ZBRINJAVANJE RADIOAKTIVNOG

OTPADA

GAZO 2009/2010
Nestabilna jezgra Radioaktivni raspad Stabilna jezgra

| Radioaktivnost je svojstvo nekih atoma

da im se jezgra spontano mijenja, pri
ćemu emitiraju energiju u obliku
zračenja.
| Ta se promjena jezgre naziva
radioaktivn raspad.
 Građa atoma (atom = nuklid)
A
ZX

Z = broj protona, atomski ili redni broj

nukleoni
N = broj neutrona, neutronski broj
A = Z + N maseni broj

Npr: 10-8 cm = 1Å

10-12 cm

ρ = 1014 g/cm3 ili

100 000 000 t/cm3 =

Bilanca naboja atoma: p+ = e- gustoći crne rupe

Broj e- i njihova raspodjela određuju kemijska svojstva atoma

Neutron izvan jezgre raspada se u vremenupolu t = 10.6 min
na proton + elektron
 Zadatak:
Izračunaj Z, N i A slijedećih nuklida: 53Li, 63Li, 73Li

Izotopi – isti Z, različiti N,

A

Izobari,
Isti A, različiti Z, N

Izotoni, isti N, različiti Z

 Broj
Distribucija stabilnih A Z N stabilnih
nuklida
nuklida (ukupno 264) Parni Parni Parni 157
Neparni Parni Neparni 53
Neparni Neparni Parni 50
Parni Neparni Neparni 4
Tablica nuklida (ukupno 1700 nuklida)
Odd-Harkinsovo pravilo
stabilni

p ad ranje
i r as apti
n s k ko k
zitro rons
Po lekt pad
Z ili e r as
ta
Be

N
 (neutrino) (pozitronski raspad)

(antineutrino)
(negatronski
raspad)
p+ n +
β++neutrino (Elektronsko kaptiranje
Z-1; N+1; A=A e-+p+=n0+neutrino)

Z
n p+ + β-+
antineutrino
Z+1; N-1; A=A
N
 Tipovi radioaktivnog raspada
α-raspad kaptiranje elektrona

p+
n0

β-raspad γ-raspad

n0 p+ p+ p+
n0 n0
Zadatak:
1. Odredi Z,N i A kćeri nastale β- raspadom radionukida 14C.
2. Odredi Z,N i A kćeri nastale β+ raspadom ili elektronskim
kaptiranjem radionukida 22Na.
3. Odredi Z,N i A kćeri nastale α raspadom radionukida 147Sm.
 Radionuklidi u prirodi

1. Radionuklidi s dugim vremenom poluraspada (238U; 235U; 232Th)

2. Radionuklidi nastali raspadom iz 1.
3. Radionuklidi proizvedeni nuklearnim reakcijama u prirodi 14C; 10Be
4. Radionuklidi proizvedeni umjetno (nuklearni reaktori)

| Alfa zračenje
z pozitivno nabijene jezgre helija
z emitiraju atomi elemenata poput urana i radija
z prodire u tanki sloj kože, ali oštećuje unutarnja tkiva ako je unošeno u tijelo
udisanjem, hranom ili vodom
| Beta zračenje
z elektroni
z zaustavlja ih pločica aluminija debljine nekoliko milimetara
z škodi koži i očima
| Gama zračenje
z elektromagnetsko zračenje
z može proći kroz cijelo ljudsko tijelo
z apsorbira ga 1 metar betona
 1
N 0 = N 0 e −λT1 / 2 T1/2- poluvrijeme raspada
2 λ – konstanta radioaktivnog raspada
N0 – roditelji izotopi
⎛1⎞
ln⎜ ⎟ = −λT1/ 2 N – raditelji izotopi nakon vremena t
⎝2⎠ D* - djeca izotopi

ln (2 ) = λT1 / 2 D* = No-N
N = N0eλt
ln 2 0,693
T1 / 2 = = D* = No- N0eλt
λ λ
D* = No(1- eλt)

