Seminarski rad iz predmeta

Preduzetnička ekonomija

Tema: Preduzetnički duh i preduzetničke ideje

Mentor: Student:
1. Uvod....................................................................................................................... 3

2. Definisanje i karakteristike ideje ................................................................................ 5

2.1. Metode osmišljavanja poslovnih ideja .................................................................. 6

a) Tehnike koje podstiču intuitivno razmišljanje........................................................... 7

b) Kopiranje nekog postojećeg biznisa ........................................................................ 8

c) Kupovanje postojećeg biznisa ................................................................................ 9

d) Spin off................................................................................................................ 9

e) Umjetnost i zanati ................................................................................................ 9

f) Lično iskustvo ...................................................................................................... 9

g) Hobiji i sportovi .................................................................................................... 9

h) Inovacije............................................................................................................ 10

i) Franšizing .......................................................................................................... 10

2.2. Poslovna ideja i poslovna prilika ....................................................................... 11

a) Poslovna prilika .................................................................................................. 11

b) Izvori (resursi).................................................................................................... 12

c) Poduzetnik ......................................................................................................... 13

3. Preduzetnički duh .................................................................................................. 14

3.1. ŠIRA SLIKA ..................................................................................................... 15

3.2. LASERSKI FOKUS ............................................................................................ 15

3.3. STRASTVEN PRISTUP POSLU ........................................................................... 15

3.4. TEŽNJA KA BOLJEM ......................................................................................... 15

3.5. SPREMNOST NA RIZIK ..................................................................................... 16

3.6. IZVRŠENJE ..................................................................................................... 16

2
 1. Uvod

Put od kreiranja neke ideje do konačne relizacije uspešnog biznisa je veoma dug i
naporan, ispunjen nedoumicama, izazovima i brojnim zamkama. Zato je važan odabir
preduzetničke ideje koja će, počev od motivacije, preko njenog kreiranja i vrijednovanja, dati
najbolju polaznu osnovu za buduće poslovanje.
Koji proizvod ili usluga bi trebali da budu sadržaj preduzetničke aktivnosti? Jako je
bitno za uspjeh cjelokupnog preduzetničkog poduhvata kvalitetno razmotriti ovaj početni
korak. Pogrešno odabran proizvod ili usluga koji ne mogu da vrate ono što je u njih uloženo,
znači ujedno i neuspjeh čitavog biznis poduhvata. To znači da se negdje pogriješilo u
postupku odabira ideje. To također znači i da se nije prikupilo dovoljno informacija o
proizvodu ili usluzi za donošenje kvalitetne odluke.
Biznis ideja1 je koncept koji pruža preduzetnicima materijal da predvide i započnu
sopstveni biznis. Moguće je imati ideju i samo tražiti način na koji se ona može ostvariti, ali je
također moguće znati da posjeduješ preduzetničke vještine, ali je potrebna inspiracija da se
pronađu mogući putevi kako bi se iskoristila. Moguže je imati određenu ideju ali ne biti
siguran koliko je ona originalna. Ako je tako, onda ne čudi činjenica da nisu svi preduzetnici
imali originalne-jedinstvene ideje. Može se biti inovativan i ako se ne kreira nešto potpuno
novo.
Neminovno je da preduzetnicima treba mnogo podrške u procesu razvoja biznis ideje.
U procesu prevođenja ideje u konkretan biznis preduzetnici se često suočavaju sa teškim
činjenicama i hladnom realnošću. Ipak, ako su naoružani informacijama sakupljenim
istraživanjem, preduzetnici mogu lakše odlučiti da li da nastave sa idejom poslom i istraju u
poduhvatu. U Sjedinjenim Američkim Državama prosječno 2 miliona preduzetnika godišnje
započne svoje poslovanje, a između 50 i 100 hiljada proglasi bankrot u roku od 10 godina.
Iako ovaj procenat nije visok, mnogi biznisi propadaju i bez bankrota.
Procjenjuje se da oko 85% biznisa u svijetu propadne u roku od 5 godina od osnivanja.
Iako ne bankrotiraju svi, njihovi vlasnici odlučuju da se povuku iz mnogobrojnih razloga.
Određenom broju preduzeća nedostaju investicije koje bi im omogućile da nastave započeti
biznis (obično 6 mjeseci ili godinu dana između analize šanse i pokretanja biznisa). Ostala
preduzeća se gase zbog lošeg planiranja buznisa u početnim fazama razvoja. Veliki broj
preduzeća nestaje zbog nedostataka poslovnih resursa, stručnosti menadžera i jednostavno
nedostatka iskustva.
Poražavajuće je da od nekoliko miliona poduhvata koji se pokrenu svake godine, svaki
deseti dočeka deseti rođendan. Ipak, preduzetnici ne trbaju da dozvole da ih neka statistika
natjera da odustanu od potencijalno profitabilne ideje. Mnogi preduzetnici započinju
poduhvate paralelno sa njihovom stvarnom profesijom i zbog toga nikada se u potpunosti

