00 Uvod copy.qxp 4.4.

2006 9:11 Page 1

Vinkoslav Galešev, Lidija Kralj, Gordana Sokol,

Zlatan Soldo, Dragan Kovač

Informatika i
računalstvo 1-2
Multimedijski udžbenik informatike i računalstva
za 1. i 2. razred srednjih škola i gimnazija

knjiga, CD i web

1. izdanje

Zagreb, 2006.
00 Uvod copy.qxp 4.4.2006 9:11 Page 2

Informatika i računalstvo 1-2

Multimedijski udžbenik informatike i računalstva za 1. i 2. razred srednjih škola i gimnazija

Autori:
Vinkoslav Galešev
Lidija Kralj
Gordana Sokol
Zlatan Soldo
Dragan Kovač
Urednik: Vinkoslav Galešev
Lektor: Branka Savić, Jasmina Han
Naslovnica: Tomislav Stanojević
Priprema za tisak: Tomislav Stanojević
Tisak: Tiskara “Prius” d.o.o, Zagreb
Dio slika iz foto-arhive časopisa Bug, Mreža, Enter i Drvo znanja.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta odobrilo rješenjem:

Klasa: UP/I°-602-09/05-01/00026
Ur.br.: 553-12/05-2
Zagreb, 4. studenoga 2005.

Za izdavača: Robert Šipek

Izdavač:
SysPrint d.o.o.
XIV. trokut 8a, p.p. 84, 10020 Zagreb, Hrvatska
tel: (01) 655 8740, fax: (01) 655 8741
e-mail: udzbenici@sysprint.hr, web: www.sysprint.hr
© SysPrint d.o.o, Zagreb, 2006.
Nijedan dio ove knjige ili CD-a ne smije se umnožavati, fotokopirati niti na
bilo koji način reproducirati bez nakladnikova pismenog dopuštenja.

ISBN 953-232-094-6

CIP - Katalogizacija u publikaciji

Nacionalna i sveuèilišna knjižnica - Zagreb
UDK 372.800.4(075.2)
INFORMATIKA I RAÈUNALSTVO 1-2 : multimedijski
udžbenik informatike i raèunalstva za 1. i 2. razred
srednjih škola i gimnazija / Vinkoslav Galešev ...
<et al.>. - Zagreb : SysPrint, 2006.

ISBN 953-232-094-6
1. Galešev, Vinkoslav
450912015
00 Uvod copy.qxp 4.4.2006 9:11 Page 3
SADRŽAJ
1. Osnove informatike ................................................6
1.1. Osnovni pojmovi ......................................................6
1.2. Vrste računala ..........................................................8
1.3. Vrste osobnih računala ............................................9
1.4. Matematičke osnove rada računala ......................12
1.4.1. Binarni zapis ................................................12
1.4.2. Mjerne jedinice za količinu memorije ..........12
1.4.3. Brojevni sustavi ..................................................13
1.4.4. Kodiranje ............................................................22
1.4.5. Logičke izjave i logički operatori ........................23
1.4.6. Logika računala ..................................................24
2. Strojna i programska oprema računala................30
2.1. Strojna oprema ......................................................30
2.1.1. Podjela strojne opreme ................................30
2.1.2. Računalo izvana ..........................................31
2.1.3. Računalo iznutra............................................36
2.1.4. Dodatna oprema ..........................................41
2.2. Programska oprema ..............................................44
2.2.1. Vrste programske opreme ..........................44
2.2.2. Sustavska programska oprema....................45
2.2.3. Korisnička programska oprema....................46
2.2.4. Nabavljanje i pravo korištenja
programske opreme ........................................46
2.3. Kako radi računalo - spoj hardvera i softvera ......48
3. Osnove rada s računalom ....................................50
3.1. Operacijski sustav ..................................................50
3.1.1. Pokretanje Windowsa XP ..............................50
3.1.2. Elementi sučelja ..........................................53
3.1.3. Upravljane i komunikacija s Windowsima ..56
3.1.4. Organizacija podataka u računalu................58
3.1.5. Rad s prozorima ............................................60
3.1.6. Prilagođavanje Windowsa ............................63
3.2. Rad s podacima i uređajima ................................70
3.2.1. Datoteke, mape i postupci s njima ..............70
3.2.2. Osnovne operacije s uređajima za
pohranu podataka ............................................77
4. Obrada teksta ......................................................82
4.1. Uvod u obradu teksta ............................................82
4.1.1. Pokretanje programa Word ........................82
4.1.2. Otvaranje dokumenta, pisanje i spremanje..84
4.1.3. Označavanje teksta ......................................86
4.2. Oblikovanja teksta ................................................87
4.2.1 Oblikovanje pisma..........................................88
4.2.2. Oblikovanje odlomaka ................................90
4.2.3. Oblikovanje stranica......................................92
4.2.4. Oblikovanje zaglavlja i podnožja ................93
4.3. Rad s blokovima teksta ........................................95
4.4. Rad s tabulatorima..................................................96
4.5. Rad s tablicama ....................................................98
4.5.1. Umetanje tablice............................................99
4.5.2. Označavanje i upisivanje u tablice ............100
4.5.3. Oblikovanje tablice ....................................100
4.5.4. Obrubi i sjenčanje tablice ..........................102
4.6. Ispis dokumenta ..................................................105
4.7. Dodatna oblikovanja teksta ................................108
4.8. Slike i crteži ..........................................................110
4.8.1. Umetanje crteža i slika ..............................110
4.8.2. Crtanje u Wordu ........................................113
4.8.3. Umjetnički tekst - WordArt ........................115
4.8.4. Umetanje simbola ......................................116
4.9. Dodatne mogućnosti i alati ................................117
4.9.1. Odabir jezika ..............................................117
4.9.2. Provjera pravopisa ....................................117
4.9.3. Automatsko ispravljanje ............................119
4.9.4. Podešavanje Worda ..................................120
5. Proračunske tablice ............................................121
5.1. Uvod u proračunske tablice ................................121
5.1.1. Osnovni elementi programa Excel..............121
5.1.2. Otvaranje i spremanje radnih knjiga ..........124
5.1.3. Dijelovi proračunske tablice ........................125
5.1.4. Kretanje radnim listom ..............................126
5.2. Prilagođavanje tablice ........................................127
5.2.1. Označavanje dijelova tablice ....................127
5.2.2. Kopiranje i premještanje ............................129
5.2.3. Čišćenje i brisanje ......................................130
5.2.4. Poništavanje ..............................................131
5.2.5. Umetanje redaka, stupaca i ćelija ............132
5.2.6. Promjena visine retka i širine stupca ........133
5.3. Rad s radnim listovima ........................................134
5.3.1. Umetanje radnih listova ............................134
5.3.2. Brisanje radnih listova ................................135
5.3.3. Preimenovanje radnih listova......................136
5.3.4. Premještanje i kopiranje radnih listova ......137
5.4. Vrste podataka i njihovo oblikovanje ..................138
5.4.1. Unos teksta..................................................138
5.4.2. Unos vrijednosti ..........................................139
5.4.3. Unos niza podataka ..................................140
5.4.4. Oblikovanje podataka u ćeliji......................141
5.5. Računanje u Excelu ............................................142
5.5.1. Relativna i apsolutna adresa ćelije ............142
5.5.2. Jednostavne formule ..................................143
5.5.3. Upotreba funkcija ......................................144
5.6. Grafikoni................................................................146
5.6.1. Vrste grafikona ..........................................146
5.6.2. Izrada grafikona ..........................................147
5.6.3. Preuređivanje grafikona ............................149
5.7. Razvrstavanje podataka ......................................150
5.8. Slike i crteži ..........................................................152
5.9. Priprema za ispis i ispis ......................................153
5.9.1.Uređivanje izgleda stranice ........................153
5.9.2. Pregled prije ispisa......................................156
5.9.3. Ispis ............................................................156
6. Baze podataka ....................................................158
6.1. Osnovni pojmovi ..................................................158
6.2. Baza podataka MS Access ................................160
6.2.1. Elementi programa......................................160
6.2.2. Tablica podataka ........................................161
6.2.3. Upisivanje podataka u tablicu ....................163
6.2.4. Zajednička polja u tablicama ....................167
6.2.5. Sortiranje i filtriranje ....................................169
6.2.6. Izrada obrasca pomoću čarobnjaka ..........169
6.2.7. Ručno uređivanje obrasca ........................171
6.2.8. Stvaranje upita ............................................172
6.2.9. Stvaranje izvještaja ....................................174
00 Uvod copy.qxp 4.4.2006 9:11 Page 4
7. Internet ................................................................176
7.1. Uvod u internet ....................................................176
7.1.1. Mreža računala ............................................176
7.1.2. Internet mreža ............................................179
7.2. Povezivanje na internet ........................................181
7.2.1. Potreban hardver i softver ..........................181
7.2.2. Davatelji internetskih usluga ......................183
7.7.3. Korisnički račun ..........................................183
7.3. Pregledavanje i pretraživanje interneta ..............183
7.3.1. Adrese računala, korisnika i resursa
na internetu ....................................................183
7.3.2. WWW - servis za informacije ....................186
7.3.3. Internet Explorer - preglednik Weba ..........186
7.3.4. Pretraživanje web-stranica ........................189
7.3.5. Gdje i kako tražiti ........................................190
7.4. Elektronička pošta ..............................................195
7.4.1. E-mail adresa ............................................195
7.4.2. Outlook Express ........................................196
7.4.3. Podešavanje računa elektroničke pošte ..198
7.4.4. Slanje i primanje pošte ..............................201
7.5. Razmjena datoteka na internetu ........................204
7.6. Virusi i antivirusna zaštita ....................................207
7.6.1. Vrste virusa ................................................207
7.6.2. Mjere zaštite ..............................................209
7.6.3. Sigurnost na mreži i internetu ....................209
7.6.4. Programi za zaštitu......................................211
8. Snimanje i obrada multimedije ..........................212
8.1. Uvod u multimediju ..............................................212
8.1.1 Osnovni pojmovi ........................................212
8.1.2. Elementi multimedije ..................................213
8.2. Zvuk i glazba ........................................................217
8.2.1. Digitalizacija zvuka ....................................218
8.2.2. Ostali izvori zvuka........................................220
8.3. Crtež, slika, fotografija ........................................224
8.3.1. Prikupljanje grafičkih podataka ..................224
8.3.2. Obrada i dorada slika..................................227
8.4. Animacija i video ..................................................231
8.4.1. Animacija ....................................................231
8.4.2. Video............................................................233
9. Izrada prezentacija ............................................236
9.1. Program PowerPoint ............................................236
9.2. Izrada prve prezentacije ......................................238
9.2.1. Spremanje prezentacije ............................238
9.2.2. Zatvaranje prezentacije ..............................239
9.3. Dodavanje slajdova ............................................239
9.4. Rad s tablicama ..................................................240
9.5. Oblikovanje prezentacije ....................................241
9.5.1. Glavni slajdovi (Master slides) ..................241
9.5.2. Rad s objektima hipertext i hiperlink ........243
9.6. Animacije i posebni efekti ....................................245
9.6.1. Prijelaz na novi slajd ..................................245
9.6.2. Animacije objekata ....................................246
9.7. Multimedija u prezentaciji ....................................250
9.7.1. Ima li glazbe i zvukova? ............................250
9.7.2. Jeste li za film? ..........................................254
9.8. Ispis prezentacije ................................................256
9.9. Izvedba prezentacije ............................................257
9.9.1. Tehnička priprema ....................................257
9.9.2. Prikazivanje prezentacije ............................258
10. Izrada web-stranica ..........................................260
10.1. Uvod u izradu web-stranica ..............................260
10.1.1. Hipersvijet ................................................260
10.1.2. HTML kôd ................................................261
10.1.3. Osnovni elementi programa FrontPage ..262
10.1.4. Prikazi i pogledi ........................................263
10.2. Prva web-stranica ..............................................264
10.2.1. Nova web-stranica ....................................264
10.2.2. Važna podešavanja ..................................266
10.3. Rad s tekstom ....................................................267
10.4. Prvo web-mjesto ................................................267
10.4.1. Izrada weba pomoću predloška ..............267
10.4.2. Veze između web-stranica ......................269
10.4.3. Umetanje stranica ....................................269
10.5. Teme u FrontPageu ............................................270
10.6. Rad sa slikama ..................................................271
10.6.1. Formati slika ............................................271
10.6.2. Umetanje slika ..........................................271
10.6.3. Uređivanje slika ........................................273
10.7. Hiperveze ..........................................................273
10.7.1. Stvaranje hiperveze na web-adresu ........274
10.7.2. Stvaranje hiperveze na datoteku
na računalu ....................................................274
10.7.3. Brisanje ili mijenjanje hiperveze................275
10.8. Navigacija na internetu ......................................276
10.9. Rad s tablicama ................................................277
10.9.1. Umetanje tablice........................................278
10.9.2. Mijenjanje tablice ......................................279
10.10. Rad sa zvukom ................................................280
10.10.1. Zvuk odmah ..........................................280
10.10.2. Zvuk malo kasnije ..................................281
10.11. Objavljivanje web-stranica ................................282
10.11.1. Besplatan web-prostor ..........................282
10.11.2. Objavljivanje iz FrontPagea ..................283
11. Programiranje ..................................................284
11.1. Uvod u programiranje ........................................284
11.1.1. Ljudi i računala ........................................284
11.1.2. Raznolikost jezika......................................285
11.1.3. Izvršavanje programa................................286
11.2. Suština programiranja ......................................288
11.2.1. Različitost programskih jezika ................288
11.2.2. Alati i jezici ................................................288
11.3. Programiranje "u dubinu" ..................................290
11.3.1. Algoritmi ..................................................290
11.3.2. Dijagram tijeka ..........................................291
11.3.2. Pseudokod ..............................................291
11.4. Matematička logika ............................................292
11.4.1. Booleova algebra ....................................292
11.4.2. Logički operatori........................................292
11.5. Vrste naredbi ......................................................293
11.6. Osnovni algoritamski postupci ..........................296
11.6.1. Slijed ........................................................296
11.6.2. Grananje ..................................................297
11.6.3. Ponavljanje ..............................................298
11.7. Primjeri algoritama u pseudokodu ....................299
11.8. Faze programiranja ............................................299
11.9. Primjeri programa ..............................................300
Kazalo ......................................................................303
00 Uvod copy.qxp 4.4.2006 9:11 Page 5

