberite. Po�tujte
blagdane ako ho�ete � ja osobno na te dane uzimam slobodno i odlazim pecati � ali
ako ih ne po�tujete, i to je, u mojim pravilima, dopu�teno.� Nim osjeti kako mu se
sve vi�e dopada veseli, stari lije�nik i re�e mu: �Moj djed je bio rabin, dragi
stari gospodin kakvog ga se ja sje�am. Moj otac je raskrstio s religijom.�
�A vi se ponekad pitate ne bi li se trebalo vratiti religiji, zar ne?�
�Nekako neodre�eno. Ne potpuno ozbiljno.� �Na svaki na�in � zaboravite na to!
Duhovno je nemogu�e za nekoga na va�em polo�aju � ili mojemu � da postane
ortodoksni �idov. Po�nite polaziti sinagogu i bit �ete toga svjesni za pet minuta.
Vi, Nim, osje�ate �e�nju, ljubav prema ne�emu u pro�losti. Nema u tome ni�ta
lo�ega, ali to je to.�
Nim zami�ljeno re�e: �Pretpostavljam da je to tako.� �Dopustite mi da vam jo� ne�to
ka�em. Ljudi poput vas i mene imaju isti osje�aj prema �idovstvu kao �to bismo ga
imali prema starim prijateljima � povremeni osje�aj krivnje �to ih �e��e ne
posje�ujemo, uz emocionalnu privr�enost. Ja sam se tako osje�ao kad sam s jednom
grupom i�ao u Izrael.�
�Pobo�nom grupom?� ^
�Ni govora. Uglavnom poslovni ljudi, jo� nekoliko lije�nika, dvojica pravnika.�
Doktor Levin se nasmije. �Jedva da je koji od nas ponio jarmulku.1 Ja nisam. Morao
sam je posuditi kad sam i�ao do Zida2 u Jeruzalemu. Ipak, to je bio duboko
pro�ivljeni, emocionalni do�ivljaj. Ne�to �to ne�u nikada zaboraviti. Imao sam
osje�aj pripadnosti i ponosa. Tada sam se osje�ao �idovom! I uvijek �u se
osje�ati.�
Nim upita: �Doktore, imate li djece?�
Doktor Lcvin odmahne glavom: �Nikada ih nisam imao. Moja draga supruga � ona je
sada pokojna, bog je blagoslovio! ... i ona i ja smo to jako �alili. To je jedna od
malo stvari za kojima �alim.�
�Mi imamo dvoje djece. Djevoj�icu i dje�aka�, re�e Nim.
�Da, znam. I zbog njih ste po�eli razmi�ljati o vjeri?�
Nim se nasmije�i. ��ini se da znate ne samo sve odgovore nego i sva pitanja.�
�Ve� sam ih �uo, pretpostavljam. A ve� i dugo �ivim. Ne brinite za svoju djecu,
Nim. Nau�ite ih pristojnom ljudskom pona�anju � uvjeren sam da ste to i u�inili.
Dalje od toga, oni �e sami na�i svoj put.�
Bilo je o�ito da slijedi jo� jedno pitanje. Nim je oklijevao: �Bi li bar-mitzvah
pomogao mom sinu da prona�e sam svoj put?�
�Ne�e mu ni na�koditi, zar ne? Ne�ete ga izlo�iti nekoj dru�tvenoj bolesti ako ga
po�aljete u hebrejsku �kolu. Osim toga, za bar-mitzvah se uvijek prire�uje i
prokleto dobra zabava. Tada se sretnu stari prijatelji, pojede se i popije vi�e
nego bi trebalo, ali svi to vole.�
Nim se naceri: �U tom razlogu ima vi�e zdravog razuma negoli sam ikada do sada
�uo.�
Doktor Levin mudro kimne. �Evo jo� razloga. Va� sin ima pravo da napravi sam svoj
izbor � to je njegovo pravo, to je njegovo nasljedstvo. U�enje za bar--mitzvah mu
to daje. Kao da se pred njim otvaraju vrata; pustite njega neka sam odlu�i da li
�eli pro�i kroz njih ili ne. Kasnije, on �e krenuti ili Aaronovim
' Kapica koju nose ortodoksni �idovi.
2 Zid naricanja, ostatak starog, (drugog, po Herodu, obnovljenog) jeruzalemskog
hrama. ^ _ ......
putem ili va�im i mojim, ili mo�da nekim izme�u. Ma koji put da izabere, to nije
na�a briga.�
�Zahvalan sam vam�, re�e Nim. �Pomogli ste mi u razmi�ljanju.�
�Bilo mi je drago. Ne�u vam to zara�unati.� Dok su oni razgovarali, pove�ao se i
broj gostiju, i buka ostalih razgovora se poja�ala. Nimov kerubinski sugovornik
okretao se na sve strane, kimaju�i i smije�e�i se; bilo je o�ito da je poznavao
gotovo sve goste. Njegov se pogled zaustavi na Ruth Goldman koja je upravo
�avrljala s nekom �enom. Nim ju je prepoznao kao koncertnu pijanisticu koja je
�esto nastupala na priredbama u korist Izraela.
�Va�a supruga ve�eras izgleda prekrasno�, primijeti doktor Levin.
�Da�, re�e Nim. �To sam joj rekao kad smo ulazili.� Lije�nik kimne. �Ona uspje�no
krije svoj problem i svoju zabrinutost.� Zastane a zatim doda: �I moju
zabrinutost.�
Nim ga za�u�eno promotri: �Govorite o Ruth?�
�Naravno.� Dr Levin uzdahne. �Ponekad po�elim da ne lije�im pacijente do kojih mi
je stalo toliko kao �to mi je stalo do va�e supruge. Poznajem je od vremena dok je
bila mala djevoj�ica, Nim. Nadam se da shva�ate da je sve �to je bilo mogu�e
u�injeno. Sve.�
�Doktore�, re�e Nim iznenada osjetiv�i opasnost, hladan gr� u �elucu. �Doktore, ja
nemam ni najmanjeg pojma o tome o �emu vi govorite.�
�Nemate pojma?� Sad je bio red na starijem �ovjeku da se zaprepasti. Izraz
smetenosti i krivnje pojavi se na njegovu licu. �Ruth vam nije rekla?�
�Nije mi rekla �to?�
�Moj prijatelju�, doktor Levin stavi ruku na Nimo-vo rame. �Upravo sam pogrije�io.
Pacijent, svaki pacijent ima pravo na to da se po�tuje njegova tajna, da bude
za�ti�en od brbljavog lije�nika. Ali vi ste Ruthin suprug. Pretpostavljao sam ...�
Nim se pobuni: �Za boga dragoga, o �emu mi to razgovaramo? U �emu je tajna?�
��ao mi je, ne mogu vam re�i.� Doktor Levin odmahne glavom. �Morat �ete pitati
Ruth. Kad to u�inite, recite joj da mi je �ao zbog moje indiskrecije. Ali recite
joj i to da ja mislim da biste vi morali znati.�
Jo� uvijek zbunjen, ali prije nego bi mu mogao postaviti jo� koje pitanje, doktor
napusti Nima
Za Nima su slijede�a dva sata predstavljala pravu agoniju. Promatrao je dru�tvo,
pozdravljao se s ljudima s kojima jo� nije razgovarao, pridru�ivao se razgovorima,
odgovarao na pitanja onih koji su znali kakva je njegova uloga u GSP&L kompaniji.
Ali, cijelo to vrijeme njegove je misli zaokupljala Ruth. �to je, do �avola, Levin
mislio rekav�i: ,Ona uspje�no sakriva svoj problem i svoju zabrinutost'? l:,Sve �to
je mogu�e u�initi, u�injeno je. Sve'?
Dva puta se probio kroz skupine ljudi u razgovoru da bi do�ao do Ruth i ustanovio
da je privatni razgovor nemogu�. Jednom je uspio re�i: ��elim s tobom razgovarati�,
ali to je bilo sve. Nim shvati da �e morati pri�ekati dok ne krenu ku�i.
Kona�no se dru�tvo po�elo razilaziti, gosti prorje-�ivati. Srebrni pladanj je bio
napunjen s jo� novca za drve�e u Izraelu. Aaron i Rachel Neuberger su bili na
vanjskim vratima �ele�i laku no� gostima koji su odlazili.
�Hajdemo�, Nim re�e Ruthi. Ona uzme ogrta� iz spava�e sobe i oni se pridru�e
gostima na odlasku.
Bili su gotovo posljednji gosti. Zbog toga, njih je �etvero imalo i trenutak
prisnosti koji ranije nije bio mogu�.
Dok je Ruth ljubila majku, ova je mole�ivo upita: �Ne biste li vi mogli ostati jo�
malo?�
Ruth odmahne glavom: �Majko, kasno je. Oboje smo umorni.� Zatim doda: �Nim mnogo
radi.�
�Ako mnogo radi, tada ga bolje hrani�, odvrati joj majka.
Nim se nasmije: �Ono �to sam ve�eras ovdje pojeo, bit �e mi dovoljno za cijelu
sedmicu.� Pru�i ruku tastu: �Prije nego odemo, mislim da vam moram ne�to re�i.
Odlu�io sam da upi�em Benjvja u hebrejsku �kolu tako da mo�e imati bar-mitzvah.�
Jedan kratak trenutak nastane ti�ina, a onda Aaron Neuberger podigne obje ruke u
visinu glave s dlanovima prema naprijed, kao u molitvi: �Slava Gospodaru svemira!
Neka svi po�ivimo i budemo zdravi do tog slavnog dana!� Iza debelih le�a, njegove
su o�i bile pune suza.
�O pojedinostima �emo razgovarati...� zapo�ne Nim, ali ne zavr�i jer ga je oboje
Ruthinih roditelja �vrsto zagrlilo.
Ruth ne re�e ni�ta. Ali nekoliko minuta kasnije, kad su sjedili u autu i Nim
izlazio s parkirali�ta, ona se okrene prema njemu i re�e: �To �to si u�inio bilo je
predivno, iako se to protivi tvom vjerovanju. Za�to si to u�inio?�
Nim slegne ramenima. �Ponekad ne znam �to vjerujem. Osim toga, tvoj prijatelj
doktor Levin pomogao mi je da sredim misli.�
�Da�, tiho re�e Ruth. �Vidjela sam da si s njim razgovarao. Dugo.�
Nimove ruke �vr��e stegnu upravlja�. �Ima� li mi ne�to re�i?�
�Na primjer?�
Njegova prigu�ena zabrinutost provali: �Na primjer za�to odlazi� doktoru Levinu,
zbog �ega si zabrinuta, i za�to mi to nisi rekla. Oh, da, tvoj je lije�nik rekao da
ti ka�em da mu je �ao zbog indiskretnosti ali da on misli da bi trebalo da ja znam
� ma kog �avola da to zna�i.�
�Da�, re�e Ruth. �Mislim da je krajnje vrijeme da dozna�.� Njen je glas bio
bezbojan, prija�nje veselosti je nestalo. �Ali, ho�e� li pri�ekati dok stignemo
ku�i? Tada �u ti re�i.�
Ostalo vrijeme su se vozili bez rije�i.
�Mislim da bih �eljela viski i sodu�, re�e Ruth. �Bi li ti bilo te�ko da mi
donese�?�
Nalazili su se u maloj, udobnoj dnevnoj sobi svog doma. Svjetla su bila prigu�ena.
Bilo je gotovo jedan sat no�u, Leah i Benjy, koji su oti�li spavati prije nekoliko
sati, �vrsto su spavali.
�Naravno�, re�e Nim. Bilo je neobi�no da Ruth tra�i jako alkoholno pi�e, jer
rijetko kad je pila i�ta ja�e od vina. On prije�e do kredenca koji je slu�io kao
bar, smije�a viski i sodu za nju a sebi nato�i konjak. Vrativ�i se, sjedne nasuprot
supruzi dok je ona ispijala tre^ �inu pi�a. Napraviv�i grimasu, Ruth odlo�i �a�u.
�U redu�, re�e Nim. �Po�ni!� : .
Ruth duboko uzdahne i zapo�ne: �Sje�a� se made�a koji sam dala odstraniti � prije
�est godina?�
�Da, sje�am se.� �udno, Nim se sjetio tog made�a nedavno, kad je bio sam kod ku�e,
a Ruth odsutna, kad je odlu�io da posjeti Denver. Primijetio je made� na Ruthinom
portretu koji je visio u dnevnoj sobi, na portretu gdje je Ruth imala na sebi
haljinu bez naramenica. Nim ga sada pogleda. Made� je bio upravo onakav kakav ga se
sje�ao prije nego je bio odstranjen: mala, tamna mrlja na lijevom ramenu. Upita:
��to je s njim?�
�Bio je to melanom.� . ��to?�
�Melanom je made� koji u sebi mo�e imati stanice raka. Zbog toga mi je doktor
Mittelman � sje�a� se, on se tada o meni brinuo � savjetovao da ga odstranim. Ja
sam se slo�ila. Drugi je lije�nik � kirurg � izvr�io operaciju. Nije to bila velika
operacija, i nakon nje su mi oba lije�nika rekla da je made� potpuno odstranjen;
nije bilo nikakva znaka da se bilo gdje �to pro�irilo.�
�Da, sje�am se da je to Mittelman rekao.� U to je vrijeme Nim bio malo zabrinut,
ali ga je lije�nik uvjeravao da je to samo mjera opreza za budu�nost, ni�ta vi�e.
Kako je Ruth upravo naglasila, to se dogodilo prije �est godina. Nim je bio
zaboravio pojedinosti. Do sada.
�Ali lije�nici nisu bili u pravu�, re�e Ruth, glas joj se sti�ao dok nije postao
jedva �ujni �apat. �Postojale su stanice raka � melanoma. One su se pro�irile.
Sada... sada su se jo� vi�e pro�irile... mojim tijelom.�
Jedva da je uspjela istisnuti posljednje rije�i. Tada, kao da je brana bila predugo
susprezana i sada je pukla, njena se samokontrola potpuno rastopi. Dah joj iza�e u
obliku jecaja, cijelo joj se tijelo po�ne tresti u jakom pla�u.
Trenutak je Nim nemo�no pogleda, nije bio u stanju razumjeti �to je upravo �uo.
Tada prevlada stvarnost. S vrtlogom osje�aja � u�asa, krivnje, tjeskobe,
sa�aljenja, ljubavi � on po�e k Ruth i stisne je u naru�je.
Poku�a je utje�iti �vrsto je dr�e�i, pritisnuv�i njeno lice uz svoje. �Moja draga,
moja najdra�a ljubavi, za�to mi, nikad nisi rekla? Za�to iniL zaboga nisJLrekla?
�,,,,_�
Fiir*l***
Njen je glas bio prigu�en suzama. �Nismo bili bliski... nismo se vi�e ljubili...
onako kako smo to prije �inili... Nisam �eljela samo sa�aljenje ... tebe je drugo
zanimalo ... druge �ene ...�
Preplavi ga val stida i gnu�anja nad samim sobom. Instinktivno, osloba�aju�i Ruth
padne na koljena pred njom i dr�e�i joj ruke zamoli: �Kasno je da molim za
opro�taj, ali to ipak �inim. Bio sam prokleta budala, slijepa, sebi�na...�
Ruth odmahne glavom. Karakteristi�no za nju, vrati joj se dio samokontrole. �Ne
mora� to sve re�i.�
��elim to re�i jer je to istina. Nisam to prije uvi�ao. Sad uvi�am.�
�Ve� sam ti rekla, ne �elim ... samo sa�aljenje.�
On je nagovori: �Pogledaj me!� Kad ga je pogledala, on nje�no re�e: �Ljubim te.�
�Jesi li siguran da to ne govori� samo zbog...?�
�Rekao sam da te ljubim i to i mislim. Mislim da sam te uvijek i ljubio, samo �to
sam postao sav zbunjen i glup. Trebalo je ne�to poput ovoga da bih uvidio...�
Zaustavi se, a tada ponovno mole�ivo upita: �Je li prekasno?�
�Nije�, Ruth se nasmije�i sablasnim smije�kom. �Nikad te nisam prestala ljubiti,
�ak i kad si se pona�ao kao svinja.�
�Priznajem, bio sam svinja.�
�Dakle�, re�e Ruth, �mislim da ne�to dugujemo doktoru Levinu.�
�Slu�aj, najdra�a�, tra�io je rije�i, poku�avaju�i je ohrabriti. �Zajedno �emo se
boriti protiv toga. U�init �emo sve �to je medicinski mogu�e. I ne�emo vi�e
govoriti o odvajanju ili rastavi.�
Ona �e glasno, jako: �Nikada nisam ni �eljela ni jedno. Oh, Nim, dragi, zagrli me!
Poljubi me!�
On to u�ini. I tada, kao da nikada nije ni postojao, osje�aj razdvojenosti me�u
njima nestane.
Upita je: �Jesi li preumorna da mi sve ka�e�? No�as? Sada?�
Ruth odmahne glavom. ��elim ti re�i.�
Slijede�i sat ona je govorila a Nim je slu�ao, povremeno ubacuju�i poneko pitanje.
Saznao je da je otprilike prije osam mjeseci Ruth primijetila malenu izbo�inu na
lijevoj strani vrata. Doktor Mittelman je oti�ao u mirovinu prije godinu dana.
Oti�la je doktoru Levinu.
Doktor je bio sumnji�av, i naredio je da se izvr�i cijeli niz pretraga, uklju�uju�i
rendgensko snimanje prsiju, pregled jetre i kostiju. Zama�ne pretrage obja�njavaju
Ruthino izbivanje iz ku�e koje je Nim primijetio. Rezultati su pokazali da su se
stanice melanoma, koje su mirovale �est godina, iznenada probudile i pro�irile
cijelim tijelom.
�Onog dana kad sam to �ula, nisam znala �to bih rekla ili mislila�, re�e Ruth.
�Bez obzira na to �to nije valjalo me�u nama, trebalo je da mi ka�e��, pobuni se
Nim.
��inilo se da si zaokupljen s tako mnogo drugih stvari. To je bilo otprilike u
vrijeme kad je VValter stradao u eksploziji u centrali La Mission. U svakom slu�aju
odlu�ila sam da to zadr�im za sebe. Kasnije sam se pobrinula da budem sigurna u
svakom slu�aju.�
�Tvoji roditelji ne znaju?�
�Ne.�
Nakon rezultata pretraga, nastavila je Ruth, ona je po�ela odlaziti u mjesnu
bolnicu na kemoterapiju i imu-noterapiju koje se vr�e ambulantno. I to obja�njava
jo� vi�e odsutnosti od ku�e.
Zbog lije�enja povremeno joj je bilo mu�no, i izgubila je na te�ini, ali je oboje
uspjela sakriti. Nimovo �esto izbivanje iz ku�e to joj je olak�alo.
Nim stavi glavu me�u ruke. Njegov je stid postajao sve dublji. Pretpostavljao je da
se Ruth u to vrijeme sastajala s drugim mu�karcem, dok je ona �itavo vrijeme ...
Kasnije, re�e Ruth, doktor Levin joj je rekao da postoji novi na�in lije�enja u
Sloan-Ketteringovu institutu u New Yorku. Vjerovao je da bi valjalo oti�i onamo i
vidjeti. Ruth je po�la � na dvije sedmice i jo� jedan niz pretraga.
To je bilo vrijeme kad Ruth nije bila kod ku�e i kad je Nim ravnodu�no na to mislio
i u njenoj odsutnosti vidio smetnju za svoju udobnost.
Bio ie bez riie�i.
��to je u�injeno, u�injeno je�, re�e mu Ruth. �Nikako nisi mogao znati.�
Nim postavi pitanje kojeg se bojao: ��to ka�u o budu�nosti � kakva je prognoza?�
�Prvo, nema lijeka. Drugo, prekasno je za operaciju.� Ruthin glas je bio �vrst.
Pona�ala se gotovo normalno. �Ali mo�da je preda mnom jo� mnogo godina �ivota, iako
to nikada ne�emo saznati do kraja. Ne znam ni to da li �e mi lije�enje kakvo
provodi Sloan-Ketterin-gov institut pomo�i ili ne. Lije�nici u institutu rade na
metodi koja upotrebljava mikrovalove da bi podigla temperaturu tumora, nakon �ega
slijedi zra�enje koje mo�e � ali ne mora � uni�titi tkivo tumora.� Blijedo se
nasmije�i. �Kao �to mo�e� zamisliti, prona�la sam o tome sve �to sam mogla.�
�Htio bih razgovarati s doktorom Levinom � sutra�, re�e Nim, a onda se ispravi.
�Zapravo danas, kasnije. Ima� li ne�to protiv toga?�
�Da li imam ne�to protiv?� Ruth uzdahne. �Ne, nemam ni�ta protiv. Tako je divno
imati nekoga na koga se mo�e� osloniti. Oh, Nim, tako sam te trebala!�
Ponovno je zagrli. Uskoro zatim utrne svjetlo i povede je u spava�u sobu.
Prvi put nakon mnogo mjeseci, Ruth i Nim su spavali u istom krevetu, i kasnije,
rano ujutro, kad se pojavljivala zora, vodili su ljubav.
12. POGLAVLJE
O�trica no�a bijesnu. Krv �ikne. Nim osjeti slabu mu�ninu promatraju�i proces
kastriranja.
Kraj njega nasmije se gospodin sudac Yale. �Budite zahvalni �to ste predodre�eni da
budete �ovjek a ne junac.�
Njih su dvojica stajali na uskoj galeriji iznad obora za stoku, dijela tovili�ta
stoke u srcu poljoprivrednog dijela Kalilornije � u dolini San Joaquin. Tovili�te
stoke bilo je jedan od posjeda obiteljskog trusta Yale.
�Pomisao na bilo koje mu�ko bi�e kojemu odre�u spol �ini me poti�tenim�, re�e Nim.
Rano jutros je doletio ovamo kako bi umutio Paula Yalea u odnose elektri�ne
energije i poljopriviredft��Ka-
lifornijski farmeri su bili veliki potro�a�i struje, poljoprivreda i prate�a
industrija tro�ili su desetinu ukupne proizvodnje GSP&L kompanije. Bez elektri�ne
struje, uvenula bi poljoprivreda koja je bila neophodna za ekonomiku dr�ave.
Kasnije tog dana, biv�i sudac Vrhovnog suda pojavit �e se kao slu�beni predstavnik
GSP&L kompanije na regionalnoj raspravi o projektu Tunipah. Bila je to jedna u nizu
rasprava Komisije za energetiku � neki su to zvali putuju�a predstava � na koju su
pozvali mjesne vo�e i gra�ane da svjedo�e o potrebi energije u njihovim podru�jima.
Farmeri doline San Joaquin, koji su u smanjenju elektri�ne energije vidjeli
prijetnju za svoj opstanak, ve� su bili me�u najupornijim zagovornicima Tunipaha.
Neizbje�no, bit �e tamo i opozicije.
Jo� uvijek promatraju�i aktivnost ispod njih, Yale odgovori Nimu: �Znam �to mislite
o uklanjanju mu�ko-sti � �ak i kod �ivotinja. To je donekle �teta, ali je
istovremeno i potreba. Kad ste poljoprivrednik, na to �ak ni ne pomislite.�
�Da li vam je drago �to ste i vi farmer?�
�Farmer samo s pola radnog vremena? Ne znam.� Starac se namr�ti. �Najvi�e sam
vremena proveo pregledavaju�i financijske izvje�taje ne bih li prona�ao razlog
za�to ova ili ona akcija na�eg obiteljskog trusta ne donosi dobit.�
�To �to se upravo doga�a izgleda uspje�no�, re�e Nim.
�Da, uspje�no je, ali prokleto skupo.�
Promatrali su postupak �upisivanja�, pri �emu je telad, ro�ena na pa�njacima i �est
mjeseci tamo odgajana, dovedena u uzgajali�te gdje �e je utoviti za tr�i�te.
Pet kravara � ljudi srednje dobi u trapericama obavljali su cijelu tu operaciju.
Sve bi zapo�injalo time da su odvojili pola tuceta teladi i zatvorili ih u okrugli
obor. U oboru, duga�kim �tapovima s elektri�nom strujom na vrhu, telad bi natjerali
u uski betonski hodnik �iji su se zidovi dizali iznad njihovih glava, ali su bili
otkriveni na vrhu. Otopina insekticida obilno se prolijevala preko svake �ivotinje,
kakQ bi Se Ubile sve li�inke i svi inspkti na nini
Hodnik je s u�asnom ncizbje�no��u, pomisli Nim, vodio u metalni kavez koji se
hidrauli�kim na�inom stiskao. Kad bi �ivotinja u�la u kavez, on bi se stisnuo tako
da su njegove stranice �vrsto dr�ale tele na miru, glava mu je bila izvan kaveza, a
tijelo podignuto iznad zemlje. Prepla�ena �ivotinja je o�ajni�ki tulila s pravom,
kako �e slijede�ih nekoliko minuta pokazati.
Prvo je u svako uho ubrizgano motorno ulje koje �e ubiti krpelje. Zatim se
injekcija s otopinom protiv crva ubrizgavala u usta. Nakon toga, o�tri dijelovi oba
roga su odsje�eni jakim �karama tako da je ostao izlo�en samo mekani dio koji je
krvario. Istovremeno se osjetio i mu�an vonj spaljene dlake i ko�e od utiskivanja
usijanog elektri�nog �iga na bok �ivotinje.
Tada se dodirom jedne poluge uz pi�tanje zraka kavez okrenuo za devedeset stupnjeva
na stranu. U dijelu koji je do sada bio dno, sada su se vidjela mala vrata�ca, koje
je kravar otvorio. Kroz ta je vrata proturio limenku sa dezinfekcijskim sprejem i
na�trcao spolne organe �ivotinje. Odla�u�i limenku, posegao je za no�em. Posegav�i
rukom unutra, prerezao je mo�nju, zatim bi prstima provjerio, izvukao i obrezao
testise koje bi bacio u posudu kraj sebe. Jo� jednom bi dezinfekcijskim sprejem
na�trcao sada otvorenu ranu koja je krvarila, i cijela je operacija bila zavr�ena.
Junac, kojemu su sada oduzeli svaku �elju osim da se hrani, ubrzo �e se utoviti.
Hidrauli�ni kavez se otvarao. Jo� uvijek tule�i, �ivotinja je potr�ala u drugi
obor.
Za to je od po�etka do kraja trebalo manje od �etiri minute.
�Br�e je i jednostavnije nego je nekada bilo�, re�e Yale. �U doba mojeg djeda, pa i
kasnije, sve donedavno, najprije je trebalo lasom uhvatiti telad, zavezati ih, a
tek onda su se mogli u�initi svi ti zahvati koje ste upravo promatrali. Danas na�i
kravari rijetko ja�u: neki �ak i ne znaju jahati.�
Nim upita: �Je li moderniji na�in i jeftiniji?�
�Trebalo bi da bude, ali nije. Ubijaju nas inflacijske cijene svega � rada,
materijala, hrane, elektri�ne energije � osobito elektri�ne energije. Ova se cijela
operacija obavlja na struju. Mi upotrebljavamo struju za mlin koji melje i mije�a
hrainA jkj. �etrdeset ti
goveda. A jeste li znali da u oborima cijelu no� gore jake svjetiljke?�
�Koliko sam shvatio, to je zbog toga da bi goveda vidjela jesti�, re�e Nim.
�To�no. Ona manje spavaju, vi�e jedu i br�e se tove. Ali na�i ra�uni za elektri�nu
struju su astronomski.�
Nim zamumlja melodiju: ��ini mi se da sam tu pjesmu ve� �uo�, a Yalc se nasmije.
�Zvu�i poput potro�a�a kojeg boli trbuh, zar ne? Dakle, danas i jesam takav
potro�a�. Rekao sam direktoru trusta lanu Norrisu da smanji tro�kove, da �tedi, da
prona�e gdje se nepotrebno rasipa, da �uva. Moramo tako raditi.�
Nim se na kratko vrijeme sreo s Norrisom tog jutra. Bio je to tmuran, ozbiljan
�ovjek pedesetih godina, koji je imao svoj ured u gradu a uz Yeleov trust vodio je
jo� nekoliko poduze�a. Nim je shvatio da je Norris vi�e volio dok je Paul Yale bio
u Washingtonu te se nije mije�ao u poslove trusta.
�Ono �to bih ja volio, bilo bi prodati ovo poduze�e i jo� nekoliko od onih koje je
ostavio moj djed, ali sada za to nije prikladno vrijeme�, re�e Yale.
Dok su razgovarali, Nim je nastavio promatrati tijek rada ispod njih. Ne�to ga je
zbunjivalo.
�Ovo posljednje tele, i ono prije njega nisu bili kastrirani. Za�to?� Upita.
Kravar koji je bio nedaleko od njih i �uo Nimovo pitanje, okrene se. Imao je
crnomanjasto, meksikan-sko lice i �iroko se cerio. Isto se tako cerio i gospodin
sudac Yale.
�Nim, mladi�u�, re�e starac. Nagne se naprijed, govore�i mu u povjerenju. �Ne�to
sam vam morao re�i. Ova dva posljednja teleta bila su junice.�
Objedovali su u Fresenu u Windsorskoj sobi hotela Hilton. Za vrijeme objeda, Nim je
nastavio s obavje�tavanjem zbog kojeg je i do�ao. Vidio je da je to bio lak
zadatak. �im bi se pojavila neka �injenica ili statisti�ki podatak, istog bi ga
trenutka gospodin Yale zapamtio. Rijetko je kada tra�io da mu se ne�to ponovi, a
njegova su pronicava pitanja pokazivala brzinu shva�anja i mogu�npsL.,sagle4avanja
cjelovite slike. Nim se
nadao da �e i njegove du�evne snage biti tako velike kad mu bude osamdeset godina.
Velik dio njihovog razgovora kretao se oko vode. Devedeset posto elektri�ne struje
koju su tro�ili poljoprivrednici bujne doline San Joaquin, bilo je upotrijebljeno
za crpke koje su iz bunara izvla�ile vodu za navodnjavanje. Zbog toga bi prekid u
opskrbi elektri�nom energijom mogao biti katastrofalan.
�Sje�am se te doline, kad je njen ve�i dio bio pustinja�, podsjeti se Paul Yale.
�To je bilo tisu�u devetsto dvadesetih godina. Bilo je vremena kad nitko nije
vjerovao da �e ovdje i�ta mo�i rasti. Indijanci su je nazivali .Prazna dolina'�.
�Oni nisu poznavali elektrifikaciju poljoprivrede.�
�Da. Ona je napravila prava �uda. Kako glasi onaj stih iz Izaije? .Pustinja �e se
razveseliti i procvasti poput ru�e'�. Yale se nasmije. �Mo�da �u to mo�i ubaciti u
svjedo�enje. Stih ili dva iz biblije znak je dru�tvenog polo�aja, zar ne?�
Prije nego je Nim mogao odgovoriti, njihovu stolu pristupi maltre d'hotel i re�e:
�Gospodine Yale, imate telefonski poziv. Ako �elite, mo�ete razgovarati od stola
doma�ice.�
Starac je izbivao nekoliko minuta. Nim ga je mogao vidjeti na drugom kraju sobe
kako ne�to pi�e u notes dok je istovremeno pa�ljivo slu�ao ono �to su mu govorili
preko telefona. Kad se vratio do stola, sav je blistao i notes mu je jo� uvijek bio
otvoren.
�Dobre vijesti iz Sacramenta, Nim. Mislim da su to izvrsne vijesti. Jedan pomo�nik
guvernera �e biti prisutan na raspravi danas poslije podne. On �e pro�itati izjavu
da guverner �vrsto podr�ava planove za Tuni-pah. Upravo daju takvu izjavu za �tampu
iz guvernero-vog ureda.� Yale baci pogled na svoje bilje�ke. �Ona govori o .osobnoj
uvjerenosti, nakon pa�ljivog prou�avanja, da je razvoj Tunipaha bitan za razvoj i
prosperitet Kalifornije'!�
�Dakle�, re�e Nim, �stvarno ste to izvukli, �estitam.�
�Priznajem da mi je drago.� Stavljaju�i notes u d�ep, Yale pogleda na sat i re�e:
��to ka�ete da se malo razgibamo i pro�e�emo do te rasprave?�
�Pro�etat �u s vama do tamo, ali ne�u u�i.� Nim se naceri. �Sje�ate se, ja sam jo�
uvijek za energetsku komisiju � persona non grata.�
Njihov je cilj bila vije�nica, udaljena desetak minuta �etnje.
Bio je vedar, ugodan dan, i Paul Yale, �ustar u hodanju kao i u svemu ostalom,
hitro je kora�ao. Nakon iscrpnog razgovora prije i za vrijeme objeda, sada su
obojica �utjela.
Nimove se misli, kao �esto u posljednje vrijeme, vrate na Ruth. Od razgovora koji
mu je ranio du�u, kad je saznao da je Ruthin �ivot u opasnosti od kanceroznih
stanica ra�irenih po njenom tijelu, pro�la je sedmica i pol. Osim razgovora s
doktorom Levinom, Nim nije nikome ni�ta rekao. �inilo mu se da nema svrhe izlo�iti
Ruth � kako je ve� vidio da se dogodilo u drugim obiteljima � ogovaranjima i
�pekulacijama.
Stanovi�te doktora Levina nije bilo niti defetisti�-ko niti ohrabruju�e. Rekao mu
je: �Va�a supruga mo�e jo� po�ivjeti mnogo godina normalnog �ivota. Ali tako�er
morate znati da se njeno stanje mo�e pogor�ati iznenada i vrlo brzo. Ipak,
lije�enje � bilo kemoterapi-ja bilo imunoterapija � dat �e joj ne�to ve�e izglede.�
�to se ti�e dodatne terapije, Ruth �e ponovno morati otputovati u New York. Tada �e
se ustanoviti postoji li vjerojatnost da joj nova djelomi�no ispitana terapija u
Sloan-Ketteringovu institutu pomogne ili ne. Za Nima, jednako kao i za Ruth, to je
bilo kao da stoje na odlomljenoj stijeni nad ponorom, pitaju�i se da li �e stijena
izdr�ati ili se survati.
�Jedini savjet koji vam mogu dati, jednak je onome �to sam ve� rekao va�oj
supruzi�, dodao je doktor Levin. ��ivite dan po dan i upotrijebite ga najbolje �to
mo�ete. Nemojte joj dopustiti da odla�e ono �to �eli i mo�e u�initi. Kad pomislim
na sve to, to je dobar savjet svima nama. Sjetite se da i vi i ja mo�emo sutra
pasti mrtvi i od sr�anog udara, ili poginuti u prometnoj nesre�i, a da va�a supruga
ostane na �ivotu jo� mnogo godina.�
Lije�nik je uzdahnuo. ��ao mi je, Nim, to mo�da ^ izgleda kao hrpa gluposti.
Znam ,4s �elite^ ne�to odre-
�eno. Svi mi to �elimo. Ali, savjet koji sam vam dao je najbolji od svih koje vam
mogu ponuditi.�
Nim je prihvatio savjet doktora Levina na taj na�in da je najvi�e vremena �to je
mogao provodio kod ku�e s Ruth. Danas, na primjer, mogao je ostati preko no�i u
Fresnu. Bilo je tu lokalnih razvoja, o kojima bi se mogao korisno obavijestiti.
Umjesto toga, on je uredio da se popodnevnim letom vrati ku�i i da bude kod ku�e do
ve�ere.
Njegove su misli naglo vra�ene u sada�njost primjedbom gospodina suca Yalea: ��ini
se da ima neobi�no mnogo ljudi na ulici za ovo doba dana.�
Nim je bio zami�ljen. Sada pogleda oko sebe. �U pravu ste. Zaista ih ima mnogo.�
Ulice koje su mogli vidjeti, bile su pune pje�aka koji su se svi �urili u istom
smjeru � o�ito prema vije�nici. Neki su se �urili, kao da im je bilo stalo da
stignu prije drugih. I automobili su se slijevali u istom smjeru, i ve� se pojavio
prometni zastoj. Me�u putnicima u automobilima kao i me�u pje�acima, �inilo se da
prevladavaju �ene i tinejd�eri.
�Mo�da se saznalo da �ete se i vi tu pojaviti�, re�e Nim.
Starac se nasmije. ��ak da je to i to�no, ja ne posjedujem magnetizam da bih mogao
privu�i takvu masu.�
Stigli su do travnatog �etali�ta pred vije�nicom. Bilo je puno ljudi.
�Ako �elite ne�to saznati, najbolji je na�in da pitate�, re�e Yale. Dotakne ruku
postarijeg �ovjeka u radni�kom odijelu i upita: �Oprostite. Htjeli bismo saznati
za�to ovdje ima tako mnogo ljudi.�
�ovjek ga pogleda s nevjericom: �Vi niste �uli?�
Yale se nasmije�i. �Zato i pitam.�
�Radi se o Cameronu Clarkeu. On dolazi ovamo.�
�Filmski glumac?�
�A tko bi drugi? Govorit �e ne�to na nekoj vladinoj raspravi. Na radiju je bio
cijelo jutro. I na TV, tako mi barem moja �ena re�e.�
Nim upita: �Na kakvoj vladinoj raspravi?�
�Odakle da ja znam? I koga je briga? Samo ga �elim vidjeti. To je sve.�
Paul Yale i Nim izmijeni�e poglede kad im je ista misao pala na pamet.
�Saznat �emo dovoljno rano�, re�e Paul Yale.
Po�eli su se probijati bli�e vije�nici, funkcionalnom, nezanimljivom zdanju sa
stepenicama na ulazu. Istovremeno s druge strane pribli�i se crna limuzina s
policijskom pratnjom. Za�uje se povik, pa onda jo� jedan. �Evo ga!� Masa navali
naprijed.
Pojavi se jo� policajaca. Oni su raskr�ili prilaz limuzini do podno�ja stepenica.
Kad se auto zaustavio, uniformirani voza� isko�i i otvori stra�nja vrata. Pojavi se
nizak, slaba�an mu�karac. Imao je �upu plave kose i nosio lagano, svijetlosme�e
odijelo. Masa povikne:
�Cameron! Zdravo, Cameron!� Netko je zapo�eo kli-cati, a ostali su prihvatili.
Poput nekog kralja, Cameron Clarke odmahne rukom kao odgovor.
On je tog trenutka bio jamstvo Hollywooda da �e se sve ulaznice za film prodati.
Njegovo su dje�a�ko, lijepo, ugodno lice poznavali milijuni obo�avatelja od
Clevelenda do Kalkute, od Seattlea do Sierra Leone, od Brooklvna do Bagdada. �ak su
i uzvi�eni suci Vrhovnog suda �uli za njega, �to je trenutak ranije potvrdio Paul
Sherman Yale. Sama prisutnost Clarkea bilo gdje, bila je dovoljna da izazove takve
izraze obo�avanja koji su gotovo grani�ili s pobunom. Policija Fresna, o�ito
svjesna toga, �inila je sve kako bi sada zadr�ala masu pod nadzorom.
Novinski fotoreporteri koji su snimali dok se limuzina zaustavljala, nastavljali su
snimati, kao da im filmovi nisu imali kraja. Ekipa TV-izvjestitelja koja ga je
�ekala, sad se pribli�i filmskoj zvijezdi.
Slijedio je intervju.
Novinar (s velikim po�tovanjem): Gospodine Clarke, za�to ste ovdje?
Cameron Clarke: Ovdje sam kao skroman gra�anin da bih prosvjedovao protiv lo�e
zami�ljenog, prljavog i potpuno nepotrebnog plana koji �e oskvrnuti veli�anstveno,
netaknuto podru�je Kalifornije poznato pod imenom Tunipah.
Novinar: Gospodine, to su o�tre rije�i. Ho�ete li objasniti za�to tako osje�ate?
C. Clarke: Naravno. Plan Tunipah je lo�e zami�ljen, jer je protiv �ovjekove

okoline. Prljav je, jer mu je cilj da donese dobit Golden State Povver and Light
kompaniji, kojoj ona nije potrebna. Nepotreban je, jer postoji mogu�nost drugog
izvora energije, osim toga, �tednja mo�e smanjiti potrebu za energijom vi�e nego je
Tunipah mo�e proizvesti.
Nim i Paul Yale bili su dovoljno blizu da mogu �uti. �On recitira tekst napamet�,
ljutito �apne Nim. �Pitam se koji je neobavije�teni idiot napisao taj tekst za
njega.�
Novinar: Koji je to drugi izvor energije? C. Clarke: Sun�eva energija.
Novinar: Vjerujete da nam je sada solarna energija dostupna?
C. Clarke: Bezuvjetno. Ipak, nema potrebe za �urbu, �ak ni za solarnu energiju.
Pri�e koje �ujemo o pomanjkanju energije jednostavno su taktika zastra�ivanja �
propaganda �to je objavljuju energetske kompanije.
Jedan je gledalac viknuo: �To je pravi momak! Ca-meron! Tako se govori svinjama!
Recite im to!�
Glumac pogleda prema gore, mahne rukom u znak da je �uo, i nasmije�i se.
Nim re�e svom pratiocu: �Mislim da sam dovoljno �uo. Ako nemate ni�ta protiv,
gospodine Yale, krenut �u prema sjeveru, i ostaviti vas na raspravi. �ini se da �e
to biti prava predstava.�
�Znam tko �e biti zvijezda programa�, tu�no re�e YaJe. �To ne�u biti ja. U redu,
Nim, krenite. Hvala za svu pomo�.�
Dok se Nim laktovima probijao kroz masu, Yale zovne policajca i poka�e mu svoju
legitimaciju. Trenutak kasnije, neprimije�en, u�ao je pod pratnjom u vije�nicu.
TV-intervju s Cameronom Clarkeom se nastavljao.
�Zapravo, kad uhvatite Camerona Clarkea samoga, ustanovite da je on pristojan
momak�, slijede�eg je dana rekao Oscar O'Brien. �Razgovarao sam s njim. Po-
znajem i nekolicinu njegovih prijatelja. Ima solidan brak i troje djece za kojima
je lud. Ipak, problem je u tome �to se kad god on otvori usta i ka�e ne�to u
javnosti, na to gleda kao da je si�lo s brda Olimpa.�
Glavni savjetnik, koji je bio i na raspravi u Fresnu, podnosio je izvje�taj � uz
pitanja � Ericu Hum-phrevju, Teresi Van Buren i Nimu Goldmanu.
�Kao �to se kasnije otkrilo�, nastavi O'Brien, �glav-vni razlog za�to je Clarke
protiv Tunipaha jest to �to on tamo ima posjed � skloni�te u koje se ljeti sklanja
s obitelji. Imaju konje, ja�u starim stazama, pecaju, ponekad logoruju preko no�i
negdje vani. On se boji da �e na� projekt Tunipah sve to pokvariti, i vjerojatno je
u pravu.�
Eric Humphrev upita: �Zar nije nagla�eno da dobrobit milijuna Kalifornijaca
nadma�uje prazni�ne povlastice jednog pojedinca?�
�Naravno da je nagla�eno�, re�e O'Brien. �Bog zna da sam sve poku�ao unakrsnim
ispitivanjem. Ali, mislite li da je ikome bilo stalo? Nije! Cameron Clarke je bio
protiv Tunipaha, govorio je bog srebrnog ekrana i to je bilo jedino va�no.�
Pravnik zastane a tada, sjetiv�i se ne�ega, nastavi: �Kad je Clarke govorio o
uni�tenju prirodne ljepote, bilo je to kao da govori Marko Antonije nad Cezarovim
mrtvim tijelom, i moram priznati da je bio vrlo dobar. A me�u ljudima naguranim u
dvorani bilo je i onih koji su plakali, govorim ozbiljno � plakali!�
�Ja jo� uvijek mislim da mu je netko napisao tekst�, re�e Nim. �Prema svemu �to sam
�uo, on ne zna toliko mnogo ni o �emu.�
O'Brien slegne ramenima: �To je sada samo od akademske vrijednosti.� Zatim doda:
�Re�i �u vam jo� ne�to. Kada je Clarke zavr�io sa svjedo�enjem i htio oti�i,
predsjedavaju�i mu je poru�io da bi vrlo cijenio njegov autogram. Rekao je da mu je
to za ne�akinju. Prokleti la�ac. Bilo je to za njega.�
Nitko nije spomenuo ono �to jedva da je i bilo vrijedno spomena: da su izvje�taji
na televiziji, radiju i novinama, o kratkom boravku filmskog glumca izbrisali sve
ostale novosti o Tunipahu. U Cronicle Westu i California Examineru izjava guvernera
Kalifornije kojom podr�ava projgkt Tunipah pojavila se kao mali od-
<y � :il' ,1 ,;!,:.>:
lomak na kraju velikog izvje�taja o Clarkeu. Na televiziji nije uop�e bila
spomenuta. �to se ti�e pojave Pau-la Shermana Yalea, nitko ga nije ni spomenuo.
13. POGLAVLJE
Instinkt je govorio Nancy Molineaux da je na ne�to nai�la. Mo�da na glavnu pri�u,
iako je do sada sve bilo bez oblika i nestvarno. Bilo je tu i problema. Jedan je
bio u tome, �to ona zapravo nije znala �to tra�i. Drugi, �to je morala obavljati
ostale izvjestiteljske poslove za California Examiner, a to je ograni�avalo vrijeme
za njeno mutno ispitivanje. Jo� joj je bilo te�e �to se nije nikome povjerila do
sada, osobito ne uredniku gradske rubrike Exa.min.era, koji je uvijek bio u nekoj
ludoj trci za rezultatima, i nikada nije mogao razumjeti da su ponekad prepredenost
i strpljivost korisna oru�a dobrog novinara. Nancy je posjedovala oba ta svojstva.
Slu�ila se njima od godi�nje skup�tine dioni�ara Golden State Power and Light
kompanije, kada joj je Nim Goldman ljutito predlo�io: �Za�to ne ispitate njega!�
�Njega� se odnosilo na Davevja Birdsonga.
Goldman je to naravno rekao u ljutnji, i nije o�ekivao da �e ga Nancv shvatiti
ozbiljno. Ali, nakon razmi�ljanja, ona je to ozbiljno shvatila.
Birdsong ju je otprije zanimao. Nancv nije vjerovala ljudima koji su uvijek na
strani pravednosti i potla�enih, ili barem �ele da ljudi povjeruju kako su na
njihovoj strani, kao �to je to �inio Davey Birdsong. Iz iskustva je znala da su to
obi�no slobodoumni popula-tori i dobro�initelji najprije zainteresirani za vlastitu
korist, a svi ostali dolaze daleko iza njih i dobivaju samo mrvice koje ostanu.
Mnogo je toga osobno iskusila � jednako me�u crna�kim kao i me�u bijelim
stanovni�tvom.
Gospodin Milo Molineaux nije bio slobodoumni dobro�initelj. Bio je gra�evinski
poduzetnik, koji je cijelog �ivota imao i te�io samo jednom, jasno odre�enom cilju
� da od siroma�nog dje�aka crnih roditelja iz
poljoprivredne Louisiane postane bogat �ovjek. U tome je uspio, u�inio je to na
po�ten na�in, i danas je gospodin Molineaux bio zaista veoma bogat.
Pa ipak, Nancv je znala, njen je otac u�inio daleko vi�e za ljude vlastite rase �
osiguravaju�i im stalno zaposlenje, pristojne pla�e i ljudsko dostojanstvo � nego
tisu�u politi�kih aktivista i njima sli�nih koji se (kao �to se govorilo) �nikada
nisu morali brinuti za pla�u.�
Prezirala je neke liberale, uklju�uju�i i one bijelce koji su se pona�ali kao da
oni osobno moraju okajati tri stotine godina crnog ropstva. Ti su se idioti
pona�ali, kao da Crnac nikada ne mo�e u�initi ni�ta lo�e. Nancv se zabavljala na
taj na�in �to se prema njima odvratno pona�ala, promatrala ih kako to prihva�aju sa
smije�kom i dopu�taju joj da u�ini ono za �to ne postoji isprika, samo zato �to je
bila Crnkinja. Istovremeno je njen prezir prema njima rastao.
Nije prezirala Nima Goldmana. Zapravo � iako bi ta �injenica zabavljala Nima �
zavoljela ga je i divila mu se.
Goldman je mrzio pomisao na nju, i Nancv je to znala. Otvoreno ju je mrzio ne
poku�avaju�i to sakriti. Mrzio ju je kao novinara i kao �enu. Nancv je bila
savr�eno sigurna da boja njene ko�e nema veze s tom mr�njom. Jednako bi je jako
mrzio da je bila bijela, �uta, ili ljubi�asta. Kad se radilo o njegovoj mr�nji
prema Nancv Molineaux, Nim Goldman je bio slijep za boje.
Tako je i trebalo biti. Nancv ga je zbog toga po�tovala.
Na perverzan na�in � shvatila je da je to bilo perverzno � njoj se prili�no
dopadalo da ga razljuti. To je tako prokleto osvje�avalo! Pa ipak, �to je bilo
dosta, bilo je dosta. Dva puta ga je nabila na kolac, dobro i istinski, ali nije
bilo po�teno da tako nastavi. Osim toga, kurvin je sin bio hrabar i po�ten, �to je
bilo mnogo vi�e nego se moglo re�i za ve�inu onih la�nih propovjednika koji su se
pojavljivali na raspravi gdje je Goldman rekao �to je mislio i zbog toga kasnije
bio ka�njen.
O toj je raspravi Nancv napisala �lanak kako je .morala, ier se Donosila da ie
Donaim-iie i naiva�niie �r
dobar novinar. To je zna�ilo da bude bezobziran, a da su vlastiti osje�aji i
emocije drugorazredni. Ali ni�ta od toga je nije spre�avalo da �ali Goldmana i da
mu u duhu �eli dobro.
Ako ga ikada bolje upozna � �to je bilo manje vjerojatno � mo�da �e mu jednog dana
to ispri�ati.
U me�uvremenu, razmi�ljala je Nancy Molineaux, bilo je neke logike i pravde u tome
da kad je ve� napustila Goldmana kao cilj svojih napada, svoju pa�nju usmjeri na
Davevja Birdsonga.
Sasvim sigurno, Birdsongu se nije divila, jer je ve� sada � na po�etku ispitivanja
� bila uvjerena � da se on pretvara i da je vjerojatno lopov.
Po�ela je, uskoro nakon godi�nje skup�tine dioni�ara GSP&L kompanije, tiho
ispitivati Birdsongovu grupu �energija i svjetlo narodu�. Za to joj je trebalo
nekoliko mjeseci jer je radila u slobodno vrijeme, kojeg u toku duljeg razdoblja
nije uop�e imala. Ali rezultati, iako spori, bili su zanimljivi.
Nancy je saznala da je Birdsong osnovao grupu prije �etiri godine kad su inflacija
i pove�ana cijena nafte uzrokovala osjetno povi�enje cijena elektri�noj energiji i
plinu. Bez sumnje, porast cijena najvi�e je pogodio obitelji s niskim i srednjim
prihodima. Birdsong se proglasio za�titnikom naroda.
Njegova razmetljivost privukla je pa�nju sredstava javnog informiranja, a on se
time okoristio vrbuju�i tisu�e novih �lanova grupe. Da bi to postigao, Birdsong je
zaposlio malu vojsku studenata koji su odlazili od ku�e do ku�e i sakupljali novac.
Nancy je uspjela prona�i nekolicinu � sada biv�ih studenata � koji su radili za
Birdsonga. Svi, bez iznimke, bili su ogor�eni svojim iskustvom.
�Mislili smo da radimo ne�to uzvi�eno, poma�u�i zapostavljenima�, rekao je Nancy
neki arhitekt, biv�i student. �Ali, otkrili smo da onim �to smo radili uglavnom
poma�emo Daveyju Birdsongu.�
Njen dojavljiva� nastavi: �Kad smo krenuli od ku�e do ku�e, nosili smo molbe koje
je Birdsong dao tiskati. Molbe su bile naslovljene na guvernera, dr�avni Senat,
Komisiju komunalnih slu�bi � koga god se sjetite. One su tra�ile ,smanjene cijene
komunalnih usluga za te�ko optere�ene potra�a,�el i mi, SJ�o i�li od vrata do
vrata tra�e�i ljude da ih potpi�u. K vragu! � tko to ne bi potpisao? Svi su
potpisali.�
Drugi sakuplja� � mlada �ena koja je u isto vrijeme pristala da razgovara s Nancy �
nastavi pri�u: �Re�eno nam je da, �im budemo imali potpis � ne prije � objasnimo da
pripremanje molbi stoji novaca. Prema tome, ne bi li svi, molim, pomogli tu
kampanju, odvajaju�i za to tri dolara, �to je istovremeno bila godi�nja �lanarina
grupe ,energija i svjetlo narodu'? Za to vrijeme, ljudi s kojima smo razgovarali
povjerovali su da nam ne�to duguju za na� trud � bila je to lukava psihologija, a
Birdsong je majstor u tome � i bilo je vrlo malo ljudi, pa �ak i me�u
najsiroma�nijima, koji nam nisu dali tri dolara.�
�Mislim da u tome nije bilo ni�ta nepo�teno�, re�e mladi arhitekt, �osim ako ne
nazovete nepo�tenim sakupljanje daleko vi�e novaca nego je bilo potrebno za vo�enje
grupe p&lfp. Ali, ono �to je zaista bila prijevara, bio je Birdsongov postupak sa
studentima koji su sakupili novac.�
�Birdsong nam je obe�ao jedan dolar od svaka tri sakupljena�, nastavi mlada �ena.
�Ali je inzistirao na tome da mu najprije predamo sav novac � da bi mogao biti
zaveden u knjige � kako je on govorio, a kasnije �e nas isplatiti. Dakle, isplatio
nas je zaista kasnije, mnogo kasnije. Pa �ak i tada dobili smo samo �etvrtinu od
onoga �to nam je bio obe�ao � dvadeset i pet centi od svaka tri dolara, a ne dolar
kako je rekao. Naravno, sva�ali smo se s njim, ali rekao je samo to da smo ga
pogre�no razumjeli.�
Nancy Molineaux upita: �Niste imali ni�ta napismeno?�
�Ni�ta. Vjerovali smo mu. Kona�no, on je bio na strani siroma�nih a protiv velikog
kapitala � ili, barem smo tako mislili.�
�Osim toga, Birdsong je bio pa�ljiv�, doda arhitekt. �Kasnije smo shvatili da je sa
svakim od nas razgovarao posebno. Na taj na�in nije bilo nikakvih svjedoka. Ali,
ako smo pogre�no razumjeli, tada smo ga svi jednako � pogre�no � razumjeli.�
�Nismo ga pogre�no razumjeli�, re�e mlada �ena. �Birdsong ie obi�na varalica.�
.*....._...... ------ . ' **�-..
Nancy Molineaux upitala je ovo dvoje biv�ih sakuplja�a, kao i ostale, koliko
otprilike misle da je bilo sakupljeno novaca. Birdsong je u svojoj izjavi za
javnost rekao da grupa p&lfp ima dvadeset i pet tisu�a �lanova. Ali, ve�ina ljudi s
kojima je Nancy Molineaux razgovarala, mislili su da je brojka osjetno ve�a � mo�da
trideset i pet tisu�a. Ako je bilo tako, i ako se oduzme novac koji je platio
sakuplja�ima, prihod grupe p&lfp prve godine bio je otprilike stotinu tisu�a dolara
pla�enih sakuplja�ima, i to ve�inom u gotovini.
�Ne �alite se�, rekao je arhitekt kad mu je Nancy iznijela tu svotu kao vjerojatni
prihod. �Birdsong je u dobrom poslu.� Zatim doda �alosno: �Ja sam, vjerojatno, u
pogre�nom.�
Nancy je jo� ne�to saznala � sakupljanje novca se nastavljalo.
Davey Birdsong je jo� uvijek upo�ljavao studente � uvijek je postojala nova
generacija kojoj je trebalo povremeno zaposlenje i novac. A cilj je bio sakupiti
nove godi�nje �lanarine i obnoviti stare. O�ito, Birdsong nije vi�e varao studente;
shvatio je da s tim ne mo�e i�i unedogled. Ali, nema sumnje, da se lijepa svota
gotovine slijevala u p&lfp grupu.
�to je Birdsong radio tim novcem? �inilo se da nema jednostavnog odgovora na to
pitanje. Istina, on je osiguravao aktivnu, glasnu opoziciju protiv Golden State
Power and Light kompanije na nekoliko fronta � povremeno i uspje�no � i mnogi
pripadnici p&lfp grupe su vjerovali da je to vrijedno novca koji su uplatili. Ali
Nancy je u to sumnjala.
Uz pomo� jednog knjigovo�e i s malo aritmetike, dopu�taju�i �ak vrlo obilne izdatke
i pla�u za Birdson-ga, prona�la je da on nije nikako mogao potro�iti vi�e od
polovine prihoda. A �to je s ostatkom? Najvjerojatnija pretpostavka je bila da ga
je Birdsong uzimao sebi.
Ali, Nancy to nije mogla dokazati. Jo� ne.
Njen savjetnik knjigovo�a rekao joj je da bi mo�da Slu�ba unutarnjih prihoda mogla
zatra�iti obra�une od p&lfp i Birdsonga. Ali, on je naglasio da ta slu�ba uvijek
ima premalo slu�benika, zbog toga se veliki dio takozvanih neprivrednih
organizacija nikada ne provjerava i mo�e pro�i s ^
Knjigovo�a je pitao da li Nancy �eli da on povjerljivo obavijesti tu slu�bu?
Njen je nagla�en odgovor bio: ne. Ona nije bila spremna otkucati nikoga.
Knjigovo�a joj je bio na raspolaganju, jer je njen otac bio uva�ena mu�terija
njegovog poduze�a. Isto je bilo i s pravnikom kojeg je �esto unajmljivalo poduze�e
Miloa Molineauxa, i Nancy je dovela oboje biv�ih studenata k tom pravniku te su oni
pred njim dali i potpisali izjavu pod zakletvom. Oboje je dobrovoljno u tom
sudjelovalo.
Ona je pa�ljivo gradila svoj dosje.
Nancy Molineaux znala je i za ostale Birdsongove prihode od predavanja na
sveu�ili�tu i pisanja. U tome nije bilo ni�ta lo�e, pa niti neobi�no, ali to je
samo poja�alo njenu znati�elju o tome �to je Davey Birdsong uradio sa svim tim
novcem.
Osim toga, bilo je i nekog neodre�enog naklapanja � Nancy je to �ula na nekoj
zabavi � da je Davey Birdsong u ime svoje p&lfp grupe zatra�io financijsku pomo� od
Sequoia kluba. Nancy je to smatrala rnalo vjerojatnim, pa �ak kad bi to i bila
istina, bila je uvjerena da poznati Sequoia klub ne bi �elio imati nikakva posla s
Daveyjem Birdsongom i njemu sli�nima. Pa ipak, budu�i da je bila navikla da
provjeri sve izvore, Nancy je izdaleka po�ela i to ispitivati. Do sada bez
rezultata.
Najneobi�nije pitanje pojavilo se jednog sije�anjskog dana, kada je Nancy iz svog
Mercedesa 450 SL vidjela Davevja Birdsonga kako prolazi ulicom u sredi�tu grada. A
da nije pomislila za�to, odlu�ila ga je slijediti. Uvezla je auto u parkirali�te na
bazi samoposlu�ivanja i nastavila ga slijediti pje�ice, zadr�avaju�i se na sigurnoj
udaljenosti kako je ne bi primijetio. Ono �to je iz toga proiza�lo, kao da je uzeto
iz nekog �pijunskog romana.
Iako je Nancy bila uvjerena da je nije mogao primijetiti, Davey Birdsong se pona�ao
kao da je siguran da ga slijede i u�inio je sve da se rije�i pratnje. Najprije je
u�ao u predvorje hotela puno ljudi. Nakon �to se osvrnuo oko sebe, u�ao je u mu�ki
zahod i nakon nekoliko minuta pojavio se s crnim nao�alima i mekim, pustenim
�e�irom, iako je prije toga bio gologlav. Ta promjena nije zbujuj^. jâiu^. Pa.,
jpa.k, njegov je izgle4
sada, bio druga�iji, i ona je shvatila da ga vjerojatno ne bi bila primijetila, da
je bio tako odjeven na po�etku. Iza�ao je iz hotela na sporedna vrata. Daju�i mu
dovoljnu prednost, Nancy ga je slijedila.
Gotovo ga je izgubila jer se, dalje niz ulicu, ukrcao u autobus koji je smjesta
zatvorio vrata i krenuo.
Nije bilo vremena da se vrati po svoj auto, ali na sre�u, nailazio je taksi. Nancy
ga je zaustavila. Nancy je mahnula nov�anicom od dvadeset dolara i rekla voza�u,
nekom mladom Crncu: �Dr�ite taj autobus na oku, ali nemojte da se primijeti da ga
slijedimo. Svaki put kad se zaustavi, �elim vidjeti tko izlazi.�
Voza� ju je smjesta shvatio: �U�init �u to, gospo�o! Samo mirno sjedite, a cijelu
akciju prepustite meni.�
Bio je bistar i pun ideja. Dva puta je pretekao autobus, i svaki put se svrstao u
desnu traku, tako da ga je autobus morao mimoi�i. Kad su oba vozila bila jedno uz
drugo, Nancy je nastojala okrenuti glavu na drugu stranu. Ali, kad god se autobus
zaustavio da prihvati nove putnike ili da neki putnici mogu iza�i, taksi se tako
postavio da ih je ona mogla vidjeti. Dugo, kako joj se �inilo, Birdsong se nije
pojavljivao, i Nancy se po�ela pitati nije li ga ipak izgubila. Tada, otprilike
�etiri milje od mjesta gdje je u�ao, Birdsong si�e.
Mogla ga je vidjeti kako se ogledava.
�To je taj, s bradom�, rekla je voza�u.
�Vidim ga!� Voza� ubrza i pro�e Birdsonga a da nije ni pogled bacio na njega, a
onda se polako zaustavi uz rub plo�nika. �Gospo�o, nemojte se okrenuti! Vidim ga u
ogledalu. Upravo prelazi ulicu.� Nakon jedne ili dvije minute: �Neka budem proklet
ako se ne penje na drugi autobus!�
Slijedili su i taj drugi autobus. Taj je autobus i�ao u suprotnom smjeru od prvoga,
i zapravo ponegdje i�ao istim putem. Ovaj put Birdsong je iza�ao nakon nekoliko
blokova ku�a i ponovno se ogledavao oko sebe. Vrlo blizu, bilo je nekoliko
parkiranih taksija. Birdsong je unajmio prvi, i dok se taksi izvla�io iz
parkirali�ta, Nancy je mogla vidjeti Birdsongovo lice kad je virio kroz stra�nji
prozor.
Odlu�i se za ne�to drugo i re�e: �Pustite ga neka ide. Vratite me natrag u
sredi�tej�,
Nancy je razmi�ljala: nije imalo smisla da isku�ava sre�u. Nadala se da Birdsong
nije primijetio njen taksi kako ga slijedi, ali da je nastavila, on bi to bez
sumnje uo�io. Morala je ostaviti za drugi put da prona�e kamo je i�ao i za�to.
