Professional Documents
Culture Documents
MS Excel Vjezba3 PDF
MS Excel Vjezba3 PDF
FORMULE I FUNKCIJE
Microsoft Excel dozvoljava unos dviju osnovnih vrsta podataka: konstanti i formula.
Konstante mogu biti: brojčane vrijednosti (zadane u jednom od oblika: cjelobrojne
vrijednosti, decimalni brojevi, razlomci, eksponencijalni (znanstveni) zapis broja,
postotci, novčani iznosi), datumi, vremena, tekstualne vrijednosti i simboli. Excel
raspoznaje i dvije posebne vrste konstanti koje se zovu logičke vrijednosti i pogreške.
U ovoj vježbi bavit ćemo se formulama.
Formula predstavlja izraz u kojem se vrši izračun nad zadanim podacima. Formula
može sadržavati konstante, operatore, adrese ćelija i funkcije. Primjerice formula
=PI()*A2^2 sadrži funkciju PI() koja daje vrijednost konstante 3,141592654, adresu
ćelije A2 koja daje vrijednost sadržanu u ćeliji A2, operator množenja * i potenciranja
^ te konstantu 2.
Operator je znak ili simbol koji definira vrstu operacije koju treba izvršiti u izrazu.
Ako vam formule nisu potrebne, tada svoje podatke možete razvrstati u stupce uz
pomoć programa za obradu teksta (primjerice Worda). Formule su "srce i duša"
proračunske tablice, a Microsoft Excel nudi bogato okruženje u kojem možemo stvarati
složene formule.
Sve formule u Microsoft Excelu moraju početi znakom jednakosti. Znak jednakosti
govori Excelu da naredni znakovi stvaraju formulu.
Ukoliko se znak jednakosti ispusti, primjerice upišemo li u ćeliju 3+5, nećemo dobiti
očekivani rezultat, jer će Excel upisane znakove interpretirati kao tekst.
Osnovni operatori u formulama prema prioritetu:
• aritmetički (-, %, ^, * i /, + i -)
• tekstovni (&)
• operatori usporedbe (=, <>, <, >, <=, >=)
1
MS Excel – vježba 3
Primjeri formula
Formula Rezultat
=3*5+20/5-10 9
=(3*5)+20/(5-10) 11
=3*(5+20)/5-10 5
=(3*5+20)/5-10 -3
=3*(5+20/(5-10)) 3
Ako niste sigurni kojim će redom Excel izvesti operacije, upotrijebite zagrade, čak ako
one i nisu neophodne. Osim toga, ako je formule kasnije potrebno mijenjati, na ovaj
će način one biti čitkije.
Parovi zagrada
Ako se ne zatvori zagrada za svaku otvorenu zagradu u formuli, Excel će prikazati
poruku o grešci.
1
Ulančavanje - povezivanje nizova podataka postiže se i uporabom funkcije CONCATENATE(tekst1;
[tekst2]; …) , primjerice =CONCATENATE("Dobar";" ";"dan svima"), prikazati će kao rezultat Dobar dan
svima.
2
MS Excel – vježba 3
Nakon što se utipka zatvorena zagrada, Excel odmah označava taj par zagrada
drugačijom bojom, što može poslužiti kao dobar podsjetnik kod unosa dugih formula u
kojima nismo sigurni koje su zagrade međusobno u paru.
Adresa ćelije (referenca) je ćelija ili grupa ćelija u knjizi (book). Kada se u ćeliju
upiše formula koja sadrži adrese drugih ćelija, formula će se povezati s navedenim
ćelijama u knjizi i vrijednost formule ovisit će o vrijednostima u navedenim ćelijama,
te će se mijenjati kad god se vrijednosti u adresiranim ćelijama promijeni.
3
MS Excel – vježba 3
Upotreba funkcija
Funkcija je unaprijed definirana formula koja radi s jednom ili više vrijednosti i kao
rezultat također vraća jednu ili više vrijednosti.