1
Avlijaš, R., Avlijaš, G., Preduzetništvo, Univeritet Singidunum, Beograd, 2017., str. 55.

3
emocionalno i praktično ne posvete investiciji, što je neophodno za ostvarenje kontinualnog
uspjeha.
U prilog tome, treba imati u vidu da se najveći broj poslovnih poduhvata nikada
pravno ne registruje kao korporacija ili ortakluk, jer nemaju namjeru da rastu. Ako je
preduzetnik posvećen, šanse za njegov uspjeh znatno rastu. No šta ako preduzetnik ne želi da
njegov biznis poživi toliko dugo? Takvi preduzetnici treba da identifikuju svoje motive,
ciljeve i različite potencijalne ishode koji označavaju lični uspjeh, postavljajući sebi slijedeća
pitanja: da li je prihvatljivo da sredstva budu vezana značajan vremenski period, naročito u
periodima gubitka? Da li uspjeh znači dugoročni opstanak ili razvoj preduzeća dok postoji
šansa?
Koliko god da preduzetnik odluči da traje njegov biznis, činjenica je da on treba da se
razvije na logičan i stabilan način, kako bi prisvojio svaku vrstu nagrade. Nakon što smo
pregledali statistiku i naznačili potrebu za istraživanjem određenih potreba poslovne ideje,
prelazimo na slijedeće korake, a to su definisanje poslovne ideje, izvori i metode generisanja
poslovnih ideja, preduzetnički duh. Sve ovo treba da pomogne preduzetniku u sprovođenju
detaljnog istraživanja potencijalne ideje.
o
proizvodu ili usluzi koja bi trebala predstavljati delatnost preduzetnikaOna je početni korak u
realizaciji bilo kog preduzetničkog poduhvata.

4
 2. Definisanje i karakteristike ideje
Ideja je misao, zamisao o nečemu, odnosno, razmišljanje o nečemu i kao takva
predstavlja tek početak ulaska u „svijet poduzetništva“.
Poslovna se ideja može definirati kao kratak opis osnovnih radnji budućeg poslovnog
pothvata. Ona je zapravo kombinacija naših resursa i vrijednosti za krajnjeg kupca ili
korisnika. Poslovna je ideja početak svakog poduzetničkog pothvata.
Poslovna je ideja i prvi korak prema ostvarenju poduzetničkih snova. Ona mora dati
odgovore na sljedeća pitanja:
 koji proizvod / uslugu proizvoditi, odnosno pružati;
 tko će biti kupci / korisnici;
 na koji način i gdje prodavati / pružati svoj proizvod / uslugu
 koje će potrebe proizvod / usluga zadovoljiti kod kupaca / korisnika?
Često se pogrešno misli kako poslovna ideja nužno mora biti originalna. Naprotiv,
iznenađujuće je koliko je malo poduzetničkih pothvata zasnovano na potpuno novim idejama
o kojima nitko prije nije razmišljao. Mnogo je više poduzetničkih pothvata zasnovano na
prilagodbi starih, iskušanih i provjerenih ideja, nego onih temeljenih na potpuno inovativnim
idejama. Nije važno je li i koliko je stara neka ideja, sve dok je koristite kvalitetno i na
kreativan način.
Sjeverna Amerika bila je preplavljena restoranima za prodaju hamburgera prije nego
što se na poslovnoj sceni pojavio McDonald’s, a ni proizvodnja namještaja nije bila ništa
novo kada je švedska IKEA započela s proizvodnjom. Oba su poslovna pothvata postala
prepoznatljiva i njihov uspjeh ukazuje na jedno od osnovnih načela kada su u pitanju
poslovne ideje – ideje nisu pokazatelj, a niti garancija uspjeha budućeg poslovnog pothvata.
Mnogo je važnija konkurentska prednost vašeg budućeg poduzetničkog pothvata koja
može značiti:
 pružanje nove usluge ili proizvodnja potpuno novog proizvoda,
 nov način pružanja već poznate usluge ili nov način proizvodnje postojećeg
proizvoda – bolja kvaliteta proizvoda,
 nov način organizacije poslovanja – niža cijena proizvoda / usluge,
 novo tržište – geografski ili usmjereno drugoj skupini kupaca.
Vaša konkurentska prednost treba se ogledati u kreativnosti poslovne ideje koju želite
osmisliti, provjeriti i pokrenuti.
Od poslovne ideje do njezine realizacije dug je put. Kako bi bili što sigurniji u njen
uspjeh, prilikom osmišljavanja svoje poslovne ideje ne treba smetnuti s uma odrebe dobrih
poslovnih ideja :
 povezuju vaše interese i vještine (koje vam čine zadovoljstvo)

5
  predstavljaju područje koje dovoljno dobro poznajete da možete izdvojiti
najmanje 3 ključna faktora za uspjeh;
 podrazumijevaju upotrebu znanja ili vještina u kojima ste iskusni ili koje
možete vrlo brzo svladati;
 zahtijevaju novčana sredstva koja možete relativno brzo priskrbiti;
 obećavaju najmanje četiri puta veći povrat uloženih sredstva od onoga koji
biste ostvarili oročenjem istih sredstava u banci;
 ne zahtijevaju zapošljavanje većeg broja radnika u prvoj godini poslovanja;
 usmjerene su na ciljno tržište kupaca / korisnika s kojima vam je zadovoljstvo
poslovati.
Dobra poslovna ideja, dakle, predstavlja kombinaciju interesa i vještina, ne zahtijeva
velika početna ulaganja niti zapošljavanje većeg broja radnika u prvoj godini poslovanja,
usmjerena je na tržište na kojem postoji potražnja, ima prepoznatljivu / jasnu konkurentsku
prednost i daje odgovore na pitanja što će se proizvoditi, na koji način te za koje ciljno tržište
i zašto.

