Sveučilište u Zagrebu

Fakultet političkih znanosti

Preddiplomski studij politologije

MODEL TRI TOKA NA PRIMJERU ZAKONA O CESTOVNOM

PROMETU
Esej za 2,5 ECTS-a

Mentor: prof. dr. sc. Zdravko Petak

Studentica: Anamaria Pejković

Zagreb
rujan, 2018
Sadržaj

1. Uvod ........................................................................................................................................ 3

2. Teorijska podloga – Model tri toka ......................................................................................... 3

2.1. Općenito o modelu ............................................................................................................... 3

2.2. Tok problema, politički tok, tok javnih politika .................................................................. 4

3. Zakon o cestovnom prometu ................................................................................................... 5

3.1. Glavni problemi i formalno donošenje odluke .................................................................... 5

3.2. Akteri i glavni ciljevi zakona ............................................................................................... 6

4. Empirijsko istraživanje ............................................................................................................ 7

5. Zaključak ................................................................................................................................. 9

6. Popis literature ....................................................................................................................... 11

1
Sažetak:

Autorica eseja istražuje kolika je povezanost teorije političkog odlučivanja tri toka Johna W.
Kingdona s donošenjem Zakona o cestovnom prometu. Objašnjava se teorija tri toka, njen razvoj
i glavne postavke uz posebnu pažnju prema objašnjenju tokova. Također, predstavlja se Zakon o
cestovnom prometu, njegovi glavni ciljevi te formalno donošenje. Središnju pozornost autorica
pridaje povezivanju spomenute teorije i donesenog zakona. Autorica dokazuje pretpostavku da je
donošenje odluke u ovom predmetu moguće objasniti pomoću modela tri toka.

Ključne riječi: javne politike, političko odlučivanje, John W. Kingdon, teorija tri toka, Zakon o
cestovnom prometu

2
1. Uvod
U eseju ću se fokusirati na polje javnih politika koje se bavi odlučivanjem. Političko odlučivanje
temelji se na raznim klasičnim i multiperspektivnim teorijama koje su se razvile u drugoj polovici
20. stoljeća. Ja sam za svoj esej odabrala teoriju ti toka koju je ustanovio američki politolog John
W. Kingdon. Ova teorija promatra odlučivanje kao kaotičan proces u kojem ne postoji linearan
slijed. Spajanjem toka problema, političkog toka i toka javnih politika dolazi do otvaranja prilike
za odlučivanje. S druge strane, za analizu sam odabrala Zakon o cestovnom prometu donesen u
travnju 2018. godine kojem je glavni cilj bilo uređenje autotaksi prijevoza. Sam problem u tom
području izašao je na vidjelo kada se na hrvatskom tržištu pojavio UBER prijevoz. Njihova pojava
izazvala je prosvjede taksista koji su tražili pravno reguliranje UBER-a. Ja u eseju postavljam tezu
da se odlučivanje u ovom predmetu može objasniti teorijom tri toka. U prvom dijelu ću predstaviti
glavne pretpostavke ovog modela te objasniti svaki tok zasebno. U drugom dijelu bavit ću se
Zakonom o cestovnom prometu. Objasnit ću glavne poticaje, razloge i ciljeve njegovog donošenja
te ću objasniti njegovo formalno donošenje u saboru. Dakle, navest ću glavne formalne i
neformalne aktere koji su sudjelovali u donošenju zakona te kritike udruga taksista na zakonsko
rješenje. U posljednjem dijelu svog rada, povezat ću model tri toka s procesom donošenja Zakona
o cestovnom prometu. Dakle, glavni mi je cilj u ovom dijelu dokazati da je zaista došlo do spajanja
tri toka te otvaranja prilike za odlučivanje kako bi se donio zakon. U zaključku ću se osvrnuti na
rad u cjelini.