�Isuse, gospo�o, vas je te�ko shvatiti�, prigovori taksist dok su mijenjali smjer
vo�nje. �Najprije ho�ete pratiti momka, i dobro to radimo. Tada odustajete.�
Nastavi se tu�iti: ��ak nisam do�ao ni dovoljno blizu da vidim broj toga momka.�
Budu�i da je on sve uradio najbolje �to je mogao, Nancy odlu�i da mu objasni za�to
nije �eljela do�i tako blizu i mo�da biti primije�ena. On je slu�ao, a onda kimnuo:
�Kop�am!�
Nakon nekoliko minuta, mladi se voza� okrene.
�Jo� uvijek ho�ete saznati kamo je bradonja oti�ao?�
�Da�, re�e Nancy. �to je vi�e razmi�ljala o Bird-songovim razra�enim mjerama
opreza, to je �vr��e bila uvjerena da se ne�to va�no doga�alo. Ne�to �to je ona
morala saznati.
Voza� je upita: �Znate gdje se momak naj�e��e zadr�ava?�
�Adresu njegova stana? Ne, ali to ne bi smjelo biti te�ko saznati.�
�Mo�da bismo mogli sklopiti posao�, re�e voza�. �Ja, i dvojica mojih drugara. Oni
su bez posla a imaju automobile s radio-oda�ilja�ima. I ja imam radio u autu. Nas
bi se trojica mogli izmjenjivati slijede�i bradonju. Izmjenjivali bi se kako on ne
bi mogao primijetiti uvijek ista kola. Mogli bismo upotrijebiti i radio. Tako bi ga
jedan momak prestao slijediti, ali bi odmah pozvao drugoga da nastavi.�
�Ali da biste to u�inili, morali biste paziti na njega cijelo vrijeme�, naglasi
Nancy.
�To je mogu�e. Kao �to sam rekao, moji prijatelji ne rade.�
Zamisao nije bila neizvediva. Ona upita: �Koliko bi to stajalo?�
�Gospo�o, moram o tome razmisliti. Ali ne tako mnogo kako biste o�ekivali.�
�Kad razmislite, nazovite me�, re�e Nancy. Na�r�ka hrni svnga stana na nole�ini
slu�bene Dosietnice..,,. :,..
Nazvao je kasno te iste ve�eri. Do tada je Nancv prona�la i adresu Birdsongova
stana, koja se nalazila u telefonskom imeniku.
�Dvije stotke i pedeset tjedno�, rekao je taksist. �To je za mene i za ostalu
dvojicu.�
Ona je oklijevala. Je li to bilo vrijedno svega njenog truda i tro�kova? Njeni su
joj instinkti ponovno rekli da jest.
Prema tome, bi 11 trebalo tra�iti Examiner da joj dadu novac? Nancv nije bila
sigurna. Ako zatra�i novac, morat �e im otkriti sve �to je do sada otkrila, a
uvjerena je da bi novine odmah �eljele objaviti sve �to je prona�la o Davevju
Birdsongu i njegovoj organizaciji p&lfp. Po Nancvnu mi�ljenju, to je bilo
preuranjeno. �vrsto je vjerovala, da �e toga biti jo�, i da je vrijedno pri�ekati.
Jo� ne�to: �krta uprava novina mrzila je da se potro�i i jedan peni ako to nije
bilo nu�no potrebno.
Odlu�i da nastavi samostalno, Sama �e dati svoj novac, u nadi da �e ga kasnije
dobiti natrag. Ako ga i ne dobije, ne�e to biti velika nesre�a, iako �e biti protiv
njenih na�ela.
Prema ve�ini mjerila Nancv Molineaux je bila bogata. Prije nekoliko godina njen je
otac osnovao zadu�-binu od koje je ona dobivala redoviti bogat prihod. Ali, zbog
ponosa, ona je svoje privatne prihode i zaradu dr�ala odvojeno.
Jednom �e morati pogaziti ponos.
Taksist je rekao da bi volio ne�to novca unaprijed, �to je bilo razumljivo, i Nancv
mu je rekla da navrati do nje.
Nakon �to je do�ao i uzeo ne�to novaca, �est dana nije �ula ni�ta od njega. Tada
joj je, mladi taksist, koji se zvao Vickerv, donio izvje�taj. Na Nancvno
iznena�enje, taj je izvje�taj bio iscrpan i uredno napisan. Bila su opisana sva
Birdsongova kretanja: sva su ona bila rutinska i bezazlena. Ni u jednom trenutku
nije pokazivao da je svjestan toga da ga prate. Jo� zna�ajnije � nije u�inio
nikakav napor da se rije�i eventualnih pratilaca.
�Mislim da to pokazuje da jedna sedmica nije dovoljna�, re�e Vickerv. �Ho�ete li
poku�ati jo� jedan tjedan?�
..��.>,..'.___-A .
' . i. **A* . .*� -
Nancv pomisli: Do �avola, za�to ne?
Vickerv se vratio nakon slijede�ih sedam dana. Imao je jednaki izvje�taj s jednako
negativnim rezultatima. Razo�arana, ona mu re�e: �U redu, to je sve. Zaboravite na
to.�
Mladi� ju je promatrao s neskrivenim omalova�avanjem. �Sad �ete odustati?
Pogledajte �to ste investirali!� Kad je osjetio da se koleba, nagovarao ju je:
�Riskirajte sve ili ni�ta! Poku�ajte jo� jedan tjedan.�
�Trebalo bi da ste jebeni trgova�ki putnik, a ne da vozite fijaker!�
Zamislila se nad tim. Imala je dokaz da je Birdsong varalica: da li je jo� uvijek
mislila da je i kriminalac? I ako prona�e kamo je tako tajanstveno odlazio, ho�e li
to pomo�i njoj da napi�e �lanak koji je namjeravala? Kona�no, ho�e li prestati s
gubicima ili � kako je ovaj pametni momak rekao � i�i na sve ili ni�ta?
Ponovno njeni instinkti. Oni su joj govorili da sva tri odgovora moraju biti
pozitivna.
�U redu, pametnjakovi�u�, rekla je Vickervju. �Jo� jedan tjedan, ali ni�ta vi�e.�
�etvrtog dana su imali pun pogodak. Vickerv ju je nazvao, a onda je, kasnije te
iste ve�eri, do�ao u njen stan. �Mislio sam, da �ete htjeti saznati odmah. Danas
popodne, bradonja se htio otarasiti svakoga, jednako kao i onog dana kad smo nas
dvoje bili zajedno.� Samodopadno doda: �Nadmudrili smo kurvinog sina.�
�S obzirom na to koliko me to stoji�, re�e Nancv, �prokleto se nadam da je tako.�
Mladi� se naceri dok joj je pru�ao uobi�ajeni pismeni izvje�taj. Izvje�taj je
govorio kako se Davey Birdsong odvezao vlastitim autom iz gara�e u ku�i gdje je
stanovao i parkirao ga na drugom kraju grada. Prije nego je iza�ao iz auta,
stavio je tamne nao�ari i �e�ir. Tada se taksijem odvezao natrag, preko cijelog
grada, a zatim se dva puta vozio autobusom u suprotnim smjerovima, i kona�no
pje�ice � zaobilaznim putem � do�ao do ku�ice u isto�nom dijelu grada. U�ao je u
ku�u. Adresa je bila prilo�ena. �Bradonja je ostao unutra dva sata�, re�e Vickerv.
Zatim je, prema izvje�taju, Birdsong uzeo taksi i njime se dovezao do nekoliko
blokova od mjesta gdje
je parkirao auto. Otuda je pje�ke do�ao do auta, podigao ga, i odvezao se ku�i.
Vickerv upita pun nade: �Ho�ete da jo� malo promatramo bradonju?� Zatim doda: �Oni
moji prijatelji jo� su uvijek bez posla.�
�Dok imaju vas kao prijatelja, ne moraju se brinuti�, re�e Nancy i odmahne glavom.
�Ne, dosta je bilo.�
Sada, dva dana kasnije, Nancy je sjedila u svom autu i promatrala ku�u koju je na
tako tajanstveni na�in posjetio Davey Birdsong. Bila je u autu gotovo dva sata.
Pribli�avalo se podne.
Ju�er, nakon Vickervjevog posljednjeg izvje�taja, dan je provela dovr�avaju�i va�nu
reporta�u za Exami-ner, iako jo� nije predala �lanak uredniku gradske rubrike. To
�e u�initi sutra. U me�uvremenu, slobodno je raspolagala svojim vremenom.
Ku�a koju je promatrala bila je broj 117 u ulici Crocker. Bila je jedna od tuceta
jednakih ku�a u nizu izgra�enih dvadesetih godina, a prije desetak godina jedan
gra�evinski poduzetnik ju je obnovio vjeruju�i da �e se to podru�je podi�i i
postati naselje bogatije klase. Nije bio u pravu. Ulica Crocker ostala je ono �to
je bila � bijedna prolazna cesta, gdje su �ivjeli ljudi koji nisu mogli sebi
priu�titi ni�ta bolje. I obnovljene su se ku�e pomalo vra�ale u pre�a�nje stanje,
�to se vidjelo iz raspucanih pro�elja, rasu�ene drvenarije i boje koja se Iju�tila.
Ku�a broj 117 nije se Nancv �inila ni�ta druga�ijom od ostalih.
Oprezno je parkirala svoj Mercedes blok i p� od ku�e na mjestu odakle je imala
dobar pogled na ku�u, a nadala se da nju nitko ne�e primijetiti. Tome je pri-
pomoglo jo� nekoliko parkiranih automobila. Ponijela je i dalekozor, ali ga nije
upotrijebila iz straha da ne pobudi znati�elju nekog prolaznika.
Do sada je bilo malo aktivnosti na ulici, a nikakve u ku�i broj 117.
Nancy nije imala pojma �to je mogla o�ekivati, ako se uop�e i�ta bude dogodilo, i
nije imala nikakva plana. Kako je prolazilo jutro, po�eljela je da vidi nekog od
stanara te ku�e, ali do sada joj se �elja nije ispunila. Pitala se da li je dosta
dugo bila tamo. Mo�da bi trebalo sada oti�i i vratiti se koji drugi dan.
Jedno je vozilo pro�lo uz njen parkirani automobil, kao �to ih je ve� nekoliko
prije toga pro�lo. Usput je primijetila da je to bio dosta otrcani Volksvvagen
kombi, sme�e obojen i s razbijenim prozorom sa strane. Prozor je bio grubo zatvoren
kartonom i ljepljivom trakom.
Iznenada, Nancy postane napeta. Volksvvagen je zaokrenuo u ulicu i zaustavio se
pred ku�om broj 117.
Iz njega iza�e mu�karac. Nancy se odlu�i da upotrijebi dalekozor. Vidjela je da je
bio vitak, kratko po-�i�ane kose i bujnih brkova. Ocijenila je da bi mogao biti
blizu trideset godina. U suprotnosti s kombijem, bio je uredno odjeven u tamnomodro
odijelo i nosio je kravatu. Krenuo je prema stra�njem dijelu kombija i otvorio
stra�nja vrata. Njen je dalekozor bio vrlo jak � slu�ila se njime da bi i iz svog
stana promatrala brodove u luci � i u trenutku ugleda njegove ruke. Bile su ne�im
jako zaprljane.
Sada je mu�karac posegnuo u unutra�njost kombija i iz njega izvadio prili�no velik
crveni valjak. Izgledao je te�ak. Stavljaju�i taj predmet na plo�nik, posegnuo je
ponovno u auto i izvadio jo� jedan, tada je oba ta predmeta odnio prema ku�i. Dok
ih je nosio, Nancy je vidjela da su to dva aparata za ga�enje po�ara.
Mu�karac je jo� dvaput i�ao od VW-a do ku�e i natrag, svaki put nose�i po dva
protupo�arna aparata. �est ukupno. Nakon posljednja dva komada, zadr�ao se u ku�i
oko pet minuta, vratio se do auta i odvezao se.
Nancy se kolebala bi li ga pratila, a onda je odlu�ila da to ne �ini. Sjedila je u
autu pitaju�i se �to �e tako maloj ku�i �est protupo�arnih aparata. Iznenada
uzvikne: �Govno!� Nije se sjetila da zapi�e registarski broj VW-a, �to je mogla
lako u�initi. Sad je bilo prekasno. Predbacivala je sebi �to je bila tako lo�
detektiv i mislila da je mo�da ipak trebalo slijediti kombi.
Je li bilo vrijeme da ode? Mislila je da jest. Njena ruka krene prema klju�u za
paljenje, a onda se zaustavi. Jo� se ne�to doga�alo na broju 117. Jo� jednom
posegne za dalekozorom.
Iz ku�e je iza�la �ena: bila je mlada, slaba�na, i neuredno odjevena u izblijedjele
traperice i zelenkasti ka-
put. Brzo pogleda oko sebe, a onda odlu�no krene u suprotnom smjeru od parkiranog
Mercedesa.
Ovaj put Nancy nije oklijevala. Upali auto i iza�e s parkirali�ta. Dr�e�i �enu na
oku, slijedila ju je polagano, oprezno, ponekad se zaustavljaju�i uz rub plo�nika
kako ne bi pretekla svoj plijen.
�ena se nije okrenula. Kad je za�la za ugao, Nancy je �ekala koliko se najdulje
usudila prije nego je i sama to u�inila. U�inila je to to�no na vrijeme da vidi
�enu kako je u�la u mali supermarket. Imao je prostor za parkiranje, i Nancy zave�e
auto tamo, zaklju�a ga i po�e za �enom u trgovinu.
Supermarket nije bio previ�e pun � oko dvadesetak ljudi bilo je u njemu. Nancy
ugleda �enu koju je slijedila � bila je na drugom kraju trgovine i u kolica je
stavljala neke konzerve. I Nancy uzme kolica, stavi nasumce nekoliko stvari u njih
s najbli�ih polica, i onda se nemarno uputi prema �eni.
Sad je izgledala jo� mla�a nego prije iz daljine � jedva starija od djevoj�ice.
Bila je blijeda, plava joj je kosa bila neuredna i nije imala nikakve �minke. Na
desnoj je ruci imala ne�to �to je izgledalo poput improvizirane rukavice. O�ito je
to sakrivalo neki defor-mitet ili povredu, jer ona se slu�ila samo lijevom rukom.
Poscgnuv�i prema polici izabrala je bocu Mazola ulja i sada je �itala naljepnicu.
Nancy Molineaux progura se svojim kolicima kraj nje, a onda se naglo okrene kao da
je ne�to zaboravila. Njen se pogled susretne s pogledom djevojke. Nancy se
nasmije�i i vedro re�e: �Zdravo! Ne poznajemo li se nas dvije?� Zatim do�u: �Mislim
da imamo zajedni�kog znanca Daveyja Birclsonga.�
Reakcija je bila trenutna i zaprepa��uju�a. Lice djevojke postane pepeljasto
bijelo, vidljivo je drhtala, i iz ruku joj ispadne boca Mazola ulja i razbije se na
podu.
Nastala je ti�ina od nekoliko sekundi u kojoj se ni�ta nije dogodilo, osim �to se
barica ulja razlijevala po podu izme�u dva reda polica. Poslovo�a prodavaonice
po�uri prema njima kvocaju�i poput prestra�ene koko�i: �Moj bo�e! Kakav nered � �to
se tu dogodilo?�
�Ja sam kriva�, re�e Nancy. ��ao mi je i ja �u platiti razbijenu bocu.�
. Poslovo�a prigovori: �Ali time ne�ete platiti i �i��enje, zar ne?�
�Ne�, re�e mu Nancy, �ali pomislite kakva �e vam to dobra vje�ba biti.� Ona brzo
uzme za ruku djevojku koja je jo� uvijek stajala skamenjena, kao da je u �oku.
�Iza�imo odavde�, re�e Nancy. Ne opiru�i se, djevojka u trapericama i zelenkastom
kaputu po�e s njom ostavljaju�i svoja kolica.
Na parkirali�tu, Nancy povede djevojku prema Mer-cedesu. Ali dok je otklju�ala i
otvorila vrata do voza�a, �inilo se kao da se probudila.
�Ne mogu! Oh, ne mogu! Moram se vratiti ku�i.� Njen je glas bio nervozan, visok.
Drhtanje koje kao da je prestalo kad su iza�le iz supermarketa, ponovno se vrati.
Divlje pogleda Nancy: �Tko ste vi?�
�Prijatelj. Gledajte, odmah iza ugla se nalazi bar. Vidjela sam ga usput. Za�to ne
bismo oti�le tamo i ne�to popile? Izgledate kao da bi vam pi�e dobro do�lo.�
�Ka�em vam da ne mogu.�
�Da, mo�ete, i ho�ete!� re�e Nancy. �Jer, ako ne�e-,, te, ja �u poslije podne
nazvati va�eg prijatelja Davevja Birdsonga i re�i mu ...�
Nije imala pojma kako bi zavr�ila re�enicu, ali njen je u�inak bio poput udara
elektri�ne struje. Djevojka u�e u auto bez daljnjeg opiranja. Nancy zatvori za njom
vrata a tada obi�e auto i sjedne na sjedalo voza�a.
Trebalo im je svega nekoliko minuta do bara i pred njim je bilo mjesta za
parkiranje. Ostave tamo auto i u�u u bar. Unutra�njost je bila tamna i zaudarala Je
na plijesan.
�Kriste!� re�e Nancv. �Trebao bi nam pas vodi� � slijepih.� Prona�e put do stola u
uglu, dalje od nekoliko ljudi koji su ve� bili u baru i pili. Djevojka ju je
slijedila.
Kad su sjele, Nancy re�e: �Moram vas nekako osloviti. Kako?�
�Yvette.�
Pojavi se konobar i Yvette naru�i pivo a Nancy daiquiri.1 Ni�ta nisu govorile dok
im konobar nije donio pi�a.
1 Ledeni koktel napravljen od kubanskog ruma i soka od limuna
� Ovaj put prva progovori djevojka: �Jo� mi uvijek niste rekli tko ste.�
�inilo se da nema razloga da se zataji istina. �Zovem se Nancy Molineaux i
novinarka sam.�
Dva puta je ve� Yvette pokazivala da je u�asnuta, ali nijednom kao sada. Usta joj
se objese, a pi�e joj klizne iz ruke i da ga Nancy nije uhvatila, i s pivom bi se
dogodilo isto �to i s bocom Mazola ulja.
�Smirite se�, re�e joj Nancy. �Novinari jedu ljude samo onda kad su gladni. Ja sada
nisam gladna.�
Djevojka �apne, te�ko proizvode�i glas. ��to �elite od mene?�
�Neke obavijesti.�
Yvette oblizne usne: �Na primjer?�
�Na primjer, tko jo� �ivi u ku�i iz koje ste iza�li? �to se u njoj zbiva? Koga
posje�uje Davey Birdsong? To bi bilo za po�etak.�
�Ne ti�e vas se.�
Nancyne su se o�i privikle na mrak bara i mogla je vidjeti da je, unato� toj
�ivahnosti, djevojka jo� uvijek u strahu. Nasumce ispali: �U redu, mislim da je
trebalo da najprije odem na policiju, a zatim ...�
�Ne!� Yvette se napola podigne, a zatim te�ko natrag sjedne. Iznenada, rukama
prekrije lice i po�ne jecati.
Nancy stavi ruku na nju preko stola i re�e: �Znam da ste u neprilici. Ako mi
dopustite, pomo�i �u vam.�
Kroz jecaje: �Nitko mi ne mo�e pomo�i.� Trenutak kasnije, o�itom snagom volje,
Yvette se digne: �Sada idem.� �ak i u njenoj te�koj neprilici, posjedovala je
izvjesno dostojanstvo.
�Slu�ajte�, re�e Nancy, �Ne�to �u vam obe�ati. Ako pristanete da se ponovno
sastanemo, ne�u u me�uvremenu ni�ta re�i ni u�initi.�
Djevojka je oklijevala. �Kada?�
�Za tri dana. Ovdje.�
�Ne za tri dana.� Ponovno mje�avina sumnje i straha. �Mo�da za tjedan dana.�
Mora na to pristati. �U redu. Danas tjedan, slijede�e srijede � isto vrijeme, isto
mjesto.�
Kimnuv�i glavom u znak pristanka, Yvette ode.
Voze�i se, Nancy se pitala je li se u toj situaciji sna�la ili nije. Pa o �emu se,
do �avola, tu radilo? Kamo
da smjesti Daveyja Birdsonga i Yvette? Nancyna primjedba o policiji za vrijeme
razgovora bila je izre�ena nasumce, bez razmi�ljanja. Pa ipak, Yvettina gotovo
histeri�na reakcija pokazivala je da se ne�to nezakonito doga�alo. Ako je bilo
tako, kakva nezakonitost je to bila? Sve je to bilo smu�eno, s previ�e pitanja, a
premalo odgovora � kao da poku�avate sastaviti slagaljku a da nemate ni pojma o
tome kakvo bi rje�enje trebalo iza�i.
14. POGLAVLJE
Jo� jedan dio slagaljke do�ao je na svoje mjesto slijede�eg dana. Radilo se o
neprovjerenim glasinama koje je Nancy Molineaux �ula, i nije vjerovala, da je Bird-
songova p&lfp organizacija tra�ila financijsku podr�ku Sequoia kluba.
Unato� svojoj sumnji�avosti, izdaleka je ispitivala. S jedne strane, ta su
istra�ivanja donijela neke rezultate.
Jedna stara Crnkinja imenom Grace, koja je radila na slanju i razvrstavanju po�te u
Sequioa klubu, bila je jednom zatra�ila Nancynu pomo� kako bi od grada dobila ku�u.
U to vrijeme, trebalo je samo obaviti jedan telefonski razgovor, i upotrijebiti
utjecaj California Examinera da bi se Grace pribli�ila vrhu slu�bene liste �ekanja.
Ali Grace se osje�ala obaveznom, i obe�ala je da �e, ako ikada bude mogla, tu
uslugu vratiti uslugom.
Prije nekoliko tjedana, Nancy ju je nazvala ku�i i spomenula glasine o vezi izme�u
Sequoia kluba i p&lfp organizacije. Nancy ju je zamolila ako bi ona mogla ispitati
ima li u tim glasinama bilo kakve istine, te ako ima, jesu li zahtjevi p&lfp
organizacije zadovoljeni ili ne.
Prije nekoliko dana Nancy je dobila izvje�taj: koliko je Grace mogla saznati,
glasine su neistinite. No, ona je dodala: �Ali ipak, ne�to takvo moglo bi biti
strogo povjerljivo, ne�to o �emu bi mogla znati samo dvojica ili trojica ljudi na
vrhu, poput Prissy Pritchyja (tako su slu�benici Sequoia kluba nazivali Rodericka
Pritchetta).�
Danas, za vrijeme odmora za ru�ak, Grace je do�la u zgradu Examinera i probila se
do novinarske sobe. Slu�ajno je Nancy bila tamo. Zajedno su oti�le u sobu ogra�enu
staklom koja nije propu�tala zvuk, kako bi mogle u miru razgovarati. Grace, koja je
bila prili�no krupna, nosila je preusku �arenu haljinu i mekani �e�ir. Nosila je i
pletenu torbu i posegla u nju.
�Ne�to sam na�la, gospo�ice Molineaux. Ne znam je li to u kakvoj vezi s onim �to
ste htjeli, ali donijela sam to.�
�To� je bila kopija s podsjetnika Sequoia kluba.
Grace je objasnila: tri omotnice koje je trebalo poslati po�tom do�le su u sobu za
raspodjelu po�te. Svaka od njih bila je ozna�ena s Osobno i povjerljivo. To nije
bilo ni�ta neobi�no. Ali, bilo je neobi�no da je jedna od tih omotnica, vjerojatno
zbog nemara tajnice, ostala otvorena. Grace ju je stavila na stranu, i kasnije, kad
je nitko nije mogao vidjeti, otvorila i pro�itala njen sadr�aj. Nancy se nasmije�i,
pitaju�i se koliko se ostale po�te na taj na�in pa�ljivo pro�italo.
Grace je upotrijebila jedan od aparata za fotokopiranje u Sequoia klubu, i
napravila kopije. Nancy je pa�ljivo pro�itala kopije memoranduma.
Od: Izvr�nog direktora
Upu�eno: �lanovima specijalnog izvr�nog komiteta
Obavje�tavamo vas da je drugi dio priloga B-ovoj organizaciji ispla�en iz na�ih
fondova za nepredvi�eno, prema dogovoru na na�em sastanku od 22. kolovoza. .
Potpisan je inicijalima: R.P.
Nancy upita: �Kome je bila upu�ena omotnica?� �Gospodinu Saundersu. On je �lan
uprave i...� �Da, znam.� Irwin Saunders, vi gradu dobro poznati odvjetnik, bio je
jedan od va�nih kota�a u Sequioa klubu. �A �to je s ostale dvije omotnice?�
�Jedna je bila za na�u predsjednicu, gospodu Car-michael, a druga za gospo�u
Quinn.�
To �e biti Priscilla Quinn. Nancy ju je slabo poznavala. Bila je snob, i pripadnik
otmjenih krugova.
- Grace znati�eljno upita: �Je li to ono �to ste htjeli znati?�
�Ne znam.� Nancy je jo� jednom pro�itala memorandum. Naravno, �13� je moglo zna�iti
Birdsong, ali je isto tako moglo zna�iti i ne�to drugo. Na primjer, gradona�elnik,
�ije je prezime isto tako po�injalo slovom �B�, vodio je organizaciju �Spasimo
stare zgrade�, koju je Sequoia klub zdu�no potpomagao. Ali, bi li i u tom slu�aju
memorandum bio ozna�en kao �Osobno i povjerljivo?� Mo�da. Sequoia klub nije nikada
javno govorio o svom novcu.
. �Ma �to u�inili, vi ne�ete re�i odakle ste to saznali?� upita Grace.
�Ali ja vas niti ne poznajem�, uvjeravala ju je Nan-cy. �I vi nikada niste bili
ovdje.�
Starija se �ena nasmije�i i kimne. �Potreban mi je taj posao. Pa makar i ne pla�aju
mnogo.� Ustane i re�e: �Dobro, vra�am se.�
. �Hvala�, re�e Nancy. �Cijenim to �to ste u�inili. Ako vam ne�to treba, samo mi
javite.�
Rano je nau�ila da je dio novinarskog trgovanja bio usluga za uslugu.
Vra�aju�i se svom stolu, jo� se uvijek pitaju�i da li se memorandum odnosio na
Birdsonga i njegovu organizaciju, srela je gradskog urednika.
�Nancy, tko je bila ova stara gospo�a?�
�Jedna prijateljica.�
�Kuje� reporta�u.�
�Mo�da.�
�Reci mi o �emu se radi.�
Ona odmahne glavom: �Jo� ne.�
Urednik gradske rubrike ispitljivo je promotri. Bio je veteran novinarstva, pomalo
prosjeci, dobar u svom poslu, ali, poput mnogih u tom poslu, do�ao je do gornjih
granica svog napredovanja. �Ti si dio tima, Nancy, a ja sam mu vo�a. Znam da vi�e
voli� raditi sama, i to ti se dopu�ta jer posti�e� dobre rezultate. Ali ne mo�e� tu
igru igrati predugo.�
Ona slegne ramenima: �Onda me izbaci.�
To naravno ne�e u�initi, i oboje su to znali. Ostaviv�i ga zbunjenog, kao �to je to
ve� u�inila s mnogim mu�karcima, vrati se svom stolu i po�ne telefonirati.
Tajnica je rekla da ga ne mo�e spojiti, ali kad je Nancy spomenula Examiner, on se
veselo javi.
��to mogu u�initi za vas, gospo�ice Molineaux?�
�Htjela bih s vama razgovarati o prilogu Sequoia kluba organizaciji gospodina
Birdsonga .energija i svjetlo narodu'.�
Nastade ti�ina. �Kakvom prilogu?�
�Kako smo mi shvatili...�
Saunders se glasno nasmije. �Govno! Nancy... mogu li vas tako zvati?�
�Naravno.�
�Nancy, izjava ja-ve�-znam-ali-bih-�eljela-neku-potvrdu, najstariji je trik u
novinarskom zvanju. Razgovarate sa starim prepredenim liscem koji se ne da lako
uhvatiti u klopku.�
Ona se nasmije zajedno s njim. �Uvijek sam �ula da ste o�tri, gospodine Saunders.�
�Prokleto to�no, dijete.�
Ona je ustrajala. �Ali �to je s povezivanjem izme�u Sequioa kluba i p&lfp
organizacije?�
�Nancy, postoji mala vjerojatnost da bih ja i�ta mogao znati o toj stvari.�
Jedan nula za mene, pomisli Nancy. On nije rekao �ne znam�. Rekao je samo: �postoji
mala vjerojatnost da bih ja mogao znati�. Kasnije, ako bude morao, mo�i �e tvrditi
da nije lagao. Vjerojatno je sada snimao taj razgovor.
�Moja je obavijest�, ona re�e, �da je Upravni odbor Sequoia kluba odlu�io ...�
�Recite mi, Nancy, ne�to o tom navodnom odboru. Tko su �lanovi? Imena, imena.�
Nancy je brzo razmi�ljala. Ako spomene ostala imena koja je znala � Carmichael i
Quinn � on �e im smjesta telefonirati da ih upozori. Nancy je �eljela da ona bude
prva koja �e o tome razgovarati s njima. Zbog toga sla�e: �Nemam nikakvih imena.�
�Drugim rije�ima, nemate prokleto ni�ta.� Njegov glas iznenada postane manje
prijateljski. �Gospo�ice Molineaux, ja sam vrlo zaposleni odvjetnik, i �eka me
mnogo posla. Klijenti me pla�aju za moje vrijeme, a vi ga sada rasipate.�
�Tada ga ne�u vi�e rasipati.� ....... \Ff? nripnvnriv�i. nn snusti
.<shiSalir.ii. > ;ai..i^.i^lm...-__
Jo� dok je razgovarala, Nancy je listala telefonski imenik tra�e�i �Quinn�. Sada ga
je na�la � Quinn, Dempster, W. R. Vjerojatno je suprug Priscille Quinn morao imati
jedno ime vi�e nego obi�ni ljudi. Nancy je nazvala, i nakon �to je telefon dva puta
zazvonio, mu�ki ju je glas obavijestio: �Ovo je stan Dempstera Quinna.� Zvu�ao je
poput obavijesti snimljene na vrpcu: Uz stepenice. Niz stepenice.
�Gospo�u Quinn molim.�
��ao mi je, gospo�a je pri objedu i ne smijemo je smetati.�
�Smetajte je rekav�i joj da California Examiner ima namjeru spomenuti njeno ime, i
da li nam ona �eli pomo�i na taj na�in da nam ka�e to�ne �injenice�, re�e Nancy.
�Jedan trenutak, molim.�
Nije pro�ao samo trenutak, nego nekoliko minuta. Kona�no, hladan �enski glas upita:
�Da?�
Nancy se predstavi.
��to �elite?�
�Gospo�o Quinn, kada se pro�log kolovoza sastao izvr�ni komitet Sequoia kluba
kojega ste i vi �lan, i odlu�io da se udru�i s organizacijom Davevja Bird-songa,
energija i svjetlo narodu, �to je...?�
Priscilla Quinn o�tro odgovori: �Taj sastanak i cijeli dogovor bi morali biti
povjerljivi.�
Pun pogodak! Gospo�a Quinn nije bila iskusni lisac poput odvjetnika Saundersa!
Nancy je sada imala potvrdu koju je tra�ila, potvrdu koju ne bi nikada bila dobila
da je izravno pitala.
�Dakle�, re�e Nancy, ��uju se glasine. Mo�da je Birdsong o tome govorio.�
Za�uje zvuk kao da je prezirno otpuhnula kroz nos. �Vrlo vjerojatno. Ja ne bih
nikada ni najmanje povjerovala tom �ovjeku.�
�Tada, mogu li vas upitati za�to ste se slo�ili da podr�ite njegov ...�
�Ja se nisam suglasila. Ja sam bila ona koja je glasala protiv te cjelokupne
zamisli. Bila sam pobije�ena glasanjem drugih.� U glasu Priscille Quinn osjeti se
prizvuk zabrinutosti. �Da li vi namjeravate i�ta od toga objaviti?�
.�.i:...... �Naravnn � �... ......
s,.��,..:;.,....,.,;,�..!..,,.�..:......s^...,..a.i.......� .... ..........
1.1. ..
. �Oh, bo�e, ne �elim da se navode moje rije�i.�
�Gospo�o Quinn�, naglasi Nancy, �kad ste se javili na telefon i kad sam se ja
predstavila, ni�ta niste rekli da je bilo koji dio na�eg razgovora neslu�ben.�
�Dakle, onda to sada ka�em.�
�Sada je prekasno.�
�Nazvat �u va�eg izdava�a.�
�Koji ne�e ni�ta u�initi�, odbrusi Nancv, �osim �to �e mi re�i neka nastavim i
napi�em �lanak.� Zastane razmi�ljaju�i: �Ponudit �u vam pogodbu.�
�Kakvu pogodbu?�
�Moram upotrijebiti va�e ime kao �lana Izvr�nog komiteta Sequoia kluba. Ne postoji
na�in kako bih to mogla izbje�i. Ali ne�u re�i da sam s vama razgovarala, ako mi
ka�ete koliko je Sequoia klub platio p&lfp organizaciji.�
�Ali to je ucjena!�
�Nazovite to trgovinom � po�tenom razmjenom.�
Slijedila je kratka ti�ina: �Kako mogu znati da vam mogu vjerovati?�
�Mo�ete mi vjerovati. Nastavite � riskirajte!�
Ponovno stanka. Tada, tiho: �Pedeset tisu�a dolara.�
Nancvne se usne izbo�e u bezvu�nom zvi�duku.
Kad je spustila slu�alicu, njeni su joj instinkti rekli da je pokvarila objed
gospo�e Dempster W. R. Quinna.
Jedan sat kasnije, nakon �to je obavila neke druge, rutinske poslove, Nancv je
sjedila za svojim stolom razmi�ljaju�i, ra�unaju�i. Dakle, koliko je znala?
Prva �injenica: Davey Birdsong je prevario studente i skupio daleko vi�e novaca
nego je bilo potrebno za vo�enje organizacije �energija i svjetlo narodu.�
Druga �injenica: Sequoia klub je podr�avao Bird-songa s novcem � s mnogo novaca.
Samo to bila je novinarska poslastica koja bi sasvim sigurno prouzro�ila da se
mnoge obrve za�u�eno podignu i okrnjila bi dobar glas uglednog, vode�eg kluba.
Tre�a �injenica: Birdsong je bio u ne�to upleten �to nije htio da se dozna i zbog
toga je tako oprezno posje�ivao onu ku�u u isto�nom dijelu grada. Prvo pitanje: Sto
je tamo radio? Da li je to imalo ikakve veze s velikom svotom novca koju je skupio?
I �to se tamo doga�alo? Nancv jo� uvijek nije imala ni najmanjeg
�etvrta �injenica: Djevojka iz te ku�e, Yvette, bila je beskrajno prestra�ena.
Drugo pitanje: �ega se bojala? Odgovor je isti kao i na prethodno pitanje.
Peta �injenica: Vlasnik ku�e broj 117 u ulici Crocker bilo je poduze�e Realtv
Corporation. Nancv je to prona�la ranije tog istog dana u poreznom uredu. Kasnije,
predstavljaju�i se kao istra�itelj nekog kreditnog ureda, nazvala je to poduze�e i
saznala da je ku�a posljednju godinu bila iznajmljena nekom gospodinu G.
Archambaultu o kojem nisu ni�ta znali osim da je redovito pla�ao stanarinu. Tre�e
pitanje: Tko i �to je Archambault? Vrati se na prvo pitanje.
Zaklju�ak: Slagaljka nije bila potpuna, �lanak se jo� nije mogao napisati niti
objaviti.
Nancv je razmi�ljala: morat �e biti strpljiva i �ekati na sastanak s Yvette za �est
dana. Sada je �alila �to je pristala na tako dugu odgodu, ali kad je jednom
obe�ala, toga �e se i dr�ati.
Kratko vrijeme se pitala: je li bila u ikakvoj opasnosti ako se vrati Yvette, po�to
je rekla svoje namjere? Mislila je da ne�e biti. U svakom slu�aju, rijetko se
brinula o posljedicama.
Pa ipak ... Nancv je imala nelagodan osje�aj da bi trebalo s nekim razgovarati o
tome, re�i mu �to zna, �uti i mi�ljenje nekoga drugoga �to da dalje radi. Logi�ki,
trebalo je oti�i do urednika gradske rubrike. Mo�da bi to bila i u�inila, da joj
kurvin sin nije pred nos stavio one gluposti o timu i vo�i tima, ranije tog jutra.
Sad je to izgledalo kao da se ulizuje zbog toga. Jebi se, gospodine Charlie!
Za sada, Nancv je odlu�ila da �itavu tu stvar zadr�i za sebe.
Bila je to odluka koju �e kasnije, gledaju�i unatrag, gorko za�aliti.
15. POGLAVLJE
Nim je pregledavao jutarnju po�tu u svojem uredu. Njegova je tajnica � Victoria
Davies � ve� pregledala i rasporedila ve�inu pisama i memoranduma odla�u�i jUtnu
dva fascikla.� zeienii cr\je�i.Craeni je bio rezeL-
viran za hitne ili va�ne predmete. Danas je crveni fascikl bio tako pun da u njega
vi�e nije moglo stati ni jedno pismo. Posebno su bila stavljena neotvorena pisma
koja su nosila oznaku �Osobno�. Me�u nekoliko takvih pisama, Nim je prepoznao
poznatu mu blijedo-modru omotnicu s natipkanom adresom. Bilo je to pismo od Karen
Sloan.
Nima je u posljednje vrijeme mu�ila savjest zbog Karen � s dva razloga. S jedne
strane, bilo mu je veoma mnogo stalo do nje, i osje�ao se krivim �to je nije
posjetio od ve�eri kad su vodili ljubav, iako su razgovarali telefonski. A s druge
strane, tu je bila Ruth. Kako se njegova ljubavna afera s Karen uklapala u njegovu
pomirbu i nove, dobre odnose s Ruth? Istina je bila: nikako. Pa ipak, nije samo
tako mogao odbaciti Karen kao upotrijebljeni papirnati rup�i�. Da je to bila neka
druga �ena, bio bi mogao, i smjesta bi to bio u�inio. Ali Karen je bila ne�to
drugo.
Razmi�ljao je bi li rekao Ruth o Karen i onda je zaklju�io da time ne bi ni�ta
postigao. Osim toga, Ruth je imala dosta problema i bez toga. Prema tome, sam �e
morati odlu�iti o Karen.
Bilo ga je stid priznati, �ak i samome sebi, ali za sada je smetnuo Karen s uma, i
zbog toga je oklijevao prije nego je otvorio njeno pismo.
Pomisao na Ruth podsjetila ga je na ne�to drugo.
�Vicki�, pozvao je preko otvorenih vrata, �jeste li dobili hotelske rezervacije?�
�Ju�er.� U�la je u njegovu sobu i pokazala na zeleni fascikl. �Napisala sam vam
bilje�ku i tu je unutra. Hotel Columbus je imao nekih otkaza, tako da ste dobili
apartman s dvije spava�e sobe. Obe�ali su mi da �e to biti na visokom katu s
lijepim pogledom.�
�Sjajno! Kako napreduje posljednja verzija mojeg govora?�
�Ako prestanete postavljati pitanja na koja ste ve� dobili odgovore, bit �e zavr�en
danas poslije podne�, odgovori mu Vicki.
Nim se naceri. �Gubite se odavde!�
Slijede�e sedmice Nim �e morati govoriti na godi�njem kongresu Nacionalnog
instituta za elektriku. Njegov govor, Ju)ji je ve� pro�ao nekoliko izmjena, bit �js
^
o budu�im potrebama energije i imao je naslov �Pre-optere�enje.�
Veliki nacionalni godi�nji kongres Instituta odr�at �e se ove godine ovdje, u
gradu, u Hotelu Cristopher Columbus. Taj je kongres bio veoma va�an za javne
komunalne industrije i njihove opskrbljiva�e. Trajat �e �etiri dana. Budu�i da su
se istovremeno odr�avali i razni dru�tveni skupovi, Nim je mislio da �e njegovu
obitelj zanimati da se preseli zajedno s njim u hotel za vrijeme kongresa.
Predlo�io je to Ruth, Leah i Ben-jyju i svi su odu�evljeno prihvatili.
Ideja da dobije sobu visoko, s pogledom, bila je Nimova. Mislio je da �e se to
djeci svidjeti.
Obe�anje da �e govoriti na kongresu dao je prije gotovo godinu dana, mnogo prije
nego je izgubio polo�aj slu�benog govornika kompanije. Kad je nedavno spomenuo to
obe�anje Erichu Humphrevju, ovaj mu je rekao: �U redu, odr�i govor, ali se kloni
sukoba.� Zapravo, Nimov �e govor biti uglavnom tehni�ke prirode, namijenjen
prvenstveno kolegama planerima ostalih kompanija. Ho�e li ga za�initi � usprkos
predsjednikovu upozorenju � nekim polemi�kim dodacima ili ne, to jo� do sada nije
odlu�io.
Kad je Vicki oti�la u svoju sobu i zatvorila vrata za sobom, Nim se vrati crvenom
fasciklu, a onda odlu�i da �e ipak otvoriti Karenino pismo.
Bio je uvjeren da je omotnica sadr�avala stihove � stihove koje je Karen tako
mukotrpno tipkala dr�e�i �tapi� zubima. I kao i uvijek, bio je dirnut mi�lju na
njen strpljiv i dugotrajan posao, u�injen zbog njega.
Bio je u pravu.
STROGO POVJERLJIVO (kao �to vojska ka�e).
Samo za tvoje o�i, dragi Nimrode,
(Tako drage, blage o�i.)
Pogled nikoga drugoga ne smije pasti
Na ovaj komunike �
Nevojni�ki,
Vrlo osobni, intimni, obo�avaju�i.
Moja �ulna naslada jo� traje:
Vrtoglava, zbunjuju�a, razbludna mje�avina
Tako slatko Inerana tnkn snamn nnfonci ....... *.jji-
Moja se misao i moje tijelo,
Vr�ci mojih �ivaca, prstiju nogu, usana, prstiju ruku.
Trepere�i od radosnih memorija,
Sje�aju � oh, moj najdra�i ljubavnice! �
Bogatog ispunjenja tvog ljubljenja.
Takav zanos!
Od danas nadalje
Glasat �u za hedonizam!
Ti si zaista plemeniti vitez
U sjajnom oklopu, .
�iji blistavi ma�
(Osobito taj ma�)
Donosi pozla�enu sre�u.
Uzbu�uje me,
Kao i ti,
Zauvijek.
Karan, pomisli kad je prestao �itati, uzbudila si me! Oh kako me uzbu�uje�!
�inilo se kao da se njegove najbolje namjere tope i nestaju. Ponovno �e posjetiti
Karen bez obzira na sve. I to uskoro.
Pa ipak, najprije je imao mnogo posla koji je morao obaviti, sam je sebe podsjetio.
Uklju�uju�i i govor za kongres. Ponovno se posvetio slu�benoj po�ti.
Nekoliko trenutaka kasnije, zazujao je njegov telefon. Kad se Nim nestrpljivo
javio, Vicki mu ka�e: �Gospodin London je na telefonu i �elio bi s vama
razgovarati.�
Svjestan natrpanog crvenog facikla Nim odgovori: �Pitajte je li jako va�no.�
�Ve� jesam. Ka�e da jest.�
�Tada ga spojite.� Za�uje se klik, a onda glas �efa Odsjeka za za�titu vlasni�tva:
�Nim?�
�Harrv, imam mnogo posla. Je li to ne�to �to mo�e �ekati?�
�Mislim da nije. Pojavilo se ne�to �udno, ne�to �to mislim da bi ti morao znati.�
�U redu, nastavi.�
Mnram te*
Nim uzdahne. Ponekad je Harrv London mislio da je sve �to je u vezi s njegovim
odsjekom daleko najva�nije u odnosu na ostalo �to se doga�alo u GSP&L kompaniji. �U
redu. Do�i do mene.�
Nim je nastavio raditi dok se, otprilike pet minuta kasnije, nije pojavio Harrv
London. �� Odmi�u�i stolac od svog pisa�eg stola, Nim re�e: �Slu�am te, Harrv.
Ali, budi kratak.�
�Poku�at �u.� �ef Za�tite vlasni�tva, niskog rasta i grubih crta lica, smjestio se
u stolicu nasuprot Nimu. Odje�om i pona�anjem jo� je uvijek podsje�ao na bistrog
biv�eg marinca, ali, pomisli Nim, na njegovu je licu bilo vi�e dubokih linija nego
prije nekoliko mjeseci.
�Sjetit �e� se�, zapo�ne London, �da sam ti rekao, ubrzo nakon �to smo onda
uhvatili Quayleove ljude kako kradu energiju u zgradi �aco, da smo otkrili gnijezdo
�takora. Prorekao sam da �e toga biti jo� daleko vi�e, i da �e u to mo�da biti
upletena neka velika imena.�
Nim kimne.
�Poku�ajmo sa slijede�im velikim imenom: gospodin sudac Paul Sherman Yale.�
Nim se smjesta uspravi: �Mora da se �ali�!�
��elio bih da je tako�, sjetno re�e London. �Na nesre�u, ne �alim se.�
Sve Nimovo nestrpljenje je nestalo. Re�e: �Ka�i mi sve �to zna�. Sve.�
�Onog dana kad smo zajedno objedovali, rekao sam ti da �e moji ljudi � rade�i u
suradnji s uredom dr�avnog tu�ioca � provjeriti sve zapisane radove u knjigama
Quayleovog poduze�a, koje su bile zaplijenjene. Sve radove, koje je to poduze�e
obavilo posljednje godine. Nakon toga, dalje �emo istra�iti koliko je od tog posla
bilo nezakonito ako je uop�e ne�to bilo�, re�e London.
�Sje�am se.�
�Sve smo to u�inili. Moji su ljudi vra�ki zapeli i dosta smo toga prona�li.
Pojedinosti �e� dobiti u izvje�taju koji pi�em. Sr� svega jest da dr�avni tu�ilac
ima mnogo vi�e slu�ajeva za gonjenje povezanih s velikim nov�anim iznosima.�
�Reci mi o gospodinu Yaleu�, re�e Nim. �Kako je on do�ao u to?�
�Dolazim na to.�
Me�u radnim nalozima poduze�a Quayle, izvje�tavao je �ef Odsjeka za za�titu,
neobi�no je velik broj bio na isto ime � na nekog lana Norrisa.
Iako mu se ime u�inilo poznatim, Nim nije znao kamo bi ga smjestio.
�Norris je odvjetnik koji radi kao neka vrsta financijskog savjetnika�, objasni
London. �Ima ured u gradu � �to misli� gdje? � u zgradi �aco, i vodi ra�une za
razne trustove i posjede. Jedan od njih je i trust � zadu�bina � obitelji Yale.�
��uo sam za taj obiteljski trust�, re�e Nim. Sada se sjetio i Norrisa. Upoznali su
se na brzinu u tovili�tu stoke kraj Fresna.
London nastavi: �Imamo �vrste dokaze da je Norris povrh glave upleten u kra�u
energije. On nadzire velik dio posjeda � uredskih i industrijskih zgrada, stanova,
trgovina i sli�no. O�ito je prije nekog vremena Norris ustanovio da mo�e bolje
slu�iti svojim klijentima � u�tedjeti im ne�to novaca, i zaraditi i sam ne�to � ako
im nezakonitim putem smanji ra�une za elektri�nu struju i plin. Prora�unao je da to
mo�e neka�njeno izvesti � ili to barem tako izgleda � i uputio se u kra�e velikih
razmjera slu�e�i se uslugama Quayleovog poduze�a za elektri�ne i plinske ure�aje.�
�Ali�, naglasi Nim, �iz toga ne slijedi i to da su ljudi koje on predstavlja i�ta
znali o tome.� Osjetio je olak�anje, �ak ako je zadu�bina obitelji Yale i bila u to
upletena, bio je duboko uvjeren da Paul Sherman Yale ne bi nikada osobno imao
nikakve veze s ma �im nepo�tenim.
�To �to ti ka�e� je istina�, re�e London, �i �ak ako je koji od Norrisovih
klijenata za to i znao, sumnjam da bismo to ikada mogli dokazati. Ali dr�avni
tu�ilac sprema optu�bu protiv Norrisa, i ime Yale �e se neminovno u tome pojaviti.
Zbog toga sam mislio da bi trebalo da ti to zna�. To ne�e biti jako ugodno ni za
njega, ni za nas. Nim.�
Harry je bio u pravu, pomisli Nim. Ime Yale bilo je sada tijesno povezano s imenom
Golden State Power and Light kompanije, i na�i �e se takvi � koji �e usprkos
suprotnim dokazima � vjerovati da je morala postojati neka vrsta zavjere. Ni�ta
zato �to to ne bi
imalo nikakvog smisla. To ne�e zaustaviti �iritelje glasina, i posljedice bi mogle
biti vrlo neugodne za mnoge ljude.
�Nisam jo� zavr�io�, re�e London. �A ovo je mo�da najzanimljivije od svega.�
Nim je slu�ao pitaju�i se �to jo� dolazi.
�Veliki dio nezakonitog posla koji su napravili Qu-avleovi ljudi � za Norrisa ili
ljude koje je Norris predstavljao � zapo�eo je prije gotovo godinu dana. Ali sve
�to je u�injeno za zadu�binu obitelji Yale, uklju�uju�i dvije stambene zgrade u
gradu, podrumarstvo u dolini Napa i tovili�te stoke kraj Fresna, u�injeno je u
posljednja tri mjeseca. I to je, za slu�aj da nisi primijetio, u vrijeme otkako je
gospodin sudac Yale napustio posao u Vrhovnom sudu, i otkako je po�eo raditi za
Golden State Povver and Light kompaniju.�
�Harry, daj mi jednu minutu�, re�e Nim. Osje�ao je prepast i zbunjenost. ��ekaj da
malo promislim o tome.�
�Misli koliko dugo ho�e��, re�e mu London. �I ja sam sam mnogo razmi�ljao.�
Nim to nije mogao vjerovati. Nije mogao vjerovati da bi Paul Sherman Yale bio
sudionik u kra�i energije, �ak i periferno, �ak i kao tihi promatra�. Pa ipak... S
nelagodom, Nim se podsjeti njihova razgovora u tovili�tu stoke. �to je ono Paul
Yale rekao? �Ubijaju nas inflacijske cijene... osobito elektri�ne energije. Ova je
cijela operacija napravljena na struju. Mi upotrebljavamo struju za mlin ... za
�etrdeset tisu�a goveda... u oborima cijelu no� gore jake svjetiljke... na�i ra�uni
za elektri�nu struju su astronomski�. I kasnije: �Rekao sam direktoru trusta lanu
Norrisu da smanji tro�kove, da �tedi... Moramo to uraditi�.
�ak i prije toga razgovora, onoga dana kad se Nim upoznao s Yaleovima u dolini
Napa, Beth Yale je otkrila nezadovoljstvo svog supruga, i svoje vlastito, rekav�i
da se obiteljskom zadu�binom lo�e upravljalo i da su na gubitku.
Nim se obrati Harrvju Londonu: �Jo� samo jedno pitanje. Zna� li je li itko � iz
tvojeg odjela, policije
Lili ureda dr�avnog tu�ioca � razgovarao s gospodinom Yaleom o tome?� �Znam. Nije
nitko.�
Nim zastane jo� jednom procjenjuju�i sve �to je �uo, a tada re�e: �Harry, to je
prevelik zalogaj za mene. Predat �u ga predsjedniku.�
�ef Odsjeka za za�titu vlasni�tva kimne u znak suglasnosti. �Mislio sam da �e� to
morati u�initi.�
Slijede�eg jutra u jedanaest sati, sakupili su se u predsjednikovu uredu. Tamo su
bili: J. Eric Humphrev, Nim, Harry London i Paul Sherman Yale.
Gospodin sudac Yale kojega je �ofer upravo dovezao iz doline Napa, bio je osobito
veseo. Njegovo se iz-brazdano lice sjajilo i on re�e ostalima: �Povratak u
Koliforniju �ini me mla�im i sretnijim. Trebalo je da to u�inim prije mnogo
godina.� Iznenada, svjestan da se nitko drugi nije smije�io, okrene se prema Humph-
reyju: �Eric, zar ne�to nije u redu?�
Humphrey, na izgled dotjeran i smiren kao i uvijek, u sebi se osje�ao vrlo
nelagodno, Nim je bio uvjeren u to. Znao je da je predsjednik pristupao tom
sastanku s osje�ajem zabrinutosti.
�Da budem iskren, ne znam�, odgovori Humphrey. �Ali dobio sam neke obavijesti, za
koje smatram da bi ih i ti morao znati. Nim, molim te, objasni cijelu tu pozadinu
gospodinu Yaleu.�
U nekoliko re�enica Nim objasni postojanje velikog postotka kra�e energije i ulogu
Harryja Londona u svemu tome. Gospodin sudac Yale do sada se nije upoznao s
Harryjem Londonom.
Dok je Nim govorio, star�evo se �elo mr�tilo. �inilo se da je zbunjen i nakon
kratke stanke upita: �Kako se moj vlastiti posao uklapa u sve to?�
�Na �alost�, re�e Humphrey, �ono o �emu razgovaramo ne odnosi se na tvoj posao.
�ini se da postoje, ... dakle, ... neke osobne povezanosti.�
Yale odmahne glavom pokretom potpunog nerazumijevanja. �Sada sam potpuno izgubljen.
Ho�e li mi, molim vas, netko to objasniti?�
�Harry�, re�e Nim, �sada ti preuzmi.�
�Gospodine�, re�e London obra�aju�i se Yaleu, �vjerujem da poznajete izvjesnog lana
Norrisa.�
Nim se pitao da li to umi�lja, ili je zaista jednog kratkog trenutka izraz
zabrinutosti pre�ao licem gos-
podina suca Yalea? Vjerojatno nije. Nim upozori sam sebe: ne tra�i sjene koje ne
postoje!
�Naravno da poznajem Norrisa�, prizna Yale. �On i ja imamo neke poslovne ugovore.
Ali zanima me va�a veza s njim.�
�Moja je veza, gospodine, u tome, �to je Norris kradljivac. Za to imamo sigurne
dokaze.� London nastavi, otkrivaju�i Yaleu ono �to je ju�er otkrio Nimu o Norri-
sovoj kra�i energije i o zadu�bini obitelji Yale.
Ovoga puta nije se moglo prevariti u ocjeni Yalc-ove reakcije. Bila je to najprije
� nevjerica, zatim za-prepa�tenost pa srd�ba.
Na kraju Londonovog govora, Eric Humphrev doda: �Nadam se da shva�a�, Paul, za�to
sam odlu�io da se to � ma kako bilo bolno � re�e tebi i skrene tvoja pa�nja na to.�
Yale kimne, lice mu je bilo za�areno i na njemu su se jo� uvijek izmjenjivali
izrazi sukoba raznih osje�aja. �Da, taj dio razumijem. Ali �to se ti�e
ostaloga ...� Uko�eno se obrati Harryju Londonu: �To je ozbiljna optu�ba. Jeste li
sigurni u svoje �injenice?�
�Da, gospodine. Bezuvjetno siguran.� London ne trepne okom pod o�trim star�evim
pogledom. �Dr�avni tu�ilac je isto tako siguran. On vjeruje da ima vi�e nego
dovoljno dokaza za osudu.�
Eric Humphrey upadne: �Paul, trebalo je da ti objasnim da je na�e mi�ljenje o
gospodinu Londonu izvanredno. Zagrizao je u na� program Za�tite vlasni�tva, i
pokazao se kao vrstan i odgovoran rukovodilac. Nije od onih koji olako stvaraju
optu�be.�
Nim doda: �A osobito ne ovako va�ne.�
�To je zacijelo vrlo ozbiljno�, nastavi gospodin sudac Yale, koji je ponovno
zadobio vlast nad sobom i govorio umjerenim tonom, kao da se, pomisli Nim, ponovno
nalazi u Vrhovnom sudu. �Za sada, gospodo, prihvatit �u to �to vi ka�ete, ali
kasnije �u zahtijevati da vidim dokaze.�
�Naravno�, re�e Humphrey.
�U me�uvremenu�, nastavi Yale, �pretpostavljam da je sasvim jasno da do ovog
trenutka ja nisam znao ni�ta od ovoga �to ste mi upravo opisali.�
Humphrey ga je uvjeravao: �Ali to se razumije samo po sebi. Nitko od nas nije
nimalo u to sumnjao. Na-
�a je glavna briga bila neugodnost koju bi ti mogao imati.�
�Kao i Golden State Povver and Light kompanija�, doda Nim.
Yale mu dobaci kratak, prodoran pogled. �Da, i o tome se mora voditi ra�una.�
Dopusti sebi slabi smije�ak. �Dakle, ja vam zahvaljujem na povjerenju.�
�Nikada se nisam u tome kolebao�, re�e Humphrev.
Nim se nakratko upita: nije li predsjednik malo pretjeravao? Tada odbaci tu misao.
�inilo se kao da Paul Yale �eli nastaviti razgovor. �Bez obzira na ovaj nemili
slu�aj, mislim da je �itava zamisao o kra�i energije veoma zanimljiva. Iskreno
govore�i, nisam imao ni pojma da tako ne�to postoji. Nikada prije nisam o tome �uo.
Niti sam znao da u javnim komunalnim kompanijama postoje ljudi poput gospodina
Londona.� Obrati se �efu Odsjeka za za�titu vlasni�tva: �Jednom drugom prilikom,
zanimalo bi me da �ujem vi�e o va�em poslu.�
�Sa zadovoljstvom �u vas upoznati sa svim u bilo koje vrijeme, gospodine.�
Kad se izgubila po�etna napetost, nastavili su razgovarati. Dogovorili su se da �e
kasnije tog istog dana Harrv London upoznati gospodina suca Yalea sa svim
pojedinostima i dokazima koji su se odnosili na lana Norrisa i zadu�binu obitelji
Yale. Yale je izrekao svoju namjeru da unajmi privatnog odvjetnika koji bi �titio
njegove interese u slu�aju protiv Norrisa. Objasnio je: �Pitanje upravitelja te
obiteljske zadu�binc uvijek je na neki na�in bilo problem. Moj je djed napravio
odredbe koje su bile krute i nisu se mogle dobro uskladiti s vremenom. Trebat �e
sudski nalog da se Norris makne s polo�aja. S obzirom na okolnosti, ja �u ga
zatra�iti.�
Nim je malo pridonio op�em razgovoru. Ne�to negdje u njegovu sje�anju ga je
kopkalo, a nije znao �to.
Dva dana kasnije, Harrv London se vratio k Nimu. �Imam neke novosti o tom slu�aju
Norris koje �e te zanimati.�
Nim digne pogled s posljednje verzije svog govora za kongres Nacionalnog instituta
za elektriku. �Kao na primjer?�
�lan Norris je dao izjavu. Zakleo se da tvoj prijatelj Paul Sherman Yale nije znao
ni�ta o tome �to se doga�alo. Prema tome, pri�a starog momka je potvr�ena.�
Nim znati�eljno upita: �Za�to bi Norris davao izjavu?�
�To je posao unutar sudskog procesa. Ne znam da li je vaga bo�ice Pravde u
ravnote�i, ali to ti je tako: Norrisov je odvjetnik razgovarao s dr�avnim
tu�iteljem. Prvo, dogovoreno je da �e se GSP&L kompaniji platiti sve �to joj
duguju, ili bolje re�eno, �to se smatra da joj duguju, a to je prokleto mnogo
novaca. Nakon toga Norris �e zatra�iti �neosporavanje� optu�be kriminalne kra�e
prema zakonu, �lan 591.�
��to je to?�
�Dio kalifornijskog krivi�nog zakona, koji pokriva kra�e javnih komunalnih
kompanija poput nas i telefonskih kompanija, i predvi�a kazne visoke globe i
zatvora do pet godina. U svakom slu�aju, dr�avni �e tu�itelj tra�iti najve�u globu,
ali ne�e inzistirati na kazni zatvora. Kad to sve skupi�, ispada da se nikakvi
dokazi ne�e pojaviti na sudu, prema tome u sudskoj se evidenciji ne�e pojaviti ime
zadu�bine obitelji Yale.�
Harrv London se zaustavi.
�Izvla�enje obavijesti iz tebe sli�no je izvla�enju �epova iz boca�, pobuni se Nim.
�Reci mi ostatak tog zakulisnog dogovora.�
�Ne�to od toga ja i ne znam, i vjerojatno ne�u nikada ni saznati. Iz toga proizlazi
da na� gospodin Vale ima vrlo utjecajne prijatelje. Dr�avni je tu�itelj bio izlo�en
pritisku da smatra taj slu�aj rije�enim i da ne dopusti da se ime Yale pojavi u
javnosti.� London slegne ramenima. �Pretpostavljam da je tako najbolje i za dragu,
staru GSP&L kompaniju.�
�Da, tako je najbolje�, slo�i se Nim.
Kasnije, kad je London oti�ao, Nim je �utke sjedio razmi�ljaju�i. Bilo je istina da
bi bilo �tetne propagande kad bi jedan od direktora ili slu�beni govornik kompanije
bio upleten u slu�aj kra�e energije, ma kako nedu�an on bio. Nim je pretpostavljao
da bi mo-
rao osje�ati olak�anje. Pa ipak, ne�to ga je stalno mu�ilo ve� dva dana, nekakvo
svrdlo u njegovoj podsvijesti, uvjerenje da zna ne�to va�no, samo kad bi se mogao
sjetiti �to.
Bilo je tu jo� ne�to. Ovaj put ne podsvjesno.
Za�to je gospodin sudac Yale dao tako nagla�enu izjavu � kao �to je u�inio na
sastanku s Humphre-yjem, Nimom i Harrvjem Londonom � kako on nikada do tada nije
ni�ta �uo o kra�i energije? Naravno, bilo je sasvim mogu�e da i nije �uo. Istina,
povremeno se to spominjalo u �tampi i na televiziji, ali ne mo�e se o�ekivati da
jedan �ovjek zna sve �to se spominje u novinama � �ak niti sudac Vrhovnog suda. Pa
ipak, to nagla�avanje Nimu se u�inilo preuveli�anim.
Vratio se svojoj prvoj pomisli: sumnja koja ga je mu�ila. �to je to, do �avola,
bilo �to je on znao? Mo�da bi se to samo od sebe pojavilo U njegovu sje�anju kad se
ne bi tako uporno trudio da se prisjeti.
Nastavi raditi na svom govoru za kongres Nacionalnog instituta za elektriku koji se
odr�avao za �etiri dana.
16. POGLAVLJE
Dan slave se pribli�ava!
Hrabra narodna armija Prijatelja slobode, bore�i se protiv zlih kapitalista koji
drle Ameriku u lancima, zadat �e udarac koji �e se slavno spominjati u budu�nosti.
Sve su pripreme prvorazredne i sve je spremno za odbrojavanje.
Pi�u�i dnevnik Georgos Winslow Archambault zastane oklijevaju�i. Tada,
upotrijebiv�i svoj komadi� olovke (postao je neugodno malen i uskoro �e ga morati
odbaciti bez obzira na Gandhijevo pravilo), prekri�i posljednjih pet rije�i. �inilo
mu se da zvu�e kapitalisti�ki i umjesto njih doda:
sve su sjajno izvedene pod visokim zapovjedni�tvom Prijatelja slobode.
