Professional Documents
Culture Documents
Rječnik Kajkavskoga I Čakavskoga Narječja
Rječnik Kajkavskoga I Čakavskoga Narječja
A
A la Gavarni - na način Paula Gavarnija (1804-1866), franc. grafičara koji je
prikazivao sjaj i bijedu pariškog života
aberdar (tur.) - vjesnik, glasnik; top, puška ili neko drugo sredstvo za uzbunu
abije - odmah
ada - dakle
ada - dakle
ada - dakle
ada - dakle
aer - zrak
agnec - janje
Ajduk - hajduk
ajngel - anđeo
ak - ako
akoprem - iako
akoprem - premda
akprem - iako
akur - ako
al i ali - ili
Alčeo - Alkej, starogrčki pjesnik (oko 600. pr. n. e.), suvremenik Sapfin; pjevao
ratničke i političke pjesme, himne bogovima, pjesme o ljubavi i napitnice; od njega
potječe tzv. alkejska strofa od četiri stiha
Alčide - Alkid, potomak Alkejev - nadimak Heraklu
aldov - žrtva
ale - ali
Alemani - Nijemci
ali - ili
ali - ili
ali - ili
ali - ili, da li
ali, ili
Alia - Druga (to nije redni broj, već znači da je završena prethodna pjesma i da
počinje nova)
Alia cantio pulchra contra juventutem ludicram - Druga lijepa pjesma protiv
neozbiljne mladeži
Alia vero de rebellione comitis Petri Zriny - Druga (pjesma, popijevka) o buni grofa
Petra Zrinskoga
aliti - ili
Alius [planctus] Croaticus ad eandem notam - Drugi hrvatski [plač] prema istom
napjevu
almoštvo - milostinja
ambra (ar.) - sivosmeđa, lagana i masna tvar poput voska, posebno ugodnog mirisa,
koja se dobiva iz žlijezda jedne vrste kita
Amfitrita - jedna od najljepših morskih boginja - nimfi, kći morskoga boga Nereja i
njegove žene Doride, žena Posejdonova i njegova suvladarica u podzemnom svijetu
amiraljo - admiral
Amor, Eros.
ampir (franc.) - naziv za stil Napoleonovog vremena (franc. empire - carstvo);
kićena imitacija antičkih stilova
Anakreon (VI. st. pr. n. e.) - starogrčki lirski pjesnik; motivi su mu ljubav, vino, ples
i društvo
anda - dakle
anda - dakle
andio - anđeo
andioski - anđeoski
angejl - anđeo
an'jel - anđeo
Antej - starogrčki mitski div, sin Geje; nepobjediv u borbi dokle god se doticao
Zemlje, svoje matere (pobijedio ga je Heraklo, koji ga je podigao uvis i tako,
odalečenog od zemlje, zadavio)
ar - jer
ar - jer
ar - jer
ar - jer
ar - jer
ar - jer
ar - jer
ar (kajk.) - jer
Ara Coeli (lat.) - "žrtvenik nebeski", pjesnik misli na crkvu Santa Maria in
Aracoeli, na Kapitolu u Rimu
Arbanija - Albanija
arešt - zatvor
arhipastir - nadbiskup
Arijadna - kći kretskoga kralja Minosa, koja je uz pomoć klupka konca spasila
junaka Tezeja iz labirinta čudovišta Minotaura; Tezejevu i Arijadninu namjeru da
se ožene osujetio je bog Dioniz (Bakho) jer se on sam želio oženiti Arijadnom.
Arijadna je s Dionizom živjela u nesretnom braku, tugujući za Tezejem. Nad
njezinom se nesrećom i patnjom sažalila božica Artemida i usmrtila je strijelom.
Bogovi su je prenijeli na nebo i odredili joj mjesto blizu zviježđa Zmije (da joj u dar
neumrli / usred neba zvijezda krunu).
Arion - starogrčki pjesnik i pjevač iz Metime (oko 600. pr. n. e.); prema legendi,
zarobili su ga jednom gusari i osudili na smrt u morskim valovima; prije smrti
dopustili su mu da još jednom zasvira i zapjeva; očaran njegovim pjevom izronio je
iz dubina dupin i na svojim ga leđima odnio u luku Korint
Arion - starogrčki pjesnik i pjevač iz Metime (oko 600. pr. n. e.); prema legendi,
zarobili su ga jednom gusari i osudili na smrt u morskim valovima; prije smrti
dopustili su mu da još jednom zasvira i zapjeva; očaran njegovim pjevom izronio je
iz dubina dupin i na svojim ga leđima odnio u luku Korint
Armeni - Armenci
arpa - harfa
arpa - hrpa
as - jer
ašešor (lat.) - činovnička titula, pripravnik
asfodil (grč.) - zlatoglav, biljka nalik ljiljanu, cvijet smrti u starogrčkoj mitologiji
Astraea - kći Zeusova i Tetidina, božica pravednosti: poslije zlatnog vijeka ostavila
je rod čovječji
Ateniez - Atenjanin
audiant reges: Regnum regno non praescribit leges (lat.) - neka čuju kraljevi:
kraljevstvo kraljevstvu ne propisuje zakone; riječi uklesane na nadgrobnom
spomeniku Tome Bakača Erdedija; međutim, tu je rečenicu izrekao njegov potomak
Ivan na ugarskom saboru 1790, boreći se protiv uvođenja mađarskog jezika u
hrvatskoj
augur (lat.) - starorimski svećenik
Augusto - Oktavijan August, prvi rimski car (63. pr. n. e. - 14. n. e.)
Aurea Aetas (lat.) - zlatno doba (tako rim. pjesnik Ovidije u Metamorfozama naziva
staro doba u povijesti čovječanstva, kad je sve bilo bolje i ljepše)
B
babajko (tur.) - otac; djed; starac
Babel - Babilon
Babel - Babilon
Babel - Babilon
Babel - Babilon
badelj - čičak
baj - vika
baja - brat
Bakač ban - Tomo Erdödy Bakač (1558-1624), hrvatski ban od 1584, pobjednik nad
Turcima kod Siska 1593
Bakač, Tomo - hrvatski ban koji je god. 1593. pobijedio Turke kod Siska, na što
opominje i Palmović riječima "Ti ga poznaš s Kupe"; no drugi dio stiha "poznaš
njegov veto", koji se očito odnosi na rečenicu Regnum regno non praescribit
leges (Kraljevstvo kraljevstvu ne pripisuje zakona), tradicija nepravilno pripisuje
njemu, ali je te riječi izrekao ban Ivan Bakač Erdödy god. 1790.
Bakuš, Bacchus, Bakho, bog vinove loze, vina, pijanstva, sv. Martin
Bal, bojao
Balduin - Baudouin I., vođa četvrtog križarskog rata i kasnije (1204.-1205.) vladar
Latinskog carstva, kojega su osnovali križari osvojivši Carigrad
baniti se - oholiti se
baniti se - oholiti se
baniti se - oholiti se
bargamina, pergamenat
barže - pored običnog značenja (osobito u vezi s prijedl. brez, tj. bez), još i: valjda,
očito, vjerojatno, sigurno, bez sumnje, veoma
barže - pored običnog značenja (osobito u vezi s prijedl. brez, tj. bez), još i: valjda,
očito, vjerojatno, sigurno, bez sumnje, veoma
barži - v. brići
basilisk (grč.) - zmijski kralj, mitska životinja složena od žabe, zmije i pijetla
s krunom na glavi; riga otrovnu paru i ubija pogledom
baština - imanje
Bat i Penat (ili Pinez) -"vođe silnoga ustanka u Iliriji i Panoniji proti rimskim
osvajačem u početku I. vijeka po Isusu" (Vladimir Mažuranić)
batist (franc.) - vrsta vrlo finog platna; komad batista, fini džepni rupčić
bažilišk (grč.) - čudovište, "zmijski kralj", složeno od žabe, zmije i pijetla s krunom
na glavi
be - bude
beg - bijeg
behu - bijah
bekav, mucav
belosnižan - snježnobijel
benečki, venecijanski
berbotati, brbljati
berilj - beril, dragi kamen; Marulić: "Berilji su drazi kameni, žuti i svitli,
prozračni" (Suzana).
bermet - pelinkovac
berš - možda
bersa, birsa, vinska drožđina, mrena koja se hvata po vinskim bačvama i posuđu
besida - besjeda, riječ, govor; besida zaliha - suvišan, nepotreban razgovor; zahoditi
u besidu - započinjati razgovor
beteg - bolest
betek, bolest
betežen - bolestan
bezakon'je - povreda
bezufanje - beznađe
Bibo, bibis, bibit. Dixi, punctum, amen! (lat.) - Pijem, piješ, pije. Rekao sam, točka,
amen!
bigati - bježati
bilikum, pehar, velika čaša, koja se puna vina daje gostu kao dobrodošlica. Od
njemačkog: Willkommen!
bilina - biljka
biljisati - pjevati
bio - bijel
bitje - biće
bitje - biće
bitje - biće
biv - bivši
bječvice - čarapice
blaža - bosiljak
blazan - sablazan
blaznik - bogohulnik
bliščati - bliještati
blisikati - bljeskati
bliskavina - munja
blisnuti - bljesnuti
blud - grijeh
bludi - čuvaj
bluditi - griješiti
bluditi - varati
bluditi - varati se
Bneci - Venecija
Bneci - Venecija
bnetati - navaljivati
bo - jer
bo - jer
bo - jer
bo - jer
Boccadoro, Zoe - Bogovićev pjesnički idealni lik žene, po kojemu je naslovio svoju
zbirku
bodezan - oštar
bogatec - bogataš
bogec - siromah
bogica - sirotica
bogo - ubogo, jadno
bogoljubstvo - pobožnost
boježliv - bojažljiv
bojnica - ratnica
boliti se - kajati se
bolje - više
boljezan - bolest
bolvan, glup čovjek. Po svoj prilici od madžarskog: bálvány. Idolum. Riječ pogrdna
u prenesenom smislu: zapravo pojam nečeg nižestepenog spram izvjesnog
religioznog pogleda na svijet
Bože Carja hrani! (rus.) - Bože, čuvaj cara, počtni stih nekadašnje ruske himne
boži - božji
boži - božji
brače - brate
brak - plićak
branju - branim
Brankov Vuk - Vuk Branković (umro 1389. u bitki na Kosovu polju), u srp.
