Professional Documents
Culture Documents
BOSANSKA NARODNA MEDICINA - Raif Esmerović PDF
BOSANSKA NARODNA MEDICINA - Raif Esmerović PDF
Drugi dio
Autor
Raif Esmerović
Veliko povjerenje koje su ovi hećimi stekli kod narodnih masa rezultiralo je
time da se unatoč uvođenju obaveznog školovanja i sve bržem razvoju medicine,
te njene relativne dostupnosti običnom narodu, nikada u potpunosti nije
iskorijenila navika traženje pomoći kod tih često samoukih ljekara. Također,
sa njima se održalo i uvjerenje o postojanju nadnaravnih uzročnika bolesti.
Raif Esmerović | 1
Impotencija na psihičkoj bazi
Šizofrenija (određeni slučajevi)
Šećerna bolest (smanjenje nivoa šećera u krvi)
Dar liječenja
U narodu se također vjeruje da navedeni dar može biti nasljedan ali ga može
preuzeti samo mizinac odnosno najmlađe dijete.
Raif Esmerović | 3
daljnjem radu i specijalizaciji koristi stručnu literaturu disciplinirano
slijedeći naznačena upustva. Ovdje nema mjesta za improvizaciju.
Stravarka ne može sebi sama izliti strahu nego se obraća svojoj kolegici da
joj to napravi.
Opšte je uvjerenje kako čovjek može sam na sebe navući bolest, naročito ako
priča o nekom bolesniku i pokaziva rukom po sebi o kojem je bolesnom mjestu
riječ – „ On ima na licu, e baš ovdje, veliki tumor!“. Ovo je još jedan dobar
primjer kako se u folklornoj svijesti bolest doživljava, čak i u današnje
vrijeme, „živom silom“ sa mističnom sposobnošću da slučajno ili namjerno
izazvana pređe sa jedne osobe na drugu.
Bolest se, kako sam već naveo u uvodu, često smatra božijom kaznom usljed
lažnog zaklinjanja (Jes' tako mi moga zdravlja!) ili grijeha, zbog
zanemarivanja bolesne osobe, ili pak uskraćivanja željenog jela kojeg
ova/ovaj poželi. Na temelju tih uvjerenja nastali su mnogi preventivni ali i
socijalno osvješteni običaji poput onoga da je veliki sevap odnijeti
bolesniku hrane za kojom ima silnu želju.
Svima nam treba biti jasno da se mentalitet jednog društva ne mjenja brzo bez
obzira gdje ono živi, a najbolji primjer je naša dijaspora.
Stravarka Fatka upozorava kako se oprani veš nikako ne smije ostaviti preko
noći obješen na štriku jer, po njenim riječima, ako se to desi, mrak će se
„zalijepiti“ za odjeću, ali samo ukoliko je mokra, i sa njim će prvo u opranu
garderobu a zatim i u samu osobu čija je ući džini i šejtani.
Raif Esmerović | 7
„Beli (zaista) ja mislim da ima od tada pedeset godina, ako nema više, kako
je to bilo. U jednoj sobi ležasmo: ja, moj brat Asif i sestra mi Vasfija.
Čojk (čovjek) mi bijaše otišao u selo, da dotjera garonju, da ga zakoljemo u
pastrmu. Svi spavahu k'o zaklani, a meni se ne da san na oči, pa ne da.
Kad oko pola noći zazveketaše nekakvi sindžiri (lanci), stade huka arabe
(kola), psi se uzbuniše,...laju, laju, aman jarabi, gore neg' na vuka.
Ja ne budem lijena, te ustanem i pogledam kroz pendžer, kad imam baš što
vidjet! Pred našom kućom stoji araba bez konja i u njoj sjede dvije žene,
obučene pod našku (kao turkinje) i svaka drži u ruci po jedan šćapić.
U jedne bijaše šćapić bijel, kao da je oguljen, a u druge crn. Čula sam od
svoje rahmetli (pokojne) matere: koga udari ona, što nosi bijel šćap, da će
se poboljeti, ali će opet izdraviti, ali koga udari ona, što crni šćap drži,
onome, grdna rano, ne ima lijeka.
U to se probudi moj brat Arif, pomoli glavu kroz pendžer i stade vikati pse.
Zaludo sam ga molila, kumila, zaludu zaklinjala, da ne pika pasa, jere se
more ljuto pokajati.
Pa baš tako i bi. Ne prođe ni dva sahata, stade – džul vam na obraz (s
oproštenjem) – bljuvati, nokti mu pocrniše, pa sjutra ne dočeka ni podne.
Ah kako ćeš dočekati – rano moja Arife – kad te crna dohvatila šćapom!.
To rekav, obali prste, otare ih o zid i reče: Spomenula se, ne zavratila se“.
(Muhamed Fejzi beg Kulinović, „Od kolere“, str.530., GZM).
Umrijeti od užasa
Strah je svakom čovjeku prije svega primarna emocija poput tuge, veselja,
gađenja... U našem umu postoji kao programirana reakcija na stvarnu ili
nestvarnu opasnost i usko je povezan sa instinktom za preživljavanje. Čim
osjeti opasnost u ljudskom umu se aktivira odbrambeni program koji čovjeka
tjera svim silama da nešto poduzme, kako bi prevazišao eventualnu negativnu
situaciju. Međutim, u nekim slučajevima strah doslovno zablokira čovjeka i on
umjesto uobičajene reakcije da se suprostavi opasnosti ili pobjegne doživi
unutrašnji šok koji je iznimno poguban za organizam, naročito za srce.
Ponekad takvo stanje nije izazvano realnom, neposrednom opasnošću nego je
rezultat jake sugestije odnosno autosugestije.
Kod Turaka postoji predaja o neobičnom duševnom stanju koje se naziva „ileti
ašk“ ili „marazi ašk“. Ovisno o području ta psihička bolest ima i druge
nazive poput „mali hulya“, „ašk hastaligi“ (ljubavna bolest) ili u prijevodu
na bosanski - melanholija. Tvrdi se da ovakvo stanje se najčešće susreće u
mladalačkoj dobi, u izoliranim područjima, kod mladi ljudi koji su izloženi
nekoj vrsti pritiska. Pošto se ipak ne zna pravi razlog nastanka te bolesti,
narod ovaj slučaj najčešće povezuje sa ljubavlju prema Bogu.
Raif Esmerović | 9
Neke hadžije i hodže-iscjelitelji smatraju kako je to zapravo dar od Allaha
tojest da je Bog podario dragom mladom robu „svjetlost ljubavi“ te da se
njegova duša zapalila i izgorila od siline tog žara. Ukoliko se navedeno
stanje pojavi u srednjoj dobi života onda se doživljava kao svojevrsno
prosvjetljenje. Takvi pojedinci se prepoznaju po tome da putuju od jednog
mjesta do drugog i prisutnima pričaju o svemu i svačemu pošto su nadahnuti
prosvjetljenjem.
-Za svaku bolest ima lijeka, njene su riječi, samo od smrti nejma lijeka!
Prema vlastitom kazivanju, Uma uoči petka klanja istiharu i čim zaspi
„probudi“ se prvo na Kabi a onda se iznenada pojavi na Ajvatovici kod Dedine
pećine na Pruscu. U toku istihare pojavio joj se u snu sam Ajvaz Dedo,
najpoznatiji bošnjački svetac, koji joj odgovara na pitanja o bolesti i
otkriva kako se liječe.
Raif Esmerović | 11
Velika Kladuša, 2015.godina.
Raif Esmerović | 12