2. Teorijska podloga – Model tri toka

2.1. Općenito o modelu

John W. Kingdon ustanovio je model političkog odlučivanja tri toka u svojoj knjizi iz 1984. godine
Agendas, Alternatives and Public Policies. Kingdon je danas profesor emeritus u području
američke politike i javnih politika na Sveučilištu u Michiganu. Model tri toka pripada
multiperspektivnim teorijama jer je razvijen kombinacijom klasičnih teorija političkog
odlučivanja. Potreba za kombiniranjem klasičnih teorija nastala je zbog uklanjanja njihovih
nedostataka te veće složenosti odlučivanja u suvremenom dobu. Kao inspiracija, Kingdonu je
poslužio model organizirane anarhije kojeg su ustanovili Cohen, March i Olsen. Njihova teorija
naglašava da se u stanju organizirane anarhije traže problemi povoljni za rješavanje te povoljni
politički trenutak. Autor se posebno posvetio empirijskoj analizi i dokazivanju svoje teorije. Kroz

3
četiri godine, proveo je brojne intervjue s akterima te studije slučaja u područjima zdravstvene i
prometne politike (University of Michigan, 2015; Kingdon, 1984; Grdešić, 1995).

Kreiranje javnih politika ima svoj ciklus koji se sastoji od identificiranja problema, postavljanja
na dnevni red (agenda-setting), formulacije javnih politika, političkog odlučivanja,
implementacije i evaluacije. U predodlučivačkoj fazi treba razlikovati postavljanje nekog
problema na dnevni red te pronalazak i vrednovanje različitih rješenja. Svaka faza ima različite
aktere i dinamiku. U postavljanju dnevnog reda često je da neki problem dođe na nju pa se ukloni.
Pri prikupljanju prijedloga i rješenja, stručnjaci iskazuju svoja mišljenja, a često se radi o užim i
specijaliziranim temama. Zbog toga su i odluke koje se donose inkrementalne, to jest, ne uzrokuju
velike promjene. Kako bi izgradio model tri toka, Kingdon se fokusirao na predodlučivačku fazu
ciklusa javnih politika. Model tri toka percipira odlučivanje kao nelinearan proces u kojem više
faktora odlučuje kako, kada i koja će se odluka donijeti. Po uzoru na model organizirane anarhije
ili „kante za smeće“, Kingdon čitav proces odlučivanja vidi kao kaotičan. Spomenute faktore koji
utječu na odlučivanje kategorizirao je u tri toka – tok problema, politički tok i tok javnih politika
(Grdešić, 1995; Kingdon, 1984; Petek, 2014).

2.2. Tok problema, politički tok, tok javnih politika

Tok problema uključuje „prepoznavanje i definiranje kolektivnih problema na temelju promjena
socijalno-ekonomskih uvjeta i stupnja razvoja društva“(2014: 161). Tok problema očituje se kroz
statističke indikatore, povratne odgovore i iznenadne događaje koji okupiraju pažnju javnosti.
Statistika upozorava na postojanje nekog problema, njegovu veličinu i važnost te tijek. Na temelju
tih pokazatelja institucije odučuju vrijedi li riješiti neki problem. Nadalje, povratni odgovori
pokazuju rješava li se neki problem donesenim mjerama ili je potrebno donositi nove. Prednost
ove teorije je da se donose inkrementalne odluke pa je lako neke odluke poništiti ili ih dalje
reformirati. Krize i katastrofe stavljaju neki problem u središte pozornosti javnosti. Brzo se traže
hitna rješenja što omogućava postavljanje problema visoko na listi dnevnog reda. Ipak, određeni
problem se može staviti na dnevni red stalnim upućivanjem na njega u diskusiji, ali i postojanjem
efikasnih i lako primjenjivih rješenja (Petek, 2014; Kingdon, 1984; Grdešić, 1995).

Politički tok odnosi se na „razumijevanje politike u izbornom, interesnom i stranačkom

smislu“(2014: 161). Postavljanje problema na dnevni red ovisi o općem raspoloženju, promjeni
vlasti, ideologiji stranke na vlasti i konsenzusu aktera. Formalni akteri procjenjuju kakvo opće

4
raspoloženje vlada te odlučuju koji će problem upućivati na dnevni red te koji vrijedi rješavati.
Nadalje, promjena stranke na vlasti utječe na vrstu problema koji se stavljaju na dnevni red te koji
će dobiti prednost pred drugima. Ideologija stranke na vlasti također je bitan faktor. Primjerice,
očekivalo bi se da će lijeve stranke dati prednost socijalnim problemima. Također, bitan je
konsenzus aktera kako bi se stvorila pozitivna politička atmosfera za donošenje neke odluke.
Moramo napomenuti da osoba na visokoj poziciji koja zagovara rješavanje nekog problema
pozitivno utječe na njegovo postavljanje na dnevni red. Svi ovi faktori utječu na to hoće li neki
problem biti postavljen na dnevni red, koji će biti redoslijed problema, ali i na uklanjanje nekog
problema s dnevnog reda (Petek, 2014; Kingdon, 1984; Grdešić, 1995).