narodnoj predaji netočno ga se prikazuje kao izdajnika
brašno - hrana
breda - riječ nepoznatog značenja; možda od tal. bertesca, što znači čardak od
brvana (greda) (Akad. rj.)
bređa - trudna
brenka - kukac
brenta, vinski sud. Od talijanskog: brenta. Starinska riječ živi još danas po berbama
i vinogradima
brez - bez
brez - bez
brez, bez
brežanjak - brežuljak
bri (tur.) - ta
brići - svetkovati
brig - obala
brijeme - vrijeme
brijeme - vrijeme
brijeme - vrijeme
brijeme - vrijeme
brijeme - vrijeme
brijeme - vrijeme
brime - vrijeme
brime - vrijeme
brime - vrijeme
brime - vrijeme
britki - oštri
brižanak - brežuljak
bro - v. bri
brojen'je - nabrajanje
brstan - bršljan
brštan - bršljan
brštan - bršljan
brštan - bršljan
brumno - hrabro
brvčica - mostić
bubnik - bubnjar
budi i - makar i
budoar (franc.) - maleni ženski salon
buiti - ubiti
buka - bukva
bukati - bučati
bulikan - vulkan
bumbak - pamuk
bumbak - pamuk
bumbak - pamuk
burdelnik - oskvrnitelj
burka - bura, uzburkanost (mora)
burlav - čirav
bus - grm
buzdoganj, buzdovan
C
caetera et graeca (lat.) - ostalo i grčki
caftiti - cvjetati
caftjeti - cvjetati
caklen - staklen
caklo - staklo
Camoens - v. Milton
canjek, krpa
capa, šapa
capariti - začepiti
capiti - cvjetati
captiti - cvjetati
captjeti - cvjetati
captjeti - cvjetati
captjeti - cvjetati
captjeti - cvjetati
Caton - Marko Porcije Katon (234-149 pr. n. e.), rimski državnik, pisac i govornik,
poznat po svome visokom moralu
cavtiti - cvjetati
cavtiti - cvjetati
cavtjeti - cvjetati
cćaše - cvjetaše
cecati, sisati
Cerber - troglavi pas iz grčke mitologije koji stražari na ulazu u podzemni svijet
Had
cerberuš - Kerber (Cerber), u grč. mitologiji troglavi pas koji čuva ulaz u podzemni
svijet
Cesargrad - tvrđava na lijevoj obali Sutle kraj Klanjca; nekoć vlasništvo grofova
Celjskih, danas ruševina
cić - radi
ciklop - kiklop
cil - cilj
cimtorijum, ograđen prostor oko crkve, koji služi ujedno kao groblje. Od latinskog:
coemeterium
cina - cijena
cinkati - zvoniti
cinkuš, golgotsko zvonce, koje zvoni kad nekoga vode na stratište ili na groblje
cintor (prema tal. cimitero) - prostor oko crkve, crkveno dvorište; groblje
cipres - čempres
cipres - čempres
cirkva - crkva
cjeć(a) - zbog
cklen - staklen
cklo - staklo
cklo - staklo
cklo - staklo
cklo - staklo
cklo - staklo
ckniti - kasniti
ckniti - kasniti
ckniti - kasniti
ckniti - kasniti
ckniti - kasniti
cknjenje - kašnjenje
cknjeti - kasniti
ckvarnost - oskvrnjenost
ckvrniti - skvrnuti
coclav - mljaskav
cominciato - započeo
coprija - čaranje
ctiti - cvjetati
čtiti se - štovati se
ctjeti - cvjetati
cukar - šećer
cunja, krpa
Curvarivi - nejasno
cuvita - sova
cvrtje, kajgana
cosi e - tako je
crikva - crkva
crljen - crven
Č
ča - što, nešto, zašto; ča godi - što god, bilo što
čačke - bezvrijedne stvari, tričarije, igrarije dječje
čafran - šafran
čakoli - nešto
čarn - crn
čarv - crv
čâs - čast
čâs - čast
čâs - čast
čâs - čast
čâs - čast
čâs - čast
často - često
často - često
če - ako
če - ako
če - ako
če - ako
če - ako
čeber - čabar, kaca
čelada, kaciga
čemer - otrov
čemer - otrov
čemer - otrov
čemer - otrov
čemer - otrov
čemeran - otrovan
čemeren - otrovan
čemin - jasmin
čentaur - kentaur
čepati (prez. čepljem) - gaziti
čepris - čempres
čer - jučer
Čerbar - Kerber, troglavi pas iz grčke mitologije koji čuva ulaz u podzemni svijet
Čerešnja, trešnja
čerijen - ognjište
Čermak, Jaroslav (1831-1878) - češki slikar, putovao našim krajevima i ostavio više
genr-scena iz života stanovništva tih krajeva
černiložderec, čovjek koji živi od toga, što je svojim pisanjem zaslužio; u pogrdnom
smislu: čovjek koji je u stanju za koru kruha sve napisati
červ - crv
čes - kroz
čes - sudbina
čes - sudbina
česar - car
Česar - Gaj Julije Cezar (100-44 pr. n. e.), glasoviti rimski vojskovođa i državnik
česarica - carica
česati - češljati
česmen - čestit
čest - sudbina
čestit - sretan
česvina - crnika, vrsta zimzelenog stabla sličnog hrastu koje raste na Sredozemlju
čez - kroz
čez - kroz
čez - kroz
čez - kroz
čez - kroz; za
čez, kroz
čeze - kroz
či - ako
činenje - djelo
činiti - činiti, raditi; nagovarati, primoravati; činiti rat komu - ratovati protiv
koga; činiti hvalu - biti hvaljen; činiti škodu - škoditi; činiti targe - trgovati;činiti
žežin - postiti
činiti - narediti (pored običnog značenja)
činiti - zapovjediti
čis - čist
čisal - broj
čislo - broj
čislo - brojanica
čistinja - čistoća
čit - čitav
čkometi - šutjeti
člen, paragraf
čmela, pčela
čmerknuti - pisnuti
čokli - cokule
čombali - nakit
čombrast, kočoperan
črakuliv - brbljav
čreda - stado
črep - crijep
črešnja - trešnja
črešnja - trešnja
čret(a) - močvarno mjesto
črevec - crijevac (vrsta biljke, stellaria media, veronica arvensis, veronica agrestis)
črevo, crijevo
črez - kroz
črez - kroz; do
črida - niz
črip - crijep
čripati se - crpsti se
črišnja - trešnja
črišnja - trešnja
črlen - crven
črn - crn
črtog - ložnica
čten - štovan
čten'je - čitanje
čtiti - čitati
čtiti - čitati
čtiti - čitati
čtiti - čitati
čtiti - čitati
čtiti - čitati
čtiti - čitati
čto - što
čtovati - štovati
čtovati se - častiti se
čuješ, pogrdni naziv za slugu, vojnika bez čina, kmeta. Riječ je bila još živa po
austrijskim kasarnama za vrijeme Prvog svjetskog rata 1914-18
čuju (se) - osjećam (se)
čuti se - čuvati se
čuti se - osjećati se
čutiti - osjećati
čuven - čudesan
čverčati - cvrkutati
čverstan - čvrst
čvrčîdo, cvrče
Ć
ćafir (tur.) - nevjernik, nemusliman
ćajko - otac
ćar (tur.) - dobitak, korist, zarada
ćućenstvo - osjećaj
ćućet - ćutjeti
ćuhtati - lepršati
ćut - osjet
D
d' - da
da = gda - kad
da = gda - kad
da se srce razveseli,
Dafne - nimfa, kći riječnog boga Peneja; Apolon (Feb) ju je pretvorio u lovor
daj - bar
daj - barem
daj - barem
dajda - deder
dake - dakle
dake - dakle
dake - dakle
dake - dakle
dake - dakle
dake - dakle
dale - dalje
dale - dalje
daleč - daleko
daleč - daljina
daleče - daleko
daleče - daleko
daleče - daleko
daleče - daleko
dali - ali
dani - niti
Danica - časopis Lj. Gaja, u kojemu je budio nacionalnu svijest; izlazio u Zagrebu
1833-1867. s prekidima, pod naslovom Danica horvatzka, slavonzka y
dalmatinzka i Danica ilirska
danu - ali
danu - ali, no
darćući - dršćući
daržan'je - posjed
daržati se - cijeniti se
dati - dati; pružiti, podariti; dopustiti; dati hvalu - zahvaliti; dati se - odati se,
predati se, prepustiti se; dati krivicu sebi - okriviti se
davorija - junačka pjesma; naziv je izveden prema imenu slavenskog božanstva rata
Davoru
davoriti - govoriti
daž - kiša
daž - kiša, dažd
daž(d) - kiša
dažditi - kišiti
De paenitentia - O pokajanju
Dečînstvo, djetinjstvo
dejački - latinski
dekla - djevojka
dekla - djevojka
dekla, djevojka, cura
del, metnuo
Demofont i Filide - prema mitu, Filida je čekajući Demofonta, grčkog junaka koji
je sudjelovao u trojanskom ratu, počinila samoubojstvo
der - sve do
derčati - trčati
Derenčin ban - hrvatski ban Emerik Derenčin, zapovjednik hrvatske vojske koju su
Turci teško porazili na Krbavskom polju 1493. godine Umro je u turskom
zatočeništvu
deržati se na koga - uzdati se u koga (O. Šojat, oholiti se; srditi se)
dešć - kiša
detela - djetelina
deti - staviti
deti - staviti; dovesti; kam se ču deti - kamo ću (sam sa sobom)
deti - staviti; kam se gode deneš - kamo god pošao, gdje se god sakrio
deti (prez. denem) - staviti, metnuti; Bum škrlak na vuho del - Nakrivit ću šešir na
uho
deva - djevica
dežđek - kišica
di - v. diti
di - v. diti
Dianira - Dejanira, druga Heraklova (v. Alčide) žena, koju je pokušao ugrabiti
kentaur Nes (Nizo); Nesa je Heraklo ubio otrovnom strelicom. Umirući, Nes je
Dejaniri savjetovao da, ako je Heraklo prestane voljeti, samo njegovom krvlju
natopi Heraklovu odjeću. Obzirom da je krv bila otrovana strelicom, Heraklo je,
kada se to dogodilo, umro; Dejanira je potom počinila samoubojstvo
dičak - dječak
dičiti - slaviti
dičiti - slaviti
dih - v. diti
dijački - latinski
dijeliti se - rastati se
dijeljati se - rastati se
dijeljen'je - rastanak
dijena - dijeljena (u pjes. Sretan povratak vidi 48. stih: oli si s braćom dijena.).
