Professional Documents
Culture Documents
Veliki Ilmihal PDF
Veliki Ilmihal PDF
Veliki Ilmihal PDF
K ISLAMSKE VJERONAUKE
ZA I. i II. RAZRED SREDNJIH SKOLA
TRE E I Z D A N J E.
CIJ
J
dobar posao poCinjemo nJeclma:
»U ime Boga, Opceg Dobrocinitelja, _ Jl
Time kazujemo, da je nasa snaga samo od Boga i da od
istemo pomoc i
Bog je stvoritelj, Gospodar Dobrocinitelj svega svijeta.
1*
4
ne putem onih na se
Na svijetu smo:
1. Da upoznamo i vjerujemo Allaha dz. s. 2
)
da je Muhamed
»vjerujem srcem
vjerujemo a jezikom nema osim
jedinoga Ailaha, vjecnog milostivog Gospodara sto se
v1di i sto se ne
Govorimo Boziji rob, jer je i Muhamed
covjek, a svi sti robovi.
Svi su !judi Bozji robovi, jer ih je on stvorio, i oni su u
vlasti Bozjoj, pa treba da robuju i slave dz. s.
7
Vjerovanje i
Mi trebamo raditi onako kako su-
radili Boziji njegovi ogromna
vecina islamskih vjerskih ucenjaka.
Oni muslimani koji se dde ovog pravca u vjerovanju zovu
;
vjeroYanje
»Ja
Bozije mel eke ( andele),
Bozije kitabe (knjige),
Sudnji dan i
biva Bozijim
U sadr2ano meljnih
is tin a v j ere (imanski sartovi).
Islamsko v jerovanje receno je na vise u Kur'anu,
a sadrzano je u ovom ajetu:
j:::;
jl .. ,
"" I
Vjerovanje s.
Prvi imanski sart glasi: »V jerujem dz. s.«
SveviSnjeg Boga treba vjerovati po Njegovim
(sifatima).
je
je nema ni
Suretul-Ihlas
.... . . ,. ; '
~._p)\;. ~':}! ; ?r'
naucavali su da je samo
Ipak naviknuti da
bica sile i pojave, zaboravili ovu
mijesali i druga bica, ili, ako su i obo-
zavali Boga, ddali su da je to samo njihov
Posljednji put i na najuzviSeniji nacin objavljeno je jedin-
stvo preko Muhameda a. s. Rijecima: »Bog je jedan«
ocitujemo da je samo jedan Stvoritelj svijeta, da On sam po
sebi opstoji, da samo njega mozemo obozavati i da samo Njemu
pripadaju sva savrsenstva.
1t
II.
Drugi imanski sart glasi: »Vjerujem Bozije meleke«.
Meleki su nevidljiva duhovna bica. Kazemo da su meleki
nevidljiva duhovna bica, jer ih mi ne vidimo, kao sto ne vidimo
ni svoju dusu ni misao svoju.
13
III.
TreCi imanski sart glasi:. »Vjerujem Bozije kitabe«.
Boziji kitabi su Bozije objave, koje su saopstavali ljudima
Boziji poslanici, i to je napisano.
Prvi je primio Boziju objavu prvi covjek na zemlji, koji je
ujedno i Boziji poslanik, Adem a. s. je ljudima
u raznim vremenima objava. U Kur'anu
ovi kitabi:
1. Tevrat, koji je a. s.
2. Zebur, Davud a. s.
~i. Indil, Isa pejgamberu a. s.
4. Muhamed pejgamberu a. s.
Kur'an
Nas je kitab uzviseni Kur'an je Allah
Muhamedu a. s.
Svojstva
Svi su Boziji poslanici bili pametni, vjerni i cisti od grijeha,
svi su uvijek govorili istinu i kazivali zapovijedi Bozije jasno
i v jerno.
Svoje poslanstvo zasvjedocise u nekim prilikama cudesima
ili mudzizama koje im je dao
Rad Bozijih poslanika bio je blagodat za sve !jude na
zemlji, jer pomocu Bozije nauke podose !judi napretku na ovom
svijetu i vjecnoj sreCi na ·drug om svijetu.
Boziji su poslanici imali mnogo u svom radu,
jer su protiv njih ustajali i cinili im svake smetnje
ne htijuCi primiti istinu Boziju.
Mnoge nevaljale je kazna
Bozija, su bili u i nijesu se odazvaii
Bozijih poslanika, pa su zato propali.
Koliko bilo to samo zna. Od
najznamenitiji
Muhamed a. s. Mi smo
i s spo-
nam
ne oprosti.
Kada· ce biti Sudnji dan, to znade samo Svevisnji Bog.
ce pomrijeti, i ovoga ce svijeta nestati, a zatim ce na drugom
ponovno ozivjeti sve sto je bilo na ovom svijetu.
