SEMINARSKI RAD

PREDMET: INTELIGENTNI SISTEMI

TEMA: SCADA SISTEM

Student: Profesor:

Josip Jakešević prof. dr. Gordana Radić

Banja luka 2018. godine

 SADRŽAJ

UVOD……………………………………...………………………………………..…………… 3
1. SCADA SISTEM U ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU………………………… 4
1.1. Glavna stanica ili MTU (Master Terminal Unit)……………………………………. 7
1.2. Način prikupljanja podataka…………………………………………………………. 7
1.3. Arhiviranje podataka………………………………………………………………… 8
1.4. Programski interface SCADA sistema………………………………………………. 8
1.5. SCADA sistem u HE JAJCE I………………………………………………………. 9
1.6. Programski paket WinCC……………………………………………………………. 13
2 PLC – PROGRAMIBILNI LOGIČKI KONTROLER…………………………………. 15
2.1. Glavni dijelovi PLC – a……………………………………………………………… 17
2.1.1. CPU………………………………………………………………...………. 17
2.1.2. Memorija PLC – a………………………………………………………….. 18
2.1.3. Ulazni dio…………………………………………………………………... 18
2.1.4 Izlazni dio…………………………………………………………………... 19
2.2. Programiranje PLC – a ……………………………………………………………… 19
2.2.1. Programske datoteke……………………………………………………….. 21
2.2.2. Tipovi promjenjivih podataka……………………………………………… 21
2.3. Ladder logika……………………………..………………………………………….. 22
2.3.1. Logički AND……………………………………………………………….. 23
2.3.2. Logički NOT……………………………………………………………….. 23
2.3.3. Logički OR…………………………………………………………………. 23
2.3.4. Naredbe za poredbu………………………………………………………... 24
ZAKLJUČAK…………………………………………………………………………………… 27
POPIS SLIKA…………………………………………..............……………………………….. 28
POPIS TABELA………………………………………………………………………………… 29
LITERATURA.............................................................................................................................. 30

2
 UVOD

Svjesni smo ubrzanog razvoja informatičkih nauka koje je nam olakšavaju život u svim
segmentima naših života, gotovo je nemoguće zamisliti današnji život bez sistema kojima
upravljaju računari. Možda smo se previše oslonili na takve sisteme i pitanje kako bi se ponašali
da oni zastanu u određenom trenutku!? O zastoju tkz. inteligentnog računarskog sistema ćemo
drugom prilikom. Tema ovog mog seminarskog rada je SCADA sustav i PLC u hidroelektrani
Jajce. SCADA sustav je takav sustav koji na omogućuje mjerenje, praćenje i kontrolu
industrijskih postrojenja, omogućuje nam slikovito praćenje proizvodnog procesa i prateće
opreme. PLC (programibilni logički kontroler) i on predstavlja mozak cijelog proizvodnog
procesa, upravlja cijelim procesom i pratećom opremom da bi održavao normalan proizvodni
proces, u ovom slučaju proizvodnju električne energije. Oni odlučuju kada će se paliti potrebni
motori, otvarati ventili za rashladnu vodu, isključiti agregat ukoliko mu prijeti neko oštećenje
i još dosta toga. Ovi sistemi su započeli svoj razvoj 60 – tih godina prošlog stoljeća a veliku
ekspanziju doživljavaju 90 – tih godina.

3
 1. SCADA SISTEM U ELEKTROENERGETSKOM SISTEMU

SCADA sistem je takav računarski sitem koji prikuplja podatke i vrši nadzor nad proizvodnim
procesom u realnom vremenu. To su raspoređeni sistemi koj s više objekata iz EES-a
prikupljaju podatke i šalju u centar upravljanja. Iz tih podataka operater ima uvid u EES kojim
upravlja u vrši manipulacije po potrebi. Slika 1 prikazuje kako se SCADA koristi u EES-u s
osnovnim funkcijama. Desni dio slike prikazuje kako SCADA/AGC1 djeluje u proizvodnji koja
se koristi u svijetu. SCADA/EMS2 se koristi u prijenosu s funkcijama upravljanja i takav paket
je najskuplji zbog složenosti zahtjeva.

slika 1. Korištenje SCADA-e u EES-u

Na lijeovj strani slike je prikazana distribucijska funkcija SCADA-a koja počinje od automatske
kontrole sve do funkcije upravljanjem distribusicjim sistemom.
Kada gledamo sliku od vrha ka dnu, SCADA postaje sve složenija i naravno skuplja, tako da je
osnovni model najjeftiniji.