diju - v. diti
diju - v. diti
dika - slava
dika - slava
dika - slava
dikla - djevojka
dikla - djevojka
diklica - djevojčica
diklica - djevojčica
diklica - djevojčica
diklica - djevojka
dil - 1. dio, dijel; 2. radi, poradi (Boga dil - boga radi); 3. v. diti
dil - 1. dio, dijel; 2. radi, poradi (nauka moga dil - radi moga nauka)
dili - djelima
dili - djelima
diljen'je - rastanak
dilji - dulji
dilji - dulji
diljina - duljina
dim - v. diti
dim - v. diti
dim - v. diti
dim - v. diti
dim - v. diti
dim - v. diti
dimati - puhati
dimati - puhati
diomanat - dijamant
Diomed, jedan od najvećih grčkih junaka pod Trojom, ranio je Afroditu (Veneru)
kopljem u ruku kad je ova ispred njega štitila svoga sina Trojanca Eneju.
Dioskuri - sinovi Zeusovi i Ledini, Kastor i Poluks, simbol bratske ljubavi; poslije
smrti postali su zvijezde
diš - v. diti
dišati, mirisati
dišeć - mirisan
dišeči - mirisni
dišî - miriše
dišiti - mirisati
diskord - neskladan skup zvukova (isp. akord); nesklad
dišuči - mirisav
ditca - djeca
ditel - dijetao
ditetak - djetešce
diti - nadjenuti
diti (prez. dim) -1. govoriti, kazati, reći; 2. djeti, staviti, metnuti
diti (prez. dim) -1. govoriti, kazati, reći; 2. djeti, staviti, metnuti
ditiramb (grč.) - himna u čast bogu Dionizu (Bakhu); lirska pjesma nadahnuta
osjetilnim užicima; hvalospjev, slavopojka
divenica - kobasica
divi - divlji
divjak - vepar
divljak - u nekadanjem hrvatskom saboru naziv za tzv. nezavisnog zastupnika koji
ne pripada nijednoj stranci
divor - divovski
djati - reći
dlenav, sluzav
dmiti - puhati
do duga - dugo
do istine - zaista
do istine - zaista
dobiti - zarobiti
dobitnik - pobjednik
dobivati - pobjeđivati
dobrodelnica - dobročiniteljica
dobudu - dobijem
dočas - začas
dočeti - dovršiti
dodi - v. doditi
dogajati - događati se
dohajati - dolaziti
dohajati - dolaziti
dohajati - dolaziti
dohititi - shvatiti
dohititi - shvatiti
dohodak - nadarbina
Dojčin, Petar (Dóczy Peter) - uspješan vojskovođa i jajački ban iz druge polovice
XV. stoljeća
dojti - doći
dojti - doći, stići; nadoći; dospjeti
doklam - dokle
doklam - dokle
doklje, dok
dokol - dokle
dokoli - dokle
dokoli - dokle
dokončati - umrijeti
dolaf (tur.) - ormar u zidu; plakar, niša; kolotur, čekrk; kovčeg, sanduk; pržionik,
sprava za prženje kave
dolica - dolina
dolika - dolje
dolika - dolje
Dolina, dolina,/ w dolinie potoczek - / Nie moge zapomnieć dziewki czarnych
oczek. (polj.) - Dolina, dolina, u dolini potočić - Ne mogu zaboraviti djevojčinih
crnih očiju.
dolu - dolje
domeniti se - sporazumjeti se
Domicijan - rimski car (51-96 n. e.), vladao od 81. god, sin Vespazijanov; pomagao
umjetnost; proglasio sebe božanstvom i počinio brojna zlodjela
domo - kući
domom - kući
domom - kući
domorodec - rodoljub
domorodec, rodoljub
domov - kući
dopelati - dovesti
dopeljati - dovesti
dopeljati - dovesti
doplavati - doplivati
doprašiti - dotrčati
doprhati - doletjeti
dopusti - dopuziti
dopustiti se - prepustiti se
došad - došavši
došad - došavši
došasti - budući
došestni - dolazeći
dosle - dosad
dosle - dosad
dosle - dosad
dosleka - do sada
dostigovati - dostizati
dostojati se - odnositi se
dostojati se - udostojiti se
doteči - dotrčati
doteći - steći, zadobiti, postignuti, polučiti, dostignuti; doteći dobar glas - steći dobar
glas
dotla - dotle
dotmar - dotle
dotužiti - dosaditi
dovarći - dobaciti
dove - gdje
dovoliti - goditi
Doža, Dózsa György, vođa seljačke bune u Ugarskoj 1514. Zarobljen od Ivana
Zapolje, kasnijeg kralja, bio je smaknut tako da su ga postavili na usijano željezno
prijestolje, a na glavu mu tri puta pritisnuli zažarenu gvozdenu krunu, načinjenu od
bivoljih brnjica. "Dožinom prijestolju dotjerali su devet smrtno izgladnjelih seljaka.
Na muziku svirala, violina i zviždanja morali su igrati kolo, i poslije svakog
zaokreta morali su, kao gladni vuci i svinje, da jednom zagriznu u vođino tijelo i da
te krvave dijelove njegove progutaju. Onoga pak, koji nije htio da grize, a to se
moglo poznati po tome, da li su mu usta bila crvena od krvi ili nisu, na mjestu su
posjekli. Trojica, četvorica su tako platila svojim životom" (Gergely Sandór:
"Historija Dožine seljačke bune".)
dozreti - ugledati
drača - trnje
drago - skupo
dragoča, cijena
drakun - zmaj
drakun (grč.) - zmaj; također i Tursko carstvo, jer se zmaj nalazio na njegovom
grbu; v. i novski drokun
drčati - trčati
drempav, nezgrapno nepokretan čovjek, koji nosi svoju trbušinu kao mijeh
drenek - drijenak
dresel - žalostan
dreseli - tužni
dreseli - tužni
dreseliti - žalostiti
dreseliti se - žalostiti se
dreseliti se - žalostiti se
dreseliti se - žalostiti se
drevje - drvlje
drevje -drvlje
drevovati - noćiti
drezgetati, zveketati
drhat - drhtaj
Drijen - Drim, rijeka koja protječe kroz današnju Makedoniju, Kosovo i Albaniju
drijevo - lađa
drisnice - bolest
drivje - drveće
drivo - drvo
drivo - drvo
drivo - drvo
droban - sitan
drokun - v. drakun
dromon - teretni jedrenjak u starom vijeku, a ratni brod na vesla u srednjem vijeku
droptina - mrva
družba - društvo
družba - društvo
družbeno - zajednički
družbovanje - drugovanje
družbovati - drugovati
družiti - pratiti
držanje - posjed
dubje - drveće
dubje - drveće
dubrava - šuma
dudaš - gajdaš
dude - gajde
dudice - gajde
dugovati se - zanimati se
duha - miris
duha - miris
duka - knez
Dunaj - Dunav
Dunaj - Dunav
dundo - stric
dunuti - gasiti
dupiti - grabiti
duvna - redovnica
dva Ivana - kako se iz konteksta vidi, prvi je Ivan Zrinjski, a drugi Ivan Karlović,
hrvatski ban 1521-1524 i 1527-1531; o bitki kod Jajca, koja se spominje u pjesmi
Šišić piše: "Uto se Jajce, nemajući hrane i dovoljno vojske, nađe u krajnjoj nevolji.
Hrabri Krsto Frankopan, sin kneza Bernardina, odluči da mu pomogne. Na
udivljenje cijelog kršćanskog svijeta, Krsto izvede (ljeti 1525) svoju nakanu tolikom
vještinom da je uz neprekidne bojeve u više dana izgubio samo tridesetak ljudi, dok
je Turaka poginulo mnogo stotina"
dvanadeste - dvanaest
dvaš - dvaput
dvaš - dvaput
dvaš - dvaput
dvaš - dvaput
dvaš - dvaput
dvići - dići
dvići - dići
dvići - dići
dvignuti - dignuti
dvigši - digavši
dvizati - dizati
dvoji - dvojak
dvoranski - dvorski
dvornji - uljudni
dvorno - uljudno
Dzangle - Zancle je stariji naziv za grad Messinu na Siciliji, u kojoj je neko vrijeme
Dinko Ranjina boravio baveći se trgovinom, i gdje se zaljubio u Liviju
Dzeus - Zeus
dzora - zora
dzora - zora
dzora - zora
dzora - zora
dzora - zora
Dž
džanum (tur.) - duša
džilj - ljiljan
džilj - ljiljan
Đ
đardin (tal.) - vrt, perivoj
đeđernost - srčanost
đisati - skakati
đisnuti - skočiti
đula, globus, kugla, topovsko tane ili zrno u obliku kugle. Od turskog: gülle. I
madžarski: gyúl
Đulabije - đul turski znači: ruža, slatke mirisave jabuke crvene kao ruža
Eđipat - Egipat
Eko - Eho, nimfa pretvorena u stijenu i osuđena da ponavlja riječi koje drugi
govore
Eko - Eho, nimfa pretvorena u stijenu i osuđena da ponavlja riječi koje drugi
govore
Ekuba - Hekuba, Hekaba, žena trojanskog kralja Prijama, mati Hektorova, kojoj je
svih 19 sinova poginulo u trojanskom ratu, a kćeri završile kao robinje; Ekuba je
drama Marina Držića
Elena - Helena, kći Zeusa i Lede, žena spartanskog kralja Menelaja koju je oteo
Paris, što je bio povod trojanskom ratu
Elena - Helena, najljepša od svih smrtnih žena, žena spartanskoga kralja Menelaja,
u koju se zaljubio sin trojanskog kralja Prijama - Paris (Parid), te je s njim pobjegla
u Troju, što je bio uzrok trojanskog rata.