Vrijeme poluraspada je vrijeme potrebno da se polovina početnog broja

nestabilnih jezgri raspadne

Zadatak:
Izračunaj udio atoma zaostalih nakon raspada 24Na (T1/2 = 15.0 sati) nakon
intervala raspada od 5 sati.
 Mjerne jedinice

| Becquerel (Bq) SI jedinica

z Prema Henriu Becquerelu, dobitniku Nobelove nagrade za otkriće radioaktivnosti (zajedno s
Pierreom i Marie Curie)
z mjerna jedinica za radioaktivnost materijala, a označava broj raspada u jednoj sekundi
z 1 Bq = 1 s−1
z Primjeri:
• Prirodni izotop kalcija 40K u ljudskom tijelu proizvodi 4,000 raspada po sekundi (aktivnost 4 kBq)
• Nuklearna eksplozija u Hiroshimi (snage 14 kt) proizvela je 8×1024 Bq
| Curie (Ci) stara jedninica
• 1 Ci = 3.7×1010 Bq
• 1 Bq = 2.70×10−11 Ci
| Gray (Gy) SI jedinica
z Louis Harold Gray, britanski fizičar, proučavao utjecaj radijacije na biološki sustav
z Energija ionizirajućeg zračenja (u joulima) apsorbirana po kg tkiva, apsorbirana doza

| Sievert (Sv) SI jedinica

z prema Rolf Sievert, švedskom medicinskom fizičaru
z Jedan Gy apsorbiranog zračenja neutrona i alfa čestice uzrokuju veće štete nego isti iznos gama ili beta
zračenja pa se koristi Sievert (Sv) kao jedinica za ekvivalentnu dozu
z 1 Sv = 1 J/kg = 1 m2/s2 = 1 m2·s–2
z Ekvivalentna doza (Sv) = Adsorbirana doza (Gy) * faktor kvalitete Q * faktor N
 Mjerne jedinice,
Sievert (Sv) nastavak

| Faktor kvaliteta Q ovisi o tipu radijacije

| Faktor N ovisi o dijelu tijela izloženom radijaciji, vremenu izloženosti, volumenu tijela
izloženom radijaciji, rasi…
N values
Q values Bone marrow, colon, lung, stomach: N = 0.12
Photons, all energies : Q = 1 Bladder, brain, breast, kidney, liver, muscles,
Electrons, all energies : Q = 1 oesophagus, pancreas, small intestine, spleen,
Neutrons thyroid, uterus: N = 0.05
energy < 10 keV : Q = 5 Bone surface, skin: N = 0.01
10 keV < energy < 100 keV : Q = 10
100 keV < energy < 2 MeV : Q = 20 And for other organisms, relative to humans:
2 MeV < energy < 20 MeV : Q = 10 Viruses, bacteria, protozoans: N ≈ 0.03 –
energy > 20 MeV : Q = 5 0.0003
Protons, energy > 2 MeV : Q = 5 Insects: N ≈ 0.1 – 0.002
Alpha particles and other atomic nuclei : Q = 20 Molluscs: N ≈ 0.06 – 0.006
Plants: N ≈ 2 – 0.02
Fish: N ≈ 0.75 – 0.03
Amphibians: N ≈ 0.4 – 0.14
Reptiles: N ≈ 1 – 0.075
Birds: N ≈ 0.6 – 0.15
Humans: N = 1
Prosječna ukupna godišnja doza za stanovnika u Hrvatskoj iznosi 2-2,5 mSv
a doprinos zbog rada nuklearne elektrane iznosi samo 0,001- 0,01 mSv.
VRSTE ZRAČENJA

PRIRODNO I UMJETNO ZRAČENJE

ČOVJEK raspadom 40Ca iz kostiju proizvodi zračenje
4000 raspada/s (4kBq)
PRIRODNA RADIOAKTIVNOST
UPOTREBA
RADIOAKTIVNIH
MATERIJALA PROIZVODI
RADIOAKTIVNI OTPAD
NISKOG, SREDNJEG I
VISOKOG STUPNJA
RADIOAKTIVNOSTI
 Prerada uranove rudače

