Professional Documents
Culture Documents
Predavanja Za Usmeni PDF
Predavanja Za Usmeni PDF
Predavanja Za Usmeni PDF
2. Начело уписа
Ово начело није у суштини изменило много своју садржину у односу на стари
закон, само уместо раније да се права ,,стичу, преносе, ограничавају и престају
уписом у кн,, сада каже ,,стичу, преносе и ограничавају уписом,, а ,,престају
брисањем уписа,,. Наравно, и раније су (у пракси) права престајала брисањем
уписа ( а не уписом), само је стари законодавац био мање прецизан од новог...
Међутим, у новом закону има и једна важна новина, а то је да ,,се у случајевима
одређеним законом, својина и друга стварна права на непокретностима могу стећи
и пре уписа у катастар непокретности, а уписом производе правно дејство према
трећим лицима (декларативност уписа).
Ово треба мало појаснити, јер се тиме из корена мења значај уписа у јавне
регистре (сада катастар непокретности) у нашем праву. Наиме, у праву се у
глобалу разликују два могућа дејства уписа у јавне регистре: декларативно и
конституtивно.
Упис у катастар непокретности је до доношења новог закона имао искључиво
конститутивно дејство, односно права су се стицала тек уписом у земљишне књиге
(а не у неком ранијем тренутку).
Са друге стране, декларативно дејство уписа подразумева да је право стечено
раније, у неком ранијем тренутку, а да сам упис има дејство само да ,,објави
трећим лицима,, да то право постоји (а не да га заснује). Дакле право настаје
раније, али према трећим лицима производи правно дејство тек од уписа, јер тек
од уписа свако може о њему да се обавести. Тако су се права неких других држава
наводила као пример за декларативно дејстов уписа.
Код нас је доношењем новог закона као правило да упис у кн има конститутивно
дејство (чл. 60., став 1.), а да као изузетак може да има, у случајевима одређеним
законом, и декларативно дејство (чл. 60. став 2.).
3. Начело обавезности
Такође, трбе видети и чл. 117, који није у оквиру начела, али који је везан за ово
начело:
Члан 117.
(2) Уз захтев из става 1. овог члана ималац права дужан је да достави исправу за
упис која је основ за упис промене, односно исправе на основу којих се могу
утврдити настале промене на непокретностима.
4. Начело јавности
Начело јавности
Катастар непокретности је јавна књига у коју свако заинтересовано лице има право да
изврши увид и ако затражи, да добије извод из листа непокретности или уверење о
чињеницама уписаним у катастар непокретности (уз доказ о плаћеној такси и накнади).
Обзиром на јавност катастра непокретности, нико се не може позвати на то да му
подаци уписани у катастар непокретности нису били познати.
Ово начело је остало скоро потпуно исто као у старом закону, с тим што се не
наводи право заинтересованог лица да поред увида, добије и извод из лн или
уверење, што наравно не значи да та права нема, него да их просто нису навели у
основним начелима (можда се сматрало да је ,,увид.,, основни начин
,,упознавања,, тј. ,,сазнавања,, података из кн, а да су извод и увид само као неки
писмени докази о ономе што је увидом утврђени, те кад се они изваде, имају значај
јавне исправа и представљају доказ о чињеницама уписаним у кн.)
5. Начело поуздања
Исто тако, у року од две године од дана потврђивања катастарског операта за одређену
катастарску општину за коју је формиран катастар непокретности, надлежна служба за
катастар непокретности може по службеној дужности да изврши исправку уочених
недостатака и пропуста у погледу података уписаних у катастар непокретности (на које
заинтересована лица могу да укажу и подношењем приговора на уписане податке).
Овај први пасус горе је остао готово исти у новом закону, само што се уместо
термина ,,тачни,, у новом закону уводи термин ,,истинити,,,
(3) О исправци из ст. 1. и 2. овог члана, Завод доноси решење против кога се може
изјавити жалба у року од осам дана од дана достављања решења.
(4) У смислу става 2. овог члана, не може се поступити ако нема сагласности лица
које је после погрешног уписа, уписало своје стварно право сматрајући податке
катастра непокретности истинитим и потпуним, у складу са начелом поуздања.
6. Начело законитости
Ово начело је такође претрпело измене. У новом закону уместо ,,на основу законом
предвиђених исправа,, каже ,,на основу овог закона и других прописа,,. Овим је
дата могућност да се упис у кн може вршити како на основу исправа које прописује
Закон о државном премеру, тако и исправа које предвиђају неки други закони, али
и исправа које ће прописати и неки прописи нижег ранга од закона тј. неки
подзаконски акти (правилници, уредбе, упутства итд.). (Ово се види из термина
употребљеног у новом закону који каже ,,...и других прописа,, што је шири појам
од закона који обухвата и законе и подзаконске акте).