elf (engl.) - patuljasti vilenjak
Eli! Eli! Lamâ azâvtani (hebr.) - jedan od načina čitanja Kristovih riječi izrečenih
na križu, Bože moj! Bože moj! zašto si me ostavio?
elikonsko vrilo - vrelo Hipokrena na brdu Helikonu, koje je provrelo tamo gdje je
Pegaz kopitom udario o zemlju; simbol pjesničkog nadahnuća.
elizeja polja - u grčkoj mitologiji ugodno mjesto gdje žive duše junaka i časnih ljudi
nakon smrti
er - jer
er - jer
er - jer
er - jer
er - jer
er - jer
er - jer
er(e) - jer; da
Est Deus in nobis et nos agitante calescimus illo (lat.) - Bog je u nama, dok nas on
potiče, zanosimo se. (Ovidije)
etar - miris
etir - eter
eto - to
Eugen Prvi - misli se na Eugena Kvaternika, koji je 1871. u Rakovici digao bunu
protiv Austrije; u slučaju uspjeha bune, on bi se vjerojatno proglasio hrvatskim
kraljem
Euklid - glasoviti grčki matematičar (4. st. pr. n. e.), utemeljitelj geometrije i
matematike (Elementa)
Euride - Euridika, žena glasovitog pjevača Orfeja; kad je umrla od zmijinog ugriza,
Orfej ju je pokušao izbaviti iz podzemnog svijeta, ali je prekršio uvjet da se neće
osvrtati da je vidi prije nego što izađe na površinu
Euridiče - v. Orfeo
F
fabulije - prazne priče, naklapanja
facendo - čineći
Faeton - u grč. mitologiji sin boga sunca Helija; zamolio je oca da mu dopusti da
jedan dan upravlja nebeskim kolima, ali se - preslab za taj posao - srušio i gotovo
zapalio zemlju
fakla, baklja, buktinja. Od njemačkog: Fackel. "Na čeladi fakla" bit će da je vrsta
upadljivog nakita na vojničkoj kacigi
falat - komad
faliti - pogriješiti
fančen - osvetljiv
fančlivost - osvetljivost
Favstina - Annia Galeria Faustina Mlađa, žena rimskog cara Marka Aurelija
Fažon - grah
fedrih, špicflam, vrsta mesa. Od njemačkog: fedrig, gibak i Flaum, najfiniji sloj
slanine
fela - vrsta
fenić - feniks, ptica iz egipatske mitologije. Po predaji ona je svakih 500 godina
dolazila u Heliopolis, sagradila sebi gnijezdo na Ozirisovu hramu, u njemu se
spalila i iz pepela uskrsnula mlada. Simbol neumrlosti.
ferflati, brbljati
festa - svečanost
fiauta - flauta
figa - smokva
fijolica - ljubičica
fijôlica - ljubičica
Filide - v. Demofont
Filip II. (383.-336. pr. n. e.), makedonski kralj, otac Aleksandra Velikoga
Filipi - starovjeki grad u istočnoj Makedoniji; kod njega je došlo (god. 42. pr.
Krista) do bitke u kojoj su Antonije i Oktavijan pobijedili Cezarove ubojice Bruta i
Kasija
filistar - malograđanin
Filoktet - grčki junak pod Trojom, kojega je na putu prema Troji ujela otrovna
zmija; od tog je ujeda nastala rana koja je tako zaudarala da su ga morali ostaviti
na otoku Lemnosu; međutim, kako je prema proročanstvu Troja mogla biti
osvojena jedino uz njegovo prisustvo, kasnije su se vratili po njega
filov lak, slonova kost. Od turskog: fil, slon
finis - kraj
Finis! Punctum! Dixi! Animam salvavi. (lat.) - Kraj! Točka! Rekoh! Dušu sam
pobijedio (tj. ne rekoh po srcu nego po savjesti)
fiolica - ljubica
fiškal - odvjetnik
Fiurenca - Firenca
fkaniti - prevariti
fkaniti - varati
fkaniti, fkanjiček, fkanjilo, fkanjilonosec, prevariti, prevara, prevarno sredstvo,
varalica
fkrasti, ukrasti
flanak - kamenac
Foco d'amor in gentil cor s'apprende... (tal.) Ljuven se ćar u nježnu srcu gnijezdi /
ko moć u dragi kam, načelom istim / jer svoju vrijednost on duguje zvijezdi / tek
pošto sunce učini ga čistim.
For ili Forum (lat.) - Forum Romanum, glavni trg staroga Rima
fortuna - nevrijeme
fotel - naslonjač
fpiknuti, ubosti
Franca - Francuska
fraška - grančica s lišćem kao znak nad vratima kakve radionice ili uslužne radnje
(npr. krčme)
fraškarica (tal.) - žena na otoku Šolti koja nosi drvo za pravljenje vapna
frass, tiče se Stanka Vraza, čije je civilno prezime bilo Jakob Frass. - Igra riječi u
pogrdnom smislu: žderonja - gledano iz turopoljske sentištvanske megalomanske
perspektive
frecet (tal. frecceta - strelica) - ženski nakit, vjerojatno u obliku strelice (Akad. rj.)
Fridrik (II) i Urliko (II) - grofovi celjski, igrali znatnu ulogu u povijesti 15. stoljeća;
Urlik II. je 1456. ubijen u Beogradu; v. Desnićka Verka
frigati, pržiti
frotula - pjesmica
ftič, ptica
fuchs, tiče se Vatroslava Lisinskog, koji je bio rođen kao Ignac Fuchs
G
g-k
g - k, ka
Gaea - Zemlja
galalit (grč.) - mliječni kamen, čvrsta umjetna tvar koja se koristi kao zamjena
slonovače, kornjačevine i sl.
Galge, vješala
Ganimed - u grč. mitologiji lijepi dječak koji bogovima na Olimpu toči piće
ganuti - pokrenuti
ganuti (se) - maknuti (se), pokrenuti (se), uznemiriti (se), pokolebati (se)
ganuti se - pomaći se
ganuti se - pomaknuti se
gardenal - kardinal
gardinal - kardinal
garje - grđe
garje - grđe
garlo - grlo; vrat; ustegnuti garlo - biti umjeren u jelu i pilu; obist garla -
neumjerenost u jelu i pilu
garufal - karanfil
gatalinec, gatalinka, jedna vrsta žabe; gatalinec štrok, ptica roda, koja se hrani
gatalinkama. Od njemačkog: Storch
gda - kada
gda - kada
gda - kada
gda - kada
gda - kada
gdo - tko
gdo - tko
gdo - tko
gdo - tko
gdo - tko
gdo - tko
gdo - tko
gdo, tko
Geja - v. Gaea
gemzeti - gmizati
Gera - spominjući taj žumberački vrh, Kranjčević se i na taj način odziva pjevanju
Jovana Hranilovića (1855.-1924.) u njegovim Žumberačhim elegijama(1885.)
giganti - u grč. mitologiji divovi, sinovi zemlje koji su vladali svijetom prije nego što
su ih pobijedili olimpski bogovi
gingavohodec, čovjek koji je toliko oslabio te jedva hoda. Gingati se, gingavo,
gingavec, gingavoća. Po svoj prilici od madžarskog: gyönge, slab, nježan
gladahan - gladak
glas - glas, zvuk; doteći dobar glas - steći dobar glas; glas vanka ne stvoriti - ne
progovoriti, ništa ne reći; zgubiti divstva glas - izgubiti djevičanstvo; iz glasa -
glasno; jednim glasom - jednoglasno
glasovati - oglašivati se
glavač, poglavar
glavoč - vrsta ribe, glamac, nije osobito cijenjena u prehrani; ribati (loviti) glavoče i
slinke znači raditi uzaludan posao
glbina - dubina
gleb, glaebae adscriptus, gruda zemlje, privezan za zemlju. Kmet je bio vezan o
zemlju koju je obrađivao. Od latinskog: glaeba
gled - pogled
gledalo - zrcalo
gledno - lijepo
glibîna - dubina
gliblina, dubljina
glibljina - dubina
glibok - dubok
glibok - dubok
glibok - dubok
glibša - dublja
glih - jednako
gljedati - gledati
gljezan - gležanj
globadžija - gulikoža, globitelj
globok - dubok
glomotati - bučati
glotina - korov
glubina - dubina
glublina - dubina
glubok - dubok
glubok - dubok
Glušac - Savko ili Sabo Mišetić Bobaljević Glušac (1529-1585), dubrovački pjesnik i
vlastelin neobuzdanog temperamenta, nadimak Glušac dobio jer je zbog bolesti
oglušio, pisao na talijanskom i na hrvatskom; djela: Rime amorose, pastorali e
satire, Jeđupka, Arijadna u odjeljenju Tezeja, te pjesme i pjesničke poslanice
suvremenicima (Vetranoviću, M. Držiću, Pelegrinoviću, D. Ranjini i dr.)
Gnade, Ivan - Ivan Zrinjski, sin Petra Zrinjskoga, kojemu je bečki dvor nakon
pogubljenja Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana promijenio prezime u Gnade
(njem. milost)
gnizdje - gnijezdo
Gobec, Matija Gubec, kmet donjostubičke gospoštije, vođa seljačke bune 1573, koja
je planula protiv krvavih zuluma feuduma. "U nedjelju 15. februara dovedoše
Ivana Pasanca i Matiju Gupca u Zagreb gdje su pogubljeni uz užasne muke, a
naročito Matija Gubec. Najprije ga "okruniše" vrućom željeznom "krunom", zatim
ga vucarahu po gradskim ulicama štipajući ga usijanim kliještima, dok ga najzad
ne pogubiše i rasjekoše na četvero" (Šišić) - 59 godina nakon njegova prethodnika
Dože u Madžarskoj
gobela - jedan od lukova koji sastavljaju krug oko kotača, naplatak (u značenju
kotač)
gobelin - goblen
godi - drago
godina - kiša
godišče - godina
godišnica - ženska služavka (koja se unajmi na godinu dana)
godište - godina
godište - godina
godovno - rođendan
golahan - gol
golino - koljeno
golôb - golub
gondže - "U Srbiji i u Bosni po varošima ruža, koja se još nije rascvjetala, nego tek
napupila."
gonetati - pogađati
gonetka - zagonetka
Gonzaga, Alojzije sv. (1568-1591) - tal. redovnik Družbe Isusove. Poznat kao
"djevičanski mladić" jer je kao paž na dvoru u Firenci položio zavjet djevičanstva.