1
AGC - Automatska kontrola proizvodnje
2
EMS - Energy manegment system
4
 slika 2. Rasklopno postrojenja EES-a

Osnovne funkcije SCADA-e su:

- prikupljanje podataka i nadzor sistema
- kontrolu uređaja i procesa koja je dovela do potpune automatizacije
Automatizacija omogučuje operatoru u kontrolnoj sobi da vrši nadzor na upravljačkoj ploći s
svim informacijama koje su potrebne i ažurirane u određenim vremenskim intrevalima a to je:
- prikupljanje podataka s lokacije koja se mjeri
- konvertiranje podataka za prijenos podataka
- grupiranje podataka u pakete
- prijenos podataka preko komunikacijskih medija
- prijem podataka u kontrolnim centrima
- dekodiranje prikupljenih podataka
- prikaz podataka na operativnom monitoru

automatska kontrola omogučuje da se naredba izdana od operatora provede na udaljenu

lokaciju to su:
- operator izdaje naredbu
- grupiranje naredbe u paket podataka
- prijenos preko komunikacijskih medija
- udaljeni uređaj prima i dekodira poslani paket
- izvršavaju naredbu u udaljenoj lokaciji

5
Skup mjernih uređaja pomaže za prikupljanje podataka s udaljenih lokacija, dok se jedan dio
brine za upravljanje i izvršavanje naredbi na udaljenoj lokaciji.

slika 3. Procesi nadgledanja upravljanja

Automatizacija ima dosta prednosti i naravno da se to odnosi i na EES a to su:

- povećana pouzdanost jer sistem ima manje teških poremećaja
- niži operativni troškovi, kao što su manje angažiranje osoblja zbog automatizacije
- brže uspostavljanje mreže u slučaju kvara zbog bržeg otkrivanja grešaka i
poduzimanja potrebnih radnji
- bolje upravljanje radnom i jalovom energijom zbog primanja točnijih vrijednosti u
sustav te se mogu poduzeti odgovarajuće radnje
- smanjeni troškovi održavanja jer se oprema može stalno nadgledati
- smanjen ljudski utjecaj i pogreška jer se vrijednosti očitavaju automatski, a ne uz
pomoć čovjeka
- brže, preciznije i točnije donošenje odluka zbog velikog broja informacija u stanju
sustava koje su dostupne operateru
- optimiziran operativni sustav zbog mogućnosti odabira odgovarajućih parametara i
optimizacije algoritama

6
 1.1. Glavna Stanica ili MTU (Master Terminal Unit)
MTU je glavni računar SCADA sistema koji se koristi u distributerskim kompanijama i odnosi
se na softvere i servere. On upravlja komunikacijama s udaljenim računarima tj. RTU stanice
(Remote Terminal Unit). Podaci koji se prikupe s svih tačaka sistema se šalju u ovaj računar,
zatim ih on obradi i šalje dalje u druge sisteme. On prati sve radnje i upravlja sistemom ukoliko
je ne potrebnu radnju ispunjen uvjet.

slika 4. Hijerarhija upravljanja SCADA sustava

1.2. Način prikupljanja podataka

Podaci se počinju prikupljati na nivou PLC-a, on očitava veličine i statuse pomoću raznih
senzora. Prikupljani podaci se konvertiraju i šalju u SCADA sistem tako da operater koji
upravlja proizvodnim procesom dobije točne podatke i na osnovu toga može donositi daljnje
potrebne odluke. Svi ti podaci se mogu čuvati u arhivi koja je podržana bazom podataka
prikazom trendova. Mjerna oprema je instalirana u samom proizvodnom procesu na potrebnim
mjestima i uređajima koji SCADA sistem nadgleda i samim njim upravlja. Vrijednosti koje
dobije su električni signal tj. oblik koji je čitljiv udaljenim stanicama. Pomoću tih signala
SCADA sistem dobiva informacije iz proizvodnog procesa te na osnovu njih donosi prave

7
mjere da bi upravljanje bilo što kvalitetnije. SCADA sistem može da provede i do nekoliko
stotina tisuća ulaznih/izlaznih vrijednosti. Analogni signali su obično za temperaturu, tlak, broj
obrtaja itd. digitalni signali su ti koji nam pokazuju status prekidača jeli neki prekidač
isključen/uključen. Svi ti senzori nam daju električnu veličinu koja je proporcionalna nekoj
fizikalnoj veličini tkz. piezo efekat. Sve te signale je potrebno priključiti na mjerni davač jer su
te električne veličine premali i potrebno ih je pojačati. Osim napona električni ekvivalent može
da bude struja i otpor.

1.3. Arhiviranje podataka

Arhiviranje podataka spada među osnovne funkcije SCADA sistema. U EES-u podaci koji se
arhiviraju su napon, struja, frekvencija, snaga i temperaturni nadzor. Najvažnija uloga ove
opcije je u slučaju postmortem3 sistema na osnovu koje možemo ustanoviti što je uzrokovalo
kvar u EES-u.