Predgovor
Ovaj je udžbenik namijenjen izvođenju nastave informatike i računalstva u srednjim školama različitog
profila kao i gimnazijama. Budući da značajan broj učenika u osnovnoj školi nije pohađao nastavu infor-
matike, u udžbeniku je obrađeno temeljno kao i dodatno gradivo iz informatike i računalstva.
Udžbenik se sastoji od jedanaest poglavlja. U prva tri poglavlja obrađene su osnove informatike, strojna
i programska oprema te osnove rada i uporabe računala, pri čemu je naglasak stavljen na osobna računala
opremljena operacijskim sustavom Windows XP.
U nastavku se obrađuju teme nužne za suvremenu korespondenciju: obrada teksta, proračunske
tablice, baze podataka i korištenje interneta. Da bi se budući stručnjaci osposobili za kvalitetno prezentiranje
svojih ideja, slijede poglavlja o multimediji, izradi multimedijskih prezentacija i web-stranica. Na kraju su
obrađeni osnovni principi programiranja s nekoliko praktičnih primjera.
Za lakše svladavanje gradiva preporučamo korištenje dodatnih sadržaja na CD-u (prezentacije, animacije,
kvizovi, pitanja i odgovori itd.). Oni služe za bolje razumijevanje i uvježbavanje gradiva, a sadrže i mnoštvo
korisnih programa. Osim toga, na specijaliziranim web-stranicama na adresi www.sysprint.hr/udzbenici/info
nalaze se aktualne informacije, dopune i izmjene vezane uz ovaj udžbenik te biblioteka linkova po pojedinim
poglavljima.
Profesorima informatike korištenje udžbenika olakšat će prateći Metodički priručnik koji sadrži
metodičke naputke i obrazovne sadržaje potrebne za učinkovito izvođenje nastave predviđene ovim
udžbenikom.
Za dodatna pitanja pišite nam na e-mail adresu udzbenici@sysprint.hr ili posjetite naše web-stranice
www.sysprint.hr.

Što je što
U tekstu ćete naići na određene grafičke oznake. U tablici su navedena njihova značenja.

ikona značenje označavanje programskog koda

Imenovana datoteka nalazi se
na CD-u uz priručnik
Web-stranice uz udžbenik s
Linkovi
dodatnim izvorima znanja
Posebno istaknut dio gradiva
Za radoznalce
Da biste programski kôd što lakše razlikovali od običnog
teksta, označili smo ga znakovitom plavom trakom sli-
jeva i drugačijim oblikom slova (vidi primjer).
int main()
{
/* ovdje može iæi neki kraæi
program */
return 0;
}
Četvrti redak pomaknut udesno nije tiskarska greška!
Predstavlja nastavak kôda iz drugog retka koji zbog
svoje duljine nije mogao čitav stati u jedan redak.

Puno uspjeha u nastavi i stjecanju informatičkih znanja žele vam

autori
01 osnove A copy.qxp 4.4.2006 9:12 Page 6

1. OSNOVE INFORMATIKE

Ilustracija: IBM foto-arhiv

Slika 1.1. Računala se danas rabe svuda

Kada igrate neku računalnu igricu i divite se predivnoj glazbi koja dolazi iz vaših zvučnika dok ve-
lika svemirska letjelica okupana suncem prolazi ekranom, jeste li svjesni da je sve što se odigra-
va pred vašim očima i ušima rezultat čudnovate kombinacije 0 i 1 – jedine dvije brojke koja ra-
čunalo prepoznaje? Ovime se bavi informatika, suvremena znanstvena disciplina koje nije bilo u
vrijeme nastanka prvih automobila, polijetanja prvih aviona i prikazivanja prvih TV emisija. Danas
ljudi rabe računala u gotovo svim životnim situacijama i na potpuno neočekivanim mjestima.

Ključne riječi informatika, podatak, informacija, računalo, program, strojna oprema, pro-
gramska oprema

1.1. Osnovni pojmovi

Računalna se industrija danas razvija najbrže od svih, a dostignuća u razvoju računala posta-
ju dio našeg svakodnevnog života. Danas u svakom uredu možemo vidjeti računala kojima
se poslovni zadaci obavljaju puno brže i točnije. Za obavljanje istih radnji bez računala bilo bi
potrebno daleko više vremena, a sigurnost i točnost bila bi manja. Računala se rabe svuda
oko nas: u školskim knjižnicama, hotelskim recepcijama, bolnicama, proizvodnim pogonima,
prodajnim mjestima, u prometu, u kućanskim aparatima, pa čak i u igračkama.
Informatika je znanost o uporabi elektroničkih računala u svrhu prikupljanja, obrade i prijeno-
sa informacija. Ona je vrlo mlada znanost i sve brže se razvija, a njen utjecaj na ostale zna-
nosti je vrlo velik.
Koji su temeljni elementi ove pojednostavljene definicije? Očito informacije i elektronička ra-
čunala koja nešto rade s tim informacijama. Opišimo detaljnije ove pojmove.
Podatak je niz sačinjen od slova, brojki i znakova koji nešto znače, ali ne znamo što. Kada
podatak opišemo tako da dobije neki smisao ili značenje, daje nam informaciju. Informacija
je skup znakova i simbola organiziranih tako da imaju neko puno značenje za osobu koja ih
koristi. Ukratko, informacija je podatak koji ima smisao, neko određeno značenje.
01 osnove A copy.qxp 4.4.2006 9:12 Page 7

1. OSNOVE INFORMATIKE

Npr. podatak “AMD Athlon64 4800+” vam ništa ne znači, tj. ne daje vam informaciju. Međutim,
poznavatelju informatičke opreme ova naizgled nerazumljiva šifra predstavlja informaciju o točno
određenoj vrsti računalnog procesora, njegovoj arhitekturi i brzini.

Skup informacija o pojedinom predmetu, događaju ili pojavi tvori naše znanje. Zbog značenja koje Informacije
nose u sebi, informacije mogu promijeniti naše dosadašnje znanje i utjecati na naše daljnje odluke su izvor
i ponašanje. Dolazi do međusobnog djelovanja između podataka, informacija i čovjeka. Posrednik znanja
u cijeloj toj priči je računalo. Pitate se kako? Računalo pomaže čovjeku da brzo i točno obradi po-
datke i tako dođe do informacija.