1585 stupa u Družbu Isusovu, odrekavši se markgrofovstva. Zaštitnik mladeži i
studenata.
gora - [?]
gorice - vinograd
gorice - vinograd; vu goricaj - u vinogradu
gorična - vinogradska
goru - gore
goščava - gustiš
Gospodin državni Sudac Johann Huetstockher, Doktor Prava, neka ispita Iliju
Gregorića, seljačkog buntovnika, a s obzirom na navedene okolnosti neka povede
istragu, ako misli da je tako potrebno, sa svom strogošću.
gospodovati - vladati
gospon daje kmetu zemlju, gospon veli: zemlja moja! gospon z-gruntom kmet'
zderžava,
gôst - gust
graber - grab
gracija (lat.) - u antičkoj mitologiji jedna od triju sestara, umiljatih Zeusovih kćeri
(Aglaja, Eufrosina, Talija); prenes. lijepa žena
grajanin - gradanin
granica - grančica
gravran - gavran
gre bogcu za kmetsku glavu, bit će izrečena smrtna osuda. Ide za glavu. O glavi se
radi.
greb - grob
greb - grob
greb - grob
greb - grob
greb, grob
grede - ide
grednuti - poći
gredó - idu
Gregorić Ilija, uz Gupca jedan od vođa seljačke bune 1573. Početkom te godine
upao je u južnu Štajersku i pobunio tamošnje kmetove, ali ga celjski kapetan
Schrattenbach 8. februara kod Sv. Petra pod Kunšpergom razbije i uhvati na bijegu.
Stavljen pred sud u Beču, pogubljen u Zagrebu
grenka - gorka
gresti (prez. grem i gredem) - ići, micati se; gresti van - izlaziti; gresti na koga -
navaljivati na koga
griblja - brazda
grifon, heraldička životinja koja kao orolav živi na plemićkim grbovima. Graphus,
grifo, grifone, Greif
grišati - griješiti
gristalad - kristal
grk - gorak
grkušt - gorak
grle - grlica
grođe - grožđe
grub - ružan
grub - ružan
grubiti - kvariti
grubiti - naruživati
grunt - zemlja
gulsar - gusar
gultajnčič - vratić
gumbelica - đurđica
gumbelijum - đurđica
gumbelijum - đurđica
gusa - gusar
gusa - gusar
gusa - gusar
gusa - gusar
gusiti - gusariti
guske u ophodu - prema legendi, guske su spasile Rim od galskoga osvajanja, kada
su se Gali pod okriljem noći ušuljali preko rimskih zidina, a guske gakanjem
probudile građane
gust - čest
gusto - često
gusto - često
gusto - često
gužvica - kao apozicija za stas (kod pjesnika stasak), moglo bi odgovarati značenje
riječi gužva: nešto zbijeno, čvrsto
gvozd, šuma
H
h-k
habati se - čuvati se
haberdar, haberdak, vrsta topa. Od perzijskog chaber-dâr, koji nosi glas, poruku
habernik, vrsta topa kojim se daje znak za uzbunu. Signal opasnosti koja prijeti. Od
arapsko-turske riječi: chaber, habar, glas, poruka
Hadrija - "sinje Jadransko more; ali i uopće more; ovdje: mutno more strasti"
(Vladimir Mažuranić)
haj - briga, nevolja; biti haj - hajati, brinuti se; haj pri stolu gospockomu
hajda - heljda, biljka koja nije žitarica, ali se od nje može praviti brašno za ljudsku
prehranu
hajdina - v. hajda
haluga - alga
Hanibal Lucić, Hvaranin, glasoviti hrvatski pjesnik. Pisao se sam Lucij. - Jedva da
se može ljepše i kitnije ispisati uzor ljepote, nego što je opisan u njegovoj odi, koja
počima: Jur nijedna na svit vila.
Hanka, Većeslav (1791-1861) - češki pjesnik i slavist, istraživač češke književnosti
har - korist
har - korist
haran - zahvalan
harla - žurba
harla (hrla) - brzina, hitrost; u harli - uskoro; što brže, što prije
harnost - zahvalnost
Harum - farum - larum - hedervarum - igra riječi bez pravog značenja, aluzija na
zloglasnog bana Khuena Héderváryja (1883-1903)
hasan - koristan
hasniti - koristiti
havravec, krivonog
hčem - hoću
hćerca - kćerka
hći - kći
hći - kći
Heba - kći Zeusova i Herina, žena Heraklova; služavka bogova na Olimpu i boginja
mladosti
hekatomba (grč. hekaton - sto; bus - govedo) - kod starih Grka velika žrtva,
prvobitno od stotinu bikova ili volova
Hektorović je god. 1539. morao kao "i svih nas veći dil" bježati u Italiju ("u
latinske kraje") pred Turcima koji su provalili na Hvar.
henkar - krvnik
Herodeš, Herod, Irud; u spomen na betlehemski pokolj tuku se ljudi 28. XII.
šibama. Vidi: sfrišuntksuntati
herostratizam - izv. prema Herostrat, Grk koji je da bi na bilo koji način bio
zapamćen u povijesti, zapalio veličanstveni Artemidin hram u Efezu (356 pr. n. e.)
herub - v. kerub
herž, raž
hi - ih
hič (tur.) - nipošto, ništa, nimalo
hijerozolimitanjski, jeruzalemski
himbolajavec, klevetnik
hinac - prijetvornik
hiniti - lagati, varati (se), lažno prikazivati; hiniti kim - varati koga; hiniti sobom -
varati se
hiniti - varati
hiniti - varati, obmanjivati
hintov, kočija
hip - čas
hip - čas
hip - čas
hip - trenutak
hipalaga (grč.) 1. pjesnička figura koja se sastoji u povezivanju riječi koje po smislu
ne idu zajedno 2. najčešće namjerno poremećen red riječi u rečenici
hipogrif (grč.) - starogrčka mitska životinja, s glavom konja i tijelom i krilima orla
Hipokrena - vrelo na brdu Helikonu, nastalo pod udarcem Pegazovih kopita, simbol
pjesničkog nadahnuća.
Hipokrena - vrelo na brdu Helikonu, nastalo pod udarcem Pegazovih kopita, simbol
pjesničkog nadahnuća
hištvo - brak
hitati - hvatati
hititi - 1. baciti; 2. (ikav. prema ijekav. hitjeti) - žuriti se; hititi se - hvatati se
hititi - baciti
hitrost - lukavština
hiža - kuća
hiža - kuća
hiža - kuća
hiža - kuća
hiža - kuća
hiža - kuća
hiža - kuća
hiža - kuća, dom, palača
hižiti - gospodariti
hižni - kućni
hižni - kućni
hlajahna - hlađahna
hlepiti - čeznuti
hlib - hljeb
hlib - hljeb, kruh
hlipiti - željeti
hlipiv - željan
hmuknuti - umuknuti
hoć - hoćeš
hode - hodajući
hoditi - ići
hoditi - ići
hoholen - ohol
hol - ohol
holast - oholost
holbica (njem. halb = pola) - stara mjera za tekućinu, pola pinte; posuda od pola
pinte
holi - oholi
Horacije (Kvint Horacije Flak) - rimski lirik, pjesnik oda i satira, živio od 65. do 8.
godine prije naše ere.
Horvačanin - Hrvat
hrabar - momak
hrabar - momak
hrabar - momak
hraček, pljuvačka
hram - kuća
hraniti - čuvati
hraniti - čuvati
hranjivati - hraniti
hrek - panj
hrepenenje, čežnja
hrla - brza
hrlo - brzo
hrlo - brzo
hrusnuti - puknuti
hud - loš, zao, pokvaren; hudoba - zloća, pokvarenost; hudoga razloga - [?]