-----
*) Kada se spomene ime kojega Bozijeg poslanika, onda treba reci:
:~>Aiejhiselam« ga blagoslovio).
16
VI. Bozije
Sesti imanski sart glasi: »Vjerujem da sve sto se dogada
biva Bozijim odredenjem«.
Ljudi mogu birati sta ce da rade, jer im je Bog dao razum
i slobodnu volju da se odlucuju za dobro iii za zlo. Bog voli
samo dobra. djela, a zla djela mrzi.
P it an j a: Kako glasi cetvrti imansld sart? Ko su bili Bo-
ziji poslanici? Cime su se odiikovali svi Boziji poslanici?
zasvjedociSe poslanstvo u nekim prilikama? Kal<av je bio
rad za !jude? Je su li poslanici imali
teskoca u svome radu Kako zato
? bilo Bozijih duzni
prema svima poslanicima?
Kako peti sart? sudnji dan? Kada
ce biti Sudnji dan? muslim ana
i muslimanku u casovima smrti? Bog ozivi
mrtve? je dzenet ili raj? sta ? Koji
ce grijesnici u dzehenemu ostati?
glasi sesti imanski sart? li !judi birati sta ce
DRUGI DIO
:.:_,,;~
I.
Prva temeljna duznost h:jelimei
II. namaza
Klanjanjem namaza mi na
dz. s. To stovanje izvrsavamo mirno, stojeci, uceCi, klanjajuci
se, spustajuci lice na tle Velicanstvom Bozijim i, napo-
sljetku,
Nama je naredeno da ldanjamo svald dan: podne,
ikindiju, ahSam i jaciju. Onaj koji redovno klanja namaz zivi
uredno, boji se Boga i cuva se zla.
moze se stupiti u namaz bez pripreme, jer prije toga
treba izvrsiti uvjeta (sarta).
*) Kjelimei sehadet vidi na str. 6.
19
2.
Abdest (propisno Ciscenje izvjesnih dije/ova
Abdest se uzima pocinjuCi sa Bismillahi ovako:
1. operemo rul<e do za saku tri puta,
2. istaremo zube misvacem iii prstom, a zatim
usta i nos po tri puta,
operemo cijelo lice tri
4. pa za tri puta,
5. najmanje mokrom rukom,
6. usi, pa vrat mokrim rukama,
7. operemo desnu, pa lijevu nogu do za clanak.
Od je farz oprati po jedanput: lice, ruke do za lakat,
potrati cetvrtinu i oprati noge do za clanak. je
sve sunnet.
Abdest se uzima cistom vodom, najbolje hlad-
nom a otare se cistim peskirom.
Abdest ce nam pokvariti:
1. ako nam potece krv iii na bolesnom mjestu procuri,
2. ako se obavi koja bilo prirodna nuzda iii iz zeluca po-
vrati punim ustima,
;3. ako se onesvijesti ili zaspi.
2*
20
5. Kibla :l;
Kibla je Kjaba u Melti, jugoistocno od nas, mi se okre-
cemo tamo kada klarijamo namaz.
(Namaski
Glavni sastavni dijelovi namaza
1. Posto se stane prema kibli i odluci doticni namaz, di-
zuci ruke, reCi: »Allahu ',:S\ ~~
J•
(
"
Pohiti na namaz! _:;)LJI-i ~ _:;:>L~JI-i c -
2. Stajanje u namazu ·i 1~
Posto se svezu ruke, onda se mirno stoji gledajuci preda
i uci. Celjade koje ne moze na nogama stajati, klanjace sje-
ili kako moze.
26
3. Ucenje u namazu
Na kijamu (stojeci) se uci na svakom rekatu Bismillahi i
sure Fatiha. Na prvom rekatu u svakom namazu uci se: Subha-
neke, Euzu billahi, Bismillahi, Fatiha i jos jedna sura iii koji ajet.
Na drugom rekatu u svakom namazu uci se Bismillahi,
Fatiha i sure ili koji ajet.
Na trecem i cetvrtom rekatu u farzova uCi se samo Bi-
smillahi i Fatiha, a u sunneta Bismillahi, Fatiha i sure.
U ikindijskog i sunneta od cetiri rekata uci se
na trecem rekatu najprije Subhane!;;:e, pa onda Euzu billahi,
Bismillahi, Fatiha i sure ili koji ajet.
U vitr-namazu uci se na prvom i drugom rekatu kao i uv
ostalih namaza, a na trecem poslije Bismillahi, Fatihe i sureta
dignu se ruke kao i u iftitah-tekbira, govoreCi ~s-1 ~t i posto
se ruke svezu, uci kunut-dova.
sto se uci u
>
Da si slavljen samo Ti, moj Boze, !l~..J ~ "~~I
... v
21;~ (,,,:...
