SEMINARSKI RAD

Predmet:
OBNOVLJIVI IZVORI ENERGIJE

Tema:
HIDROENERGIJA

Student: Aleksandar Kobas Predavač: prof. dr. Esad Jakupović

Br. Indexa: 61-15/RPI-S

Banja Luka, april 2018.

 Obnovljivi izvori energije

Sadržaj: Strana:

UVOD 2

HIDROENERGIJA KROZ ISTORIJU 3

HIDROENERGIJA DANAS 4

VELIKE HIDROELEKTRANE 9

DRŽAVE S NAJVEĆOM PROIZVODNJOM HIDRO-ELEKTRIČNE ENERGIJE 11

ZAKLJUČAK 13

LITERATURA 14

Aleksandar Kobas 1
 Obnovljivi izvori energije

UVOD

Hidroenergija odnosno energija vode je jedan od najznačajnijih obnovljivih izvora

energije prevenstveno zbog svoje konkurentnosti sa fosilnim gorivima i nuklearnoj
energiji. Sunčeva energija dopire do Zemljine površine izazivajući isparavanje vode,
zemljišta i biljaka, čime se uzrokuje podizanje vode: posljedica je energija položaja vode
(potencijalna) i energija kretanja vode (kinetička).

Energija položaja vode je početni oblik energije vode u prirodi koji se može iskoristiti
u tehničkim sistemima za pretvaranje. Termin hidroenergija je najčešće ograničen
stvaranjem snage dobijene na osovini, usljed pada vode. Tada se ta snaga koristi direktno za
mehaničke svrhe ili veoma često za proizvodnju električne energije.

Drugi izvori vodene snage su talasi i plima i oseka. Osnovni način upotrebe je:
pretvaranje energije položaja vode (potencijalna u akumulacijama) i kinetičke energije vode
(protočne) u mehaničku energiju proticanjem kroz vodene turbine, a zatim najčešće u
električnu u generatorima. Proizvedena mehanička energija pokreće generator koji je
povezan sa osovinom turbine. Snaga dobijena na ovaj način je data:
Snaga = W.Q.H.η wati
gdje je:
W= specifična težina vode, N/m
3Q= stopa protoka vode, m3/sekH= visina pada, mtr
Η = efikasnost pretvaranja potencijalne energije u mehaničku

Aleksandar Kobas 2
 Obnovljivi izvori energije

HIDROENERGIJA KROZ ISTORIJU

Voda je najrasprostranjenija tvar u prirodi, najvitalniji izvor za

čovječanstvo i osnovni uslov za opstanak svih živih bića na planeti. Ljudsko
tijelo može da izdrži nekoliko sedmica bez hrane ali bez vode može samo
nekoliko dana. Poznato je da je oko tri četvrtine površine na Zemlji prekriveno
vodom i procjenjuje se da je ukupna količina vode na zemaljskoj kugli oko 1,4
milijarde km3 (1,4 x 1021 litara).
I pored ove količine vode koja se nalazi na zemaljskoj kugli, voda koja je
dostupna za ljudsku upotrebu je veoma ograničena, odnostno svježa voda
predstavlja manje od 2,5% od ukupne količine vode na zemaljskoj kugli, dok se
skoro 80% nalazi zaleđeno na polovima. Prema ovome samo 0,5% svježe vode
na planeti se može koristiti za ljudsku upotrebu.

Otkako je čovjek počeo da bilježi svoju istoriju, vodu koristi kao izvor
energije. U poređenju sa fosilnim gorivima čije su rezerve ograničene, rezerve
vode za proizvodnju električne energije se ne iscrpljuju. Svaki vodeni tok je
nosilac određene količine energije. Prvi put se iskorištavanje energije vode
spominje čak prije 2000 godina u staroj Grčkoj i Egiptu, gdje su vodeni točkovi
bili povezani sa mlinskim kamenom da bi samljeli žito. Kasnije ti isti vodeni
točkovi su bili povezani sa osnovnom opremom kao što su strug, testere i razboj
da bi se proizvodio namještaj i tkanine.