hud - zao
hudič, đavo
hudočinec, zločinac
hudodelnik - zlotvor
hudovoljno - zlovoljno
huja - huđa, gora
huk - buka
hustati - dražiti
hutica - kolibica
hvoja - grana
hvoja - grana
hvoja - grana
hvoja - grana
hvoja - grana
hvoja - grana
hvoja - grana
hvoja - grana
hvoje - granje
hvojka - grančica
hvojka - grančica
hvojka - grančica
hvojka - grančica
I
i blud tvojih od pčeleca - vjerojatno: i radost tvoje dječice
I sun'd my heart in beauty's eyes (eng.) - Sunčah svoje srce u očima ljepote
i tom željom vik ne iztašti - tj. ako ne želiš da ti se zbog te želje lice omršavi
ibrik (tur.) - bakren sud, prema vrhu sužen, s kljunom i drškom, služi za lijevanje
vode ili kave
ibrik (tur.) - bakreni sud sužen prema vrhu, služi za lijevanje vode ili kave
Idalija - Afroditino (Venerino) svetište na Cipru; prema mitu, Venera je rođena iz
morske pjene upravo na tom otoku
iđirot (tur.) - biljka od koje aromatični podanak sadrži eterična ulja; uzima se kao
sredstvo za jačanje apetita i kao mirodija
idra - hidra, mitološka vodena zmija sa osam glava koju je ubio Heraklo
igo - jaram
igo - jaram
ije - jede
Ikarija - idealna utopijska zemlja socijalne teorije franc. filozofa Cabeta (1788-
1856)
il - zemlja; ilovača
ilinštak - mjesec u kojemu u kalendaru dolazi sv. Ilija, tj. srpanj; prenes: ljetno
sunce
imajnje - imanje
imiti - imati
imiti - imati
In adventu - u došašću
in(o) - i
inaditi se - inatiti se
inako - drugačije
inako - drugačije
inamo - drugamo
indi - dakle
Indija od izhoda - Istočna Indija (za razl. od Zapadne Indije, tj. Amerike)
indje - drugdje
ino - drugo
ino - i
ino - i (veznik)
ino - i (veznik)
ino, inu - i (veznik)
insieme - zajedno
Ipokrat - Hipokrat, glasoviti grčki liječnik i znanstvenik iz 4. st. pr. n. e., smatra ga
se osnivačem lječništva
Irud - Herod
išče - još
ishajati - izlaziti
ishajati - izlaziti
ishajati - izlaziti
iskarnji - bližnji
iskarnji - iskrnji, bližnji (čovjek)
iskašati se - mrko gledati, gledati iskosa, izdirati se (na nekoga, na nešto), obrecivati
se
iskati - tražiti
iskončanje - kraj
iskovati - tražiti
iskrnji - bližnji
iskrnji - bližnji
isleči - svući
ispeljati - izvesti
ispeljati - izvesti
ispisan - naslikan
ispisati - opisati
ispliti - isplivati
ispliti - izvaditi
isplnjen'je - ispunjenje
ispoznavati - spoznavati
isprazan - besposlen
ispričevati - ispričati
ispuno - potpuno
istati (zapravo iz-stati) - izbjeći (mislim da je tumačenje ostaviti u Akad, rječn. krivo
barem za ovaj primjer: "Kâ (tj. božićna noć) da bi ne dala Bože, tebe tada, ne bi
muk istala mâ duša nikada" - Da se ti, Bože, nisi rodio one noći, moja duša ne bi
izbjegla mukama [paklenim!] (B. Klaić)
isteći - izaći
isteći - izaći
istin - istinit
istin - istinit
istin - istinit
istin (zapravo istinan) - istinit, pravi, iskren (u vezi s riječju istina - kojoj je
dativ istini - zanimljiva su ova dva primjera koji u Lucićevoj pjesmi Od božićne
noći stoje sasvim nablizu: "Kako l' ću istini ne vjerovat tebi [tj. tebi koji si istina] kî
mi diš ne čini drugu ča neć' sebi"... "kî čudesi govor potvrdiistini (koji si čudesima
potvrdio istiniti govor) kâ človik kî je stvor (tj. smrtnik) ne može da čini" (B. Klaić)
istinan - istinit
istinkeši - istinitiji
istino - istinito
istlěnije - trulost
istoč - istok
istoč - istok
istoč - istok
istoč - istok
istočaj - izvor
istom - samo
istom - samo
ištom - tek
ištom - tek
istva - nejasno
istvoriti - stvoriti
it - ići
it - ići
ite - idite
ite - jedete
iti - ići
itkor - itko
izašad - izašavši
izažgati - izgorjeti
izda - sad
izdati - dati, predati; izdati, iznevjeriti
izdihovati - uzdisati
izdvojeno - zdvojno
izdvojiti - zdvojiti
izdvora - izvana
iže - koji
izeti - uzeti
izeti - uzeti
izeti (prez. izmem) - uzeti, izvaditi, izvući; izmi - uzmi, izvadi, izvuci!
izhititi - izbaciti
izhod - izlaz
izhod - izlaz
izhoditi - izlaziti
iziskivati - tražiti
iziti - izaći
izjije - izjede
izkrišiti - uskrisiti
izlag - osim
izlagati - slagati
izlisti - izaći
izlisti - izaći
izljesti - izaći
izljesti - izaći
izluditi se - izdati se
izmečiti - izgnječiti
izmezgiti - ižmikati; zdrobiti
izmi - osim
izmi - v. izeti
izminuti - proći
izmizgati - ižmikati
iznevar - iznenada
iznišiti - uznesti
izpeljati - izvesti
izpravdati - opravdati
izrijeti - izreći
izrijeti - izreći
izrit - izreći
izručati - izručivati
iztakmiti - dobiti, steći, izvojevati
iztoč - istok
izvan - osim
izvidati - izliječiti
izvinuti - izmaknuti
izvit - isprika
izvižbati - izvježbati
izvjedljivo - radoznalo
J
ja - ja; da
ja - v. jati
ja - v. jati
ja - v. jati
jačmen - ječam
jadovit - otrovan
jadovno - žalosno
jadra - jedra
jadra - jedra
Jadran - vjerojatno se misli na jedno od najjačih riječkih poduzeća (Adria) u doba
mađarske uprave nad rijekom
jadriti - jedriti
jadro - jedro
jadro - jedro
jadro - jedro
jadro - jedro
jadro - jedro
jadro - jedro
jadro - jedro
jaer - v. aer
jah - v. jati
jah - v. jati
jak - kao
jak - kao
jak - kao
jak - kao
jak - kao
jakno - kao
jakno - kao
jakrep - škorpion
jakrep - škorpion
Jakšići, Stjepan i Mitar, sinovi vojvode Jakše. U borbama se posebice istakao Mitar,
umro 1486.
jal - v. jati
jalen - zavidan
jalnuš, zavidnik
jambor - jarbol
jame - v. jati
jas, jaz - ja
jasprica - novac
jati - uzeti, ugrabiti, osvojiti; početi; ja, jaše - uze, uzeše; jal - uzeo; ja govoriti - poče
govoriti
jati (prez. jamem, štok. jeti) - uzeti, oteti, primiti, prihvatiti, početi; pograbiti,
zarobiti, uhapsiti, uloviti; (aorist: jah, ja..., jaše...)
jati (prez. jamem, štok. jeti) - uzeti, oteti, primiti, prihvatiti, početi; pograbiti,
zarobiti, uhapsiti, uloviti; (aorist: jah, ja..., jaše...)
jatra - jetra
javču - jauču
javi - na javi
javi - na javi
javi - na javi
javi - na javi
javkati - jaukati
javor - lovor
javor - lovor (u istom značenju dolazi riječ javor i kod nekih drugih starijih
pisaca); kruna javora - lovor-vijenac
jaz - ja
jazik - jezik (ovakav oblik koristi se uglavnom samo za jezik u ustima; naprotiv u
značenju govor upotrebljavaju ponajčešće oblik jezik)
jazik - jezik; usta; stiskati jazik - ne govoriti; imiti dug jazik - imati dug jezik, mnogo
govoriti
jed - otrov
jeda - da (ne), da li
jeda - eda, da; jeda nas gdi sreća sastavi - ne bi li nas negdje sreća sastavila
jeda - kako, da; zar
jeda - zar
jedinost - jedinstvo
jed'n - jedan
jednaga - zajedno
jega - njega
jej - ćuk
jeli - ili
jel'je - jele
jemati - imati
jemati - uzimati
jemati - uzimati
jen - jedan
Jen, jedan
jerbo, jere, jerebo - jer, budući da; naime; da ~ - a jer, ali jer
jeriški - jerihonski
Jerozolim - Jeruzalem
jes - jesam
jest - jest; ja
jezan - srdit
ježđa - v. jizda
jezerišče - jezero
jeziv - mršav
jî - ih
jid - jed
jidak - otrovan
jidovati (prez. jidujem) - jedovati, jediti se, ljutiti se, jadovati, jadikovati
jidovit - otrovan
jije - njih
jijed - otrov
jim, jimi - im
jimi - njima
jimiti - imati
jisti - istinit
jisti - jesti
jiti - jesti
jitki - v. jidak
jo, ju
jobbágy, jobađ, kmet, sebar, podanik, sujet, rusticellus, rusticus, jobagiones regni. I
madžarski jezik upotrebljava za kmeta jobbágy. Ineptus, inhumanus, inurbanus,
Bauer, paraszt. Madžarizam: prost
joči - oči
jočko - otac
jognjišče - ognjište
jok - plač
jokat - plakati
jokati, plakati
jošče - još
jošče - još
jošče - još
jošče - još
ju, joj
Julija Farnese (1474-1524) - sestra pape Pavla III, ljubavnica pape Aleksandra VI.
Borgije (Šandor šesti)
junačstvo - junaštvo
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jur - već
jurve - već
jurve - već
jurve - već
jutar - jutro
jutra - sutra
jutri - sutra
Juž sie jesien konczy, / liscie z drzewa leci: - / gdzie sie dwoje kocha, / niepotrzebny
trzeci.(polj.) - Već svršava jesen, lišće s granja leti: - Gdje se dvoje ljubi, nije
potreban treći.
K
ka - koja
ka - koja
Kâ - koja
kača - zmija
kača - zmija
kača - zmija
kača - zmija
kača - zmija
kača, zmija
kade - gdje
kade - gdje
kade - kada
kadi - gdje
kadi - gdje
kadi - gdje
kadi - gdje
kadi - gdje
kaditi se - dimiti se
kajti - jer
kajti - jer
kakgodre - kakogod
kako - kao
kako - kao
kako - kao
kako - kao
kal - blato
kal - blato
kal - blato
kalati - spustiti
kaloper - rogač
kaloper - rogač
kaloper - rogač
kaman - kamen
kamenar - klesar
kami - kamen
kami - kamen
kami - kamen
kami - kamen
kami - kamen
kami - kamen
kami - kamen
kami - kamen
kamik - kamen
kamoda - kamoli
Kandija - Kreta
kanikula, pasja žega. Od latinskog: Dies caniculares. Ti "pasji dani" traju svake
godine od 23. VII do 23. VIII. Zovu se tako i po zviježdu Velikog Psa, u kojem je
glavna zvijezda Sirius
kano - v. kino
kapinika - bagrem
kaputaš - čovjek koji nosi kaput (umjesto seljačke surke ili radničke bluze),
građanin, gospodin
kar - kola
karmazin - grimiz
Karon - Haron, u grč. mitologiji lađar koji duše pokojnika prevozi u podzemni svijet
preko rijeke Stiksa
Karont - Haront, u grč. mitologiji lađar prevoznik mrtvih u podzemni svijet preko
podzemne rijeke Stiksa
Karst - Krist
karstjan - kršćanin
karta - papir
karvan, prepelica
kaštiga - kazna
Kastor i Poluče - Kastor i Poluks (grč. Polideuk), grčki junaci (zajedničkim imenom
nazivaju se Dioskuri); Zeusovi sinovi, simboli neuništive bratske ljubavi
Katulo - Katul, Gaj Valerije (oko 84-54 pr. Kr.), najveći starorimski lirik,
najpoznatiji po svojoj ljubavnoj lirici
Katulo - Katul, Gaj Valerije (oko 84-54 pr. Kr.), najveći starorimski lirik,
najpoznatiji po svojoj ljubavnoj lirici
Katzenjammer (njem.) - mamurluk
kazati - kažnjavati
kazati - kažnjavati
kažiput - kažiprst
kazovati - kazivati
ke - koje
ke - koje, kojoj
kelih, kalež, putir. Od njemačkog: Kelch, odnosno grčkog: kalyks, čaška od cvijeta
kelomna - stup
kemi - kojima
keno - kojeno
keno - v. kino
kesniti - kasniti
kesno - kasno
ki - koji
ki - koji
kî - koji
kî - koji
ki (ka, ko) - koji; neki, nekoji; ko god - koje god, bilo koje
ki, ka, ko - koji, koja, koje
kika, pletenica, onaj komični repić na bijeloj baroknoj vlasulji svezan crnom
svilenom vrpcom
kikljěca - suknjica
kimak - stjenica
kinčeno - obilno
kinčiti - kititi
kino - kojino
kip - slika
kip - slika
kip - tijelo
kip - tijelo
kip - tijelo
kipočastitel, idolopoklonik
kitni - kićeni
klada - trupac
klafrač, brbljavac
klaka, tlaka
klečica - čep
kler - žučljivost, srdžba (Suzana 546; prema grčkom cholera, tal. cóllera, coléra,
franc. colere)
klešča, kliješta
klikovati - dozivati
klinčac - karanfil
klinčec - karamfil
klinčec - karanfil
klinčec - karanfil
Klio - muza epske poezije (i povijesti), ali Nalješković izgleda upotrebljava taj naziv
za opći pojam muze.