!-.. [ ~
i Tebi hvala,
Svemoo-uCi
b od Tebe pomoc
trazimo,
Molimo da nam grijehe
I da nas na pravi put uputiS,
Tebe Tebi
I u Te se pouzdajemo. Svako dobro i
blagodat od Tebe koji su sa
zahvalnosti priznajemo,
od onoga
~r \;;
~, ~- '~_( :,'~';
samo Tebe Tebi - __,. } .. .. .... ' '·· :; :::: >-:::"
. ...:JJ ) ~ - I_ ~~
ldanjamo,
sedzu cinimo, Tebi hrlimo
u Tvoju se milost uzdamo
u namaz? Sta znaci ovo dizanje ruku? sto se ucini kad se dignu
ruke i izrece: Bog je najveci? sta se ucini posto se svezu ruke?
Kako ce postupati celjade koje ne moze na nogama stajati r
Sta se uci stojeCi (na kijamu)? Sta se uci na prvom rekatu u
svakom namazu? Sta se uci na drug om rekatu u svakom na-
mazu? Sta se uci na trecem i cetvrtom rekatu? sta se uci u
vitr-namazu? sta treba uciniti posto svrsimo ucenje stojeci
(na kijamu)?
'y·,
).
~ 1- na drugi rekat ustati. Najprije se sa sedzde podigne
glava, a onda se dignu ruke i metnu na koljena, na koja se zatim
podignemo, a onda uspravimo na noge i opet ruke svezemo,
te pocnemo uciti na kijamu (stajanju).
:·.r..~ 1~ :~::;
- #
Velicine i plemenitosti.
Zatlm se prouci salavat (pozdrav) na Pejgambera, n. pr
onako kao sto se uci na posljednjem sjedenju u namazu iz[
Ettehijjatu.
Iza salavata uci se Ajetul-kursi: poCinjuci sa Euzu billahi
i Bismillahi.
.... ' ':: .... f...>
L.':1
I } 1 ,_
Bog je jedini, - nema drugog Boga osim Boga, _,~> ':Jt~ .,J .\1]1
Zivoga, ·nepromjenljivoga. (.~~!1 ~~
Njega ne obuzima ni drijem ni san. r j~ '':1;"~ :~.Jf \1
Njegovo je sve sto je na nebesima i zemlji. I' ,
~C.;~ _, .. .JI~C. ti
Ko bi jos mogao posredovati kod
Njega :£~ 't~ ..>}11 ;;,Ja~'il
Bez Njegova dopustenja!?
... ~ ,f,
~.... ;;; .... ~· ;t:,._.
ne Ga nikakva truda.
On je Previsnji, Veliki.
Tesbih
Iza Ajetul-kursije uci se:
' ... • J
. (slava Bogu)
33 puta ,.\IJI,..Jb._.....,
33 puta .tu '61 (hvala Bogu)
33 puta ~! '~~- (Bog je najveCi)
32
Narnaski
sunneti i mustehabi
{sto je Muhamed a. s. radio, iii preporucio da se radi ili pohvalio).
U namazu je vadzib:
I. Na svakom rekatu u namaza prouciti Fatihu,
3
34
na desnu
drugu,
selam se
uciniti kada u
namazu ili izvan namaza. ima u Kur'anu na cetr-
naest mjesta. Ona obavi kad se jedanput padne na sedzbu,
izgovarajuCi
.
A!lahu ekber ( .). ':s t ~t) pri polasku na sedzde i
Sedzdei-tilavet da ucini i lwji prouci
35
sto ce namaz
Kad covjek naumi da klanja, treba uvijek da unaprijed zna
da misli sto treba uCiniti i sto treba uciti.
ZnajuCi da stoji pred Bogom, musliman treba da klanja
predano, skruseno i sa strahopostovanjem.
Namaz se pokvari: ako se izgubi abdest, ako se progovori,
nasmije, ako se bez nevolje iskasljava,
od kible prsa zakrene, ako se tri puta po istom mjestu pocese,
ako se nogom udara, ako se nesto ako se cita iii
krivo Kur'an uci. Jednom rijecju, ne smije se nista uciniti sto
ne u namaz, i po cemu bi onaj koji bi to vidio mogao
pomisliti da doticni nije u namazu.