7. Начело првенства
Начело првенства
Када је поднето више захтева за упис права на истој непокретности, прво ће се узети у
поступак захтев који је први примљен код Републичког геодетског завода. Тек уколико
први захтев буде правоснажно решен, узеће се у поступак остали захтеви, по реду
пријема. Дакле, првенствени ред уписа се цени према тренутку предаје захтева
надлежној служби катастра непокретности, при чему се време пријема одређује према
дану и часу пријема (сат и минут).
8. Начело одређености.
Начело одређености
Ово није издвојено као посебно начело у новом закону, али и нови закон у чл. 7.
прописује:
На поједина питања уписа стварних права која нису уређена овим законом сходно
се примењују одредбе закона којим се уређује својина и друга стварна права (нпр.
Закон о основама својинско правних односа, закон о промету непокретности, закон
о хипотеци...) а на поједина питања поступка која нису уређена овим законом
сходно се примењују одредбе закона којим се уређује општи управни
поступак.
Komasacija zemljišta primarno znači ukrupnjavanje zemljišta, što ima mnogo pozitivnih
učinaka. Pokretana je, pre svega poboljšanje poljoprivredne proizvodnje, ali i rešavanja
imovinsko-pravnih odnosa na zemljištu, uređenja ruralnog prostora i zaštite prirodne
okoline, potreba navodnjavanja ili odvodnjavanja, rešavanja problema staračkih
poljoprivrednih domaćinstava i dr. Komasacija koja nije provedena u katastru zemljišta,
odnosno zemljišnoj knjizi naziva se neprovedena komasacija.
Isto tako, imaoci prava na nepokretnosti, državni i drugi organi, preduzeća, ustanove i
druge organizacije dužni su da u postupku osnivanja katastra nepokretnosti, a na zahtev
Zavoda, dostave podatke o nepokretnostima koje imaju.
2) opis granica područja katastarske opštine ili njenog dela za koju se vrši
osnivanje katastra nepokretnosti;
2) lice koje je u katastru zemljišta upisano posle 6. aprila 1941. godine, ako je taj upis
izvršen na osnovu isprave koja je u vreme upisa bila podobna za sticanje prava svojine
na parceli;
3) lice koje nije upisano na osnovu isprave u smislu tačke 2), a upisano je u katastar
zemljišta u postupku prvog premera, koji je izrađen posle 6. aprila 1941. godine.
2. lice koje nije upisano u katastru zemljišta ako se utvrdi je parcela u njegovom
posedu, a nema lica navedenog pod 1.
Pravila o upisu prava svojine i upisu držaoca shodno se primenjuju i na upis prava
korišćenja na parceli u državnoj, odnosno javnoj svojini, osim pravila navedenog pod
2. kod upisa držaoca na parceli.
1) graditelj koji ima pravo svojine, odnosno graditelji koji imaju pravo susvojine ili
zajedničke svojine na parceli; Izuzetno, kao imalac prava svojine na objektu će
se upisati onaj suvlasnik ili zajedničar na parceli, koji je od ostalih stekao pravo
koje ga ovlašćuje da na parceli izgradi objekat.
2) graditelj koji je imalac drugog odgovarajućeg stvarnog prava na parceli ako je za
objekat izdata građevinska dozvola ili je objekat izgrađen u vreme kad
građevinska dozvola nije bila uslov za gradnju;
3) graditelj kome je izdata građevinska i upotrebna dozvola.
1) lice koje je imalac prava svojine na objektu, odnosno lice koje priloži
ugovor o otkupu stana u društvenoj, odnosno državnoj svojini, sačinjen u
skladu sa zakonom
2) lice koje ima ispravu za upis prava svojine ako svoje pravo izvodi od
imaoca prava svojine na objektu.
Kao držalac posebnog dela objekta se upisuje lice koje je u posedu posebnog dela
objekta, a primenom pravila o upisu imaoca prava svojine na posebnom delu objekta to
lice se ne može upisati kao imalac prava svojine na posebnom delu objekta.
3.6.2. Upis prava svojine prema podacima zemljišne knjige, knjige tapija i
intabulacione knjige
2) lice koje ima osnov za upis prava svojine, ako to pravo izvodi od lica koje je
upisano u zemljišnoj knjizi, odnosno knjizi tapija
Kao držalac na objektu ili posebnom delu objekta se upisuje lice koje ne ispunjava
uslove da se upiše kao imalac prava svojine na objektu i posebnom delu objekta (niti
ima drugog lica koje se može upisati za imaoca prava svojine), ako je u posedu objekta,
odnosno posebnog dela objekta i ako ima ispravu koja vodi sticanju prava svojine.
