Professional Documents
Culture Documents
Zemljotresno Projektivanje
Zemljotresno Projektivanje
Zemljotresno Projektivanje
1. Uvod………………………………………………………………………………….…4
4. Urbanistički uvjeti……………………………………………………………………..9
5. Uvjeti gradnje…………………………………………………………………….…..18
8. Fotografije…..…………………………………………………………………….…..37
9. Izvori podataka……………………………...……………………………….………..41
Sveučilište u Splitu je predvidjelo smjestiti novu zgradu Umjetničke akademije na zapadnom dijelu kampusa
Sveučilišta, istočno od zgrade Građevinsko arhitektonskog fakulteta i zgrade IGH, na prostornoj jedinici 4.
U tijeku je izrada izmjena UPU-a kampusa Sveučilišta kojom će se omogućiti izgradnja građevine iz ovog Programa.
Program i programske smjernice trebaju biti prihvaćene od Gradskog poglavarstva Grada Splita, a odabrano Idejno
rješenje biti će osnovom za izradu idejnog projekta za izdavanje lokacijske dozvole, kojeg također usvaja Gradsko
poglavarstvo Grada Splita.
Sveučilište u Splitu osnovano je 15. lipnja 1974. godine. Prilikom osnivanja Sveučilišta u Splitu u njegov su sastav
ušle članice koje su već znatno ranije djelovale u svojim stručnim, znanstvenim i nastavnim područjima.
Kao najznačajnija znanstveno-nastavna institucija u regiji, Sveučilište u Splitu razvilo je kroz proteklih 30 godina svoju
djelatnost na deset fakulteta, jednoj umjetničkoj akademiji i tri studijska centra. Poslije Zagrebačkog sveučilišta drugo
je po veličini sveučilište u Hrvatskoj.
Težište istraživačkog rada Sveučilišta je na znanstvenim područjima odnosno disciplinama koje obilježavaju prirodne,
kulturno-povijesne, društvene, gospodarske i druge značajke regije kao dijela hrvatskog jadranskog, pa i šireg
VISOKA UČILIŠTA:
• Ekonomski fakultet
• Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje u Splitu /FESB/
• Fakultet prirodoslovno matematičkih znanosti
i kineziologije u Splitu /PMF/
• Filozofski fakultet u Splitu
• Građevinsko-arhitektonski fakultet u Splitu
• Katolički bogoslovni fakultet u Splitu
• Kemijsko-tehnološki fakultet u Splitu
• Medicinski fakultet
• Pomorski fakultet u Splitu
• Pravni fakultet u Splitu
• Umjetnička akademija u Splitu
Samo na Sveučilištu u Splitu je upisano preko 12.500 studenata. Smanjen je interes studenata za tehničke fakultete
dok je povećan interes za studij prava i neke od pedagoških studija.
Sveučilište danas djeluje na brojnim lokacijama, uz neujednačeni standard pojedinih sveučilišnih ustanova. Fakulteti
su (s manjim izuzecima) uglavnom smješteni na nepovoljnim lokacijama i s manjkom prostora, pa djeluju na više
lokacija, od kojih su neke i izvan Splita.
Visokoškolsko umjetničko obrazovanje u Splitu proizašlo je iz tradicije pedagoških studija likovne i glazbene kulture u
okviru prijašnjih nastavničkih studija. Povijesni događaj za splitsko Sveučilište, na području umjetnosti, zbio se 1997.
godine osnivanjem Umjetničke akademije Sveučilišta u Splitu. Već tada je Akademija uza sve druge poteškoće, imala
velikih problema s adekvatnim prostorima u kojima bi mogli dostići željeni obrazovni standard. S preustrojem cijelog
visokoškolskog obrazovanja prema bolonjskom sustavu, Akademija je organizacijski još više narasla, pa tako u ovom
trenutku desetogodišnjice svoga postojanja broji 3 Odjela (Likovni, Glazbeni i Dramski) koji se opet dijele na 13
zasebnih Odsjeka sa 19 zasebnih studijskih programa.
Uza sva nastojanja iznalaženja prikladnih rješenja i uz obilatu pomoć svih subjekata, naročito Sveučilišta, Akademija
svejedno i dan danas izvodi nastavu u nedostatnim prostorima na čak četiri različite lokacije u gradu Splitu, a što
bitno utječe na kvalitetu izvođenju nastave, te rast i razvoj u umjetničkom i znanstvenom pogledu.