Opisno odredimo što je računalo: Opis

- računalo je naprava za automatsku obradu podataka računala
- računalo je u stanju obraditi vrlo veliku količinu podataka
- podaci za računalo moraju biti u takvom obliku da ih računalo može razumjeti
- da bi računalo znalo kako obraditi podatke, potreban je program koji će ga u tome voditi, tj. dava-
ti mu upute i naredbe
- računalni program možemo sami napisati ili koristiti neki gotov, koji je netko drugi napisao
- obradom podataka na računalu brže dobivamo korisne informacije od pretrage i obrade bez njega
- iako može izvršavati složene računske zadatke, računalo ne zna samo upravljati sobom i brinuti
se samo o sebi
- računalo i čovjek međusobno utječu jedno na drugo – kažemo da su u interakciji.

Suvremeno računalo je elektronički, digitalni, automatski i programibilni uređaj za obradu podataka. Definicija
računala
Objasnimo značenje ključnih riječi iz ove definicije:

Elektronički U fizičkom smislu, računalo je skup elektroničkih dijelova.

Digitalni Računalo obrađuje samo numeričke podatke. Sve ostale podatke (slova, zvukove i slike)
računalo zapisuje u obliku brojeva. Sve brojeve računalo zapisuje u binarnom brojevnom sustavu,
koristeći samo znamenke 0 i 1.
Automatski Računalo samo, bez ičije pomoći izvršava naredbe koje su mu zadane.
Programibilan Naredbe zadane računalu mogu se promijeniti. Računalo se može programirati za
izvršavanje različitih zadataka tako da se promijeni postojeći program ili upiše novi.
Obrada podataka Računalo s danim podacima izvodi razne računske i druge operacije. Računa-
lo ih pritom mijenja (transformira). Kažemo da računalo obrađuje podatke.
Podaci Računalo prima podatke, mijenja ih i daje izlazne podatke. Ti podaci mogu biti različitog
oblika: pisane poruke (slova, brojevi i znakovi), grafički prikazi, slike, zvuk, električni signali i slično.

Elektroničko računalo je digitalni uređaj.

Sve što ima veze s fizičkim dijelovima računala, tj. sve fizičke komponente i opremu koji sačinjavaju Strojna
računalo, nazivamo strojna oprema računala (engl. Hardware). Tu spadaju električki i elektronički oprema
sklopovi ugrađeni u računalo (npr. žice, otpornici, procesor itd.) kao i veće komponente računala (Hardware)
(npr. monitor, tipkovnica, kućište itd.).

7
01 osnove A copy.qxp 4.4.2006 9:12 Page 8

1. OSNOVE INFORMATIKE

Programska Za pravilan i učinkovit rad računala potrebna je i programska oprema (engl. Software). Program-
oprema sku opremu čine programi ugrađeni u računalo. Program je skup naredbi i uputa i bez njega raču-
(Software ) nalo ne bi znalo učiniti ništa korisno.

Instalacija Programsku opremu u računalo ugrađuje čovjek. Taj postupak se zove instalacija programa.
programa

Skup naredbi koje opisuju što i kako računalo treba raditi zove se program. Programsku opre-
mu treba ugraditi (instalirati) u računalo.

1.2. Vrste računala

Zasigurno ste primijetili da se računala već naizgled razlikuju. Neka su veća, neka manja, neka su
brža, a neka sporija, neka imaju dodatne dijelove koja druga nemaju itd. Unatoč tome, sve to radi
kao jedinstvena cjelina i na sličan način. No, i tu ima razlika. Da biste mogli pravilno rukovati poje-
dinim računalom, trebate poznavati vrste računala i standarde njihove izrade.

Ključne riječi vrste računala, super računalo, osobno računalo, prijenosnik, kompatibilnost računala

Riječ računalo izvedena je iz engleske riječi computer (to compute – računati, computer – naprava za
računanje). Značajka računala da može prihvatiti i izvršavati različite programe, čak više njih istovre-
meno, čini računalo najsvestranijim pomagačem čovjeka. A brzina i preciznost kojom izvodi naredbe i
zvučno-slikovne (audio-vizualne) mogućnosti čine ga najsavršenijim alatom koji je čovjek dosad stvo-
rio. Iako su računala u stanju daleko brže i točnije računati nego čovjek, mogu izvršavati samo ono
za što su programirana.
U početku, elektronička su računala bila velika, nespretna za korištenje i vrlo skupa. Rijetko tko je
imao računalo. S pojavom jeftinih računala i smanjivanjem njihovih dimenzija računala su postala
dostupna svima.

Više o razvoju računala možete

pronaći u prezentaciji 1povPC.pps.

Po veličini i njihovim mogućnostima

računala možemo podijeliti na neko-
liko vrsta: mikroračunala, osobna ra-
čunala, mini računala, velika računa-
la, super računala.
Super računala su tehnološki naj-
naprednija i spadaju u najbrža ra-
čunala na svijetu. Takva računala
rabe se za obavljanje vrlo složenih
proračuna i simulacija. Npr. koriste
se u genetičkim istraživanjima ili u Slika 1.2. IBM-ova super računala u jednoj prostoriji
složenim predviđanjima vremenskih demonstracija su veličine i snage

8
01 osnove A copy.qxp 4.4.2006 9:12 Page 9

1. OSNOVE INFORMATIKE

promjena, kad za kratko vrijeme treba obraditi veliku količinu podataka (i po nekoliko stotina ti-
suća u sekundi).

Nama su prije svega zanimljiva manja, osobna računala dostupna ši-

rem krugu korisnika, koja i vi imate u svojim informatičkim
učionicama. Osobno
Vrstu računala namijenjenu osobnoj uporabi korisnika nazi- računalo
vamo osobno računalo (P Personal Computer – PC). Na tak-
vom računalu korisnik može izvoditi složene matematičke
operacije i rješavati raznovrsne zadatke kao što su obrada
teksta, grafička obrada slike i zvuka, znanstveni proraču-
ni, računalna animacija, programiranje itd.

1.3. Vrste osobnih računala

Pošto nisu sva osobna računala ista, postoji
nekoliko podjela po kojima se međusobno razlikuju. Slika 1.3. Moderno osobno računalo
1. Podjela prema proizvođačkom standardu:
- IBM standard,
- Apple standard.

Osobna računala proizvedena po jednom od ova dva standarda međusobno se razlikuju, kako po Kompatibilnost
dijelovima od kojih su sastavljena tako i po načinu rada, tj. programima koji se na njima izvode. računala
Zato kažemo da takva računala međusobno nisu kompatibilna, tj. nisu međusobno uskladiva. Za
korisnike ovih računala to znači da se programi namijenjeni jednoj vrsti (standardu) računala ne
mogu rabiti na drugoj. To također znači da se dijelovi proizvedeni za jedno od tih računala ne mogu
ugraditi u drugo. Za razliku od toga, računala unutar istog standarda međusobno su kompatibilna.

Slika 1.4. Suparnici: osobna računala po IBM (lijevo) i Apple (desno) standardu

Postoje i drugi proizvođači računala, koji proizvode po uzoru na IBM, tj. rade računala kompatibil-
na s IBM-ovim standardom. Pošto su kod nas najzastupljenija IBM kompatibilna osobna računala,
uglavnom ćemo opisivati takvu vrstu osobnih računala.

9
01 osnove A copy.qxp 4.4.2006 9:12 Page 10

1. OSNOVE INFORMATIKE

Osobna su računala danas sve snažnija, pa počinju preuzimati zadaće koje su prije mogla izvr-
šavati samo velika računala.

2. Podjela po veličini osobnih računala:

- stolna (Desktop) računala koristimo na radnom stolu Slika 1.5.
- prijenosna računala mogu se prenositi jer nisu puno veća Džepno računalo
od bilježnice A4 formata (to su Laptop i Notebook računala) u svom
- ručna računala veličine dlana i džepna računala koja stanu “gnijezdu” na
u džep kao npr. Palmtop, Pocket PC i PDA (P Personal Data punjenju
Assistant) računala

3. Podjela prema proizvođaču procesora:

Procesor je dio računala koji vrši obradu podataka i up-
ravlja svim ostalim dijelovima računala (o tome ćete učiti
kasnije). Dva su glavna proizvođača procesora za IBM
kompatibilna osobna računala. To su američke tvrtke Intel i
Intel i AMD
AMD. Kako ova dva procesora nisu hardverski kompatibilna, na matičnu ploču namijenjenu jed-
procesori
nom proizvođaču ne možemo staviti procesor drugoga.

Slika 1.6. Dva

procesorska standarda
za osobna računala –
Intel (lijevo) i
AMD (desno)

Kako se razvijala tehnologija izrade procesora, tako su oni postajali sve brži i snažniji. Mogli su obra-
Brzina đivati sve veću količinu informacija u jedinici vremena. Brzina procesora mjeri se u megahercima
procesora (MHz) ili gigahercima (GHz, 1 GHz = 1000 MHz). Prvi Intelov procesor za PC računala radio je brzi-
nom od 4,77 MHz. Današnji procesori rade brzinama od nekoliko GHz. To znači da su današnja
osobna računala oko 1000 puta brža od prvih modela.

Brzina procesora današnjih osobnih računala mjeri se u gigahercima (GHz)

Osim povećanja brzine i snage, za osobna računala je znako-

vito neprestano smanjivanje dimenzija. Tako su od stolnih
(desktop) računala nastala prenosiva računala (laptop i note- Slika 1.7.
Vrste book). Smanjivanjem prenosivih računala nastali su dla- Prijenosnik
prijenosnika novnici (palmtop). Pošto su zasloni na ovim računalima Tablet PC na
vrlo maleni, pojavio se tzv. Tablet PC. Takvo računalo postolju

10
01 osnove A copy.qxp 4.4.2006 9:12 Page 11

1. OSNOVE INFORMATIKE

ima funkcionalnost prijenosnika i dlanovnika jer ga možemo nositi ali i pisati po nje-
mu posebnom olovkom.

Važna karakteristika suvremenih računala je njihova široka uporabna vrijednost. Raču-

nala se danas ugrađuju u razne druge uređaje, npr. hladnjake, perilice za rublje, bla-
gajne, bankomate itd. Time ti uređaji postaju još bolji jer im računala poboljšavaju nji-
hove radne sposobnosti.

Uporabom računala u svim granama ljudske djelatnosti ušli smo u

kompjuterizirano ili kako ga neki nazivaju cyber doba. Računalo je
postalo čovjekov najbolji pomoćnik.

Za ponavljanje povijesnog razvoja računala i njihovh vrsta pogledajte

prezentaciju 1PC.pps. Slika 1.8.
Prijenosnik

Uz sve dobrote i koristi koje nam pružaju računala, pojavljuje se i jedan "problem". Računala i
računalna tehnologija od nas zahtijevaju određeno znanje kako bismo ih mogli uspješno koris-
titi. Poznavanje informatike i uporabe računala danas je postalo dio opće pismenosti.