| 1. Eksploatacija i pročišćavanje rude uranija

z Uranova ruda se drobi i melje u prah, kiselim (H2SO4) ili lužnatim (Na2CO3) postupkom
se uklanja nepoželjni jalovinski minerali = žuti kolač (U3O8)
| 2. Konverzija žutog kolača u obogaćeni uranij
z žuti kolač se konvertira u plin uranij heksafluorid UF6 (30 ºC u tekućem stanju, 40 ºC u
parnom) Obogaćivanje urana je proces povećanja gustoće izotopa 235 u prirodnom
uranu : difuzijom, centrifugiranjem ili magnetnim poljem, do obogaćenja od 4% što je
idealna za nuklearno gorivo.
| 3. Konverzija UF6 u oksid uranija
z keramičkog izgleda, gorljive granulati i gorive šipkame.
| 4. Transport gorivnih šipki u nuklearnu elektranu
z specijalno zaštićena pakovanja
| 5. Upotreba goriva i proizvodnja energije
z gorivni elementi se ubacuju u jegru reaktora. Uran 235 u jezgri reaktora se dijeli u
procesu fisije, proizvodeći veliku količinu topline koja vodu pretvara u paru, a para se
odvodi do parne turbine koja pokreće električni generator i proizvodi električnu energiju.
| 6. Skladištenje istrošenog goriva
z Obogaćeni uran nakon korištenja u reaktoru mora nekoliko mjeseci ostati uskladišten u
krugu nuklearne elektrane kako bi se njegova radioaktivnost smanjila.
| 7. Transport istrošenog goriva u centre za ponovnu preradu
 RADIOAKTIVNI OTPAD
MEĐUNARODNA AGENCIJA ZA ATOMSKU ENERGIJU

| Niskoaktivni otpad - niska gama i beta aktivnost

pogon (ispod 5 milijardi Bq/m3), zanemariv sadržajem
nuklearne aktinida (alfa-emiteri).
elektrane | Srednjeaktivni otpad - samo gama- i beta-emiteri,
uz zanemariv sadržaj aktinida, ali s većom
aktivnošću nego niskoaktivni otpad(do 5.000
postrojenja milijardi Bq/m3)
za preradu | Visokoaktivni otpad - više specifične aktivnosti od
istrošenog
nuklearnog navedenih i veći sadržaj aktinida
goriva

| KRATKOŽIVUĆI – male koncentracije dugovječnih

radionuklida
| DUGOŽIVUĆI – velike koncentracije dugovječnih
radionuklida
 ODLAGANJE OTPADA
| PLITKO GEOLOŠKO ODLAGANJE
z niskoaktivni otpad
z zemljani rovovi, aridna klima, niski nivo podzemnih voda
odlagalište Ward Valley, pustinja Mojave, nivo podzemne vode 200 m ispod razine tla
 | PLITKO GEOLOŠKO ODLAGANJE
z niskoaktivni otpad
z visoki nivo podzemnih voda
z betonski spremnici s ugrađenim drenažnim kanalima nešto
ispod razine tla, prekriveni mješavinom bentonita i pijeska,
te zemljom

Drenaža sve
prikupljene vode u
jedan odjeljak u
kojemu se kontrolira
prisutnost
radionuklida
| DUBOKO GEOLOŠKO ODLAGANJE
z srednje i visokoaktivni otpad
z sustav višestrukih prepreka (stabilan oblik otpada, dugovječna ambalaža,
trajnost izgrađenih i geoloških struktura) mora omogućiti zadržavanje i
izolaciju otpada tijekom više tisuća godina
z 250 – 1500 m dubine
z geološka struktura – mehanički stabilna formacija, mali protok podzemne
vode, dugo vrijeme prijenosa podzemnih voda iz dubina prema površini
z napušteni rudnici soli idealni
 OSTALI NAČINI ODLAGANJA
RADIOAKTIVNOG OTPADA
| Hidroispuna pukotina
z Tekući radioaktivni otpad miješa se s cementom i crpkama ubacuje u pukotina duboko u geološke
strukture (npr. šejlovi, Kina)
| Cementiranje na lokaciji
z Otpad se miješa s cementom na lokacji i ubrizgava u podzemne betonske spremnike
| Odlaganje u oceane
z Otpad odbačen u spremnicima na dno oceana, uglavnom sjeverni Atlantik; zabranjeno Londonskom
konvencijom 1983
z Prijedlog ukopavanja otpada u sedimente na morskom dnu, daleko od tektonski aktivnih granica
• Penetratori u obliku rakete s titanijskim spremnicima za otpad, ukopavaju se 70-tak metara u dno, a bušotina se
zarušava (100 pokusa)
• Korištenje postojećih (iscrpljenih) bušotina
| Odlaganje u subdukcijskim zonama
z Tektonski najnestabilnija područja na zemlji, potresi i vulkanska aktivnost
| Odlaganje u naslagama leda
z Topljenje – spremnici s otpadom koji otpušta toplinu smještaju se u plitke bušotine u ledu, usljed vlastite
topline tonu do dna ledene naslage (10-tak godina)
z Usidreno odlaganje – spremnici kablovima vezani na površinska sidra, ograničena dubina prodiranja na
200-500 m
z Površinsko skladištenje – spremnici na postrojenju na stupovima, stupove potrebno podizati da bi bili
iznad leda par stotina godina
| Odlaganje u svemir
z U orbitu između Zemlje i Venere, ili usmjeriti shuttle na Sunce
z Skupo, opasno
 ALTERNATIVNI NAČINI ODLAGANJA
RADIOAKTIVNOG OTPADA