4
MS Excel – vježba 3
Slika 4. Različiti načini pozivanja – umetanja funkcija u formule u Excelu; najčešće se umetanje obavlja
klikom na gumb u traci formule
Microsoft Excel posjeduje 9 kategorija funkcija (ako niste nadograđivali excel dodacima,
primjerice Analysis ToolPak add-in):
financijske, funkcije za rad s datumom i vremenom,
matematičke i trigonometrijske funkcije, statističke, funkcije za pretraživanje i
adresiranje, funkcije za rad s bazama i popisima podataka, funkcije za rad s
tekstualnim podacima, logičke funkcije i informativne funkcije. Pored ovih 9
kategorija, postoji još i All i Most Recently Used. U kategoriji All sadržane su sve
ugrađene funkcije abecednim redoslijedom, dok je u kategoriji Most Recently Used
dan popis najčešće korištenih funkcija.
Slika 5. Prozor Insert Function (za odabir funkcije) pojavit će se nakon klika na gumb u traci
formule
5
MS Excel – vježba 3
Zadatak 5. Raspon A2:A10 ispunite uporabom aritmetičkog niza čiji je prvi član 100,
a korak 5. Oblikujte ćelije kao novčane iznose (s oznakom valute kn).
Zadatak 6. Ćelije u stupcu B (B2:B10) popunite uporabom formule =10%*A2. Uputa:
formulu upišite u ćeliju B2, potvrdite unos te ponovno označite ćeliju B2, prislonite
pokazivač miša na držač ispune i povucite ga lijevom tipkom miša do B10.
Zadatak 7. Što se događa s adresama ćelija u formuli kada ju iz ćelije B2 kopiramo u
ćeliju B3, …B10? Kako glasi formula u ćeliji B5?
Zadatak 8. Formulu u ćeliji B2 kopirajte u ćeliju E2. Što se događa s adresom ćelije u
formuli kada ju kopiramo u ćeliju E2 (kako glasi formula)?
6
MS Excel – vježba 3
Slika 8. Pretvaranje kunskih iznosa u €, uporabom apsolutne adrese ćelije $B$12 u kojoj se nalazi
vrijednost tečaja
7
MS Excel – vježba 3
Relativna adresa ćelije – može se učiniti apsolutnom uporabom znaka $ ispred oznake
stupca i broja reda. Ćelija se može učiniti apsolutnom i pridruživanjem logičkog
imena.
Zadatak 18. u ćeliju A11 upišite "Marža:", a u ćeliju B11 iznos 10%. Ćeliji B11
pridružite logičko ime marža. Ćelija se označi, prijeđe se u okvir imena,
upiše se riječ marža i pritisne se Enter.
Zadatak 19. Ponovno zadajte formulu u ćeliji B2: =marža*A2. Riječ marža nije
potrebno upisivati preko tipkovnice, već treba klikom odabrati ćeliju
kojoj smo pridružili logičko ime (ćeliju B11).
Zadatak 20. Što se događa sa sadržajem ćelija B2 do B10, promijenimo li iznos marže
primjerice u 12,5%? Da li je potrebno promijeniti formulu?
Zadatak 21. Prijeđite na drugi list u svojoj knjizi i prepišite podatke zadane na slici.
8
MS Excel – vježba 3
Zadatak 22. Pomoću funkcije COUNTIF – odredite ukupan broj studenata s mjestom
stanovanja u Rijeci i van Rijeke! Ukupan broj studenata s mjestom
stanovanja u Rijeci odredite u ćeliji D14, a ukupan broj studenata s
mjestom stanovanja van Rijeke odredite u ćeliji D15. (Uputa: za poziv
funkcije kliknite u ćeliju u kojoj treba izračunati rezultat, pa pritisnite gumb u
traci formule, potom iz popisa prema donjim slikama odaberite funkciju COUNTIF i
zadajte argumente.
Slika 12. Odabir funkcije COUNTIF za prebrojavanje koliko ćelija u zadanom rasponu zadovoljava
postavljeni kriterij
Slika 13. Zadavanje argumenata funkcije prema zadatku (broj studenata s mjestom stanovanja u Rijeci)
9
MS Excel – vježba 3
Slika 14. Zadavanje argumenata funkcije prema zadatku (broj studenata s mjestom stanovanja izvan
Rijeke)
10
MS Excel – vježba 3
Slika 16. Zadavanje argumenata funkcije IF prema zadatku (jeli ili nije student ispunio obaveze)
Slika 17. Rješenje za postavljeni zadatak, ako student nije ispunio obaveze ispiši broj izostanaka preko
dozvoljennog broja, inače ispiši !
