ee Dram tjelesne i kognitivne promjene adolescentnog razdobl Sine pubertetstadijem Zivata ko) istodobno najveseii i najtjeskobni no Sto ¢e biti spremne preuzetiulo => odraslin, ove tineazerke trebalu tek steGi mnoge vestin i sa mnoge prepreke iéne ladati 11. poglavije Tjelesni i Kognitivni razvoj u adolescenciji Tielesni razvoj Poimanja adolescenc Biolosko glee + Socijano gedste = t Pubertet: Teles prijelaz w odrasiu dob Hormonalne promjone + Tjelesn ast « Motori! razvoltelesna a lnost * Spoina sazrevanie | grupne PsiholoSki uéinci pubert Zdravstvena pitanja a pitanja: Homoseksua ane istine sei Kognitivni razvoj Piagetova teorija: Sta formalnih operaciia Kogntivnirazvoj adolescenata s gleista pristupa obrade informacija anstveno rasualvane: Uskladvane tories dok ja zanstveno rasudva Posijedice apstraktnog vost » Samo fost » Planranje id ka islienja Spoine razlike w kognitivnim sposobnostima slog i okol Ucenje u Skolt@ 344 s ni term St oe Ja, njikov je odes ske prijatejice od treée ripao, vegine drugih dievojgica u svom Sestom razredu, Imala je razvijene grudi, prosirili su joj se bokovi i bedra, a dabila je imenstruaeiju. Za razliku od nje Joyce je io8 uvijek imala nisko, vitko tijelo bez grid, tipiéno za Skolsku dob -éi u kupaonici dok su Joyce i druge djevojtice postavljale stol za rortu i sladole us ogledalo i prosaptala: "Bo: debelom,” Nedjelinih veveri 1 Sabrina se poledala ‘osjegam se tako velikom i vieronaule u erkvi Sabri provodila vrijeme s osmasicama, keraj kojih se nije asjeéala tako velikom i ne apnom Sabrinino} i Joycino} $k Iva tiedna okupljali kako bi njima. Sabrinini roditelji, Franca i Antonio talijanskog porijekla, dolazili i rodielji su se jednom w pravljali o odgojnim pit 1 kad god su mogli, Anto Vrata stalno se suprotstavl Kako 2naé da su djeca postala tinejdzer i 2ele biti sami. Takoder, ine slazu s nama, Dovolino je da Sabrini kazem da s obitelii ide na veéeru kod tete Gine re sljededeg trenutka mi smo u sv Sabrina je usla u adolesceneijn, prijelazno razdoblie izmedu dictinjstva i odrasle dabi. U suvremenim deus di moraju avladati toliko slogenim viestinama suogiti se stolikim izhorom da adolescencija traje gotovo > desetljese. No, diliem svijeta osnovnit zadaci ovog stadija vilo su sliéni, Sabrina mora prikvatiti svoje potpu 10 razvijeno tijelo, ste€i natine mislienja od nnaéine odnosenja s vrSnjacima oba spola 1 konstruirati identitet ~ siguran osje¢aj tho je ona spolno, ticki 1 profesionalno. Pocetak adolesceneije obiljezen je pubertetom, nizom nioloskih do spolne 2relosti, Ulazak u adolescencii, kao Sto sugeri mlade tee nego za druge. U ovom poglavliu pratima doga nutricionisticka, spolne aktivnost i ozhiljne adravstvene probleme koji pogadaju tinejdere koji se na putu u zrelost Adolescencija sa sobom donosi sposobnosti apstrak :nog mislienja koje otvaraju nova podrudja za uvenje, Ti: rijalnim i politiékim pitanjim Drug dio ov sia i Plagetove teorie, Potom poblige razmatramo nalaze kognitivnim sposobnostima, Posljednii dio ovog poglav Psihologia cjelozivotnog razvoja jenju wu kojem se oblileue TJELESNI Ri Poimanja adolescencije Zeceic obelisk een sche, svadljiva i povlat etigari stu povijest a na psihicki razvo} odlaze shvaéajut kako su psiholoske promjene uv adolescenciji uzrokovane zajednickim djelovanjem bio: C biotosko glediste kaki ogele ju da ée biti njihovi sinovi i kéeri kao tinejderi, dobie Get Ako nekoliko roditelja male djece upitate stovni i neodgovorni”, “Pui bi Buchanan i Holmbeck, 1998), Takvc ‘xdgovor poput ovoga: "Bi isseaua, filozofa iz osamni pogledajte Javlje). On je vierova0 d bliavanje i prkos prema odraslima prirodna posljedic pioloskih potresa pubertet Ovo glediste 0 adol bilo jena posetku dvadesen h teoretiéara. Najutjecajniji je bio G. Stanley Hall Gi j clesiste -enciji kao razdoblju bure i st 1a razvoj bilo utemeljen -voluefje, Hall (1904) je adolesceneiju opisao kao kaskad instinktivnih strast, fazu rasta koja je toliko turbulent da nalikuje n Ijaka u civilizirana biéa, Sigmund Freud je takoder zzdoblje u kujem su judi evoluirali od di ‘ao emocionalnu burnost tineidzerskih godina, Or Kojem se pond talnim stadijem, razdobljem w wno bude instinktivni nagoni i premjestaiu xim koniliktom i nestabilnim, n ada adolescenti predvidliivim ponaga. njem. Postupn adu intimne partnere uunutamie sile steknu novi, zreliji sklad i stadij zavrSava brakom, radanjem i odgojem diece. Na