Za vrijeme industrijske revolucije krajem 1800 godine, Majkl Faradej je

izumio Faradejev dinamo, preteču modernog generatora.Konstruisanjem
Faradejevog dinama u praktičan uređaj 1870. godine i prva komercijalna
proizvodnja električne sijalice 1880. godine, uticali su na stvaranje ideje o
korištenju vodene snage za proizvodnju električne energije i započinje
postavljanje mnogo malih generatora duž vodeničnih jazova. Na taj način
proizvedena energija se koristila u za obezbjeđenje električne energije u
mlinovima i za proizvodnju tekstila u lokalnim zajednicama.

Vodena snaga je otvorila novu eru 1876. godine, kada je u Bavarskoj

izgrađena prva hidroelektrana na svijetu a služila je za snabdijevanje
električnom energijom dvorac velikaša, koji se nalazio u blizini.

U SAD prva komercijalna hidroelektrana je počela sa radom 1882. godine

na rijeci Fox River. Izlazna snaga te hidroelektrane je iznosila 12 kW, što je bilo
dovoljno da se obezbijedi svjetlo za 250 sijalica. Prvu pravu hidroelektranu je
izgradio Amerikanac Forbes na Nijagarinim vodopadima, i ona je puštena u
pogon 1895. godine ali je grad Buffalo električnu energiju iz te elektrane dobio

Aleksandar Kobas 3
 Obnovljivi izvori energije

početkom 1896. godine kada je izgrađen dalekovod. Korištenje

hidroenergetskog potencijala u BiH počinje 1899. godine kada je izgrađena prva
hidroelektrana “Elektrobosna” na rijeci Plivi snage 7MW, tada najveća u Evropi.
Korištenje hidroenergije ima svoja ograničenja tj. hidroenergija se ne može
koristiti jednakim intenzitetom cijele godine. Kako bi se regulisali vodostaji
rijeka i osigurala dovoljna količina vode tokom cijele godine, grade se velike
brane i akumulaciona jezera

HIDROENERGIJA DANAS

Hidroenergija ima sve prednosti obnovljivih izvora energije, jer je

neograničena, čista i jeftina gledajući dugoročno. Kapaciteti mogu biti jako
veliki, pa samim tim ivrlo isplativi. Inicijalne investicije jesu velike, ako se
uzme i proces akumulacije vode, ali ipak izgradnja je do 50% jeftinija od
ozgradnje nuklearne elektrane i termoelektrane na ugalj ili druga pogonska
goriva, a pored toga se ne uključuje kupovina pogonskih goriva. Takođe i cijena
održavanja je mnogo manja, jer nisu potrebni skupi filteri, cesti remonti, kao ni
odlagaliste otpada.
Pored toga, tehnologija je vrlo provjerena i pouzdana, te jako fleksibilna,
jer je moguće jako brzo promjeniti protok vode te samim tim generisati energiju.
Pored porizvodnje vode, branama se kontroliše i nivo rijeka, umanjuje se višak
tokom sezone poplava i povećava nivo tokom suša.
Međutim, velike brane i hidrocentrale imaju i neke nedostatke. Prije svega
utiču na izgled predjela u kome e nalaze, pa i na sam ekosistem, jer veliki dio
terena mora biti potopljen da bi se stvorili uslovi za akumulaciju vode. Samim
tim mjenja se brzina, tok i temperatura rijeka, sto dalje prouzrokuje smetnje kod
migracije riba, te mjenjaju ekosisteme uz samu rijeku. Konačno mjenjaju protok
riječnog taloga, uzvodno u jezeru gdje dolazi do taloženja, dok je nizvodno
vodotok osiromašen.
Osnovne komponente hidroelektrane su: vodotok, zahvat vode za HE,
napojni cjevovod HE, strojarnica, ispustni cjevovod, priključak za izlaz
električne energije.

Trenutno je u upotrebi ili razvoju više oblika korištenja energije vode.

