Professional Documents
Culture Documents
E Registri I e Uprava U BiH Kao Instrument Za Efikasnost I Transparentnost Analiza
E Registri I e Uprava U BiH Kao Instrument Za Efikasnost I Transparentnost Analiza
Uvod
Bosna i Hercegovina se godinama bori sa nezaposlenošću, koja, u zavisnosti od izvještaja, varira od 20
do 47%. Zbog lošeg ambijenta za poslovanje, strani investitori zaobilaze našu zemlju u širokom luku, a
ako se taj trend nastavi neće biti moguće očekivati poboljšanje standarda bh. građana. Jedan od glavnih
problema u Bosni i Hercegovini je što je legislativom podijeljena na dva tržišta, Federaciju BiH i Republiku
Srpsku. Harmonizacijom propisa bi se smanjile komplikacije koje investitori i poduzetnici imaju u
svakodnevnom poslovanju.
Jedan od ozbiljnijih problema koji investitori često ističu su komplikovane procedure za registraciju firmi
u BiH. Prema Doing business izvještajima1, za registraciju firme u BiH potrebno je proći 11 procedura
koje oduzmu 37 radnih dana. U stvarnosti, ovaj proces može trajati i duže i kraće, a investitori nerijetko
bivaju prisiljeni da već pri registraciji preduzeća pristanu na korupciju. Pored toga, ulagači često
naglašavaju kompliciranu proceduru plaćanja poreza i doprinosa, koji se, kada su u pitanju plate, ubiru
1
Doing business godišnji izvještaji Svjetske banke dostupni su na: www.doingbusiness.com.
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
2
nezavisno na tri ustavom utvrđene teritorijalne jedinice BiH, dok je visok iznos doprinosa na platu
poseban problem.
Stvaranje povoljnije poslovne klime je unazad nekoliko mandata glavno predizborno obećanje političara
i političarki u BiH. Međutim, iako su na vlasti u posljednjih 10 godina manje-više iste partije, poboljšanja
poslovne klime u BiH nije bilo.
Još 2006. godine usvojena je Strategija reforme javne uprave kao i Akcioni plan 1 za njenu provedbu.
Kao jedna od stavki u ovoj strategiji i planu je navedeno i uspostavljanje e-uprave, što ima direktan uticaj
na poboljšanje poslovne klime, ali i na eliminaciju ucjene investitora u ovom procesu. Četiri godine nakon
usvajanja Akcionog plana 1, plan je revidiran jer nisu ispunjene mjere koje su bile zacrtane u
četverogodišnjem periodu, te je od 2010. godine na snazi Revidirani akcioni plan 1 (RAP 1), čija se
primjena također ne odvija planiranom dinamikom.
Budući da je u fokusu predizbornih obećanja i na izborima 2014. godine bilo poboljšanje poslovne klime,
prije svega olakšavanje postupaka registracije firmi i plaćanja poreza i doprinosa, a da se na tom polju
jako malo uradilo u proteklom periodu, ova analiza će pokušati da ponudi moguće rješenje kroz
uvođenje elektronskog servisa za registraciju preduzeća.
E-uprava je neminovnost koja će se prije ili kasnije morati implementirati i u BiH. Zemlje regiona su već
odmakle na ovom putu, te su kod njih već vidljivi prvi pozitivni rezultati, zbog čega će analiza ponuditi
pregled dobrih praksi tih zemalja. Ideal kojem u ovom polju trebaju stremiti sve države je svakako i
„najelektronskija“ država u Evropi – Estonija, čiji je elektronski servis također predstavljen u analizi.
Konačno, na kraju analize su date preporuke za promjenu trenutnog stanja. Implementacijom ovih
preporuka, kako legislativnih, tako i onih tehničke prirode, doći će do značajne promjene u lakoći
poslovanja u BIH, te će stvoriti preduslovi za dalje investiranje i razvoj malih i srednjih preduzeća u BiH.
Nažalost, teškoće u implementiranju ovih preporuka nisu tehničke već političke prirode, što će se
također vidjeti u analizi.
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
3
Trenutno stanje
Legislativa2
Federacija BiH
Registraciju privrednih subjekata u Federaciji BiH reguliše Zakon o registraciji privrednih subjekata FBiH
(„Službene novine Federacije BiH", broj 27/05, 68/05, 43/09 i 63/14) donesen 2004. godinei, a posljednje
izmjene su napravljene 2014. godine. Prema ovom Zakonu, za registraciju privrednih subjekata nadležni
su Registarski sudovi, te se prijava za registraciju privrednog subjekta može predati bilo kom
registarskom sudu, neovisno o sjedištu subjekta registracije.
Prema Zakonu o registraciji privrednih subjekata FBiH za početak procedure osnivanja privrednog
subjekta potrebno je imati ukupno deset dokumenata. Da bi osoba pribavila potrebne dokumente,
potrebno je da posjeti najmanje pet adresa (u zavisnosti od općine u kojoj registruje privredni subjekat).
Registarski sud nakon primitka dokumenata je prema zakonu dužan u roku od tri dana od primitka istih
ispitati jesu li uz prijavu za registraciju predane potrebne registarske isprave, te jesu li te isprave sukladne
drugim propisima Federacije kojima je uređeno osnivanje, ustroj i poslovanje pojedinih poslovnih
subjekata.
Ukoliko registarske isprave iz nekog razloga nisu u skladu sa drugim propisima ili su nepotpune, sud
treba da pozove podnositelja prijave i zaključkom naloži izvršenje prijeko potrebne ispravke u roku koji
ne može biti duži od 30 dana. Ukoliko su registarske isprave validne, registarski sud je po Zakonu
obavezan da izda rješenje o registraciji u roku od pet dana od dana uredno predane prijave registarskom
sudu. Nakon toga, potrebno je pribaviti i porezni identifikacijski broj i carinski broj, što bi prema Zakonu
trebalo biti završeno u roku od tri dana. Dakle, prema odredbama Zakona o registraciji privrednih
subjekata BiH, u idealnim uslovima, potrebno je oko 8 dana za registrovanje privrednog subjekta.
Republika Srpska
Registraciju privrednih subjekata u Republici Srpskoj reguliše Zakon o registraciji poslovnih subjekata u
Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“, 67/13).ii Za započinjanje registracije privrednog
subjekta u Republici Srpskoj, prema Zakonu o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj
potrebno je 8 dokumenata, što je nešto manje dokumenata nego u Federaciji BiH. Postupak registracije
u Republici Srpskoj se od Federacije BiH razlikuje u tome što se prijava za registraciju poslovnog subjekta
podnosi Agenciji za posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF) putem tzv. „jednošalterskog
sistema“ što proceduru registracije privrednih subjekata čini mnogo efikasnijom. Ovaj sistem definiran
je u Zakonu na sljedeći način: jednošalterski sistem je pružanje usluge jednošalterskog sistema
podnosiocima prijave u postupku registracije kod nadležnog registarskog suda i u postupku dobijanja
jedinstvenog identifikacionog broja kod nadležnog poreskog organa, a ako je moguće i carinskog broja
kod Uprave za indirektno oporezivanje, a koje obavlja Agencija za posredničke, informatičke i finansijske
usluge.
2
Izvodi iz relevantnih zakonskih akata u cjelosti su navedeni u Prilogu ove analize.
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
4
Ovakav način registracije privrednih subjekata u Republici Srpskoj postoji od 1.12.2013. godine na
ukupno 11 lokacija poslovnih jedinica APIF-a, i to: Banja Luka, Prijedor, Gradiška, Modriča, Doboj,
Bijeljina, Zvornik, Foča, Trebinje, Sokolac i Istočno Sarajevo i plaća se 35 KM, što je regulisano Uredbom
za obavljanje usluga Agencije za posredničke, informatičke i finansijske usluge.