Bolje. Mnogo bolje. Nastavi pisati.
Narodni neprijatelji udru�eni pod sramotnom, fa�isti�kom zastavom. Nacionalnog
instituta za elektriku, po�inju se skupljati za dva dana.
�eka ih veliko iznena�enje � i zaslu�ena kazna.
Georgos se smije�io dok je odlagao ostatak olovke i odmarao se od sastavljanja koje
ga je, kao i uvijek, duhovno izmorilo. Ustaju�i, ogledao se po podrumskoj
radionici, koja je sada bila potpuno zakr�ena novim zalihama i opremom. Protegne
svoje vitko, visoko tijelo. Tada se baci na dio poda koji je namjerno dr�ao �istim
i brzo se �etrdeset puta podigne na uko�enim rukama i nogama. Georgos je bio
zadovoljan �to je tu vje�bu mogao napraviti bez napora i �to mu je disanje na kraju
bilo normalno. Za tri dana, mo�da �e mu njegova fizi�ka kondicija dobro do�i.
Za�as �e se vratiti svom dnevniku. Ne smije ga zanemariti, jer zbog povijesti koja
se upravo stvarala jednog �e dana morati zauzeti va�no mjesto u arhivima
revolucije.
Razmi�ljao je: sve se savr�eno uklapalo u skora�nju operaciju � planiranje, zalihe,
nabavka eksploziva i stvaranje po�arnih bombi za hotel Christopher Colum-bus. Prva
serija bombi (koje �e sadr�avati jaki eksploziv) eksplodirat �e u tri sata ujutro
druge no�i kongresa NIE, a po�arne bombe pet do deset minuta nakon toga. Obje grupe
bombi, kamuflirane u protupo�arne aparate, bit �e postavljene u hotelu dan ranije,
otprilike �esnaest sati prije planirane eksplozije.
Zahvaljuju�i Georgosovu uspje�nu vodstvu, sve je i�lo svojim tokom kao ... tra�io
je prikladnu metaforu ... kao i oni izvrsni satni mehanizmi koje je Davey Birdsong
kupio u Chicagu i njemu ih predao.
Georgos je izmijenio svoje prija�nje mi�ljenje o Birdsongu. Sada je prema njemu
osje�ao ljubav i divljenje.
Ne samo da je Birdsongova prvobitna zamisao bila �ista genijalnost, nego se i on
sam izlagao stvarnoj o-pasnosti poma�u� pri nabavi potrebjuh stvari. Uz na-
bavku satnih mehanizama u Chicagu, Birdsong je i ovdje, u gradu, pomogao kupiti
protupo�arne aparate, kupuju�i ih po nekoliko na raznim mjestima. Sada ih je u
podrumskoj radionici bilo gotovo tri tuceta � sasvim dovoljno da se izvr�i plan
Prijatelja slobode. Ge-orgos je bio vrlo oprezan donose�i ih ku�i � uglavnom je to
�inio no�u. Jednom se izlo�io prora�unatoj opasnosti donose�i �est aparata ku�i
tijekom dana � hitno mu je trebao prostor u VW kombiju da bi donio druge � ali je
najprije pa�ljivo pregledao ulicu, zatim to brzo u�inio i oti�ao. Kasnije je bio
zadovoljan svojim poslom i �to ga nitko nije vidio.
Ne samo da je skupio tridesetak razli�itih aparata, nego ih je Georgos ve� polovicu
osposobio za svoju namjeru. Najprije ih je ispraznio, zatim je oslabio njihove
stijenke. Nakon toga, u one koji �e slu�iti kao po�arne bombe stavio je plasti�ne
boce pune benzina i eksplozivne naboje s detonatorima i satnim mehanizmom. U one,
koji �e sadr�avati eksploziv i blokirati izlaze iz hotela, umjesto benzina, stavio
je �etiri funte dinamita.
Uskoro, kad je zavr�io pisati dnevnik, nastavit �e raditi na preostalim aparatima.
Trebat �e stalno raditi u slijede�ih �etrdeset i osam sati � i vrlo pa�ljivo, jer
koli�ina eksploziva koja se sada nalazila u radionici bila je dovoljna da raznese
�itav blok, ako i�ta po�e naopako. Ali, Georgos je imao povjerenja u svoje
sposobnosti, i u to da �e mo�i dovr�iti sve na vrijeme.
Njegovo se mr�avo, asketsko lice osvijetlilo od zadovoljstva pri pomisli na
Birdsongove rije�i koje je ovaj rekao kad je prvi put razgovarao s njim o
blokiranju izlaza iz hotela i podmetanju jakih po�ara na gornjim katovima: �Ako to
u�inite kako treba, ni jedna osoba s tih gornjih katova ne�e napustiti hotel �iva.�
Jo� jedan plus za Birdsonga: pribavio je sav novac koji je Georgos tra�io, iako je
cijena bila ve�a nego je o�ekivao.
Tada, tu je bilo jo� ne�to �to je Birdsong planirao, a �to �e pomo�i da Georgos i
njegovi ostali pomaga�i bez opasnosti unesu bombe u hotel.
Kao �to je ve� nekoliko puta u�inio, Georgos u mislima ponovi sve pojedinosti
akpije. .....�.,,..........
S Birdsongovim novcem Georgos je kupio otvoren kamion Dodge, rabljen, ali u dobrom
stanju. Sretnim slu�ajem, kamion je bio obojen u crveno. Kamion je kupio za gotov
novac a pokazao je krivotvorene dokumente kako kasnije ne bi mogli prona�i kupca.
Kamion je sada bio sakriven, zaklju�an u privatnoj gara�i koja je bila dio drugog
skrovi�ta Prijatelja slobode � nedavno unajmljenog stana u dijelu grada poznatog
pod imenom North Castle. Za taj je stan znao samo Georgos. Stan je bio unajmljen
kao mjesto kamo bi se mogli sakriti, ako zbog bilo kojeg razloga ne budu mogli
upotrijebiti ku�u u ulici Crocker.
S obje strane kamiona ve� je bilo uredno napisano: SLU�BA ZA�TITE OD PO�ARA, INC.
Majstorski potez (jo� jedna od Georgosovih zamisli) bio je izbor otvorenog kamiona
radije nego zatvorenog kombija. Teret kamiona � na izgled nedu�ni protupo�arni
aparati � bit �e izlo�eni pogledu svih.
Auto kojim se Georgos redovito slu�io � njegov stari VW kombi � bio je parkiran u
privatnoj gara�i i ne�e se upotrijebiti u napadu na NIE1 kongres.
Birdsongova zamisao o odvra�anju pa�nje policije sastojala se u tome da �e on
organizirati namje�tene demonstracije protiv GSP&L s oko stotinu prista�a grupe
�energija i svjetlo narodu�, i dok policija pred hotelom bude zabavljena njima,
crveni kamion s aparatima za ga�enje po�ara preure�enim u bombe, dovest �e se do
pomo�nog ulaza u hotel i tamo �e iskrcati svoj teret. Demonstranti �e biti dovoljno
neugodni da ni policija ni bilo koja druga slu�ba sigurnosti ne�e imati vremena
obratiti pa�nju na kamion.
Kao �to je i obe�ao, Birdsong je donio grubi plan hotelskog predvorja i polukata.
Nakon �to ih je prou�io, sam Georgos je posjetio hotel Christopher Colum-bus tri
puta da bi se uvjerio u vjerodostojnost planova te da bi odlu�io o mjestima gdje �e
postaviti eksplozivne bombe koje �e prve eksplodirati.
Georgos je saznao jo� ne�to � da je u�urbanost u stra�njem dijelu hotela bila takva
da je tijekom dana u hotel mogao u�i i iz njega iza�i bilo tko uz uvjet da hini
zaposlenost i da ima odre�eni cilj, te da ga onda
^....j*- ' NIE � Nacionalni institut za elektriku
nitko ne�e ni primijetiti. Da bi to provjerio, Georgos je prilikom svog tre�eg
posjeta hotelu na sebi imao jedan od urednih sivoplavih kombinezona-uniformi s
otisnutim natpisom SLU�BA ZA�TITE OD PO�ARA, INC. koje �e on i ostali borci
Prijatelja slobode nositi za tri dana.
Nikakve opasnosti ni problema. �ak mu je i nekoliko hotelskih slu�benika
prijateljski kimnulo glavom, ne vide�i u njegovoj prisutnosti ni�ta neobi�no. �to
se ti�e Georgosa � on se vje�bao u ulozi u kojoj �e se pojaviti za tri dana, kad
bude postavljao bombe na odre�ena mjesta. Tada �e on i ostali postati pokorne
ulizice � kakve su kapitalisti voljeli imati me�u svojim slugama. Svi �e se
Prijatelji slobode, poput kameleona, slatko smije�iti i govoriti besmislice poput �
Oprostite. � Da, gospodine. � Ne, gospo�o. � Molim. � bolno poni�avanje pred manje
vrijednima, ali potrebno za stvar revolucije.
Rezultati �e sve opravdati!
Kao posebnu za�titu, u slu�aju da netko zaustavi kojeg borca za slobodu, Birdsong
je dao tiskati nekoliko radnih naloga za Slu�bu za�tite od po�ara Inc. Sada su ti
radni nalozi bili ispunjeni. Oni su govorili da se jo� aparata za ga�enje po�ara
mora donijeti u hotel kako bi kasnije mogli biti postavljeni na odre�ena mjesta. Na
hotelskom papiru Birdsong je tako�er natip-kao dozvolu za ulaz u hotel za
slu�benike Slu�be za�tite od po�ara, Inc. Hotelski je papir nabavio prilikom jednog
od svojih posjeta hotelu. Taj je papir stajao gostima na raspolaganju na stolovima
u polukatu.
Ta su dva dokumenta nadomjestila hotelske narud�benice, �to je bila Georgosova prva
pomisao. Pokazalo se da se do narud�benice ne mo�e lako do�i. Ni jedan od tih
dokumenata ne bi pro�ao pa�ljivo ispitivanje. I Georgos i Birdsong su toga bili
svjesni, ali mo�da su u nu�di mogli poslu�iti.
Koliko se Georgos mogao sjetiti, mislili su na sve.
Ovoga trenutka samo ga je ne�to nejasno brinulo � njegova djevojka Yvette. Od one
no�i, prije �etiri mjeseca, kad je izvr�io osudu nad dvije �uvarske svinje na brdu
iznad Millfielda, i kada se nakon toga Yvette pobunila, nikad joj vi�e nije potpuno
vjerovao. Kratko vrijeme aakon MUlfielda.jrazmi�liao ie da ie ukloni. To
ne bi bilo te�ko, kako je to ve� jednom prije naglasio Davey Birdsong, ali je
Georgos odlu�io da to odlo�i za kasnije. �ena mu je bila korisna. Dobro je kuhala;
osim toga bila je pogodna za i�ivljavanje njegovih seksualnih prohtjeva, koji su
postajali sve �e��i u posljednje vrijeme kako se pribli�avala mogu�nost ubijanja
jo� vi�e narodnih neprijatelja.
Kao mjeru opreza, Georgos joj nije ni�ta rekao o planiranom napadu na hotel
Christopher Columbus, iako je mogla primijetiti da se sprema ne�to veliko. Mo�da je
njeno izdvajanje iz toga pothvata bilo razlogom njene �utljivosti i neraspolo�enja
u posljednjih nekoliko sedmica. Dakle, nije va�no! Ovoga trenutka imao je va�nijih
briga, ali uskoro �e se morati rije�iti Yvet-te, �ak i uz cijenu vlastitog
odricanja.
Izvanredno! �ak i pomisao kako da ubije vlastitu �ensku kod njega je stvaralo
erekciju.
Sa sve ve�im uzbu�enjem � na toliko ugodnih na�ina � Georgos se vratio pisanju svog
dnevnika.
o
Q
1. POGLAVLJE
U apartmanu na dvadeset i petom katu hotela Chri-stopher Columbus, Lcah podigne
pogled s bilje�nice u koju je pisala.
�Tata, mogu li te pitati ne�to osobno?� re�e.
Nim odgovori: �Da, naravno.�
�Je li sada sve u redu izme�u tebe i mame?�
Nimu je trebala sekunda ili dvije da shvati svu va�nost k�erinog pitanja. Tada tiho
odgovori: �Da, sve je u redu.�
�I vi se ne�ete...� Leahin se glas slomi. �I vi se ne�ete rastati?�
Ako te to zabrinjavalo, sada se mo�e� prestati brinuti�, odgovori Nim. �Nadam se da
se to nikaka ne�e dogoditi.�
�Oh, tata!� Leah potr�i prema njemu ra�irenih ruku. �vrsto ga zagrli. �Oh, tata.
Tako sam sretna!� Osjeti meko�u njenog mladog lica pritisnutog uz njegovo, kao i
vlagu njenih suza.
Dr�ao ju je zagrljenu i nje�no joj je gladio kosu.
Njih su dvoje bili sami jer su Ruth i Benjy oti�li prije nekoliko minuta u hotelsku
slasti�arnicu da ku�aju sladolede, po kojima je hotel bio �uven. Leah je odlu�ila
da ostane s Nimom govore�i da mora zavr�iti neku zada�u koju je donijela sa sobom.
Ili je to bilo zbog toga, sada se Nim pitao, �to je vidjela priliku da postavi to
presudno pitanje?
Nim je razmi�ljao o tome, koji roditelj ikada zna �to se doga�a u mislima njegovog
djeteta, ili kako su
kanjem obzira? Sjetio se kako je Leah pa�ljivo izbjegavala spomenuti Ruthinu
odsutnost dok su ona i Benjy bili s Neubergerima i on je s njom telefonski
razgovarao. Kroz kakvu je agoniju Leah � osje�ajna i pametna
�etranestogodi�njakinja � tada prolazila? Osjeti se posramljen pri sje�anju na to.
Sada se tako�er nametalo pitanje: kada treba djeci re�i o Ruthinom zdravstvenom
stanju? Vjerojatno uskoro. Istina, to �e prouzro�iti zabrinutost � kao �to ju je
prouzro�ilo, i jo� uvijek je uzrokuje kod Nima.
� Ali bolje je da Leah i Benjv to znaju nego da iznenada saznaju u trenutku krize,
�to se lako mo�e dogoditi. Nim odlu�i da o tome porazgovara s Ruth tijekom
slijede�ih nekoliko dana.
Kao da je Leah osjetila dio njegovog razmi�ljanja, ona re�e: �Sve je u redu tata.
Sve je u redu.� Tada se, prilagodljivo��u mladih, izvu�e iz njegova zagrljaja i
vrati svom poslu.
Nim ode do prozora dnevne sobe apartmana i zadubi se u gledanje krajolika koji je
bio nalik na razglednicu: povijesni grad, njegova luka puna u�urbanih brodova, dva
svjetski poznata mosta pozla�ena zrakama sunca kasnog poslijepodneva. �Hej�, re�e
preko ramena, �to je zaista fantasti�an prizor.�
Leah podigne pogled, smije�e�i se. �Aha. Naravno da jest.�
Jedno je ve� sada bilo jasno: bila je to dobra zamisao da dovede svoju obitelj na
kongres Nacionalnog, instituta za elektriku. Oboje je djece bilo uzbu�eno kad su se
jutros prijavili u hotelu. Leah i Benjv, iako su dobili dozvolu da izostanu iz
�kole, dobili su i neke zadatke koje su morali izraditi. Jedan je bio i to da se
napi�e sastavak o samom kongresu. Benjv je izrazio �elju da slijede�eg dana �uje
svog oca. Nije bilo uobi�ajeno da se djeci dopusti prisustvovati poslovnom
sastanku, ali je Nim uspio i to urediti. Bile su organizirane razne aktivnosti za
obitelji sudionika kongresa
� vo�nja brodom po luci, posjet muzejima, privatne kino-predslave � kojima �e se
pridru�iti i Ruth i djeca.
Uskoro su se vratili Ruth i Benjv sretno se smiju�i i izvje�tavaju�i da je svaki od
njih morao ku�ati dvije razli�ite vrste sladoleda prije nego su se slo�ili da
slasti�arnica zavre�uie tri zviezdice.
Drugi dan kongresa.
Po�eo je vedro i bez oblaka, sunce se slijevalo u apartmanu dok su Ruth, Nim i
djeca u�ivali u doru�ku poslu�enom u sobi.
Poslije doru�ka, Nim je pregledavao svoj govor, po posljednji put prije nego �e ga
odr�ati. Bio je na programu za deset sati prije podne. Nekoliko minuta poslije
devet, Nim je ostavio svoju obitelj i dizalom se spustio u predvorje.
Postojao je razlog za�to je najprije odlazio u predvorje. S prozora apartmana vidio
je da se pred hotelom odr�ava neka demonstracija i zanimalo ga je tko demonstrira i
za�to.
Izlaze�i kroz glavna vrata hotela, Nim je shvatio da je to bila stara rulja �
�energija i svjetlo narodu�. Stotinjak osoba razli�ite dobi prolazilo je pred
hotelom uzvikuju�i parole. Pitao se zar se nikada ne umore, ili zar ne vide ni�ta
drugo osim svojeg uskog gledi�ta?
Mahali su parolama uobi�ajenog tipa.
GSP&L kompanija
Vara
Narod
Neka narod,
A ne debeli kapitalisti,
Posjeduju GSP&L kompaniju
�energiju i svjetlo narodu�
Zahtijeva hitno preuzimaje vlasti
Naroda
U javnim komunalnim kompanijama
Vlasni�tvo naroda
Bi osiguralo
Ni�e cijene elektrike
Kakav je utjecaj organizacija �energija i svjetlo narodu� o�ekivala da �e imati na
Nacionalni institut za elektriku, pitao se Nim. Mogao im je re�i da �e biti jednak
nuli. Ali, naravno, oni su o�ekivali i privukli pa�- nju mjesnih izviestitelia.
Mogao ie vidieti svuda pri?
sutne TV-kamere. A da, bio je tamo i Davey Birdsong, veseo i raspolo�en, rukovode�i
svim tim.
�inilo se da demonstranti �ele zaustaviti automobile koji su prilazili hotelu.
Prilazna cesta bila je blokirana redom demonstranata koji su se �vrsto dr�ali za
ruke sprije�iv�i nekoliko automobila i taksija da pri�u hotelu. Isto je tako bio
blokiran i drugi ulaz za pomo�ne slu�be. Tamo su bila zaustavljena dva kamiona: Nim
je vidio da je jedan od njih bio mljekarski kombi, a drugi otvoreni kamion pun
protupo�arnih aparata. Voza�i obaju vozila iza�li su iz svojih kabina i
prosvjedovali protiv zadr�avanja.
Sada se pojavilo nekoliko gradskih policajaca. Kretali su se uz demonstrante
upozoravaju�i ih. Nastane kratka prepirka izme�u policajaca i demonstranata kojoj
se pridru�i i Birdsong. Tada debeli bradonja slegne ramenima i poka�e svojim
prista�ama da se povuku od oba ulaza, dok je policija, ubrzavaju�i promet,
otpratila najprije teretna vozila a onda automobile i taksije do ulaza u hotel.
�Mo�e li i�ta nadma�iti tu neodgovornost?� Govornik je bio jo� jedan delegat na
kongresu koji je stajao kraj Nima, a moglo ga se prepoznati po NIE kartici
pri�vr��enoj za rever kaputa. �Ta glupa rulja bi sprije�ila dostavu mlijeka u hotel
i hotelsku za�titu od po�ara. Za ime boga, za�to?�
Nim kimne. �Ne �ini mi se ba� jako pametno.�
Mo�da se to nije �inilo ni demonstrantima, jer su se polako razilazili.
Nim se vrati u hotelsko predvorje i dizalom se popne u polukat gdje se odr�avao
kongres.
Kao i svaki drugi kongres � taj jedinstveni plemenski ritual � kongres NIE prikupio
je nekoliko stotina poslovnih ljudi, in�enjera i znanstvenika s namjerom da
zajedni�ki pro�va�u zajedni�ke probleme, izmijene novosti o razvoju, i privatno se
upoznaju. Postojala je teorija da �e svaki delegat nakon takvoga kongresa bolje
raditi svoj posao. Bilo je te�ko odrediti stvarnu vrijednost takvog sastanka, iako
je ona postojala.
U predvorju glavne dvorane, delegati su se svaki dan prije poslovnog sastanka
skupljali na neslu�beno brbljanje uz kavu. Nim se pridru�i ranim prido�lica-ma,
razgovaraju�i sa....slu�benicima, ostalih kompanija
koje je poznavao i upoznavaju�i se s onima koje nije poznavao.
Velik dio razgovora bio je o nafti. Vijest koja je stigla tijekom no�i govorila je
da zemlje �lanice OPEC-a �vrsto stoje pri svom zahtjevu da se nafta ubudu�e pla�a
zlatom, a ne papirnatim novcem, kojemu vrijednost � osobito dolaru � dnevno pada.
Pregovori izme�u Sjedinjenih Dr�ava i OPEC-a su prekinuti, i mogu�nost novog
embarga na naftu postala je zastra�uju�e stvarna.
Ako se to dogodi, posljedice proizvo�a�a elektri�ne energije mogle bi biti
katastrofalne.
Nakon nekoliko minuta sudjelovanja u razgovorima, Nim osjeti da ga netko dr�i za
ruku. Okrene se i ugleda Thurstona Jonesa, prijatelja iz Denvera. Toplo se rukuju.
Thurston upita: �Kakve su novosti oko Tunipaha?�
Nim napravi grimasu i re�e: �Piramide su se gradile br�e.�
�A faraonima nisu trebale dozvole za gradnju. To�no?�
�To�no! Kako je Ursula?�
�Sjajno!� Thurston sav zablista. �Dobit �emo dijete.�
�Krasno! �estitam! Kad �e biti taj veliki dan?� Nim je upotrebljavao rije�i da
ispuni vrijeme dok je poku�ao srediti uzburkane misli. �ivo se sje�ao svog vikenda
u Denveru i Ursulina posjeta svom krevetu. Sje�ao se i Ursule koja mu se povjerila
da i ona i njen suprug ne mogu imati djece, te Thurstonove izjave koja je to
potvr�ivala. �Oboje smo se podvrgli medicinskim ispitivanjima ... moj se pi�tolj
napne i puca, ali samo �orcima. I nikada ne�u imati o�tre metke.�
�Lije�nik ka�e negdje krajem lipnja.�
Kriste! Nimu nije trebalo ra�unara da izra�una da �e to biti njegovo dijete.
Njegovi su se osje�aji kovitlali kao da su u mikseru, i �to bi, do �avola, sada
trebalo re�i?
Njegov prijatelj mu da odgovor zagrliv�i ga jednom rukom oko ramena i rekav�i:
�Postoji ne�to �to bismo i Ursula i ja �eljeli. Kad do�e vrijeme, �elimo da ti
bude� krsni kum.�
Nim poku�a re�i da, da �e biti, a onda ustanovi da ne mn�c izustiti ni slasa.
Umiesto tona. �vrsto stisne
Thurstonovu ruku i kimne u znak suglasnosti. Joneso-vo dijete, Nim se tiho zakune
sam sebi, imat �e najboljeg, najsavjesnijeg krsnog kuma na svijetu.
Dogovore se da se ponovno na�u prije kraja kongresa.
Nim krene razgovaraju�i s jo� nekim ljudima iz energetskih kompanija � s ljudima iz
Con Edisona, za koji je Nim mislio da je jedna od najbolje upravljanih kompanija u
Sjevernoj Americi, premda je imala nezahvalnu ulogu da bude sakuplja� poreza u New
Yorku i usprkos hrpama optu�bi oportunisti�kih politi�ara; zatim je razgovarao s
ljudima iz Florida Povver and Light kompanije Chicago's Commonwealth Edison,
Houston Lighting and Povver kompanije, Southern Ca-lifornia Edisona, Arizona Public
Servicca i drugih.
Bilo je tamo i tuce delegata iz Golden State Povver and Light kompanije koji su se
stalno mije�ali s delegatima iz drugih mjesta, jer njihova je kompanija bila
doma�in ovom kongresu. Me�u njima je bio i Ray Paul-sen. On i Nim su se pozdravili
s uobi�ajenim pomanjkanjem srda�nosti. J. Eric Humphrev nije jo� do�ao, ali kasnije
�e se pojaviti na kongresu.
Zavr�avaju�i razgovor, Nim primijeti poznato lice kako mu se pribli�ava kroz sve
ve�u i bu�niju grupu delegata. Bila je to novinarka California Examinera Nancy
Molineaux. Na njegovo iznena�enje, ona pri�e ravno njemu.
�Zdravo!� Njen je na�in bio prijateljski i smije�ila se, ali su Nimova sje�anja
bila previ�e svje�a i gorka a da bi joj mogao odgovoriti na isti na�in. Pa ipak,
morao je priznati � �ena je bila prokleto privla�na; njene visoke li�ne kosti i
drski nastup bili su dio te privla�nosti. Znala je i kako se treba obu�i � ukusno i
skupo, sude�i po njenoj odje�i.
On hladno odgovori: �Dobro jutro.�
�Upravo sam podigla va� govor u novinarskoj sobi�, re�e gospo�ica Molineaux dr�e�i
u ruci izjavu za novine i potpunu kopiju govora. �Prili�no dosadan materijal.
Namjeravate li re�i ne�to posebno �to ovdje nije tiskano?�
��ak da i namjeravam, neka budem proklet ako vam pomognem rekav�i vam to unaprijed!
� ,^. _i�^-.. .-_.
�inilo se kao da joj se odgovor dopao i ona se nasmije.
�Tata�, prekine ih dje�ji glas, �mi sada idemo tamo gore.�
Bio je to Benjy koji se probijao me�u delegatima na putu do male galerije za
posjetioce u kongresnoj dvorani. Preko njegove glave, Nim je mogao vidjeti Leah i
Ruth koje su stajale kraj stepeni�ta i obje su mu mahale. On im odmahne.
�U redu�, re�e Benjvju�, bolje se po�urite i zauzmite svoja mjesta�.
Nancy Molineaux slu�ala je taj razgovor ne skrivaju�i da je to zabavlja. �Doveli
ste svoju obitelj na kongres?�
�Da�, odgovori odsje�no, a onda doda: �Moja supruga i djeca borave sa mnom u
hotelu. U slu�aju da razmi�ljate kako biste to upotrijebili, ka�em vam da ja osobno
pla�am njihove tro�kove.�
�Gle, gle�, rugala mu se. �Kakav me zao glas bije.�
�Oprezan sam prema vama, kao �to bih bio s kobrom�, re�e joj Nim.
Taj Goldman, razmi�ljala je Nancy odlaze�i, zacijelo nije nikakav blefer.
To �to je danas bila ovdje, bio je zadatak koji nije o�ekivala ni �eljela. Ali
urednik gradske rubrike, vide-�i Goldmanovo ime, poslao ju je u nadi da �e prona�i
neko ranjivo mjesto i tako nastaviti ono �to se njemu �inilo vrijedno pa�nje
novina, svojevrsna krvna osveta putem novina. Dakle, stari-ja-sam-vo�a, sada se
prevario. Ona �e to�no iznijeti Goldmanov govor, �ak ga malo i nadograditi ako bude
smatrala da je materijal toga vrijedan. (Tiskana verzija nije joj se �inila
vrijedna nadogradnje, zbog toga je i postavila pitanje). Osim toga, Nancy se
�eljela izgubiti odavde �im prije bude mogla. Danas je bio dan kad se dogovorila da
se na�e s djevojkom Yvette u baru gdje su prije tjedan dana nakratko razgovarale.
Nancy bi mogla sti�i na taj sastanak � ostavila je auto u podzemnoj gara�i hotela �
ali, vrijeme �e biti vrlo kratko. Nadala se da �e se djevojka pojaviti i odgovoriti
na neka od onih zagonetnih pi- tania.
U me�uvremenu, tu je bio Goldman. Ona u�e u kongresnu dvoranu i zauzme mjesto za
novinarskim stolom.
�im se po�eo obra�ati kongresu, Nim ustanovi da se sla�e s onom Molineauxicom.
Govor koji je bio tako pun tehni�kih podataka kao �to je bio njegov, mora da je bio
potpuno nezanimljiv s gledi�ta novinskog izvjestitelja. Ali, dok je opisivao
optere�enje i problem kapaciteta � sada�nje i budu�e � svoje, Golden State Power
and Light kompanije, duboka pa�nja njegovog slu�ateljstva govorila je da su mnogi
slu�atelji dijelili njegove probleme, zabrinutosti i bojazni koje je on iznosio u
svojem govoru pod naslovom �Preoptere�enje�. I oni su bili odgovorni za potrebnu
opskrbu u svojim zajednicama. I oni su shvatili da je vrijeme izmicalo i da je op�a
glad za elektri�nom energijom udaljena svega nekoliko godina. Pa ipak, gotovo
svakodnevno postavljalo se pitanje njihovog po�tenja, njihovim se upozorenjima nije
vjerovalo, njihovim su se mra�nim statistikama rugali.
Potkraj pripremljenog teksta, Nim posegne u d�ep po bilje�ke koje je ju�er
napravio. Upotrijebit �e ih da s njima zaklju�i govor.
�Ve�ina od nas ovdje prisutnih � vjerojatno svi�, re�e, �imaju dvije zajedni�ke
vjere. Jedna se odnosi na na�u okolinu.�
�Trebalo bi da okolina u kojoj �ivimo bude �istija nego �to je sada. Zbog toga oni
koji se odgovorno bave tim problemom moraju imati na�u podr�ku.�
�Druga je vjera u potrebu demokratskog procesa. Vjerujem u demokraciju, uvijek sam
vjerovao, iako u posljednje vrijeme s odre�enim ogradama.�
�Neki od onih koji sebe nazivaju �uvarima okoli�a, prestali su biti razumni
vjernici koji vjeruju u razumne uzroke i postali su fanatici. Oni su u manjini. Ali
bu�nim, nepopustljivim, beskompromisnim, �esto neupu�enim fanatizmom, uspijevaju
nametnuti svoju volju ve�ini.
��ine�i to, takvi su ljudi prostituirali demokratski proces, upotrijebili su ga
nemilosrdno � na na�in na koji nikad nije bilo zami�ljeno da bude upotrijebljen �
da osuiete sve. osim vlastitih uskih cilieva. Ono �to
ne mogu poraziti razumom i argumentom, ometaju odugovla�enjem i zakonskim
smicalicama. Takvi se ljudi �ak niti ne pretvaraju da prihva�aju zakon ve�ine jer
su uvjereni da oni znaju bolje od ve�ine. Osim toga, oni prihva�aju samo one vidove
demokracije koji se mogu primijeniti u njihovu vlastitu korist.�
Posljednje rije�i prouzro�ile su �itavu buru pljeska. Nim podigne ruku tra�e�i
ti�inu i nastavi:
�Ta vrsta �uvara okoli�a suprotstavlja se svemu. Ne postoji ni�ta, apsolutno ni�ta,
�to bismo mi, ljudi iz energetskih kompanija, mogli predlo�iti a da ne izazove
njihov bijes, njihovo neodobravanje, njihovo �estoko i za njih pravedno
suprotstavljanje.�
�Ali fanatici me�u �uvarima okoli�a nisu sami � oni imaju saveznike.�
Nim zastane, iznenada se sjetiv�i svojih bilje�aka i onoga �to je slijedilo,
svjestan da bi ga to moglo dovesti u iste neprilike koje je imao prije pet mjeseci
nakon rasprave pred Energetskom komisijom o projektu Tunipah. To �e tako�er biti
suprotno uputama Erica Humphrevja �ne upu�taj se u rasprave�. Dakle, najgore �to mu
mogu u�initi jest da ga objese. On nastavi.
�Saveznici o kojima sam govorio�, re�e, �jesu pove�an broj slu�benika pri
redovitim, zakonskim tijelima, koji su imenovani samo zbog politi�kih razloga.�
Nim osjeti, me�u slu�ateljstvom pove�ano i �ivo zanimanje.
�Postojalo je vrijeme, u ovoj dr�avi i drugdje, kad su tijela i komisije koje su
regulirale na�u industriju bile malobrojne, i na koje smo se mogli osloniti da �e
donositi po�tene, nepristrane odluke. Ali to vi�e ne mo�emo. Ne samo da su se takva
tijela tako razmno�ila da se njihove funkcije poklapaju tako da se jedno s drugim
drsko nadme�e u stvaranju osnova svojih mo�i, nego je i ve�ina �lanova tih tijela
dobila imenovanja na ta mjesta kao o�itu politi�ku nagradu. Rijetko kada, ako i
ikada, do�u na ta mjesta zbog svojih zasluga i iskustava. Kao posljedica � takvi
�lanovi komisija imaju malo ili ni�ta znanja o vo�enju poslova � neki �ak otvoreno
pokazuju protuposlovne predrasude � a svi imaju politi�ke ambicije koje vode svaku
niihrwn alrr>iin I /-.rUnl-
Eto za�to i kako na�i ekstremisti�ki kriti�ari i protivnici nalaze saveznike. Jer
ratoborni, nazovi-populi-sti�ki na�in gledanja, antienergokampanjski stav, danas
privla�i pa�nju i ulazi u sredstva javnog informiranja. Odluke do kojih se do�lo
nakon dugog razmi�ljanja, koje su umjerene i tihe, ne privla�e pa�nju i o njima se
ne pi�e, a �lanovi komisija i tijela o kojima govorim to vrlo dobro znaju.
Re�eno na drugi na�in: ono �to bi trebalo biti predmet javnog i nepristranog
povjerenja, napadano je i okrenuto protiv javnog interesa.
Ja ne znam za lako rje�enje tih dvaju velikih problema, a ne vjerujem da zna itko
me�u vama. Najbolje �to mo�emo u�initi jest da, kad god mo�emo, upoznajemo javnost
s �injenicom da se njeni razumni interesi potkopavaju, da ih potkopava manjina �
podmukli savez fanatika i sebi�nih politi�ara.�
Nim odlu�i da ovdje zavr�i govor.
Dok se pitao kakva �e, nakon svega biti reakcija Erica Humphrevja i ostalih kolega
iz GSP&L kompanije na njegove primjedbe, na svoje zaprepa�tenje ustanovi da mu svi
stoje�i odu�evljeno kli�u i plje��u.
��estitam!� ... �trebalo je hrabrosti da se to re�e, ali sve je to tako to�no� ...
�nadam se da �e ovo �to ste rekli imati naj�iri publicitet� ... ��elio bih kopiju
da je malo pro�irim okolo� ... �industriji su potrebni otvoreni strijelci poput
vas� ... �ako se umorite rade�i za Golden State Povver and Light, zasigurno nam se
javite� ...
Dok su se delegati gurali oko njega, neo�ekivano, nevjerojatno, Nim shvati da je
postao junak dana. Predsjednik divovske kompanije sa Srednjeg zapada re�e mu:
�Nadam se da vas va�a kompanija cijeni. Re�i �u Ericu Humphrevju kako ste dobri.�
Usred jo� vi�e rukovanja i �estitanja, Nim se iznenada osjeti umornim i izvu�e se
iz gu�ve.
Samo mu je ne�to kvarilo raspolo�enje: pogled na neprijateljsko, podrugljivo lice
Raya Paulsena. Ali, izvr�ni potpredsjednik nije ni�ta rekao nego je jedno-
Nim je stigao do vrata koja vode u vanjski polukat, kad jedan tihi glas iza njega
re�e: �Do�ao sam specijalno zato da tebe �ujem. Vrijedilo je do�i.�
Nim se okrene. Na svoje iznena�enje vidje da je govornik bio Wally Talbot, ml. Dio
Wallyjeve glave je bio zamotan, a kretao se uz pomo� �tapova, ali uspije mu
napraviti veseli osmijeh.
�Wally! Kako mi je drago da te vidim!� re�e Nim. �Nisam znao da si izi�ao iz
bolnice.�
�Otpu�ten sam prije dvije sedmice, ali ne za stalno. Jo� me uvijek �eka mnogo
popravaka na tijelu. Mo�emo li negdje razgovarati?�
�Naravno. Potra�imo neki miran kut.� Namjeravao je potra�iti Ruth i djecu, ali mo�e
ih i kasnije vidjeti u apartmanu.
Dizalom se spuste u prizemlje. U uglu, kraj stubi�ta, vidjeli su dvije slobodne
stolice i krenu prema njima. Wally je dosta nespretno upotrebljavao svoje �tapove,
ali bilo je o�ito da vi�e voli da se sna�e sam, bez pomo�i.
�Pazite, molim!� Kraj njih pro�e osoba u urednom sivomodrom kombinezonu-uniformi
guraju�i pred sobom kolica na dva kota�a na kojima su bila slo�ena tri crvena
aparata za ga�enje po�ara. �Samo trenutak, gospodo. Moram samo staviti jedan od
aparata na mjesto.� �ovjek, koji je bio mlad, podigne jednu od stolica prema kojima
su krenuli Nim i Wally, iza nje stavi protupo�arni aparat, i vrati stolicu na
mjesto. Nasmije�i se Nimu. �To je sve, gospodine. �ao mi je �to sam vas zadr�ao.�
�Niste�, re�e Nim, sjetiv�i se da ga je ve� vidio ranije tog jutra kako vozi kamion
koji je policija ispratila do pomo�nog ulaza u hotel, za vrijeme demonstracije
organizirane od grupe �energija i svjetlo narodu�.
Nimu se u�ini prili�no �udno da se protupo�arni aparat stavi iza stolice, tamo gdje
ga ljudi ne mogu vidjeti. Ali, to ga se nije ni�ta ticalo, i vjerojatno je �ovjek
znao svoj posao. Njegov je kombinezon imao natpis: �Slu�ba spre�avanja po�ara,
Inc.�
Nim i Wally sjednu. ._�_. �Jesi li vidio ruke toe momka?� uDita Wallv. ..��.i
�Jesam.� Nim je primijetio da su ruke tog mladi�a bile jako obojene, vjerojatno
zbog nepa�ljivog rukovanja kemikalijama.
�Mogao bi to urediti presa�ivanjem ko�e.� Wally se ponovno naceri, ovaj put
�alosno. �Postajem stru�njak na tom podru�ju.�
�Drugi nisu va�ni�, re�e Nim. �Reci mi kako si ti?�
�Dakle, upravo kako sam i rekao, presa�ivanje koje na meni vr�e, trajat �e dugo.
Svaki put pomalo, tako se to radi.�
Nim kimne suosje�ajno. �Da, znam.�
Ali imam i jednu dobru vijest, i mislim da bi je i ti htio �uti. Dobit �u novi
pimpek.�
�5to �e� dobiti?�
�Dobro si me �uo. Sje�a� se, stari mi je bio spaljen?�
�Naravno da se sje�am.� Nim ne�e nikada zaboraviti lije�nikove rije�i dan nakon �to
je Wallyja opalila elektri�na struja. � ... struja je pro�la gornjom povr�inom
njegova tijela i iza�la... preko njegova penisa... Uni�ten je. Spaljen.
Potpuno ...�
�Ali ja jo� uvijek imam tamo seksualne osjete, i to se mo�e upotrijebiti kao
osnovica�, re�e Wally. �Zbog toga su me pro�li tjedan poslali u Houston u
Medicinski centar Texasa. Oni tamo �ine izvanredne stvari � osobito za ljude poput
mene. Tamo postoji lije�nik � Brantley Scott, koji je mozak svega toga. On �e mi
napraviti novi penis i obe�aje mi da �e biti uspje�an.�
�Wally, drago mi je zbog tebe, ali kako netko, do �avola, mo�e to u�initi?� upita
Nim.
�To se djelomi�no napravi presa�ivanjem ko�e a djelomi�no upotrebom ne�ega �to se
zove penisna proteza. Sastoji se od male crpke, nekoliko cijevi i malog rezervoara,
sve zajedno povezano i kirur�kim putem ugra�eno u tijelo. Sve je to napravljeno od
silikonske gume � istog materijala koji se upotrebljava za sr�ane pacemakere.
Zapravo, to je zamjena za ono �to nam je dala priroda.�
Nim znati�eljno upita: �Da li to zaista funkcionira?�
�Prokleto to�no, funkcionira!� Walleyjevo odu�evljenje izbije. �Vidio sam. A
prona�ao sam i to da postoje stotine ljudi kojima je to kirur�ki napravljeno, i to
usnie�no. Nim. re�i �u ti io� ne�to.� w�,,.;,�.,(�.� ... i. ,.< w , ,_.
��to?�
�Ta penisna proteza nije samo za ljude poput mene, ljude koji su stradali u
nesre�i. To je i za druge � obi�no za starije mu�karce koji su ina�e zdravi, samo
�to vi�e nemaju pare, pa ne mogu spavati sa �enom. To im daje �itav novi dio
�ivota. �to je s tobom, Nim? Da li tebi treba pomo�?�
�Ne te vrste. Jo� ne, hvala bogu.�
�Ali jednog dana bi mogao zatrebati. Pomisli samo na to! Nema vi�e spolne nemo�i �
nikada! Mogao bi i u grob s erekcijom.�
Nim se naceri: �A �to bi s njom tamo?�
�Hej, evo Mary!� uzvikne Wally. �Do�la je po mene. Jo� ne mogu sam voziti auto.�
Na drugoj strani predvorja Nim je ugledao Mary Talbot, Wallyjevu suprugu.
Primijetila ih je i dolazila je prema njima. Uz nju, s odre�enom zabrinuto��u, Nim
primijeti Ardythe Talbot. Niti je vidio niti �uo Ardythe od njihovog sastanka u
bolnici kad je histeri�no optu�ivala sebe i Nima da je njihov �grijeh� kriv za
Wallyje-vu nesre�u. Nim se pitao da li se ubla�ila njena religiozna �estina.
Na objema �enama vidjeli su se znakovi patnje. Kona�no, tek je sedam mjeseci pro�lo
od tragi�ne pogibije Waltera Talbota u eksploziji u centrali La Mission, a nesre�a
Wallyja Talbota ml., dogodila se svega nekoliko sedmica nakon toga. Mary, koja je
uvijek bila vrlo vitka otkako je se Nim mogao sjetiti, vidljivo se udebljala.
Naravno, tome su mogli biti krivi briga i nesre�a. I njen se dje�a�ki izgled
izmijenio, postala je starijom. Nim shvati da se nada da �e ono �to mu je Wally
upravo ispri�ao biti uspje�no. Ako bude, moglo bi to oboma pomo�i.
Ardythe je izgledala malo bolje nego kad ju je posljednji put vidio, ali ne mnogo.
Nasuprot onome �to je bila neposredno prije Walterove smrti � zgodna, moderna,
atletski razvijena � sada je bila samo jo� jedna obi�na starija �ena. Ali nasmije�i
se Nimu i pozdravi ga prijateljski, �to mu smjesta donese olak�anje.
Razgovorali su. Nim jo� jednom re�e kako mu je drago �to vidi Wallyja da hoda. Mary
re�e da joj je netko, na putu, govorio o Nimovu govoru, i ona mu �e-
�tita. Ardvthe re�e da je prona�la jo� starih Waltero-vih dosjea i izrazi �elju da
ih dobije GSP&L kompanija. Nim ponudi da �e do�i po njih, ako ona �eli.
�Nema potrebe�, brzo re�e. �Mogu ti ih poslati. Nema ih tako mnogo kao posljednji
put i...�
Ona se zaustavi: �Nim, �to nije u redu?�
Nim je zurio u nju otvorenih usta.
�Posljednji put...� Dosjei Waltera Talbota!
�Nim�, ponovi Ardvthe. �Zar ne�to nije u redu?� I Mary i Wally su ga znati�eljno
promatrali.
�Ne�, uspije re�i. �Ne, samo sam se ne�ega sjetio.�
Sad je znao. Sad je znao koji dio saznanja mu je manjkao �to ga je neprestano
mu�ilo, pa ipak mu izbjegavalo, od onog dana u uredu Erica Humphrevja, kad su se
sastali s gospodinom sucem Yaleom i Harry-jem Londonom. Bilo je to u starim
dosjeima Waltera Talbota, u dosjeima koje mu je dala Ardythe u nekoliko kartonskih
kutija, kratko vrijeme nakon Walterove smrti. U to ih je vrijeme Nim na brzinu
pregledao, a sada su bili pohranjeni u uredu GSP&L kompanije.
�Mislim da bismo morali krenuti�, re�e Wally. �Drago mi je �to sam te vidio, Nim.�
�I meni�, odgovori Nim. �I, Wally, mnogo sre�e � u svemu!�
Kad su njih troje oti�li, Nim je ostao prikovan na mjestu, razmi�ljaju�i. Sada je
znao �to je bilo u onim dosjeima. Znao je i �to mora u�initi. Ali najprije mora to
provjeriti, dokazati da ga sje�anje ne vara.
U�init �u to u slijede�a tri dana. Odmah nakon kongresa.
2. POGLAVLJE
�urba, jurnjava, �urba. Uvijek je to bilo tako, pomisli Nancy Molineaux voze�i svoj
Mercedes daleko iznad dopu�tene brzine, probijaju�i se kroz gusti promet, stalno se
oprezno ogledavaju�i u retrovizor ne bi li ugledala neku prometnu patrolu iza sebe.
�ivotna napetost nije nikada popu�tala, ni u jednom prokletom danu.
Na brzinu je telefonski izdiktirala svoj �lanak o Goldmanu, koji �e se pojaviti u
poslijepodnevnom izda-
nju, i sada je, ve� deset minuta u zaka�njenju, bila na putu za sastanak s Yvette.
Nancy se nadala da �e djevojka biti dovoljno pametna i pri�ekati je.
Poslije podne imala je jo� nekog posla u Examinertt � dovr�iti zapo�ete poslove � i
zbog toga se morala vratiti u redakciju. I, oh, da, morala je nekako prona�i
vremena da ode u banku, jer joj je trebalo novaca. U �etiri sata je imala sastanak
sa zubarom. Tada, ve�eras je obe�ala da �e se pojaviti u dva dru�tva. Jedno je bila
rana zabava, i tu �e morati samo navratiti, a drugo �e se, bila je uvjerena,
produ�iti daleko poslije pono�i.
Ali, ona je voljela taj brzi tempo � posao i zabavu, premda je bilo dana � kao
dana�nji � kad se previ�e toga doga�alo.
Dok je vozila, Nancy se smije�ila na pomisao o svojem izvje�taju o Goldmanovu
govoru. Vjerojatno �e ga iznenaditi, jer je to bio ispravan, neiskrivljen
izvje�taj, kako je i namjeravala napisati.
Nekoliko stotina voda ameri�ke industrije elektri�ne energije danas su ustaju�i
klicanjem pozdravili Nimroda Goldmana, potpredsjednika Golden State Power and Light
kompanije, koji je izjavio da rukovode�e u-stanove kojima dominiraju politi�ari
zloupotrebljavaju javno povjerenje i �drsko se nadme�u u stvaranju osnova svojih
mo�i�.
Govorio je na Kongresu Nacionalnog instituta za elektriku, koji se odr�ava u na�em
gradu.
Ranije je Goldman kritizirao neke �uvare okoli�a, koji se, kako je rekao,
suprotstavljaju svemu. �Ne postoji ni�ta, apsolutno ni�ta, �to bismo mi od
energetske industrije mogli predlo�iti...�
I tako dalje, i tako dalje.
Navela je tako�er i neke njegove izjave o op�oj gladi za elektri�nom energijom,
koja je prema njegovim rije�ima, bila na pragu. Ako Goldman ovaj put ima bilo �to
protiv nje, to ne�e biti zbog njenih rije�i nego njegovih vlastitih.
Isuse! Kako su neki od ovih sporo misle�ih idiota u automobilima ikada mogli dobiti
voza�ke dozvole? Bila je druga na semaforu kad se upalilo zeleno svjetlo, ali momak
pred njom se jo� nije ni pomaknuo. Zar je zaspao? Nestrpljivo pritisne trubu.
Govno! Svjetlo po�ne naran�asto treperiti, i kad je ona do�la do semafora pojavi se
crveno. Ali popre�na je ulica bila prazna, prema tome ona riskira i pro�e kroz
crveno.
Nakon jo� nekoliko minuta mogla je vidjeti onaj bijedni bar u kojem je bila pro�le
sedmice. Koliko je kasnila? Kad je bila u visini bara, Nancy pogleda na svoj Piaget
sat. Osamnaest minuta! I �to da ka�ete � danas nije bilo slobodnog mjesta za
parkiranje! Na�la je mjesto dva bloka dalje, i nakon �to je zaklju�ala Mercedes,
po�uri natrag.
U baru je bilo mra�no i pljesnivo kao i prije. Dok je zastala da joj se o�i
priviknu na mrak, Nancy je imala dojam kao da se ni�ta nije izmijenilo, �ak ni
posjetioci.
Vidjela je da je Yvette �eka. Sjedila je sama s pivom pred sobom za istim stolom u
uglu gdje su sjedile i pro�le sedmice. Digne pogled kad je Nancy prilazila, ali ne
dade nikakvog znaka ni pozdrava ni prepoznavanja.
�Zdravo!� Pozdravi je Nancy. ��ao mi je �to sam zakasnila.�
Yvette jedva primjetno slegne ramenima, ali ne re�e ni�ta.
Nancy dade znak konobaru. �Jo� jedno pivo.� �ekala je dok nije bila poslu�ena, u
me�uvremenu potajno prou�avaju�i djevojku, koja jo� uvijek nije ni�ta rekla. Danas
je bila u jo� gorem stanju nego prije tjedan dana � njena je ko�a bila puna
bubuljica, kosa joj je bila neuredna. Ista je odje�a bila prljava, i izgledala je
kao da je u njoj mjesecima spavala. Na desnoj je ruci imala rukavicu, o�ito
skrivaju�i deformitet koji je Nancy primijetila prilikom njihovog prvog susreta.
Nancy popije gutljaj piva, koje je bilo dobrog okusa, a tada odlu�i da prije�e na
stvar. �Rekli ste da �ete mi re�i �to se doga�a u onoj ku�i u ulici Crocker i �to
tamo radi Davey Birdsong.�
Yvette digne pogled. �Ne, nisam to rekla. Vi ste se samo nadali da �u to re�i.�
�U redu, ja se jo� uvijek nadam. Za�to ne biste po�eli s tim da mi ka�ete �ega se
bojite?�
�Vi�e se ne bojim.� Djevojka je to izjavila bezbojnim, ravnodu�nim glasom, izraz
lica joj se nije promijenio.
Nancy pomisli: nikamo me to ne vodi, i mo�da je gubitak vremena dolaziti ovamo.
Ponovno poku�avaju�i, ona upita: �Dakle, �to se dogodilo izme�u pro�le sedmice i
danas �to je prouzro�ilo tu razliku?�
Yvette nije odgovorila. Umjesto toga, �inilo se kao da razmi�lja, da ne�to va�e u
mislima. Dok je to �inila, kao da je radila instinktivno i nesvjesna onoga �to
�ini, lijevom je rukom trljala desnu, najprije u rukavici, a onda je skinula
rukavicu.
U prepasti s u�asom Nancy je zurila u ono �to joj se tako otkrilo.
Ono �to je nekada bila �aka, sada je bila crveno--bijela masa masnica i brazgotina.
Dva su prsta manjkala, ostali su neravni batrljci i dijelovi mesa koji su str�ali
van. Ostali prsti, iako manje ili vi�e �itavi, imali su neravne izbo�ine gdje je
manjkalo meso. Jedan je prst bio groteskno svinut i na njemu je str�ao komadi�
�ute, suhe kosti.
Osjetiv�i mu�ninu Nancy re�e: �Moj bo�e! �to se dogodilo va�oj ruci?�
Yvette pogleda na ruku, a tada, shvativ�i �to je u�inila, brzo je pokrije.
Nancy ustraje: ��to se dogodilo?�
�Bila sam ... Imala sam nezgodu.�
�Ali tko ju je ostavio ovako? Lije�nik?�
�Nisam i�la k lije�niku�, re�e Yvette. Proguta suze: �Nisu mi dopustili da idem.�
�Tko vam nije dopustio?� Nancy osjeti kako u njoj raste bijes. �Birdsong?�
Djevojka kimne. �I Georgos.�
�Tko je, do �avola, Georgos? I za�to vas oni ne bi odveli lije�niku?� Nancy posegne
preko stola i uhvati Yvettinu zdravu ruku. �Dijete, dopustite mi da vam pomognem!
Ja to mogu. I jo� uvijek mo�emo ne�to u�initi s tom rukom. Imamo vremena.�
Djevojka odmahne glavom. Osje�aji su nestali s njena lica i o�iju ostavljaju�i ih
kao �to su bili i prije �
�Samo mi recite�, molila je Nancy, �recite mi �to se tu zbiva�.
Yvette ispusti dah u ne�emu �to je moglo, ali nije moralo biti uzdah. Tada,
iznenada, posegne uza se prema podu i podigne staru, o�te�enu sme�u torbu.
Otvoriv�i je, izvadi iz nje dvije kazete koje stavi na stol i gurne ih prema Nancy.
�Sve je tu�, re�e Yvette. Tada, jednim gutljajem isprazni ostatak piva i digne se
da ode.
�Hej�, prosvjedovala je Nancy. �Nemojte jo� oti�i! Tek smo po�ele. Slu�ajte, za�to
mi ne biste rekli �to je na kazetama, tako da mo�emo o tome razgovarati?�
�Sve je tu�, ponovi djevojka.
�Da, ali...� Nancy ustanovi da je govorila sama sebi. Trenutak kasnije, vanjska se
vrata otvore propu�taju�i malo sunca, a onda Yvette vi�e nije bilo.
�inilo se da ne�e ni�ta posti�i ako ode za njom.
Nancy je znati�eljno okretala kazete u ruci, prepoznaju�i ih kao jeftinu vrstu koja
se mogla kupiti u paketima za dolar, ili otprilike dolar po komadu. Ni u jednoj
kazeti nije bilo nikakvog natpisa, samo je olovkom pisalo 1, 2, 3 i 4 na razli�itim
stranicama. Dakle, odslu�at �e ih no�as na svom kazetofonu kod ku�e i nadati se da
u njima ima ne�eg vrijednog. Pa ipak, osje�ala se prevarenom i razo�aranom �to nije
dobila vi�e obavijesti od Yvette dok je bila s njom.
Nancy popije svoje pivo, plati ga i iza�e. Pola sata kasnije, nalazila se u
Examineru, zaokupljena drugim poslom.
3. POGLAVLJE
Kad je Yvette rekla Nancy Molineaux: �Vi�e se ne bojim�, to je bila istina. Ju�er
je Yvette do�la do zaklju�ka koji ju je rije�io brige o bliskoj budu�nosti, o-
slobodio je zabrinutosti, sumnji i boli, i rije�io je tereta silnog straha � s
kojim je mjesecima �ivjela � pred hap�enjem i do�ivotnim zatvorom.
Ju�er je Yvette odlu�ila da �e se ubiti, �im preda kazete toj crnoj �eni koja je
iznenada do�la, a radila
nmnnf* te*
jutros napustila ku�u u ulici Crocker � po posljednji put � sa sobom je nosila
sredstvo kojim �e to u�initi.
I sada, sada je predala kazete, kazete koje je sama pa�ljivo i strpljivo sastavila
i koje su optu�ivale Geor-gosa i Daveyja Birdsonga i otkrivale �to su oni u�inili i
�to su planirali u�initi, te potpuni scenario razaranja i ubojstva planiranih za
no�as � ili bolje re�eno za tri sata sutra ujutro � u hotelu Christopher Columbus.
Georgos nije ni mislio da je ona znala za to, a znala je cijelo vrijeme.
Odlaze�i iz bara, sada kad je sve bilo u�injeno, Yvette osjeti smirenost.
Kona�no, smirenost.
Pro�lo je mnogo vremena otkako je posljednji put osjetila takav mir. Zasigurno nije
bilo mira s Georgo-som, iako je u po�etku uzbu�enje �to je bila njegova djevojka,
�to je slu�ala njegov u�eni govor, dijelila s njim va�ne poslove koje je radio,
uzrokovalo da ni�ta drugo nije bilo va�no. Kasnije, mnogo kasnije, kad je ve� bilo
prekasno da pomogne sama sebi, po�ela se pitati nije li Georgos bolestan, nije li
sva njegova bistrina i fakultetska naobrazba na neki na�in postala ... kako se to
ka�e? ... perverznom.
Sada je zaista vjerovala da je sve to bilo perverzno, da je Georgos bio bolestan,
vjerovala je da je �ak mo�da bio i lud.
Pa ipak, Yvette je sama sebe podsjetila, jo� joj je uvijek bilo stalo do Georgosa,
�ak i sada nakon �to je u�inila �to je morala. I ma �to mu se dogodilo, nadala se
da ga ne�e previ�e povrijediti, da ne�e morati previ�e patiti, iako je znala da se
jedno i drugo mo�e dogoditi nakon �to crna �ena odslu�a kazete i re�e � kome god
odlu�i, najvjerojatnije policiji � �to je na njima.
�to se pak ti�e Davevja Birdsonga, fu�kalo joj se. Nije joj se svi�ao. Nikada. Bio
je podao i krut, nikad nije pokazao ni malo ljubaznosti kao Georgos, unato� tome
�to je Georgos bio revolucionar a smatralo se da ne smiju biti ljubazni. Birdsonga
bi mogli ubiti prije nego zavr�i dana�nji dan, ili bi mogao zauvijek trunuti u
zatvoru, nije joj bilo nimalo stalo. Zapravo, nadala se da �e mu se dogoditi jedna
od te dvije stvari. Yvette
su ih do�ivjeli ona i Georgos. Zamisao s hotelom Chri-stopher Columbus bila je
Birdsongova. I to je bilo zabilje�eno na kazetama.
Tada shvati da nikada ne�e saznati �to �e se dogoditi s Birdsongom ili s Georgosom,
jer �e i ona sama biti mrtva.
Oh, bo�e � bilo joj je tek dvadeset i dvije godine! Jedva da je zapo�ela �ivjeti i
nije �eljela umrijeti. Ali nije niti �eljela provesti ostatak �ivota u zatvoru. �ak
i smrt je bila bolja od toga.
Yvette nastavi hodati. Znala je kamo ide i da �e joj za to trebati otprilike pola
sata. I to je odlu�ila ju�er.
Prije manje od �etiri mjeseca � tjedan dana nakon �to je Georgos ubio dva �uvara
iznad Millfielda � Yvet-te je shvatila kako je duboko upala. Ubojstvo. I ona je
bila kriva za to, jednako kao i Georgos.
U po�etku mu nije vjerovala kad joj je to rekao. Mislila je da je on samo �eli
zapla�iti onda, na putu natrag u grad iz Millfielda kad ju je upozorio: �U sosu si
jednako kao i ja. Ti si bila tamo, bila si dio toga svega, i ti si ubila te svinje
jednako kao da si povukla no� ili ispalila pi�tolj. Prema tome, �to god se dogodilo
meni, dogodit �e se i tebi.�
Ali nekoliko dana nakon toga u novinama je �itala
0 su�enju trojici ljudi optu�enih za ubojstvo prvog stupnja. Su�enje se odr�avalo
u Kaliforniji. Ta su trojica zajedni�ki provalila u jednu zgradu i njihov je vo�a
ubio no�nog �uvara. Iako ostala dvojica nisu bila naoru�ana i nisu aktivno
sudjelovala u ubojstvu, sva su trojica bila progla�ena jednako krivima i osu�ena na
do�ivotni zatvor bez prava na pomilovanje. Tada je Yvetie shvatila da je
Georgos govorio istinu i od tada je njen o�aj rastao.
Rastao je njen o�aj osnovan na saznanju da nije bilo povratka, da nije mogla
pobje�i od onoga �to je postala. To je bilo najte�e �to je morala prihvatiti, �ak
1 znaju�i da nije bilo drugog izbora.
Nekih bi no�i, le�e�i budna kraj Georgosa u onoj mra�noj ku�i u ulici Crocker,
sanjarila da se mo�e vratiti, vratiti na onu farmu u Kansasu gdje se rodila i gdje
je �ivjela kao dijete. U usporedbi sa sada�njo��u, ti su dani izgledali blistavi i
bezbri�ni. ... �to ie. naravno, bilo nhi�nn ommn �. ^.t,.-......^....... �..
Farma se sastojala iz stjenovitih dvadeset akri iz kojih je Yvettin otac,
mrzovoljan, svadljiv �ovjek, jedva skucao dovoljno da prehrani �estero�lanu
obitelj, a kamoli da jo� plati i hipoteku. Nikada to nije bio dom ljubavi i
topline. �estoke sva�e me�u roditeljima bile su uzor koji su djeca ubrzo nau�ila
opona�ati. Yvettina majka, kroni�no zanovjetalo, �esto je Yvetti � najmla�em
djetetu � davala do znanja da nije bila �eljena i da bi bolje bilo da je pobacila.
Slijede�i primjer dvoje starije bra�e i sestre Yvette je zauvijek napustila dom �im
je mogla i nikada se nije vratila. Nije imala pojma gdje su se sada nalazili
�lanovi njene obitelji i da li su joj roditelji �ivi ili ne, i sama je sebi
govorila da joj nije ni stalo. Pa ipak, pitala se ho�e li njeni roditelji ili bra�a
ili sestra �itati o njenoj smrti i ho�e li im to i�ta zna�iti.
Naravno, mislila je Yvette, bilo bi lako okriviti te rane godine za sve �to joj se
otada dogodilo, ali to ne bi bilo ni istinito ni po�teno. Nakon �to je do�la na
zapad, i unato� minimumu legalnog �kolovanja, dobila je zaposlenje kao prodava�ica
u robnoj ku�i � na odjelu dje�je robe, �to joj se svi�alo. U�ivala je poma�u�i
birati odje�u za malu djecu, i negdje u to vrijeme osje�ala je da bi i ona jednog
dana voljela imati djecu, ali se ne�e prema njima odnositi onako kako su se njeni
roditelji odnosili prema njoj.
Ono �to se dogodilo i �to ju je usmjerilo na put kojim je kasnije krenula s
Georgosom, bilo je da ju je djevojka s kojom je radila povela na ljevi�arski
politi�ki sastanak. Jedno je vodilo do drugog. Kasnije je srela Georgosa i... oh,
bo�e, kakva korist od ponovnog sje�anja na sve to!
Yvette je bila potpuno svjesna da u nekim pitanjima nije bila previ�e pametna.
Uvijek je imala pote�ko�a pri shva�anju, i u maloj seoskoj �koli koju je polazila
do svoje �esnaeste godine, u�itelji su joj dali do znanja da je glupa. Vjerojatno
zbog toga, kad ju je Georgos nagovorio da napusti posao i ode u podzemlje s njim i
stvori Prijatelje slobode, Yvette nije imala pravog pojma o tome u �to se zapravo
upu�ta. U to je vrijeme to zvu�alo kao zabava, i pustolovina, a ne � kako se
kasnije pokazalo � najte�a pogre�ka njenog �i-
Saznanje da je i ona � poput Georgosa, Utea i Fe-lixa � postala tra�eni zlo�inac,
polako je dolazila do Yvettine svijesti. Kad je toga postala potpuno svjesna, bila
je zaprepa�tena. �to �e joj u�initi ako je uhvate? Yvette je mislila na Pat Hearst,
i �to je ona morala pretrpjeti, a bila je �rtva, za ime Isusovo! Koliko strasnije
bi to bilo za Yvette koja nije bila �rtva?
