UNIVERZITET U SARAJEVU ELEKTROTEHNIČKI FAKULTET SARAJEVO

ELEKTRIČNA MJERENJA
Pitanja za 1. parcijalni dio ispita
Pitanja za parcijalni ispit iz predmeta električna mjerenja će biti sljedećeg tipa

1. Fizikalne veličine i njihovo mjerenje:

Metar:
Metar je jedinica dužine. Metar je dužina puta koji svjetlost prede u vakuumu za vrijeme
(1/299792458) dijelova sekunde.
Kilogram:
Kilogram je jedinica mase. Kilogram je masa medunarodnog etalona mase koji se cuva u
Parizu.
Sekunda:
Sekunda je jedinica vremena. Sekunda je vremenski interval jednak sa 9192631770 perioda
zracenja koje odgovara prelazu izmedu dva hiperfina energetska nivoa osnovnog stanja atoma
cezijuma 133.
Amper:
Amper je jedinica jacine struje. Amper je jacina one istosmjerne struje koja kada protice kroz
dva pravolinijska paralelna provodnika beskonacne dužine i zanemarljivog kružnog presjeka na
medusobnom rastojanju od 1 m u vakuumu dovodi do pojave sile izmedu provodnika
intenziteta 2x10-7 N po metru dužine.
Kelvin:
Kelvin je jedinica termodinamicke temperataure. Kelvin je termodinamicka temperatura koja je
jednaka (1/273,15) dijelu termodinamicke temperature trojne tacke vode.
Mol:
Mol je jedinica kolicine materije. Mol je kolicina materije u sistemu koja sadrži onoliko
elementarnih cestica koliko ima atoma u 0,012 kg ugljenika 12.
Kandela:
Kandela je jedinica svjetlosne jacine. Kandela je svjetlosna jacina u datom pravcu, iz izvora
koji emituje monohromatsko zracenje ucestalosti 5401012 Hz, a ima u tom pravcu energetsku
jacinu od (1/683) Wata po steradijanu.
2. MeĎunarodni sistem jedinica
MeĎunarodni sistem jedinica (SI) je sistem jedinica koji je prihvatio CGPM i koji osigurava
meĎunarodno dogovorenu referenciju pomoću koje se danas definišu sve druge jedinice.
Osnovne jedinice SI:

Izvedene jedinice:
Do izvedenih jedinica se dolazi polazeći od osnovnih jedinica primjenom matematskih
operacija. Mnoge izvedene jedinice dobile su poseban naziv i oznaku i mogu se primjenjivati za
izražavanje drugih izvedenih jedinica.
 Prednosti SI sistema:
Si jedinice imaju važnu prednost jer čine koherentan skup, što ima za posljedicu da se ne
zahtijeva pretvaranje jedinica kad se umjesto veličina u veličinske jednačine uvrštavaju
posebne vrijednosti. On takoĎer ima očitu prednost za uspostavljenje svjetskoga dijaloga te' on
pojednostavljuje učenje.

3. Podjela etalona s obzirom na tačnost.

ETALON je materijalizovana mjera, mjerni instrument ili mjerni sistem namjenjen da definiše,
ostvaruje, čuva ili reprodukuje jednu mjernu jedinicu, odnosno, jednu ili više poznatih
vrijednosti jedne mjerne veličine, sa sposobnošću njihovog prenošenja na druga mjerna
sredstva putem poreĎenja.
Podjela etalona:
Primarni, sekundarni i radni etaloni.
4. Objasniti pojmove:
Apsolutna greška:
Apsolutna greška je razlika izmeĎu izmjerene vrijednosti (rezultata mjerenja) i stvarne
vrijednosti mjerene veličine. Apsolutna greška je algebarska veličina i pozitivna je kada je
izmjerene vrijednost veća od tačne vrijednosti, a negativna kada je izmjerena vrijednost manja
od tačne vrijednosti.

Relativna greška:
Relativna greška je količnik apsolutne greške i tačne vrijednosti.

Svedena relativna greška:

Svedena relativna greška mjerenja je greška "svedena" na dogovorenu vrijednost i računa se
kao:

Korekcija:
Korekcija je negativna vrijednost apsolutne greške. Korekcija je neki iznos koji se dodaje ili
oduzima izmjerenoj vrijednosti mjerene veličine kako bi se smanjila greška mjerenja.