2.1. Metode osmišljavanja poslovnih ideja

Poslovna ideja svakako je među prvim koracima na preduzetničkom putu, no ona je

tek misao, odnosno, razmišljanje o budućem poslovanju. Ipak, ako nemamo poslovnu ideju,
nismo spremni za sljedeći korak u preduzetničkom procesu.

Na prvi pogled može da izgleda da je uspješni biznis prosto stvar inspiracije sretnog
preduzetnika koji se u sred noći probudio sa genijalnom idejom koja mu donosi milione no
ovakvo nešto se ne događa ili se veoma rijetko događa. Poslovne ideje su najčešće rezultat
nekih drugih okolnosti. Potencijalni preduzetnici se mogu odlučiti da rade nešto što su radili
ranije kad su bili zaposleni negdje drugdje, neki mogu preuzeti nečiju ideju, a neki se mogu
uključiti u već uhodani biznis i slično.

Iskustva preduzetnika, ali i preduzetnička literatura, govore kako nije dobro imati
samo jednu poslovnu ideju. Uglavnom ih se oblikuje nekoliko s ciljem što boljeg
iskorištavanja uočenih prilika. Pri tome poduzetnicima na raspolaganju stoje brojne tehnike
oblikovanja poslovnih ideja.

Do dobrih poslovnih ideja se može doći na načine:2

a) Tehnikama koje potiču intuituivno razmišljanje,

b) Kopiranje nekog postojećeg biznisa,
c) Kupovanje postojećeg biznisa,
d) Spin-off,
e) Preko umjetnosti i zanata,

2
Borojević., K., Preduzetništvo i preduzetnička infrastruktura u funkciji razvoja MMP, Banja Luka 2011,
str. 274-278.

6
 f) Inovacijom,
g) Kroz lično iskustvo,
h) Preko hobija i sportova,
i) Franšizingom.

a) Tehnike koje podstiču intuitivno razmišljanje

„Brainstorming“ tehnika

Brainstorming (metoda „moždane oluje“) je formulisao Osborn 1953. godine. Sastoji

se u organizovanju kreativnog sastanka eksperata sa ciljem traženja njihovih mišljenja,
stavona i ideja o konkretnom pitanju. Na sastanku učestvuje 10-15 eksperata i traži se potpuno
slobodno iznošenje što većeg broja ideja i prijedloga.

Kritika je isključena, a za vrijeme trajanja sastanka moguće je doći i do stotine ideja

bez obzira na njihovo značenje i mogući uticaj na rješavanje konkretnog problema. Poslije
toga slijedi ocjenjivanje važnosti svake ideje i njeno rangiranje. Nakon toga rangiranje ideja
ulaze u daljni proces tretmana.

Metoda Philips 66

To je razvijeniji oblik brainstorming metode, koja je prvi put primjenjena 60-tih

godina. Metoda se zasniva na radu manjih grupa eksperata najčešće 5-6 koji vode kratke
rasprave. Nakon 5-6 minuta rasprave, sumiraju se ideje, te ponovo vodi rasprava, a zatim se
usklađuju i vrijednuju rezultati.

Metoda bilježenja ideja

Ova metoda razvijena je iz branstorminga ali tako da se ideje i prognoziranje ne

prezentuje u usmenom već u pismenom obliku, tako da eksperti polaze od tzv. „čistog papira“
na koji bilježe svoja razmišljanja ili od tzv. „slobodno orijentisanje asocijacije“ kada voditelji
razgovora sugerišu određene asocijacije na koji eksperti reaguju serijom ideja.

Tehnika nabrajanja osobina

Ova tehnika kreativnog mišljena se sastoji u identificiranju i navođenju atributa

predmeta i to onih koji se jasno mogu odrediti (boja, oblik, veličina, materijal od koga su
sačinjeni, način njihove upotrebe).

Svaka ta osobina se uzima samo kao polazište za potencijalnu promjenu. Na taj način
se metodom djelimičnih izmjena dolazi jednosstavno i efikasno do ideja.

7
 Sintetička metoda

To je varijanta brainstorminga koja predstavlja specifični oblik diskusione metode.

Diskusioni tim se sastoji od 5-7 osoba različite stručnosti i obrazovanja, osoba koje su
specijalno odabrane za tu priliku. Problem, cilj i plan se detaljno razlažu, sve dok svi članovi
tima ne shvate njihovu bit, značaj i ono što se želi postići radom tima.

Zatim se problem „otuđuje“ – pronalazi se sličnost.

Na osnovu takvog skretanja od početnog problema traži se i pronalazi rješenje

početnog pitanja. Rješenje može predstavljati ideju koja se graniči sa fantazijom ali daljom
obradom dobivenih rješenja izvlači se korisne i upotrebive spoznaje. Sintetikom se mogu
dobiti najkretivnija rješenja.

Morfološka metoda

Morfološka metoda (naziva se još metoda šahovske ploče) dolaska do poslovne ideje,
obezbjeđuje da se izbjegnu bitnije greške u pristupima od kojih se polazi u prognoziranju i
omogućuje primjena principa višedimenzionalne klasifikacije. Ova metoda je naročito
pogodna za ideje o proizvodima visoke tehnologije. Suština ove metode je da se formira
matrica u kojoj se cijelina rasčlanjuje na sastavne dijelove. Dovodeći u vezu svako obilježje
sa svakom varijacijom toga obilježja dolazi se do broja mogućih kombinacija ideja.