1.4. Programski interface SCADA sistema

Osnovni interface koji operater može da vidi je skup grafičkih simbola koji prikazuju opremu
koja je nadgleda. SCADA HMI softver je predstavlja podatke operatoru kroz koji operator
nadgleda proces proizvodnje.
Npr. na slici je prikazana hidraulična shema tlačne jedinice i operater zna točno koji ventil
odrađuje i koja je temperatura ulja u kotlu.

slika 5. shematski prikaz tlačne jedinice u HE Jajce I

3
Postmortem engl.; poslije smrti
8
 1.5. SCADA sistem u HE JAJCE I
SCADA (Supervisory Control And Dana Acquisiton) je računarski sistem za mjerenje, nadzor
i upravljanje industrijskog postrojenja. Svaki industrijski sistem ako se želi automatizirati,
najbolje rješenje je SCADA sistem, tako i HE Jace I. Temeljni dio informacijskog sustava čini
sustav nadzora i upravljanja u realnom vremenu - SCADA sustav koji se bazira na SIMATIC
WinCC programskom paketu. SIMATIC WinCC omogućuje obradu i prikaz svih podataka
prikupljenih od PROCIS4 sustava u hidroelektrani.
PROCIS u HE Jajce I realiziran je kao distribuirani upravljački sustav, a njegova se koncepcija
zasniva procesnim stanicama koje upravljaju odgovarajućim funkcionalnim cjelinama
(proizvodne jedinice, hidromehanička oprema, rasklopna postrojenja, agregati, vlastita
potrošnja, pomoćni pogoni.) Procesne stanice upravljaju procesima preko ulazno/izlaznih (I/O)
modula ili su odgovarajućim računalnim komunikacijama povezane s mikroprocesorskim
uređajima koji su na nižoj hijerarhijskoj razini u odnosu na procesne stanice. Na slici 8 je
prikazana shema PROCIS-a. Glavno mjesto upravljanja i nadzora je uklopnica u kojoj se nalaze
dvije operatorske stanice (OS1 i OS2). Da bi se omogućio nadzor i upravljanje iz uklopnice,
lokalnom komunikacijskom mrežom su povezani svi PLC-ovi i računala u jedinstvenu cjelinu.
U te svrhe je korištena komunikacijska mreža fizički bazirana na RS485 komunikaciji s
protokolom PROFIBUS SINEC L2 FMS. U uklopnici se nalaze dva radna mjesta s
operatorskim stanicama SIMATIC PC RI45. Softver za upravljanje i nadzor realiziran je
pomoću programskog paketa Siemens SIMATIC WinCC. Sve funkcije upravljanja i nadzora
na jednak način se mogu ostvariti u obje operatorske stanice (OS1 i OS2). Na taj način
postignuta je redundancija u upravljačkim mjestima, tj. postoje dva ravnopravna korisnička
sučelja u uklopnici. Za nadzor rada elektrane u uklopnici je ugrađena mozaik ploča na kojoj se
nalazi jednopolna shema elektrane na kojoj se signalizira stanje sklopnih aparata, mjernih
električnih veličina, hidromehanički podaci, itd. Radom mozaik ploče upravlja PLC SIMATIC
S7-400 koji je u PROCIS-u elektrane integriran putem lokalne komunikacijske mreže
PROFIBUS SINEC L2 FMS preko koje prikuplja podatke s svih procesnih stanica u elektrani.
Procesne stanice agregata, kućnog agregata i zajedničkih pogona imaju pridružene
odgovarajuće operacijske panele (OP37, OP17, OP37) koje su s procesnim stanicama povezani
MPI5 komunikacijom. Istu komunikaciju koristi i turbinski regulator za povezivanje njegova

4
PROCIS - Procesno informacijski sustav
5 MPI - engl. Message Passing Interface; Multiprocesorski sistemi

9
dva PLC-a i operacijskog panela OP17. Veza s CUP-om Mostar je ostvarena preko procesne
stanice mozaik panela (S7-400) i Siemens-ovog komunikacijskog sustava SINAUT ST7 s
komunikacijskim modulom SINAUT-TIM4. PLC-ovi za upravljanje generatora i nadzora su
S7-400 kao i za rasklopna postrojenja 110 kV i 35 kV. Za rad agregata nadležan je turbinski
regulator s PLC-om S7-400 (slika 3). Upravljanje turbinskim regulatorom se može također i
PLC-om S7-300 koji je smješten u ormaru turbinskog regulatora odmah ispod PLC S7-400.
PLC-om S7-300 je moguće upravljati samo kada rad turbinskog regulatora prebacimo u ručni
rad. S njim se upravlja hidromehaničkom opremom koja je nužna za start agregata. Kada je
upravljanje u pitanju hidroelektranom, PLC – ovi upravljaju potpuno automatski cijelom
elektranom i svom pratećom opremom, tj. donose odluke o održavanju nivoa rashladne voda,
održavanje radnih tlakova, po ugroženosti agregata odlučuje o ostanku agregata na mreži ili će
se obustaviti dok se kvar ne otkloni.