Neki oblici su isključivo mehanički, no većina je okrenuta pretvaranju energije
vode u električnu energiju. Među širim područjima su:

 Vodenice, koje se koriste već vjekovima za pogon mlinova i ostalih

strojeva;

Aleksandar Kobas 4
 Obnovljivi izvori energije

 Električna energija dobivena iz vode: što se uobičajeno odnosi na vodene

brane ili postave uz rijeke (npr. vodenice čiji se pogon temelji
na hidraulici);
 Energija vodenih tokova, koja se dobija iz kinetičke energije rijeka,
potoka i okeana;
 Vrtložna energija, koja se dobiva iz vrtloga;
 Energija plime i oseke;
 Energija dobijena iz protoka uzrokovanih plimnim mijenama;
 Energija valova;
 Osmotska energija, odnosno energija gradijenta saliniteta, pomoću koje se
energija dobiva iz razlike u koncentraciji soli između morske i riječne
vode;
 Energija morskih struja;
 Energija dobivena iz razlike temperature oceana na različitim dubinama.

Energija vodenih tokova (hidroenergija) je danas izvor 715 000 MW,

odnosno 19% električne energije proizvedene u svijetu. Velike brane se još
uvijek projektuju. Trenutno najveća hidroelektrana na svijetu, Hidroelektrana
Tri klanca, izgrađena je u Kini, na najdužoj svjetskoj rijeci, rijeci Yangtze. Osim
u nekolicini zemalja koje imaju energije vode dovoljno za pokrivanje većine
potreba za električnom energijom, hidroelektrane uobičajeno pokrivaju površne
potrebe za električnom energijom zahvaljujući mogućnosti brzog upuštanja u
pogon. Također, hidropotencijal se može koristiti kao veliki spremnik jeftine
energije ukoliko se pri suvišnoj proizvodnji hidrogenerator koristi kao pumpa
(reverzibilne hidroelektrane).

Hidroenergija u osnovi ne stvara emisiju ugljen-dioksida CO2 ni ostale

štetne tvari, za razliku od izgaranja fosilnih goriva, te stoga nije značajni
činilac globalnog zatopljenja usljed štetnih emisija CO2. Područja s obiljem
hidropotencijala privlače indrustriju. No, pretjerana briga za okoliš može biti
prepreka razvoju hidroenergetike.

Glavna prednost hidroelektrana je njhova sposobnost da pokriju sezonsku

i dnevnu površnu potražnju za električnom energijom. Kada se smanji potražnja,
brana jednostavno pohranjuje više vode, koja onda daje snažniji tok. Neke
hidrocentrale koriste brane za pohranu viška energije (često noću) tako da
hidrogenerator koriste kao pumpu koja vodu vraća u akumulaciju. Električna se
energija može opet generisati u slučaju porasta potražnje. U praksi se korištenje
spremljene vode komplikuje zbog potreba za navodnjavanjem, koje se mogu
javiti istovremeno kad i vršna električna opterećenja. Ne zahtijevaju sve
hidroelektrane branu: neke koriste protok samo dijela toka rijeke, što je
karakteristika manjih hidroelektrana.

Aleksandar Kobas 5
 Obnovljivi izvori energije

Slika 1.Hidroelektrana Tri Klanca

Energija plime i oseke

Iskorištavanje energije plime i oseke u zalivu ili estuariju postoji u

Francuskoj (od 1966.), u Kanadi i Rusiji, a moglo bi se proširiti i na ostale
lokacije gdje je velika promjena razine mora u vrijeme plime i oseke.
"Zarobljena" voda propušta se kroz plimnu branu u oba smjera i pokreće turbine.
Ovakvi sistemi efikasno generišu električnu energiju u kratkim ciklusima svakih
6 sati (prilikom svake mijene). Ovo ograničava primjenu energije plime i oseke:
ova je energija vrlo predvidljiva, no ne može zadovoljiti brzo mijenjajuće
potrebe.

Energija strujanja plime i oseke

Riječ je o relativno novoj tehnologiji koja energiju crpi iz strujanja vode

koje se stvara pri morskim mijenama. Princip rada je sličan onome kod
vjetrogeneratora. Što je veća gustina vode, generator može proizvesti veću
snagu. Ova je tehnologija u ranom stadiju razvoja i zahtijeva još istraživanja
prije nego postane značajniji sudionik u snadbjevanju električnom energijom, no
neki prototipi već daju obećavajuće rezultate.