| Razrijeđivanje i disperzija
z Izravno (i kontrolirano) ispuštanje vrlo razrijeđenog tekućeg i plinskog otpada u
okoliš
| Dekontaminacija i spaljivanje
z Proces proizvodi kontaminiranu tekućinu ili plin
z Spaljivanje smanjuje obujam krutog otpada
z Odlažu se klasičnim načinom filteri i pepeo
| Produljeno skladištenje
z Zahtjeva nadzor i održavanje
| Reprocesiranje
z Recikliranje istrošenog goriva kako bi iz njega izdvojili plutonij, uran (za ponovnu
upotrebu) i aktinide
z Preostali otpad se ustakljuje da bi se stabilizirao i bitno smanjuje volumen (i dalje
visokoaktivan i oslobađa toplinu)
| Transmutacija i particija
z Transmutacija – nuklearni proces u kojem se jedan nuklid pretvara u drugi;
radionuklidi dugog poluživota bombardiraju se subatomskim česticama u
nuklearnim reaktorima da bi nastali stabilni nuklidi ili nuklidi s kraćim poluživotom
z Particija – proces razbijanja jezgre u dva ili više dijela
 HRVATSKA
Hrvatskoj privremeno pohranjeno (tj. uskladišteno) oko 50 m3 istrošenih izvora ionizirajućeg
zračenja i drugih iskorištenih radioaktivnih tvari, čija ukupna aktivnost približno iznosi 1,4 TBq (izvor
MZOPU)
| Glavnina radioaktivnog otpada u skladištu Instituta Ruđer Bošković i u skladištu Instituta za
medicinska istraživanja u Zagrebu
z Planirano je njegovo zajedničko odlaganje s nuklearnim radioaktivnim otpadom iz NE Krško.

| Šljaka iz TE Plomin I
z Na odlagalištu u okružju TE Plomin nalazi se oko milijun tona radioaktivne šljake i pepela.
Radioaktivnost toga odlagališta posljedica je povišene radioaktivnosti raškoga ugljena.

| Fosfogips iz proizvodnje sulfatne kiseline u Kutini

z Na odlagalištu fosfogipsa, koje se nalazi nedaleko od Tvornice mineralnih gnojiva u Kutini, do
godine 1996. odloženo je oko 4,5 milijuna tona fosfogipsa. To je jedno od rijetkih odlagališta
tehnološkog otpada u Hrvatskoj koje ima uporabnu dozvolu (od 1991) i sustavni monitoring
utjecaja odlagališta na okoliš.

| istrošeni izvori ionizirajućih javljača dima (2001 oko 60 000)

| radioaktivni gromobrani (2001 u upotrebi 360, trebali do 2005 biti povučeni)

| NE Krško proizvela 18 000 m3 niskoaktivnoga i srednjoaktivnog otpada; dio će biti odložen

na ?Trgovskoj gori
 ODLAGALIŠTE
FOSFOGIPSA IZ
prirodni gips
CaSO4·2H2O
PETROKEMIJE

Površine 150 ha, na rubu Lonjskog polja, udaljenosti oko 5 km

od tvornice
300 000 t/god fosfogipsa
10.000 t/god taloga nastalog neutralizacijom fluornih voda
600 t/god filtarskog kolača nastalog filtracijom taljenog sumpora

Mokri postupak proizvodnje fosfatne

kiseline, povećanje volumena 5:1 u
odnosu na početnu sirovinu, velika
odlagališta
OPASNOSTI
Fluoridi i fosfati u podzemnim
vodama, fluoridi u zraku, primjese
urana iz osnovne sirovine (fosfata)
IZVOR: RAJKOVIĆ i dr., 2006. ISPITIVANJE
MOGUČNOSTI PRIMENE FOSFOGIPSA
Program praćenja (nadzora) odlagališta fosfogipsa u funkciji zaštite okoliša
 SANACIJA?

