Intelektualni razvoj se odvija kroz nekoliko

kvalitativno različitih stupnjeva

Ustanovio da djeca određene dobi čine
kvalitativno različite pogreške od djece
drugih dobnih skupina
Zašto se mentalne sposobnosti mijenjaju u
funkciji vremena?
djeca su aktivna u odnosu prema svojoj
okolini

Kognitivni razvoj je usmjeren prema

razumijevanju i osmišljavanju vanjskog
svijeta
Faktori koji određuju kognitivni razvoj:
1.maturacija
2. aktivnost pojedinca
Unutrašnji misaoni svijet izgrađuje se ili
konstruira na temelju iskustava stečenih
izravnim dodirom i manipulacijom
predmetima u vanjskom svijetu
 KONSTRUKTIVIZAM

Kognitivna struktura je izgrađena od

osnovnih elemenata ili SHEMA koje
predstavljaju opći potencijal za izvedbu
neke vrste ponašanja
Glavni mehanizmi pomoću kojih se
mijenjaju sheme jesu:
- AKOMODACIJA
Proces kojim se postojeće sheme
mijenjaju u skladu s novim informacijama
- ASIMILACIJA
Proces kojim se novi podaci iz okoline
uključuju u već postojeće misaone sheme

Suočavanje s novim činjenicama koje nisu

u skladu s postojećim shemama dovode
do stanja mentalne neravnoteže
Proces uspostave ravnoteže kako bi se
osigurala uravnoteženost misaonih
struktura naziva se
EKVILIBRACIJA

Misaoni razvoj se odvija kroz četiri

stupnja:
1. SENZOMOTORIČKO RAZDOBLJE (0
do 2 godine)
2. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2
do 7 godina)
3. STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA
(7 do 11 godina)
4. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA
(12 do odrasle dobi)

Senzomotoričke sheme temelje se na

urođenim, refleksnim ponašanjima
Na početku je učenje slučajno, a zatim se
počinje temeljiti na uvidima stečenim kroz
pokušaje i pogreške
Glavni napredak povezan je sa
shvaćanjem stalnosti objekta
Na kraju razdoblja dijete je u stanju
predočavati predmete i kad nisu u
njegovom vidokrugu

. PREDOPERACIJSKO RAZDOBLJE (2
do 7 godina)
Veći napredak u razvoju govora i stjecanju
pojmova

Obilježja predoperacijskih misli:

- konkretnost – još uvijek veća
usmjerenost na predmete koji su blizu ili
su povezani s trenutnom situacijom
- ireverzibilnost – nemogućnost
logičkog povezivanja uzajamno ovisnih
predodžbi (ima li tvoj brat brata?)
- egocentrizam – ponašanje prema
kojem kao da svi znaju i vide ono što
dijete opaža ili zna (kada dijete nešto
pokazuje osobi s kojom razgovara preko
telefona)
 centracija – usmjerenost na samo jedan
aspekt situacije
- ovisnost o percepciji – usmjerenost na
trenutno stanje ili oblik onoga što dijete
opaža
- transduktivno prosuđivanje –
nemogućnost povezivanja i uspoređivanja
poznatih pojmova.
Ako su ispred njega:

Ima li više lavova ili konja? Konja

Ima li više konja ili životinja? Konja

STUPANJ KONKRETNIH OPERACIJA (7

do 11 godina)
Kod djeteta se pojavljuje mogućnost
logičkog razmišljanja i mogućnost
konzervacije na poznatim i konkretnim
sadržajima (stvaranje pojmova, uviđanje
odnosa i rješavanje problema).
Pojavljuje se i mogućnost:
 - serijacije - sposobnost nizanja
predmeta prema nekom mjerljivom
svojstvu (štapići jednake veličine)
tranzitivnost – sposobnost zaključivanja o
odnosu između dva predmeta na osnovi
znanja o njihovom odnosu prema trećem
predmetu (ako je Maja veća od Ivane, a
Ivana veća od Mateje, da li je Mateja veća
od Maje?
- klasifikacija – uočavanje nadređenog
načela koje omogućava logičko
razvrstavanje predmeta u skupini
. STUPANJ FORMALNIH OPERACIJA (12
do odrasle dobi)
• Razmišljanje postaje sve apstraktnije
• Dijete se može odvojiti od konkretnog
predmeta i zamišljati predmete služeći
se apstraktnim pojmovima
• Može shvatiti omjere, a ne samo
apsolutne veličine
• Sposobna su uopćavati
TEORIJA KOGNITIVNOG RAZVOJA
LAVA VIGOTSKOG
Učenje prethodi razvoju
Dvije važne pretpostavke:
- kognitivni razvoj se mora promatrati u
okviru socijalnog konteksta u kojem dijete
odrasta
- učenje simboličkog sustava odvija se
postupnim slijedom koji je jednak kod sve
djece