RJEČNIK POJMOVA
Osobno računalo – Personal Computer (PC) Vrsta računala namijenjena osobnoj uporabi.
Kompatibilnost računala Pojam koji označava uskladivost, udruživost, sukladnost, sličnost računala u
smislu da mogu rabiti istu strojnu i programsku opremu.
IBM Kratica za tvrtku International Business Machines koja je do danas jedan od najvećih i najznačaj-
nijih proizvođača računala na svijetu.
Apple Naziv računala i tvrtke za proizvodnju računala Apple Computers.
Intel Američka tvrtka Intel Corporation poznata kao vodeći proizvođač procesora za osobna računala.
AMD Američka tvrtka Advanced Micro Devices, proizvodi procesore za osobna računala.
Procesor – Processor Elektronički sklop u računalu koji izvodi računske operacije i obradu podataka.
Obično se koristi kao sinonim za mikroprocesor.
Megaherc – Megahertz Mjerna jedinica za frekvenciju, oznaka MHz. U informatici se najčešće koristi
za označavanje brzine rada procesora.
Komponenta – Component Osnovni dio, element, sastavnica, dio računalskog sustava ili programa.
Binarni sustav Matematički sustav koji se rabi u računalnoj tehnologiji. Svi podaci se u binarnom sus-
tavu opisuju koristeći samo dvije znamenke: 0 i 1
Stolno računalo – Desktop computer Osobno računalo namijenjeno držanju, tj. radu na (radnom)
stolu.
Laptop computer Veće prijenosno računalo koje se može rabiti držeći ga u krilu. Preteča Notebook
prijenosnih računala.
Notebook computer Prijenosno računalo približnih dimenzija kao A4 bilježnica (otuda i potječe naziv).
Modernija inačica Laptop računala.
Palmtop computer Osobno računalo vrlo malih dimenzija, toliko da stane na dlan (engl. palm). Naziva-
ju se i dlanovnici.
Pocket PC Osobno računalo vrlo malih dimenzija, toliko da stane u džep (engl. pocket).
PDA computer Kratica za Personal Data Assistant. Radi se o računalu koje nam pomaže u vođenju
osobnih podataka, adresara, vremenika i sličnog.
Tablet PC Vrsta osobnog prijenosnog računala koji spaja funkcionalnost dlanovnika i većih prijenosnika.

11
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 12

1. OSNOVE INFORMATIKE

1.4. Matematičke osnove rada računala

Na kojem jeziku razmišlja računalo? Uopće, kakve mu se “misli” motaju po “mozgu”?

Ključne riječi binarni zapis, bit, bajt, brojevni sustavi, kodiranje, ASCII, Unicode, logičke izjave, logički sklopovi

1.4.1. Binarni zapis

Kad smo definirali računalo, rekli smo da je
digitalno jer radi samo s brojevima i prepoznaje
samo dvije znamenke: 0 i 1. Zato se svaki
podatak i instrukcija koji se unose u računalo
zadaju (kodiraju) u obliku niza nula i jedinica.

Strujni krugovi od kojih je računalo na-

Slika 1.9. pravljeno mogu biti u jednom od dvaju
Dva stanja stanja (Slika 1.9.):
koja računalo stanje uključeno = ima struje = 1
prepoznaje stanje isključeno = nema struje = 0.

Koliko god današnja računala bila brza, moćna i pametna, kad zavirimo u najsićušniji dio nji-
hove memorije ili procesora, možemo ostati iznenađeni. Sve što računalo može zapamtiti u
Bit najmanjem dijelu memorije koji zovemo bit su samo dva različita stanja: 0 i 1.
Binarni sustav U matematici se brojevni sustav sastavljen od ovih dviju znamenaka naziva binarni brojevni sus-
tav. Taj brojevni sustav ima bazu 2 i svi brojevi u njemu prikazuju se pomoću potencija broja 2.
Sve operacije koje izvodi računalo svode se na nekoliko osnovnih operacija u binarnom sustavu.
Za podatke predstavljene pomoću nule i jedinice kažemo da su binarno predstavljeni, a najmanja
jedinica informacije naziva se bit. Bit je kratica od engleskih riječi binary digit, što znači binarna zna-
menka. Nizovima bitova prikazuju se svi brojevi, slova, posebni znakovi, slike i zvukovi.

1.4.2. Mjerne jedinice za količinu memorije

Jedan bit je vrlo mala količina informacije. Koristeći jedan bit možemo zapisati samo dva stanja.
Rabeći dva bita, možemo napisati četiri zapisa: 00, 01, 10 i 11. Ako uzmemo tri bita, možemo
složiti osam kombinacija: 000, 001, 010, 011, 100, 101, 110, 111. Naša abeceda ima 30 slova,
dakle tri bita nisu nam dovoljna ni za cijelu abecedu.
Za predstavljanje većeg broja
različitih podataka neopho-
dan je veći broj bitova. Grupu
od osam bitova nazivamo
Bajt (byte ) jedan bajt (byte). Osam bito-
va omogućuje nam 256
različitih zapisa. To je već
dovoljno za sva velika i mala
slova abecede, aritmetičke i
interpunkcijske znakove te za Slika 1.10. Podaci koje računalo koristi predstavljeni su ni-
još neke posebne znakove. zovima byteova

12
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 13

1. OSNOVE INFORMATIKE

Količina odnosno kapacitet memorije mjeri se upravo u bajtovima. Veće mjerne jedinice za
količinu memorije dobile su imena dodavanjem uobičajenih predmetaka kilo, mega, giga...
Razlika u odnosu na ostale mjerne jedinice, primjerice za duljinu, jest u tome što se svaka
sljedeća dobiva množenjem s potencijom broja 2, a ne s potencijom broja 10. Tako je 1 kilo-
bajt=210=1024 bajtova, jedan megabajt je 220=1048576 bajtova itd.

Vježba 1.1.
a) Kapacitet CD-a je 700 MB. Koliko je to kB?
b) Jedan znak zauzima 1 bajt memorije. Koliko znakova možemo zapisati na jedan CD?
c) Jedna stranica teksta sadrži približno 3000 znakova. Koliko je stranica u knjizi čiji sadržaj
zauzima cijeli CD?
d) Koliko je CD-a potrebno za zapisivanje svih tekstova iz knjiga u vašoj školskoj knjižnici?
bajt 1 B = 8 bitova
kilobajt 1 kB = 210 B = 1024 B
megabajt 1 MB = 210kB = 220 B = 1 048 576 B
gigabajt 1 GB = 210MB = 220 kB = 230 B = 1 073 741 824 B
terabajt 1 TB = 210 GB = 220 MB = 230 kB = 240 B = 1 099 511 627 776 B
Tablica 1.1. Jedinice za količinu memorije

Vježba 1.2.
Potreban vam je jedan CD i jedan DVD.
a) Uzmite ravnalo i izmjerite promjer CD-a te promjer DVD-a. Za koliko se razlikuju?
b) Pročitajte na CD-u i DVD-u njihov kapacitet. Za koliko se razlikuju?
c) Zašto na DVD stane više podatka nego na CD?

Povijest bita i bajta

Bit je najmanja jedinica memorije u digitalnom svijetu. Bit može sadržavati brojeve 1 i 0,
što odgovara stanjima uključeno i isključeno, istina i laž ili da i ne. Riječ bit prvi je upo-
trijebio John Tukey, američki statističar i računalni stručnjak. On je pojam upotrijebio
1946. godine kao kraticu za binary digit.
Bajt čini niz od 8 bitova. Pojam byte prvi je put upotrijebio 1956. američki znanstvenik nje-
mačkog podrijetla Werner Buchholz da smanji nesporazum koji je stvarala riječ bit. On je
definirao bajt kao grupu bitova koji opisuju jedan znak. Te godine kreiran je bajt s 8 bito-
va i to ubrzo postaje standard u računalnoj industriji. Bajtovi kombinirani u grupe od 1 ili
više bajtova zovu se riječi (word).

1.4.3. Brojevni sustavi

U svakodnevnom životu računamo pomoću deset znamenaka (0, 1, 2, ... 8 i 9). Brojevni su-
stav s deset znamenaka zove se dekadski brojevni sustav. Broj 10 baza je dekadskog susta- Dekadski
va jer se u dekadskom sustavu rabi prikaz s 10 znamenaka: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9. Svaki brojevni sustav
broj zapisan u dekadskom sustavu možemo zapisati pomoću potencija broja 10.

13
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 14

1. OSNOVE INFORMATIKE

Postoji još mnogo brojevnih sustava koji su se rabili tijekom povijesti, a neki se rabe još i
danas. Spomenimo, primjerice, oktalni s bazom 8 i heksadekadski s bazom 16. Brojevi se u
pojedinom sustavu prikazuju pomoću potencija baze tog sustava.
sustav b a z a znamenke prikaz broja
Binarni 2 0, 1 1101 = 1 · 23 + 1 · 22 + 0 · 21 + 1 · 20
Oktalni 8 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7 4123 = 4 · 83 + 1 · 82 + 2 · 81 + 3 · 80
Dekadski 10 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9 1631 = 1 · 103 + 6 · 102 + 3 · 101 + 1 · 100
0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, A2C3 = A · 163 + 2 · 162 + C · 161 + 3 · 160
Heksadekadski 16
8, 9, A, B, C, D, E, F = 10 · 163 + 2 · 162 + 12 · 161 + 3 · 160
Tablica 1.2. Najčešći brojevni sustavi
Svi brojevi se mogu zapisati u svim brojevnim sustavima. Objasnit ćemo 20 1
matematički postupak za pretvaranje dekadskog broja u binarni i obratno.
21 2
Prisjetimo se kakva je veza između prirodnih brojeva i znamenaka kojima
ih zapisujemo. Broj 75631 ima 7 desettisućica, 5 tisućica, 6 stotica, 3 22 4
desetice i 1 jedinicu te ga možemo zapisati ovako: 23 8
75 631 = 7 · 10 000 + 5 · 1000 + 6 · 100 + 3 · 10 + 1 · 1 24 16

Zapišemo li dekadske jedinice kao potencije broja 10, imamo: 25 32

26 64
75 631 = 7 · 104 + 5 · 103 + 6 · 102 + 3 · 101 + 1 · 100.
27 128
Binarni brojevni sustav 28 256
Binarni brojevni Brojevni sustav koji ima dvije znamenke (0 i 1) zove se binarni brojevni sus - 29 512
sustav tav. Baza binarnog sustava je 2. Svaki broj zapisan u binarnom brojevnom
210 1024
sustavu možemo zapisati pomoću potencija broja 2.
U binarnom brojevnom sustavu rabimo prikaz s dvijema znamenkama: 0 i Tablica 1.3.
1. Svaki broj zapisan u binarnom brojevnom sustavu možemo zapisati Potencije broja 2
pomoću potencija broja 2.
Primjerice, broj 1101 možemo zapisati kao

1 · 23 + 1 · 22 + 0 · 21 + 1 · 20.