Potrebe za dostatnim prostorom koji bi omogućio suvremeni obrazovni standard proizlazi iz četiri bitne pretpostavke:
1. Organizacijsko ustrojstvo Akademije
2. Individualan pristup u nastavi
3. Prostorna realnost u kojoj Akademiji sada djeluje
4. Razvojna strategija prema poslijediplomskim studijima
1. Akademija u sebi zajedno sadrži sastavnice koje inače u svijetu imaju gotovo u pravilu vlastite entitete, pa nije
pretjerano reći kako u našoj ustanovi u stvari radi o tri akademije u jednoj. Taj čimbenik bitno utječe i objašnjava
velike prostorne zahtjeve od cca 20.000 četvornih metara, jer je vrlo teško uskladiti prostorne potrebe i
standardizirane uvjete za istovremeni rad pod jednim krovom primjerice kiparskog ili restauratorskog odsjeka sa
Sažimajući navedene razvojne pretpostavke i realne mogućnosti u zadatim okvirima prostora i vremena Akademijsko
vijeće s oduševljenjem prihvaća sadašnji projekt izgradnje nove zgrade i podastire sadašnje programsko rješenje kao
početak puta ka ostvarenju potrebitih uvjeta proizašlih iz ove četiri bitne pretpostavke, rješivih u budućim trajnim
nastojanjima dosizanja najvišeg mogućeg standarda obrazovanja u okviru interdisciplinarnog prožimanja interesnih
područja Akademije na područjima umjetnosti i znanosti.
Kampus Sveučilišta u Splitu smješten je unutar novijeg dijela Splita, takozvanog «Split 3».
U odabranom radu ova je prostorna matrica preuzeta, pa su stambene ulice novog grada postavljene u smjeru
(otprilike) istok-zapad, a međusobno povezane pješačkim putovima u smjeru sjever-jug, okomitim na stambene ulice.
Druga prostorna matrica koju je ovaj rad instalirao bila su dva snažna poteza javnih, trgovačkih i uslužnih sadržaja
kojima je grad prilazio moru. Ova su dva poteza (”sveučilišne” i ”žnjanske” ulice) postavljene paralelno s cardom
Dioklecijanove palače (otprilike sjeveroistok – jugozapad).
Prostor planiranih javnih sadržaja namijenjen smještaju kampusa Sveučilišta u Splitu nalazi se na sjevernom kraju
ove prve, dijelom izgrađene osi (današnje ulice Ruđera Boškovića). U prostoru zone obuhvata Sveučilišnog
kompleksa prisutne su ove obje prostorne matrice sukladno kojima su već izgrađeni dijelovi prostora.
Središnji je prostor zone predviđen za sveučilišne sadržaje pa je u ovom prostornom sustavu, zarotirane matrice u
odnosu na onu stambenih ulica, već izgrađen Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje (autor arhitekt Lovro
Perković – 1977 g.).
Sveučilišni kompleks organizirat će se i dalje graditi kao otvoreni sustav sadržaja koncentriranih uz ovu os – snažnu
gradsku pješačku komunikaciju kojom će se iz prostora stambenih naselja Vrh Sućidra, Pujanke i Visoka pristupati
moru.
Ova os već je morfološki i definirana moćnim potezima središnjeg dijela ulice R. Boškovića, uz koju su izgrađeni
stambeno - poslovni objekti (prizemlje i kat, odnosno dva su poslovno – trgovački, uslužni, i administrativni sadržaji, a
stanovi su u višim etažama – do 16 katova visine).
Sadržaji u neposrednoj funkciji članica Sveučilišta (pojedini fakulteti i studiji, rektorat i sveučilišna knjižnica) gradit će
se na zemljištu koje je u vlasništvu Sveučilišta, a dio ostalih sadržaja u funkciji kampusa Sveučilišta u Splitu na
susjednim privatnim parcelama (dio studentskih smještajnih kapaciteta, dijelovi zabavnih, uslužnih i trgovačkih
sadržaja, pastoralni i tehnološki centar).