Na objektima ili posebnim delovima objekata koji nisu upisani u zemljišnu knjigu, upis
prava svojine vrši se shodnom primenom odredaba o upisu prava svojine i upisu
držaoca na objektu i posebnom delu objekta (odredbe o upisu prava svojine prema
podacima katastra zemljišta).
Ako je u katastru zemljišta na osnovu isprave ili u obnovi premera kasnije izvršen upis u
odnosu na upis u zemljišnoj knjizi, knjizi tapija odnosno intabulacionoj knjizi, upis prava
svojine izvršiće se shodnom primenom odredaba o upisu prava svojine i upisu držaoca
na parceli, objektu i posebnom delu objekta (odredbe o upisu prava svojine prema
podacima katastra zemljišta).
Kada podaci o parceli i stvarnim pravima na parceli i podaci o objektu i posebnom delu
objekta koji su privremeno upisani u bazu podataka katastra nepokretnosti, nisu
osporeni u postupku izlaganja, ti podaci utvrđuju se kao konačni. Smatra se da podaci
nisu osporeni kada se uredno pozvano lice odazvalo pozivu i izjavilo da je saglasno sa
upisanim podacima, kao i kada se uredno pozvano lice ne odazove pozivu (zakonska
pretpostavka da je saglasno sa podacima privremeno upisanim u bazu katastra
nepokretnosti).
Stvarna prava na objektu i posebnom delu objekta konačno se utvrđuju shodnom
primenom odredaba o upisu prava svojine prema podacima katastra zemljišta. Tereti i
ograničenja upisani u zemljišnoj, odnosno u intabulacionoj knjizi preuzimaju se i upisuju
u bazu podataka katastra nepokretnosti.
Ako imaoci prava nisu saglasni sa privremeno upisanim podacima o stvarnim pravima
na nepokretnostima, ti podaci se upoređuju sa podacima iz katastra zemljišta, zemljišne
knjige, knjige tapija i intabulacione knjige i utvrđivanje stvarnih prava vrši shodnom
primenom odredaba o upisu prava svojine prema podacima katastra zemljišta i
odredaba o upisu prava svojine prema podacima zemljišne knjige, knjige tapija i
intabulacione knjige.
Komisija je dužna da razmotri prigovor i donese rešenje u roku od osam dana. Protiv
rešenja komisije za izlaganje može se izjaviti žalba u roku od osam dana od dana
dostavljanja rešenja. Stranka se može odreći prava na žalbu, a do donošenja
drugostepenog rešenja može povući izjavljenu žalbu, izjavama koje se ne mogu
opozvati. Žalba i izjava podnose se preko komisije za izlaganje koja je donela
prvostepeno rešenje
Ako drugostepeno rešenje, odnosno sudska odluka iz upravnog spora nisu doneti do
dana završetka osnivanja katastra nepokretnosti, po drugostepenom rešenju, odnosno
sudskoj odluci postupiće se u održavanju katastra nepokretnosti.
Zabeležba radi činjenja vidljivim da rešenje o upisu nije konačno briše se po službenoj
dužnosti danom konačnosti tog rešenja.
4.1. POJAM
*1: U novom zakonu je sažetije i jasnije precizirano šta predstavlja održavanje katastra
nepokretnosti. Ne razdvajaju se prikupljanje, utvrdjivanje i provodjenje promena na
nepokretnostima od istih postupaka vezanih za prava, dok je stari zakon uvek razdvajao
promene vezane za nepokretnosti od promena vezanih za prava.
Praktično, održavanje katastra nepokretnosti predstavlja prijem zahteva i njihovu obradu
shodno propisima o kancelarijskom poslovanju, utvrdjivanje nastalih promena (na
nepokretnostima i stvarnim pravima na njima) o kojima se saznaje iz podnetog zahteva i
njihovo provodjenje u bazi podataka katastra nepokretnosti. Promene za koje Republički
geodetski zavod sazna na drugi način, uzimau postupak po službenoj dužnosti.
1.3. NADLEŽNOST
Svi ostali poslovi vezani za promene koje se prikupljaju, utvrdjuju i provode u postupku
održavanja katastra nepokretnosti su u nadležnosti Republičkog geodetskog zavoda.
*6 Dobro je što novi zakon sadrži definiciju stranke u postupku upisa, jer se do sada
koristio pojam stranke iz Zakona o opštem upravnom postupku gde stoji da je stranka
lice po čijem zahtevu je pokrenut postupak ili protiv koga se vodi postupak ili koje radi
zaštite svojih prava i interesa ima pravo da učestvuje u postupku. Sada je pojam stranke
iz Zakona o opštem upravnom postupku prilagođen pojmu stranke u katastru
nepokretnosti.