Da bismo označili u kojem je brojevnom sustavu broj zapisan, rabimo okrugle zagrade
i oznaku baze, primjerice: (11100111)2, (234)10, (A24)16.

Vježba 1.3.
Pretvaranje Zadan je binarni broj 11100111. Pretvorimo ga u dekadski broj.
binarni – dekadski
Rješenje:
Napišemo zadani broj po potencijama broja 2:

(11100111)2 = 1 · 27 + 1 · 26 +1 · 25 +0 · 24 +0 · 23 +1 · 22 +1 · 21 +1 · 20

14
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 15

1. OSNOVE INFORMATIKE

Zbrojimo tako dobivene pribrojnike u dekadskom sustavu:

(11100111)2 = 1 · 27 + 1 · 26 +1 · 25 +0 · 24 +0 · 23 +1 · 22 +1 · 21 +1 · 20 =
= 1 · 128 + 1 · 64 + 1· 32 + 0 · 16 + 0 · 8 + 1 · 4 + 1 · 2 + 1 · 1 =
= 128 + 64 + 32 + 0 + 0 + 4 +2 + 1 = (231)10 binarni 25 24 23 22 21 20 zbroj
broj 32 16 8 4 2 1
Dakle, binarni broj 11100111 jednak je dekad-
skom broju 231. 110101 1 1 0 1 0 1 32+16+4+1 = 53
Da bismo brže računali, možemo upotrijebiti 110111 1 1 0 1 1 1 32+16+4+2+1 = 55
tablicu s vrijednostima potencija broja 2. 110100 1 1 0 1 0 0 32+16+4 = 52
Pomoću tablice 1.4 možemo pretvarati binarne 11011 0 1 1 0 1 1 16+8+2+1 = 27
brojeve do šest znamenaka u dekadski broj. Za
pretvaranje višeznamenkastih binarnih brojeva Tablica 1.4. Pretvaranje binarnog broja u dekadski broj
morali bismo dodati stupce za više potencije: 26, 27, 28...

Vježba 1.4.
Pretvorimo broj (236)10 u binarni broj. Pretvaranje
236 : 2 = 118 i ostatak 0 dekadski – binarni
Rješenje: 118 : 2 = 59 i ostatak 0
Želimo li dekadski broj pretvoriti u binarni, prvo ga podijelimo bro- 59 : 2 = 29 i ostatak 1
jem 2, ostatak zapišemo, a s djelomičnim količnikom ponovimo 29 : 2 = 14 i ostatak 1
14 : 2 = 7 i ostatak 0
dijeljenje. Postupak ponavljamo sve dok je djelomični količnik
7 : 2 = 3 i ostatak 1
različit od 0. Pročitamo li dobivene ostatke obrnutim redoslije- 3 : 2 = 1 i ostatak 1
dom (od posljednjeg ostatka prema prvom), to su upravo zna- 1 : 2 = 0 i ostatak 1
menke traženog binarnog broja. (236)10 = (11101100)2
(plava strelica označava
Heksadekadski brojevni sustav redoslijed čitanja znamenaka)
Brojevni sustav koji rabi 16 znamenki zove se heksadekadski Heksadekadski
brojevni sustav. Baza ovog sustava je 16. Svaki broj zapisan u heksadekadskom brojevnom brojevni sustav
sustavu možemo zapisati pomoću odgovarajućih potencija broja 16.
Znamenke u heksadekadskom sustavu su:

heksadekadska znamenka 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 A B C D E F
odgovarajuć dekadski broj 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
Vježba 1.5.
Zadan je heksadekadski broj 2A4C i treba ga pretvoriti u odgovarajući dekadski broj. Pretvaranje
heksadekadski -
Rješenje:
dekadski
Najprije zadani heksadekadski broj ispišemo po potencijama odgovarajuće baze – u ovom
slučaju baze 16:
(2A4C)16 = 2 · 163 + A · 162 + 4 · 161 + C · 160
= 2 · 4096 + 10 · 256 + 4 · 16 + 12 · 1
a onda zbrojimo dobivene pribrojnike:
= 8192 + 2560 + 64 + 12
= (10828)10

15
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 16

1. OSNOVE INFORMATIKE

Kao rezultat dobili smo da heksadekadskom broju 2A4C odgovara dekadski broj 10828. Prov-
jerite pomoću Windowsovog programa Kalkulator da li je rezultat točan.

Pretvaranje dekadskog u heksadekadski broj vrši se po sličnom principu kao i pretvaranje u binarni
broj, samo što u ovom slučaju dekadski broj dijelimo sa 16 (kolika je baza heksadekadskog sustava).

Vježba 1.6.
Pretvaranje Dekadski broj 349 treba pretvoriti u heksadekadski broj.
dekadski -
heksadekadski Rješenje:
Dekadski broj dijelimo sa 16 sve dok je 349 : 16 = 21 i ostatak 13
D
djelomični količnik različit od 0. Zatim 21 : 16 = 1 i ostatak 5
dobivene ostatke pročitamo u obratnom 1 : 16 = 0 i ostatak 1
slijedu te tako dobijemo traženi hek- (349)10 = (15D)16
sadekadski broj.

Za pretvaranje brojeva iz jednog zapisa u drugi možete upotrijebiti i kalkulator. Kalkulator

u sklopu Windowsa može raditi s bazama 2 (Bin), 8 (Okt), 10 (Dek) i 16 (Hex). Upotrebom
kalkulatora možete jednostavno prebacivati brojeve iz jedne baze u drugu ili čak i računati
s njima u odabranoj bazi.

Prezentaciju o brojevnim sustavima pogledajte u datoteci 1pre1.p

pps

Oktalni brojevni sustav

Oktalni brojevni Oktalni brojevni sustav ima Dekadski Binarni Heksadekadski Oktalni
sustav bazu 8 jer ima samo 8 znamen- sustav sustav sustav sustav
ki: 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6 i 7. Kao i 0 0 0 0
heksadekadski sustav, u infor-
1 1 1 1
matici se oktalni sustav koristi
za skraćeni prikaz binarnih 2 10 2 2
brojeva. 3 11 3 3
Pogledajmo najprije kako se iz 4 100 4 4
oktalnog brojevnog sustava 5 101 5 5
dobivaju dekadski brojevi i 6 110 6 6
obratno. Kao ogledni primjer
7 111 7 7
može poslužiti i tablica 1.5.
8 1000 8 10
Iz oktalnog sustava prevodimo
brojeve u dekadski sustav 9 1001 9 11
slično kako smo to radili kod 10 1010 A 12
binarnog ili heksadekadskog 11 1011 B 13
12 1100 C 14
13 1101 D 15
Tablica 1.5. Usporedne vrijednosti
14 1110 E 16
brojeva u dekadskom, binarnom,
heksadekadskom i oktalnom 15 1111 F 17
brojevnom sustavu. 16 10000 16 20

16
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 17

1. OSNOVE INFORMATIKE

sustava. Oktalni broj treba “raspisati” po potencijama odgovarajuće baze (u ovom slučaju 8). Pretvaranje
Dakle, znamenke moramo pomnožiti s njihovim “težinama” i umnoške zbrojiti. oktalni –
dekadski
Vježba 1.7.
Pretvorimo oktalni broj (45327)8 u dekadski sustav.

Rješenje:
(45327)8 = 4 · 84+ 5 · 83 + 3 · 82 + 2 · 81 + 7 · 80
= 4 · 4096 + 5 · 512 + 3 · 64 + 2 · 8 + 7 · 1
= 16384 + 2560 + 192 + 16+ 17
= (19159)10
Pretvaranje iz dekadskog u oktalni sustav izvodimo po istom principu kao pretvaranje iz Pretvaranje
dekadskog u heksadekadski sustav. dekadski –
oktalni
Vježba 1.8.
Pretvorimo dekadski broj (19159)10 u oktalni broj:
19159 : 8 = 2394 i ostatak 7
2394 : 8 = 299 i ostatak 2
299 : 8 = 37 i ostatak 3
37 : 8 = 4 i ostatak 5
4 : 8= 0 i ostatak 4
pa je rješenje (19159)10 = (45327)8

Pretvaranja između binarnog, oktalnog i heksadekadskog sustava

Za razliku od heksadekadskog Binarni sustav Heksadekadski sustav Binarni sustav Oktalni sustav
sustavu gdje je svaka znamen- 0000 0 000 0
ka predstavljena s četiri binarne
0001 1 001 1
znamenke, u oktalnom je susta-
vu svaka znamenka predstavlje- 0010 2 010 2
na samo s tri binarne znamenke 0011 3 011 3
(tablica 1.6). Otuda izvire lakoća 0100 4 100 4
prijelaza, tj. pretvorbe iz binar- 0101 5 101 5
nog u oktalni ili heksadekadski
0110 6 110 6
sustav i obratno.
0111 7 111 7
1000 8
Vježba 1.9.
1001 9
Pretvorimo broj
1010 A
(110100100110111)2 u oktalni i
heksadekadski sustav. 1011 B
1100 C
Tablica 1.6. Znamenke u
Rješenje: 1101 D
heksadekadskom (lijevo) i
1110 E oktalnom sustavu (desno)
Za pretvaranje binarnog broja u
oktalni sustav podijelimo binarne 1111 F predstavljene binarnim brojevima

17
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 18

1. OSNOVE INFORMATIKE

znamenke u grupe po tri znamenke, počevši zdesna. Ukoliko u vodećoj skupini nedostaju
znamenke, dopišemo vodeće 0. Sada lako za svake tri tako dobivene binarne znamenke
zapišemo jednu oktalnu znamenku iz gornje tablice.
(110100100110111)2 = (110 100 100 110 111)2

= 6 4 4 6 7
= (64467)8

Za pretvaranje binarnog broja u heksadekadski sustav provodimo sličan postupak, samo što
binarni broj dijelimo u grupe po četiri znamenke počevši zdesna:
(110100100110111)2 = (110 1001 0011 0111)2
= (0110 1001 0011 0111)2

= 6 9 3 7
= (6937)16

Vježba 1.10.
Pretvorimo broj (CF6A)16 u binarni i oktalni sustav.