Osim roka kojim je propisano da nadležni registarski sud u roku od dva dana o primitku prijave mora
utvrditi da li su ispunjeni uslovi za upis u sudski registar i u istom roku donijeti odluku o upisu u sudski
registar ukoliko su isprave kompletne, drugih rokova u ovom zakonu nema.
Praksa
Legislativa u Federaciji BiH i Republici Srpskoj je prilično slična kada je u pitanju registracija privrednih
subjekata, barem po pitanju potrebnih dokumenata. Značajna razlika je činjenica da je u Republici
Srpskoj implementiran jednošalterski način registracije privrednih subjekata, te je sama procedura
registracije privrednog subjekta time značajno olakšana.
Između Republike Srpske i Federacije BiH postoje i značajne razlike u cijeni registracije poslovnih
subjekata. Krajem 2013. godine, nakon uvođenja jednošalterskog sistema registracije firmi, vlasti u
Republici Srpskoj su ukinule sudske takse koje su se plaćale prilikom otvaranja ovih preduzeća, a koje su
iznosile 500 do 800 KM. Pored toga, smanjene su i notarske naknade, tako da one, umjesto dotadašnjih
351 KM, iznose 3,40 ili 45 KM, u zavisnosti od toga da li je podnosilac zahtjeva fizičko ili pravno lice.
Pored toga, smanjen je i obavezni minimalni osnivački kapital, i to sa 2000 KM na 1 KM. Sve ove izmjene
su trebale omogućiti registraciju poslovnih subjekata u samo tri dana. U Federaciji BiH je obavezni
minimalni osnivački kapital i dalje 2000 KM, dok se plaćaju sudski troškovi (420 KM) i notarski troškovi
(oko 360 KM).
Međutim, osnivanje firmi u BiH (Federaciji BiH i Republici Srpskoj) i dalje traje mnogo duže nego što bi
trebalo. Prema najnovijem Doing Business izvještaju Svjetske Banke, Bosna i Hercegovina je u 2015.
godini nazadovala za pet mjesta u Starting a Business kategoriji (započinjanje poslovanja), sa 142. na
147. mjesto. U prosjeku, za otvaranje firme, prema ovom izvještaju, treba 37 dana, po čemu je BiH
najgora u regionu, jer u Hrvatskoj za ovu radnju treba 15, Srbiji 12, a u Crnoj Gori 10 dana. Primjera radi,
u Estoniji, koja je jedna od zemalja sa najnaprednijom e-upravom, za otvaranje firme treba tek 4 do 5
dana.
Iako oba zakona o registraciji privrednih subjekata (FBiH i RS) imaju propisane rokove u kojima se od
strane nadležnog registarskog suda mora provjeriti sva dokumentacija (3 dana u FBiH, 2 dana u RS), u
praksi se ovaj rok zna produžiti i na nekoliko radnih dana. Također, često se dešava da se obrasci zagube,
te da se ponovo moraju ispunjavati, što značajno produžava proces registracije.
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
5
U Republici Srpskoj se već neko vrijeme radi i na uspostavi Jedinstvenog informacionog sistema za
registraciju poslovnih subjekata Republike Srpske, koji već ima aktivnu web stranicu
(www.bizreg.esrpska.com), ali iako je još u februaru 2015. najavljeno da će početi sa radom još uvijek
(august 2015.) nije moguće registrovati poslovni subjekt online.
Porezi i doprinosi
Legislativa
U Bosni i Hercegovini postoje tri teritorijalne jedinice koje nezavisno ubiru doprinose na plate (Federacija
BiH, Republika Srpska i Brčko distrikt), a samo dva entiteta imaju PIO Fondove. Zbog toga se u Brčko
distriktu, zaposlenik mora odlučiti u koji Fond PIO/MIO (Federacije BiH ili Republike Srpske) želi da mu
se uplaćuju doprinosi.
Federacija BiH
Uplata poreza i doprinosa u Federaciji Bosne i Hercegovine je regulisana sljedećim zakonima:
- Zakon o poreznoj upravi FBiH („Službene novine FBiH“, br. 33/02, 28/04, 57/09, 40/10 i 27/12);
- Zakon o doprinosima FBiH ("Službene novine FBiH", br. 35/98, 54/00, 16/01, 37/01, 1/02 i
17/06);
- Zakon o porezu na dobit FBiH („Službene novine FBiH“ br. 97/07);
- Zakon o porezu na dohodak FBiH (''Službene novine Federacije BiH'', br. 10/08 i 9/10, 44/11)
- Zakon o jedinstvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH. ("Službene novine
FBiH", br. 42 od 06 jula 2009, 109/12).
Prema Zakonu o doprinosima FBiHiii, vrste doprinosa koje se uplaćuju su doprinos za penzijsko i
invalidsko osiguranje, dodatni doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje, za staž osiguranja koji se
računa sa povećanim trajanjem, doprinos za osnovno zdravstveno osiguranje, te osiguranje u slučaju
nezaposlenosti. Zbirno, ovi porezi iznose 41,5% bruto plate. Prema istom zakonu, poslodavac mora
uplatiti doprinose u istom mjesecu u kojem plata dolazi na dospijeće. Posebno bitan je Zakon o
jednistvenom sistemu registracije, kontrole i naplate doprinosa FBiH, čije je donošenje 2009. godine
omogućilo uspostavu Informacionog sistema Porezne uprave FBiH.
Republika Srpska
Uplata poreza i doprinosa u Republici Srpskoj je regulisanja sljedećim Zakonima:
- Zakon o poreskom postupku Republike Srpske („Službeni glasnik RS“, 102/11, 108/11, 67/13);
- Zakon o doprinosima Republike Srpske („Službeni glasnik Republike Srpske“, 51/01, 96/03,
128/06 i 120/08);
- Zakon o porezu na dobit Republike Srpske ("Službeni glasnik RS", broj 91/06);
- Zakon o porezu na dohodak Republike Srpske („Službeni glasnik RS, br 91/06).
Zakon o doprinosima Republike Srpskeiv ovu oblast reguliše isto kao i Zakon o doprinosima Federacije
BiH, a doprinosi koji se plaćaju u Republici Srpskoj su doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje,
doprinos za zdravstveno osiguranje, doprinos za osiguranje od nezaposlenosti i doprinos za dječiju
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
6
zaštitu. Zbirno, ovi doprinosi iznose 33% plate na koju se plaćaju doprinosi. Isti zakon nalaže da
poslodavac mora uplatiti doprinose u istom mjesecu u kojem plata dolazi na dospijeće.
I u Republici Srpskoj i u Federaciji BiH, prema Zakonu o porezu na dobit, rok za dostavljanje poreske
prijave je 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna rezultata poslovanja.
Brčko Distrikt
U Brčko Distriktu se za obračun doprinosa primjenjuju Odluka o osnovici i stopi za zdravstveno osiguranje
i Odluka o stopi doprinosa za zapošljavanje. Kada je u pitanju doprinos za penzijsko i invalidsko
osiguranje, zaposlenik odlučuje u koji Fond se plaća doprinos PIO i primjenjuju se odgovarajuće stope
(24% za FBiH, 18% RS). Doprinos za zdravstveno osiguranje iznosi 12% plate, a doprinos za osiguranje
od nezaposlenosti 1,5%.
Praksa
Uplata poreza i doprinosa je u praksi jedan od ključnih problema sa kojima se suočavaju poduzetnici u
BiH. Pored velikog broja formulara koji se moraju ispunjavati svaki mjesec, poseban problem predstavlja
činjenica da se ti formulari često vraćaju ili zagube.
Ovakva situacija je posebno problematična kada su u pitanju mala i srednja preduzeća koja nemaju
odjele koji su specijalizirane za finansije i za ove usluge moraju da plaćaju knjigovodstvene servise.
Ponavljanje procedure usljed zagubljenih dokumenata predstavlja značajno opterećenje za njihov
budžet.
Prema Doing business izvještajima u Bosni i Hercegovini se potroši 407 radnih sati na plaćanje poreza
tokom godine, ili nešto više od 10 radnih sedmica.