Stranke podnose zahtev u pisanom obliku. Upis zajedničkih prava može zahtevati bilo
koji od zajedničara u korist svih, na osnovu overenog ovlašćenja ostalih zajedničara (tj.
svaki od nosioca prava zajedničke svojine može podneti zahtev za upis prava u korist
svih nosioca prava zajedničke svojine, ali na osnovu overenog ovlašćenja ostalih
nosioca prava zajedničke svojine).
Ako se radi o upisu prava deljivih srazmerno celini, svaki imalac prava može da zahteva
upis odgovarajućeg dela u svoju korist, pri čemu će se izvršiti upis i u korist drugih
imalaca prava (svaki nosilac prava na nepokretnosti sa odredjenim udelom u odnosu na
celu nepokretnost, može zahtevati upis odgovarajućeg udela u svoju korist bez
saglasnosti ostalih nosioca prava na idelanim delovima, pri čemu će se izvršiti upis i u
korist drugih imalaca prava) *7.
Stranka ne može podneti nov zahtev ako je po ranijem zahtevu za upis istog prava i na
osnovu istih isprava odnosno dokaza, doneta konačna odluka*8. Ako postoji raniji
zahtev za upis istog prava i na osnovu istih isprava odnosno dokaza, zahtev za upis se
rešenjem odbacuje.
*8 Ovo predstavlja uvođenje pravila "ne bis in idem" (tj. ne dvaput o istom). Međutim,
ovako formulisana odredba ( da stranka ne može podneti nov zahtev ako je po ranijem
zahtevu za upis istog prava i na osnovu istih isprava odnosno dokaza doneta konačna
odluka), znači da bi trebalo uvesti i pravila o tome kako se dolazi do saznanja o ranijem
konačno rešenom zahtevu. Naime, s obzirom da se zahtevi podnose na šalteru
pisarnice, službenik na šalteru nema mogućnost ni ovlašćenje da utvrđuje da li postoji
takav zahtev, kao ni da spreči podnosioca da podnese novi zahtev. Tako ova odredba u
stvari podrazumeva da se zahtev može podneti, ali da će se takav zahtev odbaciti, što je
i propisano u drugoj odredbi Zakona o državnom premeru i katastru (čl. 126. stav 3.): "
Zahtev za upis se odbacuje kada je doneta konačna odluka o stvari po ranijem zahtevu
stranke iz člana 123. stav 5. ovog zakona, ili ako podnosilac zahteva u određenom roku
zahtev ne uredi i ne priloži potrebne dokaze shodno članu 124. stav 3. ovog zakona. "
Prilikom prijema zahteva, Republički geodetski zavod upisuje godinu, mesec, dan, čas i
minut prijema zahteva za upis i istovremeno na nepokretnosti na koju se odnosi zahtev
upisuje zabeležbu vremena prijema i broj zahteva. *9
Kada je podneto više zahteva za upis na istoj nepokretnosti, prvo će se uzeti u postupak
zahtev koji je prvi primljen. Po konačnom rešavanju ranijeg zahteva, uzimaju se u
postupak ostali zahtevi, po redosledu prijema.
*10 Ova odredba nije dovoljno precizna, jer stvara nedoumicu oko toga šta
podrazumeva teremin "stanje katastra nepokretnosti". Npr. ako su istog dana podneta
dva zahteva koji se odnose na istu nepokretnosti (naravno, jedan ranije a drugi kasnije),
ne može za oba da bude merodavno stanje katastra nepokretnosti u trenutku kada je
zahtev za upis primljen, jer će posle konačne odluke po prethodno podnetom zahtevu
stanje u katastru da se promeni, te će kasnije podneti zahtev da se rešava sa obzirom
na novo stanje, a ne s obzirom na stanje koje je postojalo u trenutku podnošenja
zahteva. Jedino u slučaju da termin "stanje katastra nepokretnosti" sa gledišta ovog
kasnijeg zahteva podrazumeva kako stanje u bazi katastra nepokretnosti u pogledu
nepokretnosti i nosica prava na njoj, tako i postojanje toga ranijeg zahteva, ova odredba
bi mogla biti ispravno tumačena. U svakom slučaju, ovo je trebalo preciznije formulisati.
• vrstu upisa,
• vrstu stvarnog prava,
• označenje nepokretnosti,
• podatke o licu u čiju korist se vrši upis
• odatke o upisanom prethodniku,
• podatke o visini administrativne takse,
• naknade za upis i drugo.