5. Pojmovi:
Preciznost:
Predstavlja sposobnost mjernog sredstva da pokazuje vrijednosti koje su medusobno bliske ako
se pravi više rezultata mjerenja iste vrijednosti mjerene velicine. Izražava se pomoću
standardne devijacije pojedinačnih mjerenja.
Tačnost:
Predstavlja sposobnost mjernog sredstva da pokazuje vrijednosti koje su bliske pravoj
vrijednosti mjerene velicine. Izražava se pomoću apsolutne i relativne greške.
Ponovljivost:
Opisuje grupisanje rezultata kada se mjeri ista veličina u kratkom vremenskom periodu, pri
istim uvjetima mjerenja, sa istim instrumentom, na istoj lokaciji, jednom rječju u istim
uvijetima.
 Osjetljivost:
Definiše se kao odnos promjene pokazivanja kazaljke instrumenta prema istovremenoj
promjeni vrijednosti mjerene elektricne velicine x.
6. Slučajne greške mjerenja:
Nastaju kao rezultat slučajnih procesa koji nastaju u mjerilima i mjernom objektu ili
neobuhvatnim uticajima okoline i ispitavača. One kod svakog pojedinačnog mjerenja imaju
različitu vrijednost i različit predznak, te’ dovode do rasipanja rezultata odnosno čine rezultat
nesigurnim.
Sistematske greške mjerenja:
Nastaju usljed nesavršenosti mjerila, mjera, postupka mjerenja, obuhvatnog uticaja okoline i
osobnih uticaja ispitavača. Imaju odreĎenu stalnu vrijednost i odreĎen predznak, pa se mogu
uzeti u obzir putem korekcije.
7. Standardna devijacija pojedinačnog mjerenja:
Ako je neki mjerni postupak precizniji, onda se manje razlikuju pojedinačni rezultati mjerenja.
Za ocjenu preciznosti mjernog postupka služi standardna devijacija ili srednja kvadratna greška
pojedinačnog mjerenja.

Standardna devijacija aritmetičke sredine (Nepouzdanost srednje vrijednosti):

Nepouzdanost srednje vrijednosti (tj. srednja kvadratna greška aritmetičke sredine) je procjena
odstupanja srednje vrijednosti od stvarne vrijednosti mjerene veličine i računa se kao:

8. Normalna (Gaussova) raspodjela i njene osobine.

Gauss je analitički opisao kao:

Osobine:
 Funkcija je pozitivna i neprekidna za
svaku vrijednost X.
 Funkcija je simetrična u odnosu na
aritmetičku sredinu .
 Funkcija ima maksimum u tačci
i jednak je:

 Funkcija ima dvije prevojne tačke za

.
 Površina ograničena krivom Gaussa i
apscisom jednaka je jedinici.
 Funkcija ima oblik zvona čija strmina
zavisi od S (za manje S funkcija ima
strmiji oblik).
9. Područje pouzdanosti:
Područje pouzdanosti se definira kao područje unutar čijih granica se sa statističkom
sigurnošću P može očekivati stvarna vrijednost mjerene veličine. Ovakve granice, koje neće
biti prekoračene sa nekom vjerovatnoćom, nazivaju se granice pouzdanosti.
Studentova t – raspodjela:
U slučaju da je izvršen mali broj pojedinačnih mjerenja, područje pouzdanosti nije moguće
odrediti pomoću normalne raspodjele. Tada se koristi Studentova – t raspodjela koja definiše
područje pouzdanosti kao:

Za veći broj mjerenja Studentova - t raspodjela praktično prelazi u normalnu raspodjelu, što je
ostvareno već za n > 30.
10. Objasniti pojam garantovane granice greške:
Najveća dozvoljena greška (garantovana greška) mjernog sredstva je najveća greška mjernog
sredstva dozvoljena njegovom tehničkom specifikacijom datom od strane proizvoĎača,
metrološkim propisima ili drugom regulativom vezanom za dato mjerno sredstvo.
11. Standardna devijacija posredno mjerene veličine:
Standardna devijacija indirektno mjerene veličine Y se dobija kao:

12. Sigurne granice indirektno mjerene veličine:

Vidi se da su sve parcijalne greške u predhodnom izrazu uzete sa istim predznakom tako da ne
može doći do kompenzacije pojedinačnih grešaka. Ovaj način odreĎivanja grešaka se u praksi
malo koristi jer on tretira najnepovoljniji slučaj koji je malo vjerovatan.
Statističke granice posredno mjerene veličine:
U praksi se češće koriste statističke (vjerovatne) granice greške definisane kao:

Ovako izračunate granice greške mogu ponekad biti i prekoračene, pa se zato kod njih može
govoriti samo o njihovoj statističkoj sigurnosti.
13. Mjerni otpornici:
Zamjenska šema:

Vremenska konstanta:
Za niske frekvencije: Za visoke frekvencije:
14. Mjerni kondenzatori:
Zamjenska šema:

Ugao gubitaka:

15. Mjerni svici:

Zamjenska šema:

Faktor dobrote:

16. Podešavanje struje u kolu pomoću potenciometra i predotpora:

 Napon na potrošaču relativno malog otpora i velike snage potrebno je podešavati što linearnije.
Najbolje je u tom slučaju koristiti spoja sa kliznim otpornikom spojenim u seriju sa potrošačem
kao predotpor. Spoj sa predotpornikom se koristi za podešavanje struje kod većih potrošača, ali
u uskim granicama.
Potenciometarski spoj se koristi za podešavanje struje manjih potrošača gdje se ne postavlja
pitanje utroška snage, pošto je njegova korisnost slaba.

17. Dinamika pomičnog organa mjernog instrumenta:

Nabrojati momente koji djeluju na pomični organ:
 Aktivni moment,
 Otporni moment,
 Moment trenja,
 Moment prigušenja
Režimi kretanja: (S-stepen prigušenja)
 Neprigušeno oscilatorni režim S=0,
 Prigušeni oscilatorni režim S < 1,
 Granični aperiodski režim S = 1,
 Aperiodski režim režim S > 1.
Prigušenje:
 Elektromagnetsko prigušenje,
 Tekućinsko prigušenje,
 Zračno prigušenje.
18. Mjerni opseg:
Mjerni opseg je dio pokaznog opsega na kome instrument mjeri sa oznacenom tacnošcu. Mjerni
opseg se izražava jedinicama mjerene velicine i odreden je svojom donjom i gornjom granicom.
Mjerni domet je vrijednost koja odgovara gornjoj granici mjernog opsega.
Pokazni opseg:
Pokazni opseg je cjelokupan opseg skale na kome se mogu registrovati skretanja pokretnog
dijela instrumenta(kazaljke).
Klasa tačnosti:
Klasa tačnosti analognog mjernog instrumenta je najveća dozvoljena apsolutna vrijednost
greške u procentima dogovorene vrijednosti:

Prema propisima pokazni mjerni instrumenti se svrstavaju u osam klasa tačnosi i to:

Osjetljivost mjernog instrumenta:

Osjetljivost analognog mjernog instrumenta definiše se kao odnos promjene pokazivanja
kazaljke instrumenta i istovremene promjene mjerene električne veličine. U najvećem broju
slučajeva kod električnih mjernih instrumenata koristi se ugao promjene kazaljke.
19. Instrument sa pomičnim svitkom, princip rada, prednosti, nedostaci i primjena.

Aktivni moment:

Protumoment:

Uslov ravnotežnog stanja:

Odnos otpora temperaturne kompenzacije:

Prednosti / mane:
 Mala vlastita potrošnja
 Mala osjetljivost na strana magnetna polja
 Mala osjetljivost na elektrostatička polja
 Velika osjetljivost na mehaničke udare i vibracije
 Velika mjerna osjetljivost
Primjena i otklon:
 Mjeri samo istosmjerne veličine (struju i napon)
 Spiralne opruge formiraju protumoment.
 Otklanja se prema srednjoj vrijednosti
 Prigušenje ovog elementa je elektromagnetsko
 Skala ovog instrumenta je linearna
 Pokazivanje je temperaturno ovisno, pa je potrebno napraviti kompenzaciju koju
vršimo na 2 načina:
 Serijski sa svitkom stavimo otpornik čija se otpornost ne mijenja sa promjenom
temperature (otpornici od manganina)
 Swinburnov način, dodajemo 2 temperaturno neovisna otpornika i jedan
otpornik koji ima isti temperaturni koef. kao kod svitka. Ovaj spoj potpuno
rješava temperaturnu ovisnost.
Šema instrumenta sa otpornikom od manganina i potpune temperaturne kompenzacije:
20. Instrument sa pomičnim svitkom i ispravljačem , princip rada, prednosti i nedostaci