Ova metoda pomaže da se izvrši konkretna klasifikacija novih tehnoloških rješenja,

otvarajući mogućnosti za kombinovanje elemenata na nov način.

b) Kopiranje nekog postojećeg biznisa

Najbolji primjer za dolaženje do poslovne ideje kopiranjem nekog postojećeg biznisa

je prodavnica, obuka na računarima itd. Ovo je najpopularniji način dolaska do poslovne
ideje. Ako se uočava da postoji potreba u okruženju za nekim proizvodom ili uslugom, a
njega nema dovoljno, ta se praznina na tržištu popunjava, tako što se ulazi u proizvodnju ili
prodaju tog proizvoda ili usluge.

U drugim strukturama zemalja može se naći mnogo dobrih poslovnih ideja, koje su
već pokazale svoj uspjeh, pa je vrlo korisno otići u neku drugu zemlju, neki drugi grad te
snimati šta sve tamo postoji. Isto tako korisno je gledati lokalne i satelitske televizije,
reklame, čitanje starih novina i časopisa pri čemu je neophodno voditi računa o kulturnim
razlikama, navikama i običajima strane i domaće sredine.

8
 c) Kupovanje postojećeg biznisa

Ovo je takođe vrlo popularan način dolaska do poslovne ideje ali u sebi sadrži i veliki
rizik i mogućnost propadanja biznisa odmah na startu. Prije donošenja odluke o kupovini
postojećeg biznisa treba dati odgovore na neka od pitanja zašto postojeći vlasnik prodaje svoj
biznis?

Da li je razlog u lošoj lokaciji, lošem proizvodu koji mame kupce i sl.?

Iskustva su pokazala da mnogui ljudi koji kupuju biznis, bez prethdne provjere i bez
iskustva u biznisu, često gube svoju ušteđevinu kupujući radnju, restoran hotel itd.

d) Spin off

Spin-off odnosno otcjepljenje je čest način formiranja novog preduzeća na zapadu koji
se posebno stimuliše zbog mogućnosti da se u otcjepljivanju preduzećima razvijaju ove ideje.

Ovaj način dolaska do ideje i stvaranja novih preduzeža je vrlo pogodan u privredama
u tranziciji, pa tako i u našoj zemlji, jer se vitalni dijelovi ranijih društvenih preduzeća
odvijaju i preživljavaju u novim tržišnim uslovima i pri tome se oslobađaju tereta neefikasnog
dijela glomaznog prduzeća

e) Umjetnost i zanati

Umjetnost i zanati mogu da budu način za razvijanje i stvaranje biznisa. Pri stvaranju
ovakve vrste biznisa polazi se od znanja ljudi, koji su obrazovani iz različitih umjetničkih
struka ili imaju zanat ili neki prirodni talenat. Glavno ograničenje za ovaj biznisa je prodaja,
distribucija proizvedenih proizvoda i potrebno je identifikovati stvarno tržište, koje mora da
bude dovoljno široko, da bi biznis mogao opstati.

f) Lično iskustvo

Lično iskustvo je čest način otpočinjanja uspješnog biznisa. Ono se stiče vremenom i
bavljenjem nekim poslovima. Npr. ako prodajemo neki proizvod kupcu, a on nam kaže da bi
umjesto toga proizvoda više želio neki drugi koji ne može da nađe na tržištu te se u takvom
slučaju treba preorjentisati na novi proizvodi koji traže tržišta.

g) Hobiji i sportovi

Hobiji i sportovi, kojima se bavimo takođe može biti način dolaska do poslovnih ideja
i stvaranja uspješnog biznisa. Da bi se u tome uspjelo mora se vrlo dobro poznavati određena
oblast na osnovu koje želimo stvoriti biznis (časovi gimnastike, tenis, plivanje, otvaranje
sportskih prodavnica itd.).

9
 h) Inovacije

Inovacija predstavlja sredstvo pomoću kojeg preduzetnici koriste promjenu kao

mogućnost za izvršenje različitih proizvodih ili uslužnih aktivnosti. To je određena radnja
kojom se ugrađuje određena svrsihodnost odgovarajućem resursu čineći ga novim
kapacitetom za stvaranje društvenog bogatstva. Inovacija, u osnovi daje svrhu resursa,
pronalazi upotrebnu vrijednost za čovjeka pretvarajući je u ekonomsku vrijednost. Inovacija
se može više vezati za traženje nego za ponudu u smislu promjene upotrebne vrijednosti
resursa u cilju zadovoljenja neke potrebe potrošača. Mnogi autori definišu inovaciju kao
prevođenje nove ideje u novi proizvod, novu uslugu, nov proces, nov metod itd.

Postoji sedam izvora inovativnih mogućnosti:3

3. Neočekivano (neočekivani uspjeh, neočekivani promašaj, neočekivanih spoljašnjih

događaja),
4. Nepodudarnost (između stvarnosti kakva jeste i kakva bi trebala biti),
5. Inovacija zasnovana na potrebi određenog procesa,
6. Promjene i strukturi privrede i tržišta,
7. Demografska razlika,
8. Promjene u opažanjima, raspoloženjima i značenjima,
9. Saznanja, naučna i ne naučna.

i) Franšizing

Franšizing predstavlja specifičan oblik biznisa koji je doživio najveću ekspanziju

posljenjih decenija i koji je u prometu nekakvih vrsta biznisa postao dominantan vid biznisa.
Franšizing je kada jedan postojeći biznis prodaje svoj imidž, svoje ime, poslovno znanje, svoj
biznis kao model. To je ugovorni odnos koji se uspostavlja između franšizatora – davaoca
franšize i franšizanta – primaoca franšize koji tim ugovorom ostvaruje određene korsiti.