Pre nego što se predje na objašnjenje trenutka i načina upisa promena u katastar
nepokretnosti, potrebno je objasniti ulogu prvostepenog i drugostepenog organa u
postupku upisa, kao i kada rešenje o upisu konačno, a kada pravosnažno.
*11 Ranije je rok za žalbu iznosio 15 dana od dana dostavljanja rešenja stranki, što
prodstavlja opšti rok propisan Zakon o opštem upravnom postupku. Sada je propisan
kraći rok od 8 dana.
Ukoliko je stranka propustila rok za žalbu (nije izjavila žalbu), rešenje o upisu je konačno
protekom roka od 8 dana od dana kada je primila rešenje.
*12 Upravni spor je dozvoljen i protiv prvostepenih upravnih akta protiv kojih nije
dopuštena žalba (medjutim, protiv svih rešenja Republičkog geodetskog zavoda je
dopuštena žalba) i dozvoljen je u slučaju "ćutanja uprave", tj. kada nije ni doneta odluka
u upravnom postupku.
*13 Kao treća varijanta je "ĆUTANJE UPRAVE" (NIJE DONETA NIKAKVA ODLUKA U
UPRAVNOM POSTUPKU), PRAVO NA UPRAVNI SPOR.
*15 Ovo je potpuno nova vrsta zabeležbe. Po ranije važećem zakonu, upis u katastar se
vršio tek protekom roka za žalbu (koji je iznosio 15 dana), odnosno danom donošenjem
drugostepen odluke po izjavljenoj žalbi (u praksi, upis se zaista vršio danom kada
prvostepeni organ primi drugostepeno rešenje, ali sa naglašavanjem datuma donošenja
drugostepenog rešenja, jer je od tog datuma rešenje konačno). Sada se upis vrši sa
datumom donošenja rešenja, uz stavljanje zabeležbe koja ukazuje na to da rešenje nije
konačno. Medjutim, ovo novo rešenje može da stvori problem povećanja posla, jer se
rade dve dodatne radnje u odnosu na postupanje po starom zakonu: upis zabeležbe
koja čini vidljivim da rešenje nije konačno i brisanje iste po konačnosti rešenja.
Protiv rešenja donetog u prvom stepenu može se izjaviti žalba u roku od osam dana od
dana dostavljanja rešenja. O žalbi na prvostepeno rešenje odlučuje drugostepeni organ -
ministarstvo nadležno za poslove prostornog planiranja i urbanizma. Stranka se može
odreći prava na žalbu, a do donošenja drugostepenog rešenja može povući izjavljenu
žalbu, izjavama koje se ne mogu opozvati.
Kada se upravni spor vodi protiv drugostepenog rešenja donetog u postupku osnivanja
ili obnove katastra nepokretnosti, osnivanja katastra vodova, kao i njihovog održavanja,
Zavod po službenoj dužnosti na nepokretnosti, odnosno vodu upisuje zabeležbu radi
činjenja vidljivim da je upravni spor pokrenut. Ova zabeležba radi činjenja vidljivim da
rešenje o upisu u katastar nepokretnosti, odnosno katastar vodova nije konačno i
zabeležbe da je protiv drugostepenog rešenja donetog u postupku osnivanja katastra
nepokretnosti i osnivanja katastra vodova, odnosno njihovog održavanja, pokrenut
upravni spor, vrši se bez donošenja rešenja o brisanju. U ovom slučaju se upis u
katastar nepokretnosti vrši na osnovu sudske odluke, danom prijema sudske odluke.
Državina držaoca upisana u skladu sa pravilima o upis prava prema podacima katastra
zemljišta (poglavlje 3.6) Zakona o državnom premeru i katastru, smatra se zakonitom i
savesnom od dana upisa*18.
*18 Ovde treba objasniti pojam zakonite i savesne državine. Savesni držalac je onaj koji
osnovano smatra da ima punovažan pravni osnov za državinu stvarnog prava, ali je u
zabludi, jer on zapravo nije imalac prava čiju sadržinu vrši. Tako je savesni držalac onaj
koji je kupio stvar od lica koje u stvari nije vlasnik te stvari, opravdano verujući da
kupuje od vlasnika i da je kupovinom sada on postao vlasnik te stvari. Zakoniti držalac
onaj koji ima punovažan pravni osnov za sticanje stvarnog prava (pravni posao, odluka
državnog organa ili druga činjenica predviđena zakonom). Opet se može navesti isti
primer, da bi se najbolje uočila razlika i sličnost. Naime, kod savesne državine u prvom
planu je savesnost, dakle verovanje da se kupuje od vlasnika (u suprotnom državina je
nesavesna). Kod zakonite državnine akcenat je na postojanju punovažnog pravnog
osnova (npr. da postoji punovažan ugovor o kupoprodaji sa tim lice koje u stvari nije
vlasnik), a pri tom nije bitno da li kupac zna ili ne zan da prodavac nije vlasnik. Tek kada
se istovremeno steknu oba uslova, tj. savesnost kupca i postojanje punovažnog pravnog
osnova, državina se smatra savesnom i zakonitom.