Prednosti/mane:
 Mala vlastita potrošnja
 Mala osjetljivost na strana magnetna polja
 Mala osjetljivost na elektrostatička polja
 Velika osjetljivost na mehaničke udare i vibracije
 Velika mjerna osjetljivost
 Velika tačnost
 Linearna skala
Primjena i otklon:
 Mjere i istosmjerne i izmjenične veličine (izmjenične ispravlja preko ispravljača u
istosmjerne)
 Otklanja se prema srednjoj vrijednosti
 Prigušenje ovog elementa je elektromagnetsko.
 Koriste se kada imamo više mjernih opsega (naponski i strujni, kako za izmjenične tako
i za istosmjerne struje i napone)
 Ovakvi instrumenti se još nazivaju UNIVERZALNIM instrumentima.

Odnos efektivne i srednje vrijednosti zove se faktor oblika i za sinusnu veličinu iznosi:

U slučaju da se pomoću ovog instrumenta mjeri složenoperiodična struja, tada instrument, koji se
otklanja srazmjerno srednjoj vrijednosti tog signala Usr pokazuje:

Grešku pokazivanja instrumenta je:

21. Instrument sa unakrsnim svitcima (kalemima), princip rada, prednosti i nedostaci.

α
2α=2β=π/2

π/2 - α

Konstruktivno se sastoji od:

 Dva kruto vezana svitka pomjerena za 2ϴ.
 Stalnog magneta
 Kazaljke sa mjernim mehanizmom
Prednosti/mane:
 Mala osjetljivost na promjenu napona napajanja
 Velika unutrašnja potrošnja ( radi zračnog zazora i prostora gdje se smještaju svitci)
 Velika tačnost
 Mala osjetljivost na strana magnetna polja
 Mala osjetljivost na elektrostatička polja
Primjena:
 Za mjerenje omjera dvije struje ili dva napona ili napona i struje, a takoĎer ima široko
područije upotrebe.
 Najčešće se koristi za:

22. Instrument sa pomičnim željezom, princip rada, prednosti i nedostaci:

Konstruktivno se sastoji od:
 Pokretnog mehkog
željeza
 Stalnog magneta
 Kazaljke sa mjernim
mehanizmom
Aktivni moment:

Protumoment:
Prednosti/mane:
 Jednostavna izvedba
 Promjena opsega se može vršiti promjenom broja zavoja
 Male dimenzije
 Velika unutrašnja potrošnja
 Nelinearna skala
 Loša mjerna osjetljivost
 Velika osjetljivost na strana magnetna polja
 Negativan uticaj petlje Histereze
 Mali ulazni otpor
 Loš frekvencioni opseg (do 1000 Hz)
Primjena i otklon:
 Mjeri i istosmjerne i izmjenične veličine.
 Otklanja se prema kvadratu efektivne vrijednosti (Ief 2)

23. Elektrodinamski instrument, princip rada, prednosti i nedostaci.

Aktivni moment:

Protumoment:

Aktivni moment izveden preko

snage:

Konstruktivno se sastoji od:

 Pokretnog svitka dužine b sa N namotaja kroz koji teće struja I2.
 Nepokretnog svitka dužine l1 sa N namotaja kroz koji teće struja I1.
 Kazaljke sa mjernim mehanizmom.

Aktivni moment ampermetra: Aktivni moment voltmetra:

 Aktivni moment watmetra:

Mjerenje struje Mjerenje napona Mjerenje snage

α = k i · I2 α = kv · U2 α = kp ·P
Prednosti/mane:
 Jednostavna izvedba
 Najveća tačnost (0.1 / 0,5), pri izmjeničnoj struji do 20kHz
 Nema uticaja histereze i vrtložnih struja
 Velika unutrašnja potrošnja
 Velika osjetljivost na mehaničke udare i vibracije
 Ekonomski nisu isplativi (skupi su radi svoje tačnosti).‚
 Velika osjetljivost na strana magnetna polja

Primjena i otklon:
 Prigušenje instrumenta može biti zračno ili elektromagnetsko.
 Mjere i istosmjerne i izmjenične veličine
 IzraĎuju se za KT 0,1 i 0,2 za frekvencije 40 – 500 Hz
KT 0,5 za frekvenciju 1000 Hz
 Za izvedbu watmetra skala je linearna
 Za izvedbu ampermetra i voltmetra skala je kvadratična.