Zadnji Kingdonov tok je tok javnih politika. U njemu dolazi do prikupljanja brojnih rješenja te
njihovog vrednovanja. Ovaj skup prijedloga i rješenja naziva se „primordijalna juha javnih
politika“(1984: 85). Brojni kriteriji uključeni su u vrednovanje prijedloga; njihova izvedivost,
ograničenja, mišljenje javnosti, stav političke elite te stručnjaka. Prema tom vrednovanju donosi
se odluka. U skladu s modelom organizirane anarhije, pretpostavlja se da neka rješenja postoje
prije pronalažnja problema. Različite interesne skupine pokušavaju povezati rješenja s
problemima. Svaki od ova tri toka uključen je kako bi došlo do odlučivanja. Premda je svaki
neovisan i ima svoju logiku tek nijhovim spajanjem dolazi do prilike za odlučivanje (window of
opportunity). Tek se tada aktivira izvršna vlast te se neka javna politika realizira. Izostajanjem
djelovanja samo jednog tijeka do odlučivanja neće doći (Grdešić, 1995; Petek, 2014; Kingdon,
1984).

3. Zakon o cestovnom prometu

3.1. Glavni problemi i formalno donošenje odluke

Prijašnji Zakon o cestovnom prometu limitirao je broj izdanih taksi dozvola prema odluci lokalne
samouprave. Time se omogućilo da određeni interesi taksista manipuliraju brojem tih dozvola.
Javna tajna bila je povlađivanje određenim taksistima kako bi držali monopol na tržištu i dizanje
cijena. Taj problem bio je posebno izražen u obalnim mjestima gdje su cijene taksi prijevoza puno
više nego u ostatku Hrvatske. Nije postojala politička volja za rješavanjem ovog problema.
Međutim, situacija se mijenja ulaskom na hrvatsko tržište svjetski poznate tvrtke UBER koja se
bavi prijevozom putnika. UBER se ističe niskim cijenama te modernim načinima naručivanja i
plaćanja prijevoza. Ipak, UBER nije pripadao kategoriji autotaksija pa nije trebao poštovati pravila

5
i kontrole koje su bile obvezne drugim taksi prijevoznicima. Zapravo, djelovao je ilegalno zbog
čega je u godini dana njegovim partner vozačima oduzeto 18 vozila te izdano 7 milijuna kuna
kazni. To je izazvalo revolt klasičnih taksista koji su krenuli u prosvjed zbog „nepoštene“
konkurencije. Međutim, ovi taksisti nisu bili zadovoljni ni rješenjem problema te su tražili da
lokalne samouprave i dalje kontroliraju broj izdanih dozvola navodeći da će doći do zagušavanja
prometa (Jutarnjilist.hr, 2017; novilist.hr, 2017; radiodalmacija.hr, 2017).

„Prijedlog Zakona o cestovnom prometu sastavila je radna skupina sastavljena od predstavnika