Upis se vrši rešenjem o dozvoli upisa prava trećeg lica i brisanju držaoca parcele. Ako
podneti zahtev za upis prava svojine na parceli u korist ranije upisanog držaoca ili
njegovog pravnog sledbenika nije osnovan, donosi se rešenje kojim se odbija upis.
Protiv rešenja kojim se dozvoljava ili odbija upis može se izjaviti žalba u roku od osam
dana od dana dostavljanja rešenja.
*19 Dakle, ovde je bitan samo protek roka (3 godine od početka primene katastra
nepokretnosti), zahtev upisanog držaoca i da neko treće lice u tom periodu ne podnese
zahtev da se upiše kao vlasnik, na osnovu isprave koja predstavlja pravni osnov za upis
prava svojine. U stvari, ovo predstavlja skraćenje roka za sticanje prava svojine
održajem iz Zakona o osnovama svojinsko pravnih odnosa (koji se inače primenjuje kao
supsidijerni izvor za materijalno pravna pitanja koja nisu regulisana Zakonom o
državnom premeru i katastru).
Ovde je u stvari naglašen značaj upisa državine u katastar nepokretnosti, jer je upisom
državnine (tj. držaoca) u katastra nepokretnosti, omogućeno da savestan i zakoniti
držalac skrati rok od 10 godina predviđen za sticanje državnine zakonom o osnovama
svojinsko pravnih odnosa, na tri godine, Ovaj elemenat javnosti koji državnina dobija
upisom u katastar nepokretnosti dakle omogućava da se jedno faktičko stanje koje je
trajalo duže vreme (tj. da neko zaista "drži" parcelu, tj. da je u njenom posedu) po
proteku kraćeg roka pretvori u pravno stanje (time da se taj držalac upiše kao nosilac
prava svojine na toj parceli). Inače, održaj je po definiciji državina stvari koja traje
određeno vreme i na osnovu koje se stiče pravo svojine. Bitno kod održaja je da sticalac
(onaj koji će steći pravo svojine na nekoj nepokrentosti na osnovu toga što je izvesno
vreme bio u njenoj državini) ne izvodi svoje pravo od prethodnika (tkz. derivativno ili
izvedeno sticanje državine), jer je njegova faktička vlast zapravo u suprotnosti sa
pravom svojine koje ima prethodnih. Održajem se pravo svojine stiče originarno, na
osnovu kvaliteta državine (savesna i zakonita) i proteka roka (uz uslov da nema trećeg
lica koje ima isprave podobne za upis prava svojine).
U slučaju da upisani držalac ili njegov pravni sledbenik dostave ispravu koja predstavlja
pravni osnov za upis prava svojine, ovaj upis će se izvrštiti rešenjem o dozvoli upisa i
pre isteka roka od tri godine*20.
*20 Ovo je jasno, jer tada držalac ne stiče svojinu održajem, nego na osnovu isprave
koja predstavlja pravni osnov za upis.
1) upisane nepokretnosti;
2) upisanog prethodnika;
3) isprave za upis,
pri čemu se upisanim prethodnikom smatra upisani držalac objekta ili posebnog dela
objekta.
*21 Ovo ne odnosi na upis promene držaoca na parceli, već samo na objektu i posebnim
delovima objekta. Inače, ovo je novima u Zakonu o državnom premeru i katastru, jer se
do sada nije vršio promet državine i promena upisanog držaoca u katastru na osnovu
bilo koje isprave za upis koja ispunjava opšte uslove za upis, već je promena upisanog
držaoca vršena samo na osnovu rešenja o nasledjivanju
Kada nema uslova za upis stvarnog prava u postupku održavanja katastra nepokretnosti
(zahtev savesnog i zakonitog držaoca, protek roka od 3 godine od početka primene
katastra nepokretnosti i nepostojnje zahteva trećeg lica za upis na osnovu isprave za
upis) dozvoliće se upis držaoca prilikom provođenja promene nastale izgradnjom,
rekonstrukcijom, dogradnjom, deobom ili spajanjem objekata, odnosno posebnog dela
objekta, kao i dalja promena držaoca kada su ispunjeni opšti uslovi za upis stvarnih
prava (upisana nepokretnost, upisani prethodnih, isprave za upis).