11
MS Excel – vježba 3
Slika 18. Postupak zadavanja uvjetnog oblikovanja prema zadatku 25; maksimalan broj kriterija
(Condition) koji se može postaviti naredbom je tri
Zadatak 26. Naredbom Filter u izborniku Data izdvojite studente koji su iz Rijeke i
posebno putnike!
Uputa: preko okvira imena označite raspon A1:E11. U izborniku Data, pođite na Filter i odaberite
AutoFilter. Pritisnite strelicu uz Mjesto stanovanja i zatim odaberite Custom, pa definirajte kriterij.
12
MS Excel – vježba 3
Izdvojene podatke bilo bi poželjno kopirati na novi prazan list u knjizi, pa se vratiti na list sa zadanim
filterom i pritiskom na strelicu odabrati All, pa zatim opisanim postupkom pomoću Custom… izdvojiti
sve putnike.
Zadatak 27. Isključite filter. Uputa: u izborniku Data ponovno izaberite Filter i Auto Filter.
13
MS Excel – vježba 3
4
2
1
3 5
6 – klik na OK
7 – klik na Add za novi kriterij
14
MS Excel – vježba 3
Zadatak 6. Ispred lista Podaci o uspjehu, umetnuti novi list. Nazvati ga Sortirani
podaci o uspjehu.
Zadatak 7. Na list Sortirani podaci o uspjehu, kopirati podatke (raspon ćelija
A1:I101) s lista Podaci o uspjehu. Umjesto naredbe Paste upotrijebiti
naredbu Paste Special i opciju Values and number formats. (Pogledati
sliku.)
Slika 23. Naredba Paste Special ima veći broj opcija; u zadatku 7 koristi se preuzimanje samo
vrijednosti ne i formula u ćelijama
15
MS Excel – vježba 3
Zadatak 10. Ispred lista Sortirani podaci o uspjehu, umetnuti 3 nova lista. Nazvati ih
redom Završni, Popravni i Ponovno upisati predmet.
Zadatak 11. Na listu Sortirani podaci o uspjehu uporabom naredbe Filter – Auto
Filter u izborniku Data izdvojiti studente čiji su ukupni bodovi manji od
30.
Slika 26. Pozivanje naredbe Filter za izdvajanje određenih podataka (prethodno je potrebno označiti
raspon podataka i naslove-zaglavlja stupaca s podacima, primjerice Ime, Općina/grad, Broj
izostanaka…)
Slika 27. Za zadavanje kriterija pritisne se crna strelica u donjem desnom kutu naziva stupca i odabere
se Custom
Slika 28. Zadavanje kriterija za izdvajanje samo onih redaka tabele u kojima su ukupni bodovi manji
od 30
16
MS Excel – vježba 3
Zadatak 12. Dobivene izdvojene podatke kopirati na list Ponovno upisati predmet.
Zadatak 13. Vratiti se na list Sortirani podaci o uspjehu i ponovno prikazati sve
podatke (opcijom All, kada se pritisne strelica uz Ukupno).
Zadatak 14. Na gore opisani način, uporabom naredbe Filter, na listu Sortirani podaci
o uspjehu izdvojiti studente čiji su ukupni bodovi veći ili jednaki 30 i
manji od 40, te ih kopirati na list Popravni.
Slika 30. Zadavanje kriterija prema zadatku 14, izdvajanje redaka u kojima su ukupni bodovi veći ili
jednaki 30 i manji od 40
Zadatak 15. Ponovno se vratiti na list Sortirani podaci o uspjehu i prikazati sve
podatke.
Zadatak 16. Na listu Sortirani podaci o uspjehu izdvojiti studente čiji su ukupni
bodovi veći ili jednaki 40 te ih kopirati na list Završni.
Slika 31. Zadavanje kriterija prema zadatku 16, izdvajanje redaka u kojima su ukupni bodovi veći ili
jednaki 40
17
MS Excel – vježba 3
Zadatak 17. Vratiti se na list Sortirani podaci o uspjehu i isključiti naredbu Filter. (U
izborniku Data, odabrati naredbu Filter i opciju AutoFilter.)
Zadatak 18. Sačuvati izmjene u knjizi vjezba3-zadaci.xls.
Zadatak 19. Na listu imena Podaci o stanovanju u ćeliji C104 odrediti broj studenata
iz Rijeke, a u ćeliji C105 broj studenata koji nisu iz Rijeke.