Pit an j a : Kako se moze klanjati namaz? Ko nam je
preporucio dzemat? dzematom?
imade svaki dzemat? zajednicki sa imamom Gdje
imam stane u namazu? Kada se stane da za sta
treba reci u Kako treba da stane dzemat za imam om?
dzema'at? Kako imam uci na
? ostalo uci dzema ·-at?
imam om uciniti? Kada se racuna
snilo koji
36
r'..r..·~-
Posto se isposti onda dolaze veseli dani
Ramazanskog bajrama (Idi-fitr). Jos imamo i Kurban-bajram
(Idi-adha), i to cetiri dana. Tada se kolju kurbani, a hadzije na
Meld izvrsuju hadz.
Dzenaza je namaz
dzema-atu
kada ga onda
duznost.
Dzenazu treba svakom muslimanu muslimanld,
velikom i malom, pa novorodencetu, osim
djeteta. Dzenaza ovako:
Okupan i zamotan mrtvac t # ) metne se pred
i to tako da bude okrenuta na desnu stranu dzema-atu.
stane u tri i1i vise redova i ovako ucini nijjet:
cih klanjati u slavu Boga, blagoslov Muhameda i molbu za
umrlog, i pristadoh uz ovoga imama«. Poslije iftitah-tekbira uci
se u sebi Subhaneke. Zatim imam i dzema-at reknu
ekber, ali se ne dizu ruke, a onda se uce salavati i
Allahu ekber. Iza toga se t1ci umrlom, obicno ovako:
38
,:;t J <~., L,.L)- ~~- L ... l_~ ~,J <:t~,__.. ~IS ~L) \~_. ,:;\3 ,), ~~
Post
Treca je islamska duznost: postiti mjesec ramazan, kako
nam je naredeno u Kur'anu,
)/,~)'{.;,.il
~> "" ...
j Y_ll;-_.::J1 ·'_1:';~_/'J; ';Jt '~5:;'.,11 ~ /
I~- .,. ..,I \"";.. .. _ - J ... \ ,. .........
Y,.(
~_,~~-(~w; ·~~c.~ -..:u,
ramazan je onaj mjesec u kojem je Kur'an objav-
ljen da pokaze pravac ljudima, da dade jasno tumacenje i uput-
stva i da pokaze razliku izmec!u dobra i zla. Ko bude kod _kuce
neka ga posti. Onaj koji bude bolestan ili na putu, poslije ce
napostiti propusteni broj dana. zeli
zeli tegobu vasu. On samo da vi
broj i da Ga slavite, zato sto
trazi od vas da budete
Post je: potpt;no
sto post kvari, i to
post odluka (nijjet
kom pametnom, zdravom i odraslijem muslimanu i
Da uz ramazan ne posti, se:
a) putniku koji putuje izvan svoga mjesta u koje
je udaljeno najmanje 18 sati
b) bolesniku, ako
c) onome ko radi moze
izdrzati,
d) onom ko starosti
Kod zenskih su jos opravdani razlozi:*)
a) trudnoca, ako se post ne moze podnijeti,
b) vrijeme dojenja djeteta, ako ce materi ili
nauditi.
U ovim slucajevima duzni su svi ovi, osim
starca i starice, kasnije - kad mognu, dan za dan otpostiti.
Ako se neko u zaboravu omrsi, tim mu se post nece pokvariti,
pa zato treba post dalje nastaviti.
*) celjad za vrijeme trajanja prirodnih
obicaja ne mogu postiti, nego su duzni post kasnije
nadoknaditi.
40
za
Koncem ramazana dajemo sadakai-fitr. Sadal<::ai-fitr obve-
zan je svaki musliman dati muslimanskoj sirotinji za se i za
siromasnu cljecu, ako kucne
potrebe i ako tada imadne od 200
drama 1.5 gr.) srebra.
U ime sadakai-fitr
toliko jecma, ili njihovu
ustanovi sadakai-fitr dijeli obicno u novcu.
• I ~
.:..\5)
Cetvrta islamska duznost jest t. j. obavezni koji
bogatiji musliman i muslimanka od svog imetka svake godine
ima podijeliti islamskoj sirotinji.
»Uredno
budete ucinili naCi
(Bekare
Zekat je obavezan dati svaki dusevno zdrav i
odrastao musliman
pretece i od
imetka kao visak. Od viska
najmanji viSak
od 200 drama
zekat
robe i svega cime doticni
veCi dio pase u slobodnoj pasi. Zekat
ili 40 komada sitne stoke. Musliman obvezan zekat
dijeliti na stvari koje su mu potrebne u svagdanjem zivotu.
Zel<:at se daje muslimanskoj a redu
svojoj siromasnoj rodbini. Ocu, majci, djedu
unucadima ne moze se dati. Takoder ni muz ni zena muzu
ne moze dati zekat.