(Yvette se sje�ala kako su se Georgos i ostala trojica revolucionara smijali i
ismijavali su�enje Pat Hearst. Smijali su se na�inu na koji se dru�tvo trudilo da u
postupku samoopravdavanja raspne na kri� jednog svog �lana, samo da bi dokazalo da
to mo�e u�initi. Naravno, kako je to Georgos kasnije rekao, da je Pat Hearst � u
tom odre�enom slu�aju � bila siroma�na, ili crna poput Angele Davi�, bila bi
pridobila simpatije i po�teniji postupak. Nesre�a Pat Hearst je bila da je njen
otac imao novaca. Pa ipak, bilo je to veselo! Yvette je jo� uvijek mogla u mislima
vidjeti njihovu malu grupu kako gledaju TV i prekidaju svaki put kad se pojave
vijesti sa su�enja.)
Ali sada se strah da je sama po�inila zlo�ine nadvio nad Yvette, strah koji se
�irio poput raka, dok nije na kraju ispunjavao svaki njen budni trenutak.
Nedavno je ustanovila da joj Georgos vi�e ne vjeruje.
Uhvatila ga je kako je �udnovato promatra. Nije vi�e toliko govorio kao prije.
Postao je tajnovit �to se ti�e novog posla koji je upravo radio. Yvette je osje�ala
da su njeni dani kao Georgosove djevojke na izmaku, ma �ta se dogodilo.
Tada, ne znaju�i za�to, Yvette je po�ela prislu�kivati i snimati. To nije bilo
te�ko. Pribor je bio pri ruci, i Georgos ju je nau�io kako da se njime slu�i.
Upotrebljavaju�i skriveni mikrofon i snimaju�i u drugoj sobi, Yvette je snimila
razgovore izme�u Davevja Bird-songa i Georgosa. Tako je, kasnije saslu�av�i vrpcu,
Yvette saznala za bombe u obliku protupo�arnih aparata u hotelu Christopher
Columbus.
Razgovori izme�u Birdsonga i Georgosa bili su na kazetama koje je dala crnoj �eni.
Na njima je bio i dug, isprekidan opis svega od po�etka, koji je snimila sama
Yvette.
�ak i sada nije sasvim to�no znala. Nije to bila savjest. Nije imalo svrhe
zavaravati se. Niti je to bilo zbog i jednog od onih ljudi u hotelu; Yvette je bila
previ�e udaljena, predaleko je oti�la, a da bi joj bilo stalo. Mo�da je to bilo
zbog Georgosa, zbog spasa njegove du�e (ako ju je imao; ako ju je itko od njih
imao), da ne u�ini tu strahotu koju je namjeravao.
Yvettin je mozak postajao umoran. Uvijek je to bilo tako kad bi previ�e
razmi�ljala.
Jo� uvijek nije �eljela umrijeti!
Ali znala je da mora.
Yvette se ogleda oko sebe. Hodala je ne obra�aju�i pa�nju na to gdje se nalazi, i
sad uvidi da je hodala br�e i da je bila bli�e nego je mislila. Njen je cilj, koji
je ve� mogla vidjeti, bio samo malo dalje.
Bio je to mali, travnati bre�uljak, visoko iznad grada, sa�uvan kao javna povr�ina.
Neslu�beno mu je ime bilo Usamljeni bre�uljak, �to je bilo u redu jer je malo ljudi
tamo dolazilo, a to je bio i razlog za�to ga je Yvette izabrala. Posljednjih dvije
stotine jardi, iza posljednjih ulica i ku�a, bila je uska, strma staza kojom ona
polako krene. Vrh na koji se je bojala popeti do�ao je prerano.
Ranije, dan je bio vedar; sada je puhao jak hladan vjetar koji je �ibao mali,
izlo�eni vrhunac. Yvette se strese. U daljini, iza grada, mogla je vidjeti tmuran i
siv ocean.
Yvette sjedne na travu i po drugi put otvori torbicu. Prvi put ju je otvorila u
baru da izvadi kazete.
Iz prili�no te�ke torbice izvadi napravu koju je prije nekoliko dana uzela iz
Georgosove radionice, i koju je skrivala do jutros. Bio je to bangalorski torpedo �
jednostavna ali ubita�na naprava � �tapi� dinamita u komadu cijevi. Cijev je bila
�vrsto zatvorena na obje strane, ali na jednoj je strani ostavljena rupica kroz
koju se moglo staviti detonator. Yvette je pa�ljivo uvukla detonator � bilo je to
jo� ne�to �emu ju je nau�io Georgos. Prije toga, detonatoru je dodala kratak fitilj
koji je sada izvirivao iz cijevi. Bio je to fitilj od pet sekundi. Dovoljno
duga�ak.
Ponovno posegnuv�i u torbicu, Yvette prona�e mali upalja� za cigarete. Dok je
petljala s njim ruke su joj
Upalja� se te�ko palio na vjetru. Odlo�i cijev-bombu na zemlju i rukama zakloni
upalja�. Najprije je kresnuo, a onda se zapalio.
Sada je ponovno podigla bombu, jer se sada jo� vi�e tresla, ali uspjela je
prinijeti kraj fitilja do upalja�a. Fitilj je smjesta prihvatio. U jednom brzom
pokretu, Yvette ispusti upalja� i prinese bombu prsima. Zatvaraju�i o�i, nadala se
da to ne�e biti...
4. POGLAVLJE
Drugi dan kongresa Nacionalnog instituta za elektriku bli�io se kraju.
Sav slu�beni dio dnevnog posla ve� je bio zavr�en. Dvorane za sastanke hotela
Christopher Columbus bile su prazne. Ve�ina delegata sa suprugama, i nekolicina s
obiteljima, bili su u svojim sobama i apartmanima. Me�u njima, neki otporniji, jo�
su se zabavljali na privatnim sjedeljkama. Mnogi su ve� spavali.
Neki mla�i delegati i �a�ica starijih bekrija ra�trka-li su se po gradu � po
barovima, restoranima, diskotekama ili lokalima sa striptizom. Ali �ak i oni su se
po�eli polako povla�iti u hotel Christopher Columbus, i kada se u dva sata svi
no�ni lokali zatvore, pridru�it �e im se i ostali.
�Laku no�, vi, osobe.� Nim poljubi Leah i Benjvja a zatim ugasi svjetlo u drugoj
spava�oj sobi hotelskog apartmana koju su dijelila djeca.
Gotovo spavaju�i Leah promrmlja ne�to ne�ujno. Benjv, koji je bio razgovorljiviji
iako je ve� dobrano pro�la pono� re�e: �Tata, �ivjeti u hotelu je zaista sjajno.�
�Nakon nekog vremena postaje prili�no skupo�, re�e Nim. �Osobito ako netko tko se
zove Benjamin Goldman �itavo vrijeme potpisuje ra�une za poslu�ivanje u sobi.�
Benjv se zacereka. �Svi�a mi se to.�
Nim je dopustio Benjvju da potpi�e ra�un za doru-
u apartmanu a Ruth i Nim prisustvovali primanju s hladnim buffetom koje je priredio
Nacionalni institut za elektriku. Kasnije, cijela je obitelj iza�la u kino i upravo
su se vratili.
�Hajde sada na spavanje, ili ruka kojom potpisuje� ne�e sutra biti ni za �ta.�
Ruth koja je �ula razgovor kroz otvorena vrata, nasmije�i se u dnevnoj sobi Nimu,
koji se upravo vratio. �Mo�da sam to ve� i spomenula�, re�e, �ali pretpostavljam da
zna� da te tvoja djeca obo�avaju?�
�Zar me ne obo�avaju svi?�
�Dakle ...� Ruth razmisli, �kad si to ve� spomenuo, moglo bi se na�i jedna ili
dvije iznimke. Poput Raya Paulsena.�
Nim se glasno nasmije. �Sto mu jaraca! Trebala si vidjeti Ravevo lice kad se vratio
u kongresnu dvoranu s Ericom Humphrevjem misle�i da �e mi predsjednik odgristi jaja
zbog onoga �to sam rekao jutros, a umjesto toga ovaj je napravio upravo obrnuto.�
��to je zapravo rekao?�
�Ne�to kako je dobio mnogo komplimenata na moj ra�un, pa kako bi on mogao biti u
manjini i iznimka? Zato mi je �estitao.�
�Ako je Eric tako daleko do�ao, misli� li da bi moglo do�i do promjene op�e
politike � da bi mogao dobiti vi�e slobode u javnim nastupima � onako kako si
�elio?�
Nim odmahne glavom. �Nisam uvjeren. Klika ne--naginji-�amac s Rayem na �elu jo� je
uvijek jaka. Osim toga, samo nekoliko ljudi u na�oj kompaniji shva�aju da je budu�a
kriza elektri�ne energije gotovo neizbje�na.� Protegne se zijevnuv�i. �Ali, dosta o
brigama no�as!�
�Sad je rano jutro�, ispravi ga Ruth. �Gotovo je jedan sat. U svakom slu�aju, ju�er
je bio tvoj dobar dan, i drago mi je da si dobio i po�teni prikaz u novinama.� Ona
poka�e na kasno poslijepodnevno izdanje California Examinera koje je le�alo kraj
nje.
�To je bilo debelo iznena�enje.� Nim je �itao izvje�taj o svom govoru u Examineru
prije nekoliko sati. �Ne mogu razumjeti tu damu Molineaux. Bio sam uvje-L�1BA da �e
ponovno zabiti no� i okrenuti ea u rani � ...
�Zar jo� do sada ne zna� da smo mi �ene, nepredvidljive?� re�e Ruth, a tada
vragolasto doda: �Pomislila bih da ti je tvoje istra�ivanje ve� to pokazalo.�
�Mo�da sam zaboravio. Vjerojatno si primijetila da sam u posljednje vrijeme jako
ograni�io svoja istra�ivanja.� Nagne se naprijed i lagano je poljubi u vrat, a tada
sjedne na stolac nasuprot. �Kako se osje�a�?�
�Ve�inom normalno. Pa ipak, u usporedbi s energijom koju sam nekada imala, sada se
lako zamaram.�
�Postoji ne�to �to bih te htio pitati.� Nim opi�e svoj razgovor s Leah i uvjerenje
da bi djeci trebalo re�i o Ruthinom zdravlju u slu�aju da do�e do naglog pogor�anja
i da ih to ne zatekne nepripravljenima. �Nadam se da se to ne�e dogoditi, jednako
kao i ti, ali to je ne�to o �emu moramo razmisliti.�
�I ja sam o tome razmi�ljala�, re�e mu. �Mo�e� to ostaviti meni. U slijede�ih
nekoliko dana prona�i �u vrijeme i re�i im.�
Pretpostavljao je da je to mogao znati. Ruth, sa svojim zdravim rasu�ivanjem,
svojom sposobno��u da se na�e u svakoj situaciji, uvijek �e u�initi ono �to je
najbolje za njenu obitelj.
�Hvala ti�, re�e Nim.
Nastave razgovarati � mirno, lagano, u�ivaju�i jedno u dru�tvu drugoga � dok nije
Nim pru�io ruku i uhvatio Ruthine ruke. �Ti si umorna, a umoran sam i ja. Hajdemo u
krevet.�
Ruku pod ruku oti�li su u spava�u sobu gdje, trenutak prije nego je ugasio svjetlo,
Nim vidje da je jedan i trideset ujutro.
Zaspali su gotovo istog trenutka, zagrljeni.
�etvrt milje udaljen od hotela, sjede�i sam u crvenom kamionu s natpisom �Slu�ba
za�tite od po�ara, Inc.� bio je Georgos Archambault. Jedva je mogao �ekati tri sata
ujutro i po�etak eksplozija. Njegovo je uzbu�enje kipjelo poput velikog kotla i
tako ga je seksualno uzbudilo da je prije nekoliko minuta morao masturbirati.
Bilo je gotovo nevjerojatno kako je sve dobro i glatko proteklo. Od trenutka kad je
policija dopratila kamion Priiatelia slobodedo sporednog ulaza.u hpteL�
kakva je to neprocjenjiva �ala bila! � borci Prijatelja slobode samo su dva puta
bili zaustavljeni dok su se kretali po hotelu. Detektiv u civilu je kratko ispitao
Utea, a pomo�nik direktora je ispitao Georgosa s kojim se sreo u dizalu za osoblje.
Oba su incidenta prouzro�ila malu nervozu i kod Georgosa i kod Utea, ali radni
nalozi koje su smjesta pokazali bili su letimi�no pogledani i vra�eni bez daljeg
provjeravanja. Ni u jednom slu�aju pismo na hotelskom papiru nije bilo tra�eno,
niti pokazano.
Op�e � i predvidljivo � mi�ljenje �ini se da je bilo: tko bi �elio sprije�iti
postavljanje protupo�arnih aparata na njihova mjesta? Nekolicina koja bi mogla na
to i pomisliti, vjerojatno bi pretpostavljala da je netko drugi naru�io ili odobrio
posebne mjere protupo�arnog opreza.
Sada je ostalo samo �ekanje � najte�i dio posla. Namjerno je parkirao malo dalje od
hotela, djelomi�no da izbjegne mogu�nost da bude primije�en, a djelomi�no da lak�e
ode kad bude trebalo. Do�i �e bli�e pje�ke, da bi bolje vidio, tik prije nego po�ne
zabava.
�im hotel bude dobro u plamenu, a ljudi u njemu uhva�eni u stupicu, Georgos je
namjeravao telefonirati radio-stanici i izdiktirati im komunike koji je ve�
skicirao. Taj je komunike sadr�avao i njegove nove zahtjeve � stare i jo� neke.
Naravno, njegovi �e nalozi smjesta biti izvr�eni kad fa�isti�ka vladaju�a struktura
kona�no shvati svu snagu i mogu�nost Prijatelja slobode. U mislima, Georgos je
mogao vidjeti ljude na vlasti kako puze pred njim.
Brinula ga je samo jedna sitnica. Bio je to iznenadan nestanak Yvette; osje�ao se
nelagodno zbog toga, svjestan da kad je rije� o njegovoj djevojci, on je kriv za
slabost prema njoj. Trebalo ju je ukloniti prije nekoliko sedmica. Kad se vrati, a
bio je uvjeren da �e se vratiti, smjesta �e to u�initi. U svemu tome bilo mu je
drago �to Yvette nije otkrio svoje planove o posljednjoj hrabroj bici.
Kakav dan da ga se povijest sje�a!
Vjerojatno po dvadeseti put otkako je do�ao ovamo, Georgos pogleda na sat � jedan i
�etrdeset. Jo� jedan sat i dvadeset minuta.
Samo zbog opreza, iako nije vjerovao da je to potrebno, Davev Birdsong je osigurao
alibi.
Bio je izvan grada � nekih dvadesetak milja od hotela Christopher Columbus, i
namjeravao je ostati na toj udaljenosti dok sve ne bude gotovo.
Prije nekoliko sati odr�ao je (pla�eno) jednosatno predavanje za grupu odraslih
studenata pod naslovom �Socijalisti�ki ideal�. Diskusija poslije toga trajala je
slijede�ih devedeset minuta. Sada je bio s tucetom dosadnih, nezanimljivih �lanova
grupe koji su se sastali u ku�i jednog �lana da nastave blebetati o me�unarodnoj
politici, o kojoj su imali samo vrlo povr�no znanje. Jednako koliko se pri�alo,
toliko se tamo i pilo � kave i piva � i Birdsong je bio uvjeren da se tako mo�e
nastaviti do zore. Sjajno, neka ide! Povremeno je i sam sudjelovao u razgovoru tako
da svi budu sigurni da je i on bio s njima.
I Davev Birdsong je imao natipkanu izjavu koju �e dati �tampi. Kopija je bila u
njegovu d�epu i po�injala je:
Popularna organizacija potro�a�a, �energija i svjetlo narodu�, ponovno potvr�uje
svoj stav protiv svakog nasilja.
�Mi osu�ujemo nasilje u bilo koje vrijeme, a posebno razaranje bombama hotela
Christopher Columbus koje se dogodilo pro�le no�i�, rekao je Davey Birdsong, vo�a
organizacije �energija i svjetlo narodu�.
�,energija i svjetlo narodu' nastavit �e svoje mirne napore u ime...�
Birdsong se nasmije�i sjetiv�i se toga i kradomice provjeri vrijeme � jedan
�etrdeset pet ujutro.
Nancy Molineaux je jo� uvijek bila na kasnoj no�noj zabavi, koja je bila dobra, ali
je ona bila spremna da ode. Prvo: bila je umorna. Bio je to jedan od onih nabitih
dana kad jedva da je imala i minutu vremena za sebe. Drugo, boljela ju je vilica.
Prokleti zubar rovao je po njenom �upijem zubu kao da je kopao tunel za novu
podzemnu �eljeznicu, a kad mu je to rekla, samo se nasmijao.
Unato� boli, Nancy je bila uvjerena da �e dobro spavati, radovala se uvla�enju pod
svoje svilene plahte.
Nakon �to je rekla laku no� doma�inima koji su �ivjeli u apartmanu na krovu
nedaleko od sredi�ta grada, dizalom se spustila do ulice gdje je ve� vratar �ekao s
njenim Mercedesom. Dala mu je napojnicu i pogledala na sat � jedan pedeset ujutro.
Njen stan bio je udaljen manje od deset minuta vo�nje. Ako bude imala sre�e, bit �e
u krevetu nekoliko minuta poslije dva sata.
Bez razloga se sjetila da je bila odlu�ila ve�eras poslu�ati kazete koje joj je
dala djevojka Yvette. Dakle, na toj je pri�i radila dugo vremena, i jedan dan vi�e
ne�e zna�iti ni�ta. Mo�da �e rano ustati, i poslu�ati ih prije nego ode u Examiner.
5. POGLAVLJE
Nancy Molineaux u�ivala je u �ivotnim udobnostima, i njen je stan u ekskluzivnom,
otmjenom bloku, to odra�avao.
Be� sag od sirka u njenoj dnevnoj sobi, Starkova kreacija, pristajao je uz lanene
zastore na prozorima. Stoli� za kavu od Pacea, napravljen od kroma, izbije-Ijene
hrastovine i zatamnjenog stakla, stajao je uz sofu dubokih jastuka napravljenu od
antilopa u Clarence Houseu. Calderov akrilik je bio original jednako kao i ulje na
platnu Roya Lichtensteina u Nancynoj spava�oj sobi.
Prozori koji su se pomicali na stranu i bili visoki kao cijela blagovaonica,
otvarali su se na mali dvori�ni prostor s vlastitim vrtom i pogledom na luku.
Da je Nancy morala, mogla bi bila �ivjeti i negdje drugdje s vlastitim prihodima i
u skladu s njima, ali prije mnogo godina se pomirila s tim da prihva�a novac koji
joj je davao otac. Novac je bio tu, bio je po�teno zara�en, prema tome, �to je bilo
lo�e u tome da ga upotrijebi? Ni�ta.
Ipak, bila je pa�ljiva i nije se razmetala time pred kolegama, i zbog toga nikad
nikoga od njih nije dovela u svoj stan.
Dok se kretala stanom spremaju�i se u krevet, Nan-cy primijeti kazete kojih se
sjetila i stavi ih kraj stcreo--ure�aja da ih ujutro poslu�a.
Ulaze�i u stan prije nekoliko minuta, otvorila je radio, koji je obi�no bio na
stanici koja je imala dvadeset i �etverosatni program � uglavnom glazbu. I sada,
dok je u kupaonici prala zube, samo je podsvjesno osjetila da je glazba prekinuta i
da daju vijesti.
�... u VVashingtonu produbljivanje zabrinutosti zbog naftne krize koja prijeti...
Ministar vanjskih poslova do�ao je u Saudijsku Arabiju da nastavi pregovore ...
Ju�er kasno Senat je odobrio pove�anje plafona nacionalnog duga ... Kremij je
ponovno rekao da zapadni novinari �pijuniraju ... lokalno, nove optu�be zbog
korupcije u Gradskoj vije�nici... vjerojatan porast cijena autobusnog i brzog
prijevoza nakon �to se urede pla�e ... policija moli pomo� pri identifikaciji
tijela mlade �ene, o�ito samoubojstvo, prona�enog danas poslije podne na Usamljenom
bre�uljku ... dijelovi bombe na mjestu ... iako je tijelo jako raskomadano jedna
ruka �ene nije imala dva prsta i bila je izobli�ena, o�ito od neke pre�a�nje
rane ...�
Nancy ispadne iz ruke �etkica za zube.
Je li zaista �ula ono �to misli da je �ula?
Razmisli o tome bi li nazvala radio-stanicu da joj ponove posljednju vijest, ali
onda shvati da to nije potrebno. Dovoljno je �ula, �ak i slu�aju�i samo napola, da
sazna da je tijelo mlade �ene o kojoj su govorili moralo biti Yvettino. Oh, Kriste,
pomisli Nancy, ona je dopustila da djevojka ode i nije je slijedila! Da li je mogla
pomo�i? I �to je ono Yvette rekla? �Vi�e se ne bojim�. Sad je postalo jasno za�to
se nije bojala.
A ona jo� uvijek nije poslu�ala vrpce!
Iznenada se potpuno razbudila, prija�njeg umora je nestalo. Navu�e na sebe kimono,
upali svjetlo u dnevnoj sobi i stavi prvu kazetu u kazetofon. Prije nego se i�ta
�ulo, na kazeti je bila stanka za vrijeme koje se Nancy smjestila u stolicu,
bilje�nica joj je bila na koljenu a olovka u pripravnosti. Tada kroz Nancyn hi-fi
ure�aj prodre Yvettin glas, nesigurno govore�i.
Nakon prvih rije�i, Nancy je uspravno sjela, pa�nje prikovane uz glas.
�Ovo je o Prijateljima slobode, svim onim eksplozijama i ubojstvima. Prijatelji
slobode nalaze se u ulici Crocker, br. 117. Vo�a je Georgos Archambault, njegovo je
srednje ime Winslow, i rado ga upotrebljava. Ja sam Georgosova �enska. I ja sam u
tome sudjelovala. A isto je tako u tome i Davey Birdsong, on donosi novac kojim se
kupuje eksploziv i ostali materijal.�
Nancyna su usta bila otvorena. Osjeti kako joj tijelom prolaze trnci. Njena je
olovka �urila papirom.
Bilo je jo� Yvettinog pri�anja na vrpci, a zatim bio je tu i razgovor izme�u dva
mu�ka glasa � jedan je vjerojatno bio Georgosov o kojem je govorila Yvette, a drugi
je nesumnjivo bio glas Davevja Birdsonga.
Prva strana prve kazete bila je zavr�ena. Nancyn je kazetofon imao ure�aj za
automatsko okretanje kazeta. Druga je strana odmah zapo�ela.
Jo� Yvettin glas. Opisala je no� na brijegu iznad Millfielda. Opisala je
postavljanje eksploziva u trafostanicu i ubojstvo dvojice �uvara.
Nancyno je uzbu�enje raslo. Jedva da je mogla povjerovati �to je imala � najve�u
vijest u svojoj karijeri, i ovoga trenutka to je bila samo njena vijest. Nastavi
slu�ati i bilje�iti.
Natrag k Georgosu i Birdsongu. O ne�emu su razgovarali ... pravili planove ...
hotel Christopher Co-lumbus ... bombe skrivene kao protupo�arni aparati... crveni
otvoreni kamion: Slu�ba za�tite od po�ara Ine ... druga no� kongresa Nacionalnog
instituta za elektriku... tri sata ujutro.
Nancy se naje�ila ko�a. Napravi brz prora�un u mislima, zatim pogleda na sat i baci
se prema telefonu.
Njena se ruka tresla dok je okretala 911 za hitne policijske intervencije.
6. POGLAVLJE
De�urni poru�nik u slu�bi policijskog centra za hitne akcije znao je da mora brzo
donijeti odluku.
Prije nekoliko minuta, dok je policijski telefonist primao poruku od Nancv
Molineaux i pisao bilje�ke, dao je poru�niku znak da se uklju�i u razgovor. On je
tako i u�inio. Nakon slu�anja, brzo je pozivniku uputio nekoliko pitanja i ona se
predstavila imenom i kao novinar California Examinera. Objasnila je kako je do�la
do vrpca i kako su joj one otkrile obavijesti koje je sada hitno dalje prenosila.
��uo sam za vas, gospo�ice Molineaux�, re�e poru�nik. �Zovete li iz novina?�
�Ne, iz svog stana.�
�Adresu, molim.�
Dala mu je adresu.
�Jeste li u telefonskom imeniku na toj adresi?�
�Da. Pod ,Molineaux, N.'�
�Molim vas, zatvorite telefon�, re�e poru�nik. �Smjesta �emo vas nazvati.�
Policijski telefonist � jedan od dvadeset telefonista koji su primali hitne pozive
� ve� je u gradskom telefonskom imeniku prona�ao broj. Na�r�kao ga je na komadi�
papira koji je pru�io poru�niku, a ovaj je okrenuo taj broj i onda slu�ao.
Nancy se javila na prvi poziv.
�Gospo�ice Molineaux, jeste li vi upravo zvali policiju zbog hitnog slu�aja?�
�Jesam.�
�Hvala. Morali smo provjeriti istinitost poziva. Gdje �ete biti ako vas kasnije
budemo trebali?�
�U hotelu Christopher Columbus�, odgovori Nancy. �Gdje bih, do �avola, drugdje
mogla biti?� Spusti slu�alicu.
Policijski je poru�nik na brzinu raspravio sam sa sobom. Utvrdio je da je poziv
istinit a ne od nekog �udaka. Ali, je li obavijest bila dovoljno jaka da opravda
ispra�njavanje najve�eg gradskog hotela usred no�i, sa svim kaosom koji �e se
pojaviti?
U normalnim okolnostima, kad bi policija dobila upozorenje da je postavljena bomba
� a policija ih je dobivala na stotine svake godine � postupak se sastojao u tome
da bi se poslao jedan odred u prethodno izvi�anje. Odred bi se sastojao od jednog
narednika i dva ili tri patrolna policajca. Ako bi oni bili sumnji�avi ili bi
prona�li ne�to �to bi potvr�ivalo obavijest, telefonirali bi centru i zapo�ela bi
hitna operacija. (Nikad se nisu slu�ili radiom u takvim slu�ajevima, zbog dva
razloga. Prvo, ako je bomba postojala, radio-signal
bi je mogao aktivirati. Drugo, budu�i da su policijski radio slu�ali svi i svatko,
policija je nastojala odgoditi dolazak novinara i gledalaca koji su zakr�ivali
mjesto operacije).
Ali, ako je upravo primljena obavijest istinita i opasnost stvarna, bilo je premalo
vremena za normalnu operaciju.
Po danu veliki bi hotel poput Christophera Colum-busa hitnim policijskim odredima u
suradnji s vatrogascima, mogao biti evakuiran u pola sata. No�u bi za to trebalo
vi�e vremena � jedan sat ako bi bili brzi i imali sre�e. No�na evakuacija je uvijek
predstavljala posebne probleme; uvijek je bilo ljudi koji su �vrsto spavali,
pijanaca, sumnji�avaca, nezakonitih ljubavnika koji nisu �eljeli biti otkriveni,
svi su oni zahtijevali obilazak od sobe do sobe i upotrebu glavnih hotelskih
klju�eva.
Ali nisu imali na raspolaganju jedan sat. De�urni poru�nik baci pogled na veliki
digitalni sat iznad sebe: dva dvadeset i jedan ujutro. Novinarka je rekla da bi
bomba ili bombe mogle eksplodirati u tri sata. Istina? La�? Paklenski je po�elio da
mo�e obavijestiti kojeg starijeg oficira te da on donese odluku. Nije bilo ni za to
vremena.
Poru�nik donese jedinu odluku koju je mogao i izda zapovijed: �Zapo�nite s
postupkom evakuacije od opasnosti tempirane bombe � hotel Christopher Columbus.�
Pola tuceta telefona u operacionom centru smjesta je upotrijebljeno. Najprije su
upu�eni pozivi opasnosti centralnoj podru�noj policiji i vatrogascima; svi slobodni
policijski automobili i sva raspolo�iva vatrogasna kola �e smjesta krenuti.
Slijede�i su pozivi upu�eni izravno �efu no�ne slu�be policijskog odsjeka i
zamjeniku zapovjednika vatrogasaca koji �e zajedni�ki rukovoditi evakuacijom
hotela. Istovremeno upozorena je i borbena policijska jedinica i njen �e odred za
demonta�u bombi smjesta krenuti. Nakon toga upu�en je poziv najbli�oj vojnoj bazi
�iji �e artiljerijski odsjek dati svoje stru�njake za eksplozive i demonta�u bombi.
Policijski odsjeci u susjednim gradi�ima zamoljeni su da smjesta po�alju svoje
stru�njake za demonta�u bombi. Kola hitne Domo�i � koia �e gotovo sisrurno biti
notreb-
na � bila su pozvana na mjesto. Nastavljaju�i upu�ivati pozive prema postoje�em
popisu, obavije�teni su glavni gradski predstavnici zakona, vatrogasaca i gradski
funkcionari � ve�inu su morali probuditi kod ku�e.
De�urni poru�nik razgovarao je s no�nim upraviteljem hotela Christopher Columbus.
�Dobili smo obavijest, za koju vjerujemo da je istinita, da su u va�em hotelu
postavljene tempirane bombe. Preporu�amo vam da smjesta po�nete s evakuacijom
hotela. Policijske i vatrogasne snage su na putu.�
Rije� �preporu�amo� upotrijebljena je kao savjet. Tehni�ki govore�i, poru�nik nije
imao vlast da zapovjedi evakuaciju hotela; svaku takvu odluku morala je donijeti
uprava hotela. Na sre�u, no�ni upravitelj nije bio niti cjepidlaka niti budala.
�Stavit �u u pogon hotelski sistem uzbune�, rekao je, �a na�e �e osoblje u�initi
sve �to vi ka�ete.�
Poput ratnog stroja pu�tenog u pogon, rezultati naredbe su se brzo �irili, svaka
njena komponenta se pove�avala, svaka je upotrebljavala specijalizirane tehnike da
postane dio cjelokupnog napora. Akcija je ve� krenula iz operativnog centra, koji
�e sada postati kanal za skupljanje izvje�taja. U me�uvremenu, dva su vitalna
pitanja ostala bez odgovora: prvo, da li �e se eksplozije zaista dogoditi u tri
sata ujutro. I drugo � uz pretpostavku da se dogode, mo�e li se hotel uspje�no
isprazniti u preostalom vremenu � u ukupno potpuno nedovoljnih trideset i �est
minuta?
Napetost �e biti kratkotrajna. Odgovori na oba pitanja uskoro �e biti poznati.
Nancv Molineaux zaklju�i da je svoj dug prema �ovje�anstvu ispunila, te da sada
mo�e ponovno postati novinarka.
Jo� je uvijek bila u svom stanu, iako se spremala da ga napusti. U me�uvremenu, dok
je na sebe bacala odje�u za izlazak, nazvala je no�nog urednika Exami-nera i na
brzinu mu rekla �to se sprema. Dok je on postavljao pitanja, ona je mogla osjetiti
njegovo uzbu�c-nie pri pomisli naj/ejiku, fantasti�nu reporta�u, i �
�Idem u hotel�; re�e mu Nancv, �a zatim �u do�i u redakciju da to napi�em.� Znala
je i bez pitanja da �e svaki raspolo�ivi fotograf biti smjesta upu�en na mjesto
doga�aja.
�Oh, jo� ne�to�, re�e no�nom uredniku. �Imam dvije snimljene kazete. Morala sam
re�i policiji o njima te �e njima zacijelo trebati kao dokaz, �to zna�i da �e biti
zaplijenjene. Prije nego se to dogodi, trebalo bi ih presnimiti.�
Dogovorili su se da �e kurir do�ekati Nancv kod hotela i preuzeti kazete. Odande �e
ih hitno odnijeti do urednika rubrike zabava, jednog hi-fi lu�aka, koji je imao
vlastiti zvu�ni laboratorij. Znali su da je urednik kod ku�e i upozorit �e ga da mu
donose kazete. Presni-mljene kazete i prenosni kazetofon �e biti u novinarskoj
sobi, �ekaju�i Nancv da se tamo pojavi.
Nancv je u trku do�la do izlaznih vrata svog stana kad se sjetila jo� ne�eg. Tr�e�i
natrag prema telefonu, okrene broj hotela Christopher Columbus koji je znala
napamet. Kad joj se javi telefonistica, ona zatra�i: �Spojite me sa sobom Nimroda
Goldmana.�
U Nimovu snu elektri�ni sistem GSP&L kompanije bio je u o�ajni�koj krizi. Jedna po
jedna, centrale su prestajale s radom dok nije ostala samo jedna � La Mission, br.
5 � Big Lil. I tada, to�no kao �to se dogodilo pro�log ljeta, onoga dana kad je
poginuo VValter Talbot, tabla centrale La Mission br. 5 u kontrolnom centru po�ela
je emitirati signale opasnosti � bljeska-vo svjetlo i zvonjenje visokog tona.
Svjetlo je nestalo, ali zvonjava se uporno nastavljala, ispunjavaju�i �itavu Nimovu
svijest dok se nije probudio i ustanovio da zvoni telefon kraj kreveta. Pospano
posegne rukom i podigne slu�alicu.
�Goldman! Jeste li to vi, Goldman?�
Jo� uvijek djelomi�no budan, on pospano odgovori: �Daa.�
�Nancv Molineaux na telefonu. Poslu�ajte me!�
�Tko?�
�Nancv Molineaux, vi idiote!�
Bijes se probijao kroz san. �Molineaux, zar ne znate da je sredina no�i?�
�Zave�ite i poslu�ajte! Goldman, probudite se i shvatite. Vi i v.'l�a obiteli
stf1 11 nn.i'jnnsti Virrniif mi �
Podi�u�i se na lakat, Nini re�e: �Vama ne bih povjerovao ...� Tada se sjeti �to je
ju�er napisala i zastane.
�Goldman, maknite obitelj iz tog hotela! Sada! Ne zaustavljajte se ni zbog �ega!
Eksplodirat �e bombe!�
Sad je bio potpuno budan. �Je li to neka glupa �ala? Jer ako jest...�
�To nije �ala!� U Nancvnu glasu se osjeti molba. �Oh, za ime Krista, vjerujte mi!
Oni kopilani, Prijatelji slobode, postavili su bombe u obliku aparata za ga�enje
po�ara. Uzmite suprugu i djecu...�
Rije�i �Prijatelji slobode� su ga uvjerile. Tada se sjeti da je hotel ispunjen
delegatima na kongresu.
�A �to je s ostalim ljudima?�
�Uzbuna je ve� u toku. Kre�ite!�
�U redu!�
�Srest �u se s vama pred hotelom�, rekla je Nancy, ali Nim je nije �uo. Umjesto
toga bacio je slu�alicu na mjesto i bjesomu�no je drmao Ruth.
Svega nekoliko minuta kasnije, Nim je istjerao iz apartmana djecu koja su plakala,
zbunjeno pospanu i jo� uvijek u odje�i za spavanje. Ruth ih je slijedila. Nim je
krenuo prema stepenicama za nu�du, znaju�i dovoljno o tome kako u takvoj krizi
dizala mogu zatajiti i njihovi putnici biti uhva�eni u njima kao u klopci.
Zapo�ev�i duga�ak put prema dolje, dvadeset i �est katova, Nim za�uje zvukove
sirene izvana, najprije slabe, a onda sve glasnije.
Pro�li su ve� tri kata kad su hotelska zvona protiv po�ara po�ela vri�tavo zvoniti
u �itavom hotelu.
Te no�i bilo je mnogo hrabrih i juna�kih pothvata. Neki doga�aji pro�li su
nezapa�eni, drugi su bili jasno vidljivi.
Evakuacija hotela odvijala se brzo, i velikim dijelom mirno. Policajci i vatrogasci
penjali su se na svaki kat, lupali po vratima, vikali, odbijali pitanja zapo-
vjedima, po�urivali ljude prema stubi�tima, upozoravaju�i ih da ne upotrebljavaju
dizala. Ostali, iz odjela za hitne intervencije zajedno s hotelskim slu�benicima,
upotrebljavali su glavne hotelske klju�eve i provjeravali sobe iz kojih nisu
dobivali odgovora. �itavo to vri-ieme zvonila su zvona za uzbunu orotiv
oo�ara. .��.
Nekoliko je gostiju prosvjedovalo i prepiralo se, �a�ica ih je bila ratoborno
raspolo�ena, ali kad im se zaprijetilo hap�enjem, �ak su se i oni pridru�ili
masovnoj selidbi. Malo je tko od hotelskih gostiju stvarno znao �to se doga�alo;
prihvatili su neizbje�nost opasnosti i kretali su se brzo, navla�e�i minimum odje�e
i ostavljaju�i stvari u hotelskim sobama. Jedan je �ovjek, pospano se pokoriv�i
naredbi, do�ao �ak do stubi�ta na svom katu prije nego je shvatio da je potpuno
gol. Vatrogasac mu je smiju�i se dopustio da se vrati u sobu kako bi navukao hla�e
i ko�ulju.
Evakuacija je ve� bila u toku kad je stigao policijski odred za demonta�u bombi u
tri vozila kojima su gume �kripale a sirene zavijale. Ljudi iz odreda su prvo u�li
u hotel i po�eli provjeravati svaki protupo�arni aparat koji su mogli vidjeti,
rade�i brzo ali i oprezno. Sumnjivi aparati, dobili su oko sebe u�e a ljudi su za
sobom povla�ili u�e sklanjaju�i se iza uglova najdalje �to se moglo. Kad su se
uvjerili da u blizini nema ljudi, povla�ili su u�e. To bi prodrmalo aparate, obi�no
ih i pre-vrnulo, �to bi u normalnim okolnostima bilo dovoljno da svaki podmetnuti
eksploziv eksplodira. Pa ipak, nije bilo ni jedne eksplozije, i nakon �to su svaki
protupo�arni aparat tako provjerili, �ovjek iz odreda bi ga uzeo i odnio van. To je
bila najve�a od svih opasnosti, ali su joj se izvrgnuli zbog osobitih okolnosti.
Iz ulice ispred hotela bombe bi na brzinu bile odve-zene brzo skupljenom flotilom
kamiona do neupotre-bljavanog mola odakle su ba�ene u zaljev.
Uskoro po�to se razvrstao policijski odred za demonta�u bombi, priklju�ila im se
vojna jedinica od pola tuceta oficira i vojnika � stru�njaka za bombe, koji su
pospje�ili postupak oko uklanjanja bombi.
Dvadeset minuta nakon zvuka zvona za uzbunu, onima koji su rukovodili akcijom
postalo je jasno da evakuacija te�e lako i br�e nego se o�ekivalo. Izgledi da
ve�ina gostiju bude izvan hotela prije tri ujutro bili su dobri.
Do tada, svaka ulica koja je vodila prema hotelu Christopher Columbus bila je puna
vozila � vatrogasnih i policijskih kola, kola hitne pomo�i, a na svakom je
bljeskalo svjetlo na krovu. Golemi zatvoreni teret-njak Gradske Slu�be za hitng
slu�ajeve upravo je pri-
stigao i postavljao priru�nu komandu. Me�u automobilima koji su tek stigli, bila su
i dva velika kamiona GSP&L kompanije � posada jednoga bila je tamo da pomogne u
slu�aju nestanka elektri�ne energije, ili ikakvog problema s njom, a posada drugoga
bila je zaposlena isklju�ivanjem dovoda plina iz glavnog uli�nog voda.
Predstavnici novinstva, televizije i radija pojavljivali su se u sve ve�em broju,
postavljaju�i pitanja svakome tko im je bilo �to mogao odgovoriti. Dvije mjesne
radio-stanice emitirale su u�ivo s mjesta doga�aja. Vijest je ve� bila
internacionalna � AP1 i UPI2 su ve� poslale vijesti �irom zemlje i u inozemstvo.
Izme�u novinskih izvjestitelja, Nancy Molineaux je bila u sredi�tu pa�nje grupe
sastavljene od nekoliko policijskih detektiva, specijalnog agenta FBI i mladog
pomo�nika dr�avnog tu�ioca. (Pomo�nik dr�avnog tu�ioca bio je na popisu u
Operativnom centru policije.) Nancy je odgovarala na najvi�e pitanja �to je mogla,
ali je izbjegavala odgovore o kazetama koje su, kako je bilo dogovoreno, ve� bile
uzete od nje i odnesene. Nakon ozbiljne prijetnje dr�avnog tu�ioca Nancy je obe�ala
da �e mu ih dati u roku od slijede�a dva sata. Jedan detektiv, nakon razgovora
izme�u svoga pretpostavljenog i pomo�nika dr�avnog tu�ioca, napustio je grupu i
oti�ao da telefonski izda dvije naredbe: prvo, pretra�iti ku�u u ulici Crocker broj
117; i drugo � uhapsiti Georgosa Archambaulta i Davevja Birdsonga.
Cijelo to vrijeme, policajci i vatrogasci su po�urivali evakuaciju hotela.
Neizbje�no, dok se hotel praznio, bilo je i �rtava. Jedna se starija gospo�a
spotakla na betonskim stepenicama za nu�du i te�ko pala slomiv�i kuk i zglob ruke.
Dok je je�ala od bolova, jedna ju je ekipa hitne pomo�i na nosilima odnijela do
kola. Jedan je slu�benik energetske kompanije iz Nove Engleske dobio sr�ani napadaj
nakon sila�enja po stepenicama od dvadeset katova, i umro je na putu do bolnice.
Druga je �ena pala i zadobila potres mozga. Jo� ih je nekoliko imalo
1 AP � Associated Press � udru�ena �tampa
2 UPI � United Press International � ujedinjena me�unarodna �tampa
manjih povreda i modrica zbog brzine i zakr�enosti stepenica.
Nije bilo panike. Stranci su pomagali jedni drugima. Gotovo da i nije bilo prostota
i neodgojenosti. Neki su hrabriji pri�ali �ale, poma�u�i ostalima da prevladaju
strah.
Kad su se jednom na�li na ulici, evakuirani su ljudi odvedeni u pokrajnu ulicu, dva
bloka udaljenu od hotela, gdje su parkirani policijski automobili napravili
barikadu. Na sre�u, no� je bila blaga, i �inilo se da nitko ne osje�a pote�ko�e
zbog oskudne odje�e. Nakon nekog vremena do�la su kola Crvenog kri�a i dobrovoljci
su dijelili �alice kave i �inili sve �to su mogli kako bi utje�ili ljude dok su
�ekali.
Nim Goldman i njegova obitelj bili su me�u prvima koji su stigli u odijeljen
prostor. Do tada su se Benjy i Leah potpuno razbudili i sve ih je to uzbudilo. Kad
se uvjerio da su Ruth i djeca sigurni, i unato� Ruthinom prosvjedovanju, Nim se
vratio do hotela. Kasnije je shvatio da je bio beskrajno nepromi�ljeno hrabar, ali
tog trenutka op�e uzbu�enje i sje�anje na dvije stvari tjerali su ga naprijed.
Jedno je bila na brzinu izre�ena primjedba Nancy Molineaux preko telefona da su
�bombe u obliku aparata za ga�enje po�ara�, a druga je bila mladi� koji je ju�er
postavio protupo�arni aparat iza stolice u predvorju dok je on razgovarao s
Wallyjem Talbotom. Nim se �elio uvjeriti da li je taj aparat prona�en i maknut, jer
je jo� uvijek bilo mnogo ljudi u hotelu.
Sada je ve� bilo gotovo tri sata.
Unato� struji prepla�enih hotelskih gostiju koji su se pojavljivali kroz glavni
ulaz u hotel, Nim se uspio probiti u predvorje. Kad je bio unvitra, poku�ao je
privu�i pa�nju vatrogasca koji je prolazio, ali ga je ovaj odbio s �ne sada,
prijatelju�, dok je �urio prema polukatu.
�inilo se da nema nikoga od slu�benih osoba u predvorju, i Nim se uputi prema
mjestu gdje je vidio da je postavljen protupo�arni aparat.
�Gospodine Goldman! Gospodine Goldman!� Poziv je do�ao njemu s lijeve strane, i
nizak �ovjek u civilnoj odje�i sa zna�kom pri�vr��enom na prsnom d�epu po�urio je
prema njemu. Nini je prepoznao Arta Ro-
.....�_;,� i
mea, prepredenog malog pomo�nika Harrvja Londona, u Odjelu za za�titu vlasni�tva.
Nim je prepoznao zna�ku � bila je to zna�ka slu�benika sigurnosti GSP&L kompanije,
ali �inilo se da Romeu daje vlast.
Mnogo kasnije, Nim �e saznati da je Romeo posjetio hotel i sudjelovao u no�noj
partiji pokera sa starim prijateljima iz drugih kompanija izvan grada, kada je
za�uo znak uzbune.
Smjesta je prika�io svoju zna�ku slu�benika sigurnosti i pomagao pri evakuaciji.
�Gospodine Goldman! Morate iza�i!�
�Zaboravite to! Treba mi pomo�.� Nim je na brzinu objasnio sve o protupo�arnom
aparatu za koji je sumnjao da je bomba.
�Gdje je, gospodine?�
�Tamo prijeko.� Nim krene do mjesta gdje je ju�er sjedio i odmakne stolicu. Crveni
protupo�arni aparat bio je tamo gdje ga je ostavio mladi� u kombinezonu.
Glas Arta Romea postane autoritativan. �Maknite se! Napolje! Kre�ite!�
�Ne, on mora biti...�
Ono �to se zatim dogodilo, dogodilo se tako brzo da je Nim imao kasnije pote�ko�a
prisje�aju�i se redoslijeda doga�aja.
Za�uje Romea kako vi�e: �Policija! Ovamo!� Iznenada se uz Nima pojave dva mi�i�ava
policajca i Romeo im je govorio: �Ovaj �ovjek odbija da iza�e. Izvedi te ga!�
Bez pitanja za razlog naredbe, dvojica policajaca u-hvate Nima ispod ruke i povedu
ga prema glavnom izlazu. Dok su ga gurali kroz vrata, Nim uspije baciti pogled
unatrag. Mala prilika Arta Romea podigla je protupo�arni aparat i �vrsto ga dr�e�i
uza se, kora�ala je za njima.
Ne obaziru�i se na Nimove prosvjede, dva su ga policajca nastavila voditi prema
prostoru za evakuirane udaljenom dva bloka. Kad su bili udaljeni svega nekoliko
jardi odanle, policajci ga oslobode rekav�i mu: �Gospodine, ako se vratite, uhapsit
�emo vas, povesti u centar i optu�iti. Radimo to za va�e dobro.�
Istog trenutka za�uje se tutanj sna�ne eksplozije, a odmah zatim kakot'onija
zvukova mnogo razbijenog stakla.
U danima koji su slijedili, uz pomo� svjedo�enja o�evidaca i slu�benih izvje�taja,
mogli su se sastaviti djeli�i razli�itih doga�aja.
Upotrijebiv�i obavijesti koje je Nancy Molineaux dala Operativnom centru, a ona ih
je saznala s vrpce i iz svojih bilje�aka, odred za demonta�u bombi znao je da mora
tra�iti jako eksplozivne bombe u hotelskom predvorju i polukatu, a po�arne bombe na
vi�im katovima. Oni su prona�li � ili su barem tako mislili � sve eksplozivne bombe
i uz pomo� vojske, maknuli ih.
Slijede�eg dana predstavnik za tisak odreda rekao je: �U okolnostima u kojima smo
bili, i mi i momci iz vojske, riskirali smo mnogo vi�e nego bismo to u�inili u
redovitim prilikama. Kockali smo se s vremenom, misle�i da �emo imati dovoljno
vremena da u�inimo ono �to smo u�inili, i kockanje se isplatilo. Da smo pogrije�ili
u prora�unavanju vremena, neka bi bog pomogao svima nama!�
Odred za demonta�u bombi pogrije�io je misle�i da su maknuli sve jako eksplozivne
bombe. Bomba koju nisu na�li bila je ona koje se Nim sjetio.
U vrijeme kad je Art Romeo podigao bombu, ote-turao s njom van iz hotela i odnio je
do prostora odakle su kamioni odvozili bombe, svi pripadnici odreda bili su na
gornjim katovima hotela u�urbano odnose�i po�arne bombe.
Zbog toga nikoga nije bilo u blizini kada je Art Romeo polo�io jako eksplozivnu
bombu na zemlju i kad je ona nekoliko sekundi kasnije eksplodirala. Romeo je u
trenu bio raznesen na komade. Gotovo svako staklo na prozorima susjednih blokova,
kao i stakla obli�njih vozila, razbila su se u komadi�e. Ali za�udo, nevjerojatno,
nitko drugi nije bio ranjen.
Dok se tutanj eksplozije smirivao, nekoliko je �ena vri�talo a mu�karci su psovali.
Eksplozija je bila i psiholo�ka prekretnica. Nitko se vi�e nije pitao je li bila
potrebna hitna evakuacija hotela. Razgovor me�u raspr�enim hotelskim gostima
osjetno je zatihnuo. Napu�taju�i svaku pomisao da se vrate u hotel, neki su se
po�eli polako udaljavati, prave�i vlastite planove za ostatak no�i.
Ali iako vi�e nije bilo gostiju, unutar hotela, akcija |o� nije bila zavr�ena.
Od gotovo dvadeset bombi koje je postavio Georgos Archambault i njegovi drugovi-
teroristi na gornjim katovima, osam nije bilo na vrijeme prona�eno i maknuto. One
su eksplodirale malo nakon tri sata ujutro. Posljedica su bili sna�ni po�ari.
Pro�lo je vi�e od jednog sata dok su svi po�ari bili svladani. Tada su se katovi na
kojima su se pojavili po�ari, pretvorili u izgorjele, vodom natopljene ru�evine.
Svima koji su sudjelovali u akciji bilo je jasno da bi broj mrtvih bez prethodnog
upozorenja bio golem.
Ovako, stradala su dva policajca i tri vatrogasca. Jo� dva vatrogasca bila su te�ko
ranjena. Svi su bili blizu po�arnih bombi kad su eksplodirale.
Kada je zora zamijenila no�, �i��enje se nastavljalo.
Ve�ina biv�ih gostiju hotela Christopher Columbus bila je privremeno smje�tena
negdje drugdje. Kasnije tijekom dana, oni koji su mogli vratili su se u hotel da
pokupe svoje stvari i da se obeshrabreni upute ku�i.
Jednodu�nom odlukom, koju se nitko nije potrudio da prokomentira, kongres
Nacionalnog instituta za elektriku se prekinuo.
Nim je taksijem poveo ku�i Ruth, Leah i Benjvja. �elio se zahvaliti Nancy Molineaux
za njen telefonski poziv, ali vide�i je jo� uvijek u sredi�tu pa�nje, zbog nekog
razloga odlu�i da �e to u�initi kasnije.
Dok su Nim i njegova obitelj napu�tali mjesto, mrtva�ka su se kola pridru�ila
ostalim parkiranim vozilima.
Uskoro nakon eksplozije koja je ubila Arta Romea, Georgos Archambault je jecaju�i
tr�ao prema mjestu gdje je bio parkiran njegov kamion �Slu�be za�tite od po�ara,
Inc.�
Sve je po�lo naopako! Sve!
Georgos to nije mogao razumjeti.
Nekih trideset i pet minuta ranije, malo nakon dva sata i dvadeset pet ujutro,
iznenadio se �uv�i kako se mnogo sirena pribli�ava podru�ju gdje je �ekao u svom
otvorenom kamionu. Nekoliko trenutaka nakon toga, vatrogasna i policijska kola
projurila su kraj njega, o�ito �ure�i prema hotelu Christopher Columbus. Kako su
prolazile minute, tako se pove�avala aktivnost i sli-
jedilo je jo� mnogo vozila. Georgos je sad bio dobrano zapla�en.
U dvadeset do tri nije vi�e mogao �ekati. Iza�ao je iz kamiona, zaklju�ao ga i
pribli�io se hotelu najvi�e �to je mogao, prije nego ga je zaustavila barijera
policijskih automobila.
Bio je dovoljno blizu da vidi � na svoj veliki o�aj � ljude kako kuljaju iz hotela,
ve�ina u no�noj odje�i, te kako ih policija i vatrogasci tjeraju da se kre�u br�e.
Ti su ljudi trebali ostati u hotelu dok bombe ne eksplodiraju i hotel ne bude u
plamenu! Tada bi bilo prekasno da napuste hotel.
Georgos po�eli da mahne rukama i vikne: �Vratite se! Vratite se!� Ali, u o�aju je
ipak znao da time ne bi ni�ta postigao i da bi samo privukao pa�nju na sebe.
Tada, dok je promatrao, neke od njegovih po�arnih bombi bile su iznijete iz hotela,
a ljudi koji su ih nosili nisu imali nikakvog prava da se mije�aju u to, a zatim su
te bombe na brzinu bile odvezene, spre�avaju�i na taj na�in ono �to je on tako
mukotrpno isplanirao i napravio! Razmi�ljao je: da ih je samo u�vrstio tako da ih
ne bi mogli pomaknuti, �to je mogao u�initi s jo� malo posla! Ali bio je �vrsto
uvjeren da se ni�ta ne�e mo�i izjaloviti! A sada, sve je po�lo naopako, oduzimaju�i
Prijateljima slobode njihovu slavnu pobjedu!
Tada je Georgos zaplakao.
�ak kad je i �uo da je na ulici eksplodirala jedna od njegovih jako eksplozivnih
bombi, to ga nije utje�ilo ali se okrenuo.
Kako se to dogodilo? Za�to nije uspio? Na koji je �avolski na�in to neprijatelj
saznao? Promatrao je policajce i vatrogasce � slijepe, neuke robove fa�isti�kog
kapitalizma � s gor�inom i ljutnjom.
Tog je trenutka Georgos shvatio da je mo�da i njegov identitet poznat te da bi i on
sam mogao biti u opasnosti, te je po�eo tr�ati.
Otvoreni je kamion bio jednak kao kad ga je ostavio, �inilo se da ga nitko nije
primijetio dok je otklju�avao kamion i odvezao se, iako su se po�ela pojavljivati
svjetla na obli�njim zgradama i gledaoci su �urili prema hotelu, privu�eni bukom i
u�urbano��u.
Georgos instinktivno krene prema ulici Crocker broj 117, a tada se zapita: je li
ku�a sigurna?
Odgovor na to pitanje je brzo dobio. Kad je u�ao u ulicu Crocker na kraju udaljenom
od broja 117, vidio je da je ulica dalje blokirana policijskim kolima. Trenutak
kasnije za�uje pucnjeve iz pi�tolja � �itavu paljbu � zatim kratka stanka, a onda
drugu paljbu hitaca kao da netko odgovara na onu prvu. Georgos je znao da su Wayde,
Ute i Felix koji su odlu�ili da no�as ostanu u ku�i, uhva�eni u klopku. O�ajni�ki
po�eli da je s njima pa ako zatreba da i �asno pogine. Ali sada nije bilo na�ina
kako bi se mogao probiti bilo unutra ili van.
�to je br�e mogao, nadaju�i se da ne�e privu�i pa�nju, okrene kamion i vrati se
odakle je do�ao. Ostalo je jo� samo jedno mjesto kamo je mogao oti�i: stan u North
Castleu koji je bio namijenjen za krizu poput ove.
Dok je vozio, Georgos je brzo razmi�ljao. Ako znaju za njega, policija �e ga
tra�iti. �ak i sada su mo�da razapinjali mre�u prema tome, mora po�uriti i sakriti
se u podzemlje. Jo� ne�to svinje su najvjerojatnije znale za kamion �Slu�be za�tite
protiv po�ara Inc.�, i vjerojatno �e ga tra�iti, zbog toga mora napustiti kamion.
Ali ne dok ne bude blizu skrovi�ta u North Castleu.
Riskiraju�i, Georgos pove�a brzinu.
Ipak, ne�to ne smije riskirati, mislio je, kamion ne smije napustiti previ�e blizu
svog skrovi�ta, jer bi tako odao mjesto boravi�ta. Sada se pribli�avao North
Castleu. Kako se blizu skrovi�ta smije dovesti? Odlu�i da to bude unutar jedne
milje. [j
Kad je Georgos prora�unao da je na toj udaljeno- 1 sti, stane uz rub ceste,
ugasi motor i iza�e ne trude�i se j| da zaklju�a kamion ili da izvadi klju� za
paljenje. Dalje je razmi�ljao: policija �e mo�da pomisliti da ga je I na tom
mjestu �ekao parkirani automobil te da je sa- ' mo zamijenio kola, ili je mogao
oti�i kasnim no�nim autobusom, ili taksijem. Svaka od tih pretpostavki potaknut �e
sumnju u pogledu njegova boravi�ta.
Georgos nije znao da je jedan pijanac oporavljaju�i se od jeftinog vina koje je
ranije popio, bio naslonjen na vrata nasuprot mjestu gdje je on parkirao kamion
�Slu�be za�tite od po�ara, Inc.� Pijanac je bio dovoljno trijezan da primijeti
dolazak kamiona i Georgosov odlazak pje�ke.
Georgos po�ne brzo hodati. Ulice su bile tihe, prazne, i on je bio svjestan toga da
je upadljiv. Ali nitko ga nije oslovio niti se �inilo da ga je itko primijetio, i
za �etvrt sata oklju�avao je vrata stana. S olak�anjem u�e u stan.
Otprilike u isto vrijeme jedna su patrolna kola primijetila crveni kamion za kojim
je tek nekoliko trenutaka ranije bila izdana tjeralica. Policajac koji je ra-diom
predavao izvje�taj, primijetio je da je hladnjak jo� uvijek topao.
Nekoliko trenutaka kasnije isti je policajac primijetio i pijanca u ve�i i od njega
izvukao obavijest da je voza� krenuo pje�ke te u kojem je smjeru krenuo. Policijski
auto je po�urio, ali nije uspio vidjeti Georgosa.
Policijski se auto vratio i, zbog zle nezahvalnosti, u-hapsio pijanca i zatvorio ga
pod optu�bom da je bio pijan na javnom mjestu.
Davey Birdsong je bio uhap�en malo poslije pet i trideset ujutro ispred stambene
zgrade gdje je �ivio.
Upravo se autom vratio nakon predavanja i sastanka studijske grupe koji su ga
zadr�ali izvan grada cijele no�i.
Birdsong je bio zaprepa�ten. �estoko se otimao dvojici policajaca u civilu koji su
ga uhapsili, a jedan ga je smjesta obavijestio o njegovim pravima da ni�ta ne ka�e.
Unato� upozorenju, Birdsong je izjavio: �Slu�ajte momci, ma o �emu se radilo, �elim
vam re�i da sam bio izvan grada jo� od ju�er. Stan sam napustio u �est sati i nisam
se vra�ao u njega do sada. Za to imam mno�tvo svjedoka.�
Detektiv koji je upozorio Birdsonga zapisao je izjavu, i da ironija bude ve�a �
�alibi� je kasnije pokazao Birdsongovo sudjelovanje.
Kad su kasnije pretra�ivali Birdsonga u policijskoj centrali, u d�epu njegova
kaputa prona�ena je izjava grupe �energija i svjetlo narodu� prire�ena za tisak, u
kojoj �osu�uje napad na hotel Christopher Columbus pro�le no�i�. Kasnije se
dokazalo da je ta izjava otipkana na pisa�em stroju iz Birdsongova stana � stana za
koji je tvrdio da nije u nj u�ao od �est sati prethodne ve�eri, gotovo devet sati
prije nego je napad bombama
postao javno poznat. Kao da to nije bilo dovoljno, u Birdsongovu stanu su prona�ene
dvije verzije izjave, napisane ranije, Birdsongovim rukopisom.
Ostali dokazi pokazali su se jednako prokletima. Vrpce u kazetama s razgovorima
Birdsonga i Georgosa, podudarale su se sa snimkom glasa Davevja Birdsonga
napravljenom nakon njegova hap�enja. Mladi crni voza� taksija, Vickerv, kojega je
bila unajmila Nancy Molineaux, dao je izjavu potvr�uju�i posjet Davevja Birdsonga
ku�i broj 117 u ulici Crocker. Isto je tako dokazano da je Birdsong kupio
protupo�arne aparate koji su kasnije pretvoreni u po�arne bombe.
Bio je optu�en za ubojstvo prvog stupnja �est osoba, s namjerom da po�ini krivi�no
djelo i cijelim spiskom ostalih optu�bi. Jam�evina je bila ustanovljena na milijun
dolara �iznos koji Birdsong nije mogao smo�i, a �inilo se da nitko drugi nema
namjeru da ga polo�i. Tako je ostao u zatvoru o�ekuju�i su�enje.
Od preostalih Prijatelja slobode, Wayde, mladi marksist i intelektualac, i Felix iz
sredi�ta Detroita, bili su ubijeni prilikom policijskog napada na ku�u broj 117 u
ulici Crocker. Ute, ogor�eni Indijanac, okrenuo je pi�tolj prema sebi i umro je dok
je policija provaljivala u ku�u.
Dokazi revolucionarne djelatnosti na�eni su netaknuti u ku�i broj 117 u ulici
Crocker, uklju�iv�i i dnevnik Georgosa Winslowa Archambaulta.
7. POGLAVLJE
U novinarskoj sobi California Examinera i oko bara u Press klubu ve� se govorilo da
je Nancy Molineaux favorit za dobivanje Pulitzerove nagrade.
Imala je sve.
A �ulo se da je glavni urednik rekao izdava�u: �Ta je spretna djevojka do�la s
�itavom pri�om, spremljenom i zapakiranom, a to je najvru�a pri�a koja je napisana
na ovom kraju svijeta.�
Nakon �to je napustila mjesto kraj hotela Christo-pher Columbus i vratila se u
zgradu novina, Nancy je
pisala bez prestanka sve do �est i trideset ujutro, �to je bilo krajnje vrijeme
dopu�teno za Examiner. Tijekom preostalog jutra i ranog poslijepodneva, dotjerivala
je i pro�irivala ono �to je ve� bila napisala, kako bi se najnoviji materijal mogao
pojaviti u tri kasnija izdanja. I kako su stizali novi izvje�taji, svi su i�li
preko nje.
U slu�aju bilo kakve nejasno�e povezane s Prijateljima slobode, Georgosom
Archambaultom, Daveyjem Birdsongom i njegovom organizacijom �energija i svjetlo
narodu�, ili novcem Sequoia kluba, napadom na hotel, �ivotom i smr�u Yvette,
lozinka je bila: �Pitajte Nancy.�
Upravo kao u novinarevu snu, gotovo �itavu prednju stranicu s velikim naslovom i
upadljivim slovima napisala je Nancy Molineaux.
Novine su udarile autorsko pravo na njen izvje�taj, �to je zna�ilo da svaka radio
ili TV-stanica ili druge novine koje �ele upotrijebiti njen poseban dio pri�e,
moraju navesti Examiner kao izvor svojih podataka.