Ministarstva prometa i gospodarstva, Hrvatske udruge poslodavaca, Hrvatske gospodarske
komore, Hrvatske obrtničke komore, klasičnih taksista, privatnih taksi tvrtki i UBER-a Hrvatska
te predstavnika lokalnih samouprava“(Vlada RH, 2018: 2). Vlada je na 88. sjednici u Banskim
dvorima prihvatila prijedlog koji je predstavio ministar prometa Oleg Butković. Za svoje
predstavnike pri Hrvatskom saboru vlada je u ovom slučaju imenovala ministra prometa Butkovića
te državne tajnike i pomoćnike ministra pri Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture. Dana 5.
travnja 2018. Vlada Republike Hrvatske aktom je podnijela Prijedlog Zakona o prijevozu u
cestovnom prometu zajedno s Konačnim prijedlogom zakona predsjedniku Hrvatskog sabora uz
prijedlog da se zakon donese hitnim postupkom. Hitni postupak je zatražen kako bi se područje
uredilo prije početka turistričke sezone u kojoj potreba za ovom vrstom prijevoza dostiže svoj
vrhunac. Prije podnošenja samog prijedloga provedena je javna rasprava kojom je pristiglo oko 6
tisuća komentara građana pri čemu je više od tisuću uvršteno u sami prijedlog. Dana 11. travnja
Konačni prijedlog prihvaćen je od strane Odbora za zakonoavstvo, a 18. travnja od strane Odbora
za more, promet i infrastrukturu. Nakon prvog i drugog čitanja u saboru u prijedlog su uključeni
amandmani Kluba zastupnika SDP-a, Kluba zastupnika HDZ-a, Kluba zastupnika Mosta
nezavisnih lista, Kluba zastupnika HSU-a i GLAS-a, Odbora za more, promet i infrastrukturu te
zastupnika Alena Preleca. Zakon je usvojen na 8. sjednici Hrvatskog sabora uz 102 glasa „za“, 10
glasova „protiv“ te 1 „suzdržan“ (Vlada RH, 2018; Hrvatski sabor, 2018; Telegram.hr, 2017;
Telegram, 2018, novilist.hr, 2018).

3.2. Akteri i glavni ciljevi zakona

Formalni akteri u ovom slučaju su predlagatelj zakona Vlada Republike Hrvatske zajedno sa
svojim predstavnicima ministrom mora prometa i infrastrukture Olega Butkovića te državnih
tajnika i pomoćnika ministra. Također, tu pripadaju i svi članovi radne skupine osnovane pri

6
Ministarstvu prometa koji su dali svoj obol Prijedlogu zakona. U ovu kateogriju aktera pripadaju
i Odbori za zakonodavstvo te za more, promet i infrastrukturu koji su proveli raspravu, usvojili
amandmane te prihvatili Konačni prijedlog zakona. Nadalje, ovdje pripada i Hrvatski sabor koji je
usvojio zakon te svi oni čiji su amandmani bili prihvaćeni tijekom rasprave. U neformalne aktere
ubraja se SDP koji je tražio pravnu regulaciju UBER-a sa zakonom i prije dovođenja na dnevni
red. Također, ovdje pripadaju svi oni koji su izrazili svoje mišljenje tijekom javne rasprave.
Naposljetku, neformalni akteri i “Udruženja taksi prijevoznika pri Hrvatskoj obrtničkoj komori,
Eko Taxija, Radio Taksija Zagreb, Društva autotaksi prijevoznika Dubrovnik d.o.o., Udruge za
promicanje auto taksi prijevoza – Radio Taksi Split i Udruge VG Taxi“ (radiodalmacija.hr, 2017).
Upravo oni su prosvjedovali prije donošenja zakona te kritizirali određene stavke samog Konačnog
prijedloga. Upozoravali su na zagušavanje prometa u ljetnim mjesecima te propise koji sada
privilegiraju UBER bojeći se za vlastitu egzistenciju (Hrvatski sabor, 2018; Vlada RH, 2018;
jutarnjilist.hr, 2018; radiodalmacija.hr, 2018).

„Zakonom o cestovnom prometu određuju se uvjeti i način obavljanja javnog prijevoza putnika i
tereta u unutarnjem prijevozu, agencijske djelatnosti u cestovnom prijevozu, prijevozu za vlastite
potrebe i nadležnosti tijela zaduženih za provođenje i nadzor nad provedbom ovog zakona“
(Narodne novine, 2018: 3). Ovaj zakon posebno je usmjeren prema uređenju autotaksi prijevoza,
njegovom usklađivanju s europskim standardima te liberalizaciji tržišta. Autotaksi prijevoz treba
odgovarati suvremenim potrebama pa ga je potrebno modernizirati i liberalizirati. Ovim zakonom
omogućuje se izdavanje taksi dozvola svakom tko ispuni zadane uvjete (nekažnjavanje, teorijski
ispit i starost vozila). Lokalne samouprave više ne odlučuju koliki broj taksi dozvola će se godišnje
izdati. Ukidaju se složene administrativne procedure dobivanja dozvola. Također, omogućuje se
naručivanje i plaćanje taksija elektronički. Ovim zakonom svi se taksi prijevoznici stavljaju u
jednak položaj, posebice se to odnosi na UBER prijevoz koji ranije nije spadao u kategoriju javnih
prijevoznika te je bio oslobođen poštivanja određenih pravila koja su vrijedila za ostale taksi
prijevoznike (Narodne novine, 2018; Telegram.hr, 2018; index.hr, 2018; tportal.hr, 2017).