DajuCi zekat:
1. djelom zahvaljujemo Bogu na dobru koje nam je dao,
2. pomazemo siromahe, potrebne i nevoljne, lwji ne mogu
zivjeti bez tude pomo6i,
privikavamo se na darezljivost i gajimo bratsku ljubav, te
stoga jos bolje napredujemo.
42
Hadz (Hodocasce)
Peta islamska duznost je svakom muslimanu i muslimanki
koji moze jedanput u vijeku na Meku otiCi i tamo obaviti
propisane duznosti i hadz izvrsiti. Prilikom obavljanja hadza
treba i u Medini Pejgamberovu »Revzai-mutahheru« - turbe
posjetiti.
Hadz biva u odredeno vrijeme svake godine, u mjesecu
zil-hidzetu.
Prije polaska treba svaki:
a) da se istinski pokaje za grijehe i da odluci da ce u
buduce provocliti ureclan zivot i prema Bogu i prema ljudima,
b) cla ispuni svoje obaveze i cla izravna krivice i uvrecle koje
je mozcla ucinio,
c) cla opskrbi do svog povratka one za koje se je cluzan starati.
u u
Mezheb u amelu je nacin obavljanja vjerskih duznosti.
Tih mezheba ima cetiri: Hanefijski, safijski, Malikijski i Ham-
belijski.
Imami tih mezheba jesu:
1. Imami-A'zam Ebu Hanife (Numan ibni Sabit) roclen u Kufi
umro u Bagdadu 150. g. po. Hidzretu,
2. Imami-Safii, Muhamed ibni Idris (umro u Misiru 204. g. po
Hid2retu),
3. Imami-Malik ibni Enes (umro u Medini 179. g. po
4. Imami-Ahmed ibni Hambel (umro u 241. g. po
Hid2ri).
Od znamenitih ucenjaka za-
pamtiti ave:
a) Imami Ebu-Jusuf, Jakub ibni Ibrahim, (umro 182. u
Bagdadu),
b) Imami-Ebu Abdullah, Muhamed ibni Hasan,
(umro 189. u Bagdadu).
Mi muslimani Nezavisne Dr2ave Hrvatske pripadamo Ha-
nefijskom mezhebu.
Pit an j a : Koja je cetvrta islamska duznost? Koji je
muslim an obavezan dati zekat? Koliko se ima od viska podi-
jeliti? sta se uzima kao najmanji visak od kojeg treba zekat
43
I. musHmana s.
Prema Bogu dz. s. smo duzni:
1. spoznavati i vjerovati da ima Bog dz. s. i da je jedan,
2. voliti i slaviti Boga izvrsujuCi islamske duznosti,
3. uzdati se u Boga, ciniti sto je Bog zapovijedio, kloniti se
i cuvati se svega sto je Bog zabranio.
45
1. Rad, stednja i
Covjeku je potrebno raditi:
1. da sebi i svojima na posten naCin zasluzi izdrzavanje,
2. da moze pomoCi siromaha i sadaku (milostinju) davati,
3. cia moze pridonositi za ljuclsku zajeclnicu.
Posteni rad cuva covjeka: ocl lijenosti,
besposlena i nevaljala zivota. Uz rad je u
se uzclati i Boga moliti da nam ga blagoslovi da bude hajirli
(dobar i srecan).
Bog clz. s. rekao nam je u Kur'anu:
»Kad svrsi clzuma namaz idite i raclite, koristite
jim blagoclatima, spominjite cesto pa biti
Treba nam zivjeti umjereno i steclljivo, cuvajuci svoje
imanje i zarade.
Ono sto se clariva siromahu iz milosrda, zove se milostinja
(sadaka). Saclake se claju u prvom !0eclu rodbini i komsijama,
kada su u nevolji. Bog nam je na vise mjesta u Kur'anu nareclio:
»Obavljajte namaz (klanjanje) dajite zekat
(propisanu milostinju)« ~_,5'}1 ~1T) ji
3. Hrana i odijevanje
Bog nam je darovao obilnu i raznovrsnu hranu koju
jedemo i pijemo.
Kur'an: .rb j ~ ::/ ·r-e1;: t.Sjll '.1\
»Bog je onaj koji vas je stvorio, pa vam dao hranu« Sure Er-
Rum 39.
Bog nas je pri tom poucio u Kur'anu, da se hranimo
dopustenim i dobrim jelima i da budemo umjereni.
;~c. ..:.ro-~)-
f \ ~-~1_,1,di_0"J
,p ' .,. "' ; ; ' ';; _,., .,.. 1 4 ll _,. t 0 ,...., .... •
~
..\:>::..:.;
:.