slika 6. Korisnički interface SCADA – e u HE Jajce I

10
slika 7. Pregled temperaturnih vrijednosti

11
slika 8. PROCIS HE Jajce I

12
 1.6. Programski paket WinCC
WinCC (Windows Control Centar) je program baziran za procesnu vizualizaciju u vlasništvu
firme Siemens. Jedinstvenom riječju ga nazivamo SCADA sistem. Prvi prototip ove vrste je
proizveden još 1993 godine.
Vizualizacije proizvodnog procesa je takva da operatoru omogućuje vizualno upravljanje
proizvodnog procesa. WinCC se izvodi na način client – server koji radi na Microsoft-ovom
operativnom sistemu. S WinCC – om je riješeno upravljanje s jednog mjesta i također je
smanjilo potrebni prostor u odnosu na starija upravljanja.
Osnova softvera je da je neutralan za svaku branšu i upotrebljava je za svaku vrstu industrijskih
postrojenja. Najčešće se upotrebljava u:
- Kemijskoj industriji, farmaceutskoj industriji, elektranama…
- Reguliranje prometnicama
- Auto industriji

Radna površina je takva da se na nju mogu crtati uređaji kojima se upravlja i za takvu ima opcije
u kojima se nalaze (upravljačka dugmadi, grafički editori, check i radio dugmadi…).
Softver je napravljen da nam javlja stanja iz procesa. Vrijednosti koje nam daje se pohranjuju
u Microsoft SQL bazi podataka.
WinCC se koristi u engleskom, španjolskom, talijanskom, kineskom, tajvanskom, korejskom i
japanskom jeziku. Najjače tržište je u Europi i Aziji. Siemens se smatra vodećim produktom u
Europi na tržištu i drugom najkorištenijom HMI sistemom s WinCC.
WinCC se od 1995 godine kontinuirano razvija, naredna tabela daje pregled izdanih verzija

13
 VERZIJA GODINA POPRAVKE GLAVNE ZNAČAJKE
v 1.0 1995 Uvod u WinCC Jednosistemski rad
128, 256 ili 64000 varijable
v 1.1 27.3.1996 Uvod u njemačko tržište
Podrška Win 95 i Win NT 3.51
Višenamjenski jezici za grafičke
v 1.11 13.9.1996 Verzije za njemački, engleski i francuski
opcije
v 3.0 1997 Uvod client – server sistems Integracija SIMATIC S7/PCS 7
v 3.1 21.5.1997 Funkcije grafičkog dizajniranja Invidualno projektiranje
Nadogradnja komunikacija s
v 4.0 1997 Integracija OPC
PROFIBUS OP i OPC
v 4.01 1997 Otklanjanje grešaka, kosolidacija hotfixes Nema posebnih promjena
v 4.01 SP1 1997 Otklanjanje grešaka, kosolidacija hotfixes Nema posebnih promjena
v 4.02 1997 Otklanjanje grešaka, kosolidacija hotfixes Nema posebnih promjena
v 4.02 SP1 1998 Verzije ta kineski, tajvandski i korejski jezik Nema posebnih promjena
v 4.02 SP2 29.9.2000 Otklanjanje grešaka, kosolidacija hotfixes Nema posebnih promjena
v 4.02 SP3 9.4.2001 Otklanjanje grešaka, kosolidacija hotfixes Nema posebnih promjena
6 servera na jedan client
v 5.0 2000 Multi klijenti s više servera
Poboljšana integr WinCC i SIMATIC
v 5.0 SP1 5.4.2000 Opcija Basic process control and storage WinCC kanal za informacije
v 5.0 SP2 26.2.2001 Client / Multi – client Siemens HMI simbol za Libery
v 5.1 2002 Verzije za španjolski i talijanski jezik Excel projektni alat za mjerenja
v 5.1 SP1 7.10.2003 Otklanjanje grešaka, kosolidacija hotfixes Nema posebnih promjena
v 5.1 SP2 7.6.2004 Otklanjanje grešaka, kosolidacija hotfixes Nema posebnih promjena
VBA za automatizaciju
v 6.0 29.4.2003 Arhiviranje s Microsoft SQL serverom VBA script i nova licenca
Podrška za Win XP i Win 2000
v 6.0 SP1 10.9.2003 Otklanjanje grešaka, kosolidacija hotfixes Nema posebnih promjena
v 6.0 SP2 16.6.2004 OPC – XML funkcija 80000 varijabli za arhiviranje
v 6.0 SP3 16.3.2006 Nadogradnja analiziranog sistem Nova licenca za softver
v 6.0 SP4 23.12.2006 Otklanjanje grešaka, kosolidacija hotfixes Nema posebnih promjena
Podrška za Win XP, Win 2000, i Win
v 6.2 29.12.2006 Nadogradnja redundancijskog sistema
2003 server
Licenciranje s USB
v 6.2 SP2 8.10.2007
Podrška IE za DataNavigator
v 6.2 SP3 12.5.2009 Verzije s ostalim azijatskim jezicima Nema posebnih promjena
Nove WinCC kontrole
v 7.0 31.5.2008 Podrška za Windows Vista
.NET-Controle
v 7.0 SP1 12.3.2009 Verzije s ostalim azijatskim jezicima Nema posebnih promjena
Nema posebnih promjena
v 7.0 SP2 16.9.2010 Podrška za Windows 7
Podrška win server 2008 32 bit
Nema posebnih promjena
v 7.0 SP3 21.12.2011 Podrška za 64 bitne sisteme Podrška win server 2008 64 bit
Podrška win 7 SP1 (32/64)
v 7.2 6.3.2013 Poboljšani grafički dizajner
v 7.3 18.7.2014 Nove mobilne opcije za WinCC Win/WebUX mobilni
v 7.3 SE 10.10.2014
v 7.4 8.4.2016 Poboljšani WebUX, svi mogu na web