Budu�i da je Nancy bila sastavni dio vlastitog izvje�taja � njen pronalazak ku�e
broj 117 u ulici Crocker, sastanci s Yvette i posjedovanje jedine kopije
originalnih vrpca, i ona je sama bila slavljenik.
Onog dana kad se pojavila njena pri�a, intervjuirali su je za televiziju za njenim
novinarskim stolom, i te se ve�eri taj film pojavio na nacionalnoj mre�i NBC-ija,
ABC-ija i CBC-ija.
Pa �ak i tada, uprava Examinera pustila je TVîzvje-stitelje da �ekaju pjene�i se
od bijesa, dok Nancy nije zavr�ila vlastitu reporta�u i osje�ala se dobro i spremna
da ih primi.
Newsweek i Time, nakon ljudi s televizije, morali su tako�er �ekati.
Prijeko, u Chronicle Westu, gradskim jutarnjim novinama, konkurenciji Examinera,
bilo je mnogo neskri-vene zavisti i nastojanja da ih dostignu. Pa ipak, urednik
Chronicla bio je dovoljno velik da slijede�eg dana po�alje Nancy pola tuceta ru�a
(mislio je da bi tucet zna�io pretjerivanje), zajedno s �estitkom na njeno
novinarsko mjesto u Examineru.
Posljedice novinske pri�e �irile su se ne u vali�ima, nego u velikim valovima.
Za mnoge koji su �itali izvje�taj Nancy Molineaux, najsabla�njivije otkri�e bilo je
da je ugledni Sequoia klub, pa makar i neizravno, financirao napad na hotel
Christopher Columbus.
Ozloje�eni �lanovi Sequoia kluba iz svih dijelova dr�ave slali su svoje ostavke
brzojavno, po�tom ili telefonski.
�Nikada vi�e ne�u vjerovati toj podloj organizaciji niti slu�ati i�ta �to ona
zastupa�, grmio je jedan stariji senator u intervjuu za Washington Post. Ta je
izjava svuda dobila tisu�e odjeka.
Op�i je zaklju�ak bio da Sequoia klub vi�e nikada ne�e biti �to je bio, nakon �to
mu je ime tako osramo�eno a utjecaj smanjen.
Laura Bo Carmichael smjesta je podnijela ostavku na mjesto predsjednice kluba.
Nakon toga, povukla se u samo�u odbijaju�i da primi telefonske pozive bilo od
novina bilo od ikoga drugog. Umjesto toga, njena je privatna tajnica svim
posjetiteljima pro�itala izjavu: �Gospo�a Carmichael smatra da je njen �ivot za
javnost zavr�en.�
Jedini �lan Sequoia kluba koja je iz te afere iza�la sa svim �astima, bila je
gospo�a Priscilla Quinn koja se, kako je Nancy izjavila, jedina protivila tome da
se Davey Birdsongu i njegovoj organizaciji isplati pedest tisu�a dolara.
Nancy je sa zadovoljstvom napisala da je poznati odvjetnik Irwin Saunders bio jedan
od onih koji je glasao �za�.
Ako bi se Sequoia klub nastojao rehabilitirati, proricalo se da bi Priscilla Quinn
postala novi predsjednik, a naglasak klupske aktivnosti usmjerio bi se vi�e na
dru�tveni rad negoli na rad oko za�tite �ovjekove okoline.
Nakon izlaganja Nancy Molineaux o Georgosu Archambaultu i izvje�tajima o njegovom
nestanku, mala vojska policijskih detektiva i specijalnih agenata FBI-ja
pro�e�ljavala je podru�je North Castlea u potrazi za vo�om Prijatelja slobode.
Njihov je trud bio bezuspje�an.
Temeljita pretraga ku�e broj 117 u ulici Crocker rezultirala je mno�tvom dokaza
koji su jo� vi�e optu�ivali Georgosa i Daveyja Birdsonga. Me�u odje�om koju
je Georgos ostavio prona�en je kombinezon od materijala za traperice.
Laboratorijski je pokus dokazao da je na mjesto gdje je bio poderan i gdje je
komadi� manjkao, to�no pristajao mali komadi� materijala prona�enog na �ici ograde
trafo-stanice Millfield, one no�i kad su ubijena dva �uvara sigurnosti. U ku�i je
tako�er prona�eno mno�tvo pisanog materijala, uklju�uju�i i Georgosov dnevnik. Sve
je to predano dr�avnom tu�iocu. Novinarima je re�eno da je prona�en dnevnik, ali ne
i njegov sadr�aj.
Nakon �to su novine opisale udio Davevja Birdsonga u svemu tome, njega su zbog
njegove vlastite sigurnosti u zatvoru, odvojili od ostalih zatvorenika.
Prije nego se sve to dogodilo, Nancy je pro�la kroz svoju osobnu krizu. To se
dogodilo malo prije podneva onog dana kad se njena pri�a pojavila.
Radila je pod pritiskom vremena od rane zore, i ne spavaju�i no� ranije i �ive�i
samo na kavi i soku od naran�i, bila je sve umornija. A to se vidjelo.
Nekoliko puta od sedam i trideset kad je na du�nost nastupio gradski urednik to�no
na vrijeme za drugo izdanje, stari �ja-sam-vo�a� se zaustavljao uz Nancvn stol
bodre�i je rije�ima umirenja. Osim toga, malo je bilo potrebe za bilo kakvim
uredni�kim razgovorom. Nancy je sposobno slagala �injenice u cjelinu � vlastite kao
i one koje je dobivala od drugih. Bila je poznata po tome da je uvijek pisala
��iste� �lanke koji su zahtijevali malo ili ni�ta mijenjanja.
Povremeno, kad bi zastala u tipkanju i digla pogled, Nancy bi uhvatila pogled
gradskog urednika koji ju je promatrao. Iako je njegov izraz lica bio bezizra�ajan,
Nancy je imala osje�aj da su oboje mislili na isto � na ne�to, �to je Nancy u
posljednjih nekoliko sati odlu�no izbacila iz svojih misli.
Posljednje �to je Nancy vidjela prije nego je oti�la ispred hotela Christopher
Columbus, bila su pokrivena tijela mrtvih policajaca i vatrogasaca koja su na
kolicima vozili do mrtva�kih furgona koji su tamo �ekali. Pred hotelom je tako�er
primijetila dva �ovjeka koji su u plasti�nu vre�u stavljali komade ne�ega. Trebala
joj je minuta da shvati da su skupljali ostatke �estog poginulog �ovjeka, onoga
kojeg je bomba raznijela u komade.
Tada se Nancv suo�ila s krutom, �alosnom istinom koju je do tada izbjegavala � da
je �itavu sedmicu posjedovala obavijesti koje su, da ih je nekome rekla, mogle
sprije�iti svih �est smrti i jo� mnogo drugih nevolja.
Ista je misao prodirala u njenu svijest svaki put kad bi uhvatila urednika gradske
rubrike kako je gleda. To, i njegove rije�i od prije jedne sedmice: �Ti si dio
tima, Nancy, a ja sam mu voda. Znam da vi�e voli� raditi sama, dopu�ta ti se jer
posti�e� dobre rezultate. Ali ne mo�e� tu igru igrati predugo.�
Tada je odbacila taj savjet pomisliv�i: �Jebi se, gospodine Charlie!� Sada je
uzaludno, o�ajni�ki �eljela da to nije u�inila.
U jedanaest pedeset i pet prije podne, s jo� dva sata i dvadeset minuta vremena
prije kona�nog roka za predaju �lanaka za posljednje izdanje, pomisao na �est
mrtvih tijela nije se vi�e mogla odbaciti, i Nancy je bila na rubu �iv�anog sloma.
�Odmori se i po�i sa mnom�, re�e tihi glas kraj nje. Podignuv�i pogled vidje da je
stari ja-sam-vo�a ponovno uz nju.
Ona je oklijevala, a on doda: �To je zapovijed.�
S neuobi�ajenom poslu�no��u, Nancy ustane i po�e za njim napustiv�i novinarsku
sobu.
Malo dalje niz hodnik nalazila se mala sobica, obi�no zaklju�ana, koja se ponekad
upotrebljavala za sastanke uprave. Gradski urednik je otklju�a i pridr�i vrata
Nancy da ona u�e prije njega.
U sobi je namje�taj bio jednostavan ali udoban. Stol za sastanke, tapecirane
stolice, dva prikladna ormara od orahovine i mekani sme�i zastori.
Drugim klju�em gradski urednik otvori ormar i rukom poka�e Nancy da sjedne.
�Mo�e� birati izme�u konjaka i viskija. Nisu to najbolje marke pi�a; ne mo�emo se
takmi�iti s Ritzom. Predla�em konjak.�
Nancy kimne, iznenada ne mogav�i progovoriti ni rije�i.
Njen pretpostavljeni nato�i kalifornijski konjak u dvije �a�e i sjedne joj
nasuprot. Nakon �to su malo otpili, re�e joj: �Promatrao sam te.�
�Da znam.� .....
�I oboje smo mislili na isto. To�no.�
Ona ponovno kimne ne rekav�i ni�ta.
�Nancy�, re�e urednik gradske rubrike, �kako se meni �ini, pri kraju dana�njeg dana
ti �e� izabrati jedan od dva puta: ili �e� izabrati da ode� ravno preko ruba �to
zna�i du�evni slom i zavr�etak na kau�u nekog psi-hi�a, dva puta sedmi�no, do
beskona�nosti, ili �e� se sabrati i pustiti da ono �to je pro�lost ostane pro�lost.
Ne�to �u ti re�i o prvom putu � upropastit �e� �ivot i nikome ne�e� koristiti osim
psihi�u. �to se ti�e drugoga, ima� i hrabrosti i inteligencije, i mo�e� s time
iza�i nakraj. Ali mora� donijeti �vrstu odluku a ne pustiti da sve ide svojini
putem.�
Osje�aju�i olak�anje �to to kona�no mo�e glasno re�i, ona mu re�e: �Ja sam
odgovorna za pro�lu no�. Da sam nekome rekla �to sam znala, mogli smo upozoriti
policiju i oni bi pretra�ili onu ku�u u ulici Crocker.�
�Prva izjava je neto�na, druga je to�na�, re�e joj on. �Ne govorim ti da se ne�e�
sje�ati no�i do kraja �ivota. Mislim da ho�e�. Ali ti nisi prva koja je pogrije�ila
u prosu�ivanju, zbog �ega su drugi stradali; ne�e� biti ni posljednja. Jo� ne�to u
tvoju obranu � nisi znala �to �e se dogoditi. Da si znala, bila bi druga�ije
postupila. Prema tome, Nancy, moj je savjet slijede�i: suo�i se s time, prihvati
ono �to si u�inila i ono �to nisi u�inila, i zapamti to � kao pouku i iskustvo. Ali
sve drugo odbaci.�
Kad ona nije ni�ta rekla, on nastavi: �Re�i �u ti jo� ne�to. Dugo godina radim taj
posao � ponekad pomislim predugo. Ali, po mom mi�ljenju, Nancy, ti si najbolji
prokleti novinar s kojim sam ikada radio.�
Tada je Nancy u�inila ne�to �to se vrlo rijetko dogodilo u pro�losti i �ak i tada
nije nikome dopustila da to vidi. Stavila je glavu me�u ruke, slomila se i
zaplakala.
Stari ja-sam-vo�a ode do prozora i pristojno joj okre-nuv�i le�a zagleda se kroz
prozor niz ulicu, te re�e: �Nancv, kad smo u�li, ja sam zaklju�ao vrata. Jo� su
uvijek zaklju�ana, i ostat �e dok ti ne bude� spremna, prema tome, nemoj se �uriti.
I, oh, da, jo� ne�to � obe-�ajem ti da nitko osim tebe i mene ne�e saznati �to se
danas ovdie doeodilo.�.........^........_.,.........�___^ ,.^^
w..........,.,.............u,t.
Pola sata kasnije, Nancy je bila ponovno za svojim stolom, umivena lica i
popravljene �minke, ponovno pi�u�i i potpuno se svladav�i.
Nim Goldman je nazvao Nancy Molineaux slijede�eg jutra, nakon �to ju je bezuspje�no
poku�avao dobiti prethodnog dana.
��elio sam vam se zahvaliti za telefonski poziv u hotelu�, rekao joj je.
�Mo�da sam vam to dugovala�, odgovori ona.
�Jeste ili niste, ja sam vam ipak zahvalan.� Malo nespretno doda: �Postigli ste
veliku stvar. �estitam.�
Nancy znati�eljno upita: ��to ste pomislili o svemu tome? Mislim o doga�ajima koji
su u�li u izvje�taj.�
��to se ti�e Birdsonga�, odgovori Nim, �ni najmanje ga ne �alim i nadam se da �e
biti ka�njen kako i zaslu�uje. Isto se tako nadam da se la�na organizacija
.energija i svjetlo narodu' ne�e nikada vi�e pojaviti na povr�ini.�
�A �to je sa Sequoia klubom? Osje�ate li isto i za njih?�
�Ne, ne osje�am�, re�e Nim.
�Za�to?�
�Sequoia klub je bio ne�to �to nam je svima trebalo � dio na�eg dru�tvenog sistema
�ekova i ra�una. Oh, da, imao sam nesuglasice s ljudima iz Sequoia kluba; a imali
su ih i drugi. I ja vjerujem da je klub oti�ao predaleko suprotstavljaju�i se svemu
na vidiku. Ali Sequoia klub je bio savjest dru�tvene zajednice. On nas je
prisiljavao da mislimo i da se brinemo o svojoj okolini i ponekad je zaustavio na�u
stranu da ne ode predaleko.�
Nim zastane, a onda nastavi: �Znam da je Sequoia klub sada potpuno uni�ten, i
iskreno sam �alostan zbog Laure Bo Carmichael, koja mi je, unato� na�im
neslaganjima, bila prijatelj. Ali nadam se da Sequoia klub nije potpuno izba�en iz
dru�tva. Kad bi se to dogodilo, bio bi to gubitak za sve.�
�Dakle, ponekad je dan pun iznena�enja�, re�e Nan-cy. Dok je Nim govorio, ona je
pravila bilje�ke. �Smijem li navesti^ve �to ste rekli?� .,A,I.,�,.,^,<
..,�.*:,_w...��4�.....
Nim je kratko vrijeme oklijevao, a onda re�e: �Za�to ne?�
Navela je njegove rije�i u slijede�em izdanju Exami-nera.
8. POGLAVLJE
Harry London sjedio je prepustiv�i se te�kim mislima nad papirima koje mu je
pokazao Nim.
Kona�no mrko re�e: �Zna� li kako se osje�am zbog svega ovoga?�
�Mogu pogoditi�, odgovori mu Nim.
Kao da nije �uo, �ef Odjela za za�titu vlasni�tva nastavi: �Pro�la je sedmica bila
najgora u toku dugog vremena. Art Romeo je bio dobar momak. Znam da ga nisi dobro
poznavao, Nim, ali on je bio lojalan, po�ten i moj prijatelj. Kada sam �uo �to mu
se dogodilo, pozlilo mi je. Mislio sam da otkad sam napustio marince i Koreju vi�e
ne�u �uti da je momke koje sam poznavao raznesla bomba.�
�Harrv, meni je o�ajni�ki �ao zbog Romea, isto kao i tebi�, re�e Nim. �Ne�u nikada
zaboraviti �to je on u�inio te no�i.�
London odmahne rukom da ga ne prekida i re�e: �Samo mi dopusti da zavr�im.�
Nim je �utio i �ekao.
Bila je srijeda ujutro, prve sedmice u o�ujku, �est dana nakon traume u hotelu
Christopher Columbus. Oba su mu�karca sjedila u Nimovoj sobi iza zatvorenih vrata
da bi mogli biti nesmetani.
�Dakle�, nastavi London, �sada mi ovo pokazuje�, a ja bih �elio da mi to nisi
pokazao. Jer, po mom shva�anju, �to je jo� preostalo u �to �ovjek mo�e vjerovati?�
�Mnogo�, odgovori Nim. �Mnogo toga �to je vrijedno voljeti i mnogo toga u �to se
mo�e vjerovati. Naravno, ne vi�e u nepogre�ivost gospodina suca Yalea.�
�Izvoli, uzmi to�, re�e Harry London vra�aju�i mu papire.
To je bilo niz pisama � osam pisama. Neka su pisma imala kooiie Driloea. a sva su
bila iz dosiea pokoi-
.,.. i i l
nog Waltera Talbota, koji je do svoje smrti pro�log srpnja bio glavni in�enjer u
GSP&L kompaniji.
Tri kartonske kutije iz kojih su izva�ena ta pisma bile su otvorene u Nimovoj sobi,
a njihov je ostali sadr�aj bio ra�iren naokolo.
Pronala�enje pisama kojih se Nim tako iznenada sjetio na kongresu NIE, bilo je
odgo�eno zbog tragedije pro�le sedmice i njenih posljedica. Danas ujutro Nim je
zatra�io da mu se donesu ti dosjei iz podrumskih sefova. �ak i tada, trebalo mu je
vi�e od jednog sata da prona�e odre�ena pisma za koja se sjetio da ih je letimi�no
zapazio prije sedam mjeseci � onog dana u Ardvthinoj ku�i kad mu je dala te
dokumente na �uvanje.
Ali, na�ao ih je. Njegovo ga sje�anje nije varalo.
A sada, ta se pisma moraju neizbje�no upotrijebiti kao corpus delicti u suo�enju.
To�no prije dvije sedmice, na sastanku izme�u J. Eri-ca Humphrevja, Nima, Harrvja
Londona i suca Paula Shermana Yalea, kad su govorili o kra�i energije, biv�i sudac
Vrhovnog suda je nedvosmisleno izjavio: �... mislim, da je �itava zamisao krade
energije veoma zanimljiva. Iskreno govore�i, nisam imao ni pojma da tako ne�to
postoji. Nikada prije nisam o tome �uo. Niti sam znao da u javnim komunalnim
kompanijama postoje ljudi poput gospodina Londona�.
Pisma koje je prona�ao Nim dokazivala su da su sve �etiri tvrdnje la�ne i
neistinite.
Bilo je to, poput �esto upotrebljavane fraze u aferi Watergate � �pi�tolj iz kojeg
se jo� dimi�.
�Naravno�, iznenada re�e London, �nikada ne�emo zasigurno znati je li starac dao
dopu�tanje za kra�u koju je vr�io Yaleov obiteljski trust, i je li znao za to a da
nije ni�ta u�inio. Sve �to mo�emo dokazati jest da je la�ac.�
�I �avolski upla�en�, re�e Nim. �Ina�e se nikada ne bi uhvatio u vlastitu stupicu,
poput ove.�
�injenice u tom slu�aju bile su vrlo jednostavne.
Walter Talbot bio je jedan od pionira koji je skrenuo pa�nju na velike financijske
gubitke koje su imale plinske i elektri�ne kompanije kao posljedicu kra�e energije.
Pisao je �lanke o tome, govorio na javnim skupovima, intervjuirali su sa za
sredstva, informuania,J
kao svjedok-vje�tak pojavio se na kriminalnom sudu dr�ave New York, koji se raznim
prizivima pro�irio i na vi�e sudove. Taj je slu�aj izazvao veliko zanimanje, kao i
razgranato dopisivanje.
Jedan dio dopisivanja vodio se i izme�u Waltera Talbota i jednog �lana Vrhovnog
suda Sjedinjenih Dr�ava.
Bio je to sudac Paul Sherman Yale.
Iz njihovih pisama bilo je jasno da su se Walter Talbot i Paul Yale otprije dobro
poznavali, od vremena kad su zajedno bili u Kaliforniji.
Prvo je pismo bilo na papiru sa ki�enim zaglavljem.
Vrhovni sud Sjedinjenih Dr�ava VVashington, D. C. 20543
Po�injalo je: Moj dragi Waltere.
Kao pravnik, pisac je izra�avao zanimanje, za novo stvarno podru�je zakona, to jest
za zakon vezan uz kra�u elektri�ne energije i plina. Tra�io je vi�e pojedinosti
0 na�inima kra�e kao i o metodama spre�avanja. Tako�er je pitao da li postoje neke
�injenice o sudskom gonjenju i njegovim rezultatima u razli�itim dijelovima zemlje.
U pismu se pitalo i za Ardvthino zdravlje, a bilo je potpisano �Paul�.
Walter Talbot, s osje�ajem za pristojnost odgovorio je vi�e slu�beno: Moj dragi
suce Yale.
Njegovo je pismo bilo �etiri stranice duga�ko i uz njega je bila prilo�ena
fotokopija jednog od Waltero-vih objavljenih �lanaka.
Nekoliko sedmica kasnije, Paul Yale je ponovno pisao. U pismu je spomenuo primitak
VValterovog pisma
1 �lanka i postavio nekoliko o�troumnih pitanja, koja su pokazivala da je vrlo
pa�ljivo bio pro�itao �to mu je Walter poslao.
Dopisivanje se produ�ilo na jo� pet pisama u vremenu od osam mjeseci. U jednom od
njih Walter Talbot je opisao rad Odsjeka za za�titu vlasni�tva u tipi�noj javnoj
komunalnoj kompaniji, kao i du�nosti osobe koja ga vodi � poput Harrvja Londona.
Nije iznena�ivalo to �to su pisma pokazivala o�tar, znati�eljan duh � Paula
Shermana Yalea i �ivo zani-
u....
mame za sve.
A �itavo to dopisivanje vodilo se samo dvije godine prije nego se gospodin sudac
Yale povukao s du�nosti u Vrhovnom sudu.
Da li je mogu�e da je Paul Yale na to zaboravio? Nim se ve� to zapitao i zaklju�io
je da je odgovor odlu�no NE. Starac je nebrojeno puta dokazao svoje izvrsno
pam�enje i za velike stvari kao i za sitne pojedinosti, tako da je taj odgovor bio
prihvatljiv.
Klju�no pitanje, kojim se Nim u mislima bavio, postavio je Harry London. �Za�to je
to stari momak u�inio? Za�to nam je onako lagao?�
�Vjerojatno zato�, zami�ljeno re�e Nim, ��to je znao da je Walter mrtav, te je
vjerovao da su izgledi da bilo koji od nas trojice � predsjednik, ti ili ja � zna
za to dopisivanje, veoma mali. Zapravo, mora da je bio uvjeren da mi to nismo
znali. Mogu�nost da se ta pisma pojave na povr�ini, bila je jedan prema milijun.�
London kimne da se sla�e, a zatim re�e: �Pretpostavljam da je slijede�e pitanje:
koliko je puta �asni Paul u�inio ne�to sli�no i pro�ao neka�njen?�
�To nikada ne�emo saznati, zar ne?�
�ef Odsjeka za za�titu vlasni�tva poka�e na pisma i re�e: �Naravno, ti �e� ih
pokazati predsjedniku.�
�Da, danas poslije podne. Slu�ajno znam da �e gospodin Yale do�i u kompaniju
kasnije danas.�
��to povla�i za sobom jo� ne�to.� Glas Harrvja Londona bio je ogor�en. �Ho�emo li i
dalje, kao i do sada nastojati, svim snagama da se to dragocjeno ime Yale ne pojavi
u sudskim procesima koji se pripremaju? Ili �emo s obzirom na nove podatke,
postupati prema .gospodinu Nepogre�ivom' kao i prema svakom drugom?�
�Ne znam�, uzdahne Nim. �Jednostavno ne znam. Ali u svakom slu�aju, to ne�u morati
ja odlu�iti.�
Do obra�una s gospodinom sucem Yaleom do�lo je malo poslije �etiri sata po podne u
uredu predsjednika kompanije.
Kad je Nim do�ao, nakon �to ga je pozvala tajnica J. Erica Humphrevja, bilo je
o�ito da ve� postoji odre�ena napetost. Predsjednikov izraz lica najbolje bi se
opisao, pomisli Nim, kao izraz �uvrije�enog starog Bo-!t Humphrevieve su o�i bile
hladne, usta �vrsto
stisnuta. Paul Yale, iako nije to�no znao o �emu se radi, bio je svjestan toga da
je to ne�to neugodno, te je nestalo njegove uobi�ajene veselosti, a umjesto toga
�elo mu je bilo namr�teno, a izraz lica zabrinut. Dva su mu�karca sjedila u dijelu
sobe za sastanke i kad im se Nim pridru�io, nisu razgovarali.
Nim sjedne s lijeve strane Erica Humphrevja, nasuprot gospodinu sucu Yaleu. Pred
sebe na stol stavi fascikl koji je sadr�avao pisma izmijenjena izme�u Tal-bota i
Yalea.
Ranije, nakon razgovora, Eric Humphrev i Nim su se suglasili o toku postupka.
Tako�er su se dogovorili da ovaj put Harry London ne treba prisustvovati razgovoru.
�Paul�, zapo�ne Humphrev, �kad smo se nas trojica posljednji put sastali,
razgovarali smo o nekim problemima vezanim uz kra�u energije. Djelomi�no se radilo
i o obiteljskoj zadu�bini Yale. Uvjeren sam da se toga sje�a�.�
Gospodin sudac Yale kimne. �Da, naravno.�
�U to si vrijeme dao nekoliko izjava. Sve su bile o tome kako ti do tog trenutka
nisi imao ni pojma da ne�to poput kra�e energije uop�e postoji.�
�Sada je toga dosta!� Lice Paula Yalea zacrveni se od ljutnje. �Eric, ne svi�a mi
se ni tvoj ton ni na�in govora. Nisam ovdje da me se ispituje o ne�emu �to mo�da
jesam, a mo�da i nisam rekao ...�
Humphrevjev glas o�tro presije�e taj prosvjed. �Ne postoji ovdje ,mo�da\ �to si nam
rekao bilo je re�eno to�no i nedvojbeno. �tovi�e, nekoliko si puta to ponovio. Tako
se toga sje�am ja, a sje�a se i Nim.�
Nimu je bilo jasno da mozak Paula Yalea radi velikom brzinom. Starac kruto re�e:
�Ma �to da je re�eno, iz toga ne proizlazi...�
�Nim, poka�i gospodinu Yaleu sadr�aj na�ih dosjea�, naredi predsjednik.
Otvoriv�i fascikl, Nim gurne preko stola malu hrpicu pisama i priloga. Pismo
najranijeg datuma � napisano na papiru Vrhovnog suda � bilo je na vrhu.
Paul Yale ga podigne, baci pogled na nj, i �urno ga spusti. Nije se potrudio da
pogleda ostalo. Njegovo lice, koje se ve� prije zarumenjelo, sada postane jo�
tamnije crveno.
Kasnije, kad je Nim u mislima jo� jednom pro�ivljavao taj prizor, mislio je da
Yaleu, premda je o�ekivao neko neugodno otkri�e, nije uop�e pala na pamet mogu�nost
da �e se suo�iti s vlastitim starim pismima. Ako je Nim to�no naslu�ivao, to bi
moglo objasniti star�ev bijedan, potpuni �ok.
Jezikom ovla�i usne. �inilo se kao da ne mo�e na�i rije�i koje je �elio izre�i.
Tada re�e nespretno, brane�i se: �Ponekad, osobito u Washingtonu... s tako mnogo
doga�aja, tako mnogo papira, neprestanog dopisivanja ... �ovjek zaboravi...�
Re�enica ostane nedovr�ena. O�ito, i gospodinu sucu Yaleu zvu�ila je jednako la�no
i neuvjerljivo kao i ostaloj dvojici.
�To na�i�, iznenada re�e i ustane. Odgurnuv�i stolicu, ode od stola i ne gledaju�i
ni Humphrevja ni Ni-ma re�e: �Molim, dajte mi trenutak da se saberem.�
Starac po�ne brzo kora�ati Humphrevjevim velikim uredom. Tada se okrene prema njima
i ostane stoje�i.
�Gospodo, o�ito je, kako samo pisani dokument mo�e pokazati, da sam kriv zbog
prijevare te da sam � bez sumnje zaslu�eno � uhva�en na djelu.� Glas Paula Yalea
bio je ti�i nego obi�no, a njegovo je lice izra�avalo bol dok je nastavljao. �Ne�u
ote�ati svoju gre�ku obja�njenjima niti isprikama, bilo opisuju�i svoju veliku
zabrinutost u vrijeme na�eg ranijeg razgovora, bilo jakom i prirodnom �eljom da
za�titim svoj dobar glas.�
Pa ipak, pomisli Nim, to ti je uspjelo u oba slu�aja dok si govorio kako to ne�e�
u�initi.
�Pa ipak �u se�, nastavi Yale, �zakleti da niti sam sudjelovao u kra�i energije
koju je izvr�ila obiteljska zadu�bina Yale, niti sam znao i�ta o tome prije na�eg
prvog razgovora o tome ovdje.�
Eric Humphrev koji je, kako se je Nim sje�ao, brzo prihvatio Yaleovu rije� prvi
put, sada ostane �ute�i. Vjerojatno je i predsjednik mislio kao i Nim, da netko tko
mo�e lagati jednom da bi za�titio dobar glas, mo�e to u�initi ponovno iz istog
razloga.
Neizbje�no, Nim se morao sjetiti pitanja Harrvja Londona: �Koliko je puta �asni
Paul u�inio ne�to sli�no i pro�ao neka�njeno?�
Dok je ti�ina i dalje visila nad njima, bol u star�evim o�ima se produbi.
�Nim, mislim da nije vi�e potrebno da ostane� ovdje�, tiho re�e Eric Humphrev.
Nim s olak�anjem pokupi papire po stolu i vrati ih u fascikl dok su ga ostala
dvojica promatrala. Uzev�i fascikl sa sobom i bez i jedne rije�i, Nim napusti sobu.
Tada to nije znao, ali to je bilo posljednji put da se susreo s gospodinom sucem
Yaleom.
Nim nije nikada saznao �to se jo� dogodilo tog dana u predsjednikovu uredu. On nije
pitao, a Eric Humphrev nije mu sam od sebe rekao. Ali, kona�ni se rezultat saznao
slijede�eg jutra.
U jedanaest sati prije podne Humphrev je poslao po Nima i Teresu Van Buren. Sjede�i
za svojim stolom i dr�e�i pismo u ruci, rekao im je: �Dobio sam ostavku suca Paula
Shermana Yalea na mjesto slu�benog govornika i direktora ove kompanije. Sa �alo��u
sam prihvatio ostavku. �elim da se o tome smjesta dade javna izjava.�
Teresa Van Buren re�e: �Eric, morali bismo navesti neki razlog.�
�Slabo zdravlje.� Humphrev poka�e na pismo koje je dr�ao u ruci. �Lije�nici
gospodina Yalea upozorili su ga da su u njegovoj dobi napori novih du�nosti u GSP&L
kompaniji za njega prete�ki. Savjetovali su mu da s njima prekine.�
�Nema problema�, re�e direktorica za odnose s javno��u. �Objavit �u to danas
poslije podne. Ipak, imam jo� jedno pitanje.�
�Da?�
�Sada kompanija ostaje bez slu�benog govornika. Tko preuzima taj posao?�
Po prvi put, predsjednik se nasmije�i. �Previ�e sam zaposlen da bih mogao nekoga
drugoga tra�iti, Tess, prema tome mislim da ne postoji drugi izbor. Osedlaj ponovno
Nima.�
�Aleluja!� re�e Teresa Van Buren. �Zna� �to ja o tome mislim. Nikada ga nismo ni
smjeli rasedlati.�
Pred predsjednikovim uredom, Teresa Van Buren snizi glas i upita: �Nim, reci mi o
�emu se zapravo radi s tom pri�om o Yaleu? �to je po�lo naopako? Zna� da �u prije
ili kasnije saznati.�
Nim odmahne glavom. �Tess, �ula si predsjednika. Slabo zdravlje.�
�Lopove jedan!� odbrusi mu. �Zbog toga te mo�da ne�u staviti na TV do slijede�e
sedmice.�
Harry London pro�itao je objavljeni izvje�taj o odlasku Paula Yalea i slijede�eg
dana do�ao k Nimu.
�Da imam imalo hrabrosti�, rekao mu je, �podnio bih ostavku zbog odvratnosti nad
tim izmi�ljenim lo�im zdravljem i prihva�anjem sa �aljenjem. To nas sve �ini
la�cima, jednakim kakav je i on.�
Nim, koji nije dobro spavao, razdra�eno re�e: �Hajde, u�ini to � daj ostavku.�
�Ne mogu to sebi priu�titi.�
�Tada odbaci tu brbljariju tko-je-svetiji-od-tebe, Har-ry. Sam si rekao da nema
na�ina kako bismo mogli dokazati da je gospodin Yale osobno upleten u kra�u
energije.�
London tvrdoglavo re�e: �Pa ipak, bio je upleten. �to vi�e o tome mislim, vi�e u to
vjerujem.�
�Nemoj zaboraviti�, podsjeti ga Nim, �da se lan Norris, koji je vodio obiteljsku
zadu�binu, zakleo da nije bio upleten.�
�Da, i cijela ta stvar miri�e na dogovor. Norris �e dobiti svoju isplatu ve� jednom
kasnije � mo�da tako �to �e ostati kao upravitelj. Osim toga Norris ne bi ni�ta
postigao za sebe ako bi u to upleo i poznatog �ovjeka.�
�Bez obzira na to �to mi mislili ili ne, sve je zavr�eno i gotovo�, re�e Nim.
�Prema tome, vrati se na posao, i uhvati jo� kradljivaca energije.�
�Ve� jesam. Postoji �itava gomila novih slu�ajeva, te onih koji se razvijaju iz
istrage Quayle. Ali Nim, re�i �u ti ne�to za budu�nost.�
Nim uzdahne. �Hajde, nastavi.�
�Mi smo dio prikrivanja � ti i ja � prikrivamo to da bismo za�titili visoko-i-
mo�no ime Yale. To samo
dokazuje da jo� uvijek postoje posebni zakoni za one koji imaju mo� i veze.�
�Gledaj, Harry ...�
�Ne, poslu�aj me dokraja! Upravo te obavje�tavam da me nitko ne�e zaustaviti, ako
budem imao jasne dokaze u budu�nosti, bez obzira na to o kome se radilo, da ih
iznesem u javnost i u�inim �to se mora u�initi.�
�U redu, u redu�, re�e Nim. �Ako postoje jasni dokazi, ja �u se boriti zajedno s
tobom. A sada, kad smo se u tome slo�ili, molim te, oti�i i pusti me da napravim i
ne�to posla.�
Kad je bio sam, Nim je po�alio �to je svoje lo�e raspolo�enje iskalio na Harrvju
Londonu. Ve�inu onoga �to je London rekao o tome kako je izjava o ostavci la� i dio
prikrivanja, ve� je i Nim sam shvatio i to ga je mu�ilo pro�le no�i kad je
nedovoljno spavao. Da li postoje stupnjevi la�i? Nim nije u to vjerovao. Za njega
je la�, la�. To�ka. U kojem slu�aju, nije li GSP&L kompanija � u obliku Erica
Humphrevja koji je ovlastio izno�enje la�i u javnost, i Nima koji ju je svojom
�utnjom podr�avao � jednako kriva i ka�njiva kao i Paul Sherman Yale?
Postojao je samo jedan mogu�i odgovor: jest.
Jo� je uvijek o tome razmi�ljao kad mu je njegova tajnica, Vicki Davi� telefonski
javila: �Predsjednik vas �eli smjesta vidjeti.�
J. Eric Humphrey bio je neobi�no uzrujan. Nim je to smjesta uo�io.
Kad je Nim u�ao u njegov ured, Humphrey se nemirno �etao po sobi, a �to je on
rijetko �inio. Nastavio je stajati dok je govorio a Nim ga slu�ao.
��elim ti ne�to re�i, Nim, i odmah �u ti objasniti za�to�, rekao je predsjednik.
�Nedavno me bilo stid i gadilo mi se ono �to se dogodilo u ovoj kompaniji. Ne volim
se stidjeti organizacije koja me pla�a i koju vodim.�
Humphrey zastane, a Nim ostane �ute�i, pitaju�i se �to slijedi.
�Jedan razlog za stid rije�en je posljednjih dvadeset i �etiri sata�, nastavi
Humphrey. �Ali postoji jo� jedan.
mnogo ve�i, koji se i dalje vu�e � zlo�ina�ki napadi na �ivote i vlasni�tvo ove
kompanije.�
�FBI i policija ...� zapo�ne Nim.
�Nisu postigli ni�ta�, odre�e Humphrev. �Apsolutno ni�ta.�
�Imaju Birdsonga u zatvoru�, naglasi Nim.
�Da � a za�to? Zato �to je jedna inteligentna, odlu�na novinarka bila uspje�nija od
cijele vojske profesionalnih �uvara zakona. Sjeti se da su samo zahvaljuju�i
obavijestima te �ene prona�eni i ubijeni � kako su i pravedno zaslu�ili � ostali
nitkovi u ulici Crocker.�
Samo �e J. Eric Humphrev upotrijebiti rije�i poput �nitkova� i �pravedno
zaslu�ili�, pomisli Nim. Pa ipak, Nim je rijetko vidio Humphrevja da tako otvoreno
pokazuje svoje osje�aje. Mislio je da je to �to je sada izre�eno, dugo vremena bilo
skriveno u Ericu Humphrev-
�Pomisli na to�, nastavi Humphrev, �da ve� vi�e od godinu dana trpimo nedostojne
napade na na�e ure�aje pa �ak su bombama napali i ovaj na� glavni ured, i to sve
bezna�ajna, teroristi�ka banda olo�a. Jo� gore, to je stajalo �ivota devetoricu
na�ih dobrih ljudi, ne uklju�uju�i gospodina Romea koji je poginuo kod hotela
Christopher Columbus. A to je jo� ne�to posebno! Duboko se stidim da se moglo
dopustiti da se nemila zgoda uop�e dogodi dok smo mi bili kompanija-doma-�in i
grad-doma�in za kongres NIE.�
�Ja zaista ne vjerujem, Eric, da bi itko mogao, ili da itko okrivljuje GSP&L
kompaniju za ono �to se dogodilo u hotelu Columbus�, re�e Nim.
�Ja okrivljujem nas, i okrivljujem sebe �to ranije nisam bio uporniji u tra�enju da
zakon � policija � u�ini ne�to. �ak je i sada taj zlo�inac, vo�a Archamba-ult, jo�
uvijek na slobodi.� Humphrevjev se glas podi-gnuo. �Cijela je sedmica ve� pro�la.
Gdje se on nalazi? Za�to ga zakonske ustanove ne mogu prona�i?�
�Koliko ja znam�, odgovori Nim, �oni ga jo� uvijek tra�e, i vjeruju da je negdje u
podru�ju North Castlea.�
�Gdje bez sumnje smi�lja kako bi ubio ili ranio jo� vi�e na�ih ljudi i jo� vi�e
o�tetio na�u kompaniju! Nim, �elim da se taj zlo�inac na�e! Ako je potrebno, �elim
da ga mi � GSP&L kompanija� prona�emo.�
Nim zausti da ka�e kako javna komunalna kompanija nema sredstava i opreme da
obavlja policijski posao, a onda se predomisli i umjesto toga upita: �Eric, na �to
misli�?�
�Mislim na to da smo organizacija koja zapo�ljava velik broj vrlo sposobnih ljudi,
vrlo pametnih ljudi. Sude�i prema rezultatima, pravne ustanove nemaju ni jednoga od
takvih ljudi. Zbog toga, Nim, poslu�aj �to �elim: usredoto�i svoju pamet i pamet
drugih na taj problem. Pozovi koga god misli� da ti treba � ima� moje ovla�tenje.
Ali, �elim rezultate. Zbog ljudi koji su ubijeni, zbog njihovih obitelji, zbog nas
ostalih koji se ponosimo radom u GSP&L kompaniji, �elim da taj prezira vrijedan
�ovjek, taj Archambault, bude uhva�en i predan pravdi.�
Predsjednik zastane zarumenjena lica, a onda odre-�ito re�e: �To bi bilo sve.�
Nakon susreta s Ericom Humphrevjem, Nim je razmi�ljao kakva je to bila slu�ajna
podudarnost da je i on razmi�ljao o snazi razuma.
Prije �etiri mjeseca, uglavnom zbog sumnji�avosti gospodina suca Yalea, Nim je
prestao pristupati problemu teroristi�kih napada takozvanih Prijatelja slobode uz
pomo� �grupe za razmi�ljanje�.
Nakon kritike Paula Yalea da su �s pretpostavkama ;��istim nepotkrepljenim
naga�anjima � do�li do granica pa ih �ak i pre�li�, Nim nije sazivao vi�e
�sastanaka za razmi�ljanje� na kojima su osim njega sudjelovali i Oscar O'Brien,
Teresa Van Buren i Harry London. Pa ipak, ponavljaju�i ono �to se sada znalo, ideje
i naga�anja ovog kvarteta bile su sablasno blizu istine.
Ako �eli biti po�ten, mislio je Nim, mo�e okriviti samo sebe. Da je ustrajao,
umjesto �to je dopustio da ga Yale zastra�i, mo�da su mogli predvidjeti, mo�da �ak
i sprije�iti, neke od tragi�nih doga�aja koji su se u me�uvremenu zbili.
Sada, oboru�an uputama Erica Humphrevja, mo�da je jo� uvijek mogao na�i ne�to �to
bi oni mogli u�initi.
U po�etku, u razgovorima tada jo� nepoznat vo�a Prijatelja slobode bio je ozna�en
kao �X� u �grupi za razmi�lianie�. Sada se znao identitet �X-a� � bio je to
Georgos Archambault. Opasan/stalna prijetnja GSP&L kompaniji i drugima, vjerojatno
se skrivao negdje u gradu.
Bi li koncentriranim razmi�ljanjem i razgovorima o tome na neki na�in mogli
prodrijeti u to skrovi�te?
Danas je bio petak. Nim odlu�i da tijekom vikenda ponovno skupi grupu �mislilaca�,
pa �ak, ako bude potrebno, da upotrijebi i ovla�tenje koje mu je dao Eric Humphrev.
9. POGLAVLJE
�Kao �to se pokazalo�, re�e Nim baciv�i pogled na svoje bilje�ke, �mi smo
izvanredno to�no predvidjeli. Dopustite mi da vas podsjetim koliko smo bili to�ni.�
Zastane da bi otpio malo viskija sa sodom koji mu je prije nekoliko minuta, upravo
prije nego su zapo�eli razgovor, nato�io Oscar O'Brien.
Bila je nedjelja poslije podne, i �grupa za razmi�ljanje� se, na poziv generalnog
pravnog savjetnika, skupila u njegovoj ku�i. Sada su se neslu�beno izvalili po
ugodnoj i udobnoj vrtnoj sobi. Ostala trojica su bila spremna na suradnju kad ih je
Nim upitao, a osobito kad su �uli za �elju J. Erica Humphrevja.
Iz O'Brienove ku�e, visoko nad obalom, s pla�om ispod nje, pru�ao se veli�anstveni
pogled na more koje je ovoga trenutka bilo puno bezbrojnih jedrilica. One su se sa
svojim nedjeljnim mornarima neprestano kretale, izmicale jedna drugoj i
pribli�avale se, samo �udom izbjegavaju�i sudare na moru punom bijelih kre-sta
valova, �to ih je podigao zapadni vjetar.
Kao i prilikom prija�njih susreta grupe, magnetofon je bio uklju�en.
�Na temelju tada poznatih obavijesti�, nastavio je Nim, �obavijesti koje su u
najboljem slu�aju bile samo okvirne, pretpostavili smo da je jedan �ovjek � �X� �
bio vo�a i mozak Prijatelja slobode; da je bio jako mu�evan i ta�t; da je imao �enu
� osobu povjerenja � koja je radila s njim. Tako�er smo vjerovali da je sam �X�
ubio ona dva �uvara na brdu iznad Millfielda te da ie �ena bila prisutna. Zatim,
zaklju�ili smo da bi
�ena mogla biti slaba karika u lancu i pomo�i pri otkrivanju �X-a�.
�Neke od tih pojedinosti sam zaboravila�, ubaci Teresa Van Buren. �Tako mi boga,
bili smo u pravu!�
Direktorica Odsjeka za odnose s javno��u izgledala je kao da je do�la ne
prcsvla�e�i se, s opu�tenog vikenda kod ku�e. Njena krupna prilika, bila je u
izgu�vanom zelenom kaftanu, a kosa joj je, kao i uvijek, bila neuredna � mo�da zato
�to je, kad god bi razmi�ljala, provla�ila prste kroz nju. Bila je bosonoga, a
njene su izno�ene sandale le�ale kraj stolice u kojoj je sjedila.
�Da�, prihvati Nim. �Znam. I priznat �u vam da je to �to nismo nastavili bila moja
gre�ka. Mislim da sam izgubio povjerenje u na� posao, a nisam bio u pravu.� Odlu�io
je da ne ka�e ni�ta o utjecaju gospodina suca Yalea koji, kona�no, nije u�inio
ni�ta drugo osim �to je iznio svoje mi�ljenje.
Nim nastavi: �Sada kad znamo identitet �,X-a' i jo� mnogo toga o njemu, mo�da bismo
mogli upotrijebiti isti misaoni put da ga prona�emo.�
Prestane govoriti, svjestan toga da su tri para o�iju uprta u njega, a tada doda:
�Mo�da ga i ne na�emo, ali predsjednik vjeruje da bi trebalo poku�ati.�
Oscar O'Brien zamumlja i me�u debelim usnama pomakne cigaru koju je pu�io. Zrak je
ve� bio zasi�en dimom � ne�to �to Nim nije podnosio � ali to je bila O'Brienova
ku�a, i �inilo se neprikladnim da prigovara.
�Voljan sam poku�ati�, re�e pravnik. �Gdje po�injemo?� Na sebi je imao stare sive
hla�e lagano opasane ispod ispup�enog trbuha, vre�ast pulover i tenisice bez
�arapa.
�Pripremio sam podsjetnik�, re�e Nim. Otvoriv�i svoju torbu za spise, izvadi kopije
i pru�i svakome po jednu. Podsjetnik je sadr�avao sve podatke objavljene nakon
kongresa NIE o Prijateljima slobode i Georgosu Archambaultu. Ve�inom su bili iz
�lanaka Nancy Moli-ncaux.
Nim je pri�ekao dok svi nisu pro�itali, a onda upita: �Da li postoji jo� ne�to �to
itko od vas zna, a nije ukliu�eno u ovai nodsietnik?� ...._,_ ^.,....... :
. .�.....:.
�Mo�da imam jednu ili dvije pojedinosti�, javi se Harry London.
�ef Odsjeka za za�titu vlasni�tva hladno se pozdravio s Nimom, vjerojatno se
sje�aju�i o�trih rije�i izmijenjenih prije dva dana. Ali njegov je ton bio
uobi�ajen kad je rekao: �Imam prijatelje me�u slu�benicima zakona. Kao �to Nim zna,
oni mi ponekad ne�to ka�u.�
Suprotno od ostalih � uklju�uju�i i Nima koji je bio nemarno odjeven � London je
bio besprijekorno odjeven u svijetle be� hla�e s rubom o�trim poput no�a u�krobljen
kratki safari kaput. Imao je �arape koje su se bojom slagale s odijelom, a ko�ne su
mu cipele blistale.
�Novine su spomenule da je Archambault pisao dnevnik koji je prona�en s ostalim
njegovim papirima. To stoji i u ovom podsjetniku�, re�e London prstom kucnuv�i po
papirima koje mu je dao Nim. �Ono �ega tu nema, i �to nije dano u javnost zato �to
se dr�avni tu�ilac nada to upotrijebiti kao dokazni materijal na Archambaultovu
su�enju, jest ono �to je u tom dnevniku zapisano.�
�Jesi li vidio taj dnevnik?� upita Teresa Van Buren.
�Nisam. Ali pokazali su mi fotokopiju.�
Kao i obi�no, pomisli Nim, Harry London se kretao vlastitim, pedantnim korakom.
O'Brien nestrpljivo upita: �U redu, �to je bilo u tom prokletom dnevniku?�
�Ne sje�am se.�
Osjeti se o�ito razo�aranje, a onda ponovno o�ivi zanimanje kad London doda: �Ili,
barem ne svega.� Zastane, a onda nastavi: �Ipak, postoje dvije stvari koje se mogu
re�i o njemu na osnovi onoga �to je zapisao. Prvo � umi�ljen je i ta�t jednako kao
�to smo pretpostavili, a mo�da i vi�e. I drugo � a to mo�ete zaklju�iti pro�itav�i
sve ono sme�e koje je zapisao � opsjednut je potrebom da zapisuje.�
�I tisu�e drugih ljudi osje�aju istu potrebu�, primijeti Teresa Van Burcn. �Je li
to sve?�
�Aha.�
�inilo se kao da je London splasnuo, i Nim brzo ubaci. �Tess, ne odbacuj tu vrstu
obavijesti. Svaka po-iedinost nam mo�e pomo�i.�..........._^^...�,.-...___........
�^
�Harry, reci nam ne�to�, upita Oscar O'Brien. �Jesi li zapamtio ne�to od rukopisa u
tom dnevniku?�
��to na primjer?�
�Dakle, je li prepoznatljiv?�
Harry London re�e nakon razmi�ljanja: �Rekao bih da jest.�
�Eto na �to ciljam�, re�e generalni pravni savjetnik. �Ako uzme� primjerak rukopisa
iz dnevnika, i onda jo� jedan primjerak rukopisa odnekale drugdje, bi li bilo lako
ili te�ko uporediti oba rukopisa i vidjeti da potje�u od iste osobe?�
�Shva�am �to misli��, re�e London. �Bez ikakve sumnje to bi bilo veoma lako.�
�Mhm.� O'Brien je gladio bradu i polako se prepu�tao svojim mislima. Mahne rukom
prema ostalima. �Nastavite. Imam neku napola prokuhanu ideju, koja jo� nije sasvim
jasna.�
�U redu�, re�e Nim. �Porazgovorimo o North Cas-tleu, dijelu grada u kojem je
prona�en napu�ten kamion s oznakom Slu�ba za�tite protiv po�ara.�
�A hladnjak mu je jo� uvijek bio topao�, podsjeti ih Teresa Van Buren. �I vidjeli
su ga da odande odlazi pje�ke, �to vjerojatno zna�i da nije mogao oti�i daleko.�
�Mo�da i nije,� re�e Harry London, �ali cijelo to podru�je North Castlca je
naseljeno poput kuni�njaka. Policija ga je pro�e�ljala, bez ikakvog rezultata. Ako
bi netko �elio na�i dio grada u kojem bi se mogao izgubiti, to je pravo podru�je.�
�A iz svega �to sam pro�itao ili �uo, mo�e se pretpostaviti da je Archambault imao
u pripremi i drugo skrovi�te, i sada je vjerojatno u njemu�, re�e Nim. �Znamo da mu
nije nedostajalo novaca, prema tome mogao je sve urediti mnogo ranije.�
�Naravno, upotrijebiv�i la�no ime, kao �to je u�inio i prilikom kupnje kamiona�,
doda Teresa Van Buren.
Nim se nasmije�i. �Sumnjam da ga telefonska centrala ima zapisanog me�u svojim
pretplatnicima.�
��to se ti�e te registracije kamiona�, doda Harry London, �sve je provjereno, i ne
vodi ni�emu.�
�Harry�, upita O'Brien, �je li itko otprilike izra�unao DOVr�inu U koioi
ie o�ito Arrhnmhniilt npttan?
Drugim rije�ima, ako na karti podru�ja povu�ete krug i ka�ete ,�ovjek se vjerojatno
krije unutar kruga', kako bi velik bio taj krug?�
�Vjerujem da je policija napravila pribli�an prora�un. Ali, naravno, to je samo
pretpostavka�, odgovori Harry London.
�Reci nam�, potakne ga Nim.
�Dakle, razmi�ljalo se otprilike ovako: kad je Archambault napustio taj kamion,
paklenski mu se �urilo. Prema tome, uz pretpostavku da je krenuo prema skrovi�tu,
iako ga ne bi napustio previ�e blizu skrovi-�ta, ne bi ga ostavio ni previ�e
daleko. Recimo, najvi�e milju i pol. Zna�i, ako uzmete kamion kao sredi�te, to bi
zna�ilo krug s polumjerom od milje i pol.�
�Ako se jo� uvijek sje�am geometrije iz gimnazije�, naglas je razmi�ljao O'Brien,
�povr�ina kruga je pi puta polumjer na kvadrat.� Digne se i krene prema malom
pisa�em stolu odakle uzme elektronski ra�unar. Za�as najavi: �To je malo vi�e od
sedam �etvornih milja.�
Nim doda: ��to zna�i da ti govori� otprilike o dvanaest tisu�a ku�a i malih
trgovina i radnji, s vjerojatno trideset tisu�a ljudi koji �ive u tom krugu.�
�Znam da je to veliko podru�je�, re�e O'Brien, �i tra�iti ovdje Archambaulta bilo
bi tra�iti iglu u plastu sijena. Pa ipak, mo�da bismo ga mogli istjerati odavde, a
evo i prijedloga kako, pa se svi malo pozabavite njime.�
Nim, London i Van Burenova su pa�ljivo slu�ali. Kao �to su svi znali, ve�ina ideja
koje su ih prilikom pre�a�njih sastanaka dovele do zaklju�aka, potjecala je od
pravnika.
O'Brien nastavi: �Harry ka�e da Archambault osje�a potrebu da pi�e. Uzev�i to u
obzir zajedno s ostalim podacima koje imamo o njemu, izlazi da je on ekshi-
bicionist koji �eli da ga se stalno �uje, pa makar i u sitnicama. Prema tome, moja
je zamisao slijede�a: kad bismo mogli dobiti neku javnu anketu i provesti je u tom
podru�ju od sedam �etvornih milja � mislim na anketu s nizom pitanja na koja
sudionici odgovaraju pismeno � mo�da se ni na� �ovjek ne bi mogao odr-V&tijjapasti,
te bi.ion odgovorio.� ...___, �.:-�.�, �,.. .._�.
L
Zavlada �utnja puna iznena�enja, a onda Van Burenova upita: �O �emu bi ta pitanja
stvarno bila?�
�Oh, o elektri�noj struji, naravno � ne�to �to �e pobuditi Archambaultovo zanimanje
i mo�da ga i razljutiti. Na primjer: kako ocjenjujete usluge koje vam daje GSP&L
kompanija? Da li se sla�ete s time da stalna dobra usluga zahtijeva i pove�anje
cijena, i to uskoro? Da li dajete prednost javnoj komunalnoj kompaniji pod
privatnom upravom? Takvu vrstu pitanja. Naravno, ova su pitanja sirova. Prava
pitanja morala bi biti dobro promi�ljena.�
Nim zami�ljeno re�e: �Pretpostavljam, Oscar, da je tvoja zamisao u tome da bismo
kad, dobijemo vra�ene anketne listove, tra�ili rukopis koji je istovjetan s o-nim u
dnevniku.�
�To�no.�
�Ali, pretpostavimo da Archambault upotrijebi stroj za pisanje?�
�Tada to ne bismo mogli posti�i�, re�e pravnik. �Slu�ajte, to nije potpuno sigurna
metoda. Ako tra�ite takvu metodu, ne�ete je na�i.�
�Ako i dobije� odgovor s rukopisom koji se sla�e�, prigovori Teresa Van Buren, �ne
vidim kakve bi to moglo imati koristi. Kako bi znao odakle dolazi? Cak kad bi
Archambault bio dovoljno glup da odgovori, mo�e� biti uvjeren da ne bi bio tako
glup da napi�e svoju adresu.�
O'Brien slegne ramenima. �Tess, ve� sam priznao da je to nedope�ena misao.�
��ekajte trenutak�, re�e London. �Postoji na�in na koji se tako ne�to mo�e prona�i
� nevidljiva tinta.�
�Objasni�, re�e mu Nim.
�Nevidljiva tinta nije samo trik za djecu; upotrebljava se �e��e nego biste
pomislili. To se radi na ovaj na�in: na svakom anketnom listu nalazio bi se broj,
ali nevidljiv. Taj se broj tiska svijetle�im prahom rastopljenim u glikolu;
teku�ina se upije u papir, i ne vidi joj se ni traga. Ali kad prona�ete anketni
list koji ste tra�ili, stavite ga pod skener crnog svjetla i broj je jasno vidljiv.
Maknete li ga iz skenera, broj ponovno nestaje.�
�Neka budem prokleta!� usklikne Teresa Van Bu-xsa.
Harry London joj re�e: �To se �esto radi. Sre�ke su jedan primjer. Taj broj
dokazuje da je sre�ka originalna, a ne krivotvorina koju je napravio neki varalica.
Polovica takozvanih anonimnih anketa tako�er se provode na taj na�in. Nikada ne
vjeruj nikakvom komadu papira koji tvrdi da ostaje� anonimna.�
�To postaje zanimljivo�, re�e O'Brien.
�Velik problem ipak ostaje, kako raspa�ati te ankete i znati to�no kamo su oti�le�,
upozori ih Nim. �Ne vidim na�in kako bismo to mogli u�initi.�
Teresa Van Burcn se naglo uspravi u svojoj stolici. �Ja vidim. Odgovor nam se
nalazi pod nosom. Na� vlastiti Odsjek ra�una.�
Ostali su je gledali.
�Pogledajte to ovako�, re�e im. �Svaka ku�a, svaka zgrada u tom krugu od sedam
milja je potro�a� GSP&L kompanije, i svi podaci o tome su uskladi�teni u na�im
kompjutorima.�
�Shva�am�, re�e Nim. Glasno je razmi�ljao: �Ti bi programirala kompjutor da tiska
adrese u tom podru�ju, i ni�ta vi�e.�
�Mo�emo to izvesti jo� bolje�, upadne O'Brien. Njegov je glas zvu�ao uzbu�eno.
�Kompjutor mo�e proizvesti anketne listove spremne za otpremu po�tom. Dio s
potro�a�evom adresom i imenom mo�e se odvojiti, tako da bi se poslao samo anonimni
dio.�
�Na izgled anoniman�, podsjeti ga Harry London. �Jer dok bi se vr�ilo redovito
tiskanje, dodao bi se i broj s nevidljivom tintom. Ne zaboravi na to.�
O'Brien se pun zanosa udari po bedru: �Tako mu Jupitra, imamo ne�to!�
�To je dobra ideja, i vrijedno ju je isku�ati�, re�e Nim. �Ali, budimo realni u
dvije stvari. Prvo, �ak ako anketni list i do�e do Archambaulta, on mo�e biti
pametan i baciti ga, prema tome ono na �to ra�unamo nije jako sigurno.�
O'Brien kimne: �Sla�em se.� �
�Drugo je to�, nastavi Nim, ��to Archambault � ma kojim se imenom slu�io � ne mora
biti na na�em spisku neposrednih potro�a�a. Mo�da je iznajmio sobu. U tom �e
slu�aju netko drugi dobiti ra�un za struju i plin � i anketni list.�
�To je mogu�e�, slo�i se Van Burenova, �iako ja ne vjerujem da je tako. Pomisli na
to s Archambaultovog stanovi�ta. Svako skrovi�te koje je svrsishodno, mora biti
odvojeno i posebno. Iznajmljena soba to ne mo�e biti. Prema tome, svi su izgledi da
ima ili ku�u ili stan, kao �to je imao i prije. A to zna�i posebno brojilo i
poseban ra�un. Prema tome, dobit �e anketni list.� O'Brien ponovno kimne: �Zvu�i
razumno.� Nastave razgovarati jo� jedan sat, a za to su vrijeme razbistrili pojmove
te im je poraslo zanimanje i �elja za akcijom.
10. POGLAVLJE
..... Kompjutorski centar kompanije GSP&L po Nimovu
je mi�ljenju napadno nalikovao na inscenaciju u filmu Rat zvijezda.
Na tri kata kompanijine zgrade koje je zauzimao centar, sve je bilo futuristi�ko,
klini�ko i funkcionalno. Estetske drangulije koje su se nalazile u ostalim odjelima
� ukrasno poku�stvo, sagovi, slike, zastori � sve je to ovdje bilo zabranjeno. Nije
bilo ni prozora � svjetlo je bilo umjetno. �ak je i zrak bio poseban, s
kontroliranom vla�no��u i stalnom temperaturom od sedamdeset stupnjeva Fahrenheita.
Svi koji su radili u kompjutorskom centru bili su pod stalnim nadzorom televizije
zatvorenog kruga, i nikada nitko nije znao kad je on ili ona pod prismotrom onog
�to je jednako vrijedno kompanijinom Velikom Bratu.1
Ulasci i izlasci pojedinaca bili su strogo nadgledani. �uvari sigurnosti koji su
radili u uredima od stakla nepropusnog za metke i razgovarali samo mikrofonima,
pa�ljivo su promatrali svaki dolazak i odlazak. Njihove zapovijedi nisu im
dopu�tale da bilo �to pretpostavljaju. �ak niti poznato, prijateljsko lice koje su
vi�ali svakog dana, nije moglo pro�i dok mu se nisu provjerili dokumenti.
Svaka osoba koja je prolazila kroz podru�je sigurnosti (uvijek samo jedna osoba �
vi�e od jedne osobe nije bilo dopu�teno) bila je zatvorena u �zra�nu �eliju�
._.. -,1 Big Brother -r.osoba najve�e, slasti J autoriteta...................�
� zapravo mali zatvor, tako�er napravljen od nepropusnog stakla. Nakon ulaza u tu
�eliju, za �ovjekom bi se zatvorila te�ka vrata i elektronskim putem bi se stavio
zasun. Druga jednako neugodna vrata ispred ovih otvorila bi se tek onda kad bi
�uvar bio uvjeren da je sve u redu. Ako bi se pojavila sumnja, �to se ponekad
doga�alo, oboja vrata bi ostala zatvorena tako dugo dok ne bi do�lo poja�anje ili
dok se ne bi potvrdio identitet.
Nije bilo iznimaka. �ak ni predsjednik kompanije, J. Eric Humphrev, nije nikada
u�ao bez privremene zna�ke posjetioca i pa�ljivog pregleda.
Razlog silnog opreza bio je jednostavan. U centru je bilo smje�teno neprocjenljivo
bogatstvo: kompjutorizirani zapisi o osam i pol milijuna potro�a�a GSP&L kompanije,
stanje njihovih brojila, ra�uni i pla�anja � sve unatrag mnogo godina � uz
pojedinosti o dioni�arima, namje�tenicima, kompanijinoj opremi, inventaru,
tehni�kim podacima i mno�tvo drugih podataka.
Jedna strate�ki postavljena ru�na granata u kompjutorskom centru mogla bi
prouzro�iti vi�e �tete u kom-panijinom divovskom sistemu nego pune ta�ke jakog
eksploziva postavljene na sistem dalekovoda ili na tra-fo-stanicc.
Podaci su u centru bili uskladi�teni na tisu�ama magnetskih paketa diskova. Svaki
je paket sadr�avao dvadeset diskova, a svaki je disk � dvaput ve�i od normalne
longplav plo�e � sadr�avao podatke za stotinu tisu�a potro�a�a.
Vrijednost kompjutora bila je oko trideset milijuna dolara. Vrijednost zapisanih
obavijesti nije se mogla izra�unati.
Nim je do�ao u centar zajedno s Oscarom O'Brie-nom da vide kako te�e ono �to se
slu�beno zvalo �potro�a�ka anketa�, a �to je zapravo bila stupica s mamcem u koju
su se nadali uhvatiti vo�u Prijatelja slobode, Georgosa Archambaulta.