Aleksandar Kobas 6
 Obnovljivi izvori energije

Energija morskih valova

Iskorištavanje površinskih oceanskih valova daje znatno više energije od

plimnih kretanja. U Škotskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu istražena ja izvedivost
toga. Generatori su pričvršćeni na plutajuće platforme, a prolaskom vode kroz
šuplje betonske konstrukcije proizvode električnu energiju. Brojne tehničke
poteškoće usporile su napredak.

Prototip generatora iz energije valova konstruiše se u Port Kembla u

Australiji i očekuje se da bi mogao proizvesti energiju od 500 MWh godišnje.
Pretvarač energije valova konstruisan je u septembru 2005. i početni su rezultati
nadmašili očekivanja za vrijeme valova male energije. Energija vala obuhvata se
pomoću generatora pogonjenog vazduhom i pretvara u električnu. Za države s
dugačkom obalom izloženom snažnijim valovima, energija valova omogućuje
generisanje električne energije dovoljne za potrebe potrošača.

Slika 2. Plutajuća elektrana Palamis

Aleksandar Kobas 7
 Obnovljivi izvori energije

MALE HIDROELEKTRANE

Kada govorimo o ekološki prihvatljivim hidroelektranama onda se u obzir

uzimaju samo one koje neće narušiti postojeći eko sistem u njenom okruženju.
Pod pojmom male hidroelektrane (u našoj zemlji) podrazumijeva se
hidrocentrala čija nazivna snaga ne prelazi 5 MW. Dijele se u dvije osnovne
grupe i to protočne i derivacijske. Protočna je ona HE kod koje se strojarnica i
turbina nalaze neposredno na ili uz vodotok te tako direktno koriste postojeću
kinetičku energiju vodotoka, derivacijska je ona koja ima vodozahvat te se
cjevovodom voda vodi do strojarnice sa turbinom, koji su smješteni na znatno
nižem terenu nego sam zahvat, i time se dobije dodatna kinetička energija (na
račun potencijalne).
Druga podjela su tzv. Elektrane sa i bez akumulacije. Elektrane sa
akumulacijom (vještačko jezero) imaju brane koje obezbjeđuju kontinuiran rad
za određeni period bez obzira na količinu dotoka vode u akumulaciju, što ih sa
ekonomskog aspekta čini boljim. Posebna vrsta derivacijske HE je tzv.
reverzibilna HE. Ova vrsta HE ne ovisi o vodotoku nego se radi dvostruka
akumulacija. U vrijeme špice potrošnje el. energije iz akumulacije koja se nalazi
na većoj nadmorskoj visini se pušta voda u akumulaciju niže nadmorske visine
kroz turbinu i tako proizvodi el. energiju, dok se u vrijeme izvan ove špice ta
ista voda vraća pumpama nazad. Brane bez akumulacije se smatraju samo one
koje ili imaju samo zahvat ili je njihova ustava sa tako malom akumulacijom da
ne utiče na okolni biljni i životinjski svijet. Stalnost količine proizvodnje je
upitna ali su sa ekološkog aspekta prihvatljivije.

Vrste turbina i generatora kod malih HE

U malim hidroelektranama se koriste dvije osnovne grupe turbina prema

dejstvu na radno kolo rotora i to:

 akcione (impulsne) rotor nije potopljen u struji vode te se kod njih koristi
samo brzina vode. Prema varijanti konstrukcije najčešće se koriste tzv.
Kaplanova, Fransisova i Propelorova turbina,
 reakcione koriste i energiju brzine ali i pritiska vode češće su u upotrebi te
prema načinu odvođenja i dovođenja vode u turbinu mogu biti: aksijalne,
radijalne i dijagonalne a najpoznatije konstrukcije su tzv. Peltonova, Turgo i
Crosflow turbina.
Generatori koji se koriste u malim hidroelektranama mogu biti sinhroni i
indukcioni (asinhroni).
Aleksandar Kobas 8
 Obnovljivi izvori energije

VELIKE HIDROELEKTRANE

 Tri klanca (Kina)