Naknada koja se plaća franšizomm plaća se uglavnom kao procenat od prodaje. Prava
i obaveze obje strane sadržani su u ugvoru o franšizingu. Franšizing biznis je pogodan za sve
one koji nemaju dovoljno vlastite sposobnosti da samostalno osnivaju, organizuju i vode
sopstveni nezavisni biznis ili koji nemaju dovoljno finansijskih sredstava, kadrova i drugih
potrebih preduslova. Šanse za uspješno poslovanje u ovom obliku biznisa zavise od:
uspješnosti izbora pogodnog davaoca franšizinga i od uspješnosti vlastite firme u tom
poslovnom poduhvatu.

Prednosti franšizinga:

a) Provjera biznisa,
b) Korištenje poslovnog imena,

3
F.P. Drucker, Inovacije i preduzetništvo-praksa i principi, Beograd , 1996. , str 51.

10
 c) Obuka iz poslovnih znanja i prodaje,
d) Ekskluzivno područje poslovanja,
e) Puna podrška u otpočinjanju biznisa,
f) Dugoročno istraživanje tržišta,
g) Pomoć u rješavanju eventualnih problema.

2.2. Poslovna ideja i poslovna prilika4

Često čujemo ili pomislimo kako neko ima dobru, zanimljivu i posebnu poslovnu
ideju, ali nikako je ne uspijeva realizirati u uspješan poduhvat? Takvih je primjera mnogo,
susrećemo ih svakodnevno i pitamo se u čemu je tajna. Što je to što nedostaje kako biste
dobru ideju pretvorili u uspješan poslovni poduvat?

Često se uloga ideja preuveličava na štetu ostalih, jednako važnih, sastavnica za

stvaranje uspješnog posla. Od ideja se očekuje čudo, ali one nisu ništa drugo do alat u rukama
poduzetnika. Pronalazak dobre ideje samo je prvi korak u stvaranju uspješne poduzetničke
priče. Rijetki su slučajevi da je uspješan posao nastao samo kao rezultat odlične ideje. Ono što
se puno češće događa serije su pokušaja i pogrešaka prije nego što dođemo do proizvoda na
kojem možemo graditi uspješan posao.

Kao odličan primjer može poslužiti slučaj Howarda Heada, poznatog izumitelja
metalnih skija koji je napravio više od 40 iteracija kako bi došao do modela skija koji mu je
donio slavu i uspjeh.

Uspješan poslovni pothvat obuhvaća usklađenost sljedećih triju elementa: resursa,

poslovne prilike i poduzetnika, tj. poduzetničkog tima.

a) Poslovna prilika

Poslovna ideja i poslovna prilika često se koriste kako bi se opisalo isto - ono na čemu
se zasniva svaki poslovni poduvat. Međutim, iako povezani i međusobno čak i vrlo slični, ova
dva pojma nisu sinonimi. U osnovi je svake poslovne prilike ideja. Obrnuto ne vrijedi: dobra
poslovna ideja nije nužno i poslovna prilika. Od 100 ideja predstavljenih potencijalnim
ulagačima u obliku poslovnog plana, obično jedna, a vrlo rijetko 2 ili 3 ideje dobiju potvrdan
odgovor za finansiranje. Samo su one predstavljale poslovnu priliku.

Poslovna prilika predstavlja tržišno provjerenu poslovnu ideju – ideju koja ima tržište,
za kojom postoji potreba i potražnja te koja se može realizirati u uspješan poslovni pothvat.

Postoji nekoliko elementa koji razlikuju ideju od poslovne prilike:

4
Vodič „Osmislite i provjerite svoju poduzetničku ideju“, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku

11
  poslovna prilika stvara ili dodaje vrijednost za kupca, odnosno krajnjeg korisnika
proizvoda / usluge. Dodavanje vrijednosti ostvaruje se kroz rješavanje značajnog
problema, odnosno, zadovoljavanje neke želje ili potrebe za što je kupac spreman
platiti određenu cijenu.
 pretpostavlja se postojanje određenog tržišta na kojem se može ostvariti određena
marža, tj. dobit, dakle, tržišta koje ima potencijal za rast i ostvarenje zdravog protoka
novca (mogućnost naplate).
 poslovna prilika se veže i u uz termin „prozor prilika“, koji govori o pravovremenosti -
odabiru pravog trenutka za ulazak na određeno tržište. Prerani ulazak podrazumjeva
značajna ulaganja u marketing i općenito upoznavanje kupca s proizvodom ili
uslugom koja još nije prepoznata. Ukoliko se prekasno uđe na tržištu, kada je prozor
prilika zatvoren, tržište je već zasićeno određenim proizvodom ili uslugom, a
konkurencija je već osvojila značaj tržišni udio.

U prethodnom dijelu rečeno je kakve sve značajke treba imati dobra poslovna ideja kako bi
postala poslovna prilika. Ovdje ćemo navesti neke od elemenata dobre poslovne prilike:

 Tržišna potražnja - ključni element u mjerenju radi li se samo o ideji ili i o prilici.