Bio je �etvrtak, �etiri dana nakon sastanka �grupe za razmi�ljanje� u ku�i
generalnog pravnog savjetnika.
Od tada je provedeno mnogo sati u radu na anketi. Nim i O'Brien su odlu�ili da
postave osam pitanja. Prvih nekoliko bilo je jednostavno. Na primjer; ;, ^
__
Da li vas slu�ba Golden State Power and Light kompanije zadovoljava. Molim,
odgovorite sa da ili ne.
Kasnije, bilo je prostora za op�irnije odgovore.
Na koji se na�in, po va�em mi�ljenju, mo�e pobolj�ati slu�ba Golden State Power and
Light kompanije?
I:
Imate li problema u razumijevanju ra�una koji vam ispostavlja Golden State Power
and Light kompanija? Ako je tako, molimo vas, recite u �emu je problem.
Kona�no:
Golden State Power and Light kompanija se ispri�ava svojim potro�a�ima zbog
neprilika koje su imali kao posljedicu kukavi�kih napada na kompanijine ure�aje a
izvr�ili su ih bezna�ajni nazoviteroristi koji postupaju u neznanju. Ako mislite da
ima na�ina da bi se takvi napadi mogli sprije�iti, molimo vas da nam date svoje
mi�ljenje.
Kao �to je Oscar O'Brien primijetio: ako to ne izludi Georgosa Archambaulta i ne
navede ga na odgovor, ni�ta ga ni ne�e.
Za�titnici zakona � gradska policija, FBI i ured Dr�avnog tu�io�tva � kad su
saznali za ideju GSP&L kompanije, postupili su s razumijevanjem. Ured Dr�avnog
tu�ila�tva je ponudio pomo� u pregledavanju tisu�a anketnih listova kad po�nu
pristizati kao odgovori.
Sharlett Underhill, izvr�na potpredsjednica za financije u �ije je nadle�tvo spadao
i kompjutorski centar, do�eka Nima i Oscara O'Briena kad su pro�li kroz o-djel
osiguranja. Gospo�a Underhill, odjevena u elegantno, po mjeri �ivano svijetlomodro
odijelo, re�e im: �U* pravo radimo na va�oj potro�a�koj anketi. Svih dvanaest
tisu�a primjeraka moralo bi biti na po�ti jo� ve�eras.� ji
�Nije nas briga za jedanaest tisu�a devet stotina i devedeset i devet tih prokletih
papira�, re�e O'Brien. �Nadamo se samo da �emo dobiti jedan od njih natrag.�
�Mnogo manje bi nas stajalo kad bi znao koji je to�, zajedljivo re�e �efica
financija.
�Moja draga Sharlett, kad bismo znali koji je to, ne bismo bili ovdje.�
Njih troje krenu dalje u podru�je kompjutora, uz redove metalnih i staklenih ormara
koji su tiho zujali, zaustaviv�i se uz IBM 3800, laserski stroj koji je pljuvao
anketne listove, spremne za slanje po�tom, u omotnicama s prozirnim prozor�i�em.
Na vrhu jedne stranice bilo je otisnuto:
Golden State Power and Light kompanija POTRO�A�KA ANKETA
Cijenili bismo va�e povjerljive odgovore na
neka va�na pitanja.
Na� je cilj da vam jo� bolje slu�imo.
Tada je slijedilo ime i adresa, a onda perforacija preko �itave stranice. Ispod
perforacije bila je uputa:
DA BISTE SA�UVALI ANONIMNOST
OTKINITE I BACITE GORNJI DIO OVOG
FORMULARA.
NIKAKAV POTPIS NI BILO KAKVA
DRUGA IDENTIFIKACIJA NIJE
POTREBNA.
HVALA VAM!
Povratna poslovna omotnica, koju nije trebalo fran-kirati, bit �e prilo�ena uz
svaki anketni list.
Nim upita: �Gdje je nevidljiva tinta?�
Oscar O'Brien se zacereka. �Ne mo�e� je vidjeti, tupoglav�e. Nevidljiva je.�
Sharlett pri�e tiskarskom stroju i otkrije ga na vrhu. Nagnuv�i se naprijed, poka�e
na bocu koja je sadr�avala prozirnu, o�ito uljnatu teku�inu. Boca je bila
preokrenuta i iz nje je prema dolje vodila plasti�na �Tn ie sner.iialan iire�ai.
nosehno stavlien za
ovu priliku. Plasti�na cjev�ica dolazi do kompjutorskog ure�aja za brojenje. Donji
dio svakog formulara je ozna�en brojem nevidljivom tintom. Istovremeno, kompjutor
zapisuje koji broj ide uz koju adresu.�
Gospo�a Underhill zatvori poklopac. Na stra�njoj strani stroja uzme jedan od
popunjenih anketnih listova i ponese ga do metalnog stola u blizini. Ondje upali
prijenosnu svjetiljku na malom stalku. �To je ,crno svjetlo'�. Onog trenutka kad je
stavila papir ispod svjetla, pojavi se broj 3 702.
�Prokleto pametno�, re�e O'Brien. �U redu, sada imamo broj. A �to sada?�
�Kad mi da� broj koji treba prepoznati, taj �emo broj staviti u kompjutor zajedno s
tajnom �ifrom koju znaju samo dvije osobe � ja i jedan od na�ih povjerljivih
starijih programera�, obavijesti ga gospo�a Underhill. �Kompjutor �e nam smjesta
dati adresu na koju je taj specifi�ni anketni list poslan.�
Nim naglasi, �Mi se naravno kockamo, u nadi da �emo imati broj da ti damo.�
Sharlett Underhill je promatrala obojicu mu�karaca ledenim pogledom. �Bilo da mi
ka�ete broj ili ne, �elim da obojica budete svjesni dviju �injenica. Ja nisam bila
za ovo �to se sada ovdje radi, jer mi se ne dopada da moj odjel i njegovi zapisi
budu upotrijebljeni za ne�to �to je u osnovi prijevara. Prosvjedovala sam kod
predsjednika, ali �ini se da je on jako za to, i bila sam nadglasana.�
�Da, znamo to�, re�e O'Brien, �ali, Sharlett, za boga miloga, ovo je poseban
slu�aj!�
Gospo�a Underhill i dalje ostane ozbiljna. �Molim, poslu�ajte me do kraja. Kada mi
dadete broj koji se nadate da �ete dobiti � a ja �u prihvatiti samo jedan broj �
obavijest koju �elite bit �e izvu�ena iz kompjutora uz upotrebu tajne �ifre o kojoj
sam vam govorila. Ali, onoga trenutka kad to bude u�injeno, kompjutor �e biti
programiran da zaboravi sve ostale brojeve i a-drese koje idu uz njih. �elim da se
to jasno razumije.�
�Razumijemo�, prihvati pravnik. �I po�teno je.�
Nim re�e: �Sharlett, da promijenimo predmet razgovora, jesu li tvoji ljudi imali
pote�ko�a u odre�ivanju i odvajanju tog podru�ja od sedam milja koje smo posebno
naglasili?� ^.^^ ..,J�,1,_i.1.y,1, ...,.., . .,.�..,___
�Nikakvih. Na�e metode programiranja omogu�avaju nam da podijelimo svoje potro�a�e
u mnogo kategorija i mnogo geografskih podru�ja.� Izvr�na potpredsjednica se
opustila kad se po�elo govoriti o njenom podru�ju, o podru�ju u kojem je o�ito
u�ivala. �Kad ga pravilno upotrijebite, moderan kompjutor je osjetljivo i podatno
oru�e. Osim toga je potpuno pouzdan.� Nakon kratkog oklijevanja, dodala je:
�Zapravo, gotovo potpuno.�
Izgovaraju�i posljednje rije�i, gospo�a Underhall baci pogled na drugi IBM-ov stroj
uz koji je stajao pisa�i sto za kojim su sjedila dva mu�karca. Oni su provjeravali
tiskanice otisnute u kompjutoru, jednu po jednu, ru�no.
O'Brien je bio znati�eljan: ��to se to doga�a ondje?�
Prvi put otkako su u�li, Sharlett Underhill se nasmije�i. �To je na�a,
protukiksovna jedinica za glave�ine'. Mnoge je komunalne kompanije imaju.�
Nim zakima glavom: �Ovdje radim, a nikada nisam �uo za nju.� Od�etaju do tog stola.
�To su ra�uni napravljeni prema posljednjim �itanjima brojila i sutra ih treba
poslati po�tom�, re�e gospo�a Underhill. �Ra�unski kompjutor odvaja ra�une nekoliko
stotina ljudi koji se nalaze na posebnoj listi � gradona�elnik, nadglednici,
�lanovi savjeta raznih gradova kojima prodajemo energiju, vi�i dr�avni slu�benici,
�lanovi Kongresa, urednici i novinski izvjestitelji, slu�benici radio-stanica,
suci, poznati pravnici � i ostali sli�ni ljudi. Tada se, kao �to vidite, svaki
ra�un posebno provjerava da se uvjerimo da u njemu nema ni�ta neobi�no. Ako se na�e
ne�to neobi�no, tada ga �aljemo u drugi odjeljak gdje se jo� jednom provjerava
prije nego ga po�aljemo. Na taj na�in izbjegavamo neprilike i neugodnosti ako
pogrije�i bilo kompjutor bilo njegov programer.�
Promatrali su kako se nastavlja provjeravanje ra�una, povremeno se odvaja poneki, a
Sharlett Underhill se prisje�ala.
�Jednom je kompjutor tiskao mjese�ni ra�un za jednog gradskog savjetnika. Kompjutor
je pogrije�io, i dodao cijeli niz nula. Trebalo je da njegov ra�un bude �etrdeset i
pet dolara, a umjesto toga iznosio je �etiri milijuna i pet stotina tisu�a dolara.�
... _ ,__ ..�..�
Svi su se smijali. Nim upita: �I �to se dogodilo?�
�O tome se i radi. Da je donio ra�un ili samo telefonirao, svi bismo se dobro
nasmijali i vjerojatno mu oprostili ra�un za taj mjesec, nakon �to bismo poderali
taj pogre�ni. Umjesto toga, on je sazvao konferenciju za novinare. Svima je
pokazivao taj ra�un da doka�e kako smo mi u GSP&L kompaniji nesposobni, i govorio
je kako to dokazuje da bi grad trebao preuzeti kompaniju.�
O'Brien zakima glavom. �Jedva da to mogu povjerovati.�
�Uvjeravam te da se to zaista dogodilo�, re�e gospo�a Underhill. �Politi�ari su
najgori ljudi koji preuveli�avaju svaku i najsitniju gre�ku, iako ih oni �ine vi�e
nego ve�ina nas drugih. Ali ima i drugih. U svakom slu�aju, nekako u to vrijeme smo
osnovali na�u ,protu--kiksovnu jedinicu za glave�ine'. O tome sam �ula od Con
Edisona iz New Yorka. I oni je imaju. Sada, kad god �ujemo za nekog naduvenog ili
va�nog, ili i va�nog i naduvenog, mi dodajemo njegovo � ili njeno ime na�em spisku.
�ak imamo i nekoliko ljudi iz na�e kompanije na toj listi.�
O'Brien prizna: �I ja znam ponekad biti vrlo nadu-ven. To je jedna od mojih
slabosti.� Pokazav�i na hrpu ra�una upita: �Jesam li i ja tu unutra?�
�Oscar�, re�e mu Sharlett Underhill dok ih je ispra�ala, �to je ne�to �to ne�e�
nikada saznati.�
11. POGLAVLJE
Ruth Goldman je bila u New Yorku.
Oti�la je da zapo�ne s lije�enjem u Sloan-Kettering institutu i bit �e odsutna
dvije sedmice. Kasnije �e biti jo� odlazaka.
Dr Levin je donio odluku nakon �to je prou�io probne rezultate Ruthinih pre�a�njih
posjeta i nakon �to je o njima telefonom razgovarao s lije�nicima iz New Yorka.
Rekao je Ruth i Nimu zajedno: �Ne mogu ni�ta obe�ati. Nitko to ne mo�e, i ni�ta
nije sigurno. Ali, i�i �u tako daleko da ka�em da smo i ja i ljudi iz Sloan--
Ketteringova instituta oprezno optimisti�ki raspolo�eni.� To je bilo najvi�e �to su
mogli iz njega izvu�i.
Ju�er rano ujutro Nim je odvezao Ruth na aerodrom da uhvati izravan let kompanije
American Airlines. Oprostili su se vrlo osje�ajno.
�Volim te�, izjavio je upravo prije nego se Ruth uspela u avion. �Nedostajat �e�
mi. I u�init �u sve �to je jednako molitvi.�
Ona se tada nasmijala i jo� ga jednom poljubila, ��udno je to�, rekla je, ��ak i uz
sve ovo, nikada nisam bila sretnija.�
U New Yorku, Ruth je boravila kod prijatelja, i dolazit �e na ambulantno lije�enje
nekoliko dana u sedmici.
Leah i Benjy su ponovno preselili djedu i baki. Ovaj put, budu�i da su odnosi
izme�u Nima i Neubergerovih bili srda�ni, Nim je obe�ao povremeno svratiti na
ve�eru kako bi bio s djecom.
Nim je tako�er � da bi ispunio ranije dato obe�anje � uredio da odvede Karen Sloan
na simfonijski koncert.
Prije nekoliko dana dobio je jedno od Kareninih pisama, koje je glasilo:
Dani dolaze, dani odlaze.
Nekih od tih dana ti se pojavljuje�
u vijestima
Zajedno s Beginom, Sadatom, Schmidtom,
Bre�njevom, �arterom, Giscard d'Estaingom
i biskupom Muzorewom.
Ali od svih njih, samo jedan
Nimrod Goldman
Zaslu�uje moju naslovnu stranicu.
Lijepo je �itati o tebi,
Ali jo� je ljep�e
Vidjeti, �uti, osjetiti, i dijeliti,
i osobno ljubiti.
Uzdahnuo je kad je to pro�itao jer je zaista iskreno �elio vidjeti Karen, a tada je
pomislio s osje�ajem krivice: svaka komplikacija u njegovom osobnom �ivotu bila je
njegovo vlastito djelo. Od one nezaboravne ve�eri kad su on i Karen vodili ljubav,
dva puta ju je posjetio tijekom dana, ali posjeti su bili kratki i u �urbi � Nim je
uvijek bio na putu s jednog mjesta na dru-
go. Znao je da je Karen �udjela za duljim zajedni�ki provedenim vremenom, s vi�e
intimnosti.
Ruthina odsutnost �inila se zgodnom prilikom da vi�e bude s Karen, a odlazak na
koncert umjesto da provede ve�er u njenom stanu bio je kompromis s njegovom
savje��u.
Kad je stigao u Karenin stan, ona je bila spremna, odjevena u privla�nu tamnocrvenu
haljinu s jednim nizom bisera. Duga plava kosa, o�etkana i blistava, padala joj je
preko ramena. �iroke usne i tople o�i smije�ile su se u toploj dobrodo�lici. Nokti
na njenim duga�kim prstima koji su po�ivali na dasci u krilu, bili su manikirani i
sjajni.
Dok su se ljubili pu�taju�i da se njihova bliskost produ�i, Nim osjeti kako se
njegova �elja za Karen, koja je bila uspavana, bez svake sumnje ponovno budi.
Osje�ao je olak�anje �to su izlazili.
Minutu ili dvije kasnije, nakon �to je u�la Josie i zabavila se isklju�ivanjem
invalidske stolice iz elektri�ne mre�e kako bi bila pokretnija, Karen re�e:
�Nimrod, ti si o�ito vrlo napet. To se vidi na tebi.�
�Dogodilo se nekoliko stvari�, prizna Nim. �O nekima si �itala. Ali ve�eras
postoji� samo ti, ja i glazba.�
�I ja�, re�e Josie dolaze�i iza kolica. Doma�ica i pomo�nica smije�ila se Nimu koji
je o�ito bio jedan od njezinih ljubimaca. �Ali ja vas samo oboje vozim. Ako biste
za nekoliko minuta do�li s Karen dolje, gospodine Goldman, ja �u krenuti naprijed i
dovesti Humperdinc-ka pred vrata.�
Nim se nasmije. �Ah, Humperdinck! Kako je tvoj kombi s osobno��u?� upita Karen.
�Jo� uvijek prekrasno, ali�, njeno se lice smra�i, �brinem se za svog oca.�
�Za�to?�
Ona odmahne glavom. �Pustimo to za sada. Mo�da �u ti kasnije re�i.�
Kao i obi�no, Nim se divio spretnosti s kojom je Karen, upotrijebiv�i samo svoju
cijev za puhanje i udisanje, izvela svoja kolica iz stana, niz hodnik do dizala.
Na putu je upita: �Kpliko^ti $ugp traje akuj
Ona se nasmije�i. �Danas sam potpuno nabijena. Prema tome, upotrijebiv�i akumulator
za kolica i respirator, vjerojatno �etiri sata. Nakon toga, morat �u se ponovno
uklju�iti u staru, dragu GSP&L kompaniju.�
Zanosila ga je krhkost koja je Karen odr�avala na �ivotu, kao i to �to ju je
odr�avala elektri�na struja.
�Govore�i o GSP&L kompaniji�, re�e Karen, �kako ide s va�im problemima?�
�Oh, stalno imamo neke nove prboleme. Rastu poput korova.�
�Ne, ozbiljno, reci mi.�
�Dakle, iznenada nafta je postala na�a najve�a briga. Jesi li �ula da su posljednji
pregovori izme�u OPEC-a i Sjedinjenih Dr�ava danas prekinuti?� upita je.
�Radio je to javio prije nego si do�ao. Zemlje iz-vozni�e nafte govore da ne�e vi�e
primati papirnati novac, ve� samo zlato.�
�Time su nam se zaprijetili ve� nekoliko puta.� Nim se podsjeti na razgovor koji je
vodio s Ericom Hump-hrevjem i gospodinom sucem Yaleom kratko vrijeme prije Bo�i�a.
Tada je situacija s naftom zabrinjavala; sada, u o�ujku, bila je kriti�na. On doda:
�Ovaj put izgleda kao da to zaista i misle.�
Karen upita: �Ako prestane uvoz nafte, kako lo�e �e stvarno sve biti?�
�Daleko lo�ije nego �to ve�ina ljudi misli. Vi�e od polovine nafte koju Sjedinjene
Dr�ave upotrebljavaju uvozna je nafta, a od toga osamdeset i pet posto dolazi iz
zemalja OPEC-a.� Nim nastavi: �Pa �ak i sada, kad se govori o nesta�ici nafte,
uglavnom se misli na automobile i benzin, a ne na elektroindustriju.�
Nim ponovno pomisli ono �to je ve� jednom pomislio: do sada najdramati�niji sukob
sa zemljama OPEC-a, s daleko razornijim mogu�im posljedicama nego �to je imao
arapski embargo 1973�74, dogodio se nenadano posljednjih �etrdeset i osam sati.
Bila je to mogu�nost za koju su svi znali, ali koju je razmjerno malo ljudi uzimalo
ozbiljno. Vje�ni optimisti, uklju�uju�i i neke na najvi�im polo�ajima, jo� su se
uvijek nadali da �e se izbje�i kona�ni obra�un na jedan ili na drugi na�in, te da
�e Nijagara uvozne nafte i dalje te�i. Nim niie diielio njihovo
uvjerenje^ ; ,.� r ,.___
Na pamet mu padne jedna misao u vezi s Karen. Prije nego ju je mogao izre�i, stigli
su do dizala i vrata su se otvorila.
U dizalu se osim njih nalazilo jo� samo dvoje male djece � dje�ak i djevoj�ica,
veselih svje�ih lica vjerojatno u dobi od devet i deset godina. �Zdravo, Karen!�
reko�e oboje kad su se kolica uvezla u dizalo. Nim ih je slijedio.
�Zdravo Phillip i Wendy�, odgovori Karen. �Izlazite?�
Dje�ak odgovori: �Ne, samo se idemo dolje igrati.� Pogleda Nima. �Tko je on?�
�Moj pratilac. To je gospodin Goldman.� Nimu re�e: �To je dvoje mojih susjeda i
prijatelja.�
Dok se dizalo spu�talo, svi izmijene pozdrave.
�Karen�, upita dje�ak, �mogu li dodirnuti tvoju ruku?�
�Naravno.�
On je dotakne i blago prstima prije�e preko njene ruke, a zatim upita: �Mo�e� li to
osjetiti?�
�Da, Phillip�, odgovori mu Karen. �Ima� nje�ne ruke.� �inilo se da mu to godi i da
mu je zanimljivo.
Ne �ele�i da bude zapostavljena, djevoj�ica upita: �Karen, �eli� li da ti
premjestim noge?�
�Dakle, u redu.�
Pa�ljivo, o�ito znaju�i �to radi, djevoj�ica podigne Kareninu desnu nogu i prekri�i
je preko lijeve.
�Hvala, Wendy.�
U predvorju u prizemlju, djeca se pozdravi�e i otr�e.
�To je bilo prekrasno�, re�e Nim.
�Znam.� Karen se toplo nasmije�i. �Djeca su tako prirodna. Ona nisu prestra�ena
niti zbunjena poput odraslih. Kad sam se doselila ovamo, djeca iz zgrade bi me
pitala: ,�to ti je?' ili, ,Za�to ne mo�e� hodati?' a kad bi ih �uli roditelji rekli
bi im ,Pst!' Trebalo mi je vremena, ali kona�no sam ih uvjerila da ja nemam ni�ta
protiv pitanja, dapa�e da su mi draga. Ali jo� uvijek postoje neki odrasli koji se
nikako ne osje�aju ugodno. Kad me vide, okrenu pogled.�
Pred ulaznim vratima zgrade, Josie je �ekala u kombiju. Bio je to Ford, obojen
svijetlozelenom bojom, a �iroka pomi�na vrata na bli�oj strani ve� su bila
otvorena. Karen je tako vozila svoja kolica da je gledala prema vratima i
zaustavila se nekoliko stnna nd
�Ako pa�ljivo promatra�, vidjet �e� �to je tvoj gospodin Paulsen napravio da bi mi
pomogao u�i u Hum-perdincka�, re�e Karen Nimu.
Dok je Karen govorila, Josie je spustila iz unutra�njosti kombija dva �eli�na
kanala. Pri�vrstiv�i oba kraja na za to odre�ena mjesta na dnu vrata, druge je
krajeve spustila do zemlje. Sada je izme�u unutra�njosti kombija i Kareninih kolica
postojala dvostruka kosina, �ija je �irina odgovarala �irini kota�a kolica.
Sada je Josie u�la u kombi i dohvatila kuku na �eli�nom kablu koji je bio
pri�vr��en na elektri�no vitlo na udaljenom kraju kombija. Kuku je donijela do
kolica i provela je kroz �eli�nu rupu, zatim se vratila do vitla i okrenula
prekida�.
�Evo nas kre�emo!� re�e Karen. Uz njene rije�i, kolica su lagano, bez trzaja,
povu�ena preko kosine. Kad je jednom bila unutra, Josie okrene kolica tako da
upadnu u udubine na podu, gdje su bile pri�vr��ene s dvije poluge.
Josie, smiju�i se, re�e: �Gospodine Goldman, vi se vozite naprijed s voza�em.�
Dok su iz prostora pred ku�om ulazili u promet na cesti, Nim se okrene na sjedalu
kako bi mogao razgovarati s Karen. Vrati se na ono �to je htio re�i kad su do�li do
dizala.
�Ako do�e do ozbiljne nesta�ice nafte, gotovo sigurno �e do�i i do kliznih
isklju�enja. Zna� �to to zna�i?�
Karen kimne. �Mislim da znam. To zna�i da �e se elektri�na struja isklju�ivati po
nekoliko sati na razli�itim mjestima.�
�Da. Najvjerojatnije tri sata dnevno za po�etak, a onda i na du�e vrijeme ako se
situacija pogor�a. Ipak, ako se to dogodi, svakako �u te unaprijed upozoriti, te
�e� tada morati i�i u bolnicu koja ima vlastiti generator.�
�Redwood Grove bolnicu�, re�e Karen. �Tamo smo Josie i ja oti�le one ve�eri kad su
oni Prijatelji slobode raznijeli trafo-stanice pa smo ostali bez struje.�
�Sutra �u provjeriti koliko im je dobar generator u Redvvood Grove bolnici�, re�e
Nim. �Ponekad ti rezervni generatori ne vrijede ni pi�ljiva boba, jer ih ne
odr�avaju kako treba. Kad je ono nestalo struje u New Yorku. neki od niih nisu
moeli ni oo�eti
�Ne�u se brinuti�, re�e Karen, �kad znam da se ti brine� za mene, Nimrod.�
Josie je bila pa�ljiv voza�, i Nim se opustio za vrijeme puta do Pala�e umjetnosti
gdje je gradski simfonijski orkestar imao koncert. Kod glavnog ulaza u Pala�u, dok
je Josie iskrcavala Karenina kolica, pojavi se pomo� u vidu uniformiranog
slu�benika koji spretno odvede Karen i Nima do pokrajnih vrata i dizala koje ih je
dovelo do glavne galerije. Tamo su imali prednja mjesta u lo�i, a pokretna kosina,
pomogla je Karen da kolicima u�e u lo�u. Bilo je o�ito da je Pala�a umjetnosti bila
navikla da me�u njenim posjetiocima bude i ljudi u invalidskim kolicima.
Kad su se smjestili i Karen je pogledala oko sebe, re�e: �To je posebna �ast,
Nimrod. Kako si to uspio dobiti?�
�Draga stara GSP&L kompanija, kako je ti zove�, ima i nekih utjecaja.�
Bila je to Teresa Van Buren koja je na Nimov zahtjev osigurala mjesta u lo�i i sve
�to je potrebno za Karen. Kad je htio platiti, odgovorila mu je: �Zaboravi na to.
Ostalo je jo� nekoliko povlastica za rukovodioce. Koristi se njima dok ih imamo.�
Nim pridr�i program tako da bi ga Karen mogla pro�itati, ali nakon trenutka ona
odmahne glavom i re�e: �U�ivat �u slu�aju�i, ali uvijek mislim da su glazbene
kritike i bilje�ke na programu napisali ljudi koji �ele dokazati kako su pametni.�
On se prigu�eno nasmije. �Sla�em se.�
Dok su se svjetla smanjivala i dirigent se popeo na podij, uz pljesak, Karen tiho
re�e: �Nimrod, stvari su se promijenile me�u nama, zar ne?�
Bio je zate�en njenom sposobno��u opa�anja, ali nije imao vremena da odgovori prije
nego je zapo�ela glazba.
Program je bio sastavljen uglavnom od Brahmsovih djela. Prvo su bile Varijacije na
Haydnove teme. Odmah zatim Klavirski koncert br. 2 u B-molu. Izvanredan solist bio
je Eugene Istomin. Taj je klavirski koncert bio jedan od najdra�ih Nimovih
glazbenih djela, a sude�i prema njenoj napetoj pa�nji, i Karen ga je voljela. Za
vrijeme tre�eg stavka s dirljivom uznemiruju�om
ldii �ela. Nim stavi rnkn nrptn TCnrpnin<=> \Corf
se okrenula da ga pogleda, on primijeti da su joj o�i vla�ne od suza.
Kona�no glazba prestane, a zamijeni je ustrajan pljesak kojem se i Nim pridru�io.
�Molim te, pljesci za nas oboje�, nagovarala ga je Karen � a tada se upale svjetla
za stanku.
Dok su ostali oti�li da se pro�etaju, Nim i Karen su ostali na svojim mjestima.
Kratko vrijeme je oboje �u-tjelo, a tada ona re�e: �Ako �eli�, mo�e� sada
odgovoriti na moje pitanje.�
Nije trebalo pitati koje pitanje, i on s uzdahom re�e: �Pretpostavljam da nikada
ni�ta ne ostaje nepromijenjeno.�
�Glupi smo ako to o�ekujemo�, prihvati Karen. �I �elim da zna� da ja nikada to
nisam ni o�ekivala. Oh, lijepo je ponekad sanjati, �eznuti za nemogu�im i �eljeti
da sve �to je dobro i potraje, ali jedno sam nau�ila, da budem realna. Budi iskren
prema meni, Nimrod. �to se dogodilo? �to je izmijenilo na�e odnose od pro�log puta
do sada?�
Tada joj je rekao. Rekao joj je za Ruth, kako se zlo�udna bolest pro�irila njenim
tijelom, te kako ugro�ava njen �ivot i kako su zbog toga � ona i Nim ponovno na�li
zajedni�ki put, koji su bili neko vrijeme izgubili.
Karen je �utke slu�ala, a tada je rekla: �Onog trenutka kad sam te ve�eras vidjela,
znala sam da je bilo ne�to drugo, ne�to va�no i osobno. Sada kad znam za�to je
tako, s jedne mi je strane drago zbog tebe, a s druge strane mi je �ao � naravno �
osobito zbog tvoje supruge.�
�Mo�da �emo imati sre�e�, re�e Nim.
�Nadam se. Neki su ljudi sretni.�
�lanovi orkestra zauzimali su svoja mjesta za drugi dio koncerta. I publika se je
vra�ala na svoja sjedala.
Karen tiho re�e: �Vi�e ne smijemo biti ljubavnici, ti i ja. To ne bi bilo po�teno
ni pravo. Ali nadam se da �emo ostati prijatelji, i da �u te ponekad vidjeti.�
Ponovno joj dotakne ruku i uspije re�i: �Prijatelji, zauvijek�, prije nego je
ponovno zapo�ela glazba.
Na Dutu ku�i bili su ti�i neso kad su i�li na koncert.
I Josie je, �ini se, osjetila razliku, i malo je govorila. Do�ekala ih je pred
ulazom s Humperdinckom. Dok su Karen i Nim bili u Pala�i umjetnosti, ona je oti�la
posjetiti prijatelje.
Nakon nekog vremena, ponovno se okrenuv�i na prednjem sjedalu da bi vidio Karen.
Nim re�e: �Ranije si mi rekla da si zabrinuta zbog oca. Nisi �eljela o tome
razgovarati. Ho�e� li sada govoriti?�
�Nemam ni�ta protiv, osim �to nemam mnogo �to re�i�, odvrati Karen. �Znam da je
tata u nekoj neprilici � mislim da je to financijska neprilika. Ne�to je
nagovijestio, ali ne�e mi re�i to�no o �emu se radi. To zna�i da ne�u jo� dugo
imati Humperdincka.�
Nim je bio zaprepa�ten. �Za�to?�
�Mjese�ne otplate su prevelike za moje roditelje. Mislim da sam ti rekla da o�eva
banka nije htjela posuditi novac, tako da je oti�ao do neke financijske kompanije
gdje su kamati ve�i. Mislim da je problem to i neprilike s poslom, da se sve
skupilo.�
�Gledaj�, po�ne Nim. �Ja bih �elio pomo�i...�
�Ne! Ve� sam jednom prije rekla da nikada ne�u od tebe uzeti novac, Nimrod, i tako
sam i mislila. Ti ima� vlastitu obitelj za koju se mora� brinuti. Osim toga, bez
obzira na to kako mnogo voljela Humperdincka, i prije njega sam se snalazila, pa
mogu to i opet. Tata je taj koji me brine.�
�Zaista po�elim da postoji ne�to �to bih mogao u�initi�, re�e Nim.
�Ostani mi prijateljem, Nimrod. To je sve �to tra�im.�
Pozdravili su se � s nje�nim, ne vi�e strastvenim poljupcem � ispred Karenine
stambene zgrade. Na njen prijedlog, jer je rekla da je umorna, nije je otpratio u
stan, nego je �alosno oti�ao do auta koji je parkirao jedan blok dalje.
12. POGLAVLJE
Posljednje sedmice u o�ujku, dramati�na naftna kriza koja je iznennda buknula,
zasjenila je sve ostalo, pre-Jdadavaiu�i u .doma�im i inozemnim vijestima,,. _ _.
^
�To je poput neizbje�nog rata�, netko je primijetio na sastanku komiteta GSP&L
kompanije. �Stalno misli� da se ne�e dogoditi, tako da je sve nestvarno dok ne
po�nu pucati topovi.�
Ni�ta nije bilo nestvarno u jednoglasnoj odluci zemalja OPEC-a. �lanovi OPEC-a,
arapske zemlje, Iran, Venezuela, Indonezija i Nigerija, prije nekoliko su dana
odlu�ile: nakon �to tankeri koji se nalaze na debelom moru i u lukama Sjedinjenih
Dr�ava istovare svoj teret, Sjedinjenim se Dr�avama ne�e vi�e isporu�iti nafta tako
dugo dok se ne rije�i nesuglasica oko pla�anja.
Zemlje OPEC-a su tvrdile da imaju velike zalihe dolara s kojima �e pre�ivjeti
embargo. Naglasile su da su njihove zalihe dolara daleko ve�e nego zalihe nafte
Sjedinjenih Dr�ava.
�Na �alost, i prokleto previ�e istinito�, odbrusio je novinarima u Washingtonu u
jednom nediplomatskom, nepa�ljivom trenutku od puta umoran dr�avni sekretar.
U kompaniji GSP&L, kao i drugdje, donosile su se hitne mjere daljnje politike
poslovanja. U krugu djelovanja GSP&L kompanije nije vi�e postojalo pitanje �AKO�
do�e do isklju�enja �irokih razmjera, nego �KAKO SKORO� i do koje mjere.
Prethodne dvije su�ne godine u Kalif orni j i i blaga zima s malo snijega u Sierra
Nevadi pove�avali su probleme, jer su rezerve hidroelektrana bile osjetno manje
nego obi�no.
Nim, �ija ga je du�nost potpredsjednika kompanije i planera stavljala u sredi�te
doga�aja, imao je �itav niz grozni�avih sastanaka jedan za drugim sa svrhom da
obnove planove u slu�aju krize i da odlu�e �to �e imati prvenstvo.
U me�uvremenu, ve� su donesene odluke o stvarima koje �e imati prvenstvo u dr�avi i
cijeloj zemlji.
Predsjednik je odredio hitno racioniranje benzina, a plan s kuponima, koji je
stajao u pripremi na polici, trebalo je aktivirati u nekoliko dana. Osim toga,
zabranjena je svaka prodaja benzina od petka uve�e do ponedjeljka ujutro.
Iz VVashingtona je tako�er do�ao i proglas koji je zabranjivao sve ve�e sportske
doga�aje i ostale priredbe koje su privla�ile velik broj ljudi, i svi nacionalni
parkovi bili su zatvoreni. Cilj je bio sprije�iti nepotret*-
na putovanja, osobito automobilom. Re�eno je da bi kina i kazali�ta mogla biti
zatvorena kasnije.
Sve komunalne kompanije koje su upotrebljavale naftu, morale su smjesta zapo�eti s
cjelodnevnim smanjenjem proizvodnje za pet posto.
Kompanije koje su proizvodile elektri�nu struju sagorijevanjem ugljena, uglavnom u
sredi�njem dijelu Sjedinjenih Dr�ava � dobile su upute da po�alju najvi�e �to mogu
energije na Isto�nu i Zapadnu obalu koje �e najja�e osjetiti naftni embargo, i gdje
se je o�ekivala masovna nezaposlenost zbog toga �to �e tvornice i ostala poduze�a
imati nedovoljno energije. Plan su nazvali �Ugljen preko �ica�. Me�utim, njegov �e
u�inak biti ograni�en, djelomi�no zbog toga �to su sredi�nje Sjedinjene Dr�ave
tro�ile ve�inu proizvedene elektri�ne struje, a djelomi�no i zbog toga �to je bilo
malo dalekovoda na velike udaljenosti.
U mnogim podru�jima nare�eno je da se za sada zatvore �kole, a da se ponovno otvore
ljeti kad im bude trebalo manje svjetla i grijanja.
Radilo se i na ograni�avanju zra�nog prometa, �to �e se uskoro objaviti.
Javnost je upozorena da bi moglo do�i i do drasti�nijih koraka � uklju�uju�i
trodnevni ili �ak i �etverodnevni vikend � ako se ne pobolj�a situacija s naftom.
Zajedno sa svim slu�benim mjerama, postojao je i zahtjev da se dobrovoljno �tedi na
svim poljima.
U Golden State Povver and Light kompaniji svaki je razgovor zasjenilo saznanje da
su kompanijine vlastite zalihe dovoljne samo za trideset dana normalne proizvodnje.
Budu�i da su nove koli�ine nafte jo� uvijek dolazile u tankerima koji su na putu,
odlu�eno je da se klizno isklju�enje odgodi do druge sedmice u svibnju. Tada bi, za
po�etak, dnevno isklju�enje struje trajalo tri sata svakog dana, nakon �ega �e
mo�da biti potrebno upotrijebiti drasti�nije mjere.
Ali, znalo se da �e �ak i te rane mjere isklju�enja prouzrokovati poreme�aj i �tete
u dr�avnoj privredi. Nim je znao kako je mra�na situacija. Znali su to i ostali
koji su bili izravno u to uklju�eni. Ali �iroka javnost, mislio je Nim, nije jo�
shvatila, ili nije �eljela shvatiti, j**., potpuno zna�enje svega �to se.
doga�ajo^ , ^ fcr, ,.,,. .,...........,,..
Zbog svojih du�nosti planera i zbog toga �to je ponovno postao slu�beni govornik
kompanije, Nim je morao objasniti sada�nju situaciju i izglede za budu�nost.
Osjetio je da su mu te dvije du�nosti teret, i rekao je Teresi Van Buren: �U redu,
ja �u se pobrinuti za va�nije prilike, ali morat �e� upotrijebiti svoje ljude za
manje va�ne stvari.� Odgovorila mu je da �e tako i u�initi.
Slijede�eg dana, direktorica Odsjeka za veze s javno��u pojavila se u Nimovu uredu.
�Postoji podnevni televizijski program nazvan Odmor za ru�ak.�
�Tess, mo�da mi ne�e� vjerovati, ali ja to nikada ne gledam�, re�e Nim.
�Aha, vrlo smije�no. Dakle, ne budi previ�e brz u odbacivanju dnevnih televizijskih
programa. Taj program gleda milijun doma�ica, i sutra �ele u tom programu objasniti
krizu elektri�ne energije.�
�Pretpostavljam da treba da je ja objasnim.�
�Naravno. Tko to mo�e bolje u�initi od tebe?� re�e Teresa.
Nim se naceri. �U redu, ali u�ini mi ne�to. Sve televizijske stanice su stru�njaci
za gubljenje vremena. Tra�e te da do�e� rano, a onda te puste �ekati �itavu
vje�nost prije nego do�e� na red. Zna� kako sam zaposlen, zbog toga, jednom,
poku�aj urediti da brzo do�em na red i brzo budiem gotov.�
�Sama �u i�i s tobom. I obe�ajem ti da �u to urediti.�
Kako se pokazalo, obe�anje nije bilo odr�ano.
Odmor za ru�ak bio je jednosatni program koji je emitiran u podne. Nim i Teresa Van
Buren stigli su u TV-studio u jedanaest i pedest. U predvorju ih je do�ekala mlada
�ena, sekretarica programa. Kao i mnoge druge koje su radile na televiziji, i ona
se odijevala i izgledala kao da je pro�le sedmice maturirala. Nosila je standardni
znak svog zaposlenja � notes � i nao�ale u kosi.
�Oh, da, gospodin Goldman, vi ste u posljednjem dijelu programa u deset do jedan.�
�Hej, �ekajte malo�, prosvjedovala je Teresa Van Buren. �Meni su obe�ali da �e
gospodin Goldman biti na vrhuncu programa. On je jedan od na�ih starijih ru-
kovodilaca, i njegovo je vrijeme dragocjeno, osobito sada.�
�Znam�, sekretarica programa se slatko nasmije�ila. �Ali producent je promijenio
mi�ljenje. Predmet gospodina Goldmana je prili�no te�ak. Mogao bi izazvati po-
ti�tenost kod na�ih gledalaca.�
�I trebalo bi da budu poti�teni�, re�e Nim.
�Ako budu, i ugase televizor, na� bi program tada bio zavr�en u svakom slu�aju�,
odlu�no re�e mlada �ena. �Mo�da biste �eljeli do�i na mjesto snimanja dok �ekate.
Tada biste mogli promatrati ostali dio programa.�
Teresa Van Buren pogleda Nima, podigav�i ruke u znak nemo�i.
Rezignirano, znaju�i koliko bi hitnoga posla mogao napraviti u tom jednom
izgubljenom satu, on joj re�e: �U redu.�
Sekretarica programa koja je ve� mnogo puta odigrala isti prizor, re�e: �Molim,
po�ite sa mnom.�
Studio u kojem se snimalo bio je �aren i jarko osvijetljen, i trebalo je da izgleda
poput dnevne sobe. Njegov sredi�nji dio zauzimala je svijetla, naran�asta sofa na
kojoj su sjedila dva novinara koja su intervjuirala � Jerry i Jean � mladi,
�ivahni, uzbu�eni, prekrasni ljudi. Tri TV-kamere kretale su se u polukrugu ispred
njih. Gosti �e se, jedan po jedan, pridru�iti novinarima.
Prvih deset minuta programa dano je medvjedu koji ple�e, iz nekog cirkusa u
gostima, a drugih deset se-damdesetogodi�njoj baki koja je doputovala iz Chicaga na
koturaljkama. �Potro�ila sam pet pari na putu�, hvalila se, �i bila bih stigla
ovamo prije, ali mi policija nije dopustila da se vozim me�udr�avnim auto-cesta-
ma.�
Tik prije Nima, bio je na programu Ku�ni lije�nik.
�U programu je svakog dana, i izvanredno mnogo ljudi ga gleda�, �apatom povjerljivo
re�e sekretarica programa. �Ljudi se uklju�uju posebno zbog njega, pa �e zato, kad
vi nastupite, slu�ati i vas.�
Lije�nik, pedesetih godina, pomalo sijed i otmjen, bio je solidan glumac koji je
znao svaki trik televizijskog snimanja uklju�uju�i i to kako da se obeshrabru-ju�e
nasmije�i kad glumi o�inskog lije�nika, i u kojem ^^^ trenutku da
upotrijebi^^pojednostavnjeni dijagram �e-
lu�a. �Predmet mog dana�njeg izlaganja, jest konstipa-cija, zatvor�, re�e obrativ�i
se nevidljivom slu�ateljstvu.
Nim je o�aran gledao i slu�ao.
�... Mnogi se ljudi brinu bez razloga. �to ne valja �initi, jest uzimati laksative.
Svake ih godine prodaju za milijune dolara � ba�en novac. Mnogi su i �tetni za va�e
zdravlje ... Zatvor je naj�e��e samo umi�ljen. Dnevni rad crijeva mo�e postati
nepotrebni feti� ... Dopustite da va� prirodni ciklus radi na svoj na�in. Za neke
je pet do sedam dana bez stolice normalno. Budite strpljivi, �ekajte ... Stvarni
problem je u tome �to mnogi ne odgovaraju smjesta na prirodni poziv. Zaposleni su
pa to odga�aju. To je lo�e. Crijevo postane obeshrabreno, umorno od poku�aja...
Jedite hranu s mnogo krutih tvari, pijte mnogo vode kako biste imali dovoljno
vlage...�
Teresa Van Buren nagne se prema Nimu: �Oh, bo�e, Nim! �ao mi je.�
Nim je tiho uvjeri: �Nemoj �aliti. Ne bih to propustio. Samo se nadam da nisam
antiklimaks.�
Lije�nik se izgubio, emitirana je reklama. Sekretarica programa uzme Nima za ruku:
�Sad ste vi na redu, gospodine Goldman.� Otprati ga do sredine studija, gdje ga
posjedo�e.
Dok se reklama nastavljala, Nim se rukuje s voditeljima. Namr�tiv�i se Jerry, ga
upozori: �Ve� kasnimo. Nemamo mnogo vremena, zato neka va�i odgovori budu kratki.�
Od asistenta re�ije prihvati papir s bilje�kama, i tada, kao da je netko okrenuo
prekida�, na njegovu se licu pojavi smije�ak i on se okrene prema kamerama.
�Na� posljednji gost danas zna mnogo o elektri�noj struji i nafti. On je ...�.
Nakon predstavljanja, Jean veselo, upita Nima: �Ho�emo li zaista imati redukcije
struje, ili je to samo jo� jedna prijetnja, koja se na kraju ne�e ostvariti?�
�To nije prijetnja, i to �e se dogoditi.� (Vi �elite kratke odgovore, pomisli Nim,
prema tome, u redu.)
Jerry pogleda bilje�ke koje su mu dali: ��to se ti�e te navodne nesta�ice nafte...�
Nim brzo upadne: �Ona nije navodna.�
Voditeljev se smije�ak pro�iri. �Pustit �emo vas da se izvu�ete s tim.� Vrati se
natrag svojim bilje�kama.
�U svakom slu�aju, zar nismo nedavno imali prezasi�enost naftom u Kaliforniji?
Naftom koja naftovodom dolazi iz Aljaske?�
�Povremeno su postojali neki lokalni vi�kovi�, slo�i se Nim. �Ali sada, kad ostatak
zemlje o�ajni�ki treba naftu, svaki vi�ak �e brzo nestati.�
�To zvu�i sebi�no, ali ne bismo li mi mogli zadr�ati tu naftu iz Aljaske u
Kaliforniji?� upita Jean.
�Ne�, Nim odmahne glavom. �To nadzire savezna vlada i ve� postoji program
raspodjele. Svaka dr�ava, svaki grad u zemlji vr�i pritisak na Washington, tra�e�i
svoj dio. Ne�e biti mnogo za sve kad se doma�a nafta kojom raspola�emo
raspodijeli.�
��ujem da Golden State Power and Light kompanija raspola�e zalihom dostatnom za
trideset dana�, re�e Jerry, ponovno se poslu�iv�i bilje�kama. �To ne zvu�i previ�e
lo�e.�
�Brojka je to�na u jednom smislu�, prizna Nim, �ali zavodi u bludnju u drugom.
Jedno, nemogu�e je upotrijebiti svu naftu, do dna u svim tankovima. Drugo, nafta se
ne nalazi uvijek tamo gdje je najvi�e potrebna. Jedna centrala mo�e ostati bez
nafte, a druga je imati za nekoliko dana. A sredstva za seljenje velikih koli�ina
nafte su ograni�ena. Zbog oba razloga, dvadeset i pet dana je stvarnija brojka.�
�Dakle�, re�e Jerry, �nadajmo se da �e se sve vratiti na normalu prije nego isteku
tih dvadeset i pet dana.�
Nim mu re�e: �Ne postoji ni najmanja nada za to. �ak ako i do�e do sporazuma sa
zemljama OPEC-a, trebat �e...�
�Oprostite�, upadne Jean, �imamo malo vremena a ja imam jo� jedno pitanje,
gospodine Goldman. Zar va�a kompanija nije mogla predvidjeti �to �e se dogoditi i
napraviti druge planove?�
Besramnost, nepravda i nevjerojatna naivnost pitanja zaprepaste Nima. Tada se
pojavi bijes. Suzdr�avaju�i ga, on odgovori: �Golden State Power and Light
kompanija upravo to poku�ava u�initi tijekom posljednjih deset godina. Ali sve �to
je na�a kompanija predlo�ila � nuklearne elektrane, geotermalne elektrane,
hidrocentrale, centrale na ugljen � sve su nam osporavali, odlagali, ili
osujetili...�
�Zaista mi je iskreno �ao�, prekine ih Jerry, �ali u-pravo smo iscrpli na�e
vrijeme. Hvala vam gospodine Goldman, �to ste bili s nama.� Okrene se prema le�ama
kamere i re�e: �Me�u zanimljivim gostima u sutra�njem programu Odmor za ru�ak, bit
�e i jedan hindu-ski jogi i...�
Na izlasku iz zgrade TV-kompanije, Teresa Van Bu-ren malodu�no re�e: ��ak nam ni
sada nitko ne vjeruje, zar ne?�
�Vrlo skoro �e nam vjerovati�, odgovori Nim. �kad budu uporno pritiskali prekida�e
a ni�ta se ne�e dogoditi.�
Dok su se vr�ile pripreme za isklju�enje �irokih razmjera i osje�aj krize
prevladavao u GSP&L kompaniji, apsurd se i dalje odr�avao.
Jedna neprimjernost je bila Energetska komisija koja je i dalje slu�ala rasprave o
Tunipahu istim, nepromijenjenim, izlu�uju�im tempom.
�Stranac koji bi stigao s Marsa i posjedovao zdrav razum, pretpostavio bi da bi
postupak za dobivanje dozvole za izgradnju projekata poput Tunipaha, Fin-castlea i
Devils Gatea, bio ubrzan, s obzirom na sada�nju energetsku kriznu situaciju�,
primijetio je Oscar O'Brien za vrijeme ru�ka s Nimom i Ericom Hum-phrevjem. �Dakle,
gospodin Zdravi razum s Marsa bio bi potpuno u krivu.�
Glavni je savjetnik zami�ljeno jeo svoj ru�ak, a onda je nastavio: �Kad ste tamo,
na tim raspravama, i slu�ate svjedo�enja i iste, pre�vakane argumente o proceduri,
pomislili biste da nitko ne zna i da nikog nije briga za ono �to se doga�a vani, u
stvarnom svijetu. Oh, usput, imamo novu grupu koja se bori protiv nas u slu�aju
Tunipaha. Nazivaju se CANED, �to zna�i, ako se dobro sje�am, Crusaders Against
Needles Energv De-velopment1. I u usporedbi s njihovim optu�bama protiv Golden
State Power and Light kompanije, Davey Bird-song je bio saveznik i prijatelj.�
�Opozicija je �udovi�te s hidrinom glavom�, primijeti Eric Humphrev, a tada doda:
��ini se da je guver-
ma
Kri�ari protiv nepotrebnih izgradnja energetskih siste-
nerova podr�ka Tunipahu imala malo ili nimalo uspjeha.�
�To je zato �to je birokracija ja�a od guvernera, predsjednika ili bilo koga od
nas�, re�e O'Brien. �Boriti se protiv birokracije danas izgleda kao da se bori�
protiv mulja u kojem se nalazi� do ramena. Re�i �u jedno proro�anstvo: kad zbog
isklju�enja zgrade Energetska komisija ostane u mraku, nastavit �e raspravu o
Tunipahu uz svjetlost svije�a � i ni�ta drugo se ne�e promijeniti�.
�to se ti�e geotermalne centrale Fincastle i hidrocentrale Devil's Gate, nadle�ne
dr�avne ustanove jo� nisu odredile datum po�etka javnih rasprava o njihovim
planovima, obavijestio ih je glavni savjetnik.
Razo�aranje Oscara O'Briena i Nima protezalo se i na fiktivnu javnu anketu
potro�a�a koja se provodila u predjelu North Castlea.
Bilo je gotovo tri sedmice otkako je bri�ljivo planiran anketni list otposlan i
sada je izgledalo da je plan da se u stupicu uhvati vo�a terorista Georgos Archam-
bault bio uzaludan gubitak vremena i novca.
Nekoliko dana nakon �to je otposlan ve�i dio ankete, stotine odgovora su se
slijevale u kompaniju. Tako se to nastavljalo tijekom slijede�ih sedmica. Velika
podrumska prostorija u glavnoj zgradi GSP&L kompanije bila je odre�ena da se u njoj
pregledavaju prispjeli odgovori, i za to je postavljeno osam slu�benika. �est ih je
bilo posu�eno iz razli�itih odjela, a dvoje je do�lo iz ureda dr�avnog tu�ioca. Oni
su pa�ljivo pregledavali svaki popunjen anketni list.
Ured dr�avnog tu�ioca poslao je pove�ane fotografije s primjerkom rukopisa Georgosa
Archambaulta iz njegovog dnevnika, i slu�benici su radili imaju�i to pred o�ima. Da
bi se osigurali od gre�ke, svaki su anketni list posebno ispitivala trojica
slu�benika. Rezultat je bio odlu�an: ni�ta nije do�lo �to bi bilo istovjetno s
primjercima rukopisa.
Sad je ekipa bila smanjena na dvoje, a ostali su se vratili na svoje redovite
du�nosti. Nekoliko odgovora je jo� uvijek pomalo stizalo, i njih su rutinski
pregledavali. Ali, u ovom stadiju, �inilo se nevjerojatno da bi mogli ne�to saznati
o Georgosu Archambaultu.
Za Nima je taj projekt u svakom slu�aju postao daleko manje va�an nego kriti�an
problem nafte koji je zauzimao njegove radne dane i no�i.
Za vrijeme sastanka kasno nave�er, jedne ve�eri kad su se u Nimovu uredu na�li
kompanijin direktor opskrbe naftom, �ef Odsjeka za predvi�anje optere�enja i jo�
dva �efa drugih dvaju odsjeka da bi porazgovarali o situaciji s naftom, Nim je
dobio telefonski poziv � koji nije imao nikakve veze s predmetom razgovora, a koji
ga je jako uznemirio.
Victoria Davies, Nimova tajnica, tako�er je ostala raditi do kasna, i ona mu uputi
telefonski poziv za vrijeme sastanka.
Ozlovoljen zbog prekida, Nim podigne slu�alicu i odsje�no re�e: �Da?�
�Gospo�ica Karen Sloan zove vas na liniji broj jedan�, re�e Vicki. �Ja vas ne bih
bila uznemiravala, ali ona je bila uporna u tome da je to va�no.�
�Recite joj ...� Nim je upravo htio re�i da �e je on nazvati kasnije, ili ujutro, a
onda se predomisli. �U redu, spojite me�.
S jednim �Oprostite� ostalima u sobi, on pritisne osvijetljeno dugme na svom
telefonu i re�e: �Zdravo, Karen�.
�Nimrod�, bez ikakvog uvoda, napetim glasom re�e Karen, �moj je otac u ozbiljnoj
neprilici. Zovem da vidim bi li ti mogao ne�to pomo�i�.
�U kakvoj vrsti neprilike?� Nim se sjeti da je one ve�eri, kad su i�li na
simfonijski koncert, Karen rekla isto to, ali nije ni�ta posebno objasnila.
�Natjerala sam majku da mi ka�e, jer tata nije htio�, Karen se zaustavi. Nim je
osje�ao kako se trudi da se sabere, a tada nastavi: �Zna� da moj otac ima malu
instalatersku radionicu.�
�Da�, Nim se sjeti da je Luther Sloan govorio o svom poslu onog dana kad su se
upoznali u Kareninom stanu. To je bilo onda kad su oba roditelja kasnije povjerila
Nimu kako osje�aju teret krivnje zbog svoje kva-driplegi�ne k�erke.
�Dakle�, nastavi Karen, �ljudi iz tvoje kompanije su ga ispitivali nekoliko puta, a
sada i policija.�
�Ispitivali, o �emu?�
Karen je ponovno oklijevala prije nego je odgovorila. �Prema onome �to mi je rekla
mama, tata je radio dosta poslova za firmu Quayle, elektri�ni i plinski ure�aji.
Posao je bio na plinskim cijevima, ne�to u vezi s cijevima koje su vodile do
plinskih brojila.�
�Ka�i mi ime te kompanije, ponovno�, zatra�i Nim.
�Quayle. Da li ti to ime ne�to zna�i?�
�Da, ne�to mi zna�i�, polako re�e Nim dok je razmi�ljao. �inilo se gotovo sigurno
da je i Luther Sloan bio upleten u kra�u energije. Iako to Karen nije znala, njene
rije�i �cijevi koje su vodile do plinskih brojila�, su to potvr�ivale. To, i
spominjanje Quayleove kompanije za elektri�ne i plinske ure�aje, te kradljivci
energije u velikim koli�inama, koje su ve� prona�li a Harry London ih je jo� uvijek
ispitivao. �to je ono Harry London nedavno rekao? Postoji �itava hrpa novih
slu�ajeva i onih koji se razvijaju iz istrage Quayle. Nimu se �inilo da bi Luther
Sloan mogao biti me�u �onima koji se razvijaju...�.
Iznenadna vijest i shva�anje onoga �to je uklju�ivala, poti�tilo ga je. Uz
pretpostavku da je njegovo naga�anje to�no, za�to je to Karenin otac u�inio?
Vjerojatno zbog uobi�ajenog razloga, pomisli Nim � novca. Tada mu sine da bi on
vjerojatno mogao pogoditi i to za�to je novac bio upotrijebljen.
�Karen�, re�e, �ako je to ono �to ja mislim da jest, onda je to vrlo ozbiljno za
tvog oca, i nisam uvjeren da �u i�ta mo�i u�initi.� Dok je razgovarao, bio je
svjestan toga da su njegovi podre�eni bili u sobi i da su se trudili da izgledaju
kao da ne slu�aju.
�U svakom slu�aju, ni�ta ne mogu u�initi ve�eras�, re�e Nim u telefon. �Ali ujutro
�u vidjeti �to mogu, i tada �u te nazvati.� Shvativ�i da bi mogao zvu�ati
neuobi�ajeno slu�beno, nastavi obja�njavati o sastanku koji se odr�ava u njegovoj
sobi.
Karen je bila jako skru�ena: �Oh, �ao mi je, Nimrod! Nisam te smjela smetati.�
�Ne�, uvjeravao ju je, �ti me mo�e� smetati u bilo koje vrijeme.-A sutra �u u�initi
�to mogu.�
Kako se razgovor o zalihama nafte nastavljao, Nim se trudio, da se usredoto�i na
ono p fiemu se govorilo,
ali nekoliko su mu puta misli odlutale. Bezglasno se pitao: da li se �ivot, koji je
Karen dao ve� tako mnogo nepravednih udaraca, spremao da joj zada jo� jedan?
13. POGLAVLJE
Ponovno i ponovno, ponekad u snu, a ponekad i na javi, jedno je sje�anje progonilo
Georgosa Archambaul-ta.
Bilo je to sje�anje na davni ljetni dan u Minnesoti malo nakon Georgosovog desetog
ro�endana. Za vrijeme �kolskih praznika on je oti�ao da provede ljeto s jednom
obitelji farmera � zaboravio je kako i za�to, i njihov mla�i sin i Georgos po�li su
loviti �takore u stari ambar. Okrutno su ubili nekoliko �takora upotrijebiv�i vile
o�trih vr�aka kojima su ih proboli, a onda su jednog velikog �takora stjerali u
ugao. Georgos se sje�ao njegovih o�iju blistavih poput zrnaca dok su mu se dva
dje�aka pribli�avala. Tada, u o�aju, �takor je sko�io i zario zube u ruku drugog
dje�aka. Dje�ak je vrisnuo. Ali �takor je dobio samo nekoliko sekundi �ivota, jer
je Georgos zamahnuo svojim vilama, odbacio �ivotinju na zemlju i zatim zarinuo
�iljke kroz njegovo tijelo.
Zbog nekog razloga, Georgos se uvijek sje�ao tog drskog �takorovog poku�aja prije
neizbje�nog kraja.
Sada, u svom skloni�tu u North Castleu, osje�ao se blizak tom �takoru.
Pro�lo je gotovo osam sedmica od kako se krio. Gledaju�i unatrag, iznena�ivala ga
je duljina vremena. Nije o�ekivao da �e pre�ivjeti tako dugo, osobito nakon �irokog
publiciteta o njemu i Prijateljima slobode, nakon napada na hotel Christopher
Columbus. Njegovi su opisi bili razaslani svuda, a njegove fotografije, prona�ene u
ulici Crocker, pojavljivale su se i u novinama i na televiziji. Iz novinskih
izvje�taja je znao da se vodi veliki lov na �ovjeka, na njega, u predjelu North
Cas-tlea i drugdje. Svakog dana otkako se sakrio, Georgos je o�ekivao da �e ga
otkriti, a njegov stan � skrovi�te � opkoliti i napasti.
To se nije dogodilo. L..;....-.Lii__J_ ..^j.,.._......,...ii. �. -^.-.i^..^
U po�etku, kako su prolazili sati i dani, Georgosov glavni osje�aj bio je
olak�anje. Tada, kako su se dani pretvarali u sedmice, po�eo se pitati da li
postoji mogu�nost za ponovno ro�enje Prijatelja slobode. Bi li mogao unova�iti jo�
vi�e sljedbenika umjesto poginulih Utea, Wadea i Felixa? Bi li mogao nabaviti
novac, na�i vanjskog suradnika koji bi postao drugi Birdsong? Bi li mogao
nastaviti, jo� jednom, Georgosov rat protiv omrznutog neprijatelja � poretka?
Sanjare�i tako, �eznutljivo je razmi�ljao o tome nekoliko dana. A tada, suo�iv�i se
s krutom stvarno��u, nerado napusti tu misao.
Nije bilo mogu�nosti da se to ostvari. Nije bilo na�ina da se o�ive Prijatelji
slobode, kao ni na�ina da Georgos pre�ivi. Proteklih ne�to vi�e od sedam sedmica
bilo je samo kratkotrajna, neo�ekivana odgoda, odga�anje neizbje�nog i ni�ta vi�e.
Georgos je znao da je na kraju puta.
Gonili su ga svi �uvari zakona i nastavit �e ga goniti dok god bude �ivio. Njegovo
je ime i lice bilo poznato; njegove kemikalijama o�te�ene ruke bile su opisane;
bilo je samo pitanje vremena kad �e ga netko negdje prepoznati. Bio je bez izvora
sredstava, nije imao kamo oti�i, i � najkriti�nije od svega � novac koji je sa
sobom donio u skrovi�te bio je gotovo potro�en. Zbog toga je njegovo hap�enje bilo
neizbje�no � osim ako ga Georgos po�eli izbje�i zavr�iv�i �ivot drsko, na vlastiti
na�in.
Odlu�io je da upravo to uradi.
Poput �takora kojeg se sje�ao iz djetinjstva, on �e jo� jednom udariti, i ako je
potrebno umrijeti onako kako je �ivio � nanose�i zlo sistemu koji je mrzio. Georgos
je odlu�io: eksplozijom �e raznijeti kriti�ni dio generatorske stanice GSP&L
kompanije. Postojao je na�in kako se to moglo u�initi da se nanese �to vi�e �tete,
i njegovi su se planovi polako uobli�avali.
Ti su se planovi temeljili na napadu koji je � zajedno s ostalim borcima za slobodu
� namjeravao izvesti prije Birdsongove zamisli o napadu na kongres NIE. Sada je
Georgos ponovno o�ivio prvobitni plan, iako �e ga morati sam provesti.
Ve� je djelomice krenuo, prema svom cilju hrabro se izlo�iv�i pogibelji onoga dana
kad se sakrio.
Prvo �to je Georgos shvatio toga dana, razmatraju�i svoj polo�aj, bila je potreba
prijevoza. Morao je imati kota�e. Napustio je crveni kamion Slu�be za�tite od
po�ara jer ga nije mogao upotrebljavati a da ga ne prepoznaju, ali morao je imati
zamjenu.
Kupiti nekakvo, bilo kakvo vozilo, nije dolazilo u obzir. Prvo, bilo je previ�e
opasno. Drugo, nije imao dovoljno novaca, jer je ve�i dio rezervnog novca, gotovine
Prijatelja slobode bio u ulici Crocker. Prema tome, jedina mogu�nost bila je,
razmi�ljao je Georgos, ponovno uzeti svoj VW kombi, koji je mo�da otkriven, te ga
svinje nadziru a mo�da i nije.