Topologiju sveučilišnog kompleksa određuje i teren koji se penje od kote 40 m.n.v. na jugozapadnom rubu, do kote
78 m.n.v. na sjevernom rubu, te kote 78 m.n.v. na sjeveroistočnom rubu kod raskrižja Vukovarske i Velebitske ulice.
Kampus Sveučilišta u Splitu većim je dijelom neizgrađen prostor bez riješene prometne mreže i druge infrastrukture.
• Ekonomski fakultet
Najveći broj parkirališnih mjesta u otvorenim parkiralištima ili garažama u pravilu će se rješavati uz glavne kolne ulaze
na prostor Sveučilišnog kampusa. Time se ograničava kolni promet unutar prostora kampusa, odnosno omogućava
nesmetani protok pješaka.
Glavna pješačka ulica je osovina koja se pruža od Vukovarske ulice prema uvali Trstenik (dijelom izgrađena ulica R.
Boškovića). Na toj osovini organiziraju se glavni otvoreni prostori kampusa – trgovi.
Predviđeno je da se uz pješačku ulicu i trgove smjeste i drugi prateći sadržaji koji služe studentima, profesorima,
osoblju i posjetiteljima, kao što je pošta, poslovnica banke, javni bilježnik, ambulanta, apoteke, trgovine, caffe bar,
osobne usluge, servisi i drugi potrebni sadržaji. Navedeni prateći sadržaji smještaju se unutar planiranih građevina a
ne kao zasebne građevine.
Prometna i ulična mreža kampusa Sveučilišta vezana je na obodne glavne gradske ulice sa kojih je osiguran kolni i
pješački pristup području. Uličnu mrežu kompleksa čine sabirne ulice i pristupne ulice parkiralištima.
Na području kampusa Sveučilišta u Splitu trenutno su u gradnji ili u fazi izrade projektne dokumentacije za slijedeće
građevine:
Autori prvonagrađenog rada su: Dario Gabrić d.i.a., Zrinka Radunić d.i.a., Emil Moguš d.i.a. i Stela Pekas d.i.a..
Cilj prostornog uređenja kampusa Sveučilišta u Splitu je da se planirani kompleks koncipira kao jedinstvena cjelina, ta
da ima i jedinstvenu organizaciju prostora.
Sveučilišni kompleks treba biti otvorena, a ne izolirana, prostorno i funkcionalna cjelina koja bi svojim funkcijama
trebala služiti i potrebama stanovnika grada i okolnog prostora.
Predmetna prostorna jedinica 4 je veličine 5.000 m². Veličina nadzemnog gradivog dijela je 2.950 m², a podzemnog
gradivog dijela 3.400 m². Maksimalni koeficijent izgrađenosti (kig) je 0,6, a maksimalni koeficijent iskorištenosti (kis) je
3,14. Maksimalna bruto razvijena površina građevine je 15.700 m².
Sve postojeće gospodarske objekte unutar zone potrebno je ukloniti. U garažnom dijelu, koje treba realizirati unutar
građevnog dijela sklopa, obavezno je osigurati najmanje 100 GM. Ostaviti mogućnost podzemnog povezivanja
garaže Umjetničke akademije sa budućom garažom Građevinskog arhitektonskog fakulteta i zgade IGH na jugu.
Moguć dodatni promet u mirovanju rješavati i sa parking mjestima uz južnu kolnu ulicu.
Kolni pristup je moguć sa južne ili sjeverne strane preko kolne ulice kao i sa rampe na zapadu. Pješački pristup je
omogućen sa sve četiri strane. Otvoreni dio građevne čestice uređuje se kao pješačke površine.
Maksimalni broj etaža je 2Po+P+7, odnosno najviše 36 m² do vijenca građevine, mjereno od najniže kote uređenog
terena uz građevinu. Građevina može imati i suteren. Garažu smjestiti na najnižoj podrumskoj etaži.
Treba omogućiti nesmetani prolaz i korištenje osobama s teškoćama u kretanju i uporabu invalidskih kolica, te
poštovati posebne propise u pogledu zaštite od požara.
Planirana građevina se moraju se projektirati u skladu važećom tehničkom regulativom za potresna područja. Grad
Split se nalazi u području VI i VII stupnja potresne zone MSC skale.