Udjeli aktivnosti 226Ra u proizvodima i otpadu u

aktivnosti 226Ra u fosfatnoj rudi

IZVOR: Marović G, et al., 2006. RADIOACTIVE

WASTE FROM POWER AND FERTILISER
PRODUCTION

Brojni ekološki projekti u Sisačko-moslavačkoj županiji

17.03.2006. | Sisak
Sisačko-moslavačka dožupanica Marijana PETIR najavila je kako će tijekom 2006. godine Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u županiju
uložiti 107,5 mil. kuna, pri čemu će se 86,5 mil. kuna izdvojiti za sanaciju 10 neuređenih odlagališta komunalnog otpada, 846 000 kuna u sanaciju devet divljih
odlagališta te 16 mil. kuna za zbrinjavanje opasnog otpada, što se ponajviše odnosi na sanaciju odlagališta fosfogipsa iz kutinske Petrokemije. Valja
napomenuti da je županija još prošle godine od FZOEU-a osigurala 104 mil. kuna za različite projekte iz područja zaštite okoliša, a ove su godine osigurana
dodatna 3 mil. kuna. Uz to, najavljuje se skoro ostvarenje brojnih drugih ekoloških projekata u suradnji s FZOEU-om kao što su zbrinjavanje opasnog otpada
(komponenti napalma) na području bivše vojarne u Volinji kod Hrvatske Kostajnice, ulaganja u čistiju proizvodnju i smanjenje emisija štetnih plinova u okoliš u
tvornicama Herbos i Petrokemija, nabava kanti i kontejnera u općinama Jasenovac, Topusko i Gvozd te gradovima Petrinja i Sisak, proširenje mreže za
praćenje kakvoće zraka, osnivanje županijskog centra za gospodarenje otpadom, zaštita autohtonih pasmina konja radi zaštite biološke raznolikosti u županiji te
izrada projektne dokumentacije za proizvodnju biodizela u Dvoru na Uni.
 RADIOAKTIVNA ŠLJAKA
IZ TE PLOMIN I

•Plominsko polje, 5 km od morske obale

•Plomin I, 125 MW, od 1970. godine
•Novi blok TE Plomin II, 210 MW, od 1999. godine
•Uz tvornicu površina od 120.000 m2 sadrži milijun tona šljake i
pepela
•do početka devedesetih godina rabili domaće ugljene (antracit
iz Istre, lignit i smeđi ugljen s Dinarida) s visokim postotkom
sumpora (10 % do 14 % ) i prirodnom radioaktivnosti =
radioaktivna šljaka
 •rasipanje i raspršivanje pepela i šljake vjetrom i oborinama
•90-tih počelo je prekrivanje dijelova odlagališta zemljom (oko 60 cm zemlje i više)
•Krajem 1990-ih počela sanacija – nanošenje zaštitne folije ispod i iznad otpadne
šljake i pepela, od prekrivanja zemljom i sustavne izgradnje rubnih kanala i
kolektora za odvod oborinskih voda.

•utjecaj tehnološki povišene prirodne radioaktivnosti na odlagalištu

pepela i šljake sveden je na vrijednost prirodne radioaktivnosti u
tlima
•u ugljenima koji se danas rabe u termoelektrani, sav je otpad
prikladan za uporabu u graditeljstvu i cementnoj industriji
 TERMOELEKTRANA NA UGLJEN
KAŠTELANSKI ZALJEV

•TE za potrebe nekadašnje tvornice Inavinil

•Prikupljanje pepela i šljake u krugu tvornice + otpadni materijal iz drugih termoelektrana koje su rabile ugljene s
povišenom prirodnom radioaktivnosti
•Sedamdesetih godina trajno sanirano odlagalište unutar tvorničkoga kruga (ispod suhozid, plastična folija na
koju je nasut otpadni materijal, druga plastična folija odozgo, rubovi zavareni, cijelo odlagalište prekriveno
je slojem gline i nasuto humusom te zasijano travom)
•Uz sanirano odlagalište između tvornice i mora, nasuli novi radioaktivni pepeo i šljaku iz TE
•Na površini od 18.000 m2 odloženo je oko 50.000 tona pepela i šljake
 SANACIJA URANSKOG
LEŽIŠTA ŽIROVSKI VRH