4.5.5. BRISANJE UPISA KOJIM JE ISTEKLA VAŽNOST
Oročeni upisi i upisi kojima je istekla važnost brišu se po zahtevu stranke ili po službenoj
dužnosti. Oročen upis je npr. predbeležba.
*22 Predbeležba je upis kojim se uslovno stiču, prenose, ograničavaju ili prestaju
stvarna prava na nepokretnostima. Predbeležba se vrši na osnovu isprave za upis koja
ne ispunjava uslove za konačan upis stvarnih prava, i to:
2) ako je izjava o dozvoli upisa uslovna ili oročena, a uslov i rok nisu ispunjeni;
Predbeležba se upisuje na rok do 90 dana ili na rok koji je naveden u javnoj ispravi.
Pod upisima kojima je istekla važnost smatra se i brisanje zabeležbe radi činjenja
vidljivim da rešenje o upisu u katastar nepokretnosti nije konačno i zabeležbe da je
protiv drugostepenog rešenja donetog u postupku osnivanja katastra nepokretnosti i
osnivanja katastra vodova, odnosno njihovog održavanja, pokrenut upravni spor.
Brisanje ovih upisa se vrši bez donošenja rešenja o brisanju. *23.
*23 Ovde se ponovo javlja problem usled nedorečenosti zakona, koji se odnosi na
brisanje ove dve vrste zabeležbi bez donošenja rešenja o brisanju. Rešenje je ponovo
prepušteno informatičkim rešenjima, umesto da informacioni sistem služi da omogući
funkcionisanje nečega što je već detaljno zakonom uređeno.
Navedena ispravka se neće izvršiti ako nema saglasnosti lica koje je posle pogrešnog
upisa, upisalo svoje stvarno pravo smatrajući podatke katastra nepokretnosti istinitim i
potpunim, u skladu sa načelom pouzdanja*24.
*24 Ovaj izuzetak može da se objasni kroz sledeći primer, a koji se dešavao u praksi:
Сима је погрешно уписан у катастар непокретности (нпр. У з.књизи је уписан Сима
Симић, али обзиром да у земљишној књизи нису уписивали матичне бројеве, у
поступку излагања узму неке податке о јмбг из супа, али референт омашком
препише јмбг неког другог Симе Симића). Пре протека рока од 3 године (од дана
уписа у кн ако је уписан у поступку одржавања кн, тј. од дана почетка примене кн
ако је уписан раније), Сима Симић чији је јмбг уписан у кн, случајно схватио да је
уписан у катастар са својим мат.бројем као власник на стану за који никад није чуо
ни видео, па реши да га ,,прода,, и тако заради. Тако закључи уговор о
купопородаји стана са Миком. Затим Мика (који је уговор закључио ,,у доброј вери,,
тј. не сумњајући у податке уписане у кн, те ни у идентитет продавца, сходно начелу
поуздања у кн) поднесе тај уговор у катастар и упише се као власник те
непокретности. Е, после овог уписа Мике, неко примети да је још Сима Симић са
тим матичним бројем погрешно био уписан. Међутим, сада се не може по
службеној дужности извршити исправка овог уписа Симе у кн (без обзира што је
прошло мање од 3 год.од уписа Симе тј. од почетка примене кн) јер је уместо њега
сад већ уписан Мика, осим ако Мика да сагласност за то. Ако Мика није сагласан
са тим (а вероватно неће бити, јер што би пристао да се брише кад је нпр. Савесно
купио од Симе верујући да је он власник тиме што је био уписан у кн), ималац
правног интереса, тј. лице коме је у интересу да докаже да је Сима био погрешно
уписан, а самим тим да је сада и Мика погрешно уписан, мора да тужбом у
парничном поступку исправља криве дрине, па кад добије правоснажну судску
пресуду да је поднесе у кн, где ће се промена провести онако како пресуда каже...
Inače, ako je prošao rok od 3 godine od dana upisa prava, tj. od dana početka primene
katastra nepokretnosti, greške vezane za prava na nepokretnostima se više ne mogu
ispravljati ni po službenoj dužnosti ni po zahtevu stranke (čak ni ako ima saglasnosti
novoupisanog lica), već bi tada to bilo moguće samo na osnovu sudske presude.