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
7
Iako Poreska uprava Federacije BiH ima servise za podnošenje elektronskih poreskih prijava, ovi servisi
se i dalje ne koriste dovoljno u praksi.
E-uprava
Ove dokumente su 2006. godine usvojile vlade Federacije BiH, Republike Srpske i Brčko distrikta BiH, te
Vijeće ministara BiH. Strategija reforme javne uprave provodi se u šest oblasti: Izrada politika i
koordinacijski kapaciteti, Javne finansije, Institucionalna komunikacije, Informacione tehnologije,
Upravni postupak i Upravljanje ljudskim potencijalima, jednako i istovremeno na sva četiri upravna nivoa
(BiH, FBiH, RS i Brčko distrikt BiH).
2010. godine izvršena je temeljita revizija AP 1, ne samo zbog toga što su istekli i posljednji postavljeni
rokovi, nego i iz razloga što su ciljevi postavljeni suviše ambiciozno ili na način koji ne garantuje korist za
građane, poslovne subjekte i društvo u cjelini. Umjesto da kao indikatore uspješnosti odredi produkciju
propisa, strategija, metodologija i drugih dokumenata, revizija AP 1 je naglasak stavila na konkretnije
ciljeve, a pravi indikatori uspješnosti su time postali i konkretni rezultati kao što su poboljšanje
zadovoljstva korisnika, ušteda vremena i novca za građane, poslovne subjekte ili budžet.
Struktura reformskih oblasti AP 1 nije izmjenjena, te revidirani AP 1 takođe predviđa podjelu na šest
reformskih oblasti. Kod nekih oblasti došlo je do promjene naziva sa ciljem preciznijeg i sadržajnijeg
značenja. U skladu s tim, predloženo je da se oblast Upravni postupak preimenuje se u Upravni postupci
i upravne usluge, oblast Informacione tehnologije u E-uprava, a Izrada politika i koordinacioni kapaciteti
u Strateško planiranje, koordinacija i izrada politika. Dodani su i ciljevi na području upravljanja cjelovitim
kvalitetom (Total Quality Management), ali zbog racionalnosti nije kreirana nova samostalna reformska
oblast, nego su ovi ciljevi uključeni u oblast Upravljanje ljudskim potencijalima.
Postojeća legislativa
Državni nivo
Država je usvojila savremeno zakonodavstvo, prije svega Zakon o elektronskom potpisu, Zakon o
elektronskom pravnom i poslovnom prometu i prateća podzakonska akta za područja elektronskih
potpisa, elektronskih sjednica vlade i Internet stranica. Izmjene i dopune Zakona o općem upravnom
postupku, koji uređuje najširi mogući spektar vladinih postupaka, također su usvojene kako bi se stvorili
osnovi za elektronske usluge. U tom smislu trenutno su na snazi sljedeći pravni akti:
3
Ured koordinatora za reformu javne uprave, 2011. Revidirani Akcioni plan 1 za implementaciju Strategije reforme javne
uprave
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
8
- Zakon o upravnom postupku („Službeni glasnik BiH” br. 29/02, 12/04, 88/07, 93/09); - Odluka
o osnovama upotrebe elektronskog potpisa i pružanja usluga ovjeravanja
(„Službeni glasnik BiH“, broj 21/09);
- Odluka o elektronskom poslovanju i e-vladi (“Službeni glasnik BiH“ broj 07/10); - Odluka o
uredskom poslovanju ministarstava, službi, institucija i drugih organa Vijeća ministara BiH –
(“Službeni glasnik BiH” br. 21/01, 29/03);
- Uputstvo o izradi i održavanju službenih Internet stranica institucija BiH („Službeni glasnik BiH“
broj 21/09).
Republika Srpska
U skladu sa Strategijom eVlade 2009. - 2012. godine Vlada Republike Srpske je usvojila sljedeće zakonske
i podzakonske akte:
Zakon o elektronskom potpisu RS („Službeni glasnik RS“, broj 59/08) uređuje upotrebu elektronskog
potpisa u pravnim poslovima i drugim pravnim radnjama, kao i prava, obaveze i odgovornosti u vezi s
elektronskim certifikatima (potvrdama). Uz sam zakon, donesen je cijeli niz podzakonskih akata koji
uređuju područja kao što su evidencija davaoca usluga certificiranja elektronskih potpisa, jedinstveni
registar davaoca usluga certificiranja elektronskih potpisa koji izdaju kvalificirane certifikate, mjere i
postupci upotrebe i zaštite elektronskog potpisa, sredstava za izradu elektronskog potpisa, obaveznog
osiguranja davaoca usluga izdavanja kvalifikacionih certifikata, a to su:
Na osnovu odredbi Zakona o Vladi Republike Srpske i Zakona o sistemu javnih službi, Vlada Republike
Srpske je 2007. godine donijela Odluku o osnivanju Javne ustanove, „Agencija za informaciono društvo
Republike Srpske“. Ovim aktom Republika Srpska osnovala je instituciju zaduženu za praćenje razvoja
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
9
Zakon o elektronskom dokumentu RS („Službeni glasnik RS“, broj 110/08) uređuje pravo fizičkih i pravnih
lica na upotrebu elektronskog dokumenta u svim poslovnim radnjama i djelatnostima, te u postupcima
koji se vode pred organima republičke uprave u kojima se elektronska oprema i programi mogu
primjenjivati u izradi, prijenosu, pohranjivanju i čuvanju informacija u elektronskom obliku. Zakon
također uređuje pravnu važnost te upotrebu i promet elektronskih dokumenata.
Zakon o elektronskom poslovanju RS („Službeni glasnik RS 59/09“) definira pružanje usluga i pravila u
vezi sa sklapanjem ugovora u elektronskom obliku.
U vrijeme izrade ove analize su nacrti novih zakona o elektronskom dokumentu i elektronskom potpisu
bili u razmatranju u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Ovi nacrti zakona u mnogome proširuju obim
mogućnosti korištenja elektronskih dokumenata, te će se, ukoliko se ovi nacrti usvoje, elektronski
dokumenti moći koristiti i u sudskim postupcima, te u svim drugim postupcima u kojima se oprema i
programi mogu primjenjivati u izradi, prenosu, prijemu i čuvanju informacija u elektronskom obliku.
Ukoliko se ovi zakoni usvoje, to će biti značajan napredak u digitalizaciji putem e-uprave u Republici
Srpskoj.
Prema posljednjem izvještaju o realizaciji Revidiranog akcionog plana Strategije reforme javne uprave u
oblasti e-uprave fokus reforme u ovoj oblasti je usmjeren na četiri međusobno povezane oblasti:
Što se tiče aktivnosti koje su direktno vezane za temu ove analize, važna je činjenica da je u Republici
Srpskoj Registar poslovnih subjekata ušao u produkcijsku fazu i redovno se ažurira od strane Agencije za
posredničke, informatičke i finansijske usluge (APIF). U Republici Srpskoj je završen i projekat koji je
započet tokom 2008. godine kada je urađena optimizacija infrastrukture, a završetak realizacije projekta
izgradnje Jedinstvenog informacionog sistema za registraciju poslovnih subjekata rezultirao je i
izgradnjom Data centra Vlade RS. Tu je stvorena infrastrukturna osnova za hosting budućih servisa,
zajednički pristup internetu, fizičke i tehničke mjere zaštite, itd.
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
10
memorijski element (čip) u koji se u procesu personalizacije pohranjuju i kriptografski štite podaci.
Zahvaljujući tehnologiji izrade elektroničke osobne iskaznice dodatno će biti smanjen rizik za
falsificiranje isprave, a građanima omogućeno digitalno predstavljanje i digitalno potpisivanje.
Implementacija projekta pod nazivom ICTsolutions for PA and IDDEEA je započela 11.2.2013. godine, sa
rokom za implementaciju 10.4.2015. godine. Implementacijom projekta je trebala biti omogućena
upotreba e-servisa za izdavanje ličnih dokumenata, registraciju vozila i prijavu promjene prebivališta.