tabela 1. WinCC verzije (popravke i glavne značajke)

14
 2. PLC – PROGRAMIBILNI LOGIČKI KONTROLER

Prije nego se pojavili digitalna procesna računala procesi proizvodnje u uglavnom bili bazirani
na relejnu tehniku koja je zauzimala velik prostor. Kod pojave kvarova, takvi su zahtijevali
dosta vremena da bi se otklonio kvar i proces proizvodnje je trpio zbog toga. PLC je industrijski
računar koji je za razliku od ostalih računara otporniji na neke prilike i ne prilike kao što su
prašina, vlaga, povišena temperatura i niska temperatura, elektromagnetne smetnje i dr.
PLC kao i svaki drugi računar ima operativni sustav ali se razlikuje od općih operativnih sustava
i našu potrebu za komunikacijom može u potpunosti podržati i tako da je PLC moguće povezati
s glavnim računarom radi rješavanja upravljačkih zadataka. Svaki PLC ima svoju hardversku
strukturu sličnu drugim računarskim sustavima koja je prilagođena industrijskom postrojenju.
PLC se sastoji od:

- CPU jedinice
- Memorije za program i podatke
- Komunikacijski dio
- Ulazni dio
- Izlazni dio

15
 slika 9. PLC

slika 10. Osnovne cjeline PLC uređaja

16
 2.1. Glavni dijelovi PLC – a
2.1.1. CPU
CPU je glavna procesorska jedinica PLC uređaja. Ona čita stanja svih ulaznih signala
(analognih i digitalnih), zatim ih obrađuje logički u skladu s programom koji je iz programiran
te upravlja izlazima prema rezultatima koji su dobiveni nakon logičke obrade. Jezgro današnjih
PLC – ova čine mikro procesori čime se ubrzava izvršavanje radnih ciklusa. Osim centralne
procesorske jedinice u PLC – u postoje i dodatni inteligentni moduli koji koriste U/I sučelja.
Inteligentni moduli su:
- PID kontrolni modul
- Modul za upravljanje servomotorima

Mirkoprocesori od PLC – a se dijele po duljini riječi, odnosno broju bitova koji koriste za
izvršavanje operacija, uobičajne veličine riječi su 8, 16 ili 32 bita. Procesor daje signal da je
završio jedan sken ciklusa, vrijeme potrebno za jedan ciklus može biti od nekoliko ms –
nekoliko desetaka ms. PLC zaključuje vrijeme skeniranja na osnovu zauzeća aplikacijske
memorije, korištenje udaljenih U/I podsustava također može usporiti vrijeme skeniranja jer
PLC mora poslati i primiti signal od udaljenog podsustava. Primarni zadatak PLC – a je
upravljanje. Ako se unutar jednog ciklusa ne može izvršiti potrebna komunikacija s ostalim
uređajima onda se on dijeli na više ciklusa. Procesor može čitati signale dok god taj signal nije
brži od vremena potrebnog za jedan ciklus skeniranja inače će rezultirati greškom upravljanja
procesa. Jedan od načina za čitanje brzih ulaza je pulse – streacher, on rasteže signal da bi
trajao najmanje u vremenu jednog skeniranja. Procesor je također odgvoran za otkrivanje
grešaka u komunikaciji koji nastaju tijekom rada sustava. Kada nastane greška on alarmira
operatora o nastanku greške. Procesor vrši dijagnostiku tokom svoga rada i šalje statusne
informacije koje su obično smještene na prednjoj strani PLC – a. Uobičajna dijagnostika
uključuje provjeru procesora, baterija napajanja i memorije.