~ lr-~,:_s
,...U"" .. , 1
·~"_s:--_;:_,_; G~ ' ~·1. ,;; \
~~ -
»0 sinovi Ademovi! (0 !judi!) OblaCite se lijepo kada god
u dzamiju«. Sure EI-Araf 29.
i
J\1usliman je duzan cuvati zivot i zdravlje, a kada oboli,
cluzan lijeciti, jer nas na to upucuje ovaj Pejgamberov
hadis:
1
_)1 ~ 1_01-J\ ~.~~; W jt:::~_'}~ ~.1; j;_ (.:~1 ~-~ ~~~l:.i )4
»0 Bozije, lijecite se, nije ciao
bolesti, a da joj lijek nije odredio. Jedino ocl smrti
)I
i usta
u redu
stan se zadrzavamo.
P i t a n j a : Ko nas
dusu
ciao da se od nejaka novoroc!enceta
pametan covjek? Kad obclario razu-
mom mimo ostale stvorove, cime ga je zacluZio? Kakav
zivot na zemlji? nam je Bog odreclio za zivot na
zasluziti milost Boziju? smo cluzni
smo cluzni prema sebi? Ko
48
B. NAUKA I ODGOJ
Osim cuvanja zivota i zdravlja duzni smo svoju dusu
vjerom okrijepiti, naukom oplemeniti i cudoredno se vladati.
Nije dovoljno samo znanje nauCiti, nego se treba prema
znanju i vladati i ciniti samo ono sto je dobro, lijepo, plemenito
i istinito, da covjek postane lijepe cudi. Nas Pejgamber a. s.
cesto se je molio clragome Bogu ovako:
0
'~ _,.
~./~\ J.::,i'l '':i\, t,;,..;.::.:.:\ J,l, c.S.;.~; ':i ~·I J,l, J,~ ~ \•
~·,·~'Jt~' ~>. ·-·:,r~~-~J\.;\h ~·
»Boze uputi me na stazu najljepsih krijeposti, jer "i
Ti jedini koji stazi vodi. Boze, otkloni od mene zle cudi,
jer si Ti jedini koji ih moze otkloniti«.
Za lijepu cud osobito je potrebno da budemo i
ponizi1i, promisljeni i strpljivi. Ne smijemo biti pretjerani i oholi,
jer to skodi nama i vrijeda nase bliZnje, a to Bog ne voli. Zato
moramo sve promisljeno ciniti, da se ne bi ogrijesili o duznosti
dugujemo Bogu, sebi i Jjudima. mira i treba
uvredu oprostiti, jer nas na to Bog dz. s. u Kur'anu upucuje.
,...... ,.. ,... ..... .~ .,- ' .... '~ . . ,. . ' "" . ' """
.:::; ....
-~~:_,~ t.>.i.lll.;_~; ..J->' ~~~~e.)'· :c~' ':1) \1; 4'.c.S __,:.:;
-> -> ,.,. "
~· -J,_) ~, 15"~)1~~
»Zlo i dobro ne mogu imati iste posljedice. Vr~caj dobro
za zlo, i vidjeces da se Tvoj neprijatelj promjenjuje u iskrena
prijatelja«. Sure Fussiiet .34.
49
IIL
bliznjima i ljudima uopce)
A.
Prema bliznjem, a tako isto i prema svima ljudima, duzni
smo biti:
1. dobri, 2. istiniti (islueni) i 3. praveclni.
1. Dobrota, pravednost i milosrde prema drugima
NajuzviSenija ljuclska vrlina jest ljudska dobrota i milo-
srde prema ljudima.
Islamska vjera uci nas o dobroti:
1. naukom o dz. s. koji je svaciji Stvoritelj i Dobro-
cinitelj,
2. zivotom i postupkom Bozijeg poslanika Muhameda a. s.
koji cinjase dobro i prastase i najljucim
3. islamskim odredbama i prinosima za siromahe i druge
zajednicke potrebe,
4. islamskim zabranama: da se drugi ne ostecuju u zivotu,
imetku i casti.
4
Dobrota i ljubav prema drugima trazi od nas:
1. da dobro mislimo o drugome,
2. da lijepo postupamo s drugim,
3. da prastamo drugome,
4. da drugom dobro cinimo i rijecju djelom, i da ga od
zla cuvamo i odvracamo,
Covjek grijesi protiv dobrote:
1. kada o drugom zlo misli ili ruzno govori,
2. kada druge neopravdano mrzi,
3. kada se drugom sveti i ne prasta,
4. kada drugom nepravdu cini i zlo zeli, kada zavidi tudem
dobru i sreCi, kada se tudem zlu raduje i drugoga
klevece*).
Vjera trazi da se lijepo i bratski susrecemo i sa selamom
pozdravljamo, da ne vrijedamo tude dostojanstvo, da s mladim
i slabijim blago i cov jecno postupamo, a starijim i uglednijim
narocito stovanje iskazujemo.