Stanje zaključno sa 31.12.2014. godine na projektu je bilo da je 90% aktivnosti završeno i da su preostale
aktivnosti na implementaciji modula i to: Autentifikacija, Payment gateway i Integracija e-servisa sa tri
portala ministarstava unutrašnjih poslova u BiH. Nažalost, skoro četiri mjeseca nakon roka, još uvijek
nije omogućena upotreba e-servisa za izdavanje ličnih dokumenata, registraciju vozila i prijavu promjene
prebivališta.
Ključni problemi
Prema Izvještaju o realizaciji Revidiranog akcionog plana Strategije reforme javne uprave ključna
prepreka za realizaciju usvojenih aktivnosti i ciljeva iz RAP 1 Strategije za reformu javne uprave je
usvajanje zakonskih i podzakonskih rješenja koja regulišu oblast e-uprave na nivoima BiH, FBiH, RS i BD
BiH, koji će se odnositi se na:
Zakoni i propisi o kojima se govori u prethodnom pasusu se moraju donijeti kako na entitetskim tako i
na državnom nivou. Budući da nije riječ o komplikovanim zakonima, jasno je da ne postoji politička volja
za usvajanjem istih. Međutim, primjetno je da ne postoji ni adekvatan pritisak javnosti i nevladinog
sektora da se ove reforme maknu s mrtve tačke, tako da, pored političara, i javnost i nevladin sektor
snose dio odgovornosti za neusvajanje ovih rješenja.
Buduće aktivnosti
Za ovu analizu značajna je preporuka koju je PARCO (Ured koordinatora za reformu javne uprave) dao u
posljednjem izvještaju, a to je da ured koordinatora za reformu javne uprave u saradnji sa nadležnim
institucijama na nivoima VM BiH, FBiH i BD BiH treba implementirati projekt Mapa puta za reformu
registracije poslovnih subjekata u BiH.5
Vijeće ministara BiH je na sjednici održanoj u maju 2015. godine usvojilo Informaciju o provođenju
projekta Mapa puta za reformu registracije poslovnih subjekata, koji će se finansirati iz sredstava Fonda
za reformu javne uprave i izrazilo podršku ciljevima ovog projekta. Prema ovoj informaciji Federacija BiH
4
Akreditovani ovjerioci su sve institucije ili bilo koji drugi subjekti koji mogu izdavati kvalificirane potvrde.
5
Ured koordinatora za reformu javne uprave, 2012. Godišnji izvještaj o napretku za praćenje provođenja Revidiranog akcionog
plana 1 Strategije reforme javne uprave u BiH.
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
11
i Brčko Distrikt BiH bi trebali imati individualne mape puta reforme, koje bi bile komplementarne s
planom reforme koji se od ranije implementira u Republici Srpskoj.
Ispitivanje potreba
Potrebe kompanija
Osnovna potreba svih kompanija ili osoba koje žele da započnu vlastiti biznis je jasna – poboljšanje
poslovne klime u BiH. Bosna i Hercegovina je trenutno 107. u svijetu po lakoći poslovanja (pad od 3
mjesta u odnosu na 2014. godinu), a 147. je po lakoći pokretanja poslovanja (potrebno je 37 dana da bi
se započeo rad). Ni u pogledu plaćanja poreza BiH trenutno ne stoji dobro, te je tu na 151. mjestu u
svijetu, budući da se na procedure plaćanja poreza u BiH godišnje potroši 407 radnih sati, ili više od 10
radnih sedmica.
S druge strane, jedan od gorućih problema je i korupcija: prema podacima Transparency International,
Bosna i Hercegovina se nalazi na 72. mjestu od ukupno 175. ispitanih zemalja kada je korupcija u pitanju.
Prema izvještaju Business, Corruption and Crime in the Western Balkans: The impact of bribery and other
crime on private enterprise, skoro tri četvrtine poslovnih ljudi u Bosni i Hercegovini vidi korupciju kao
značajnu prepreku za poslovanje, a više od 5% njih je odlučilo da ne ulaže velike investicije zbog straha
od mita.6 Ovi podaci se slažu sa podacima dobijenim u intervjuima obavljenim tokom ove analize.
Budući da se skoro sve procedure obavljaju offline, postoji mnogo prilika za korupciju. Jedan od najčešćih
je ucjenjivanje poduzetnika prilikom pokretanja posla, na način da im se „zagube“ određeni dokumenti,
te se onda od njih traži plaćanje određene sume novca kako bi se proces registrovanja firme „otkočio“.
Čak i ukoliko osoba koja se ucjenjuje prijavi slučaj nadležnim institucijama, to ne rješava problem, jer
nakon toga slijedi mukotrpan proces dokazivanja tvrdnji, tokom kojeg je proces registrovanja firme
blokiran. Slična situacija se dešava i kod plaćanja poreza, te se nerijetko dešavaju situacije da se
poduzetnici maltretiraju raznim inspekcijama, te se kažnjavaju i za najmanje kašnjenje u podnošenju
poreskih prijava.
Potrebe institucija
Institucije države bi trebale da budu servis građanima, te se njihove potrebe ne smiju razlikovati od
potreba njihovih građana. Potrebe građana BiH su jasne: više radnih mjesta i bolji životni standard.
Glavna prepreka u ostvarivanju tog cilja je upravo glomazna i korumpirana administracija koja
opterećuje budžet i često odbija, ne samo investitore, nego i domaće poduzetnike da se upuste u
pokretanje nekog biznisa. Prema tome, ključne potrebe institucija u BiH su povećanje stepena
6
Business, Corruption and Crime in the Western Balkans: The impact of bribery and other crime on private enterprise,United
Nations Office on Drugs and Crime (UNODC), 2013.
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
12
S obzirom da je vrijeme potrebno za pokretanje poslovanja predugo, kao i vrijeme potrebno za plaćanje
poreza, te da posredništvo („middle man“) nužno za obavljanje ovih obaveza podstiče korupciju,
institucije države zaista trebaju učinkovit alat kojim bi se na bolji način zaštitili budući investitori i već
registrovani poslovni subjekti. Takav alat bi mogla biti e-uprava, odnosno e-registar za preduzeća, koji
bi pomogli stvaranje uslova za veće investicije u BiH, a što bi u dužem periodu dovelo do povećanja
zaposlenosti, kao i povećanja BDP-a.
Tablica 2: Potrebno vrijeme i procedure prilikom otvaranja firmi i plaćanja poreza u BiH i zemljama regiona
Crna Gora
Crna Gora je jedna od zemalja regiona koja najviše ulaže u stvaranje efikasnije javne uprave. Ovo se
posebno odnosi na registrovanje novih privrednih subjekata. Od 20. maja 2011. godine, novi privredni
subjekti su u mogućnosti da na jednom mjestu registruju privrednu djelatnost. Uvođenjem sistema
jednošalterskog poslovanja privrednim subjektima je, u slučaju da to i žele, omogućeno da prilikom
registracije u Centralnom registru privrednih subjekata budu automatski registrovani u registru Zavoda
za statistiku, Registru poreskih obveznika i Registru carinskih obveznika, kao i registru obveznika poreza
na dodatu vrijednost i akciznih obveznika.
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
13
Što se tiče poreskih prijava, web stranica Poreske uprave Crne Gore nudi mogućnost elektronskog
podnošenja prijava na (https://eprijava.tax.gov.me/TaxisPortal), a ovom portalu se može pristupiti
jedino ukoliko se posjeduje digitalni certifikat izdan od strane Pošte Crne Gore. Na site-u se nude usluge
prijavljivanja IOPPD obrasca (obrazac za prijave svih doprinosa), PDV-a i poreza na dobit, te podnošenje
zahtjeva za povrat PDV-a. Pored ovih, nude se i usluge elektronskog podnošenja finansijskih izvještaja,
kao i pregled finansijskih izvještaja, te pregled Registra poreznih obveznika i Registra PDV obveznika. Za
sve usuge koje se dobijaju preko portala www.euprava.me generišu se uplatnice, koje se potom mogu
uplatiti u bilo kojoj banci u Crnoj Gori.