** U knjižnici je predviđena ugradnja pokretnih regala (Compactus), radi zaštite knjižne građe, uštede prostora i
nosivosti, te je kod projektiranja potrebno predvidjeti podnu konstrukciju veće nosivosti. Tračnice-vodilice bi trebalo
ugraditi za vrijeme izrade poda. (Compactusi su postavljeni u knjižnici Medicinskog fakulteta, u knjižnici Građevinsko-
arhitektonskog fakulteta, Gradskoj knjižnici Marko Marulić i Sveučilišnoj knjižnici u Splitu)
UPRAVA
Opis prostorije broj površina ukupna
m² površina
1. Ured dekana 1 30 30
2. Tajnica dekana 1 20 20
3. Prodekani / voditelji odsjeka
-glazbeni, likovni, konzervatorski i dramski odsjek 4 15 60
4. Tajnik akademije 1 15 15
5. Voditelj općih poslova 1 15 15
6. Administracija – dva radna mjesta 1 20 20
7. Šef računovodstva 1 15 15
8. Računovodstvo – dva radna mjesta 1 20 20
9. Blagajna 1 15 15
10. Arhiv računovodstva 1 10 10
11. Kopirnica – skriptarnica 1 15 15
12. Studentska referada
-prijemni ured, voditelj referade, statistika i arhiv 50
13. Čajna kuhinja 1 10 10
14. Vijećnica 1 80 80
UKUPNO 375 m²
* Predavaonice trebaju biti udaljene ili adekvatno zvučno izolirane od radionica. Pri projektiranju radionica potrebno
zadovoljiti sljedeće uvjete:
1. KAMEN I METAL: Radionice za kamen i metal moraju biti u prizemlju ( teški kameni i metalni elementi ne mogu se
transportirati na kat zbog svojih gabarita i težine te ih je nemoguće transportirati liftom). Prostor radionice za kamen
treba biti visok 5 m. Prostorije za radionice mogu se nalaziti na sjevernoj strani zgrade. Prostor mora imati slobodan
pristup kamionima i viličarima. Ulazna vrata za manipulaciju između prostora radionice i kamiona moraju biti visine 4
m i širine 4m. Podovi trebaju biti betonski zaliveni samonivelirajućom masom otpornom na kemikalije. Prostor
radionica može biti bez zidova, samo se mora odjeliti zidom radionica kamena od radionice metala. U pod radionice
za kamen treba ukopati betonski bazen dužine 2.5 m, širine 2 m i visine 1 m. Prostor treba imati vodu i odvode za
vodu i u podu. U prostor treba uvesti trofaznu i monofaznu struju te priključke za kompresor. Predvidjeti podnu
konstrukciju veće nosivosti.
2. ZIDNO SLIKARSTVO I MOZAIK: Poželjno je da su radionice u prizemlju, ukoliko ne, obvezno ugrađivanje
prostranoga fasadnog teretnog lifta kojemu je moguće pristupiti teretnim vozilom i viljuškarom. Prostor radionice
treba biti visok najmanje 3,5 m. Sa svijetlim prozorskim otvorima od najmanje 1,5 m. Prostorije za radionice mogu se
nalaziti na sjevernoj strani zgrade. Prostorije radionica ili fasdani teretni lift moraju imati slobodan pristup teretnim
vozilima. Ulazna vrata za manipulaciju između prostora radionica ili teretnog lifta i vozila moraju biti visine 4 m i širine
4m. Ukoliko ( iznimno ) radionica bude na katu, voditi računa o opterećenju podne konstrukcije radi težine materijala.
Vizurne linije svakog sjedećeg mjesta, u predavaonicama i učionicama, treba omogućiti pregled cijele zone
predavanja i projekcije. Zbog zadovoljenja zvučnih standarda poželjno je u prostorima za nastavu predvidjeti stropne
elemente koji apsorbiraju i reflektiraju zvuk, kao i zidne apsorbirajuće plohe.
GARAŽA
Opis prostorije broj površina ukupna
m² površina
Garažna mjesta 100 30 3.000
UKUPNO 3.000 m²
Velika predavaonica
fotografija 1
1. URBOS d.o.o., Split, Urbanistički plan uređenja Sveučilišnog kampusa Visoka u Splitu, od lipnja 2003.