Pravednost od nas trazi: da se dr±imo istine i da postu-
jemo tude pravo. Zato je zabranjeno ubiti, stetiti tudi imeta!<,
ukrasti, oteti, unistiti iii pronevjeriti i ne vratiti tudu stvar, lih-
variti, varati, krivo mjeriti, vrijedati idt. Uopce, dakle, stetu
nanijeti tudem imetku, zivotu ili casti.
2. lstinitost
Istinitost od nas trazi: da budemo iskreni, da se ne pret-
varamo, da ne budemo lukavi, da raclimo, volimo i govorimo
sto je pravo i da se lazi cuvamo.
Pritvorice prave da su a u istinu nijesu; dvolic-
njaci govore jeclno, a clrugo misle; !asci govore neistinu cla clru-
goga prevare, krivo se zaklinju, pa time stete drugome i svoju
dusu upropascuju. Ni u sali nije slobodno lagati, jer se i salom
moze stetiti, a laganjem se na laz navikava i postaje nepoprav-
ljivi lazac.
Pit an j a : Sta smo duzni prema bliznjemu? Koja je naj-
uzviSenija ljudska vrlina? Cime nas islamska v jera uci dobroti?
sta od nas trazi clobrota i ljubav prema drugim? Kada
grijesi dobrote? Kako v trazi da sa
pamo? ocl nas trazi pravednost? Sta od nas trazi istinitost ")
Sta rade i !asci? Zasto nije lijepo ni u sali lagati?
'*) 1~\.lj J(\ -~~ ~~-~ _J!I ~-~ S~r"12l ~;·, '.:X:f31 \~tt \
v: ,. _., . .
111' ......
~ ~~;! ._..::,w
»0 vjernici! Nemojte mnogo ~umnjati! Zaista, neka sumnja vodi u
grijeh: Ne tragajte tudih sramota, ne govorite zlo jedan o drugom (ne
ogovarajte jedan drugog).
5l
svalw im a
u Kur' anu kaze:
Za p o v i j e d i i z a b r a 11 e
Vjera nam 11areduje dobra, a zabranjuje zla djela. Vjera
nas uci:
1. da ci11imo 0110 sto je zapovjedeno (farz i1i vadzib),
2. sto je preporuceno i pohvaljeno (SU11net),
3. da mozemo ciniti 0110 sto je dozvoljeno (halal), ali
4. da ne ci11imo 0110 sto je zabranjeno (haram), riiti ono
sto je pokudeno (mekruh),
53
Grijesi
Vjerske su zapovijedi i zabrane da se ocuva cistoca vjere,
zivot, imetak, cast i sloga meclu ljudima. Onaj koji na to ne
pazi cini veci ili manji grijeh. Grijeh : hotimicno krsenje
zabrana ili propustanje vjerskih duznosti. Grijeh je veli:lw zlo,
jer donosi teske posljeclice na ovom i buducem svijetu.
Zle posljedice grijeha jesu:
1. teske kazne na ovom i buducem svijetu, koje su kazane
za pojedine grijehe,
2. grijeh ocrnjuje i ljudsko srce. Grjesnik pravu
da razlikuje dobro i zlo,
:3. grijehom covjek upropascuje zdravlje, cast i
mnoge nevolje dolaze od ljudskih
4. od grijeha covjeka grize sav i za to trpi velike muke
na ovom svijetu,
.5. grijehom se covjek sramoti sobom i pred clrugim
ljuclima i
6. grijeh udaljuje od Boga, i radi grijesna zivota moze
covjek da nema ni u cern srece ni napretka.
Grijeh nasoj dusi odmah steti kao i bolest iii vatra tijelu,
zato se treba i od najmanjeg odmah lijeciti.
Najprije se treba istinski pokajati i odluciti da se ubuclw~e
ne ce grijesiti (tevbe uciniti). Ako je taj grijeh neka propustena
vjerska duznost, kao: namaz, post i drugo, onda to treba
naknadno uCiniti. Ko se ogrijesi o clruge !jude, pa im nanese
nepravdu i1i stetu u zivotu, imetku iii casti, on se mora sa
doticnim izravnati i stetu naknaditi, jer za ovakve grijehe nema
drugog lijeka.
54
IZ POVIJESTI ISLAMA
I. ARABIJA I ARAPI PRIJE ISLAMA
Arabija je prostrani Azijski poluotcik, na kojem je od
najstarijih vremena zivio arapski narod semitskog koljena.