kljanast - klinčan, pun klina, nazubljen; ili čvornat, pun čvorova (Akad. rj.)
klukonos - krivonos
klun - kljun
knjiga - pismo
knjiga - pismo (pored običnog značenja); sama riječ pismo ponajčešće se uzima u
značenju: spis (osobito starinski), knjiga, književno djelo
knjiga - pismo (pored običnog značenja); sama riječ pismo ponajčešće se uzima u
značenju: spis (osobito starinski), knjiga, književno djelo
knjižnik - književnik
kô - kako
kô - kako
kô - kao, kako; kad
kô - koju, kojom
ko - tko
ko - v. ki
kobilica - skakavac
kobilica, skakavac
kod - kao
kod - kuda
koj - ki
kojn - konj
kôka - kolika
Kokanovski - Jan Kochanowski (1530-1584), jedan od najvećih pjesnika poljskih
starijeg a razdoblja. Kao i Đurđević preveo je psaltir na svoj rodni jezik.
koki - kolik
koko - koliko
kol - kolac
koli - koliko
koli - koliko
koli - koliko
koli - koliko
koli - koliko
koli - kolima
kolipka - kolijevka
koljepčica - kolijevčica
kolomijica, voda iz jamice što ostane od točkova na putu kud minu kola
koludrica - redovnica
kom - kad
kom - kad
kom - kad
kôm - kojom
komaj - jedva
komaj - jedva
komaj - jedva
komaj - jedva
komaj - jedva
komar - komarac
komar - komarac
komar - komarac
kome, jedva
kon - kod
kon - kod
kon - kod
kon - kod
konči - barem
koncu - napokon
konfortati se - okrijepiti se
konik - prebivalište
konjic - konj
konjic - konjanik
konjik - konjanik
konjik - konjanik
kono - v. ki
kontent (tal.) - zadovoljan
kontinom - neprestano
kop - kopanje
kopniti - nestajati
koporiti - micati se
korablja - lađa
kordovanjske (po španj. gradu Kordobi) - fino načinjene čizme iz ovčije ili kozje
kože
koren'je - korijenje
korugva - zastava
koruna - kruna
koruna - kruna
koruna - kruna
koruna - kruna
košić - košarica
kosor - kosir
kostanj - kesten
kostanje - kostanj
koštrava - korov
kot - kao
kot - kao
kot - kao
kôt - kut
kotere - koje
koteri - koji
koteri - koji
koteri - koji
koti - kao
kotriga, kotrig, zglob, član, koljence u biljke, ali i zakonski član, paragraf,
poglavlje. Od latinskog: articulus
koturni (grč.) - vrsta sandala s debelim potplatama kakve su nosili antički glumci da
bi izgledali viši na sceni; simbol glumačkog poziva
kozal - jarac
kozel - jarac
kraci - kratki
kraguj - kobac
krajina - rat, boj i vojska (vidi st. 3, 13 i 18 u pjes. Banova se glava glavom plaća)
krajl - kralj
kralica - kraljica
kram - hram
kram - hram
kras - krijes
kreljut - krilo
kreljut - krilo
kreljut - krilo
kreljut - krilo
kreljut - krilo
krelut, krilo
kremežliv - krmeljiv
kričati - vikati
kriješa - trešnja
kril - krilo, okrilje
krin - ljiljan
krin - ljiljan
kripljen'je - okrepa
kris - cvrčak
kris - vrućina
krivce - krilce
krivica - "nješto (ženskoga roda) što je krivo" (AR); smokva krivica - kriva smokva
krivičan - kriv
krivina - krivica
krivina - krivica; dati krivinu sebi - okriviti se
krivina - krivnja
krivina - krivnja
krivorotan - krivokletan
križ - jarbol
križogled - razrok
krmiježati se - Akad. rj. tumači ovu riječ ovako: "kaže se u Dubrovniku malom
djetetu da se 'krmiješa' kad je nemirno u snu"; iz toga se izvode značenja: micati se
bez reda, zabunjivati se, mutiti se; ispravno bi čitanje prema tome bilo krmiješati se
krmižati se - v. krmiježati se
krocijeć - zbog
krôg - okolo
kroh - krov
kroma - komadić
kropiti - škropiti
krostav - krastav
krotac - kabao
kroz - zbog
krozač - kroz
krôžit - kružiti
kršćenik - kršćanin
krudel - okrutan
krupa - tuča
krut - okrutan
kruto - jako, veoma, vrlo
kržit - škrgut
kteti - htjeti
ktin'je - htijenje
ktiti - htjeti
ktiti - htjeti
ktjeti - htjeti
ktjeti - htjeti
ku - koju
ku - v. ki
kubuz zidoderec, haubica, obica, Mörser. Turski top koji ruši zidove, tvrđave. Od
turskog: kobuz
kučeber - pokućarac, sitni trgovac koji ide po kućama (naziv prema slov. pokrajni
Kočevje, čiji su se stanovnici bavili tim poslom)
kůdi - kao
kuf - labud
kuf - labud
kugod - v. kigodi
kukmač, čovjek koji nosi perčin, periku, pletenice, krestu u kosi kao nakit
kukmica (tur.) - pijetlova krijesta
kukovača - kukavica
kukurijek - kriška
kulěko - koliko
kulik(i) - koliki
kuliko - koliko
kumer, kumrič, čovjek koji nosi svoju vlastitu bijedu na svome licu. Bijednik.
Čovjek nečist, smrdljiv, neopran, gnusan, gadan te pobuđuje gađenje, a ne samilost.
Mizerija
kun - v. kleti
kunfete - konfete
kuno - v. kino
kupěca - čaša
kupijena - kupina
kupljati se - okupljati se
kupres - čempres
kuraj - koralj
kuršanski lug - šuma nedaleko od Čakovca, u kojoj je 1664. ustrijeljeni vepar ubio
Nikolu Zrinjskoga
kurviš - bludnik
kus - komad
kus - komad
kusati - jesti
kúš'c - poljubac
kuševat - cjelivati
kušnola - poljubila
kušnuti - poljubiti
kvižitur - inkvizitor
Kyrie elejson! Christe elejson! (grč.) - Gospodine, smiluj se! Kriste, smiluj se!
L
La est le bien que tout esprit desire, ... (franc.) - Tamo je dobro za kojim duh moj
čezne, / tamo je spokoj i počinak svakom, / tamo je ljubav i radost prava. / Tamo,
dušo moja, u visokom nebu / ti ćeš spoznati Ideju / ljepote koju obožavam na ovome
svijetu
labut - labud
labut - labud
lačan - gladan
lačan - gladan
lačan - gladan
lačan - gladan
lačan - gladan
lačan - gladan
lačan - gladan
lačan - gladan
lačan - gladan
lačan - gladan
lačan - gladan
Lače - hlače
lačen - gladan
lačen - gladan
lad - hlad
ladavec - vladar
ladja - lađa
ladvar - lađar
laglji - lakši
lajbartikl (njem.) - novinski članak istog autora u istoj rubrici; možda pogrešno
umjesto lajtartikl, uvodni članak, uvodnik
lajhar, lihvar
Lajta - desni pritok Dunava, kojim je tekla granica između Austrije i Mađarske do
1918.
lakčina - olakšanje
lančac - lančić
laptati - dahtati
lapte - njive
lašćiti se - laštiti se
lasi - kosa
lasi - kosa
lasi - kosa
lasi - kosa
lašnji - lakši
lašnji - lakši
lasno - lako
lasno - lako
lasno - lako
lasno - lako
lasno - lako
lasno - lako
lasno - lako
Laten - Latinska četvrt u Parizu, poznata boemska i studentska četvrt oko Sorbone,
u kojoj je stanovao i Matoš
latiti - uhvatiti
Laudatu si, mi Signore, cum tuste... (tal.) - Hvaljen budi, moj Gospodine, i sva tvoja
stvorenja, osobito gospodin brat Sunce, što dan obasjava za nas, lijepo i blistavo u
velikom sjaju; Svevišnji, tvoje značenje prenosi
Lavina - kći kralja Latina, zaručnica rutulskog kralja Turna, koju je, nakon što je
Eneja doplovio u Italiju, njen otac Latin udao za Eneju
laziti - puzati
laziti - puziti
le - samo
Leandar - prema grčkoj priči plivao je noću k svojoj dragoj preko Helesponta u
pravcu svjetiljke koju je ona palila. Jedne se noći utopio jer se svjetiljka ugasila.