PREMA DOING BUSINESS IZVJEŠTAJIMA, CRNA GORA JE 56. U SVIJETU PO LAKOĆI POKRETANJA BIZNISA, A 98. U
SVIJETU PO LAKOĆI PLAĆANJA POREZA. U PROSJEKU JE POTREBNO 10 DANA DA SE OTVORI FIRMA, SA UKUPNO 6
PROCEDURA, A ZA PLAĆANJE POREZA U CRNOJ GORI GODIŠNJE SE URADI 29 PROCEDURA KOJE ODUZMU 320
RADNIH SATI.
Hrvatska
U Hrvatskoj je registracija privrednih subjekata preko interneta samo djelimično omogućena. Putem
usluge www.hitro.hr (site koji je platforma Vlade Republike Hrvatske), pod opcijom e-tvrtka, omogućeno
je elektronsko osnivanje preduzeća sa ograničenom odgovornošću i jednostavnog društva s
ograničenom odgovornošću sa temeljnim kapitalom u novcu iz bilo kojeg javnobilježničkog ili HITRO.HR
ureda u roku od 24 sata.7 Osnivanje preduzeća elektronskim putem omogućeno je odredbama Pravilnika
o načinu upisa u sudski registar (NN 22/12). Potrebno je napomenuti da se, za razliku od Crne Gore, u
Hrvatskoj ipak mora otići do nekog javnobilježničkog ili Hitro.hr ureda, da bi se elektronski registrovalo
neko preduzeće, kao i da su ove usluge omogućene tek za d.o.o ili j.d.o.o. kompanije.
HRVATSKA JE PO DOING BUSINESS IZVJEŠTAJIMA RANGIRANA NA 88. MJESTU U SVIJETU, DOK JE PO PLAĆANJU
POREZA RANGIRANA 33. U SVIJETU. ZA OTVARANJE FIRME U HRVATSKOJ, POTREBNO JE PROĆI 7 PROCEDURA, KOJE
U PROSJEKU TRAJU 15 DANA. ŠTO SE TIČE PLAĆANJA POREZA, PLAĆA SE 19 PUTA GODIŠNJE, ŠTO U PROSJEKU
ODUZME 208 RADNIH SATI.
Srbija
U Srbiji se svim poslovima u domeni e-uprave bavi Direkcija za elektronsku upravu. Ova direkcija održava
website www.euprava.gov.rs, na kojoj građani mogu naći pregled usluga e-uprave. Što se tiče same
registracije preduzeća, nju nije moguće obaviti na samom sajtu, ali je na njemu moguće preuzeti neke
obrasce koji se tiču otvaranja preduzeća, tako da je Srbija, pored Bosne i Hercegovine trenutno jedina
zemlja u kojoj nije moguće otvoriti preduzeće putem e-usluga.
7
www.hitro.hr/Default.aspx?sec=72
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
14
ispravnosti unesenih podataka, elektronski potpis prijave, slanje elektronske forme PDV prijave i
dobijanje potvrde o prijemu poslate prijave.
PREMA DOING BUSINESS IZVJEŠTAJIMA SRBIJA JE 66. PO LAKOĆI OTVARANJA FIRME, SA 6 PROCEDURA ZA KOJE
TREBA 12 DANA, A 165. PO LAKOĆI PLAĆANJA POREZA, SA 67 PLAĆANJA GODIŠNJE, ZA ŠTO JE POTREBNO 279
RADNIH SATI.
Estonija
Estonija je jedna od zemalja koja je najviše napredovala u oblasti e-uprave. Njihov e-businessregistration
model je predstavljen 2007. godine i skratio je vrijeme osnivanja privrednih subjekata sa 5 dana na oko
2 sata, učinio zemlju atraktivnijom za investitore, te smanjio potrošnju administrativnih resursa.
Preduslov za to je bilo uvođenje e-ID (elektronske identifikacijske isprave). Čak 1,1 milion Estonaca ili
90% posjeduje e-ID. Svi građani Estonije koji posjeduju e-ID mogu se registrovati na e-businessregister
portal (https://ettevotjaportaal.rik.ee/), a ta mogućnost postoji i za građane Finske, Portugala, Belgije i
Litvanije. Nakon registrovanja na e-businessregister portal, svaki građanin može da otvori firmu u
nekoliko koraka, a cijeli proces traje negdje oko 20-ak minuta. Treba napomenuti i da je 2009. godine
Estonija postavila i svjetski rekord u brzini registrovanja firme online (18 minuta i 3 sekunde). Proces je
detaljno objašnjen na web stranici http://abiinfo.rik.ee/articlesofassociation, a čak 98% registracija
privrednih subjekata u Estoniji se vrši online.
Estonija je od 2007. učinila obaveznim korištenje e-tax sistema za sve privredne subjekte, te je tako
eliminisala podnošenje poreskih prijava na papiru. Prema Doing business izvještajima tokom jedne
fiskalne godine, u Estoniji se 7 puta plati porez, što oduzme tek 81 radni sat godišnje. U 2013. godini,
95% svih poreznih prijava u Estoniji je urađeno „online“.
Međutim, ono što je posebno značajno za Estoniju jeste činjenica da je uvođenjem e-uprave 2007.
godine smanjena korupcija, te da je povećana transparentnost rada vlasti. Ono što je možda
najznačajnije jeste da je eliminisanje 'posrednika' (tj. administrativnih službenika) drastično smanjilo
prostor za tu vrstu korupcije.
8
PKI infrastruktura je skup hardvera, softvera, osoba, zakona i procedura koje omogućavaju korisnicima sigurnu razmjenu
povjerljivih podataka preko mreža (internet ili lokalne mreže).
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
15
U Bosni i Hercegovini trenutno ne postoji PKI infrastruktura za pravna i fizička lica na nivou države.
Međutim, postoji niz nezavisnih PKI infrastruktura, prije svega elektronsko bankarstvo i djelimično u
sektoru elektronske vlade koji djeluju u zatvorenim sistemima, čime je trenutno obuhvaćeno, ili će biti
obuhvaćeno preko 10.000 firmi i skoro 10.000 državnih službenika.
U ovom trenutku, u Bosni i Hercegovini je PKI infrasrukturu moguće uspostaviti po tri modela:
Svaki od modela, u kontekstu Bosne i Hercegovine ima svoje prednosti i mane koje ćemo objasniti u
nastavku.
Koraci koje BiH mora preduzeti ukoliko želi implementirati ovaj model su sljedeći:
Ponajprije, u ovakvoj strukturi potrebno bi bilo imenovati instituciju na državnom nivou koja bi bila
zadužena za izdavanje i generiranje digitalnog certifikata (u većini zemalja ovo je ministarstvo koje je po
ingerencijama slično Ministarstvu komunikacija i prometa BiH). Pored toga, potrebno je osnovati Ured
za nadzor i akreditaciju na nivou BIH. Zatim, neophodno je delegirati agenciju ili agencije koje će se baviti
operativnim dijelom izdavanja digitalnih certifikata. U drugim zemljama se za potrebe ovih usluga
uglavnom imenuju poštanski operateri.
U našem slučaju, kao operativno tijelo se sama nameće IDDEEA (Agencija za identifikacione dokumente,
evidenciju i razmjenu podataka) koja je već odgovorna za rad CIPS-a (Citizen Identity Protection System),
te je i operativno tijelo podređenog CABiH za izdavanje digitalnog certifikata u zatvorenom “root“ PKI
EU za korištenje servisa „TachoNet“ (usluga izdavanja kartica za digitalne tahografe) u oblasti transporta,
gdje je Glavni “Root“ CA EU ovog domena povjerenja ERCA (European Root Certificate Authority)
smješten u EU (Italija). Dakle, jasno je da ova agencija već posjeduje potrebna znanja i infrastrukturu za
ovakav vid djelatnosti.
