Filozofski fakultet Univerziteta u Tuzli

Odsjek: Pedagogija-psihologija

Naziv predmeta: Pedagoka psihologija II

Profesor: Dr. Sc. Ljubica Tomi Selimovi, doc.

Asistent: Alisa Kii

Esej

Naslijee i/ili okolina u kontekstu inteligencije

Studenti: Adela Mujki

Edina Jusi

Tuzla, april 2017. God

UVOD

O postojanju i prirodi inteligencije bilo je vise sporova nego o bilo kom drugom psiholokom
pojmu. Iako postoji vise definicija koje se donekle razlikuju, teoretiari se slau u jednom, da
je inteligencija potencijal, a ne potpuno razvijena sposobnost. Sam termin inteligencija potie
od latinske rijeci "intellegere" koja znai shvatiti, razumjeti. Da bi pria o razvoju
inteligencije bila sto jasnija u ovom eseju iznosimoo koncept od dvije komponente
inteligencije: "fluidnoj" i "kristalizovanoj" koji su dali Cattell i Horn (1963). Fluidna
inteligencija predstavlja prirodnu, biolosku opstu sposobnost, ona reprezentuje
neurofizioloke, dispozicione faktore i nezavisna je od uenja i iskustva; dok se kristalizovana
inteligencija realizuje u skladu sa kulturom, uenjem i spoljnjim uslovima. S obzirom da
ljudska inteligencija zauzima vano mjesto u svijetu u kojem ivimo, u ovom eseju emo
nastojati razmotriti koji faktori utjeu na razvoj te sposobnosti. Jedno od kontroverznijih
pitanja na koje se pokualo odgovoriti jest, radi li se o nasljednoj osobini ili osobini koja se
razvija pod utjecajem razliitih okolinskih faktora. U ovom radu emo poi od pretpostavke
da oba faktora (naslijee i okolina) utjeu na inteligenciju, a fokus znanstvenika je na
otkrivanju njihove meusobne interakcije tijekom razvoja ovjeka.
Moe se primijetiti kako se novija istraivanja o utjecaju naslijea i okoline znatno razlikuju
od poetnih pokuaja koji seu jo u drugu polovicu 19. st. Delvin je smatrao da znanja o
genetici mogu poboljati odreena svojstva ljudske vrste. U svom radu je prikazao rezultate
istraivanja obiteljskih stabala istaknutih pojedinaca iz razliitih podruja ljudskih djelatnosti.
Ugledni pojedinci su ee imali ugledne potomke. Osim toga, blii srodnici su bili sliniji po
ugledu od daljih srodnika. To je za Delvina bila potvrda da se inteligencija nasljeuje.
Meutim, u svom tada revolucionarnom istraivanju, izostavio je ostale faktore koji mogu
utjecati na ljudsku inteligenciju, a koji su ukljueni u suvremenijim istraivanjima. (Delvin i
sar., 1997).

Nasljeivanje je proces prenoenja specifinih osobina, sa roditelja na njihove potomke,

putem gena. S druge strane, okolinski utjecaji su zbroj razliitih vanjskih uvjeta (drutva,
socioekonomskog statusa, kulture i ivotnog iskustva) koji mogu utjecati na razvoj pojedinca.
(Aljaber, 2001).

Brojne studije dokazale su utjecaj nasljea na inteligenciju. Usporeivanjem inteligencije

monozigotnih blizanaca odgajanih skupa, dobila se prosjena korelacija od 0,86, to nije
velika razlika od koeficijenta koji se dobije retestiranjem intelektualnih sposobnosti iste
osobe, a iznosi oko 0,903. To znai da monozigotni blizanci postiu na testovima skoro
jednake rezultate kao to bi postigla jedna osoba koju testiramo u dvije razliite vremenske
toke. Nadalje, korelacije izmeu rezultata na testovima monozigotnih blizanaca odgajanih
odvojeno, iznose oko 0,72. (Delvin i sar., 1997).