PROIZVEDENO
633.000 tona uranove rude
206.000 tona rovne rude
2 470.000 tona jalovine
452 tona uranovega oksida

SANACIJA
1. Jama Žirovski vrh, problem interakcije preostale rude s podzemnom vodom
(220 mgU/m3, Ra226 60 Bq/m3)
2. Jalovište Jazbec, sanacija jamske jalovine i crvenog blata (50-70 gU/t
(aktivnost do 10 kBq/kg) )
3. Jalovište Boršt, sanacija sive jalovine i jamske jalovine za ceste (50-80 gU/t
(aktivnost 0,9 kBq/kg i 8,6 kBq226Ra/kg)
 JAMA ŽIROVSKI VRH
No. of
samp.
60 km rovova, volumen
1,3 miliona m3
Najviše vode na nivou
430 m (40 do 60 m3/h)
– cilj spriječiti kontakt
rude s vodom, smanjiti
koncentraciju urana u
jamskoj vodi
- Zasipavanje s
materijalim koji vežu
uran, izgradnja brtvi,
drenaža i kontola
jamske vode
444 . .. . . .. .. . . .. .. . . .. .. . . .. .. . . .. . . .. .. . . .. .. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
443 .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..FeS
. .. . .. . .. . . .. . .. . .. . .. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . } Green clastics
} Red clastics
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .2. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
H2 S H2 S
442 . . . . . . . . . . . . . CaCO
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . concretions
. . . . . . 3
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . . . .. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . pH . .
441 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . CO . 2. . . . . . CO
. . . . . . . . . . . . . . 2. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . ORE
. . . . . . . . . . BODY
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
440 . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..
. . H. 2 S. . Desulfovibrio
. . . . . . . .H2.S. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
439 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . Gray c lastics
. . . . . . . S. O. . . UO
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .(C. O. ) . . . . . . .
2-
4 2 3 2
. .. .. .. .. .. .. .. .. ..
.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..
438
. . . .. . . . . .. . . . . .. . .
. . .. . . .. .. . . .. .. .. . . . . . . . .
437 . .. . . .. .. . . .. .. . .2 -.. .. . . ..UO . . . 3.) 2 . . . . . .
. .2 (CO
. . . . . . . .
. . . . . . . S.O4. Inflow . . . of . .underground
. . . . . . water . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .. . .. . .. . .. . .. .H ..S . .. . .. . .. . .. . . .. . .. . .. . .. . .
.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .2. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .
436 . . .. . .. . .. . .. . .. . .. . .. . .. . .. . . .. . .. . .. . .. . ..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .pH .. . .
.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .
H S CO H S
. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..2.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..2.. .. .. .. .. .. ..2.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..
.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .
435
. . .. . .. . .. . .. . .. . .. . .. . .. . .. . . .. . .. . .. . .. . ..
.. ... ... ... ... ... ...FeS ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... ... .. ... ... ... ... ... ... ... ... ... .
. . . . . . . . . . . . . .2 . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
} Green clastics
}
. . . . . . . . . . . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..
. . . . . . . . . .
.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..CaCO
.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 3. concretions . .. . .. . . .. . .. . .. . .. . ..
. .. . .. . .. . .. . .. . .. . .. . .. . .. . .. . . .. . .. . .. . .. . .
.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .
Red clastics
434 . .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. ..
.. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .. .
 JALOVIŠTE JAZBEC

460 m – 500 m n.v., 5,1 ha površine, 1,5 miliona tona materijala

Leži na karničkim karbonatima
Potok Jazbec proveden kroz betonski kanal
Oblaganje pokrovom da bi spriječili emisiju radona i infiltraciju
oborinskih voda, kontrola procijednih voda
 JALOVIŠTE BORŠT

535-570 m n.v., površina 4,1 ha, odloženo je 700.000 t materiala

– oborinske vode se dreniraju u poseban bazen i čiste od urana
- stabilizaciji zemaljanog zasipa debljine 50 m ispod jaloviščem.