Moramo znati odgovore na sljedeća pitanja:

 Možemo li i kako doći do kupaca? Koliko kupaca očekujemo?
 Kakve su mogućnosti za rast tržišta i tržišnog udjela?
 Koliko je stabilno tržište?
 Struktura tržišta i veličina.
 Je li tržište rascjepkano ili postoji mogućnost spajanja?
 Kakav je potencijal tržišta? Koliko možemo rasti na tom tržištu?
 Koje su barijere ulaska na tržište? Je li velika opasnost od novih konkurenata?
 Finansijska analiza.
 Koliki su nam troškovi? Koliku maržu (razlika između cijene koju možemo postići na
tržištu i troškova proizvodnje proizvoda / pružanja usluge) možemo ostvariti?
 Koliko kapitala moramo uložiti u pokretanje poslovnog poduvata?
 Kada očekujemo da ćemo pokriti svoje troškove i početi poslovati s dobitkom?

b) Izvori (resursi)

Sljedeći fakor neophodan za uspjeh poslovnog pothvata jest izvor prihoda. Često se
pogrešno vjeruje kako je potrebno imati osigurane sve izvore, posebice novčane, kako bi se
uspjelo u poslu.

Misliti o novcu kao najvažnijem elementu poslovnog pothvata velika je pogreška.

Novac nije problem pronaći ako imate dobru poslovnu priliku koju vodi jak poduzetnički tim.
Svi investitori i bankari reći će vam isto: nedostatak je u dobrim poslovnim prilikama i
12
kvalitetnim ljudima koji će dobre prilike realizirati, novac nije prepreka. Novac se daje
ljudima, a ne idejama. I najbolja ideja lako propadne u rukama krivih ljudi.

Osnivanje poduzeća i pokretanje posla s malo kapitala način je na koji preduzeća

danas žive i stvaraju konkurentske prednosti. Činiti više s manje izvora snažno je
konkurentsko oružje. Pravilo malih poduzeća trebalo bi biti minimalizirati i kontrolirati
potrebne resurse, a ne nužno i posjedovati ih. Važno je pronaći načine kako doći do njih i
koristiti ih za svoje potrebe, a kada nam više ne trebaju, lakše je osloboditi ih se (neće nam
stvarati nepotrebne troškove posjedovanja resursa koje ne koristimo kao npr. prostor, oprema
i sl.)

c) Poduzetnik

Preduzetnik i preduzetnički tim ključni su za uspjeh preduzetničkog poduvata. Dobar

preduzetnik lakše će doći do potrebnih izvora prihoda, brže uočiti poslovnu priliku te stvoriti
uspješan preduzetnički tim koji će mu omogućiti stvaranje uspješnog poslovnog poduvata. U

krajnju ruku, novac se i daje poduzetniku, a ne ideji, tj. osobi koja stoji iza prilike i koja će tu
priliku realizirati u poduzetnički pothvat.

Osobine koje bi poduzetnik- lider trebao imati su:

 predanost, upornost – smatra se da su predanost i upornost važnije od ostalih osobina

preduzetnika jer omogućavaju preduzetniku svladavanje prepreka, a mogu i značajno
nadomjestiti neke druge slabosti poduzetnika
 sposobnost vođenja drugih – preduzetnici su strpljivi leaderi (vođe) sposobni za
postavljanje dohvatljive vizije. Oni su u isto vrijeme i učenici (spremnije i brže uče od
drugih) i učitelji (imaju strpljenja za podučavanje drugih), činitelji i vizionari. U stanju
su utjecati na ljude bez formalnog korištenja moći, snalaze se u konfliktnim
situacijama i potiču stvaranje dobrih, a ne konkurentskih odnosa u vlastitom timu. Oni
se prema drugima odnose kako bi željeli da se drugi odnose prema njima, dijele dobit
s onima koji su pridonijeli njenom stvaranju
 opsjednutost prilikom – uspješni preduzetnici opsjednuti su prilikom. Ta
opsjednutost vodi ih u rješavanju važnih pitanja i problema. Opsjednutost prilikom
znači i potpuno poznavanje djelatnosti u koju se ulazi, kupaca koje će usluživati te
konkurencije
 toleranciju na rizik, spremnost na rad u nesigurnom okruženju – budući da
živimo u nesigurnom okruženju koje se stalno mijenja, ove su osobine ključne za
opstanak svakog preduzetnika. One se ogledaju u spremnosti za rad u nesigurnim,
stresnim i teškim uvjetima, rad i bez redovitih prihoda, plaće i sl.
 kreativnost, prilagodljivost i samopouzdanost – uspješni poduzetnici vjeruju u sebe,
vjeruju da su uspjeh i postignuće pod njihovom vlastitom kontrolom i utjecajem te da
mogu utjecati na rezultat. Nezadovoljni su statusom quo i neumorni su pokretači novih

13
 aktivnosti. Spremni su na učenje iz pogrešaka, ne boje se neuspjeha već ga koriste kao
izvor i način učenja.
 motivacija za izvrsnošću – potreba za postignućem vrlo je izražena kod svih
uspješnih poduzetnika. Status i moć ne motiviraju ih u mjeri koliko uspjeh i ostvarenje
postavljenih ciljeva. Svjesni su vlastitih snaga i slabosti, kao i snaga i slabosti svojih
partnera, konkurencije, okoline koja na njih utječe.