U primorskim krajevima i po dolinama, gdje ima vode i
plodne zemlje, narod je sjedilacki, dok je po unutrasnjosti po-
luotoka, gdje su - osim velikih neplodnih pustinja - visoravni
i stepe za pasu, narod nomadski, a to su pocijepana
plemena: beduini, koji su seleCi se za stadom zivjeli u vjecitoj
svadi i borbi oko bunara i pasnjaka, plijeneCi ujedno trgovac]{e
karavane koje su putem prolazile. Borbu je zaostravala krvna
osveta, u kojoj bi cesto jedno pJeme zatrlo drugo. Tu vjecnu
borbu donekle je ublazavalo gostoljublje i sveti mir u godini
kroz cetiri mjeseca odredena za trgovinu i bogosluzje.
Vjera u jednoga Boga bijase poznata tamo u vrlo
broja !judi, dok najveci dio arapskog naroda bijase duboko pao
u
Arapi prije Muhameda a. s. bijahu, naime, mnogobosci.
Obozavali su razna bica i prirodne sile, kao: sunce, mjesec,
zvijezde, drvlje, ]{amenje ...
Po jedina plemena obozavala su svo je posebne plemenske
bogove, kojima su pravili kipove (idole), kao
»uzza« itd. U Meki i Medini bijahu najveCi
i oko Kabe bijase oko 360 razlicitih idola.
Zbog ovakve jere nisu imali nikakva stalna pravca ni
reda u svom zivotu.
Arabija bijase rascjepkana na mnogo manjih · drzavica, ·bez
ikakvih pravnih uredaba i uprave. Porodicni i bracni zivot
neuredan. Uz to jos i praznovjerje, gatanje, pijanstvo i ubi-
janje zenske djece bijahu teski narodni grijesi. U ovakvim pri-
likama bio bi arapski n.arod zlo prosao, da .ih MiJpstivi Allah
56
2. zivot do
Boziji poslanik trazio je od najranije mladosti najvecu
cistocu u svakom pogledu. Nije mogao gledati ni podnositi
kakav nelijep cin i razuzdanost. Sam je rekao da su mu od
djetinjstva bili odvratni idoli i zivot
Arapi bijahu prije Islama obozavali su ido1e
iii kipove izmisljenih bogova. To je bila najvisa tegoba u dusi
Bozijem poslaniku, jer je On imao misao o jednom Bogu-
Stvoritelju. Za to je provodio dosta povucen zivot, ali je bio
od postovan i radi njegove plemenitosti prozvan Emin,
t. ,i. v,{erni.
*) Svake godine 12 rebiul-evvela imamo mevlud. U dzamijama i po
lwcama uci se mev1ud (slavospjev na rodenje Muhameda a. s.).
57
3. Muhamed a. s. poslanik
622.
zove
U Medini
Nakon Hid2reta, svijet u Medini listom
Islam. Odavde se stade siriti Islam u druge
Kroz deset bilo je jos teskih borbi sa
Bozija v jera pobijedi.
Boziji poslanik prispije opet u svoj rodni
narod listom prigrli Islam. Muhamed a. s. tom prilikom
i najveCim neprijateljima i
58
5. Osoba Bozijeg
Muhamed a. s. je najveCi covjek koji je d0Sao na
Velicanstven je njegov uzor-zivot. Tome su se uvijek nastojali
pribliziti dobri i plemeniti !judi. Neprijateljima je i na
njihove uvrede i zla uzvracao dol:rrim. VideCi ovu nesebicnost,
mnogi protivnici postadose mu svim srcem odanL S ljudima je
postupao s najvecom ljubavi i blagosti, siromahe je neprestano
pomagao, nejake i slabe pridizao, a sam je zivio skromno i po-
bozno. Ozenio se u 25. godini sa Hatidzom, koja je prva primila
IsFam. Ona mu je bila vjerna druga i na:jVeca utjeha. Nakon
njene smrti spominjase je Boziji poslanik s najvecorn Ijuba:vi
kroz cijeH zivot. Kroz 23 godine istrajao je, ne pla:sed se
nikakvih poteslwca, da izvrsi svoj zadatak, da usposta:vi istinu
i vjeru Boziju. Lj.ubav i ceznja prerna Bogu dz. s. ispunjavale
su do njegov zivot.
59
Stramr
Odredenje covjeka 3 Bozija objava Jjudima . . 4
Fatiha . . 3
PRVI DIO
Temelj 6
I man 8 13
I. Vjerovanje Boga dz. 9 *15
15
H. Boziji meleki (andeli) . 12 16
DRUGI DIO
Ibadat
17 Dzum'a-namaz . . . . . . 35
Teravih-namaz . . . . . . 36
i Bajram namaz . 36
namaz 37
. . 39
Sadakai"fitr . 40
40
41
42
u
51
51
a. s. . . 56