Hidroelektrana Tri klanca, najveća hidroelektrana svijeta 2009. je puštena

u pogon. Tih 26 divovskih turbina proizvoditi će 85 milijardi kilovatsati struje
godišnje (približno 18 osrednjih nuklearki), te će time biti zadovoljeno deset
posto kineskih potreba. Obuzdat će se treća najduža rijeka svijeta (iza Amazone
i Nila) i smanjiti katastrofalne poplave u kojima je samo u 20. stoljeću stradalo
više od pola milijuna ljudi. Visina brane bit će visoka 185 i duga 2309 metara,
na vrhu široka 18 metara, a uz dno 124 metra. Nastat će jezero dugo više od 600
kilometara. Povećat će se plovnost Yangtzea, čista hidroenergija smanjit će
upotrebu najprljavijeg fosilnog goriva, ugljena, kojim se truju šume i
stanovništvo ne samo u Kini nego i u susjednim državama, olakšat će se slanje
vode s juga na sušni srednji i sjeverni dio Kine. Poplavljeno 29 miliona
kvadratnih metara zemlje, dva velika i 116 manjih gradova su se potopila,
raseljeno je više od milion stanovnika. U umjetnom jezeru završit će sva
prljavština potopljenih gradova, tvornica i bolnica. Više od tri hiljade
industrijskih i rudarskih preduzeća .

 Itaipu (Brazil/Paragvaj)

Itaipu je hidroelektrana na rijeci Parana na granici Brazila i Paragvaja.

Riječ Itaipu na jeziku lokalnog naroda Gvarani znači „kamenje koje pjeva“.
Hidroelektrana Itaipu je najveća hidroelektrana na svijetu. To je zajednički
poduhvat Brazila i Paragvaja na rijeci Parana, oko 15 kilometara sjeverno od
„Mosta prijateljstva“. Instalirana snaga hidroelektraneje 14 GW, sa 20
generatora od po 700 MW. Rekord u proizvodnji struje je postignut 2000. kada
je proizvedeno 93,4 milijarde kilovat-sati energije (93% ukupne potrošnje u
Paragvaju i 20% ukupne potrošnje u Brazilu). Sporazum o izgradnji brane i
hidroelektrane je zaključen 1973. Umjetno jezero je formirano 1982. Prvi
generatori s radom su počeli 1984., a posljednji u 2006. i u 2007. Ukupno ih
sada ima 20. Time je instalirani kapacitet podignut na 14.000 MW. Po
međudržavnom ugovoru, nije dozvoljeno puštati u rad više od 18 turbina
istovremeno. Američko udruženje građevinskih inženjera je 1994. proglasilo
branu Itaipu za jedno od Sedam čuda modernog svijeta.
Aleksandar Kobas 9
 Obnovljivi izvori energije

Statistika:
- Za izgradnju brane upotrebljeno je 50 miliona tona zemlje i kamena
- Od betona upotrebljenog za izradu brane bilo bi moguće izgraditi
210 fudbalskih stadiona veličine Marakane u Brazilu.
- Od čelika upotrebljenog za izgradnju, moglo bi se napraviti 380
Eiffelovih tornjeva.
- Iskopana količina zemlje u ovom projektu je 8,53 puta veća od one
iskopane pri gradnji Eurotunela.
- Na izgradnji je radilo oko 40.000 ljudi.
Dužina brane je 7234,5 metara, a maksimalna 225 metara.
Maksimalni protok je 62,2 tisuće kubnih metara vode u sekundi

 Hooverova brana (SAD)

Sedamdeset i pet godina je prošlo otkako je izgrađena; nije više najviša,

nije najveća i nije najsnažnija (u smislu energije koju daje njena elektrana); to su
danas druge, u svijetu i u Sjedinjenim Državama, ali i ona sama još uvijek je
“strašna”, nakon svih ovih godina. Hooverova brana, u Crnom kanjonu – Black
Canyon, na granici između Nevade i Arizone, oko 50 km jugoistočno od Las
Vegasa. Hidroelektrana ispod Hooverove brane nije više najveća, ni u svijetu ni
u Americi, ali sa svojih 17 generatora, proizvodi još uvijek energije koju bi,
općenito govoreći, dale dvije nuklearne elektrane – oko 2.078 MW.
Akumulacijsko jezero Lake Mead najveće je umjetno jezero u Sjedinjenim
Državama, dugo 177 km, najveće dubine 152 m, kapaciteta 35,200.000.000
kubnih metara – ekvivalent dvogodišnjeg prosječnog protoka čitave
rijeke Colorado. Ove godine, nažalost, razina vode u jezeru Mead najniži je u 39
godina i južnoj Nevadi prijeti izvanredno stanje – rijeka Colorado, odnosno
jezero Mead snabdjeva Las Vegas sa 90 % vode, ali količina vode koju
akumulacijsko jezero može primiti dovoljna je da preplavi državu veličine
Pennsylvanije, stopu duboko.