Kombi je dr�ao u privatnoj gara�i nedaleko od ku�e u ulici Crocker. Svjestan
opasnosti kojoj se izla�e, ali igraju�i na kartu da je mo�da ispred policije,
Georgos je tog jutra od�etao sporednim ulicama do gara�e.
Bez smetnje je do�ao do gara�e, platio vlasniku �to mu je dugovao i izvezao kombi.
Nitko ga nije ni�ta pitao niti zaustavio na putu natrag do North Castlea. Sredinom
jutra, kombi je bio na sigurnom, zaklju�an u gara�i koja je pripadala iznajmljenom
stanu, Georgo-sovom skloni�tu.
Ohrabren uspjehom, Georgos je ponovno iza�ao kasnije, po mraku, kako bi kupio
�ive�ne namirnice i kasno izdanje California Examinera. Iz novina je saznao da je
novinarka imenom Nancy Molineaux opisala njegov kombi te da ga je policija tra�ila.
Novine slijede�eg dana donijele su jo� vi�e o tome, otkriv�i da je policija
posjetila gara�u svega pola sata nakon Georgosovog odlaska.
Znaju�i da je opis njegovog kombija bio razaslan uokolo, Georgos se suzdr�ao da ga
ne upotrijebi. Sada �e ga upotrijebiti samo jedanput � za ono �to bi mogla biti
njegova posljednja misija.
Bilo je jo� nekoliko razloga za�to je bilo va�no dokopati se VW kombija.
Jedan je bio tajno spremi�te ispod poda vozila. U njemu se nalazilo tuce
cilindri�nih bombi, pa�ljivo zamotanih u pjenu�avu gumu da se sprije�e vibracije, a
svaka je sadr�avala Tovexov vodeni �clc-cksploziv i satni ure�aj.
U kombiju se tako�er nalazio i mali gumeni �amac za napuhavanje, �vrsto umotan kako
ga je Georgos ku-
pio u trgovini sportske opreme prije mjesec dana ili jo� ranije. Tamo se nalazila i
scuba1 oprema za ronjenje, kupljena uglavnom u isto vrijeme. Sve su te stvari bile
neophodne za opasni napad koji je sada planirao.
U danima koji su slijedili nakon �to se domogao kombija, Georgos je povremeno
napu�tao stan, ali samo po mraku kad je morao kupiti hranu, i dobro je pazio da
nikada ne kupi u istom du�anu dva puta. Nosio je lagane rukavice da bi sakrio ruke,
a u namjeri da makar malo promijeni izgled, obrijao je brkove.
Novinski izvje�taj o Prijateljima slobode i o njemu bili su mu veoma va�ni ne samo
zato �to je volio �itati o sebi, nego i zbog toga �to su mu oni govorili �to radi
policija i FBI. Nekoliko je puta bio spomenut napu�ten kamion Slu�be za�tite od
po�ara koji su prona�li u North Castlcu, ali se tako�er naga�alo i to da je Georgos
nekako uspio napustiti grad te da se sada nalazi na Istoku. Jedan je izvje�taj
tvrdio da je bio vi�en u Cincinnatiju. Dobro! Sve �to je odvla�ilo pa�nju s mjesta
gdje se zaista nalazio, bilo mu je dobrodo�lo i pomagalo mu je.
�itaju�i Examiner tog prvog dana, iznenadio se otkriv�i kako novinarka Nancy
Molineaux mnogo zna o njegovim aktivnostima. Sada, nastavljaju�i �itanje, shvati da
je Yvette nekako saznala o njegovim planovima i izdala ga. Da nije bilo te izdaje,
bitka za hotel Christopher Columbus (kako ju je u mislima nazivao), bila bi
veli�anstvena pobjeda Prijatelja slobode, umjesto neslavnog potpunog poraza �to je
postala.
Georgos bi zbog toga morao mrziti Yvette. Nekako, ni tada ni kasnije, nije mu to
uspijevalo. Umjesto toga, slabo��u koje se stidio, �alio je nju i na�in njene smrti
(prema opisu u novinama) na Lonely Hillu.
Nevjerojatno, Yvette mu je manjkala vi�e nego je mogao i zamisliti.
Mo�da je postao pla�ljiv i budalast mislio je Georgos, jer je i njegovo vrijeme
istjecalo. Ako je bilo tako, bilo mu je drago �to ni jedan od njegovih drugova
revolucionara ne�e to nikada saznati.
Jo� ne�to su novine u�inile � kopale su duboko po Georgosovoj osobnoj povijesti.
Neki poduzetni novinar,
I l Aparat za ronjenje s kisikom
koji je slijedio trag od Georgosova ro�enja do Nevv Yorka, prona�ao je da je on bio
vanbra�ni sin gr�ke glumice neko� slavljene, kao bo�ice, i bogatog ameri�kog
playboya imenom Winslow, unuka pionira automobilske industrije.
Malo-pomalo, sve je iznijeto.
Filmska bo�ica nije �eljela priznati da ima dijete, boje�i se da bi to saznanje
razbilo iluziju o njenoj mladosti. Playboy se nije brinuo ni za �to osim da
izbjegne upletanje i odgovornosti.
Zbog toga su Georgosa dr�ali izvan vidokruga, i tijekom raznih razdoblja njegova
djetinjstva, dodjeljivali ga razli�itim usvojenim roditeljima od kojih ni jedne
nije volio. Ime Archambault dolazi od jedne grane maj�ine obitelji.
Do dobi od devet godina Georgos je jednom vidio oca, a majku ukupno tri puta. Nakon
toga nije vi�e vidio ni jedno od njih. Kao dijete � �estokom uporno��u � �elio je
upoznati svoje roditelje, dok su oni bili jednako odlu�ni � zbog drugih, sebi�nih
razloga � da ne upoznaju njega.
Gledaju�i unatrag, �ini se da je Georgosova majka imala vi�e savjesti od njegova
oca. Ona mu je, u najmanju ruku, slala preko neke atenske firme, dovoljnu svotu
novaca, koji mu je omogu�io da studira na sveu�ili�tu Yale, da postane doktor
nauka, i da, kasnije, financira Prijatelje slobode.
Biv�a filmska glumica, sada daleko od bo�ice po svom izgledu, izjavila je da je
zaprepa�tena saznav�i od nekih nvinara za �to se upotrijebio dio tog novca. Pa
ipak, paradoksalno, �inilo se da joj je drago �to je Georgos ponovno privukao
pa�nju na nju, koja je sada �ivjela u anonimnosti, u otrcanom stanu izvan Atene i
mnogo pila. Bila je bolesna, iako je odbila da ka�e o kakvoj se bolesti radi.
Kad su joj u detalje opisali Georgosovu djelatnost, odgovorila je: �To nije sin, to
je zla �ivotinja.�
Me�utim, kad ju je jedna novinarka upitala ne misli li da je to �to je sama
zapostavljala Georgosa uglavnom krivo za ono �to je postao, biv�a joj je glumica
pljunula u lice.
U Manhattanu, ostarjeli playboy, Georgosov otac, uspio je izbje�i novinare nekoliko
dana. Tada, kad su
ga otkrili u baru u Pedeset i devetoj ulici, najprije je odricao bilo kakvu vezu s
gr�kom glumicom uklju�uju�i i to da je za�eo njeno dijete. Kasnije, kad su mu
dokumentima dokazali njegovo o�instvo, slegnuo je ramenima i dao slijede�u izjavu:
�Moj savjet policajcima je da na prvi pogled pucaju na tog kopilana i da ga ubiju.�
Georgos je �itao oba komentara svojih roditelja. Ni jedan ga nije iznenadio, ali su
poja�ali njegovu mr�nja gotovo prema svemu.
Sada, u posljednjoj sedmici travnja, Georgos je zaklju�io da se pribli�ava vrijeme
akcije. S jedne strane, razmi�ljao je, ne mo�e se nadati da �e se neotkriven mo�i
jo� dugo zadr�avati u skrovi�tu, prekju�er uve�er, dok je kupovao hranu u malom
supermarketu, Georgos je primijetio kako ga jedan kupac promatra s vi�e nego
uobi�ajenom znati�eljom; na brzinu je napustio trgovinu. S druge strane, po�etni
zamah kojim su sredstva javnog informiranja donosila njegove fotografije i opise,
do sada bi se morao barem malo smanjiti.
Plan koji je Georgos razradio sastojao se u tome da podmetne bombu i raznese crpku
za hla�enje vodom u golemoj centrali La Mission � onoj istoj, gdje je prije gotovo
godinu dana, preodjeven kao slu�benik Armije spasa, podmetnuo bombu koja je
o�tetila generator �to su ga novine nazivale Big Lil. O tim je crpkama saznao
prou�avaju�i ud�benike o centralama kako bi nau�io gdje bi GSP&L kompanija bila
najranjivija. Tako�er je posjetio i Tehni�ku �kolu na Kalifornijskom sveu�ili�tu u
Berkelevju, gdje su nacrti centrale La Mission, kao i ostalih centrala, bili
dostupni svakome da ih pregleda.
Georgos je znao jer je ponovno bio realan � da ne postoji na�in kako bi mogao u�i u
glavnu zgradu centrale, u �emu je prije uspio. Sada je centrala bila previ�e dobro
�uvana.
Ali domi�ljato��u, i s malo sre�e, mogao bi u�i u zgradu crpke. Jedanaest masivnih,
sna�nih crpki koje su se tamo nalazile, bile su neophodne za rad pet generator skih
jedinica, uklju�uju�i i Big Lil. Razoriv�i njih, izbacio bi iz rada cijelu centralu
za nekoliko mjeseci.
Bilo bi to kao da je prerezao pupkovinu.
Najbolji pristup bio je od strane rijeke Coyote. La Mission je bila izgra�ena na
samoj obali rijeke, �to je omogu�ivalo centrali da vodu za hla�enje izvla�i iz
rijeke i da je kasnije opet vra�a u rijeku. Da do�e do rije�ne strane centrale,
trebao mu je gumeni �amac. Kasnije �e upotrijebiti svoju scuba opremu za ronjenje,
u �emu je bio stru�njak, nau�iv�i sve o podvodnom uni�tavanju za vrijeme
revolucionarnog obu�avanja na Kubi.
Georgos je prou�io kartu predjela i saznao da mo�e autom do�i na pola milje od
centrale La Mission i tada na osamljenom mjestu gurnuti u vodu gumeni �amac. Od tog
mjesta, struja �e mu pomo�i da do�e nizvodno. Vra�anje do kombija i bijeg bit �e
ve� ve�i problem, ali taj dio akcije on je namjerno zanemarivao.
U zgradu s crpkama u�i �e podvodnim putem, pre-rezav�i metalne �ipke i dvije
metalne mre�e. Alat za to bio je spremljen zajedno s podvodnom opremom. Cilindri�ne
Tovex bombe bit �e mu remenom pri�vr��ene za struk. Kad jednom bude unutra, stavit
�e bombe, koje su se nalazile u magnetskim kutijama, jednostavno i brzo na crpke.
Bio je to prekrasan plan i takav je izgledao od samog po�etka.
Jedino preostalo pitanje bilo je � kada? Danas je bio petak. Va�u�i sve, Georgos se
odlu�i za slijede�i utorak. Oti�i �e iz North Castlea �im se smra�i, odvest �e se
kombijem tih pedesetak milja do centrale La Mission, i tada, odmah po dolasku,
spustiti �amac u vodu.
Sada kad je donio odluku, bio je nemiran. Stan � malen, mra�an,^slabo namje�ten �
izgledao je kao zatvor, osobito po danu, iako je Georgos znao da bi bilo budalasto
izlo�iti se opasnosti napustiti ga. Zapravo je odlu�io da ostane u stanu do
nedjelje uve�e kad �e morati kupiti hranu.
Nedostajala mu je du�evna vje�ba pisanja dnevnika. Prije nekoliko dana razmi�ljao
je o tome da zapo�ne pisati novi, sada kad je prvi bio izgubljen � zarobljen od
neprijatelja. Ali nekako nije mogao skupiti niti energije niti poleta da ponovno
zapo�ne pisati.
Jo� jednom, kao �to je to ve� u�inio mnogo puta, pro�e kroz tri sku�ene prostorije
stana � dnevnu sobu, spava�u sobu i prostor za kuhinju i jelo.
Pogled mu privu�e omotnica na kuhinjskom stolu. U njoj se nalazila takozvana
potro�a�ka anketa koja je po�tom pristigla prije nekoliko sedmica od � koga drugoga
nego � Golden State Piss and Lickspittle kompanije. Bila je naslovljena na nekog
Ovvena Graingera, �to je bilo neobi�no jer pod tim je imenom Georgos unajmio stan i
platio stanarinu tri mjeseca unaprijed kako bi izbjegao bilo kakvo pitanje
kreditiranja.
(Georgos je uvijek pla�ao stanarinu i ostale ra�une smjesta, po�tom �alju�i
gotovinu. Redovito pla�anje ra�una bilo je dio standardne tehnike terorista koji su
�eljeli ostati neprimije�eni. Nepla�eni ra�uni donosili su ne�eljena pitanja i
istra�ivanja.)
Jedan od dijelova te smrdljive potro�a�ke ankete tako je razljutio Georgosa kad ga
je prvi put �itao, da je �alicu, koju je dr�ao u ruci, bacio o zid i ona se
razbila. Taj je dio glasio:
Golden State Power and Light kompanija se ispri�ava svojim potro�a�ima zbog
neprilika koje su imali kao posljedicu kukavi�kih napada na kompanijine ure�aje a
izvr�ili su ih bezna�ajni nazoviteroristi koji postupaju u neznanju. Ako mislite da
ima na�ina da bi se takvi napadi mogli sprije�iti, molimo vas da nam date svoje
mi�ljenje.
Tada, i tamo, Georgos sjedne i napi�e o�tar, zajedljiv odgovor koji je po�injao
rije�ima: �Teroristi koje vi samouvjereno nazivate bezna�ajnima, kukavicama i
neznalicama, nisu ni jedno od toga. Oni su va�ni, pametni i po�rtvovni junaci. Vi
ste neznalice i zlo�ina�ki izrabljiva�i naroda. Pravda �e vas pobijediti.
Upozoravam vas da �e biti i krvi i smrti a ne samo .neprilika' kad slavna
revolucija ...�
Ubrzo mu je ponestalo mjesta na papiru i upotrijebio je jo� jedan list da napi�e
zaista sjajan odgovor.
�teta �to ga nije poslao po�tom! Tijekom jednog od svojih no�nih izleta gotovo ga
je poslao, ali je onda oprez prevladao. Nemoj! Mogla bi to biti stupica. Tako
je ostavio ispunjenu anketu gdje je i bila, na vrhu kuhinjskog stola.
Omotnica s pla�enom po�tarinom koja je do�la zajedno s anketom jo� je uvijek bila
nezape�a�ena, i Geor-gos izvadi papir. Ponovno je shvatio da je ono �to je tada
napisao bilo zaista majstorsko djelo. Za�to da to ne po�alje? Kona�no, bilo je
anonimno. Ve� je otkinuo i bacio dio koji je na sebi imao ime Owen Grainger i
adresu stana. �ak i to je otisnuo kompjutor, �to je Geor-gos smjesta prepoznao,
prema tome to je bilo bezli�no kao sve po�iljke koje �alje kompjutor.
Netko bi morao �itati to �to je u redu. U isto vrijeme oni ne�e mo�i a da se ne
dive � pa makar i nerado � autorovu duhu.
Donijev�i drugu odluku, Georgos zalijepi omotnicu. Stavit �e je u po�tanski
sandu�i� kad bude iza�ao u nedjelju uve�er.
Ponovno je po�eo hodati po stanu te � iako to nije stvarno �elio � stane misliti o
onom dalekom danu, i �takoru stjeranom u ugao.
14. POGLAVLJE
Otprilike u isto vrijeme kad je Georgos Archambault donio odluku da napadne
centralu La Mission po drugi put, Harry London je stajao pred Nimom Goldma-nom.
�Ne!� rekao je London. �Prokletstvo, ne! Ni za tebe, Nim, ni za ikoga drugoga.�
Nim strpljivo re�e: �Sve �to Sam te zamolio bilo je da uzme� u obzir neke posebne
okolnosti. Slu�ajno poznajem obitelj Sloan ...� j
Dva su se mu�karca nalazila ju Nimovu uredu. Harry London je stajao i nagnuo se nad
stol koji ih je dijelio.
�Ti mo�da poznaje� obitelj', a ja poznajem slu�aj. Sve je to ovdje, unutra.
Pro�itaj!� �ef Odsjeka za za�titu vlasni�tva u�arena lica baci na stol debeli
fascikl.
�Smiri se, Harry�, re�e Nim. �Ne moram pro�itati �to je u fasciklu. Dovoljna mi je
tvoja rije� o kakvoj se vrsti slu�aja radi i kako je zapetljan.�
Prije kratkog vremena, sjetiv�i se obe�anja danog Karen prethodne ve�eri, Nim je
telefonirao Harrvju Londonu da vidi da li on zna ne�to o kra�i energije u koju je
upleten Luther Sloan.
�Mo�e� se kladiti da znam�, bio je odgovor.
Sada je Harry London ustrajao: �Prokleto si u pravu, to je zapetljan slu�aj. Tvoj
prijatelj Sloan je vi�e od godinu dana prespajao plinovode zaobilaze�i brojila �
mnogo njih.�
Nim razdra�eno re�e: �On nije moj prijatelj. Njegova je k�erka moj prijatelj.�
�Jedna od tvojih mnogobrojnih �ena-prijatelja, bez sumnje.�
�Odbaci to Harry!� I Nim se po�eo ljutiti. �Karen Sloan je kvadriplegi�arka.�
Nastavio je opisuju�i obitelj Sloan, kako su oba roditelja financijski pomagala
Karen i kako se otac zadu�io da bi kupio specijalni kombi za Kareninu upotrebu. �Za
jedno sam siguran � ma �to da je u�inio novcem koji je zaradio, nije ga potro�io na
sebe.�
London prezirno re�e: �Da li to onda �ini lopovluk i�ta boljim? Naravno da ne �ini,
i ti to zna�.�
�Da, znam. Ali jama�no, ako znamo i za olakotne okolnosti, mo�emo biti manje
o�tri.�
��to zapravo ima� na umu?�
Nim se ne obazre na zajedljiv ton. �Dakle, mo�da bismo mogli zahtijevati naknadu
�tete, tra�iti da nam Luther Sloan plati sve �to je ukradeno, da mu odobrimo neki
rok za to, ali da ne podi�emo kriminalnu optu�nicu protiv njega.�
Harry London hladno re�e: �Zna�i, to je tvoj prijedlog?�
�Da.�
�Nim�, re�e London. �Nikada nisam mislio da �u do�ivjeti dan kad �u stajati ovdje i
slu�ati te kako govori� rije�i koje si upravo izrekao.�
�Oh, za Kristovo ime, Harry! Tko zna �to �e re�i ili u�initi u odre�enoj situaciji?
�
�Ja znam. I znam �to �u ti re�i: slu�aj Sloan �e se nastaviti kao i svi drugi, i za
nekoliko dana bit �e podignuta kriminalna optu�ba. Osim, naravno, ako ne odlu�i� da
me izbaci� i to u�ini� na svoi na�in.� ...__:..�
Nim umorno re�e: �Harry, prestani govoriti gluposti.�
Nastane ti�ina, a onda London re�e: �Nim, razmi�lja� o Yaleu, zar ne?�
�Da.�
�Misli� na to kako se stari Yale izvukao premda je krao energiju, ili u najmanju
ruku bio umije�an u kra�u, prema tome za�to se ne bi i Luther Sloan? Razmi-lja�
kako postoji jedan zakon za velikog glave�inu, a sada postoji drugi za sitnog
�ovjeka � oca tvoje prijateljice. To�no?�
Nim kimne glavom. �Da, moje su misli tekle prili�no to�no tim kanalima.�
�Dakle, ti si u pravu. To je tako, i vidio sam da se to isto dogodilo u drugo
vrijeme, i na drugim mjestima. Povla�teni, mo�ni, oni s novcem, mogu prona�i rupu u
zakonu ili izvu�i za sebe bolji dio. Oh, ne uvijek, ali dovoljno �esto da naprave
pravdu nejednakom. Ali na taj na�in sistem radi, a iako mi se to ne dopada, ja ga
nisam stvorio. Me�utim, re�i �u ti jo� ne�to: da sam imao tako �vrste dokaze protiv
gospodina suca Yalea, kao �to ih imam protiv Luthera Sloana, nikada se ne bih
povukao onako kako sam se povukao.�
�Zna�i postoje jaki dokazi?�
London se iskrivljeno naceri: �Mislio sam da me nikada ne�e� pitati.�
�U redu, reci mi.�
�Nim, Sloan je u Quayleovu poslu, bio glavni za plin. On je napravio najvi�e
protuzakonitog posla na plinskim ure�ajima za Quaylea, vjerojatno zato, �to je bio
u tome prokleto dobar. Vidio sam neke od poslova koje je Sloan napravio, a ima ih
mnogo. Znamo pojedinosti iz Quayleovih knjiga i materijala za koji je bio zadu�en.
Jo� ne�to, upravo si govorio o tome kako bismo mogli od Sloana tra�itf da nadoknadi
�tetu. Dakle, koliko smo mogli procijeniti, nezakoniti posao koji je on napravio
stajao je GSP&L kompaniju, u gubitku prihoda od plina, oko dvije stotine i trideset
tisu�a dolara. A prema onome �to si mi rekao, Sloan vjerojatno nema toliko novaca.�
Nim podigne ruke. �U redu, Harry. Ti si pobijedio.�
London polako odmahne glavom. �Ne, Nim. Nitko ne nnhip.�uie. Ne nnhie�uiem ia.
niti ti. niti GSP&L kom-
panija, a sasvim sigurno ne Luther Sloan. Ja jednostavno radim svoj posao onako
kako se to od mene o�ekuje.�
�I radi� ga po�teno�, doda Nim. �Mo�da po�tenije od nas ostalih.�
Nim shvati da �ali �to se dogodilo to �to se dogodilo izme�u njega i Harryja
Londona. Pitao se da li �e njihovo prijateljstvo ikada biti potpuno jednako.
Prili�no je u to sumnjao.
�Vidjet �emo se, pretpostavljam�, re�e London. Pokupi fascikl koji je donio i ode.
Nim je pretpostavljao da bi morao nazvati Karen i prenijeti joj lo�e vijesti. Bojao
se toga. Me�utim, prije nego je mogao podi�i slu�alicu i nazvati, vrata njegova
ureda se otvore i u�e Ray Paulsen.
Izvr�ni potpredsjednik otresito upita: �Gdje je predsjednik?�
�Imao je dogovor kod zubara�, odvrati Nim. �Mogu li ja ne�to u�initi za tebe?�
Paulsen se ne obazre na Nimovo pitanje. �Kad �e se vratiti?�
Nim pogleda na sat. �Rekao bih, za jedan sat.�
Paulsen je izgledao umoran i iscrpljen, pomisli Nim, ramena su mu bila povijenija
nego obi�no, kosa i izra�ene obrve vi�e sijede nego prije mjesec dana. To nije bilo
ni�ta neobi�no. Svi su bili pod velikim teretom � Ray Paulsen zbog svojih velikih
odgovornosti, jednako kao i ostali.
�Ray�, re�e Nim, �ako mi oprosti� �to to ka�em, izgleda� �avolski lo�e. Za�to se ne
opusti� nekoliko minuta, sjedne�, sve zaboravi�, a ja �u poslati po kavu?�
Paulsen ga bijesno pogleda, i upravo zausti da mu ne�to ljutito odgovori, a onda mu
se izraz lica promijeni, te�ko se spusti u mekani ko�ni naslonja� i re�e: �Po�alji
po kavu.�
Internim telefonom Nim nazove Vicki i za obojicu naru�i kavu. Nakon toga zaobi�e
svoj stol i spusti se u stolicu kraj Paulsena.
�I ti tako�er mo�e� saznati �to sam do�ao re�i predsjedniku�, zastenje Paulsen.
�Izgubili smo Big Lil.�
Nimove mirno�e je nestalo, ��to smo?�
Paulsen odbrusi: ��uo si me prvi putt� -y
�Izgubili srno Big Lil!� ponovi Nim. �Za kako dugo?�
�Najmanje �etiri mjeseca. Vjerojatnije, �est.�
Za�uje se kucanje i u�e Vicki nose�i dvije �alice kave. Dok ih je postavljala na
stol, Nini ustane i zapo�ne nemirno kora�ati po sobi. Sada je mogao shvatiti i
dijeliti Paulsenovu zabrinutost. Big Lil, generator broj 5 u centrali La Mission,
bio je najve�i generator u cijelom sistemu i proizvodio je milijun i �etvrt
kilovata, �est posto maksimalnog optere�enja GSP&L kompanije. Gubitak Big Lila
zna�io bi veliki problem u svakom trenutku, kao �to se vidjelo nakon napada pro�log
srpnja. U ovom trenutku, taj je gubitak bio zlosretan.
�Ljudi!� planuo je Paulsen. �Glupi, kurvini sinovi! Misli� da si sve predvidio, da
si to�no objasnio svaki postupak, a tada te neki nesposobni klaun prevari.� Posegne
za �alicom i otpije malo kave.
Nim upita: ��to se dogodilo?�
�Cijelu sedmicu Big Lil nije bio uklju�en zbog redovitog odr�avanja�, re�e Paulsen.
�To si znao?�
�Da. Danas ga je trebalo ponovno uklju�iti.�
�Tako je trebalo biti. Da nije bilo one proklete budale, operatora.� Paulsen �akom
udari o dlan otvorene ruke. �Mogao bih tog lopova �ivog oguliti.�
Ljutito, mra�no, iznese pojedinosti.
Kada bi se golemi parni generator na naftni pogon poput Big Lila uklju�ivao, cijeli
je postupak bio pa�ljivo razra�en i vrlo precizan. Operater koji bi radio u
kontrolnoj sobi s mno�tvom instrumenata koji su ga vodili, bio je podu�en da korak
po korak pa�ljivo slijedi upute. Tiskani list s uputama bio je pri ruci, svaka
nepa�ljiva brzina bila je zabranjena. Normalno, cijeli je proces trajao nekoliko
sati.
Kod Big Lila, kao i kod drugih sli�nih generatora, najprije je bio uklju�en kotao
koji je stvarao paru. U kotao su ulazili na razli�itim visinama prstenovi pi�to-
lja-plamenika koji su ubacivali raspr�enu naftu. Oni su se palili iz daljine,
operater u kontrolnoj sobi ih je palio � jedan po jedan, po�injaju�i na dnu. Radi
sigurnosti, prije nego se upalio jedan plamenik, onaj ispod njega morao je ve�
gorjeti.
Danas je operater � ne provjeriv�i da li su najdonji plamenici upaljeni � mislio da
jesu. Nisu bili. ^
Kako su se svi vi�i plamenici palili, najdonji su nastavljali lijevati liezapaljenu
naftu koja se skupljala na dnu kotla. Kona�no je eksplodirala nakupljena nafta i
njene pare.
�Mislio sam da postoji sigurnosni prekida� ...� zapo�ne Nim.
�Do �avola! � Naravno da postoji.� Paulsenov je glas zvu�ao kao da �e zaplakati.
�Napravljen je da sprije�i upravo to �to se dogodilo. Ali � mo�e� li vjerovati? �
prokleta budala od operatera je uklju�ivao ru�no. Rekao je da je �elio generator
br�e uklju�iti.�
�Isuse Kriste!� Nim je mogao razumjeti Paulsenovu ljutnju i zabrinutost. Upita:
�Koliko je �tete u�inila eksplozija?�
�Mnogo. O�te�ena je unutra�njost kotla, ve�ina spojeva, velik dio ventilacionih
cijevi, i vi�e od polovice cijevi s vodom u zidovima.�
Nim tiho zazvi�di. Suosje�ao je s Paulsenom ali znao je da tu rije�i ne mogu
pomo�i. Shvatio je i to da je bilo vrlo optimisti�no predvidjeti za popravak �etiri
mjeseca.
�Ray, to mijenja sve, osobito �to se ti�e kliznih isklju�enja�, re�e Nim.
�Zar ja to ne znam?�
U mislima je Nim prelazio preko problema i ra�una. Iako je Big Lil bio generator za
�iji je pogon trebala nafta i vjerojatno bi na kraju bio �rtva embarga zemalja
OPEC-a, on je bio daleko najekonomi�niji generator u kompaniji. Sada �e ostali
generatori, koji �e tro�iti vi�e goriva, morati preuzeti proizvodnju elektri�ne
energije koju bi proizveo Big Lil. Zbog toga su sada, iznenada, sve zalihe nafte
GSP&L kompanije predstavljale daleko manje energije nego prije.
Iz toga je slijedilo: sve zalihe nafte moraju se upotrijebiti pa�ljivo i moraju se
strogo racionalizirati.
�Isklju�enja bi morala po�eti slijede�ih nekoliko dana�, re�e Nim.
Paulsen kimne. �Sla�em se.� Digne se da ode.
�Ray, javit �u ti �im se predsjednik vrati�, re�e Nim.
�Moja je preporuka�, re�e Nim na sastanku sazva-nom na brzinu u petak poslije
podne, �da u ponedjeljak po�nemo s isklju�enjima.�
Teresa Van Buren se pobuni. �To je prebrzo! Ve� smo objavili da �e po�eti tek za
dvije sedmice. Sada ka�e� da �e� po�eti deset dana ranije. Moramo bolje upozoriti
javnost.�
�Do �avola i upozorenje!� odbrusi Paulsen. �Ovo je kriza!�
Nima je zabavljala ironi�nost situacije da su on i Paulsen makar i jednom zajedno,
da se slo�e te da sami stoje nasuprot ostalima.
Bilo ih je petero oko stola za sastanke u predsjednikovu uredu � J. Eric Humphrev,
Paulsen, Van Bu-renova, Nim i Oscar O'Brien. Glavni pravni savjetnik bio je pozvan
na sastanak da razmisli o mogu�im pravnim posljedicama isklju�ivanja.
Prije tog sastanka, Nim se nekoliko puta sastajao sa �efovima pojedinih odsjeka
kako bi ustanovili najnovije brojke o koli�inama nafte u zalihama GSP&L kompanije.
Te su brojke pokazivale da se nafta tro�i br�e nego su predvidjeli, vjerojatno zbog
neuobi�ajeno toplog vremena za ovo doba godine i velike upotrebe ure�aja za
klimatizaciju.
Nim je tako�er telefonirao jednom pravniku u Was-hington koji je provodio vrijeme u
predvorjima dvorane za konferencije, a zastupao je GSP&L kompaniju u Capitol Hillu.
Njegov je izvje�taj glasio: Nikakvo pribli�avanje sporazumu, niti ijedan znak da se
to mo�e o�ekivati u pregovorima izme�u SAD i zemalja OPEC-a koji stoje na mrtvoj
to�ki. Pravnik je dodao: ��uju se glasovi ovdje po Washingtonu da postoje planovi
da se izda novi dolar, dolar sa zlatnom podlogom samo za upotrebu u inozemstvu,
kako bi se udovoljilo zahtjevu OPEC-a. Ali to su samo glasine i ni�ta drugo, a one
nisu dovoljne da pokrenu isporuku nafte.�
Nim je prenio poruku va�ingtonskog pravnika predsjedniku i ostalima.
�Sla�em se s Tessom�, re�e O'Brien, �da moramo upozoriti na isklju�enje, �to prije
mo�emo.�
Eric Humphrev upita: �Pretpostavimo da izdr�imo do srijede i da tada zapo�nemo s
isklju�enjima. To je pet dana od danas, i to bi moralo dati ljudima dovoljno
vremena da se pripreme.�
Nakon razgovora, slo�ili su se za srijedu.
�Smjesta �u sazvati konferenciju za novinare�, re�e Teresa Van Buren, a onda se
obrati Nimu: �Mo�e� li biti slobodan za jedan sat?�
On kimne: �Mogu.�
Ostatak dana protekao je u istom ludom ritmu.
Usred sve �urbe oko dono�enja odluka i sastanaka, Nim je odgodio svoj namjeravani
poziv Karen, i tek kasno poslije podne u petak na�ao vremena da joj telefonira.
Najprije je odgovorila Josie, a onda se javila Karen. Znao je da �e na glavi, imali
lagani obru� sa slu�alicama i mikrofonom, koji su joj pomo�u mikro-pre-kida�a kraj
glave omogu�ivali da upotrijebi telefon bez tu�e pomo�i ako �eli. U dogovoru s
telefonskom kompanijom, Karen je imala izravnu vezu s telefonistom na centrali koji
bi joj onda nazvao bilo koji broj koji je �eljela.
�Karen�, re�e Nim, �zovem zbog tvojeg oca. Provjerio sam da li postoji i�ta �to bih
ja mogao u�initi, i saznao da ne postoji ni�ta. Ono �to se doga�a oti�lo je
predaleko.� Dodao je nadaju�i se da ne�e zvu�ati obi�no. ��ao mi je.�
�I meni�, re�e Karen i on osjeti njenu poti�tenost. �Ali zahvalna sam ti, Nimrode,
�to si poku�ao.�
�Jedini savjet koji ti mogu dati jest da tvoj otac na�e dobrog odvjetnika�, re�e
joj.
Nastane ti�ina, a onda ona upita: �Zar je zaista tako lo�e?�
�inilo se da nema smisla lagati. �Da, bojim se da jest.� Nim odlu�i da ne prenese
izjavu Harrvja Londona da �e se za nekoliko dana podi�i kriminalna optu�ba, te da
GSP&L kompanija misli da je time izgubila oko dvije stotine i trideset tisu�a
dolara. Obje te vijesti saznat �e se dovoljno rano.
��udno je to�, re�e Karen, ��to sam ja uvijek mislila da je tata najpo�tenija osoba
koju poznajem.�
�Dakle, ne �elim izmi�ljati isprike za tvog oca; to ne mogu�, re�e Nim. �Ali,
mislim da postoje pritisci koji imaju �udne utjecaje na ljude. U svakom slu�aju,
uvjeren sam da �e sud ma �to bio razlog za �to je on u�inio, uzeti to u
razmatranje.�
�Ali nije to morao u�initi, u tome je tragedija. Oh, da, ja sam u�ivala u posebnim
stvarima koje su mi ro-
ditelji omogu�ili novcem, uklju�uju�i i Humperdincka. Ali mogla sam i bez njih.�
Nim nije osje�ao potrebu da ka�e Karen da je njen otac o�ito u tome vidio na�in
kako da malo iskupi svoj osje�aj krivnje, i da je to prihvatio. To je ne�to o �emu
�e psiholozi, ili sud, ili jedni i drugi, morati govoriti i odlu�iti. Umjesto toga,
Nim je upita: �Jo� uvijek ima� Humperdincka?�
�Da. Ma �to se doga�alo, jo� mi nisu oduzeli Humperdincka.�
�Drago mi je, jer �e ti kombi trebati slijede�e sedmice.� Nastavi otkrivaju�i joj
novi plan kliznih isklju�enja koji �e se po�eti provoditi slijede�e srijede. �U
tvom �e podru�ju struja biti isklju�ena u tri sata poslije podne, i bit �e
isklju�ena najmanje tri sata. Prema tome, da se osigura�, trebalo bi da negdje
tokom jutra ode� u bolnicu Redvvood Grove.�
�Josie �e me odvesti�, re�e Karen.
�Ako do�e do ikakve promjene, nazvat �u te�, re�e joj Nim. �Kasnije �emo tako�er
razgovarati o ostalim isklju�enjima. On, usput, provjerio sam u kakvom je stanju
generator u bolnici Redwood Grove. U dobrom je stanju, i tank mu je pun goriva.�
�To je zaista prekrasno, da se netko tako za tebe brine�, re�e Karen s bljeskom
svoje nekada�nje vedrine.
15. POGLAVLJE
�Ja zaista vjerujem�, primijeti Ruth Goldman okre�u�i nedjeljno izdanje Chronicle
Westa, �da ljudi po�inju spoznavati stvarno stanje u elektri�noj krizi.�
�Da su slu�ali tatu, uvidjeli bi to i ranije�, izjavi Benjy.
Ostalo troje � Ruth, Nim i Leah se nasmiju.
�Hvala. Cijenim odanost�, re�e Nim.
�Osobito sada kad ti je osvijetlan obraz�, doda Leah.
�Hej�, re�e joj Ruth, �taj tvoj rje�nik se pobolj�ao!�
Leah se zarumeni od zadovoljstva.
Bila je nedjelja ujutro, i cijela se obitelj sakupila u Ruthinoj i Nimovoj spava�oj
sobi. Ruth je jo� uvijek
bila u krevetu, po�to je zavr�ila doru�ak koji su joj donijeli na poslu�avniku. Nim
je rano ustao i svima pripremio po�irana jaja na pljeskavicama, najdra�e jelo
cijele obitelji.
Prije dva dana Ruth je doletjela iz New Yorka nakon drugog posjeta Sloan-
Ketteringovu institutu gdje je bila na lije�enju. Bila je blijeda kad je do�la, pa
i sada, a pod o�ima je imala velike tamne podo�njake. Priznala je da je osje�ala
bol kao popratnu pojavu lije�enja, kao i prvi put, i bilo je o�ito da je umorna.
Jo� je uvijek bilo previ�e rano da bi se znali rezultati lije�enja, i morat �e se
vratiti za tri sedmice. Ruth je veselo izjavila da su lije�nici s kojima je
razgovarala bili �puni nade.�
Nim ju je obavijestio o predstoje�im kliznim isklju�enjima, te da �e ih od
slijede�e srijede i njihov dom osjetiti.
Svojstveno za Ruth, ona je primijetila: �Nema problema. Planirat �emo unaprijed i
nekako �emo se sna�i.�
Rachel, Ruthina majka, dolazit �e neko vrijeme, nekoliko puta sedmi�no da im
pomogne u ku�i te da omogu�i Ruth da se odmara.
�Poslu�ajte ovo.� Ruth okrene Chronicle West na uvodnu stranicu i zapo�ne glasno
�itati.
BITKA ZA ENERGIJU
Ove novine, koje poku�avaju biti po�tene i iskrene u svojim ocjenama, priznaju da
su promijenile mi�ljenje u nekim stavovima koje su ranije iznijele.
Mi smo, poput mnogih drugih, bili protivnici pove�anog razvoja nuklearnih elek-
trocentrala. Zbog brige oko zaga�enja �ovjekove okoline slo�ili smo se s opozicijom
protiv izgradnje termoelektrana na ugljen. Podr�avali smo o�uvanje divljine zajedno
s grupama koje su se protivile izgradnji novih brana za hidroelektrane jer bi one
mogle u-groziti divlje �ivotinje, osobito ribe. Izra�avali Smo �umniIA. u.
nnrnvrinnnvt i7ornrlviie
novih geotermalnih centrala, boje�i se da bi one mogle dovesti u opasnost privredu
ve� poznatih, turisti�kih podru�ja.
Ne ispri�avamo se zbog tih stavova. Oni su predstavljali, i jo� uvijek
predstavljaju na�e uvjerenje u odre�enim podru�jima.
Ali, razmotriv�i to pitanje u cjelini, moramo se � da ostanemo po�teni � slo�iti s
kalifornijskim elektrokompanijama koje tvrde da su im ruke bile vezane dok smo mi
od njih zahtijevali ono �to nam oni sada ne mogu dati.
Umjesto da smo tu i tamo pristali na kompromis, kao �to bi moralo �initi dru�tvo
koje daje i uzima, rekli smo �NE� gotovo svemu.
Sjetimo se toga kad nam slijede�e srijede nestane struje.
Mo�da zavre�ujemo ono �to sada dobivamo. Bilo da to zavre�ujemo ili ne, do�lo je
vrijeme da preispitamo neke stare naz.ore, svoje i tu�e.
�Evo vidite!� re�e Ruth odlo�iv�i novine. ��to vi svi mislite o tome?�
Benjy re�e: �Mislim da su trebali spomenuti tatu.� Ruth ispru�i ruku i s ljubavlju
mu promrsi kosu. �To je lijep �lanak�, re�e Nim. �Na �alost, to je sve. Osim toga,
pet godina je u zaka�njenju.�
�Ba� me briga�, re�e Ruth. �Mislim da bih morala za to mariti, ali ne marim. Upravo
sada zanima me samo to da sam kod ku�e i da vas sve volim.�
Poslije podne, iako je bila nedjelja, Nim ode u glavnu zgradu GSP&L kompanije, u
svoj ured. Mnogo je toga trebalo u�initi i donijeti mnoge odluke. Na neki na�in, s
kliznim isklju�enjima koja �e po�eti za samo tri dana, kompanija je stupala na
novo, nepoznato podru�je. Kao �to je glavni dispe�er rekao kad je Nim navratio u
Centar za kontrolu energije: �Pretpostavimo da �e sve te�i glatko i, koliko to
ovisi o nama, u�init �emo sye �tQ,jmo�.emo, daJto tako i bude. Ali uviiek �ostoii
faktor �N� za neo�ekivano, gospodine Goldman. Pre�esto sam vidio taj �avolski �N�
kako razdrma stvari, a da bih mogao vjerovati da se ne�e pojaviti bilo gdje u bilo
kojem trenutku.�
�Ve� smo imali sasvim dovoljno neo�ekivanih doga�aja�, naglasi Nim.
�Uvijek ima mjesta za jo� jedan, ponekad i dva, gospodine�, veselo primijeti
dispe�er. �U svakom slu�aju, tako ja to vidim.�
Na putu ku�i, Nim je razmi�ljao o slijede�oj sedmici i dispe�erovu faktoru �N�.
Sat ili dva nakon �to je Nim oti�ao ku�i, Georgos Archambault se smiono otputio iz
svog stana u predjelu North Castlea. Sada, kad je dan njegove akcije � utorak � bio
tako blizu, Georgos je bio nervozniji i razdra�ljiviji nego ikada otkako se
sakrivao. Osje�ao je da ga netko prati ili promatra na svakom uglu i u svakoj
sjeni. Ali, bila je to samo njegova ma�ta. Bez neprilika nabavio je hranu kupuju�i
u trgovini delikatesnom robom. Kupio je dovoljno do odlaska u centralu La Mission,
u utorak nave�er.
Tako�er je kupio i nedjeljne novine, i na povratku ku�i ubacio je u po�tanski
sandu�i� svoj odgovor na onu glupu potro�a�ku anketu koju je provodila Golden State
Piss and Lickspittle kompanija. Pred sandu�i�em Georgos se kratko vrijeme kolebao,
pitaju�i se da li da po�alje tu anketu ili ne. Ali, vidjev�i da je nedjeljna po�ta
ve� otposlana te da se sandu�i� ne�e prazniti prije sredine jutra u ponedjeljak, on
ubaci svoju omotnicu.
16. POGLAVLJE
Govore�i relativno, ponedjeljak je pro�ao bez doga�aja. Utorak, u ranim jutarnjim
satima, ve� nije.
I priroda, kao da se u tim te�kim vremenima urotila protiv GSP&L kompanije, dodala
je i svoj napad na geotermi�ko polje kompanije u planinama pokrajine
Duboko u zemlji, ispod �Starog desperada�, vrutka koji je jednom neobuzdano
provalio i nikada nije sasvim ukro�en, novo uleknu�e stijena i zemlje ispod
povr�ine oslobodilo je nove geotermi�ke pare pod golemim pritiskom. Para je �iknula
na povr�inu snagom dvadesetak lokomotiva. Tada, u spektakularnom prizoru, koji je
bio dostojan Danteova �Pakla�, vru�i mulj, kamenje i stijenje bili su izba�eni
visoko u zrak apo-kalipti�kom snagom.
U skladu s drugim prirodnim zakonom, to�nije ��to ide gore, mora do�i i dolje�,
tone blata pale su na �irokom podru�ju geotermi�kog polja.
Bila je prava sre�a �to se provala dogodila u dva sata ujutro kad je na poslu bila
samo �a�ica ljudi i svi su bili u zaklonu. Zato nije bilo ni ranjenih ni poginulih,
�to bi bilo neizbje�no da se je vrutak provalio danju.
Ali predio geotermi�kog polja gdje su se nalazile u-klopne stanice i transformatori
bio je manje sretan. Taj je dio bio prekriven dubokim mokrim blatom kao i pokrajnje
linije dalekovoda. Blato je vodi� elektriciteta. Zato je do�lo do kratkog spoja, i
smjesta se prekinulo pritjecanje elektri�ne energije iz generatora po-kretanih
gcotermi�kom parom u transmisioni sistem GSP&L kompanije.
Nije u�injena nikakva velika ni trajna �teta. Samo je trebalo obaviti, golem posao
�i��enja koji �e potrajati dva dana. �to se ti�e �Starog desperada�, kad je njegov
napadaj zlo�e zavr�io, on se vratio svojim povremenim, bezopasnim otpu�tanjima
suvi�ka pare, poput �ajnika u kojem vrije voda.
Ali �etrdeset i osam sati, dok se ne zavr�i �i��enje, GSP&L kompanija ne�e dobivati
sedam stotina tisu�a kilovati iz svog ina�e sigurnog geotermalnog izvora, i morat
�e prona�i tu koli�inu negdje drugdje. Jedini na�in kako se to moglo posti�i, bilo
je uklju�ivanje vi�e generatora na naftni pogon u sistem opskrbe, a na taj �e se
na�in dragocjene kompanijine zalihe jo� vi�e, neo�ekivano smanjiti.
Jo� je jedan upitnik visio nad operacijom predvi�enom za utorak.
Zbog godi�njeg doba, neuobi�ajeno velik broj od vi�e od dvije stotine kompanijinih
generatora bio je izvan pogona, na redovHom jodr�avanju, kao pripremala
ljeto kada je potro�nja energije na vrhuncu. Zato �e, s neo�ekivanim gubitkom Big
Lila prije �etiri dana, i geo-termalne centrale sada, potpuni kapacitet svih
kompanijinih generatora � bez obzira na nesta�icu nafte � biti znatno smanjen
tijekom slijede�a dva dana.
Nim je saznao za nezgodu u geotermalnoj centrali i vjerojatnu nesta�icu energije
pri dolasku na posao u utorak.
Prva mu je pomisao bila: kako je to nevjerojatno da se upleo dispe�erov faktor �N�
� neo�ekivano � upravo kao �to je on bio predvidio. Slijede�a mu je pomisao bila da
dok se geotermalna centrala ne uklju�i ponovno u sistem, GSP&L kompanija ne�e mo�i
podnijeti i prihvatiti jo� jedan �N� faktor.
Ta ga spoznaja natjera da odlu�i telefonirati Karcn Sloan prije nego zapo�ne
raditi.
�Karen�, re�e Nim kad se ona javila. �Ti si uredila da ode� u bolnicu Redwood Grove
sutra, zar ne?�
�Da�, odgovori ona. �Bit �u tamo mnogo prije nego se isklju�i struja poslije
podne.�
�Vi�e bih volio da ode� danas. Mo�e� li?�
�Da, naravno, Nimrod. Ali za�to?�
�Imamo nekoliko problema � neke od njih nismo o�ekivali � i moglo bi se dogoditi da
do�e do nepredvi�enog nestanka struje. To se mo�da ne�e dogoditi, zapravo,
vjerojatno ne�e, ali bio bih mirniji kad bi ti bila u bolnici kraj onog generatora
u pripremi.�
�Misli� da bi trebalo da idem sada?�
�Pa, prili�no skoro. To je samo oprez za dugo unaprijed.�
�U redu�, re�e Karen, �Josie je ovdje pa �emo se spremiti. I, Nimrod ...�
�Da?�
�Glas ti zvu�i umorno.�
�I jesam�, prizna. �Mislim da smo svi mi ovdje u-morni. U posljednje vrijeme to nam
nije ba� najbolje razdoblje.�
��uvaj se�, re�e mu ona. �I, Nimrod, dragi... bog te blagoslovio!�
Nakon �to je spustio slu�alicu, Nim se sjeti jo� ne�ega i aazove ;broi svoie ku�e.
Ruth se iavi. Re�e ioi
o �Starom desperadu�, prekidu energije iz geotermalne centrale i svojim sumnjama u
kapacitet kompanije.
Ona suosje�ajno re�e: �Kao da se sve doga�a u isto vrijeme.�
�Mislim da je to tako u �ivotu. U svakom slu�aju, sa svim tim i s kliznim
isklju�enjima koja zapo�inju sutra, mislim da je bolje da ve�eras ne dolazim ku�i.
Spavat �u na poljskom le�aju u uredu.�
�Razumijem�, re�e Ruth. �Ali svakako se malo odmori i sjeti se da te djeca i ja
trebamo jo� dugo vremena.�
Obe�ao je da �e u�initi oboje.
Specijalna grupa slu�benika koja je sastavljena da pregleda takozvanu potro�a�ku
anketu u predjelu North Castlea, bila je potpuno raspodijeljena prije dvije
sedmice. Podrumska soba u glavnoj zgradi GSP&L kompanije kamo su najprije
pritjecali odgovori na anketu, sada se upotrebljavala za druge svrhe.
Povremeno, nekoliko ispunjenih upitnika bi doluta-lo u ured. Nekih dana bilo ih je
jedan ili dva, nekih ni jedan.
Iz sobe za raspodjelu po�te poslali bi one upitnike koji bi sada stigli starijoj
tajnici u Odsjeku za odnose s javno��u, Elsie Young. Ona je bila �lan specijalne
grupe, ali se ve� davno vratila na svoj redoviti posao. Upitnici bi, u posebnoj
omotnici s pla�enom po�tarinom, bili stavljeni na njen stol, a ona bi ih, kad bi
imala vremena i bila za to raspolo�ena, otvarala i pregledavala, jo� ih uvijek
uspore�uju�i s primjerkom rukopisa Georgosa Archambaulta iz njegova dnevnika.
Gospo�ica Young se nadala da �e te proklete stvari prestati stizati. Mislila je da
je to dosadno, gubitak vremena i prekid u mnogo zanimljivijem poslu.
U utorak, sredinom jutra, gospo�ica Young primijetila je da je u njenoj ko�arici s
prispjelom po�tom jedna posebna omotnica potro�a�ke ankete. Kurir joj je ostavio tu
omotnicu zajedno s �itavom gomilom dopisa iz ureda. Odlu�i da najprije rije�i
uredske dopise.
Nekoliko sekundi nakon �to je Karen zavr�ila razgovor sJStimom i prekinula vezu
dotaknuv�i glavomjni:
kro-prekida� telefona, sjetila se ne�ega �to mu je zaboravila re�i.
Ona i Josie su bile odlu�ile da tog jutra odu u kupovinu. Bi li trebalo i�i u
kupovinu i zatim u bolnicu Redwood Grove, ili bi trebalo odgoditi kupovinu i i�i
smjesta u bolnicu?
Karen je bila u napasti da ponovno nazove Nima i upita ga za savjet, a tada,
sjetiv�i se umora u njegovu glasu i pritiska pod kojim mora da je radio, odlu�i da
sama donese odluku.
�to je on ono rekao o mogu�em nestanku struje prije planiranog isklju�enja sutra?
�To se mo�da ne�e dogoditi, zapravo, vjerojatno ne�e...� I Kasnije: �To je samo
oprez za dugo unaprijed�.
Dakle... o�ito! Pametno bi bilo najprije i�i u kupovinu, ne�to �to su obje, i Karen
i Josie, rado �inile. Tada �e se na kratko vrijeme vratiti ovamo, i onda krenuti u
bolnicu Redvvood Grove. Jo� uvijek mogu tamo sti�i rano poslije podne, a mo�da i
ranije.
�Josie, draga�, vikne Karen u smjeru kuhinje. �Upravo me nazvao Nimrod, i ako do�e�
ovamo, re�i �u ti o na�im novim planovima.�
Geoigos Archambault posjedovao je izvjestan �ivotinjski nagon za opasnost. U
pro�losti taj ga je nagon dobro slu�io, te se nau�io oslanjati na njega.
Blizu podneva, dok je nemirno hodao po stanu u North Castleu, taj ga je nagon
upozorio da mu je opasnost blizu.
Klju�no je pitanje bilo: ho�e li poslu�ati taj nagon i uz veliku opasnost smjesta
krenuti prema centrali La Mission gdje je namjeravao razoriti crpke za hla�enje?
Ili �e zanemariti nagon i ostati tu do mraka, pa onda krenuti kako je najprije
planirao?
Drugo pitanje: da li je taj njegov nagon bio sada zaista stvaran, ili je to bio
proizvod pove�ane nervoze?
Georgos nije bio siguran dok je u sebi raspravljao upotrebljavaju�i argumente za i
protiv.
Namjeravao je posljednji dio puta do centrale La Mission prije�i ispod vode. Zbog
toga, ako bi bez opasnosti moeao do�i do riieke i dosta blizu centrale, za-
ronio bi, i vjerojatnost da bi ga primijetili, �ak i za danjeg svjetla, bila je
vrlo mala. Zapravo, dnevno svjetlo koje se probija kroz vodu, pomoglo bi mu da
lak�e na�e mjesto ulaza nego u potpunom mraku.
Ali, mo�e li spustiti �amac u vodu i ukrcati se u nj sa svom ronila�kom opremom a
da ga nitko ne primijeti? Iako je mjesto koje je izabrao za spu�tanje �amca � nekih
pola milje od centrale La Mission � obi�no bilo pusto, uvijek je postojala
mogu�nost da netko bude tamo, osobito tijekom dana, i da ga vidi. Georgos je
procijenio da je taj dio opasnosti dosta velik.
Zaista velika opasnost � u�asna � bila je danju voziti VW kombi iz predjela North
Castlea i onda jo� pedeset milja do centrale La Mission. Opis kombija i, bez
sumnje, broj registarskih tablica, imala je policija, svi uredi �erifa i prometna
policija na auto-putu. Ako ga primijete, ne postoji na�in kako bi mogao izbje�i
potjeri. Me�utim, pro�lo je ve� osam sedmica otkako je dan opis, i svinje su ga
mogle zaboraviti, ili biti nepa�ljive. Jo� mu je ne�to i�lo u prilog: na cesti se
je moglo vidjeti mnogo otrcanih VW kombija, i jedan vi�e ne�e pobuditi pa�nju.
Pa ipak, Georgos je procijenio prvi dio svoje misije kao veliku opasnost ako ga
sada zapo�ne.
Nastavio je kora�ati i pretresati, a onda se iznenada, odlu�i. Povjerovat �e svojem
nagonu o opasnosti. Odluka je bila � krenuti!
Georgos smjesta napusti stan i krene u gara�u uz stan. Tamo zapo�ne ono �to je
namjeravao u�initi te ve�eri � pa�ljivo provjeravati svoju opremu prije odlaska.
�urio se jer je stalno osje�ao opasnost.
17. POGLAVLJE
�Imate telefonski poziv, gospo�o Van Buren�, re�e konobarica, �i re�eno mi je da
vam ka�em da je va�no.�
�Svi misle da je njihov poziv va�an, a naj�e��e su potpuno u krivu�, mrmljala je
direktorica Odsjeka za odnose s javno��u.
Ali ustala je od stola u restoranu za vi�e slu�benike GSP&L kompanije gdje je
objedovala zajedno s J. Ericom Humphrevjem i Nimom Goldmanom i krenula prema
telefonu koji je bio vani.
Minutu ili dvije kasnije vrati se, a o�i su joj sjale od uzbu�enja. �Dobili smo
jedan ispunjen upitnik one potro�a�ke ankete, a rukopis se podudara s rukopisom
Georgosa Archambaulta. Jedna je slaboumnica na tome sjedila cijelo jutro u mom
Odsjeku. Kasnije �u joj o�itati bukvicu, ali sada je na putu u kompjutorski centar,
zajedno s tim upitnikom. Rekla sam joj da �emo se tamo sresti.�
�Zovni Sharlett�, re�e Eric Humphrev di�u�i se od stola. �Reci joj da ostavi
objed.� Nekoliko stolova dalje mogli su vidjeti izvr�nu potpredsjednicu financija.
Dok je Teresa Van Buren i�la po nju, Nim iza�e i nazove Harrvja Londona. �ef
Odsjeka za za�titu vlasni�tva bio je u svom uredu i kad je �uo �to se doga�a, rekao
je da �e i on do�i u kompjutorski centar.
Nim je znao da je Oscar O'Brien, jedini preostali �lan �grupe za razmi�ljanje�, bio
tog dana izvan grada.
Ostalima � predsjedniku, Sharlett Underhill i Tere-si Van Buren � pridru�io se kod
dizala pred blagovaonicom.
Pro�li su uobi�ajene formalnosti osiguranja pri ulasku u centar. Sada se �etvorka
koja je prekinula ru�ak, zajedno s Harrvjem Londonom, skupila oko stola dok je
Teresa Van Buren otvarala omotnicu potro�a�ke ankete i fotografiju primjerka
rukopisa, koje joj je prije nekoliko minuta pru�ila izgr�ena Elsie Young.
Eric Humphrev bio je taj koji je izrekao ono �to su svi o�ito vidjeli. �Nema
nikakve sumnje da je to isti rukopis. Nema apsolutno nikakve sumnje.�
�ak da je i bilo sumnje, ono �to je bilo napisano bio je o�it znak raspoznavanja.
Teroristi koje vi samouvjereno nazivate bezna�ajnima, kukavicama i neznalicama,
nisu ni jedno od toga. Oni su va�ni, pametni i po�rtvovni junaci. Vi ste neznalice
i zlo�ina�ki izrabljiva�i naroda. Pravda �e vas pobijediti. Upozoravam vas da �e
biti krvi i smrti...
�Za�to mu je, do �avola, trebalo tako dugo?� re�e Harry London nikome posebno.
Sharlett Underhill ispru�i ruku: �Daj to meni.�
Van Burenova joj pru�i upitnik a �efica financija ga odnese do prijenosnog �crnog
svjetla� koje je Nim vidio kako radi prilikom ranijeg posjeta centru. Gospo�a
Underhill upali svjetlo i pridr�i upitnik ispod njega. Na vrhu papira pojavi se
broj �9386�.
Ona ih povede do kompjutorskog terminala � plo�e s tipkama sa slovima i brojkama i
katodne cijevi � ekrana � i sjedne za stol.
Gospo�a Underhill najprije otkuca svoju osobnu �ifru: 44SHAUND. (Bila je to njena
dob i rije� sastavljena od njena dva imena.)
Ekran smjesta zasvijetli i na njemu se pojave rije�i: SPREMNO, UBACI PITANJE.
Ona otkuca ime projekta � ANKETA U NORTH CASTLEU � zatim tajnu �ifru, koju je znala
samo ona i jo� jedna osoba, a koja �e dati �eljeni podatak. Rije�i: ANKETA U NORTH
CASTLEU pojavile su se na ekranu, tajna �ifra nije � bio je to kompjutorov oprez da
je ne bi i netko drugi mogao vidjeti i zapamtiti.
Kompjutor je smjesta signalizirao: UBACI BROJ UPITNIKA!
Sharlett Underhill otipka: 9386.
Na ekranu se pojavi:
OWEN GRAINGER 12 WEXHAM RD., APT. E
Zatim je slijedilo ime grada i broj po�tanske �ifre. �Imam ga�, re�e Harry London.
On je ve� tr�ao prema telefonu.
Malo vi�e nego jedan sat nakon toga, Harry London je osobno izvijestio Erica
Humphreyja i Nima koji su bili u predsjednikovu uredu.
�Archambault je uhvatio maglu�, re�e London. �Da je barem ta �ena otvorila omotnicu
jutros kad je stigla ...�
Humphrey o�tro odgovori: �Od uzajamnog optu�ivanja ne�emo imati nikakve koristi.
�to je policija na�la na toj adresi?�
�Topli trag, gospodine. Prema rije�ima susjeda, �ovjek kojeg su tamo povremeno
vi�ali, odvezao se u VW kombiju pola sata prije nego je policija do�la u stan.
Policija je svima poslala radio-obavijest o kombiju i ku�a je stavljena pod nadzor
za slu�aj da se vrati. �Ali�, London slegne ramenima, �taj im se momak Archambault
ve� prije provukao kroz prste.�
�Mora da postaje pomalo o�ajan�, re�e Nim.
Eric Humphrey kimne: �I ja sam to mislio.� Malo razmisli, a onda re�e Nimu: ��elim
da se smjesta po�alje upozorenje svim na�im direktorima i slu�bama sigurnosti u
centralama. Daj im izvje�taj �to se dogodilo, opis Archambaulta i opis kombija koji
vozi. Upozori na�e ljude da pove�aju budnost i da smjesta jave ako bilo �to
sumnjivo ili neuobi�ajeno primijete. Mi smo ve� bili cilj napada tog �ovjeka. Mo�da
se odlu�i da nas ponovno napadne.�
�Smjesta �u to otposlati�, re�e Nim dok se pitao: Zar nema kraja doga�ajima koji se
mogu odigrati u samo jednom danu?
Georgos je mumljao tihu melodiju i mislio kako mu je danas sre�a sklona.
Ve� je vozio sat i �etvrt i nalazio se gotovo na mjestu, blizu centrale La Mission,
gdje je namjeravao spustiti svoj �amac u vodu. O�ito, njegov VW kombi nije privukao
nikakvu pa�nju � djelomice i zbog toga �to je pa�ljivo vozio, pridr�avaju�i se svih
prometnih propisa i ograni�enja brzina. Tako�er je izbjegavao auto--ceste gdje je
postojala ve�a mogu�nost da se sretne s prometnom policijom.
Sada se probijao po�ljun�anom cestom, a njegov je prvi cilj bio udaljen manje od
jedne milje.
Prije nekoliko trenutaka na�as je uhvatio bljesak rijeke Coyote kroz grmlje i
drve�e koje ju je ovdje okru�ivalo. Na mjestu, koje je izabrao, rijeka je bila
�iroka i uskoro je mogao vidjeti njen ve�i dio. Zaustavio se na mjestu gdje je
zavr�avala po�ljun�ana cesta, nekih trideset jardi od obale rijeke.
Na Georgosovo olak�anje, na vidiku nije bilo drugih vozila ni ljudi.
Dok je istovarivao �amac i ostalu opremu nose�i je do obale u pola tuceta kratkih
�etnji, raslo je njegovo uzbu�enje i osje�aj ushi�enja.
Nakon toga izvadio je �amac iz omota i napuhao ga sisaljkom koja je bila u paketu.
To je pro�lo bez problema. Zatim ga je gurnuo u vodu i zavezao za drvo, a zatim je
svu opremu prenio u nj. Imao je bocu s komprimiranim zrakom � dovoljno za
jednosatni boravak pod vodom � regulator, masku za lice, peraje, cijev za disanje
ako bi bio blizu povr�ine, baterijsku svjetiljku za podvodnu upotrebu, mre�asti
pojas, balon koji je mogao napuhnuti kapsulom plina CCh kako bi mogao plutati
usprkos te�ini koju je nosio, hidrauli�ki reza� metala i �kare za �eli�nu mre�u.