5. СТАЊЕ И РАЗВОЈ ГЕОДЕТСКО-КАТАСТАРСКОГ
ИНФОРМАЦИОНОГ СИСТЕМА У РЕПУБЛИЧКОМ
ГЕОДЕТСКОМ ЗАВОДУ
5.1 ДЕФИНИЦИЈА ПРИНЦИПИ И КОРИСНИЦИ
ИНФОРМАЦИОНОГ СИСТЕМА РГЗ
Zakon o državnom premeru i katastru definiše da se Geodetsko-katastarski
informacioni sistem sastoji se od podsistema koji sadrže podatke i servise podataka
osnovnih geodetskih radova, katastra nepokretnosti, adresnog registra, registra
prostornih jedinica, registra geografskih imena, katastra vodova i topografsko-
kartografskih podataka, kao i drugih podataka.
Pomenuti zakon definiše principe i razvoj geodetsko-katastarskog informacionog
sistema.
Geodetsko-katastarski informacioni sistem obezbeđuje prikupljanje, upravljanje,
održavanje, pristup i korišćenje podsistema iz člana 157. ovog zakona, na principima:
1) vođenja podataka na jednom referentnom mestu i omogućavanja pristupa
i razmene na različitim nivoima u okviru Zavoda;
2) vođenja kao metapodataka informacija o podacima i servisima koje
opisuju i omogućavaju njihovo pronalaženje;
3) definisanja podataka i servisa poštujući nacionalne i međunarodne
standarde;
4) omogućavanja korisnicima izvan Zavoda pristup jasno prikazanim
podacima preko web servisa;
5) omogućavanja izdavanja dokumenata u elektronskom ili drugom obliku;
6) obezbeđenja usluga elektronskog poslovnog prometa za korišćenje
podataka i servisa koji zahtevaju novčanu naknadu;
7) obezbeđivanja mera zaštite informacionog sistema u svim fazama
funkcionisanja.
1. Јавни сектор
• Министарства
• Секретаријати, управе, агенције
• Органи локалне самоуправе
• Комунална предузећа
• Урбанизам и планирање
2 Приватни сектор.
• Геодетске организације
• Банке и финансијске организације
• Предузећа
3 Грађани.
5.2. ПОСТОЈЕЋИ ИНФОРМАЦИОНИ СИСТЕМ
Поступак израде и одржавања катастра непокретности не може се данас ни замислити
без примене информатичких технологија. Формирање катастарских база описних
(атрибутних) и просторних података, њихово одржавање, дистрибуција и чување у
организационим јединицама Републичког геодетског завода обавља се употребом
различитих апликативних софтвера и оперативних система. „Информациони
подсистеми“, који се употребљавају у свакодневном пословању катастарске службе,
међусобно су слабо повезани, базе података су локалне, а одржавање различитих
десктоп апликација је отежано.
Негативне карактеристике:
• Слаба повезаност подсистема и недовољна размена података,
• Дуплирање (редундантност) података,
• Недовољно ефикасан систем чувања интегритета података,
• Непостојање ефикасног система претраживања и дистрибуције података,
Позитивне карактеристике:
• Унифициран софтвер у свим службама Завода,
• Алфанумерички подаци катастарског операта су у дигиталном формату,
• Солидно обучени кадрови,
• Апликативни софтвер развијен интерно у РГЗ
PRIJAVLjIVANjE NA SISTEM
IZBOR AKTIVNOSTI
BAZE PODATAKA
KATASTARSKI ELABORAT
KATASTARSKI PLANOVI
KATASTARSKI OPERAT
ADRESNI REGISTAR
ПИСАРНИЦА
Пријем и завођење поднесака
Пријем и експедовање поште
Евидентирање кретања и архивирање предмета
УНУТРАШЊА КОНТРОЛА
Контрола квалитета података
Испитивање правног основа уписа промене
Контрола уношења података промене
НАДЗОР И ВЕРИФИКАЦИЈА
Стручни и управни надзор над израдом ДКБ (дигитална катастарска база)
Дефинитивни преглед, потпис, овера
Провођење промене
SADRŽAJ
ZAHTEVA
OCENA
ZAHTEVA
FUNKCIJE SISTEMA
Database
TEHNIČKI DEO
POSTUPKA
REŠAVANjE U
PRVOM STEPENU
Слика 2.2
5.4.1.1 Основе
- Закон о општем управном поступку
- Закон о државном премеру, технички нормативи, стандарди
- Закон о планирању и изградњи
- Прописи о конституисању права на непокретностима
- Прописи о канцеларијском пословању
- Други прописи
- рокови решавања
- одлучивање
- издавање управних аката, експедиција
- евидентирање таксе и накнаде
- праћење хронолошког тока поступка
- извршење
- архивирање
IZRADA DKP
IZRADA OPERATA
Основне компоненте:
Техничко – оперативни развој и подршка
Институционални развој и изградња капацитета
Донаторски пројекти