4. Empirijsko istraživanje
Prvi Kingdonov tok, tok problema određuje hoće li institucije prepoznati i rješavati određen
problem. Problem se prepoznaje po statističkim pokazateljima, povratnim odgovorima te
iznenadnim događajima koji ih stavljaju u središte pozornosti. Premda su godinama ranije

7
statistički pokazatelji upućivali na mali broj taksija te njihovu visoku cijenu posebice u obalnim
mjestima, nije postojala politička volja za rješavanje ovog problema. Iz gornjeg teksta možemo
zaključiti da je to bilo uvjetovano različitim interesima koji su utjecali na lokalne samouprave, a
koje su kontrolirale broj taksi dozvola. Tek je pojava UBER-a izazvala potrebu rješavanja problem.
Ljudi su odjednom iskusili cijenom pristupačnu uslugu prijevoza koje se nisu htjeli odreći, a druge
strane, taksisti su se žalili da UBER ne poštuje jednaka pravila, a odnosi profit. Predstavnici taksi
udruga prosvjedovali su jer se nelegalnom prijevozniku dopušta obavljanje djelatnosti. Takvim
razvojem događaja vidljivi su postali i problemi nedostatka taksija. Naposljetku, sve se više
obraćala pozornost na potrebu legalizacije modernih načina naručivanja i plaćanja taksija. Dakle,
upravo dolazak UBER-a na tržište učinio je problem vidljivim, a to je za sobom povuklo i
identificiranje ostalog niza problema.

Politički tok znači da postavljanje određenog problema na dnevni red ovisi o općem raspoloženju,
stranci na vlasti i konsenzusu aktera. Vlada na čelu s ministrom prometa Olega Butkovića u ovom
predmetu percipirala je da opće raspoloženje preferira liberalizaciju taksi prijevoza. To se moglo
iščitati iz brojnih pozitivnih komentara javnosti. Skupi taksi postao je neprihvatljiv javnosti koja
je zahtijevala legalizaciju UBER-a. Također, većina aktera slagala se da je potreban hitni postupak
donošenja ovog zakona zbog skorog početka turističke sezone kada potražnja za uslugom raste.
Vladajuća stranka priznala je postojanje problema pa je i gradonačelnik Splita Andro Krstulović-
Opara izjavio „da se svugdje u Hrvatskoj vozi taksijem osim u Splitu zbog suludih
cijena“(novilist.hr, 2017). S druge strane, nije postojala organizirana oporba na ovom pitanju.
Stranke u saboru slagale su se oko donošenja ovog zakona. Vrlo važnu ulogu odigrala je i činjenica
da je sama implementacija novih propisa bila jednostavna te nije bilo potrebno izdvajati dodatna
novčana sredstva za reformu. Tako možemo zaključiti da je problem bio dosta povoljan za
rješavanje, a vladajuća stranka uvidjela je povoljan politički trenutak za njegovo rješavanje.