17
 slika 11. CPU PLC - a

2.1.2. Memorija PLC – a

Memorija se sastoji od više dijelova ali mi ćemo razmotriti memoriju za operativni sustav i
memoriju za podatke. ROM memorija se koristi za operativni sustav i ona je neuništiva u PLC
– u. Operativni sustav kontrolira funkcije kao npr. softver koji korisnik koristi za programiranje
PLC – a. RAM memorija je memorija u koju se piše i iz koje se čita, ona je uništiva u slučaju
nestanka napajanja.

2.1.3. Ulazni dio

Ulazni dio PLC – a su priključne stezaljke na koje se priključuju dolazni signali iz procesa
proizvodnje kojim se upravlja. Ulazni signal može biti naponska vrijednost od 0 – 10 VDC s
mjernog pretvarača za digitalni signal a za analogni može biti strujna vrijednost i otpor.

slika 12. Ulazne stezaljke PLC - a

18
 2.1.4. Izlazni dio

Izlazni dio PLC – a su priključne stezaljke koje napajaju izvršni dio uređaja iz procesa kojem
PLC šalje signale da bi upravljao procesom proizvodnje. Na izlazni dio su najčešće spojeni
magnetni svitci, releji, sklopnici.

slika 13. Izlazni dio PLC – a

2.2. Programiranje PLC-a

PLC je mirkoprocesorski sistem i trebalo bi se očekivati da koristi standardne programkse

jezike za programiranje, međutim ako se uzme činjenica da je PLC namijenjen za projektiranje
za upravljanje i nadzor nekog procesa i da ime poseban operativni sistem koji ima obezbjeđeno
periodično ponavljanje ciklusa i u skladu s tim ima poseban programski jezik. PLC-ovi su
zamišljeni da zamijene relejne sisteme i zamišljeni su da realioziraju odgovarajuču vremensku
sekvencu logičkih operacija. Uspješna primjena u praksi PLC-ova je i zahtijavala da se
programiranje prilagodi tehnici koja je poznata korisnicima. Iz takvih razloga je zasnovan
programski jezik lede (ljestivčasti) dijagram (Ladder diagram).

Linija od leder programskog jezika se sastoji od niza grafičkih simbola koji predstavljaju
logičke elemente i druge komponente kao što su timeri, brojači. Oni su poredani na
horizontalnoj liniji rung koja je na krajevima spojena s dvojema linijama, gledajći taj dijagram,
sliči ljestva odakle i sam naziv za taj programski jezik. Svaki rung leder prorgama se sastoji iz
dva dijela, lijevi i desni.

- Lijevi dio, uslov izražen u obliku prekidačke logike

- Desni dio, akcija koja treba da se izvrši ako je uslov ispunjen (true)

19
Uslov u principu grafički simboli na lijevoj starni rung-a odnose se na stanja signala koji
predstavljaju fizičke ulaze u PLC čije su vrijednosti tijekom ulaznog dijela skena smještene u
input imgage file. Svaki od simbola predstavlja unarni binarnu operaciju kojoj je pridružena
tablica istinosti. Grafički simbol označava i adresu promjenljive koja predstavlja operand. Kod
ispitivanja istinosti na jednoj liniji obavlja se logička “I“ operacija, što zanči da je uslov istiniti
ako je svaki pojedinačni iskaz istinit. Na lijevoj strani je dozvoljeno i granjanje i kod ispitivanja
takve veze ono se tretira kao logičko “ILI“ operacije, što znači da če iskaz biti istinit ako je
ispunjen bar jedan uslov u nekoj grani. Lijeva stran amože biti formirana da na njoj nema
simbola i u tom slučaju smatramo da je uslov uvijek istinit.

slika 14. Ladder logički dijagram

20
 2.2.1. Programske datoteke

Programske datoteke sadrže informacije o kontroleru, glavnog korisničkog programa i

podprograma i svaka aplikacija sadrži tri programske datoteke:
- System Program – sistemski program (file 0) – sadrži informacije o sistemu, tip
procesora, ime procesorske datoteke, konfiguraciju U/I modula
- Reserved – datoteka rezervisna za potrebe operativnog sistema (file 1)
- Main Ladder Program – glavni leder program (file 2) – formira ga korisnik i PLC
treba da izvede
- Subroutine Ladder Program - potprogrami (file 3 - 255)
Datoteke programa sadrže podatke koje se obrađuju s naredbama ledder programa. S podatcima
podrazumijevamo konvertirane numeričke vrijednosti koje se unose preko U/I modula. Jedna
datoteka sadrži samo jednu vrstu podataka a jedna procesorska jedinica može najviše sadržavati
najviše 256 datoteka podataka.