Nitko se nije rodio sa svim ovim osobinama. Sve se one mogu naučiti, poticati i
uvježbati, što znači da svatko može postati uspješan preduzetnik. Potrebni su strpljenje, volja i
vrijeme.

Nakon što smo utvrdili da posjedujemo sva tri elementa potrebna za uspješan poslovni
poduvat, to još uvijek ne znači da ćemo u tome i uspjeti. Potrebna je i prava ravnoteža između
sva tri elementa.

Potrebna je ravnoteža između vrste posla, ljudi koji ga stvaraju te drugih elemenata.

Dakle, jedinstvena kombinacija ljudi, prilika i resursa u određeno vrijeme i na

određenom mjestu predstavlja najvažnije faktore kada govorimo o vjerovatnosti za uspjeh
poslovnog poduvata.

3. Preduzetnički duh
Preduzetnički duh u određenoj mjeri i obliku većina ima u sebi. Svi smo u djetinjstvu i
mladosti imali velike snove i ambicije. Željeli smo graditi, stvarati, mijenjati svijet. Onda nas
je život išamarao pa je većina odustala od snova ili bar odložila realizaciju, a ambiciozan
preduzetnički duh su racionalizovali i lagano gasili.

Danas se preduzetnički duh cijeni više nego ikad. Ta osobina ne znači da je onom ko
je posjeduje predodređeno da bude preduzetnik. Velike moderne kompanije potiču razvoj
preduzetničkog duha i preduzetničkog načina razmišljanja kod svojih zaposlenih i traže
pojedince koji imaju razvijene upravo ove karakteristike. Smatra se da stručnjaci sa ovakvim
osobinama brže i bolje rješavaju probleme, naročito kompleksne, lakše se motivišu, efikasniji
su i postižu značajno bolje rezultate. Shodno tome, više su i nagrađeni. Preduzetnički duh nije
garancija da će neko biti uspješan privatni preduzetnik, ali jeste garancija da će biti bolji u
poslu kojim se bavi.

Šta je preduzetnički duh? To je određeni mindset – teško prevodiva riječ jer „umni
set“ ne znači puno, najbliže bi bilo „način na koji neko razmišlja“ ili „sistem po kojem nečiji
razum reaguje i funkcioniše“. On se razvija u osobama koje posjeduju neodoljivu strast i želju
da sagrade nešto veliko iz ničega, streme ka velikim ciljevima i pri tom su spremni da sebe
guraju i testiraju do krajnjih granica sposobnosti i izdržljivosti.

14
 Preduzetnički duh može da se razvija, uči i vježba. On je apsolutno neophodan za
svakog ko želi da bude preduzetnik, ali će sigurno puno pomoći i onima koji se nemaju
ambiciju da razvijaju privatan biznis, ali grade uspješnu profesionalnu karijeru.

Idemo sad analizirati nekoliko ključnih karakteristika preduzetničkog duha.

3.1. ŠIRA SLIKA

Preduzetnici uvijek imaju na umu koji je krajnji ishod njihovih aktivnosti, zbog čega
nešto rade, kuda to vodi i zašto je važno. Na osnovu šire slike nekog projekta odrađuju
prioritete, eliminišu nepotrebne aktivnosti i potencijalne žderače vremena, rade strateško
planiranje i usklađuju djelovanje. Šira slika im obezbjeđuje da uvijek znaju gdje se nalaze, u
kojoj je projekat fazi, gdje škripi, a gdje ide dobro. Šira slika djeluje dobro i kao antistres
terapija. Sa vremena na vrijeme je vrlo bitno izdići se iznad dnevnih problema i iz druge
perspektive napraviti analizu napretka i razvoja projekta.

3.2. LASERSKI FOKUS

Nakon nekoliko decenija zablude da je moguće raditi više poslova odjednom došli
smo do zaključka da je moguće, ali traljavo. Uspješni pojedinci, ljudi sa razvijenim
preduzetničkim duhom su u stanju da se potpuno isključe, pronađu mir, posvete se samo
jednom zadatku i sa laserskim fokusom usmjere svu svoju energiju u njegovo rješavanje.
Nakon njega prelaze na sljedeći, pa na sljedeći i tako dalje. To je monotasking, suprotnost
precjenjenom, preteškom i iscrpljujućem multitaskingu koji pruža samo iluziju učinkovitosti,
a zapravo je vrlo frustrirajuć i neefikasan.

3.3. STRASTVEN PRISTUP POSLU

Strastveni ljudi znaju šta znači kada te nešto sasvim preokupira, pa potpuno uroniš i ne
možeš prestati proučavati, razmišljati i raditi na tome. To je strast i vrlo je zarazna. Sjetite se
kad vam je zadnji put neko pričao o nečemu što je vam je do tad bila potpuna nepoznanica ili
vas nije ni zanimalo, ali vam je tako strastveno pričao o tome, prenio vam energiju i
zainteresovao vas da počnete istraživati tu temu. Ljude sa preduzetničkim duhom niko ne
mora tjerati da rade. Ne moraju ni sami sebe tjerati. Njih ideja, projekat, posao toliko
preokupira da zaborave jesti, piti, spavati, ići u toalet. Ta njihova strast, energija i posvećenost
je vrlo bitna za timski rad jer je nevjerovatno zarazna i prenosiva.