ovaj natin mladi judi ispunjavaju svoju biolosku sudbinu: spolnu repro: dukeiju i opstanak 4 socijaino glediste yeremena istrazivanja sugeriraju kako je glediste na ki determiniran¢ tresa jako pretjerano, Velik bro problema poput poreme1. Tjelesni i kognitioni razvoj u adoles a uhranjenju, depresije, samoubojstva, krSenia cenciti $e pojavliuju G$ée nego prife. No, opéa topa psihickih poremecaja od dietinjstva do adoles. je raste samo malo (oko 2°) i tada postaie jednaka ono} u populaciji odraslih - oko 20% (Costello i A\ 995) Premda neki tinejdzeri susteéu ozbiline te&koee, emoc Ina turbulencija nije rutinska znatajka adolescencife strazivatica koja je istakla veliku raznolikost uw rilagodbi adolescenata bila je antropologinia Margarct jead (1928). Ona je otputovala na pacifitke otoke Samoa vzatila se s ignenadujucim zakljuckom: zbog kuleural 10 uvjetovanih opustenih socijalnih oxnosa i arvorenosti prema spalnosti adolese moda najugodaije raz doblje koje Ge samoanska djevojka [ili djeéak| ikada dozi wonudila alternativno glediste u kojem je jalna okolin oni mirnihh i bez stresa. Pa ipak, k nako tako ekstreman kao 1 biolosko gledist jieniti! Kasniji istrazivagi utvedil su Kak 1 na Samo nije tako bezbridna kako je to Meadova pr savljala [Freeman, 1983). Pa ipak, Meadova je pokazal nost mora posvetiti socijalnim i kulturalnim utjecsiima, C Cravnotezeno glediste anas znamo kako je adolesceneija nd abi v initela: bioloskih i socijalnih, Bioloske promiene su univerzalne ~ nalazimo ih kod svih primata iu svim kul turama, Ti unutarnji stresovi i socijalna ocekivania ke h prate - da se mlada osoba odrekne djetinjastih nati wonasanja i dozivijavanja, razvije nove odnose s drugin nesigunosti, sumje u sebe i razn€aranje kod svih tine}: lobno duliina adolesceneije u razlititim kultura arira, Premda jednostavnija drustva imaju krad ak w odraslu dob, adolescencija w njima svejedni stoji (Weistield, 1977), Istrazivanie 186 plemenskit seoskih kultura otkriva kako skoro sve one imaju neko medurazdoblie izmedu dietinjstva i potpunog preuzimma nia uloga odraslih, bez obzita na to koliko kratko ono bi Schlegel i Barry, 1991 U industrijaliziranim zemfjama, u kojima uspjesn participacija u ekonomskom zivotu zahtijeva mnogo guxd . na obrazovania, adolescenija je jako produljena. Priprem juei se 2a produktivan radni Zivor, mladi Ijudi se suoéava}u ddodatnim godinama ovisnostio roditeljima i odlaganjer s adovolienja. Vidje leako mladi napreduju to bolic Sto ih drusevena okolina vise pode: aiu nosti odraslih, Uzevsi u obzit sve zije i nesigurnosti 0 buducnost s kojima se susteéu suvee Pubertet: tjelesni prijelaz u odraslu dob Petes mien sramaine sub anate, kolarea se w nekoliko godina transformira ut io odrasle osobe. Pubertetski rast regulitaja hormonalni proces! koji su pod genskim utjecajem. Djevojice, ko su joS od prenatalnog razdoblia naprednije u telesnom sizrjevanju, dostizu pubertet uw prosilay 2 godine pri @ Hormonatne promjene hormonalne promjene koje lets u podlot b ijaju ae postupn js od 8. ii 9. godine. Pov od do ogromneg nape 1 el jevanju kostanog ino sacrijevanje nadzira spolni hormoni. Prema sirogen dre enskim hormonima, a androgen kima, obje vste hormona prisutne su koxl oba spola, ali uw raaliticim koliginama, Testisi u djtaka oxpustaju ve 2, dlaka na cjela i iew i pojavu drugih muskih spolmih kteristia. Androgeni (kod dieéaka posebno testoste con) takoder dprinose rast tijela, Testis takoder luge i mal doou estragena ~ to je co ako 50% dja 1 pubertetu dosivliava privremeno poveéanje grudh (La strogent poput androgena tak d 2 ispustajw jajnici, uzrokuju naternice i rodnive, ¢ slueni 2a voikica potinje poprimati Zenstvene proporciie. Osim ‘oga, estrogeni doprinose regulacifi menstrualnog ciklusa, adr androgeni, koje ispustaiu nadbubtetne 2ijeed smjestene na vrhu svakog bubrega, utiecu na brzi rast kod Jievoitica i stimuliraju rast paz pubignih dlaka, T moni slabo utiecu na dietake, Cije su tjelesne znatajke avnom pod! utjecajem androgena koje luce testis Kao Sto veé vidite iz naved uberterske se pro: mjene mogu podijeliti u dvije Siroke skupine: (1) ejelok pni tjelesni rast i (2) sazrijevanje spolnih karakteristika Premda Gemo o tim promjenama raspravljati ne su medusobno pov y sme ni koji su zasluzni za spolno sazrijevanie takoder utjecu na tjelesni rast, a diegack i di azlikuju se w oba t spekta. Zapravo, pube kon prenatal