Rješenje:
Broj (CF6A)16 ćemo prvo pretvoriti u binarni sustav pomoću tablice 1.5. – svaka heksadekad-
ska znamenka po 4 binarne znamenke:
(CF6A)16 = (1100 1111 0110 1010)2 = (1100111101101010)2
Sada pretvorimo dobiveni binarni broj u oktalni:
(1100111101101010)2 = (1 100 111 101 101 010)2
= (001 100 111 101 101 010)2
= (147552)8

Zadaci
1. Pretvori sljedeće oktalne brojeve u dekad-
Rješenje:
ski sustav:
a) 53 a) 43
b) 201 b) 129
c) 3005 c) 1541
d) 405 d) 261
e) 245 e) 165
f) 707 f) 455

18
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 19

1. OSNOVE INFORMATIKE

2. Pretvori zadane binarne brojeve u oktalne i Rješenje:

heksadekadske brojeve:
a) (36436)8 = (3D1E)16
a) 11110100011110
b) (21260)8 = (22B0)16
b) 10001010110000
c) (30013)8 = (300B)16
c) 11000000001011
d) (66327)8 = (6CD7)16
d) 110110011010111
e) (72527)8 = (7557)16
e) 111010101010111
f) (72734)8 = (75DC)16
f) 111010111011100

3. Stavi znamenku umjesto zvjezdice da Rješenje:

račun bude točan:
a) (765423)8 = (3EB13)16
a) (**542*)8 = (3E**3)16
b) (125414)8 = (AB0C)16
b) (****14)8 = (AB0*)16
c) (257473)8 = (15F3B)16
c) (25747*)8 = (****B)16
d) (1467570512)8 = (CDEF14A)16
d) (*4675**512)8 = (C**F1**)16
e) (25363211357)8 = (ABCD12EF)16
e) (25363***35*)8 = (***D12*F)16

4. Popuni tablicu: Rješenje:

Baza 2 Baza 8 Baza 10 Baza 16 Baza 2 Baza 8 Baza 10 Baza 16
1101010101011 1101010101011 15253 6827 1AAB
4562 100101110010 4562 2418 972
12944 11001010010000 31220 12944 3290
AAF 101010101111 5257 2735 AAF
E0E 111000001110 7016 3598 E0E
17654 100010011110110 42366 17654 44F6
7715 111111001101 7715 4045 FCD
11111001111011 11111001111011 37173 15995 3E7B

Binarna aritmetika
Budući da računalo sve brojeve pretvara u binarne, znači da i aritmetičke operacije vrši s bina-
rnim brojevima. Pokazati ćemo kako se zbrajaju i oduzimaju binarni brojevi.

Kod zbrajanja binarnih brojeva koristi se isto pozicijsko (položajno) pravilo kao i pri zbrajanju Zbrajanje
dekadskih brojeva. Dakle, međusobno se zbrajaju znamenke na istim “težinskim” pozicijama binarnih brojeva
– jedinice s jedinicama, desetice s deseticama itd.

Pogledajmo na primjeru kako zbrajamo dva dekadska broja, primjerice 48 i 246. Brojeve pot-
pišemo jednog ispod drugog tako da su znamenke iste “težine” jedna ispod druge te ih
postepeno zbrajamo zdesna ulijevo:
48
+ 246
294

19
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 20

1. OSNOVE INFORMATIKE

Kod jedinica imamo 8 + 6 = 14 pa 4 pišemo, a 1 “pamtimo” ili kažemo “dalje”. To se zove prije-
nos koji se pribraja znamenkama iz sljedećeg “težinskog” stupca (u ovom primjeru deseticama).
Zbrajanje Zbroj Prijenos
Tablica binarnog Zbrajanje u binarnom sustavu izvodi se na isti
zbrajanja način. Pri tome nam pomaže tablica za binarno 0+0 0
zbrajanje: 0+1 1
1+0 1
1+1 0 1
Vježba 1.11.
1+1+1 1 1
Zbrojimo binarne brojeve (1101011)2 i (10110)2.
Tablica 1.7. Pravila za zbrajanje binarnih
Rješenje: brojeva
kontrola
prijenos 111111 (dekadski)
1. pribrojnik 1101011 107
2. pribrojnik + 10110 + 22
zbroj 10000001 129
Oduzimanje Oduzimanje u binarnom sustavu može se izvoditi na dva načina. Prvi je način jednak oduzi-
binarnih brojeva manju u dekadskom brojevnom sustavu. Pogledajmo na primjeru :
73
- 37
36
Kao što vidimo, kod jedinica imamo “problem” jer nije moguće izračunati 3 – 7 (u skupu pri-
rodnih brojeva). Stoga moramo “posuditi” jednu jedinicu iz stupca desetica. Sada dobijemo
15 – 7 = 8, a jedinicu koju smo “posudili” moramo u sljedećem stupcu slijeva oduzeti.

Kod oduzimanja prijenos se oduzima od susjednog stupca slijeva.

Tablica binarnog Ista pravila vrijede i kod binarnog oduzimanja. Oduzimanje Razlika Prijenos
oduzimanja 0–0 0
1–0 1
Vježba 1.12.
1–1 0
Oduzmimo binarne brojeve (110101)2 i
0–1 1 1
(10011)2.
Tablica 1.8. Pravila za oduzimanje bina-
rnih brojeva
Rješenje:
kontrola
prijenos 1 (dekadski)
umanjenik 110101 53
umanjitelj –10011 –19
razlika 100010 34

20
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 21

1. OSNOVE INFORMATIKE

Drugi način oduzimanja binarnih brojeva je svođenje na zbrajanje binarnih brojeva. U tom
postupku umanjitelj pretvaramo u binarni komplement i onda ga pribrajamo umanjeniku.
Binarni komplement je broj čije su znamenke obrnute znamenkama u izvornom broju – nule
se pretvaraju u jedinice, a jedinice u nule.

Zbroj binarnog broja i njegovog binarnog komplementa daje broj kome su sve znamenke
jednake 1.

Vježba 1.13.
Oduzmimo binarne brojeve (110101)2 i (10011)2 metodom svođenja na binarno zbrajanje.

Rješenje:

1. Ako je potrebno, umanjitelju s lijeve strane dodamo vodeće 0 tako 110101

da umanjenik i umanjitelj imaju jednaki broj znamenki. - 010011

2. Odredimo komplement umanjitelja, tj. zamijenimo 0
1 i 1
0 010011
101100

3. Komplementu pribrojimo 1 i tako dobijemo dvojni komplement. 101100

+ 1
101101

4. Dobiveni broj (dvojni komplement) pribrojimo umanjeniku, a kraj- 110101

nju lijevu jedinicu odbacimo. +101101
1100010

Zadaci
Rješenje:
5. Zbroji ove binarne brojeve:
a) 1111010 + 1111011 a) 11110101
b) 1110110 + 1101001 b) 11011111
c) 1101101 + 1101010 c) 11010111
d) 11111 + 100111 + 1101001 d) 10101111
e) 11011 + 11111 + 11011 e) 1010101
f) 111101 + 11111 + 1000011 f) 10011111

6. Oduzmi binarne brojeve na oba načina i

provjeri rezultat: Rješenje:
a) 1101010 - 11101 a) 1001101
b) 11111011 - 1000101 b) 10110110
c) 111010101 - 1111001 c) 101011100
d) 111001011 - 11100010 d) 11101001
e) 110000000 - 111111 e) 101000001
f) 111000000 - 11111111 f) 11000001

21
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 22

1. OSNOVE INFORMATIKE

1.4.4. Kodiranje

Razvoj računalne tehnologije doveo je do potrebe razmjene informacija između čovjeka i

računala, te između računala i računala. Računalo je digitalno, dakle radi samo s brojevima.
Kodiranje Sve što se unosi u računalo mora biti u obliku brojeva. To znači da računalo ne razumije slova
i znakove kojima se ljudi obično služe u međusobnoj komunikaciji. Da bi računalo moglo radi-
ti sa znakovima, svaki pojedini znak najprije se mora pretvoriti u određeni broj.

Za omogućavanje i pojednostavljenje komunikacije između čovjeka i računala bilo je potreb-

no stvoriti standarde za razmjenu podataka.

Postupak prevođenja brojeva, slova i znakova u brojeve, tj. u oblik prikladan za računalo
naziva se kodiranje.

ASCII Za suvremena računala svi znakovi prevode se u binarne brojeve. No, da bismo tako mogli komu-
tablica kodova nicirati s bilo kojim računalom, mora postojati jedinstven standard po kojem računalo naše bro-
jke i slova pretvara u njemu razumljive binarne zapise. Tijekom godina razvijali su se i proširivali
različiti standardi: EBCDIC, ASCII, ISO-14962, ISO/IEC 10646. Jedan od najstarijih i najraširenijih
međunarodnih kodnih standarda je ASCII (American Standard Code for Information Interchange).
Unicode
Kôd ASCII rabi zapis od 8 binarnih znamenki. Najveći broj koji se može prikazati pomoću 8 bina-
tablica
rnih znamenki je 11111111, što je dekadski 255, a najmanji broj sastoji se od 8 nula – 00000000,
kodova
što je dekadski 0. Tako se pomoću 8 binarnih znamen-
ki može prikazati ukupno 256 različitih znakova (slova
– velika i mala, brojevi i specijalni znakovi). Postoje
tablice u kojima je točno zapisano koji je znak prikazan
kojim nizom nula i jedinica. Takve tablice zovemo
tablice kodova. Na kraju knjige možete naći tablicu
ASCII kodova.

Promotrimo li malo bolje tablicu ASCII koda uočit

Tablica 1.9. Dio tablice Unicode koji sadrži ćemo da svakom znaku odgovara jedan dekadski
neka od posebnih slova zapadnoeuropskih broj od 0 do 255. Ove dekadske brojeve nazivamo
jezika. ASCII kodovima znakova. Primjerice, slovu A odgo-
vara ASCII kod 65.. Ako dekadski broj 65 zapišemo u
binarnom sustavu dobit ćemo 1000001.Taj niz nula i jedinica predstavlja kod slova A. Dakle,
binarni broj koji dobijemo pretvorbom dekadskog broja dodijeljenog pojedinom znaku iz
tablice je kôd tog znaka.