Prednosti ovakvog sistema su, prije svega, jednak pravni okvir i za državni i za entitetski nivo (što je jako
bitno u smislu Bosne i Hercegovine kao jednog tržišta), a zatim i činjenica da PKI infrastruktura već
postoji i održava se od strane IDDEEA-e, te ju je moguće samo nadograditi. Ovaj sistem je i tehnički
najjednostavniji.
Nedostaci implementacije ovakvog sistema su prije svega političke prirode. Uspostava ovog sistema bi
zahtjevala harmonizaciju Zakona o elektronskom potpisu RS i Zakona o elektronskom potpisu BD sa
9
CA (Certificate Authority) je institucija nadležna za izdavanje digitalnih certifikata.
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
16
Zakonom o elektronskom potpisu BiH. Pored toga, potrebno je uskladiti i Odluku o osnovama upotrebe
elektronskog potpisa i pružanja usluga ovjeravanja sa EU Direktivom 1999/93/EC (Direktiva o okviru
Zajednice za Elektronske potpise), te proširiti ovu odluku (ili usvojiti novu), na način da obuhvata
Evropske tehničke standarde i preporuke.
Troškovi implementacije ovakvog sistema, prema Analizi učinka propisa na pravni i institucionalni okvir
za elektronski potpis, u roku od 5 godina bi iznosili oko 2,5 miliona KM, dok se u istom periodu na slanje
papirnih obrazaca od strane institucija potroši oko 12 miliona KM.
U Analizi učinka propisa na pravni i institucionalni okvir za elektronski potpis (Ministarstvo prometa i
komunikacija BiH) preporučena je implementacija druga dva modela:
Domene povjerenja se mogu potom organizirati po hijerarhijskom (Root) ili povezujućem (Bridge)
modelu, a međusobno se priznaju putem „trust“ centra (centra povjerenja) koji bi morao biti na
državnom nivou. Upravo je to „Most povjerenja“ ili „Bridge of Trust“ koji bi morao uspostaviti jedan
zajednički domen povjerenja BiH u okviru kojega se nesmetano može poslovati u elektronskom okruženju.
Da bi se omogućili uslovi za neometano e-poslovanje na cijelom području BiH, potrebno je, dakle,
pronaći mehanizme za uspostavljanje povjerenja (npr. „cross“ certificiranje), te bi tako i „trust centar“
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
17
mogao funkcionirati kao „hub“ (koncentrator) i održavati vezu između PKI domena i njihovih glavnih CA,
unutar zemlje i izvan nje. Ministarstvo komunikacija i prometa BiH preporučuje ovaj model jer uzajamno
povjerenje se postiže usklađivanjem politika raznih domena povjerenja CP (Certificate Policy), koji se
povezuju u zajednički domen povjerenja BiH, a koji osigurava:
Osnovni tehnički rizik je u tome što BiH još uvijek nema kreiran okvir interoperabilnosti usklađen sa
Evropskim okvirom interoperabilnosti, te zbog toga može doći do poteškoća prilikom komunikacije sa CA
europskih zemalja. Troškovi uspostave BoT modela su, prema procjenama, tek veći od troškova za
uspostavljanje hijerarhijskog modela, s obzirom na to da je potrebno izgraditi PKI infrastrukturu entiteta
i Brčko Distrikta. Procjena troškova za BoT model je neprecizna iz razloga što je sam model fluidan –
svaka od domena povjerenja može biti organizirana na drukčiji način. Međutim, ukoliko uzmemo u obzir
da su troškovi hijerarhijskog modela procijenjeni na oko 2,5 miliona KM, BoT model bi koštao oko 3
miliona zbog potrebe da se uspostavi i trust centar za nivou BiH.
U Bosni i Hercegovini postoji već primjer ovakve PKI: to je infrastruktura za elektronsko bankarstvo koja
okuplja preko 10.000 poslovnih subjekata i fizičkih lica koji već koriste ovaj zatvoreni sistem za svoje
elektronske transakcije (eBanking). Njihovi certifikati su generirani, akreditirani i ugovorno angažirani
od strane CA u EU.
Kada bi došlo do dogovora između banaka i institucija BiH, ova infrastruktura, u cilju razmjene raznih e-
podnesaka i e-rješenja svojih klijenata u komunikaciji sa javnom upravom, se može efikasno iskoristiti i
za potrebe e-uprave, sa manjim nadogradnjama u softveru i hardveru:
Na taj način bi se bankovni certifikati mogli koristiti kao kvalificirani u otvorenom sistemu za
građane i poslovne subjekte, a za servise C2G (Citizen to Government) i B2G (Business to
Government). Ovim rješenjem bi klijenti banaka, koji već koriste eBanking, sa istim digitalnim
certifikatima koristili bankovne komunikacione kanale (PKI-e) i za pristup servisima javne uprave. U
ovom slučaju, banke bi, također, pružale i određene usluge elektronskog arhiviranja, čuvanja
dokumenata i njima upravljale, a sve u cilju razmjene raznih ePodnesaka i eRješenja svojih klijenata
u komunikaciji sa javnom upravom.11
S tehničke strane, ovaj model nema nikakvih problema za implementaciju, te je, ukoliko se želi quick fix
varijanta, najbolji od tri nabrojana modela, jer bi se njegovi efekti vidjeli vrlo brzo. Njegova mana je
10
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, 2011. Analiza učinka propisa na pravni i institucionalni okvir za elektronski potpis
11
Ibid.
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
18
potreba da se PKI uzima pod zakup što bi troškove implementacije u mnogome uvećalo u odnosu na
Root model.
Porezna uprava FBiH je također već uspostavila određene e-usluge, pa je tako moguće podnijeti prijave
za porez na dobit, te prijave za uplatu doprinosa preko njihovih web stranica
(http://www.pufbih.ba/v1/stranica/7). Porezna uprava RS također nudi elektronske usluge
(https://eusluge.poreskaupravars.org/), ali su u ovom trenutku ograničene na pregled već podnesenih
poreskih prijava.
Dakle, sa tehničkog aspekta, uspostava ovih e-usluga uopšte nije problematična, budući da su se i u
Federaciji BiH i u Republici Srpskoj već implementirali određeni aspekti, tako da je za dalju
implementaciju dovoljno uspostaviti komunikaciju između entitetskih tijela, te razmijeniti iskustva.
Informacioni sistemi i baze podataka koje bi podržavale ove e-usluge već postoje unutar nadležnih tijela,
tako da ni sa te strane ne postoji tehnička ni resursna prepreka za implementaciju ovih e-usluga.
Preporuke
1. FORMIRANJE UREDA ZA RAZVOJ I AKREDITACIJU CA PRI MINISTARSTVU KOMUNIKACIJA I PROMETA BIH KOJI
JE PREDVIĐEN ZAKONOM O ELEKTRONSKOM POTPISU BIH
Bez formiranja ovog Ureda, elektronski certifikati koji se izdaju od strane institucija u BiH neće biti
priznati u inostranstvu (primarno u EU).
Uspostavljanje PKI infrastrukture je ključni momenat u informatizaciji svih servisa u BiH. Bez
uspostavljanja ove infrastrukture, ne može se u potpunosti implementirati e-uprava. PKI infrastruktura
se u BiH može uspostaviti na tri načina: hijerarhijski model, „Bridge of Trust“ (BoT) model i Pareto princip
(pravilo 80-20).