Aleksandar Kobas 10
 Obnovljivi izvori energije

Slika 3. Brana Hoover

DRŽAVE S NAJVEĆOM PROIZVODNJOM HIDRO-

ELEKTRIČNE ENERGIJE

Kada se posmatra količina hidro-energije, tj. električne energije

proizvedene u hidroelektranama, prilikom nekog perioda, valja razlikovati dva
pojma. Nominalnu snagu koju ta hidroelektrana može ostvariti kada bi cijeli
promatrani period radila punim kapacitetom, te stvarnu proizvedenu snagu u
promatranom periodu. Omjer godišnje, stvarno proizvedene, snage te instalirane
snage je faktor kapacitivnosti. Instalirana snaga je zbir svih generatora neke
države kada bi radili pri nominalnoj snazi cijele godine.

U tabeli se nalaze podaci o godišnjoj proizvodnji električne energije koju

je objavio BP Statistical Review –Full Report 2009:

Aleksandar Kobas 11
 Obnovljivi izvori energije

Godišnja proizvodnja
Instalirana Faktor Postotak od ukupne
Država hidro-električne energije
snaga (GW) kapacitivnosti proizvodnje el. energ.
(TWh)

Kina 585.2 171.52 0.37 17.18

Kanada 369.5 88.974 0.59 61.12

Brazil 363.8 69.080 0.56 85.56

SAD 250.6 79.511 0.42 5.74

Rusija 167.0 45.000 0.42 17.64

Norveška 140.5 27.528 0.49 98.25

Indija 115.6 33.600 0.43 15.80

Venecuela 86.8 - - 67.17

Japan 69.2 27.229 0.37 7.21

Švedska 65.5 16.209 0.46 44.34

Paragvaj 64.0 - - -

Francuska 64.4 25.335 0.25 11.23

Aleksandar Kobas 12
 Obnovljivi izvori energije

ZAKLJUČAK

Električna energija predstavlja jedan od najčišćih oblika energije.

Mogućnosti dobivanja električne energije su raznovrsni. Najprihvatljiviji su
načini dobivanja iz obnovljivih izvora energije, kao što su hidroelektrane,
vjetroelektrane te solarne elektrane. Od obnovljivih izvora energije
hidroelektrane su najraširenije. Njihov udio među obnovljivim izvorima energije
je oko 88% (podatak za 2005. godinu). To je posljedica više činilaca. Za razliku
od vjetra ili sunca, čiji intenzitet je nepredvidljiv te ovisi o meteorološkim
prilikama, voda, odnosno njen zapreminski protok, je puno stabilniji i stalniji
tokom godine. To znači da je i opskrbljivanje električnom energijom pouzdanije.
Takođe, vrlo zanimljiva skupina hidroelektrana su reverzibilne hidroelektrane,
koje omogućavaju dva režima rada, te kao takve su vrlo isplative i poželjne za
izgradnju. Procjenjuje se da je 2005. godine 20% ukupne svjetske potrošnje
električne energije bilo opskrbljeno upravo energijom iz hidroelektrana, što je
približno 816 GW.

Aleksandar Kobas 13
 Obnovljivi izvori energije

LITERATURA

1) http://sh.wikipedia.org/wiki/Hidroelektrana
2) http://sh.wikipedia.org/wiki/Hidroenergija
3) http://sh.wikipedia.org/wiki/Male_hidroelektrane
4) http://energis.ba/?lang=bh&n1=3&n2=17&n3=0&c=16
5) http://www.izvorienergije.com/energija_vode.html

Aleksandar Kobas 14