ASCII kôd sa svojih 256 znakova dovoljan je za znakove europskih jezika. No, to više nije
dovoljno. Standard Unicode pokušaj je stvaranja jedinstvenog standarda koji bi obuhvaćao zna-
kove koji se pojavljuju u svim svjetskim jezicima. Unicode rabi kodni prikaz dužine 16 bitova te tako
omogućava prikaz 216, tj. 65536 različitih znakova. Zbog toga zauzima veći prostor u memoriji
računala i zahtijeva dulje vrijeme obrade. U tablici 1.12 vidimo manji dio tablice Unicode kodo-
va. Ispod svakog prikazanog znaka su kodovi zapisani u heksadekadskom sustavu.

Prezentaciju o kodiranju pogledajte u datoteci 1pre2.ppps. Želite li imati ASCII tablicu na

svojem računalu, instalirajte program Ascii-Bin-Hex pretvornik.

22
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 23

1. OSNOVE INFORMATIKE

1.4.5. Logičke izjave i logički operatori

U matematici ste naučili računati s brojevima. Brojeve povezujemo znakovima za računske

operacije i dobivamo nove brojeve. Npr. ako brojeve 5 i 3 povežemo operacijom zbrajanja (5
+ 3) dobit ćemo broj 8, a ako ih povežemo operacijom oduzimanja (5 - 3) dobit ćemo 2 itd.
Osim računanja s brojevima, naučili ste brojeve i uspoređivati. Ako kažemo 2 < 3, znamo da
je to točno, a ako kažemo da je 2 > 3, tada je to netočno. Ako sada matematički izraz 2 < 3
shvatimo kao logičku izjavu, onda za tu izjavu možemo reći je li istinita ili lažna. Logičke izjave
Zagreb je u Hrvatskoj. istina
Evo nekoliko primjera logičkih izjava:
Hrvatska je na europskom kontinentu. istina
Rečenice za koje ne možemo pouzdano Zagreb ima more. laž
odgovoriti jesu li istinite ili lažne nisu logičke Hrvatska ima more. istina
izjave. Primjerice, 2 + 3 nije logička izjava, ali
2 + 3 > 4 je logička izjava i to lažna (jer je netočna, neistinita). Isto tako, izjava “Ti si najljepša na
svijetu” nije logička izjava, jer ne možemo utvrditi njenu istinitost ili neistinitost (tj. laž).

Logičke izjave možemo povezivati logičkim operatorima. Upoznat ćemo ih na nekoliko primjera. Logički operatori
Zagreb je u Hrvatskoj. I Hrvatska je na europskom kontinentu. istina
Zagreb ima more. I Hrvatska ima more. laž
Zagreb ima more. I Kroz Varaždin teče rijeka Sava. laž

Zagreb je u Hrvatskoj. ILI Hrvatska je na europskom kontinentu. istina

Zagreb ima more. ILI Hrvatska ima more. istina NE (Zagreb ima more.) istina
Zagreb ima more. ILI Kroz Varaždin teče rijeka Sava. laž NE (Hrvatska ima more.) laž

Kad pogledamo gornje rečenice, jasno je da logički operator I daje istinu samo ako su obje
izjave istinite, a logički operator ILI daje istinu ako je barem jedna izjava istinita. Logički oper-
ator NE mijenja vrijednost logičke izjave iz istine u laž i obratno, iz laži u istinu.

Tako povezujući logičke izjave logičkim operatorima dobivamo nove logičke izjave. Dio matematike
koji se bavi logičkim izjavama i logičkim operatorima naziva se logika, a pravila rada s logičkim
izjavama daje nam Boolova algebra (George Boole, britanski logičar i matematičar).

izjava A izjava B AIB izjava A izjava B AIB Osnovna pravila za logičke opera- Tablice istinitosti
laž laž laž 0 0 0 tore prikazujemo tzv. tablicama
istinitosti. Budući da logičke izjave
laž istina istina 0 1 1
mogu imati samo dva ishoda
istina laž istina 1 0 1 (istinu ili laž), možemo ih prikazati u
istina istina istina 1 1 1 binarnom obliku, gdje je laž = 0, a
istina = 1.
izjava A izjava B A ILI B izjava A izjava B A ILI B
laž laž laž 0 0 0
laž istina laž 0 1 0 izjava A NE A izjava A NE A
istina laž laž 1 0 0 laž istina 0 1
istina istina istina 1 1 1 istina laž 1 0

23
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 24

1. OSNOVE INFORMATIKE

Za logičke operatore vrijede slijedeća pravila:

Komutativnost A ILI B = B ILI A AIB=BIA
Asocijativnost (A ILI B) ILI C = A ILI (B ILI C) (A I B) I C = A×II (B I C)
Distributivnost A I (B ILI C) = A I B ILI A I C
A ILI laž = A A I istina = A
Neutralni element
A ILI A = A AIA=A
Komplementarnost A ILI (N
NE A) = istina A ×= 0
De Morganovi zakoni NE (A ILI B) = (N
NE A) I (N
NE B) NE (A I B) = (N
NE A) ILI (N
NE B)
NE (NE A) = A
Tablica 1.10. Pravila za logičke operatore

1.4.6. Logika računala

Iako je računalo naizgled komplicirana naprava, njegov se rad temelji na kombiniranju dvaju
stanja binarnog sustava.
U računalu su bitovi predstavljeni električnim impulsima: 1 kada ima impulsa, 0 kada impulsa
nema. Impulsi se stvaraju tako što se struja provodi kroz elektroničke sklopove računala preko
određenih prekidača. Kombiniranje ulaznih impulsa da bi se dobio određeni izlazni impuls
temelj je logike računala.
Osnovni elementi od kojih je izgrađeno računalo mogu se promatrati s elektrotehničkog ili
logičkog motrišta. Logičko motrište nam daje odgovor na pitanje što ti elementi rade.

Krenimo od jednostavnog pitanja – kako računalo zbraja dva broja? Za to su mu potrebni

logički sklopovi pomoću kojih računalo obavlja, tj. izvodi i najsloženije operacije.
Logički sklopovi
Prednost korištenja binarnih brojeva za zapisivanje podataka u računalima je upravo u posto-
janju logičkih operacija, koje su definirane nad binarnim varijablama. Binarne logičke varijable
imaju vrijednosti 0 ili 1. Kao što smo već pokazali, informacije zapisane u binarnom obliku
mogu se obrađivati pomoću logičkih operatora i pretvarati u novu informaciju.

Logički operatori u računalu realiziraju se pomoću elektroničkih sklopova, koji sa-

drže elektroničke elemente kao što su tranzistori i diode. Binarne logičke varijable
0 i 1 realiziraju se pomoću električnih veličina kao što je npr. napon. Signal logičke
jedinice (1) ostvaruje se pozitivnim konstantnim naponom, logička nula (0) kao mini-
malni napon.

Osnovni logički operatori su:

• operator negacije ili logički NE,
• operator konjunkcije ili logički I,
• operator disjunkcije ili logički ILI.

Svi logički sklopovi mogu se realizirati s ta tri osnovna operatora. Logički sklopovi služe za
pretvorbu jednog oblika informacije u drugi. Informacija mora biti zadana logičkom funkcijom
ovisnosti između ulaznih i izlaznih signala logičkog sklopa.

24
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 25

1. OSNOVE INFORMATIKE

Disjunkcija – operator ILI (OR) – ima svojstva analogna operaciji zbrajanja, pa ga označava- Disjunkcija
mo znakom +: – ILI (OR)
Tablica istinitosti:
A B A+B ili A OR B
Operator ILI daje izlaz 1 čim je bar jedan od ulaza jed-
0 0 0 nak 1.
0 1 1
Simbol kojim ćemo označiti operator ILI je:
1 0 1
1 1

Logički sklop ILI možemo opisati pomoću povezi-

vanja sljedećih logičkih izjava:
Neka je izjava A: Netko kuca, a izjava B: Netko zvoni.
Logička operacija ILI za ove dvije izjave izgleda ovako:
A B A+B ili A OR B
Konjunkcija – operator I (AND) – Konjunkcija
Nitko ne kuca Nitko ne zvoni Ne otvaramo vrata
ima svojstva analogna operaciji – I (AND)
Nitko ne kuca Netko zvoni Otvoriti vrata
množenja pa ga označavamo
Netko kuca Nitko ne zvoni Otvoriti vrata znakom ·.
Netko kuca Netko zvoni Otvoriti vrata
Tablica istinitosti:
Operator I daje izlaz 0 čim je bar jedan od ulaza jednak 0.
A B A · B ili A AND B
0 0 0 Simbol kojim ćemo označiti operator I je:
0 1 0
1 0 0
1 1 1

Logički sklop I možemo opisati pomoću povezi-

vanja sljedećih logičkih izjava:
Neka je izjava A: Došao je autobus., a izjava B: Otvorio je vrata.
Logička operacija I za ove dvije izjave izgleda ovako:
A B A · B ili A AND B
Nije došao autobus Nije otvorio vrata Ne ulazimo.
Negacija – operator NE ili NOT Negacija
Nije došao autobus Otvorio je vrata Ne ulazimo. – NE (NOT)
– mijenja stanje iz 0 u 1 ili iz 1
Došao je autobus Nije otvorio vrata Ne ulazimo. u 0.
Došao je autobus Otvorio je vrata Ulazimo.
Tablica istinitosti:
Simbol kojim ćemo označiti operator NE je:
A A ili NOT A
0 1
1 0

25
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 26

1. OSNOVE INFORMATIKE

Negirani I Često se koriste još dva dodatna operatora, jer se pomoću njih također može realizirati bilo
(NAND) koja logička funkcija. To su operatori negirani I (NI) i negirani ILI (NILI).

Tablica istinitosti za logički sklop negirani I:

i njegova shema:
A B A·B A ⋅B
0 0 0 1
0 1 0 1
1 0 0 1
1 1 1 0

Tablica istinitosti za logički sklop negirani ILI:

Negirani ILI i njegova shema:
(NOR) A B A+B A +B
0 0 0 1
0 1 1 0
1 0 1 0
1 1 1 0

Crtanje logičkih sklopova

Logičke sklopove zadajemo jednadžbom sklopa. Pri pisanju jednadžbe sklopa moramo vodi-
ti računa o prioritetima: Najviši prioritet ima sklop NE, zatim sklop I i na kraju sklop ILI. Sklop
I zato smo i označili znakom množenja, a sklop ILI znakom zbrajanja, jer u matematici
množenje ima veći prioritet od zbrajanja. Za promjenu tog redoslijeda pri pisanju logičke
funkcije sklopa koristimo zagrade.

Primjer 1
Nacrtajmo logički sklop zadan logičkom funkcijom: Y = A · B + A · B

Logički sklop ima dva ulazna signala (A i B), pa ima 4 moguća stanja:
Tablicom istinitosti odredit ćemo moguća stanja izlaznog signala
(označenog s Y).