Tok javnih politika kao posljednji od tri toka Kingdonovog modela sastoji se od prijedloga,
rješenja te vrednovanja alternativa prema različitim kriterijima. Procjenjuje se izvedivost,
ograničenja te mišljenja javnosti i političke elite o predloženim rješenjima te se bira ono najbolje.
U ovom predmetu treći tok zauzima rad radne skupine u kojoj su sudjelovale različite
zainteresirane strane koje su predlagale rješenja. Oni su imali dovoljno vremena za postupan razvoj
i vrednovanje rješenja. Možemo zaključiti da se nije radilo o velikom problemu. Sama reforma

8
bila je lako izvediva te nije zahtijevala velike troškove. Osim toga, radilo se o usklađivanju s
uredbama Europske unije. Dakle, nastala je primordijalna juha javnih politika. Ovdje možemo
uključiti i djelovanje neformalnih aktera koji su upozoravali na probleme samog Konačnog
prijedloga zakona, ali i njihovo djelovanje u javnoj raspravi. Na adresu Ministarstva pristiglo je
preko 6 tisuća komentara javnosti. Od toga je prihvaćeno nešto preko tisuću prijedloga o čemu je
ministar Butković izvijestio javnost na sjednici Vlade. Vrlo je važno napomenuti da se Dakle,
došlo je do identificiranja problema, političke volje za njegovim rješavanjem te različitih
prijedloga rješenja. Zapravo, sva tri toka spojila su se te stvorila priliku za odlučivanje (window
of opportunity). Sva tri toka sudjelovala su u donošenju odluke, a do prilike za odlučivanje ne bi
došlo da je samo jedan od njih izostao.

Problemski tok
POSTAVLJANJE
• Pojava UBER-a na tržištu, statistički pokazatelji, REGULACIJE
prosvjedi taksista, monopol na tržištu AUTOTAKSI
PRIJEVOZA NA
Politički tok Prilika
POLITIČKI
DNEVNI RED U
• Opće raspoloženje gledalo pozitivno na promjene, za HRVATSKOJ
konsenzus između aktera (sve stranke u saboru odlučivanje
suglasne), rješenje izvedivo te ne zahtijeva nove I
troškove, povoljna prilika za odlučivanje
PROMJENE
ZAKONA O
Tok javnih politika PRIJEVOZU U
CESTOVNOM
• prijedlozi stručnjaka, prijedlozi zainteresiranih PROMETU
strana kroz radnu skupinu, javna rasprava

5. Zaključak
Dakle, u radu sam pokazala kako se odlučivanje na primjeru Zakona o cestovnom prometu može
objasniti modelom tri toka Johna W. Kingdona. Tok problema izazvan je pojavom UBER-a na
hrvatskom tržištu te potrebe njihove pravne regulacije. Također, identificiranje ovog problema
upozorilo je na premali broj taksista u Hrvatskoj i njihovu visoku cijenu. Zbog toga je bila potrebna

9
liberalizacija tržišta i modernizacija usluga. Nadalje, politički tok bio je ispunjen jer je vlada
procijenila da javnost pozitivno gleda na promjene u ovom području. Sami političari iz vladajuće
stranke upozoravali su na važnost rješavanja ovog problema. Također, vladao je konsenzus između
aktera pa su gotovo sve stranke podržavale prijedlog zakona. Lakšem rješavanju problema
pridonijela je i činjenica da nije bilo potrebno izdvajati dodatna novčana sredstva već je samo
trebalo urediti propise. Treći tok ispunjen je sudjelovanjem radne skupine koja se sastojala od
raznih zainteresiranih strana pri čemu je svaka mogla izraziti svoje mišljenje predložiti rješenje te
vrednovati alternative. Tu je veliki doprinos dala i javna rasprava u kojoj je prikupljeno više tisuća
komentara i prijedloga građana. Dakle, možemo zaključiti da su se spojila sva tri toka te je zbog
toga došlo do donošenja Zakona o cestovnom prometu.

10
6. Popis literature
Grdešić, Ivan (1995) Političko odlučivanje. Zagreb: Alinea.

Hrvatski sabor (2018) Zapisnik 8. sjednice 9. saziva Hrvatskog sabora. Zagreb: Hrvatski sabor.

Hrvatski Sabor (2018) Pregled amandmana na Konačni prijedlog Zakona o prijevozu u cestovnom
prometu. Zagreb: Hrvatski sabor.

Index.hr (2018) Sabor izglasao novi zakon - taksiji će biti jeftiniji, evo što se još mijenja

https://www.index.hr/vijesti/clanak/sabor-izglasao-novi-zakon-taksiji-ce-biti-jeftiniji-evo-sto-
se-jos-mijenja/1041395.aspx

(pristupljeno 16.9.2018.)