2.2.2. Tipovi promjenjivih podataka

Osnovna karakteristika datoteke je njen tip podatka. Tip podatka zavisi od vrste podatka i
usvojenog načina za njegovo prikazivanje na računaru. Datoteka se označava rednim brojem,
koji jednoznačno određuje mjesto te datoteke u nizu datoteka podataka u procesorskoj datoteci
i slova koji identificira tip datoteke. Prvih devet imaju unaprijed definiran tip koji ne može da
se mijenja dok ostale korisnik odabire sam i definira aplikacijom koju razvija:
- File 0 - Tip O - output (izlaz) – sadrži sliku izlaza; sadržaj datoteke se prenosi na
izlazne linije za vreme izlaznog skena.
- File 1 – Tip I - input (ulaz) - sadrži sliku ulaza; u ovu datoteku se za vreme ulaznog
skena smještaju vrijednosti sa ulaznih linija.
- File 2 – Tip S - status - sadrži podatke vezane za rad kontrolera.
- File 3 – Tip B - bit – sadrži interne promjenljive bit tipa.
- File 4 – Tip T - timer - sadrži podatke koji se koriste za interno vrijeme.
- File 5 – Tip C - counter (brojač) - sadrži podatke koji se koriste za interne brojače.
- File 6 – Tip R - control (upravljanje) – sadrži dužinu, položaj pokazivača i bitove
statusa za određene naredbe kao što su naredbe za pomjeranje sadržaja registara i
sekvenci.
- File 7 – Tip N - integer (celobrojna) – sadrži podatke cjelobrojnog tipa.
- File 8 – Tip F - floating point (realna) - sadrži podatke predstavljene u formatu
pokretnog zareza kao 32-bit brojeve u opsegu (±1.1754944e-38 to
3.40282347e+38).
- File 9 do file 255 – Tip definira korisnik - korisničke datoteke – ove datoteke
definira korisnik kao datoteke tipa B, T, C, N.

21
 2.3. Ladder logika

Ladder logika je metoda za dokumentiranje dizajna i konstrukcije relejnih regala koje se koriste
u proizvodnji. Svi uređaji su predstavljeni simbolom u ljestivčastom dijagramu.
Logička logika se razvila u program koji grafički predstavlja program pomoću grafičkog
dijagrama. Logičku logika logika se koristi za programiranje PLC – a i potrebna je
sekvencijalan kontrola procesa. Pošto su PLC – ovi softificirani i koriste se u kompleksnim
sistemima automatizacije, onda se program logike koristi u kombinaciji s HMI koji ima svoju
radnu stanicu.

slika 15. Ladder logički dijagram

22
 2.3.1. Logički AND

------ [] -------------- [] ---------------- ()

Ključni prekidač 1 Ključni prekidač 2 motora motora

slika 16. Ostvarivanje funkcije: motor vrata = prekidač 1 i prekidač 2

Na slici 16 se vide dva prekidača i elektromotora za vrata, kada su oba kontakta otvorena,
električna energija ne može da dolazi do el. motora koji otvara vrata.

2.3.2. Logičko NOT

------ [] -------------- [\] ---------------- ()

Zatvarač vrata za zatvaranje vrata

slika 17. Ostvarivanje funkcije: motor vrata = zatvori vrata i NOT

Na slici 17 je prikazan taster koji zatvara vrata i detektor NE koji prati jeli nešto sprječava
zatvaranje vrata. Kada se kontakt zatvara normalnim otvorenim tasterom i detektor NOT je
zatvoren onda će se vrata zatvoriti

2.3.3. Logički OR

- + ------- [] ------- + ----------------- ()

| Eksterijer Unlock | Otključaj
| |
+ ------- [] ------- +
Otključavanje enterijera

slika 18. Ostvarivanje funkcije: Otključaj = Unutarnje otključavanje ili vanjsko

Na slici 18 je prikazano otključavanje iz vana ili iz unutra. Napajanje motor dobiva kada je
jedan on kontakata zatvoren

23
 2.3.4. Naredbe za poređenje
Naredbe koje služe za poređenje su naredbe uslova. Kod ovih naredbi provjerava se istinitost
relacije. Rezultat ove naredbe je istina ili neistina. U tabeli 2 je dat pregled svih naredbi za
poređenje s slike 19.

slika 19. Opći izgled naredbe za poređenje

RELACIJA
KOD NAREDBE IME NAREDBE
istina ako je neistina ako je
EQU Equal (jednako) A=B A≠B
NEQ Not equal (nejednako) A≠B A=B
LES Less than (manje) A<B A>B
LEQ Less than or equal (manje ili jednako) A≤B A≥B
GRT Greather than (veće) A>B A<B
GEQ Greather then or equal (veće ili jednako) A≥B A≤B

tabela 2. Grupa naredbi za poredbu

Pored ovih naredbi za poredbu postoje još i ove dvije naredbe a to su:

- MEQ – masked comparison for equal (maskirano ispitivanje jednakosti)

- LIM – naredba

24
 slika 20. MWQ (maskirano ispitivanje jednakosti)