Tablica istinitosti: A B A B A·B A · B A · B +A · B

0 0 1 1 0 1 1
0 1 1 0 0 0 0
1 0 0 1 0 0 0
Primjer 2 1 1 0 0 1 0 1

Nacrtajmo logički sklop kome je jednadžba:

Y= A ⋅B +A ⋅(B+C)
Logički sklop ima tri ulazna signala (A, B i C), pa ima 8
mogućih ulaznih stanja. Tablicom istinitosti odredit ćemo
moguća stanja izlaznog signala (Y).

26
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:13 Page 27

1. OSNOVE INFORMATIKE

Tablica istinitosti:

A B C A B+C A·B A · (B+C) A · B + A · (B+C) A ⋅B +A ⋅(B+C)

0 0 0 1 0 0 0 0 1
0 0 1 1 1 0 1 1 0
0 1 0 1 1 0 1 1 0
0 1 1 1 1 0 1 1 0
1 0 0 0 0 0 0 0 1
1 0 1 0 1 0 0 0 1
1 1 0 0 1 1 0 1 0
1 1 1 0 1 1 0 1 0

Minimizacija logičkih sklopova

Pri složenim logičkim sklopovima često koristimo više osnovnih logičkih operatora i više
ulaznih varijabli.

Minimizacija logičkih funkcija predstavlja postupke pomoću kojih zapisujemo te funkcije s naj- Minimizacija
manjim brojem logičkih operatora i sa najmanjim brojem ulaznih signala. Pri tome koristimo logičkih funkcija
pravila koja vri-
Komutativnost A+B = B+A A·B=B· A jede za logičke
Asocijativnost (A+B) + C = A+ (B+C) (A · B) · C = A · (B · C) operatore, koja
Distributivnost A · (B+C) = A · B +A · C smo već opisali u
Neutralni element A+0=A A · 1=A tablici 1.10.
A+A = A A · A=A Istinitost ovih jed-
nakosti dokazuje-
Komplementarnost A+ A = 1 A · A =0 mo tako da napi-
šemo tablicu isti-
De Morganovi zakoni A +B = A ⋅B A ⋅B = A +B nitosti te ako za
sve mogućnosti
A=A ulaznih signala
Tablica 1.11. Pravila za minimizaciju logičkih funkcija dobijemo iste vri-

jednosti izlaznih signala s lijeve i A B A B A·B A+B A +B A · B A ⋅B A+B

desne strane jednakosti, jednakost je
0 0 1 1 0 0 1 1 1 1
istinita. Provjerimo na taj način De
Morganove zakone: 0 1 1 0 0 1 0 0 1 1
1 0 0 1 0 1 0 0 1 1
Primjer 3. 1 1 0 0 1 1 0 0 0 0

Minimizirajmo logički sklop ako je Y= ( A +B)⋅( A +B).

Prvo koristimo distributivnost, pa komplementarnost operatora I:
Y = ( A +B)⋅( A +B) = A ⋅ A + A ⋅B +B⋅ A +B⋅B = 0 + A ⋅B +B⋅ A + 0
Sada možemo iskoristiti svojstvo neutralnog elementa: A+0 = A i De Morganov zakon:

Y= 0 + A ⋅B +B⋅ A + 0 = A ⋅B +B⋅ A = A ⋅B⋅B⋅ A = ( A +B)⋅ B + A . ( )

27
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:14 Page 28

1. OSNOVE INFORMATIKE

Sada prvo primijenimo svojstvo A = A , pa ponovno primijenimo distributivnost i komplementar-

nost operatora I.

Y= ( A +B)⋅(B + A ) = A ⋅B + A ⋅ A +B⋅B + A ⋅B = A ⋅B + A ⋅B

Dakle, jednadžbu sklopa Y= ( A +B)⋅( A +B) sveli smo na A ⋅B + A ⋅B.

Sklopovi za zbrajanje
Pokažimo sada kako zbrojiti dva binarna broja svaki sa po 4 bita. Zbrajanje ćemo svesti na
zbrajanje odgovarajućih bitova.
A B X=zbroj Z=prijenos
Kako zbrojiti dva bita? Označimo li prvi bit s A, a drugi s 0 0 0 0
B imamo tablicu: 0 1 1 0
Lako možemo zaključiti da je X= A ⋅B + A ⋅B i Z = A · B. 1 0 1 0
Logički sklop koji ima ulaze A i B i izlaze X i Z zove se 1 1 0 1
Poluzbrajač poluzbrajač (engl. halfadder), pa ga shematski prikazujemo:
Sada treba napraviti puni zbrajač koji ima 3 ulaza: 2 bita koji se zbraja-
ju (označimo ih s A i B) i treći bit za prijenos (označimo ga s C) te dva
izlaza (zbroj X i prijenos Z).

Tablica istinitosti opisuje zbrajanje bitova A, B i C tako da je zbroj X i prijenos Z.

A B C Z X Jednadžbu za X dobijemo tako da promotrimo retke u koji-
0 0 0 0 0 ma je izlaz 1. U tim recima ulaze povežemo operatorom I
0 0 1 0 1 (ako je ulaz 0 pišemo ga s negacijom) i sve tako dobivene
0 1 0 0 1 “umnoške” povežemo operatorom ILI.
0 1 1 1 0 XABC= A ⋅B⋅C + A ⋅B⋅C + A ⋅B⋅C + A ⋅B⋅C =
1 0 0 0 1
1 0 1 1 0 = ( A ⋅B⋅+A ⋅B)⋅C +( A ⋅B + A ⋅B)⋅C = X AB ⋅C + X AB ⋅C
1 1 0 1 0 Ovdje smo iskoristili činjenicu da je
1 1 1 1 1 A ⋅B⋅+A ⋅B = ( A ⋅B + A ⋅B) . Dobili smo da je zbroj tri bita jed-
nak zbroju prva dva bita na poluzbrajaču(XAB) kome smo dodali treći bit (C).

Odredimo još jednadžbu prijenosa:

ZABC = A ⋅B⋅C + A ⋅B⋅C + A ⋅B⋅C + A ⋅B⋅C = ( A ⋅B + A ⋅B)⋅C + A ⋅B⋅(C + C) =

= X AB ⋅C + A ⋅B = X AB ⋅C + Z AB = ZXABC + ZAB
Prijenos kod zbrajanja tri bita jednak je pri-
jenosu poluzbrajača s ulazima XAB i C
povezanog ILI operatorom s prijenosom
poluzbrajača s ulazima A i B.

Puni zbrajač To je puni zbrajač (engl. FULLADDER) pa ga

shematski prikazujemo ovako:

28
01 osnove B copy.qxp 4.4.2006 9:14 Page 29

1. OSNOVE INFORMATIKE

Pokažimo sada kako se pomoću poluzbrajača i punog zbrajača zbra-

jaju dva binarna broja s po 4 bita. Neka su bitovi prvog broja
A1A2A3A4, a drugog broja B1B2B3B4. Zbroj ima najviše 5 bitova (4 bita
i prijenos) X1X2X3X4Z4:

Pitanja 5. Koja je najrasprostranjenija

1. Opiši suvremeno računalo?
2. U kojem obliku računalo
prikazuje podatke i
informacije?
3. Što je kodiranje?
4. Što je kôd?
tablica kodova?
6. Koliko se bitova koristi za
prikazivanje znakova, te
koliko se znakova može
prikazati uvođenjem Uni-
code kodiranja?

POGLEDAJ I POTRAŽI
1. Linkovi: www.sysprint.hr/infS100

RJEČNIK POJMOVA
Binarni sustav Sustav s bazom 2. Znamenke binarnog sustava su 0 i 1. Brojevni sustav koji se koristi u računalima.
Dekadski sustav Sustav s bazom 10. Znamenke dekadskog sustava su 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9.
Heksadekadski sustav Sustav s bazom 16. Znamenke heksadekadskog sustava su 0, 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8, 9,
A, B, C, D, E i F.
Kodiranje – Encoding Postupak kojim se podaci zabilježeni jednim skupom znakova izražavaju nekim drugim
skupom znakova. Svrha je kodiranja da se podaci prikažu u obliku prikladnom za obradu ili prijenos.
Bit Osnovna jedinica za količinu informacija u digitalnom računalnom sustavu koja može imati samo jednu
od dvije različite vrijednosti (npr. 0 ili 1). Ime je kratica od riječi binary digit.
Byte niz od 8 bitova (1 byte = 8 bit).
ASCII – American Standard Code for Information Interchange Tablica kodova koja slova, brojeve i posebne
znakove označuje osmobitnim binarnim brojevima.
Binarni komplement Broj koji ima isti broj bitova kao zadani broj, a zbrojen sa zadanim brojem daje rezultat
kome su svi bitovi jednaki 1. Binarni komplement nekog broja dobije se tako da se zamijene 0 u 1 i 1 u 0 u
polaznom broju.
Logički operator I (AND) Osnovni operator koji daje izlaz 1 ako su svi ulazi jednaki 1, a inače daje izlaz 0.
Logički operator ILI (0R) Osnovni operator koji daje izlaz 0 ako su svi ulazi jednaki 0, a inače daje izlaz 1.
Logički operator NE (NOT) Osnovni operator koji daje izlaz 0 ako je ulaz 1, a daje izlazi ako je ulaz 0.
Logički sklop Svi logički sklopovi mogu se realizirati s tri osnovna operatora: I, ILI i NE. Logički sklopovi služe
za pretvorbu jednog oblika informacije u drugi, i to zadan nekim pravilom koje opisuje vezu između ulaznih i
izlaznih signala logičkog sklopa.
n
Tablica istinitosti Opisuje koje izlaze daje sklop za sve moguće ulaze. Tablica za sklop s n ulaza ima 2 reda-
ka i opisuje izlaze za sve mogućnosti ulaza.
Minimizacija logičkog sklopa Minimizacija jednadžbi logičkih sklopova predstavlja postupke pomoću kojih
zapisujemo jednadžbe sklopova s najmanjim brojem logičkih operatora i s najmanjim brojem ulaznih varijabli.
Poluzbrajač ( Halfadder) Logički sklop s dva ulaza i dva izlaza. Služi zbrajanju dva bita, pri čemu daje na izlazu
jedan bit kao zbroj, a drugi bit kao prijenos.
Puni zbrajač ( Fulladder) Logički sklop s tri ulaza (dva bita koji se zbrajaju i jedan kao prijenos iz poluzbrajača
ili punog zbrajača) i 2 izlaza: zbroj i prijenos.

29