Dakle inteligentniji roditelji e stvarati poticajniju okolinu za svoje potomke, to znai da e

im omoguiti pristup intelektualnim sadrajima, edukaciji i sl. Isto tako, genetski
inteligentnija djeca e uspjenije istraivati i oblikovati svoju okolinu, to e potaknuti njihov
genetski potencijal.
Djeca s viim IQ-om najee odrastaju u obiteljima koje visoko vrednuju stjecanje znanja i
kolovanje. S druge strane, djeca koja odrastaju u obitelji u kojoj je naglasak na stjecanju
primarnih znanja koja ukljuuju preivljavanje, obino nisu visoko motivirana niti
stimulirana, te se pretpostavlja da e postizati nie rezultate na testovima inteligencije.
Osiromaena okolina negativno utjee na rezultate u testovima inteligencije. (Zarevski, 2000).

Utjecaj naslijea poveava s dobi, od ranog djetinjstva, preko adolescencije, do rane odrasle
dobi. Isto tako, okolinski faktori utjeu na razvoj u ranim godinama, dok se u odrasloj dobi
smanjuje njihov utjecaj, a sve vie dolazi do izraaja nasljedna komponenta. (Toga, 2005).

Inteligencija se moe poveati, prije svega kolovanje moe znatno poveati inteligenciju.
Najvei dio sudionika smatra da na inteligenciju u podjednakoj mjeri utiu i naslijee i
okolina, zatim, da uspjeh u kolovanju uveliko ovisi o inteligenciji, kao i uspjeh na poslu, da
je inteligencija najvanija za kolski uspjeh u matematici i fizici,te da nema spolnih razlika u
inteligenciji i da su osobe najinteligentnije izmeu 21 i 39 godine. (Fereni i sar., 2005).
ZAKLJUAK

Obzirom da su suvremenija istraivanja utvrdila da naslijee i okolina utjeu na intelektualno

funkcioniranje, jo uvijek se ne moe odrediti toan doprinos svakog od njih. Neki od razloga
zato je tako su pitanje etinosti provoenja takvih istraivanja na ljudima (npr. razdvajanje
monozigotnih blizanaca po roenju, drastino variranje okolinskih uvjeta i sl.), te metodoloki
problemi (npr. razliiti statistiki problemi, razliiti uzorci, nedostatak informacija o
biolokim roditeljima, dob usvajanja djeteta i sl.). Prema dosadanjim spoznajama, naslijee i
okolina interaktivno djeluju na ljudske intelektualne sposobnosti. Naslijee se moe shvatiti
kao osnova i potencijal koji pojedinac ima, dok okolinski faktori stimuliraju ostvarenje tog
potencijala. Utjecaj naslijea poveava s dobi, od ranog djetinjstva, preko adolescencije, do
rane odrasle dobi. Isto tako, okolinski faktori utjeu na razvoj u ranim godinama, dok se u
odrasloj dobi smanjuje njihov utjecaj, a sve vie dolazi do izraaja nasljedna komponenta. U
ovom radu odnosno ejesu smo doli do zakljuka da oba faktora meusobno utjeu na
inteligenciju, samo na razliite naine.
LITERATURA

1) Aljabber, J. M. (2001). Is intelligence influenced by heritability, environmental influences,

or both? How is intelligence influenced by these factors? Science Education.
(http://faculty.ksu.edu.sa/a/Documents/intelligence%20paper.pdf)

2) Devlin, B., Daniels, M. i Roeder, K. (1997). The heritability of IQ. Nature 388, 31, 468-
471.

3) Fereni, J., Kereste, G. i Bratko, D. (2005.), Roditeljske implicitne teorije djeje

inteligencije: razlike u funkciji spola i obrazovanja. Suvremena psihologija, 8 (2): 147-161

4) Toga, A. W. i Thompson, P. M. (2005). Genetics of brain structure and intelligence.

Annual Rewiew of Neuroscience 28, 1-23.

5) Zarevski, P. (2000). Struktura i priroda inteligencije. Naklada Slap. Jastrebarsko.