Uputa: za C104 =COUNTIF(B2:B101;"Rijeka"), za C105 =COUNTIF(B2:B101;"<>Rijeka")
Zadatak 20. Na listu imena Podaci o datumu rođenja ćelijama u stupcima B i C
(B2:C101) primijeniti oblikovanje d-m-yyyy.
Zadatak 21. Na istom listu, ćelije u stupcu D (raspon D2:D101) popuniti današnjim
datumom.
Operacije s datumskim podacima
Želimo li imati prikazan datum 20. travnja u ćeliju upisujemo 20-04 (vrijedi i
alternativa 20/04).
Napomena. Razdvajanje datumskih podataka znakom točke nije preporučljivo, budući u američkim
postavkama znak točke predstavlja decimalni separator, pa će u tom slučaju podatak biti tretiran kao
broj a ne kao datum. Ako se pak koristi varijanta pisanja naziva mjeseca na hrvatskom jeziku, može
doći do pogreške ukoliko se umjesto 20-travanj upiše 20-travnja, budući naziv mjeseca mora biti u
nominativu. Također, pri unošenju datuma u obliku 20.04 ili 20.04.09 nije dopušten znak točke iza
zadnjeg broja. Tako nisu dopušteni oblici 20.04. ili 20.04.2009. (ispravno je 20.04 i 20.04.2009). Još
jedan razlog više za uporabu znaka – ili / pri pisanju datumskih podataka, jer tada vjerojatno nećemo
ni pokušati pisati znak točke iza zadnjeg podatka.
Datumi također pružaju određene mogućnosti računanja. Ako je u nekoj ćeliji
datumski podatak, primjerice u B2 15-01, a u C2 zadamo formulu = B2+12. U C2 bi
trebao biti prikazan datum 27. siječnja (u nekom od dopuštenih oblika).
Dva datuma smijemo i oduzimati i na taj način dobiti broj proteklih dana između njih.
Ako u D3 zapišite formulu = C2-B2, očekujemo da će se prikazati rezultat 12,
međutim, to nije tako. Razlog tomu je što Excel interno datume zapisuje kao broj
dana proteklih od 1. siječnja 1900. U našem primjeru prvi datum možemo zamišljati
kao broj dana od 1-1-1900 do 15-01 tekuće godine, dok drugi datum predstavlja broj
dana protekao također od 1-1-1900 do 27-01 tekuće godine. Razlika tih brojeva iznosi
12, no Excel automatski taj broj oblikuje kao datum (vršili smo operaciju s datumima
pa se pretpostavlja da i dalje želimo imati prikazan datum). U skladu s time rezultat
će biti datum koji dolazi 12 dana nakon 1-1-1900, a to je 12-1-1900. Stoga je nakon
operacije oduzimanja datumskih podataka potrebno promijeniti oblikovanje ćelije u
General ili Number (bez decimalnih znamenki).
Zadatak 22. U stupcu E (na listu imena Podaci o datumu rođenja) napisati formulu
kojom će se odrediti koliko je dana prošlo od proslave rođendana,
odnosno koliko dana nedostaje do proslave rođendana u ovoj godini.
Uputa: oduzeti sadržaj ćelija D i C i prilagoditi format ćelije u kategoriju
General
18
MS Excel – vježba 3
Slika 32. Oduzimanje datumskih podataka prema zadatku 22; da bi se odredio broj dana između dva
datuma potrebno je još prilagoditi format ćelije u kategoriju General
Zadatak 23. U stupcu F (na listu imena Podaci o datumu rođenja) uporabom funkcije
IF zadati formulu kojom će se ispisati tekst "Proslavio!" ako je broj dana u
stupcu E >= 0, inače ispisati broj dana preostalih do rođendana. Uputa:
=IF(E2>=0;"Proslavio!";CONCATENATE("Slavi za ";-E2;" dana")).
Zadatak 24. Na list imena Slave rođendan kopirati sljedeće podatke: ime, datum
kada se slavi rođendan, koliko dana nedostaje do i da li je proslavio
rođendan, uporabom naredbe Paste Special i opcijom Values and
number formats. Na listu imena Slave rođendan uporabom naredbe
Filter izdvojiti studente koji tek trebaju proslaviti rođendan u tekućoj
godini.
Slika 33. Izdvajanje studenata koji tek trebaju proslaviti rođendan prema zadatku 24
19