Jutarnji list (2017) Vlada RH odgovorila na pitanje o UBER-u 'Ministarstvo mora, prometa i
infrastukture utvrdilo je da Uber prijevoz putnika obavlja na nezakonit način'

https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/vlada-rh-odgovorila-na-pitanje-u-uberu-ministarstvo-
mora-prometa-i-infrastukture-utvrdilo-je-da-uber-prijevoz-putnika-obavlja-na-nezakonit-
nacin/5742471/

(pristupljeno 16.9.2018)

Kingdon, John (1984) Agendas, Alternatives and Public policies (str. 16-218). Michigan:
University of Michigan.

Narodne novine (2018) Zakon o prijevozu u cestovnom prometu

https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_05_41_784.html

(pristupljeno 16.9.2018.)

11
Novi list.hr (2017) Hrvatski slučaj Uber: Vlada Uber smatra ilegalnim, no i njihov predstavnik
piše novi zakon o autotaksi prijevozu

http://www.novilist.hr/novilist_public/layout/set/print/Vijesti/Hrvatska/Hrvatski-slucaj-Uber-
Vlada-Uber-smatra-ilegalnim-no-i-njihov-predstavnik-pise-novi-zakon-o-autotaksi-prijevozu

(pristupljeno 17.8.2018.)

Novi list.hr (2018) NOVI ZAKON O CESTOVNOM PROMETU: Šest tisuća ljudi imalo je što za
reći o ovom što Vlada sprema za taksiste

http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/NOVI-ZAKON-O-CESTOVNOM-PROMETU-Sest-
tisuca-ljudi-imalo-je-sto-za-reci-o-ovom-sto-Vlada-sprema-za-taksiste?meta_refresh=true

(pristupljeno 17.9.2018.)

Petek, Ana (2014) Tok javnih politika. U: Ana Petek i Krešimir Petković, ur. Pojmovnik javnih
politika (str. 161-163). Zagreb: Fakultet političkih znanosti.

Radio Dalmacija (2017) Taksisti protiv nacrta Zakona o cestovnom prometu

https://www.radiodalmacija.hr/taksisti-nacrta-zakona-cestovnom-prometu/

(pristupljeno 17.9.2018.)

Telegram.hr (2017) Malo smo se raspitali i izgleda da Uber želi da se u novom zakonu taksisti
podijele na dvije kategorije

https://www.telegram.hr/politika-kriminal/malo-smo-se-raspitali-i-izgleda-da-uber-zeli-da-
se-u-novom-zakonu-taksisti-podijele-na-dvije-kategorije/

(pristupljeno 17.9.2018.)

12
Telegram.hr (2018) U Saboru je upravo izglasan novi Zakon o cestovnom prometu; taksisti,
očekivano, nisu sretni

https://www.telegram.hr/politika-kriminal/u-saboru-je-upravo-izglasan-novi-zakon-o-
cestovnom-prometu-taksisti-ocekivano-nisu-sretni/

(pristupljeno 17.9.2018.)

Tportal.hr (2017) Stiže novi zakon o taksijima - istražili smo što će donijeti vama, a što taksistima

https://www.tportal.hr/biznis/clanak/stize-novi-zakon-o-taksijima-istrazili-smo-sto-ce-
donijeti-vama-a-sto-taksistima-foto-20171116

(pristupljeno 17.9.2018.)

University of Michigan (2015) John Kingdon

http://www.lsa.umich.edu/polisci/people/emeriti/ci.kingdonjohn_ci.detail

(pristupljeno 16.9.2018.)

Vlada RH (2018) 88. sjednica Vlade Republike Hrvatske

https://vlada.gov.hr/vijesti/vlada-hrvatskom-saboru-uputila-prijedlog-zakona-o-prijevozu-u-
cestovnom-prometu/23629

(pristupljeno 16.9.2018)

Vlada Republike Hrvatske (2018) Prijedlog Zakona o prijevozu u cestovnom prometu s Konačnim
prijedlogom Zakona. Zagreb: Hrvatski sabor.

Ukupan broj riječi u radu: 3050

13