U zavisnosti od nivoa političkog konsenzusa, svaki od tri nabrojana modela se može implementirati u
BiH. Pareto princip bi imao najbrži efekat, hijerarhijski model je najsigurniji i tehnički najlakše izvodiv,
dok je „Bridge of Trust“ model politički najprihvatljiviji. Preporuka ove analize je implementacija
hijerarhijskog modela. Međutim, uzevši u obzir kompleksnost političkog sistema BiH, ali i dugoročne
troškove uspostavljanja PKI infrastrukture, BoT model (koji inicijalno iziskuje velike troškove) je druga
najbolja opcija za Bosnu i Hercegovinu. Implementacija Pareto principa bi u mnogome poboljšala prilike
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
19
za poslovanje u BiH, ali bi dugoročno bila neisplativa zbog potrebe za najmom PKI infrastrukture od
privrednih subjekata.
Potrebno je izmijeniti zakone o doprinosima na svim nivoima, u smislu smanjivanja broja uplatnica i
faktura koje poslodavac svakog mjeseca mora podnijeti da bi izmirio sve svoje obaveze.
U kasnijoj fazi, nakon uspostavljanja PKI infrastrukture i otklanjanja početnih problema, može se
razmišljati o izmjenama zakona o doprinosima na način da bi se sve privredne subjekte moglo obavezati
da poreske prijave podnose putem elektronskih sistema.
Zakon o registraciji poslovnih subjekata u Republici Srpskoj je već izmijenjen na način da predviđa
jednošaltersku registraciju poslovnih subjekata. Iako ovakvo rješenje sve do početka primjene
elektronskih certifikata/potpisa nije idealno, njime se stvaraju potrebne pretpostavke da, kada se riješi
pitanje korištenja elektronskih potpisa, registracija preduzeća bude brza i efikasna.
Budući da je Poreska uprava Federacije BiH već implementirala e-usluge podnošenja prijava za porez na
dohodak, doprinose i ostale naknade, a Poreska uprava Republike Srpske, iako ima uspostavljen
informacioni sistem u kom je moguće provjeriti podnesene poreske prijave, još uvijek nema tu
funkcionalnost, jasno je da je u ovom slučaju potrebna samo razmjena iskustava između entitetskih
poreskih uprava da bi se omogućilo podnošenje poreskih prijava na cijeloj teritoriji BiH.
Zaključak
Bosni i Hercegovini je hitno potrebno poboljšanje poslovne klime, a jedan od ključnih alata za postizanje
ovog cilja je svakako uvođenje elektronskih servisa. Nažalost, u Bosni i Hercegovini još uvijek nisu
uspostavljene temeljne pretpostavke za funkcionisanje elektronskih servisa, što je zadatak kojem
nadležne institucije svakako moraju pristupiti u narednom periodu. Početak primjene elektronskog
potpisa je ključni momenat za uspostavljanje kvalitetne e-uprave, a postoji više načina na koji se ova
mjera može implementirati.
Hijerarhijski (Root) model je u principu najbolji za implementaciju, jer se na taj način uspostavlja red i
jasno se određuju nadležnosti. Samim tim što postoji Root CA za cijelu Bosnu i Hercegovinu olakšana je
komunikacija sa CA u EU. Pored toga, tehnički je najjednostavnija, ali obzirom da se radi o
centralizovanom sistemu, te zahtjeva usklađivanje entitetskih zakona o elektronskom potpisu sa
državnim zakonom, može doći do problema oko podjele nadležnosti. Stoga je preduslov za primjenu
ovog modela, prije svega, pitanje političkog konsenzusa.
Pareto model je u ovom trenutku najlakši za implementaciju, budući da koristi već uspostavljene PKI
sisteme u privatnom i u javnom sektoru. Međutim, dugoročnije je ovaj model je neodrživ, jer država
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
20
kad-tad mora uspostaviti vlastitu PKI infrastrukturu. BoT model je model koji je najsavremeniji, ali mu
zbog toga treba i najviše vremena za implementaciju. Ključni problem ovog modela je činjenica da BiH
još uvijek nema uređen okvir interoperabilnosti koji je usklađen sa Europskim okvirom interoperabilnosti,
zbog čega mogu nastati problemi sa komunikacijom sa CA akreditovanim u EU, te tako neće biti ispunjen
jedan od osnovnih ciljeva uvođenja ove inovacije, a to je stvaranje uslova za privlačenje stranih
investicija.
Budući da je u političkom životu Bosne i Hercegovine uobičajeno koristiti „prečice“, često dolazi do
implementacije polovičnih rješenja. S obzirom da je e-uprava servis koji može biti koristan svim
građanima, bosanskohercegovačke vlasti trebaju shvatiti da je što skorije uspostavljanje mogućnosti za
njenu implementaciju imperativ.
Reference
Forum za prosperitet i zapošljavanje, 2014. Sporazum za rast i zapošljavanje u Bosni i Hercegovini
Ministarstvo komunikacija i prometa BiH, 2011. Analiza učinka propisa na pravni i institucionalni okvir
za elektronski potpis
Svjetska banka, Doing Business izvještaji (www.doingbusiness.com)
Ured koordinatora za reformu javne uprave, 2005. Strategija reforme javne uprave
Ured koordinatora za reformu javne uprave, 2011. Revidirani Akcioni plan 1 za implementaciju Strategije
reforme javne uprave
Ured koordinatora za reformu javne uprave, 2012. Godišnji izvještaj o napretku za praćenje provođenja
Revidiranog akcionog plana 1 Strategije reforme javne uprave u BiH.
E-servisi
Porezna uprava Federacije BiH: www.pufbih.ba
Poreska uprava Republike Srpske: www.poreskaupravars.ba
Elektronski servis Estonije: www.e-estonia.com
Centralni registar privrednih subjekata Crne Gore: www.crps.me
Portal eUprave Crne Gore: www.euprava.me, https://eprijava.tax.gov.me/TaxisPortal
Servis vlade Republike Hrvatske: http://www.hitro.hr
Elektroničke usluge Porezne uprave Hrvatske https://e-porezna.porezna-uprava.hr
Portal eUprava Republike Srbije: www.euprava.gov.rs
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
Prilog
U ovom prilogu su u cjelini navedeni svi izvodi iz entitetskih zakona relevatni za registraciju poslovnih
subjekata i prikupljanje poreza i doprinosa.
i Zakon o registraciji privrednih 12) odobrenje mjerodavnog tijela kao uvjeta upisa u
registar predviđen člankom 46. ovoga Zakona.
subjekata u Federaciji BiH
("Službene novine Federacije BiH", broj 27/05, 68/05,
U članovima 48-56, Zakon o registraciji privrednih
43/09 i 63/14).
subjekata u FBiH definiše i postupak upisa podataka u
registar:
Član 22.
Član 48.
Registarske isprave
1) osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili izvadak iz Podnošenje prijave za registraciju
odgovarajućeg registra kojim se utvrđuje
identitet osnivača za stranu ili domaću fizičku ili (1) Osnivač/i subjekta upisa prijavu za registraciju
pravnu osobu; predaju osobno ili putem ovlaštenog
2) osobnu iskaznicu, putnu ispravu ili odgovarajuću predstavnika/zastupnika, odnosno
prijavu kod mjerodavnog tijela unutarnjih opunomoćenika.
poslova kojim se utvrđuje identitet podnositelja (2) Prijava za upis u registar može biti predana i
prijave za domaću i stranu fizičku osobu; elektronskim putem ukoliko postoji mogućnost
3) osobnu iskaznicu ili putnu ispravu i odgovarajuće podnošenja i provjere elektronskoga potpisa.
pisano ovlaštenje kojim se utvrđuje svojstvo Prijava za upis u registar i registarske isprave
osobe ovlaštene za zastupanje, odnosno mogu se predati i putem pošte. Prijavu podnijetu
predstavljanje subjekta upisa i ovjereni potpis te poštom mora potpisati osoba ovlaštena za
osobe; zastupanje subjekta upisa.