3.4. TEŽNJA KA BOLJEM

Ljudima sa preduzetničkim duhom nema pomoći. Uvijek vide način da se nešto uradi
bolje i rijetko su potpuno zadovoljni. Prosječni ljudi teže prosjeku i sa njim se zadovoljavaju.
Preduzetnici se groze prosjeka. Užasavaju ga se. Bježe od njega. Teže stalnom usavršavanju i
napredovanju. Vide priliku u promjeni i vide promjenu kao priliku. Uvijek traže način da

15
unaprijede rad, usavrše sistem i naprave svoj tim učinkovitijim. Žele pobjedu, žele uspjeh,
žele napredak. Spremni su na odricanje i žrtvu ako ona donosi progres. Mark Twen je rekao:
„Kad god se nađete na strani većine, vrijeme je za pauzu i analizu“.

3.5. SPREMNOST NA RIZIK

Rizik je širok pojam. No povucimo crtu između kockarskog rizika i racionalnog rizika.
Racionalan rizik je svaki izlazak iz zone komfora, a svi uspjesi se nalaze izvan te zone.
Nekada je čovjek živio u prirodi okružen opasnostima. Svaki odlazak iz njegove nastambe ili
pećine je značio rizik po život od divljih životinja ili drugih plemena. Danas tih opasnosti više
nema, ali smo zadržali osobinu da težimo maksimalnoj sigurnosti i zoni komfora. Pojedinci sa
preduzetničkim duhom, svjesno ili nesvjesno, stalno provociraju sebe sa izlaskom iz zone
komfora. Spremni su na rizike jer znaju da je to cijena uspjeha. Problemima prilaze
racionalno, obrađuju sve dostupne informacije i na osnovu njih donose odluke. One su nekad
rizične, ali to je svjestan i proračunat racionalan rizik.

3.6. IZVRŠENJE

Uspješni ljudi izvršavaju, ne oklijevaju, ne odlažu. Iako je na zadnjem mjestu, ovo je

vjerovatno najvažnija karakterstika ljudi sa preduzetničkim duhom. „Odlaganje je smrt“,
rekao je ruski car Petar Veliki, osnivač i graditelj Sankt Petersburga, još jedan velikan
preduzetničkog duha. Bolje je donijeti lošu nego nikakvu odluku. Poslovna istraživanja su to i
potvrdila. Uspješni ljudi na dobru priliku reaguju odmah, ne čekaju ponedjeljak, prvi u
mjesecu, ljepše vrijeme, bolje okolnosti. Reaguju odmah. Zaista, ništa ne može upropastiti
talenat i dobru ideju kao ta grozna navika odlaganja. Izvršenje je esencija poslovnog uspjeha.

16
 4. Zaključak
Jedno od načela poduzetničke aktivnosti jeste sposobnost preduzetnika u
osmišljavanju novih poslovnih ideja kojima se rješava određeni problem ili izazov s kojim se
ljudi (kupci) svakodnevno suočavaju.

Često se, s pravom, kaže kako je tajna poduzetnikova uspjeha na tržištu u primjeni
kreativnosti i inovativnosti s ciljem rješavanja kupčevih problema i iskorištavanja prilika na
tržištu. Sada je već jasno kako je prilika na tržištu važnija od dobre poslovne ideje, koja, u
konačnici, može zauvijek ostati samo „dobra poslovna ideja“. Prilike na tržištu stvaraju se
prilikom promjene trendova na tržištu, u drugačijem pristupu već postojećem tržištu i / ili
kupcima, dodavanjem novih vrijednosti u već postojeće poslovne ideje, kreativnijem
iskorištavanju postojećih resursa, rješavanjem kupčevih problema ili popunjavanjem praznina
na tržištu. Praćenje promjena u poslovnom okruženju te predviđanje tih promjena, predstavlja
važnu sposobnost i preduvjet opstanka u današnjem poslovnom svijetu. To je faktor koji
omogućava preduzetnicima uočavanje i iskorištavanje prilika na tržištu, dok pored drugih iste
prilike neopaženo prolaze.

Preduzetnički duh je u stanju da razvije trajni entuzijazam za proizvod ili uslugu koji
je zarazan za sve oko njih, za investitore, za saradnike a pre svega za kupce. Samo strast za
realizacijom ideje i uspehom nije dovoljna da bi se vatra ovog entuzijazma održala živom
morate u pozadini imati i staru dobru istrajnost. Strast može da traje nekoliko meseci ili
godinu dana ali za uspeh u poslu je neophodna maratonska energija i istrajnost koja nikada ne
odustaje i nikada ne gubi interesovanje za svoj posao. Dakle, nije dovoljno samo biti uporan
potrebno je biti oduševljen onim što se radi u jako dugom periodu jer za poslovni uspeh su
potrebne godine.

17
5. Literatura
1. Borojević., K., Preduzetništvo i preduzetnička infrastruktura u funkciji razvoja MMP,
Banja Luka, 2011.
2. Vodič „Osmislite i provjerite svoju poduzetničku ideju“, Sveučilište Josipa Jurja
Strossmayera u Osijeku
3. Avlijaš, R., Avlijaš, G., Preduzetništvo, Univeritet Singidunum, Beograd, 2017.
4. F.P. Drucker, Inovacije i preduzetništvo-praksa i principi, Beograd , 1996.

18