Posljednje, Georgos je u �amac utovario cilindri�ne Tovex bombe. Ponio ih je osam,
a svaka je te�ila pet funti, i pri�vrstit �e ih za svoj mre�asti pojas. Georgos je
odlu�io da je osam bombi sve �to je mogao ponijeti. Ponijeti vi�e bilo bi izazivati
nesre�u. Prema tome, osam �e bombi raznijeti osam od jedanaest vodenih crpki �
stavljaju�i ve�inu, ako i ne sva �etiri generatora koji su bili u upotrebi u
centrali La Mission, izvan pogona.
Peti generator u centrali bio je onaj koji su zvali Big Lil. Georgosu je donekle
bilo �ao kad je u nedjeljnim novinama pro�itao da je Big Lil ve� bio onemogu�en te
da �e trebati nekoliko mjeseci da ga poprave. Pa, mo�da �e im nakon dana�njeg dana
trebati jo� nekoliko mjeseci.
Kada je sve bilo u �amcu i u�vr��eno, Georgos koji je ve� skinuo odje�u i obukao se
u ronila�ko odijelo, odvezao je �amac i sam se popeo u nj. �amac se smjesta otisnuo
od obale i po�eo polako spu�tati nizvodno. U njemu je bilo i malo veslo, i Georgos
ga upotrijebi.
Dan je bio sun�an i topao, i u ostalim prilikama, izlet niz rijeku bio bi ugodan.
Ali on sada nije imao vremena za u�ivanje.
Odr�avaju�i se dosta blizu obale, stalno je gledao ne bi li primijetio kakve ljude.
Do sada jo� nije vidio nikoga. Daleko niz rijeku bilo je nekoliko �amaca, ali bili
su predaleko da bi ga mogli vidjeti.
Za manje od deset minuta mogao je pred sobom vidjeti centralu La Mission s njenim
visokim dimnjaci-
ma i velikom, funkcionalno izgra�enom zgradom u kojoj su se nalazili generatori,
turbine i kotlovi za zagrijavanje vode. Za slijede�ih pet minuta mislio je da je
dovoljno blizu i odveslao je prema obali. Tamo je na�ao malu uvalu s plitkom vodom.
Do�av�i do pli�aka, iza�ao je iz �amca, i gacaju�i pred njim dovukao ga do obale,
gdje ga je jo� jednom privezao za stablo.
Sada je na sebe pri�vrstio bocu s komprimiranim zrakom, masku, cijev za disanje,
pojas i peraje i ostatak tereta. Kad je sve bilo na svom mjestu, po posljednji je
put pogledao oko sebe, uklju�io zrak i odgacao prema sredini rijeke. Nekoliko
trenutaka kasnije do�ao je u duboku vodu i po�eo plivati deset stopa pod povr�inom.
Ve� je primijetio svoj cilj � centralinu crpnu stanicu, duga�ku, nisku betonsku
zgradu koja se protezala u rijeku.
Georgos je znao da crpna stanica ima dvije razine. U jednoj, koja je bila iznad
rijeke i u koju se moglo do�i iz ostalog dijela centrale, bili su smje�teni
elektromotori koji su pokretali crpke. U drugoj � uglavnom ispod vode � nalazile su
se same crpke. On je namjeravao prodrijeti u tu drugu razinu.
Na putu do centrale, Georgos je dva puta izronio kako bi provjerio svoj polo�aj, a
tada bi se brzo vratio pod vodu da ostane nevidljiv. Uskoro je njegovo napredovanje
bilo zaustavljeno betonskim zidom � stigao je do crpne stanice. Opipavaju�i zid
kretao se polako naprijed, tra�e�i �eljeznu re�etku kroz koju �e morati prerezati
sebi put. Gotovo istog trenutka, do tog mjesta dovede ga snaga vodene struje.
Svrha re�etke bila je da sprije�i ulazak velikih objekata zajedno s vodom za
hla�enje do crpki i njihovo o�te�enje. Iza re�etke bio je vodoravno postavljen
cilindar od �eli�ne mre�e. Taj je cilindar zaustavljao manje predmete, i povremeno
su ga okretali kako bi se o�istio.
Georgos zapo�ne raditi na re�etki svojim hidrauli�kim reza�em � �vrstim alatom
otprilike osamnaest in�a duljine koji su rado upotrebljavali lovci na podvodno
blago. Uskoro je otvorio veliki krug i razmaknuo �eli�ne �ipke. Odrezani dio
re�etke potone na rije�no dno. Nije mu bilo te�ko vidjeti �to radi. Odozgo je pro-
diralo obilno dnevno svjetlo. ___
Sada je bio na redu cilindar od metalne mre�e. Georgos je znao da �e najprije
morati prerezati vanjski dio cilindra, u�i u nj i prerezati drugi dio kako bi mogao
u�i u unutarnji rezervoar pred crpkama. Udaljenost izme�u dvije rupe � promjer
cilindra � bio je oko deset stopa.
Zapo�ne rezati �karama za mre�u � manjim alatom od hidrauli�nog reza�a � koje su mu
�icom bile pri�vr��ene za pojas. Nakon nekoliko minuta jo� je jedna rupa bila
prerezana. Georgos odmakne odrezani dio mre�e i pa�ljivo se uvu�e kroz rupu, paze�i
da mu se ni jedan dio opreme ne zadere na dijelovima koji su ostali. Otplivav�i
naprijed, zapo�ne rezati mre�u na drugom kraju cilindra. Uskoro i ovdje proreze
rupu i pro�e kroz nju.
Sada je bio potpuno u rezervoaru za crpke. Uz svjetlo koje se probijalo kroz otvore
u podu crpne stanice iznad njega, mogao je vidjeti obris prve crpke, to�no pred
sobom.
Georgos se nije bojao da �e ga crpke uvu�i zajedno s vodom. Prou�avaju�i ud�benike,
nau�io je da bi mu se to moglo dogoditi samo ako zaroni duboko, a to nije
namjeravao.
Upotrijebiv�i baterijsku svjetiljku, zapo�ne tra�iti mjesto na ku�i�tu � osjeti
neki pokret iza sebe i okrene se. Bilo je dovoljno svjetla da bi vidio kako se mre-
�asti cilindar kroz koji je u�ao, i koji je onda mirovao, sada okre�e, stalno i
jednoliko.
Glavni nadzornik centrale La Mission bio je bistar mlad in�enjer Bob Ostrander. Bio
je drugi po rangu iza glavnog nadzornika Danielija kada su Danieli, Wal-ter Talbot
i jo� dvojica poginuli od eksplozije bombe �to su je postavili Prijatelji slobode
pro�le godine u srpnju. Tada je bio o�te�en generator Big Lil.
Bob Ostrander, ambiciozan i smion, �elio je unapre�enje, ali ne na na�in kako je do
njega do�ao. Danieli mu je bio dobar prijatelj i skladno su zajedno radili. Njihove
su supruge bile jednako bliske, a djeca su im se jo� uvijek me�usobno posje�ivala.
Zbog na�ina na koji je poginuo Danieli, Bob Ostrander je jo� uvijek osje�ao �estoki
bijes prema svim teroristima a osobito prema pogre�no nazvanim Prijateljima
slobode.
Zbog toga, kad su u utorak rano poslije podne teleksom dobili poruku s upozorenjem
da bi Georgos Archambault, vo�a Prijatelja slobode i glavni osumnji�eni za
pro�logodi�nji napad na Big Lil, ponovno mogao napasti postrojenje GSP&L kompanije,
Bob Ostrander i svi njegovi slu�benici stavili su se u stanje krajnje pripravnosti.
Na njegov nalog cijela centrala La Mission je smjesta pretra�ena da se vidi da
mo�da netko nepozvan nije u�ao. Kada nisu u centrali prona�li nikoga, pa�nja je
usmjerena prema van, prema okolini centrale. Patrole od dvojice ljudi morale su
stalno obilaziti vanjsku ogradu centrale, i walkie-talkiejem smjesta obavijestiti
ako bi primijetile bilo kakvu neuobi�ajenu aktivnost ili znak da je netko prodro u
krug centrale, �uvari na vratima dobili su upute da nikoga, osim slu�benika
kompanije, ne smiju pustiti unutra bez dozvole glavnog nadzornika.
Bob Ostrander je telefonirao i �erifu i saznao da je i on dobio obavijest o
Georgosu Archambaultu i VW kombiju koji je vozio.
Na Ostranderov nagovor, �erif je uputio dvoja patrolna kola da pretra�e ceste u
podru�ju blizu centrale La Mission ne bi li vidjeli opisani kombi.
Manje od pola sata nakon Ostranderovog telefonskog poziva � u dva i trideset pet
poslije podne � �erif ga je izvijestio da je VW kombi, za koji su sigurni da je
Archambaultov, na�en napu�ten kraj rijeke Coyote, pola milje uzvodno od centrale.
Nedaleko od kombija prona�ena je sisaljka i paket koji je bez sumnje sadr�avao
gumeni �amac za napuhavanje. �erifovi ljudi su sada intenzivno tra�ili
Archambaulta. Jedan zamjenik �erifa �e se uskoro pojaviti na rijeci u vlastitom
motornom �amcu.
Ostrander je smjesta oslobodio nekoliko slu�benika od drugih zadu�enja i poslao ih
da patroliraju obalom rijeke te da daju znak za uzbunu �im primijete bilo kakav
�amac.
Glavni je nadzornik ostao uz svoj stol koji je postao centar za izmjenu
komunikacija.
Desetak minuta kasnije �erif je ponovno telefonirao. Upravo je radiom primio
obavijest da je u uvali za koju su obojica znala^ iza predbre�ja kraj centrale.
prona�en napu�teni gumeni �amac bez ikoga u njemu. ��ini se kao da je momak do�ao
na obalu i planira u�i u centralu kroz va�u ogradu�, re�e �erif. �Svi moji ljudi
koji su sada na poslu, nalaze se tamo pretra�uju�i okolinu, i ja sam dolazim. Ne
brinite! Imamo ga u klopci.�
Spustiv�i slu�alicu, Bob Ostrander nije bio tako samouvjeren kao �erif. U
prija�njim prilikama, vo�a Prijatelja slobode dokazao je da je zloban i domi�ljat.
Ulaziti kroz ogradu, osobito po danu, nije imalo smisla. Iznenada, kad mu je
sinulo, Ostrander glasno re�e: �Scuba oprema! Zato mu je trebao �amac. Kurvin sin
dolazi ispod vode! Dolazi u zgradu s crpkama!�
Tr�e�i napusti svoj ured.
Nadglednik stra�e bio je jedan od onih koji su patrolirali obalom rijeke. Sti�u�i u
�urbi, Ostrander ga upita: �Jeste li i�ta vidjeli?�
�Ni�ta.�
�Do�ite sa mnom.� Krenuli su prema zgradi s crpkama. Hodaju�i, Ostrander je
objasnio svoju teoriju o podvodnom napadu.
Na prednjem izbo�enju zgrade, tamo gdje se ona protezala u rijeku, bio je otvoren
put. Nadzornik centrale se zaputi onuda. U sredini tog puta bila su metalna
vrata�ca kroz koja se mogao vidjeti mre�asti cilindar kroz koji je voda prolazila
na putu u unutarnji rezervoar. Dvojica mu�karaca otvore vrata�ca i nagnu se
naprijed gledaju�i dolje. Ispod sebe su mogli vidjeti vrh cilindra. �inilo se da
nije ni�ta druga�iji nego ina�e.
Ostrander re�e nadgledniku: �U�ite u zgradu i polako pokrenite cilindar.� Postojao
je elektri�ni mehanizam kojim se cilindar mogao pokrenuti iz zgrade s crpkama i iz
glavne kontrolne sobe.
Nekoliko trenutaka kasnije mre�asti cilindar se zapo�ne okretati. Gotovo istog
trenutka Ostrander je vidio prvu veliku rupu u prerezanoj mre�i. Ostao je gdje je
bio, promatraju�i cilindar koji se okretao. Kad je vidio drugu rupu, njegova su
strahovanja bila potvr�ena. Dotr�av�i u zgradu s crpkama viknuo je: �Do�ao je
unutra! Neka se cilindar i dalje okre�e!�
U najmanju ruku, pomislio je, sprije�it �e Archam-baultov izlazak.
Njegov mozak in�enjera bio je potpuno hladnokrvan. Zaustavio se, svjestan toga da
treba donijeti brze odluke, pa ipak je sebi dao dovoljno vremena da svjesno
promisli, pa�ljivo procjenjuju�i mogu�nosti.
Negdje ispod mjesta gdje je sada stajao, plivao je Archambault, bez sumnje s jednom
ili vi�e bombi. Na �to �e uperiti svoj napad? Postojala su dva mogu�a cilja. Jedan
su bile crpke, a drugi kondenzatori jo� dalje u centrali.
Ako raznese crpke, to bi bilo dovoljno �tete. To bi moglo isklju�iti sve generatore
centrale La Mission na nekoliko mjeseci. Ali bomba me�u kondenzatorima bila bi
mnogo gora. Da ih ponovno izgrade moglo je potrajati i godinu dana.
Bob Ostrander znao je ne�to o eksplozivima. U�io je o njima studiraju�i tehniku, a
i kasnije. Dinamitna bomba od pet funti, ne ve�a od hljeba kruha, mogla je pro�i
kroz crpke i do�i do kondenzatora. Mo�da je Archambault pustio takvu bombu, ili se
sprema to u�initi. Trebalo mu je samo da navije satni mehanizam i da je spusti u
vodu, a ona �e sama na�i put kroz crpke do kondenzatora.
Kondenzatori se moraju za�tititi. Da se to u�ini, zna�ilo je da se cijela centrala
mora isklju�iti. Sada.
U zgradi s crpkama postojao je telefon na zidu. Bob Ostrander do�e do njega i
nazove broj 11, glavnu kontrolnu sobu.
Za�uje se zvuk telefona kad zvoni, a onda onaj klik kad se podigne slu�alica.
�Glavni operater.�
�Ovdje Ostrander. �elim da zako�ite sve generatore i zaustavite protok vode.�
Reakcija je bila trenutna, operater je prosvjedovao: �Raznijet �ete sigurnosne
diskove. Osim toga, trebalo bi upozoriti Energetski kontrolni...�
�Prokletstvo! Ne prepiri se sa mnom!� Ostrander je �vrsto dr�ao telefon i vikao
znaju�i da svakog trenutka eksplozija mo�e raznijeti zgradu s crpkama ili
kondenzatore. �Znam �to radim. Zako�i generatore! Sada!�
Georgos nije ni�ta znao o onome �to se doga�alo iznad njega. Budu�i da se mre�asti
cilindar nastavljao oki'etati. iedino �to ie znao. bilo ie da mu ie odrezan
uzmak. Zapravo nije ni o�ekivao da �e mo�i pobje�i. Od po�etka svoje misije znao je
da su mu mogu�nosti da pre�ivi vrlo malene. Ali nije �elio umrijeti ovdje u-nutra.
Ne na taj na�in. Uhva�en u klopku...
U sve ve�oj panici je mislio: mo�da �e se cilindar zaustaviti. Tada bi mogao
izrezati jo� dvije rupe. Naglo se okrene da bi ga pogledao.
Istog trenutka dok se okretao, njegove �kare za mre�u koje su mu svinutom �icom
bile pri�vr��ene za pojas, otkva�e se i po�nu tonuti. �vor se odvezao ...
�kare su bile �ute zato da bi ih lak�e mogao vidjeti. Mogao ih je vidjeti kako
padaju ...
Instinktivno, Georgos se naglo okrene, lupne nogama i zaroni u dubinu slijede�i
odbljesak �utoga. Ruke su mu bile ispru�ene. Gotovo ih je dohvatio.
Tada osjeti iznenadnu struju vode i shvati da je oti�ao preduboko i da ga usisava
crpka. Poku�a se vratiti. Prekasno! Voda ga je potpuno zahvatila i dr�ala.
Otvori usta poku�av�i viknuti i ispadne mu dio cijevi za zrak koji je dr�ao u
ustima. Voda mu napuni plu�a. A tada su ga zahvatile sedam in�a duga�ke o�trice
pogonskih lopatica crpke i isjekle ga na komadi�e.
I boca za komprimirani zrak bila je isje�ena. Bombe, koje nisu spojene s okida�em i
zbog toga ne�kodljive, pro�le su kroz crpke.
Svega nekoliko sekundi kasnije, sve su crpke usporile rad i kona�no se zaustavile.
U glavnoj kontrolnoj sobi, glavni operater koji je upravo pritisnuo �etiri crvena
dugmeta, jedno za drugim, svako na svojoj konzoli, bio je sretan �to to nije
spadalo u njegovu odgovornost. Mladi Ostrander �e morati prokleto dobro objasniti
za�to je bez upozorenja dao isklju�iti generatore 1, 2, 3 i 4 centrale La Mission,
jer oni su proizvodili tri milijuna dvije stotine tisu�a kilovati. A da se ni�ta ne
ka�e o tome da su svi sigurnosni diskovi turbina popucali te �e trebati osam sati
da ih poprave.
Dok je u dnevnik rada upisivao vrijeme � 3,02 poslije podne � direktan telefon
spojen s Energetskim kontrolnim centrom po�ne zvoniti. Kad je glavni operater digao
slu�alicu, jedan ga glas upita: ��to se, do �avola, doga�a? Isklju�ili ste cijeli
sistem!� .,.,.�,, ,,,.,^
Bob Ostrander nije ni trenutka sumnjao da je njegova odluka da isklju�i sve
generatore bila ispravna. Nije predvidio nikakvih pote�ko�a da je obrani.
Prsnu�e diskova u turbinama � koji su ionako bili sigurnosni ure�aji � bila je mala
cijena za spa�avanje kondenzatora.
Odmah po�to je dao upute da se isklju�e svi generatori, Ostrander i nadglednik
stra�e napuste zgradu s crpkama da bi pregledali kondenzatore. Gotovo istog
trenutka primijete niz metalnih predmeta � cilindri�nih bombi. Ne znaju�i da li su
opasne ili bezopasne, dva ih mu�karca pokupe, otr�e s njima do rijeke i bace ih u
nju.
Sada, vrativ�i se do kondenzatora, i jo� jednom pogledav�i oko sebe, Ostrander je
imao vremena primijetiti da se do sada jo� ni�ta nije dogodilo u zgradi s crpkama.
Vjerojatno je Archambault bio jo� uvijek dolje i mogao je napraviti �tetu, iako je
bilo mogu�e da ga je mre�asti cilindar koji se okretao, od toga nakratko odvratio.
Ostrander odlu�i da se vrati u zgradu s crpkama te da razmisli �to bi zatim trebalo
u�initi.
Kad je ve� htio krenuti, primijeti da su se na kondenzatoru natalo�ili neki
komadi�i ne�ega, �to je vjerojatno pro�lo kroz crpke. Gledao je jedan takav komadi�
i sagnuo se da ga podigne, a onda zastane. Bob Ostrander proguta slinu i povrati.
Bila je to ljudska �aka s neobi�nim mrljama.
18. POGLAVLJE
Gospode! Kako je brzo pro�lo vrijeme. Karen je bila zaprepa�tena vidjev�i da je ve�
dobrano pro�lo dva sata poslije podne.
�inilo joj se da je jedva pro�lo malo vremena otkako je obe�ala Nimrodu da �e oti�i
u bolnicu Redvvood Grove, a ipak, pro�lo je nekoliko sati. Naravno, kupuju�i su
potro�ile vi�e vremena nego su planirale � ali zar to nije uvijek tako? Ali, ona je
vrlo jeftino kupila lijepu haljinu, par cipela, razli�ite potrep�tine za pisanje
koje su joj trebale, i ogrlicu od kristalnih zrnaca koja joj je zapela za oko.
Ogrlica, koja na. srej�u nije bi-
la skupa, bit �e prikladan dar za njenu sestru. Dat �e joj to za ro�endan, koji
nije bio daleko. Tada je Josie imala popis stvari koje su morale kupiti u
parfimeriji, a na to su, naravno, potro�ile jo� vremena. Ali �itava je kupovina
bila uspje�na i Karen je u njoj u�ivala. Sve su kupili u �arenom nadsvo�enom
prolazu, svega dva bloka udaljenom od njenog stana. Jo� jedna prednost tog
nadsvo�enog trgova�kog prolaza bila je u tome �to je Karen mogla do tamo oti�i
izravno u kolicima, kojima je sama upravljala, �to je ona vi�e voljela.
Jedno nije trebalo danas kupiti � hranu, jer �e Karen boraviti u bolnici za vrijeme
isklju�enja elektri�ne struje. �inilo se kao da �e ti njeni posjeti bolnici postati
�esti dok se ne razjasni sva ta zbrka oko nafte sa zemljama OPEC-a. Iskreno se
nadala da �e se ubrzo razjasniti.
Nije sebi dopustila da mnogo razmi�lja o vremenu koje �e morati provesti u bolnici,
ali znala je da �e joj mnogo manjkati to �to ne�e biti u svom stanu. Bolnica je
umirivala, osobito sada, sa svojim sigurnim izvorom elektri�ne struje. Pa ipak,
bila je to dosta spartanska ustanova, a �to se ti�e hrane � ah, hrana!
Bolni�ka hrana je bila jo� jedan razlog za�to su kasnile.
Josie je predlo�ila, a Karen se slo�ila, da bi bilo mnogo ugodnije kad bi
objedovale kod ku�e u stanu, prije nego odu u bolnicu. Ionako, bi ru�ak u bolnici
Red-wood Grove vjerojatno ve� pro�ao kad bi one stigle tamo. Tako, kad su se nakon
kupovanja vratile u stan, Josie je i�la spremiti ru�ak za njih dvije, a Karen je
nastavila pisati pjesmu koju je namjeravala poslati Nimrodu.
Sada, nakon ru�ka, Josie je bila zaposlena stavljaju�i u kov�eg stvari koje �e
Karen trebati u bolnici.
U iznenadnoj navali nje�nosti, Karen re�e: �Josde, kako si ti draga, draga osoba!
Tako mnogo radi�, nikada se ne tu�i�, i daje� mi daleko vi�e nego ti ja ikada mogu
vratiti.�
�Daje� mi dovoljno ve� samim time �to sam s tobom�, odgovori Josie ne di�u�i pogled
i nastavljaju�i slagati stvari u kov�eg. Karen je znala da otvoreno iskazivanje
osje�aja zbunjuje njenu doma�icu-pomo�ni-cu, ali se ne dade smesti.,. .
.....
�Josie, prestani s tim i do�i ovamo. �elim te poljubiti.�
Josie do�e sa stidljivim osmijehom.
�Zagrli me�, re�e Karen. Kad je Josie to u�inila, Karen je poljubi i re�e: �Draga
Josie, tako te mnogo volim.�
�I ja volim tebe�, re�e Josie, oslobodi se zagrljaja i vrati se spremanju.
Kad je zavr�ila, re�e: �Sad smo spremne. Idem dolje i dovest �u Humperdincka pred
vrata. Ho�e� li biti u redu ako te ostavim samu?�
�Naravno. Dok tebe nema, obavit �u jedan telefonski razgovor.�
Josie joj stavi telefonski ure�aj na glavu. Tada, minutu ili dvije kasnije, Karen
za�uje da Josie odlazi i da se zatvaraju vrata stana.
Karen glavom dotakne mikro-prekida�. U slu�alici za�uje zvuk telefona, a zatim
glas: �Ovdje telefonist. Mogu li vam pomo�i?�
�Halo, ja sam spojena na neautomatsku centralu. Ho�ete li me, molim vas, spojiti?�
Najprije dade broj svoga telefona, a zatim broj koji je �eljela nazvati � ku�u
svojih roditelja.
�Trenutak.� Za�uje se niz kratkih zvukova, a zatim zvuk telefona koji zvoni. Karen
je �ekala da se netko javi � kao i obi�no, na drugo ili tre�e zvonjenje � ali, na
njeno iznena�enje, nitko se ne javi. Karen je razgovarala s majkom rano tog jutra i
znala je da se majka, Henrietta Sloan, ne osje�a dobro te nije namjeravala toga
dana i�i na posao, niti bilo kamo izlaziti.
Karen pomisli: telefonist je vjerojatno nazvao pogre�an broj.
Prekine vezu glavom dotaknuv�i mikro-prekida� i poku�a ponovno. I opet zvonjenje
bez prestanka. I opet se nitko nije javio.
Karen poku�a drugi broj � Cvnthijin. I opet zvonjenje bez prestanka, ali bez
odgovora.
Neuobi�ajeno, Karen osjeti nejasnu tjeskobu. Rijetko je bila sama u stanu, a u onih
nekoliko prilika kad je bila, �eljela ie .biti..u.dodiru. &.nekim putem telefona.
Kad je rekla Josie da mo�e oti�i, u�inila je to bez razmi�ljanja. Sad po�eli da joj
to barem nije rekla.
Upravo tog trenutka ugasi se nekoliko svjetiljaka koje su bile upaljene u stanu,
klima-ure�aj se zaustavi, i Karen osjeti lagani prekid u ritmu dok se njen
respirator prckap�ao iz struje u zgradi na akumulator.
Sa zaprepa�tenjem, Karen se sjeti ne�ega �to su i ona i Josie previdjele.
Akumulator na njenim kolicima koji se za vrijeme izlaska u kupovinu dobrano
istro�io, trebalo je zamijeniti odmah po povratku u stan. Umjesto toga, Josie je
kolica uklju�ila u zidnu uti�nicu, a akumulator stavila da se puni. Me�utim,
akumulatoru je trebalo najmanje �est sati da se napuni onoliko koliko je bilo
potro�eno. Bio je uklju�en samo jedan sat, a sada, kad je nestalo struje, prestalo
je i punjenje.
S desne strane Kareninih kolica stajao je rezervni, potpuno napunjen akumulator,
koji je bio prire�en za uklju�ivanje prije nego Karen krene u bolnicu. Karen ga je
vidjela, ali nije bilo na�ina kako bi ga ona sama mogla uklju�iti.
Nadala se da �e se struja vratiti za nekoliko minuta. I vi�e nego ikada, nadala se
da �e se Josie brzo vratiti.
Karen odlu�i telefonirati Nimrodu. Kao da se ono nepredvi�eno, ali, kako je on
rekao, �mogu�e� i �udaljeno� isklju�enje struje ipak dogodilo.
Ali kad je glavom dotakla mikro-prekida�, sve �to je �ula bilo je na vrpci
snimljena obavijest: �Sve su linije zauzete. Molimo vas, prekinite vezu i nazovite
kasnije.�
Poku�ala je ponovno: �Ovo je snimljena ...�
Jo� jednom. Isti rezultat.
Karen je znala, jer je jednom to pro�itala, da telefonske linije postanu zagu�ene
kad god se dogodi da �iroko podru�je ostane bez struje, jer vi�e ljudi nego �to
telefonska mre�a mo�e podnijeti, poku�ava telefonirati. Mnogi tako�er nazivaju
centralu poku�avaju�i doznati �to se doga�a, tako da je ote�ano i uspostavljanje
veze s centralom.
Ona se po�ne zaista zabrinjavati. Gdje je Josie? Za�to je nema tako dugo? i za�to
nije ku�epazitelj, Jimi-ni, do�ao vidjeti da li je sve u redu s njom, kako je to
uvijek �inio kad bi se dogodilo ne�tp_nesYakida�nje2.
Iako to Karen nije mogla znati, cijela kombinacija raznih doga�aja pridonijela je
njenom neugodnom polo�aju.
U deset �etrdeset pet, kad su se Karen i Josie spremale da odu u kupovinu, uhap�en
je Luther Sloan i optu�en s ukupno �esnaest optu�bi, sve krivi�na djela prema �lanu
6930. kalif orni jskog krivi�nog zakonika, koji se odnosi posebno na kra�u plina.
Od tog trenutka, Henrietta Sloan, zaprepa�tena, o-�ajna, bez ikakvog iskustva u
takvom slu�aju, poku�avala je urediti da se njen suprug pusti uz jam�evinu. Malo
prije podneva, telefonirala je starijoj k�eri Cyn-thiji, tra�e�i pomo�. Cvnthija
zamoli susjedu da se pobrine za dijete koje je �ivjelo s njom, te da ga prihvati
kad do�e iz �kole, a ona sama ode da se sastane s majkom. Cvnthijin suprug je radio
i ne�e do�i ku�i prije ve�eri.
Dok je Karen poku�avala nazvati majku i sestru, one su obje neprestano hodale
izme�u ureda gdje se odre�uje jam�evina i zatvora gdje je Luther Sloan bio
zatvoren.
Bile su u odjelu za posjetioce zatvora kad je nestalo struje, ali one to nisu
primijetile. Zatvor je imao svoj generator za slu�aj potrebe, i iako su �arulje
zatrepe-rile, za kratko su vrijeme ponovno gorjele kad se generator automatski
uklju�io.
Svega nekoliko minuta prije toga, Henrietta Sloan i Cvnthia su razgovarale o tome
bi li nazvale Karen, ali su odustale ne �ele�i je uznemiriti.
Ni jedna od dviju �ena, kao ni Luther Sloan, ne�e ni�ta doznati o nestanku
elektri�ne struje jo� slijede�a dva sata, kad �e se kona�no urediti pitanje
jam�evine te �e sve troje zajedno napustiti zatvor.
Nekoliko minuta prije nego je nestalo svjetla u Ka-reninom stanu i prije nego su se
respirator i kolica u-klju�ila u akumulator, Bob Ostrander je vikao glavnom
operateru u centrali La Mission: �Zako�i generatore! Sada!�
Kad je operater to u�inio, prenosni sistem GSP&L kompanije ostao ie. bez
UDOZorenia. bez tri miliiuna i
dvije stotine tisu�a kilovati, a sve se to dogodilo u vrijeme kad je kompanija
radila sa slabom zalihom vru�eg svibanjskog poslijepodneva, kad je optere�enje bilo
neuobi�ajeno visoko zbog velike upotrebe klimatiza-cionih ure�aja.
Posljedica: kompjutor koji je pratio situaciju, uvidjev�i da je sada bilo premalo
struje da zadovolji sve potrebe, istog je trenutka ukop�ao prekida�e na visoko-
volta�noj mre�i i tako isklju�io velik dio sistema GSP&L kompanije.
Zgrada u kojoj se nalazi Karenin stan, bila je u jednom od pogo�enih podru�ja.
Josie i ku�epazitelj Jiminv bili su zarobljeni u ku�nom dizalu i pani�no su vikali
poku�avaju�i privu�i pa�nju.
Nakon �to je Josie napustila Karen, brzim je koracima oti�la do servisne stanice u
blizini, gdje je Hum-perdinck bio parkiran preko no�i. Zakupnik je poznavao Karen i
dopustio je da kombi bude tamo besplatno parkiran. Josie je trebalo manje od deset
minuta da podigne kombi i doveze ga pred ulaz u zgradu, gdje �e se Karenina kolica
lako ukrcati.
Sme�uran stari ku�epazitelj popravljao je boju na ulazu kad se vratila Josie. On
upita: �Kako je na�a djevojka Karen?�
�Dobro�, odgovori Josie, a zatim mu ispri�a o tome da odlaze u bolnicu Redvvood
Grove zbog isklju�enja struje planiranog za sutra. �uv�i to, on odlo�i boju i
ki�icu i re�e da �e oti�i u stan da vidi mo�e li joj �ime pomo�i.
U dizalu, Jiminv pritisne dugme za �esti kat, i oni se po�nu uspinjali. Bili su
izme�u tre�eg i �etvrtog kata kad se dizalo zaustavilo i u njemu nestalo svjetla.
Na polici je postojala baterijska svjetiljka za slu�aj nu�de, i Jiminv je dohvati i
upali. U njenom slabom svjetlu, on pritisne svako dugme koje je mogao vidjeti, ali
se ni�ta nije dogodilo.
Uskoro zatim, oboje je po�elo vikati u pomo�.
Sad su ve� vikali dvadeset minuta bez ikakvog odgovora.
Na stropu dizala nalazila su se mala vrata koja su se otvarala Drema �ore. ali ie
obnie i Tn�ip i Timimr
bilo niskog rasta, i �ak stoje�i jedno drugome na ramenima � �to su poku�ali
nekoliko puta � jedva su ih mogli malo pomaknuti, ali nisu imali nikakvih izgleda
da bi se mogli izvu�i kroz njih. �ak da su i uspjeli, bilo je malo vjerojatno da bi
se mogli izvu�i iz otvora za dizalo.
Prije dosta vremena Josie se sjetila na Karenin ispra�njen akumulator, zbog �ega su
njeni povici bili jo� o�ajniji, i uskoro su joj suze potekle niz lice, a glas joj
je postajao sve hrapaviji.
Iako to onda nisu znali, Josie i Jiminv ostat �e u dizalu gotovo tri sata, dok
zgrada ponovno ne dobije struju.
Telefonska �e kompanija kasnije izjaviti da je jedan sat nakon �to je nestalo
struje, potra�nja za njenim uslugama bila kao nikada do tada iako su njeni
generatori za slu�aj nu�de radili za vrijeme isklju�enja. Tisu�e poziva nije
spojeno, a mnogi koji su htjeli razgovarati s telefonistima na centrali, nisu to
mogli.
Nim Goldman, pod pritiskom s nekoliko fronta zbog iznenadnog nestanka struje,
nakratko je pomislio na Karen i s olak�anjem se sjetio kako je pristala rano jutros
da ode u bolnicu Redvvood Grove. Odlu�i da �e je kasnije, kad se ovdje u kompaniji
stvari malo smire, nazvati u bolnicu.
Karen je sada bila blijeda od straha i znojila se.
Sada je ve� znala da se ne�to ozbiljno dogodilo �to je sprije�ilo Josie da se vrati
u stan.
Ponovno i ponovno je poku�avala telefonirati. Jedino �to je �ula, jo� je uvijek bio
snimljen glas. Razmi�ljala je da li da pokrene kolica i udari u ulazna vrata stana
nadaju�i se da bi netko mogao prolaziti i �uti je. Ali da uop�e pokrene kolica, to
bi zna�ilo jo� br�e tro�enje ono malo struje �to je ostalo u akumulatoru. Karen je
znala, iz iskustva i prora�unav�i sve, da akumulator ne mo�e vi�e dugo trajati �ak
niti da napaja samo njen respirator.
Zapravo, u njenom akumulatoru jedva da je bilo struje dovoljno za �etvrt sata. Kad
su se vratile iz ku-
povine, njegova je snaga bila oslabljena vi�e nego je Karen pretpostavljala. Karen,
�ija vjera nije nikada bila jaka, zapo�ne moliti.
Molila je Boga i Isusa Krista da po�alju Josie, ili Jiminvja, ili njene roditelje,
ili Cvnthiju ili Nimroda, ili nekoga � bilo koga!
�Bo�e, moraju samo spojiti taj drugi akumulator. Ovaj, tu dolje. Isuse, bilo tko to
mo�e u�initi. Ja im mogu re�i kako se to radi. Oh, molim, Bo�e! Molim te!�
Jo� je uvijek molila kad je osjetila da je njen respirator usporio, disanje joj je
postalo polagano i nedovoljno.
U panici, ponovno poku�a telefonirati. �Ovo je snimljena obavijest. Sve su linije
zauzete. Molimo vas prekinite vezu i...�
Zujalica visokog tona, koja je bila pri�vr��ena na respirator, a kao pogonsko
sredstvo imala poput nov�i�a malu �eliju kadmija, zazuji upozorenje da �e se
respirator zaustaviti. Karen, koja je polako gubila svijest, �ula je taj zvuk
nejasno, kao da dolazi iz velike daljine.
Dok je zijevala nastoje�i udahnuti zrak koji nije mogla bez pomo�i respiratora,
njena je ko�a najprije po-crvenjela, a zatim poplavjela jer je postajala cijano-
ti�na. O�i joj se izbulje. Usta su joj se otvarala i zatvarala. Tada, kad je zrak
potpuno prestao dolaziti, ona se ugu�i; velika bol zahvati joj grudni ko�.
Uskoro, na sre�u, akumulator prestane raditi, a zajedno s njim i Karen �ivjeti.
Upravo prije smrti, glava joj padne na stranu, dotakne mikro-prekida� i za�uje se
glas: �Ovdje telefonist. Mogu li vam pomo�i?�
19. POGLAVLJE
Bilo je to nekako kao da ponovno prikazuju stari film, pomisli Nim dok je
sakupljenim novinarima, u-klju�uju�i i radio i TV-ekipe, obja�njavao �to se
dogodilo u centrali La Mission �to je prouzro�ilo ovaj posljednji prekid elektri�ne
struje.
Sje�ao se i pitao se: zar je to sve zaista bilo prije svega deset mjeseci kad je
bomba o�tetila generator
Big Lil, a Walter Talbot i ostali poginuli, te kad je pro�loga ljeta struja bila
prekinuta? Toliko se toga dogodilo u me�uvremenu, da se �inilo da je pro�lo vi�e
vremena.
Nim je bio svjestan dana�nje razlike. Bila je u odnosu novinara danas, u usporedbi
s njihovim odnosom prije deset mjeseci.
Danas, �inilo se da postoji stvarna svijest o problemima s kojima se suo�ava GSP&L
kompanija, za �to prije nije bilo razumijevanja.
�Gospodine Goldman�, upita novinar iz Oakland Tri-bunea, �ako dobijete zeleno
svjetlo za izgradnju centrala koje su vam potrebne, koliko �e trebati vremena da se
nadoknadi izgubljeno?�
�Deset godina�, odgovori Nim. �Oh, da, ako budemo imali zaista brz program, mo�da
osam. Ali, treba nam mnogo dozvola i dopu�tenja prije nego mo�emo samo i zapo�eti.
Do sada ni jedna nije na vidiku.�
Do�ao je ovamo, na konferenciju za novinstvo na galerije za posjetioce u
Energetskom kontrolnom centru, na zahtjev Terese Van Buren, kratko vrijeme nakon
isklju�ivanja preostalih generatora u centrali La Mission i nestanka elektri�ne
struje. Nim je prvi put osjetio da ne�to nije u redu kad su se svjetla u njegovom
uredu na brzinu ugasila i ponovno upalila. Bilo je to zbog toga �to je posebna
mre�a �titila glavni ured kompanije i vitalne ure�aje poput Energetskog kontrolnog
centra od gubitka struje.
Pogodiv�i da ne�to nije u redu, Nim smjesta ode u Energetski kontrolni centar, gdje
ga je Ray Paulsen, koji je stigao malo prije njega, obavijestio �to se dogodilo.
�Ostrander je postupio ispravno, i ja �u ga u tome podr�ati�, re�e Paulsen. �Da sam
ja bio tamo, i ja bih u�inio isto.�
�U redu, Ray�, prihvati Nim. �Kad budem govorio s novinarima, zauzet �u taj stav.�
�Mo�e� im re�i jo� ne�to�, re�e Paulsen. �Reci im da �emo svi dobiti struju za tri
sata, ili i manje. I do sutra, generatori 1, 2, 3 i 4 u centrali La Mission �e biti
ponovno uklju�eni, kao i svi geotermalni generatori.�
�Hvala. Re�i �u im to.�
Primijetilo se, pomisli Nim, da je pod pritiskom doga�aja, neprijateljstvo izme�u
njega i Rava Paulsena nekako ishlapjele Mo�da je to bilo zato �to su obojica bila
previ�e zaposlena a da bi imali vremena i za to.
Sada, na konferenciji za novinare, Nancy Molineaux upita: �Da li to mijenja ikoje
od planiranih isklju�enja?�
�Ne�, odgovori Nim. �Morat �emo s njima zapo�eti sutra kao �to smo i planirali, i
nastaviti svakog dana.�
Predstavnik Sacramento Beeja upita: �Ho�ete li ih mo�i ograni�iti na samo tri sata?
�
�To je malo vjerojatno�, re�e Nim. �Kako se smanjuju na�e zalihe nafte, tako �emo
morati produljiti isklju�enja struje � vjerojatno na �est sati dnevno.�
Netko tiho zazvi�di.
Novinar s televizije upita: �Jeste li �uli da je bilo nekih pobuna � demonstracija
protiv .protivnika'�?
�Jesam, �uo sam. I mislim da to nikome ne poma�e, uklju�iv�i i nas.�
Demonstracije su bile pro�le ve�eri. Nim je o njima �itao jutros. Kamenje je ba�eno
na prozore Sequoia kluba i antinuklearne lige. Demonstranti, koji su sebe nazivali
�Obi�ni Gra�anin Joe�, sukobili su se na oba mjesta s policijom i nekoliko ih je
bilo uhap�eno. Kasnije su ih pustili bez optu�nice.
Kako se moglo predvidjeti, do�i �e do daljnjih pobuna i demonstracija, vjerojatno
�irom cijele zemlje, kako je rastao broj nezaposlenih zbog smanjenja energije.
U svemu tome, biv�i kriti�ari i protivnici GSP&L kompanije bili su neobi�no tihi.
Kona�no, na kraju konferencije, netko upita: �Gospodine Goldman, �to vi mo�ete
savjetovati ljudima?�
Sa slabim smije�kom on odgovori: �Isklju�ite sve �to vam nije neophodno potrebno da
pre�ivite.�
Otprilike dva sata kasnije, oko �est sati poslije podne, Nim se vratio u svoj ured.
On re�e Vicki koja je radila dokasna � to je polako prelazilo u naviku: �Nazovite
bolnicu Redwood Grove i zamolite da vas spoje s gospo�icom Sloan.�
Nekoliko minuta kasnije ona ga nazove: �Bolnica ka�e da kod njih nije prijavljena
ni jedna gospo�ica Sloan.�
Iznena�en, on upita: �Jesu li sigurni?�
�Zamolila sam ih da provjere, i dva puta su provjeravali.�
�Tada je poku�ajte nazvati kod ku�e.� Znao je da Vicki ima broj njenog stana, iako
mu je bilo te�ko povjerovati da Karen nije oti�la iz stana u bolnicu.
Ovaj put, umjesto da ga nazove, Vicki otvori vrata njegovog ureda, i ozbiljna lica
re�e: �Gospodine Goldman, mislim da biste vi morali preuzeti taj poziv.�
Iznena�en, on podigne slu�alicu. �Jesi li ti, Karen?�
Glas koji se gu�io re�e: �Nimrod, Cvnthia na telefonu. Karen je mrtva.�
�Zar ne mo�emo i�i br�e?� Nim upita voza�a.
��inim sve �to mogu, gospodine Goldman.� Voza�ev glas bio je prijekoran. �Velik je
promet i vi�e ljudi na ulicama nego obi�no.�
Nim je naredio da ga kompanijin auto s voza�em pri�eka pred glavnim ulazom, radije
nego da gubi vrijeme podi�u�i svoj Fiat i da sam vozi. Tr�e�i je stigao i voza�u
dao adresu Kareninog stana. Sada su bila na putu tamo.
Nimove su misli bile zbrkane. Nije dobio nikakvih pojedinosti od Cvnthije osim
golih �injenica da je nestanak struje kriv za Kareninu smrt. Nim se ve� okriv-
ljavao �to nije bio dosljedan � �to nije ranije provjerio je li Karen oti�la u
bolnicu Redvvood Grove.
Iako je znao da je bilo prekasno, izgarao je od nestrpljivosti da �to prije stigne.
Da skrene misli, gledaju�i kroz prozor automobila na ulice u sumraku koji se
spu�tao, razmi�ljao je o onome �to mu je voza� upravo rekao. Zaista je na ulicama
bilo mnogo vi�e ljudi nego obi�no. Nim se sjeti da je �itao kako su ljudi u New
Yorku za vrijeme velikog prekida struje jatimice izlazili na vilice, ali kad su ih
pitali za�to, mali broj ih je znao odgovoriti. Mo�da su, instinktivno, u nesre�i
tra�ili dru�tvo susjeda.
Ostali su, naravno, iza�li na ulice New Yorka da plja�kaju, pale i kr�e zakon.
Mo�da �e se tokom vremena, to jedno i drugo doga�ati i ovdje. �,_.,.�_..
Bez obzira na to da li �e se to dogoditi ili ne, Nim pomisli, jedno je sigurno �
na�in �ivota se osjetno mijenjao, i promijenit �e se jo� i vi�e.
Gradska svjetla su ili ve� bila zapaljena, ili su se palila. Uskoro �e i nekoliko
preostalih d�epova � podru�ja bez struje � dobiti natrag struju i upaliti i svoja
svjetla.
Do sutra.
I prekosutra.
A nakon toga, tko zna kako �e dugotrajna i kako drasti�na biti promjena uobi�ajenog
na�ina �ivota?
�Stigli smo, gospodine Goldman�, re�e voza�. Bili su pred stambenom zgradom gdje je
stanovala Karen.
�Molim vas, pri�ekajte me�, re�e Nim.
�Ne mo�ete u�i�, re�e Cvnthia. �Ne sada. Previ�e je stra�no.�
Ona je iza�la u hodnik kad je Nim stigao do stana i za sobom je zatvorila vrata.
Kratko vrijeme dok su vrata bila otvorena, Nim je �uo nekoga kako histeri�no pla�e
� zvu�alo je kao glas Henriette Sloan � i jaukanje za koje je pomislio da dolazi od
Josie. Cyn-thijine su o�i bile crvene.
Cvnthia mu je rekla koliko je znala o nizu nezgoda koje su pridonijele Kareninoj
stra�noj, usamljenoj smrti. Nim zapo�ne govoriti ono �to je ve� sam pomislio o
svojoj krivnji, kad ga Cvnthia prekine.
�Ne! Bez obzira na to �to smo mi ostali u�inili ili nismo u�inili, nitko, Nimrode,
unatrag mnogo vremena, nije u�inio tako mnogo za Karen kao vi. Ona ne bi �eljela da
se vi osje�ate krivim ili da okrivljujete sebe. �ak je i ne�to ostavila za vas.
�ekajte!�
Cvnthia se vrati u stan i do�e natrag s listom modrog pisa�eg papira. �To je bilo u
Kareninom pisa�em stroju. Uvijek joj je trebalo mnogo vremena da u�ini ne�to takvo
i vjerojatno je na tome radila prije ... prije ...� Glas joj se prekine. Zatrese
glavom ne mogav-�i dovr�iti re�enicu.
�Hvala vam�, re�e Nim savijaju�i papir i stavljaju�i ga u unutarnji d�ep kaputa.
�Da li postoji i�ta �ime bih vam mogao pomo�i?�
Cvnthia odmahne glavom. �Sada ne.� Tada, kad je ve� krenuo da ode, ona ga upita:
�Nimrod, ho�u li vas jo� vidjeti?�
On se zaustavi. Bio je to �isti i jasni poziv kakvog se sje�ao otprije.
�Oh, Kriste�, re�e Nim, �Cvnthia, ne znam.�
Bilo je to prokleto, pomisli, on je �elio Cvnthiju, koja je bila topla i prekrasna
i voljna pru�iti mu ljubav. �elio ju je unato� svojoj pomirbi s Ruth, unato� tome
�to je odavno volio Ruth.
�Ako me trebate, Nimrod, znate gdje me mo�ete na�i�, re�e Cvnthia.
Okre�u�i se od nje, Nim kimne glavom.
U automobilu, vra�aju�i se u glavni ured GSP&L kompanije, Nim izvadi i rastvori
poznati Karenin modri pisa�i papir, koji mu je dala Cvnthia. Dr�e�i ga pod
svjetiljkom na stropu automobila, on pro�ita:
Moj najdra�i Nimrode, je li to tako neobi�no
Da se svjetla moraju ugasiti?
Hitra su svjetla zatajila;
Sve vatre koje su ljudi zapo�eli
Dogaraju i umiru.
Pa ipak, i svjetlo, kao i �ivot, ostaje;
Najsitniji tra�ak svjetla, upaljena lu�,
Svaki od njih sadr�ava.
�to su sadr�avali, pitao se Nim. Koju to posljednju, slatku, ljubljenu Kareninu
misao ne�e nikada saznati?
20. POGLAVLJE
Prenosni krevet donesen je u Nimovu sobu. Kad se Nim vratio u ured, bio je tamo
prire�en za spavanje � s ponjavom, jastukom i pokriva�em � kako je to tra�io.
Vicki je oti�la ku�i.
Glava mu je jo� uvijek bila ispunjena mislima na Karen. Unato�; Cvnthijinim
rije�ima, njegov je osje�aj
krivnje i dalje bio prisutan. Bila je to krivnja ne samo zbog njega samoga, nego i
zbog GSP&L kompanije koje je on bio dio, jer su je iznevjerili. U modernom �ivotu,
elektri�na je struja bila �ivotna nit � za ljude poput Karen i doslovno � i ne bi
se smjela prekinuti ni iz kojeg razloga. Pouzdanje u slu�bu bilo je iznad svega,
prva du�nost, gotovo sveto vjerovanje bilo koje javne komunalne kompanije poput
GSP&L kompanije. Pa ipak, �ivotna �e se nit prekinuti � tragi�no, �alosno, zapravo
nepotrebno � ponovno i ponovno, po�ev�i od sutra�njeg dana. Nim je bio uvjeren u to
da �e, kako se klizna isklju�enja budu nastavljala, tako dolaziti i do drugih
gubitaka i nesre�a od kojih se mnoge ne mogu predvidjeti.
Ho�e li se ikada rije�iti svog osje�aja krivice prema Karen, pitao se Nim. Mo�da s
vremenom, ali za sada jo� ne.
Nim po�eli da sada ima nekoga ovdje s kim bi mogao razgovarati, kome bi se mogao
povjeriti. Ali nije bio rekao Ruth o Karen i sada joj nije mogao re�i.
Sjedne za stol i rukama obuhvati glavu. Nakon nekog vremena znao je da mora u�initi
ne�to �to �e mu odvratiti misli od toga. Barem jedan ili dva sata.
Doga�aji dana � jedna nesre�a za drugom � sprije�ili su ga da rije�i nagomilane
papire na svom stolu. Ako ne uspije rije�iti neke od njih no�as, znao je da �e ih
sutra biti dvostruko vi�e. Kako zbog du�evnog olak�anja, tako i zbog drugih
razloga, Nim prione poslu.
Radio je desetak minuta kad za�uje telefon u prednjoj sobi. Podigne slu�alicu na
svojoj liniji.
�Kladim se�, re�e glas Terese Van Buren, �da si mislio da si za danas zavr�io rad
kao kompanijin mikrofon.�
�Kad to ve� spominje�, Tess�, odgovori joj on, �da, ta misao mi je pala na pamet.�
Direktorica za Odnose s javno��u se tiho nasmije. �Novine nikada ne spavaju, pa je
�teta to ve�a. Ovdje imam dvoje ljudi koji bi te rado vidjeli. Jedan od njih je
novinar AP-a koji ima jo� nekoliko dodatnih pitanja za nacionalni �lanak o na�im
kliznim isklju�enjima. Drugi je Nancy Molineaux, koja ne �eli re�i kojeg �avola
�eli, al^ne�jo�eî. �to jnisli� o tome?�
Nim uzdahne. �U redu, dovedi ih.�
Bilo je trenutaka, jedan je bio upravo sada, kada je �alio �to ih je iznevjerio i
napustio gospodin sudac Yale.
�Ja ne�u ostali�, re�e Teresa Van Buren nekoliko trenutaka kasnije. Predstavila je
novinara iz AP-a, starijeg mu�karca suznih o�iju i pu�a�kog ka�lja. Nancy Molineaux
je izabrala da pri�eka u vanjskom uredu dok ne zavr�i s novinarom AP-a.
Njegova su pitanja bila profesionalna i temeljita a Nimove je odgovore �r�kao
vlastitom verzijom steno-grafije na snop papira za kopije. Kad su zavr�ili, ustane
da ode i upita: �Da po�aljem lutku unutra?�
�Da, molim vas.�
Nim za�uje zatvaranje vanjskih vrata, a tada u�e Nancy.
�Zdravo!� re�e.
Kao i obi�no bila je elegantno, iako jednostavno odjevena. Ve�eras je na sebi imala
svilenu haljinu-ko-�ulju boje koralja koja je savr�eno dopunjavala njenu
besprijekornu crnu ko�u. �inilo se kao da je njeno lijepo lice visokih jagodi�nih
kostiju izgubilo ne�to � iako ne sve � od njene oholosti. Nim pomisli da je to
mo�da zato �to je od njihovog susreta u hotelu Chri-stopher Columbus i potresnih
doga�aja koji su slijedili, bila prijateljskije raspolo�ena prema njemu.
Sjedne mu nasuprot prekri�iv�i svoje duga�ke, lijepo oblikovane noge. Nim ih
letimi�no pogleda, a onda skrene pogled.
�Zdravo!� prihvati. ��to mogu za vas u�initi?�
�Evo.� Ustane i stavi pred njega na stol duga�ak, uzak komad papira. Nim vidje da
je to kopija teleprin-terske vijesti.
�Ta je pri�a upravo pukla kao grom�, re�e Nancy. �Pojavit �e se u jutarnjim
novinama. �eljeli bismo je malo razviti s nekim komentarima � va�ima na primjer �
za poslijepodnevno izdanje.�
Okrenuv�i stolac prema mjestu gdje je bilo bolje svjetlo, Nim re�e: �Dopustite da
pro�itam.�
�Bilo bi dosta te�ko komentirati ako ne pro�itate�, lijeno re�e Nancy. �Nemojte
�uriti.�
O�ima preleti preko vijesti, a onda se vrati na po�etak i pa�ljivo po�ne �itati.
WASHINGTON. D.C., 3. SVIBNJA � V DRAMATI�NOM POTEZV DA RIJE�E TEKU�U NAFTNU KRIZU,
SJEDINJENE DR�AVE CE IZDATI NOVE NOV�ANICE, KOJE �E SE ZVATI NOVI DOLAR, IMAT �E
ZLATNU PODLOGU I VRIJEDIT �E DESET SADA�NJIH DOLARA.
PREDSJEDNIK �E NAJAVITI NOVI NOVAC NA KONFERENCIJI ZA NOVINSTVO SUTRA POSLIJE
PODNE.
NEKI VA�INGTONSKI SLU�BENICI VE� SU NAZVALI NOVE NOV�ANICE �PO�TENIM DOLAROM�.
ZEMLJE OPEC-a IZVOZNICE NAFTE BIT �E ZAMOLJENE DA PRIHVATE NOVI NOVAC KAO SREDSTVO
PLA�ANJA ZA NJIHOVU NAFTU, S TIME DA �E DOGOVORITI U-SKLADIVANJE CIJENA.
PRVE REAKCIJE OPEC-a BILE SU OPREZNO POVOLJNE. ME�UTIM, SLU�BENI GOVORNIK OPEC-a,
�EIK AHMED MUSAED, IZJAVIO JE DA �E SE ZATRA�ITI NEPRISTRANI POPIS ZLATA
SJEDINJENIH DR�AVA PRIJE NEGO SE ZAKLJU�I BILO KAKAV SPORAZUM TEMELJEN NA NOVOM
DOLARU.
�MI NE�EMO I�I TAKO DALEKO DA KA�EMO DA SU SJEDINJENE DR�AVE LAGALE O SVOJIM
ZALIHAMA ZLATA�, REKAO JE VE�ERAS U PARIZU NOVINARIMA �EIK MUSAED, �ALI POSTOJE
UPORNA GOVORKANJA, KOJA NE MO�EMO LAKO ODBITI, DA TE ZALIHE NISU TAKO VELIKE KAKO
SE TO SLU�BENO TVRDI. ZBOG TOGA SE �ELIMO UVJERITI DA JE ZLATNA PODLOGA NOVOG
DOLARA STVARNA A NE IZMI�LJENA.�
O�EKUJE SE DA �E PREDSJEDNIK OBAVIJESTITI AMERIKANCE DA NOVI DOLAR MOGU DOBITI
ZAMJENOM ZA STARE U ODNOSU DESET PREMA JEDAN. U PO�ETKU �E ZAMJENA BITI
DOBROVOLJNA, ALI PREMA PRIJEDLOGU NOVOG ZAKONA, BIT �E OBAVEZNA U ROKU OD PET
GODINA. NAKON TOGA STARI �E DOLAR BITI POSTEPENO POVU�EN IZ PROMETA I IMAT �E
VRIJEDNOST SAMO ZA NUMIZMATI�ARE.
TIJEKOM KONFERENCIJE ZA NOVINSTVO. PREDSJEDNIKA �E BEZ SUMNJE PITATI...
Nim pomisli: zna�i da je mogu�nost koju je va�ing-tonski odvjetnik, zastupnik GSP&L
kompanije, spomenuo pro�le sedmice, sada postala stvarnost.
Bio je svjestan toga da Nancy Molineaux �eka �to �e re�i.
�Ja nisam financijski genije�, re�e Nim. �Ali ne mislim da vi morate biti jedna od
onih koji su znali da je to �to se ovdje doga�a� � prstom kucne po tele-printerskoj
traci � �ve� dugo neizbje�no, od vremena kad je zapo�ela inflacija, i nakon �io smo
dopustili da postanemo ovisni o uvoznoj nafti. Na �alost, velik broj pristojnih
ljudi srednje klase koji su te�ko radili i skupili neku u�te�evinu, bit �e najvi�e
pogo�eni kad po�nu zamjenjivati svojih deset dolara za jedan. Pa �ak i sada, time
dobivamo samo malo vremena i ni�ta vi�e. Vremena dok ne prestanemo kupovati naftu
koju ne mo�emo sebi priu�titi, dok ne prestanemo tro�iti novac koji nemamo, i dok
ne po�nemo razvijati vlastite, neiskori�tene izvore energije.�
�Hvala�, re�e Nancy. �To �e biti sasvim dovoljno.� Odlo�i bilje�nicu u koju je
pisala. �Prijeko u novinama, da vam ka�em, onako usput ljudi misle da ste vi
Gospodin Prorok. I, oh, da, govore�i o tome, mo�da �e vas zanimati da �emo u
nedjeljnom izdanju objaviti ono �to ste rekli na posljednjoj raspravi pro�log rujna
� ono kad ste planuli i na�li se u govnima. Iznenada to sve ima mnogo vi�e smisla
nego se onda �inilo.� Jedna joj misao padne na pamet. �Ho�ete li mi re�i �
slu�beno, za novine � �to danas mislite o tome?�
Nim naglo otvori ladicu svog stola, iz nje izvu�e fascikl, iz njega izabere list
modrog pisa�eg papira i glasno pro�ita:
Budi ti tom trenutku �etve ljubazan, sklon
pra�tanju.
Budi �iroka duha, velikih namjera.
I zabavi se suprotnostima �ivota.
�Nije lo�e�, re�e Nancy. �Tko je to napisao?� �Jedan moj prijatelj.� Nim ustanovi
da mu je te�ko govoriti. �Prijatelj, koji je danas umrja�� ^ - -ifc
Nastane ti�ina, a onda ona upita: �Mogu li pro�itati cijelu pjesmu?�
�Ne vidim razloga za�to ne biste mogli.� Pru�i joj papir.
Kad je pro�itala, Nancy digne pogled: ��ena?�
On kinine. �Da.�
�Je li to bio razlog za�to ste tako izgledali kad sam u�la? Kao da su vas pomeli sa
stajskog poda?�
Nim se slabo nasmije�i: �Ako sam tako izgledao, pretpostavljam da je odgovor ,da'.�
Nancy stavi list pisa�eg papira na vrh fascikla na njegovu stolu. �Ho�ete li mi o
tome pri�ati? Neslu�beno, ako vam se tako bolje svi�a.�
�Da�, rekao je. �Bit �e to neslu�beno. Njeno je ime bilo Karen Sloan. Bila je
kvadriplegi�arka od svoje petnaeste godine.� On se zaustavi.
�Nastavite�, re�e Nancy. �Slu�am vas.�
�Mislim da je bila najdivnije stvorenje � u svakom pogledu � koje sam poznavao.�
Stanka, a zatim pitanje: �Kako ste je upoznali?�
�Slu�ajno. Dogodilo se to odmah nakon prekida struje pro�log srpnja...�
Jedva prije jednog sata Nim je �eznuo za nekim s kim bi mogao razgovarati, kome bi
se mogao povjeriti. Sada je sve to istresao pred Nancy. Ona je slu�ala, povremeno
bi ubacila neko pitanje, ali najvi�e je �utjela. Kad je opisao na�in na koji je
Karen umrla, Nancy je ustala i pro�etala sobom, tiho govore�i: �Oh, dijete! Oh,
dijete!�
�Tako, sad vidite�, re�e Nim, �mislim i nije tako �udno �to izgledam kao netko koga
su pomeli sa stajskoga poda.�
Nancy se vrati do stola. Poka�e na njegove ra�irene papire. �Za�to se onda gnjavite
svim tim tri�arijama?�
�Morao sam napraviti posao. Jo� uvijek moram.�
�Govno! Rije�ite se toga i idite kti�i.�
On odmahne glavom i baci pogled prema krevetu. �No�as spavam ovdje. Jo� uvijek
imamo problema, a sutra � sje�ate se? � zapo�injemo s kliznim isklju�enjima.� ....
�Tada Do�ite ku�i sa umom.�,, ^ _ ..^......__t __ _ ._*
Mora da je izgledao zaprepa�ten jer ona tiho doda: �Moj je stan udaljen pet minuta.
Mo�ete ostaviti broj telefona, ako morate, tada mo�ete brzo sti�i ovamo.
Ako vas ne pozovu, napravit �u ujutro doru�ak prije nego odete.�
Stajali su gledaju�i jedan drugoga. Nim je bio svjestan njenog mo�usnog parfema,
njenog vitkog, gipkog, po�eljnog tijela. Osjeti veliku potrebu da je bolje upo-^
zna. Mnogo bolje. I znao je � kao �to se �esto dogo-i dilo u njegovu �ivotu, i po
drugi put ve�eras � da ga I mami jedna �ena.
�Ponudu ne�u jo� jednom ponoviti�, re�e ona o�tro. �Prema tome, odlu�ite se. Da ili
ne?�
Oklijevao je najkra�i tren, a onda joj re�e: �U redu. Krenimo.�
Izdava�ko knji�arska radna organizacija
MLADOST
Zagreb, Ilica 30
Generalni direktor Branko Juri�evi�
OOUR Izdava�ka djelatnost Zagreb, Gup�eva zvijezda 3
Direktor �tipan Medak
Likovni urednik Irislav Me�trovi�
Tehni�ki urednik Ratko Hudina
Korektori Lela Coffou Marija Spiranovi�
Nacionalna i sveu�ili�na biblioteka, Zagreb Katalogizacija na izvoru:
820(73)�31=862
HAILEY, Arthur
Preoptere�enje / Arthur Hailev; [prevela Zlata Kip�i�], � [1. izd. u ovoj
biblioteci]. � Zagreb : Mladost, 1986. � 537 str. ; 20 me. � (Biblioteka DELTA)
Prijevod djela: Overload. � Nakl. 10 000 pri-mj.
TISAK: zadru�na �tampa, Ilica 35, Zagreb � 1986.
Knji�nica Zelina
540026485

Arthur Hailey - Preopterećenje

Uploaded by

Document Information

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Arthur Hailey - Preopterećenje

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Arthur Hailey PREOPTERE�ENJE

�ena u Tunipahu, trebalo bi stotinu i dvadeset �etvornih milja zemlje samo za

ona mora znati, pa mo�da �ak i sudjelovati u onome �to on radi.�

C. Clarke: Naravno. Plan Tunipah je lo�e zami�ljen, jer je protiv �ovjekove

You might also like