4) akt o osnivanju ili akt o izmjenama općih (3) Prijava predana na način iz stavka (2) ovoga
podataka od značenja za pravni promet već članka obvezuje sud na postupanje po prijavi, ali
osnovanog, odnosno registriranog subjekta rješenje o registraciji neće biti izdano do trenutka
upisa kojim se utvrđuje osnivanje, odnosno mogućnosti provjere identiteta podnositelja
izmjena bitnih podataka, s ovjerenim potpisima prijave ili osnivača.
ovlaštenih osoba;
5) statut poslovnoga subjekta; Član 49.
6) odluku o imenovanju osobe ovlaštene za
zastupanje u unutarnjem i vanjskotrgovinskom Obrazac prijave
prometu, ako nije imenovano aktom o osnivanju;
7) potvrdu banke o izvršenoj uplati na privremeni (1) Podnositelj prijave za registraciju subjekta upisa
račun deponiranih novčanih uloga kojom se predaje popunjen i potpisan obrazac prijave za
utvrđuje visina uplaćenog kapitala u novcu; registraciju u registarskom sudu zajedno s
8) dokaz o sredstvima osiguranja za neuplaćeni potrebnim ispravama.
iznos novčanoga dijela osnivačkoga uloga kod (2) Prijava sadrži zahtjev za upis svih obveznih općih
jednočlanog društva kapitala; i posebnih podataka, odnosno njihovih promjena
9) izvadak iz odgovarajućeg javnog registra kojim u sudski registar.
se utvrđuje vlasništvo nad ulogom u stvarima i (3) Pored podataka utvrđenih u članku 13. ovoga
pravima, odnosno prijava za odgovarajući javni Zakona, prijava za registraciju sadrži i broj
registar, i nalaz ovlaštenoga sudskog vještaka osobne iskaznice, odnosno putne isprave
kojim se utvrđuje vrijednost uloga u stvarima i podnositelja prijave, osnivača subjekta upisa i
pravima; ovlaštenog predstavnika/zastupnika subjekta
10) odgovarajuće odobrenje Komisije za vrijednosne upisa s naznakom njegova svojstva.
papire Federacije Bosne i Hercegovine (u
daljnjem tekstu: Komisija za vrijednosne papire) Član 50.
i Registra vrijednosnih papira Federacije Bosne i
Hercegovine (u daljnjem tekstu: Registar Postupak po primitku prijave
vrijednosnih papira), ukoliko je propisano
posebnim zakonom; (1) Po primitku prijave za registraciju sud provjerava
11) dokaz o sredstvima osiguranja za neunijeti dio identitet podnositelja prijave, isključivost tvrtke
nenovčanoga uloga kod jednočlanog društva subjekta registracije i uplatu pristojbe.
kapitala; (2) Prijava za registraciju u elektronskom obliku
dostavlja se odmah po njezinu primitku
22
(1) Podnositelj prijave identitet dokazuje osobnom (1) Mjerodavni registarski sud bez odgode, a
iskaznicom, odnosno vrijedećom putnom najkasnije u roku od tri dana od dana primitka
ispravom, i odgovarajućom prijavom prijave, provjerit će jesu li uz prijavu za
mjerodavnih tijela unutarnjih poslova. Sud u registraciju predane potrebne registarske
trenutku zaprimanja prijave utvrđuje identitet isprave te jesu li te isprave sukladne drugim
podnositelja prijave. propisima Federacije kojima je uređeno
(2) Obrazac prijave podnositelj predaje kao osnivanje, ustroj i poslovanje pojedinih poslovnih
vrijedeću i istinitu izjavu. U slučaju nesuglasnosti subjekata.
između utvrđenih i u prijavi navedenih osobnih (2) Ako prijava za upis u registar sadrži zahtjev koji
podataka sud može zatražiti dodatnu provjeru. ne odgovara zakonom propisanim uvjetima, ili
ako isprava koja se prilaže prijavi ne sadrži sve
Član 52. podatke koji se upisuju u registar, ili ako glede
sadržine ne odgovara sadržini propisanoj
Načelo isključivosti tvrtke poslovnog subjekta zakonom, ili ako nije donijeta u postupku
propisanom zakonom, sud će pozvati
(1) Pod istom ili sličnom tvrtkom ne mogu biti podnositelja prijave i zaključkom naložiti da izvrši
upisana dva ili više poslovnih subjekata koja prijeko potrebne ispravke u roku koji ne može biti
obavljaju istu ili sličnu djelatnost. dulji od 30 dana.
(2) U slučaju potpune podudarnosti prijavljene (3) Ako podnositelj prijave ne postupi na način i u
tvrtke s već registriranom tvrtkom, sud će roku predviđenom odredbom stavka (2) ovoga
upozoriti podnositelja prijave na postojanje članka, sud će odbiti prijavu za upis u registar.
istovjetne tvrtke, što je smetnja registraciji.
Prijava će biti zaprimljena i o istoj će odlučiti sud. Član 55.
(3) Ako je prijavljena za upis tvrtka istovjetna,
odnosno u potpunosti podudarna s postojećom Ispitivanje isprava
ili slična s već registriranom tvrtkom, sud će
zaključkom tražiti od podnositelja prijave da u (1) Ako mjerodavni registarski sud posumnja u
roku koji ne može biti dulji od 15 dana izmijeni istinitost akta kojim se dokazuje činjenica koja je
prijavljenu tvrtku te uskladi isprave već priložene predmetom upisa, ili u zakonitost postupka po
uz prijavu. U suprotnom, sud će odbiti prijavu za kome je akt donijet, ili u zakonitost pravne radnje
upis u registar. koja je predmetom upisa, registarski sud održat
(4) Prije podnošenja prijave za upis u registar sud će će ročište za raspravu na koju će pozvati
omogućiti, na zahtjev osobe zainteresirane za podnositelja prijave i eventualno osobu kojoj bi
osnivanje i registraciju poslovnoga subjekta, mogle biti poznate sporne okolnosti te donijeti
provjeru isključivosti odabrane tvrtke, odnosno odluku.
tvrtke koju poslovni subjekt ima namjeru prijaviti (2) Ako mjerodavni registarski sud posumnja u
za registraciju. postojanje neke činjenice od koje ovisi da li je
zahtjev za upis u registar u suglasnosti s ovim i
Član 53. drugim zakonima, a sam nije ovlašten utvrđivati
postojanje te činjenice, naložit će podnositelju
Postupanje mjerodavnog registarskog suda po prijave da od mjerodavnoga tijela ili druge
zaprimanju prijave za registraciju institucije pribavi odgovarajuću ispravu u
određenome roku.
(1) U postupku ispitivanja prijave sud ispituje jesu li (3) Ukoliko je za utvrđivanje činjenice iz stavka (2)
za upis ispunjeni formalni i materijalni uvjeti. ovoga članka mjerodavan drugi sud, mjerodavni
(2) Formalni uvjeti su: da je prijavu podnijela registarski sud izvijestit će podnositelja prijave i
ovlaštena osoba, da je prijava predana na mjerodavno tijelo, odnosno instituciju iz stavka
propisanome obrascu i potpisana od (2) ovoga članka, da pred tim sudom pokrene
podnositelja, da su uz prijavu priložene sve postupak i o tome izvijesti registarski sud. Kada
propisane isprave u izvorniku odnosno ovjerenoj registarski sud primi obavijest da je pokrenut
preslici, da su isprave donijete u propisanome
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
23
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba
24
iii Zakon o doprinosima Federacije BiH Sredstva za finansiranje potreba iz člana 1. ovog zakona
obezbjeđuju se putem doprinosa, i to:
a) doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje,
("Službene novine Federacije BiH", br. 35/98, 54/00, b) doprinosa za zdravstveno osiguranje,
16/01, 37/01, 1/02 i 17/06) v) doprinosa za osiguranje od nezaposlenosti i
g) doprinosa za dječiju zaštitu.
Član 4.
Centar za politike i uptavljanje · Pehlivanuša 1, 71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina · +387 33 83 84 19 · info@cpu.org.ba · www.cpu.org.ba