Ova naredba se koristi za poredbu dijelova riječi. Oni bitovi koji ne učešću u poredbi u maski
se stavljaju nule. Ostali bitovi maske koji se porede se stavljaju jedinice. Ako su bitovi operande
i reference koji nisu maskirani jednaki onda je vrijednost istinita, u suprotnom je neistinita. Kod
definiranja maske je pogodno koristiti heksadecimalnu konstantu ili promjenljivu.

slika 21. LIM naredba

25
Ovom naredbom se provjerava jeli se vrijednost operanda test nalazi u datim granicama. Ako
je donja granica manja od gornje, vrijednost je istinita ako operand pripada dijelu koji određuju
granice. Treba obratiti na to da donja granica može biti veća od gornje granice, u tom slučaju
naredba je istinita ako se operand nalazi iznad granica ili na njima a neistina ako operand
pripada intrevalu koji određuje granice.

26
 ZAKLJUČAK

Teško je razdijeliti SCADA – u i PLC – ove jer oni zajedno čine jednu cjelinu, SCADA nam
omogućuje da spregu HMI u kojoj ima nadzor i upravljanje po potrebi u realnom vremenu.
Pomoću nje u svakom trenutku znamo trenutne vrijednosti industrijskog postrojenje i u slučaju
štetnih djelovanja za postrojenje bilježi prorade zaštita u bazi podataka. Tako da u slučaju
postmrtom možemo vidjeti što je uzrokovalo kvar odnosno djelovanje zaštite. PLC je zadužen
da potpuno samo voljno upravlja procesom proizvodnje naravno u granicama koje smo mu
zadali. SCADA sistemi su preuzeli glavnu ulogu upravljanja i nadzoru industrijskih postrojenja
kako u proizvodnji električne energije tako i u drugim industrijskim granama. Imaju visoku
pouzdanost, tako što štiti industrijsko postrojenje i još važnije ljudske živote.

27
 POPIS SLIKA

slika 1. Korištenje SCADA-e u EES-u 4

slika 2. Rasklopno postrojenja EES-a 5
slika 3. Procesi nadgledanja upravljanja 6
slika 4. Hijerarhija upravljanja SCADA sustava 7

slika 5. shematski prikaz tlačne jedinice u HE Jajce I 8

slika 6. Korisnički interface SCADA – e u HE Jajce I 10
slika 7. Pregled temperaturnih vrijednosti 11
slika 8. PROCIS HE Jajce I 12
slika 9. PLC 16

slika 10. Osnovne cjeline PLC uređaja 16

slika 11. CPU PLC - a 18

slika 12. Ulazne stezaljke PLC - a 18

slika 13. Izlazni dio PLC – a 19

slika 14. Ladder logički dijagram 20

slika 15. Ladder logički dijagram 22

slika 16. Ostvarivanje funkcije: motor vrata = prekidač 1 i prekidač 2 23

slika 17. Ostvarivanje funkcije: motor vrata = zatvori vrata i NOT 23

slika 18. Ostvarivanje funkcije: Otključaj = Unutarnje otključavanje ili vanjsko 23

slika 19. Opći izgled naredbe za poređenje 24
slika 20. MWQ (maskirano ispitivanje jednakosti) 25
slika 21. LIM naredba 25

28
 POPIS TABELA

tabela 1. WinCC verzije (popravke i glavne značajke) 14

tabela 2. Grupa naredbi za poredbu 24

29
 LITERATURA

[1] https://hr.wikipedia.org/wiki/Ekspertni_sustavi
[2] https://en.wikipedia.org/wiki/Ladder_logic&prev=search
[3] Mihael Lobrović; Regulacija polozaja hidraulickog cilindra upotrebom PLC-a
[4] Goran Malčić; Programibilni logički kontroleri
[5] Muamer Alajbegović, Goran Malčić, Mato Fruk; Upravljanje SCADA sustavom preko EtherNet/IP mreže
[6] Filip Kadum; Automatizacija električnih postrojenja
[7] Nikola Svaić; SCADA sistemi
[8] Prof.dr.sc. Jasmin Velagić; SCADA sistemi
[9] Energocontrol Zagreb; Tehnička dokumentacija HE Jajce I
[8] Filip Galović, Distributivna mreža vođena pomoću SCADA-e
[9] Sandra Nedić, Nadzor, zaštita i vođenje EES-a zasnovano na WAM platformi
[10] Univerzitet Singidunum
[11] https://www.automatika.rs/baza-znanja/uvod-u-leder-programiranje.html
[12] https://www.automatika.rs/baza-znanja/teorija-upravljanja/leder-progamiranje-bit-naredbe-za-
definisanje-i-postavljanje-uslova-bit-triger-naredba.html
[13] http://es.elfak.ni.ac.rs/plc/Materijal/Predavanja/PLC-UVOD.pdf
[14] http://www.mikroknjiga.rs/Knjige/PLC/01_PLC.pdf
[15] https://de.wikipedia.org/wiki/WinCC

30