Izvedba instrumenta:
 Izvedba sa upotrebom feromagnetskog materijala u svrhu smanjenja otpora magnetskog
kruga.
 Izvedba sa oklapanjem mjernog sistema kvalitetnim feromagnetskim materijalom.
 Astatička izvedba mjernog sistema, kojom se postiže najširi frekventni opseg.
24. Elektrostatiski instrumenti, princip rada, prednosti i nedostaci:

Konstruktivno se sastoji od:

 Dvije nepokretne ploče
 Jedna pokretna ploča
 Kazaljka sa mjernim
mehanizmom
 Skala

Protumoment:

Aktivni moment:

Primjena i otklon:
 Jedini od svih instrumenata koriste napon za formiranje aktivnog momenta
 Koriste zračno ili elektromagnetsko prigušenje
 Mjeri istosmjerne i izmjenične vrijednost. (do 30 MHz)
 Otklanja se prema efektivnoj vrijednosti mjerene veličine
 Naponska preopteretljivost nije velika (Max 50% vrijednosti Un)
 Skala je kvadratična

Izvedbe:
 Idiostatski spoj
 Heterostatski spoj
Za idiostatski spoj: (Uvrstimo u aktivni moment)

dobije se izraz za otklon αi u idiostatskom spoju kao:

Za heterostatski spoj: (Uvrstimo u aktivni moment)

dobije se izraz za otklon αh u heterostatskom spoju kao:

Prednosti/mane:
 Veoma mala potrošnja
 Visoka tačnost (do 0.05)
 Uzemljen oklop za umanjenje uticaja smetnji
 Mala mjerna osjetljivost
 Pogodan za visoke napone.

25. Indukcioni instrument, princip rada, prednosti i nedostaci:

Konstruktivno se sastoji od:

 Stator
 Polovi i namotaji
 Jezgro
 Aluminijumski bubnjići
 Stalni (permanentni) magnet
 Kazaljka sa mjernim mehanizmom
 Skala
Mehanički protumoment stvaraju spiralne
opruge, a prigušni moment se postiže sa dva
jaka permanentna magneta, čiji polovi
okružuju bubnjić.

Aktivni moment preko fluksova:

Aktivni moment preko struja:

26. Proširenje naponskog mjernog opsega, pojam karakterističnog otpora voltmetra.
Da bi se mogle mjeriti i veće vrijednosti napona, proširuju se mjerni opseg voltmetra
dodavanjem jednog predotpora Rp, kao na slici:

Vrijednost otpora predotpornika Rp:

Odnos RV / UV = 1 / IV naziva se karakteristični otpor voltmetra i brojno odgovara recipročnoj

vrijednosti struje IV voltmetra pri punom otklonu. To je otpor predotpornika kojim se mjerni opseg
voltmetra proširi za 1 V. Ova vrijednost redovno je navedena na natpisnoj pločici instrumenta. U
uobičajenim izvedbama on iznosi od 102 do 105 Ω/V.

Vrijednost otpora kada imamo više pred otpornika za različite mjerne opsege:

27. Proširenje strujnog mjernog opsega.

Da bi se sa instrumentom, mjerila struja I koja je veća od dozvoljene struje kroz njegov svitak
Ia, potrebno je instrumentu unutarnjeg otpora Ra, paralelno dodati otpor šenta R Š:

Konstrukciona šema:

U praksi se mnogo češće koriste ampermetri sa više mjernih opsega, kod kojih se mjerni opseg
mijenja jednostavno okretanjem jednopolne preklopke.
28. Osnovno o digitalnim mjernim ureĎajima, prednosti i nedostaci, sklopovi logičkih funkcija
29. Mjerna pojačala i negativna povratna sprega
30. Spojevi sa operacionim pojačalom (invertor, integrator, sumator, derivator)
31. Binarna brojila (objasniti na primjeru brojilo sa tri bistabila)
32. Digitalno mjerenje vremena, frekvencije i periode
33. Pretvaranje istosmjernog napona u vrijeme i pretvaranje napona u frekvenciju

Legenda:
CRVENO – II Parcijala!
PLAVO – Odgovorena pitanja!
CRNO – Odgovori!