leganj - noćna ptica sa smeđesivim perjem, duga do 30 cm; živi u Evropi i zapadnoj
Aziji, a zimuje u Africi
leh - nego
lehko - lako
lehkota - lakoća
leken - lokvanj
leko - lako
lelati - ljuljati
Leljo (Lelja) - staroslavenski bog ljubavi, sin Lade, slika se kao anđelak s krilima i
strelicama
lenđelski - poljski
lenjak - ljenjivac
lepek - lijepak
lepir - leptir
lepir - leptir
leški - poljski
lestor - samo
Letin žal - obala rijeke Lete u starogrčkom mitološkom carstvu mrtvih (rijeka
zaborava, iz koje su pile duše preminulih prije nego su došle na Elizijske poljane, tj.
na mjesto blaženstva)
leto - godina
leto - godina
letušti - leteći
leut - lutnja
leut, leutaš, lautar, lutnja, vrsta glazbala, glazbenik koji svira na leutu. Od
talijanskog: liuto i njemačkog: Laute
leže - ležeći
li - pored najobičnijeg značenja upitne čestice, dolazi u značenjima: ali, samo, lih,
tek, istom, baš, već, a katkada ne znači ništa nego služi samo za pojačavanje teksta,
no onda postankom odgovara ijekav. obliku lje (B. Klaić)
li - pored najobičnijeg značenja upitne čestice, dolazi u značenjima: ali, samo, lih,
tek, istom, baš, već, a katkada ne znači ništa nego služi samo za pojačavanje teksta,
no onda postankom odgovara ijekav. obliku lje (B. Klaić)
li - samo
libel - talasanje, ljuljanje (riječ očito stvorena prema lat. libella - mala vaga)
Libušin grad - Prag (po imenu legendarne Libuše, osnivačice češkoga kraljevstva)
lič' - liječi! (takvo je značenje u Lucićevoj pjesmi Gospoje, nemilo: "oči t ću dat i rič
ako je kâ draža, pozorom mene lič', premda me poraža", tj. liječi me svojim
pogledom! No, u pjesmi U pohvalu grada Dubrovnika imamo stihove: "Štuj svetih i
Boga i božju starmi rič, ali se ovoga, človiče, grada lič'", gdje nema mjesta
pomišljanju ni na kakvo liječenje nego valja uzeti glagol ličiti se u značenju odricati
se, čuvati se, kaniti se (v. Akad. rječn.), a veznik ali u značenju ili, pa je
onda značenje rečenice ovakvo: "Štuj Boga... ili se ovoga grada okani..." (B. Klaić)
licem - u nazočnosti
ličen'je - liječenje
ličen'je - liječenje
licija - [?]
liječan - ljekovit
lijenka - motka
lijer - ljiljan
lijer - ljiljan
lijes - šuma
lijes - šuma
lijes - zemlja; list
lik - lijek
likar - liječnik
likar - lječnik
lilek - [?]
lilija - ljiljan
lilijalan - ljiljanski
lilijum - ljiljan
Lilit - žena prvoga čovjeka Adama prije nego što je stvorena Eva, majka divova i
zlih duhova
liljkati, lepetati, trepetati krilima. Liljkanje šišmiša, ukletih ptica, nekrštenih duša u
podzemlju
liljom, ljiljan
limbuš - čistilište
limfra - nimfa
lin - lijen, mlitav, nemoćan, slab
linac - ljenčina
lipir - leptir
lipir - leptir
lipir - leptir
lipos(t) - ljepota
lipost - ljepota
lipost - ljepota
lipost - ljepota
lir - ljiljan
lir - ljiljan
lis - list
liš - osim, bez, samo, nego, nego samo; preko mjere više
lis - pismo
Lisa - talijansko ime otoka Visa (u pjesmi Naš čovo prikazuje se slika iz pomorskog
boja pod Visom god. 1866.)
lišje - ljepše
lišji - ljepši
lišnjak - lješnjak
lističje - lišće
listje - lišće
listor - samo
listor - samo
listor - samo
lito - godina
lito - godina
lizu - v. listi
lotarstvo - lijenost
lovnik - lovac
loza - šuma
loza - šuma
loza - šuma
lozni - šumski
lubeznost - ljubav
lucida intervalla (lat.) - svijetli trenuci, nadahnuća (kod nekih vrsta ludila časovi
kad je bolesnik pri zdravoj svijesti)
lucki - tuđ
lug - pepeo
lug - šuma
lujahni - ludasti
luji - luđi
lukati - provirivati
lukno, crkveni, župski porez u naravi: jaja, sir, brašno, med i vino
Lukul - Lucije Licinije Lukul (oko 110-56 pr. n. e.), rimski general i bogataš, poznat
po svojim raskošnim gozbama
lupež - lopov
lutor - luteran, protestant
Lj
lje - tek, samo
ljeljen - jelen
ljepir - leptir
ljepir - leptir
ljepirica - leptirica
ljepos - ljepota
ljepos - ljepota
ljepos(t) - ljepota
ljepos(t) - ljepota
ljiljak - šišmiš
ljuba - draga
ljuben - ljubljen
ljubezan .- ljubav
ljubezniv - ljubazan
ljubezniv - ljubazan
ljubeznivo - ljubazno
ljubezno - ljubazno
ljubeznost - ljubav
ljubeznost - ljubav
ljubi - dragi
ljubić - dragi
ljubl(j)eno - ljubazno
ljubva - ljubav
ljubvom - ljubavlju
ljucki - tuđi
Ljudevit - "knez posavske hrvatske (IX vijek po Isusu), koji diže bunu proti
Frankom" (Vladimir Mažuranić)
ljudje, ljudi
Ljuk, luk
ljupina - ljuska
ljuven - ljubavni
ljuven - ljubavni
ljuven - ljubavni
ljuven - v. ljuben
ljuvezan - ljubav
ljuvezan - ljubav
ljuvezan - ljubav
ljuvezan - ljubav
ljuvezan - ljubav
ljuvezan - ljubav
ljuvezan - ljubav
ljuvezan - ljubav
M
ma - ama, ali; moja
ma - ima
ma - moja
mâ - moja
mâ - moja
mâ - moja
mâ - moja
mačan - od mača
Macer - Emilije Macer, rimski pjesnik, Ovidijev prijatelj, autor djela De viribus
herbarum
magnes - magnet
Mâh - mahovima
mah - mahovina
mahom - odmah
majnje - manje
majučan - malen
malinski - mlinarski
malokrat - rijetko
mam - odmah
mama - mamac, meka
mamen - mahnit
mamen - zamamljen
man - uzalud
man - uzalud
man - uzalud
manjara - sjekira
manjši - manje
manom - menom
manom - sa mnom
mao - malen
mao - malen
mao - malen
mao - malen
mao - mali
mao - mali
marcok (tal.) - lav na grbu (mletačkom); možda od riječi Marco (svetac zaštitnik
Venecije)
marof - majur
maša - misa
maša, misa
mašina - mahovina
Masinisa - v. Sofonizbe
maska - mazga
mast - boja
mastiti - bojati
me - moje
meč - mač
meč - mač
meč - mač
meč - mač
meč - mač
meč - mač
mečiti - gnječiti
Medeja, žena argonauta Jazona, pobila je vlastitu djecu za osvetu mužu koji se
zaljubio u drugu.
medeni - slatki
medet (tur.) - u pomoć, milost (tu riječ izgovaraju muslimani kad umiru)
medtim - međutim
mega - mojega
Megera - u grč. mitologiji jedna od triju Erinija (lat. Furije), boginja osvete; prenes.
zla, svadljiva žena
megla - magla
mehen - mahovina
mej - među
mekota - livada
mela - imala
Melita-- Malta
melja - brašno
Memnon - sin Zore, vladar crnaca u Egiptu, pretvoren je u zlatan stup koji je u zoru
obasjan prvim tracima sunca zujao i tako pozdravljao svoju majku
merčati - tamnjeti
mercina - strvina
meštar - učitelj
metemtoga - međutim
Metodov grad - možda Brno, kao glavni grad Moravske gdje je Metod djelovao, a
možda i Solun, gdje su rođeni Ćiril i Metod
metul - leptir
metul, leptir
metulj - leptir
metulj - leptir
metulj - leptir
meu - među
meu - među
meu - među
meu - među
meu - među
meu - među
meuto - međutim
mido - čelik
Mihajlo - predio u Lapadu ispod brda Petke, sa crkvicom sv. Mihajla i grobljem
dubrovačke vlastele
mijazam (grč.) - kužno isparavanje; prije nego što su otkrivene bakterije, držalo se
da se zarazne bolesti šire isparavanjem
miješnice - gajde
miljen - drag
milmiris - miomiris
milo - žao
miloduh - mirisan
milošća - milost
milošča - milost
Milton, John (1608-1674) - engleski pjesnik, autor spjeva Izgubljeni raj; Tasso,
Torquato (1544-1595) - talijanski pjesnik, autor epa Oslobođeni
Jeruzalem; Camoens (1525-1578) - portugalski pjesnik, autor epa Luzitanci; sva su
trojica bili u prilici zaraditi imetak, ali su završili u neimaštini
miniti (prez. minim) - mijeniti, tj.: 1. misliti, držati; 2. govoriti, spominjati (u Akad.
rječn. stoji da se u Hektorovićevim stihovima: "I dohodeć ini s kojima naredno
ljubav me tva mini sarčeno i medno" [Dom Mavru kalujeru] "ne može razabrati
pravo značenje"; mislim da ono proizlazi iz prethodnog konteksta gdje je riječ o
jednom prijatelju koji je Hektoroviću pripovijedao što je sa dom Mavrom govorio o
pjesniku; na taj se kontekst nastavljaju citirani stihovi, pa mora biti jasno da su to
isto Hektoroviću govorili i drugi s kojima ga je ljubav dom Mavrova spominjala) (B.
Klaić)
minjavati - mimoilaziti
Minos - v. Niso
minuti - prošli
minutih - prošlih, minulih
mioko - milo
mir - zid
Mira (zapravo Myrrha), kći Cinire (grč. Kinyras), kralja ciparskoga, koja se
zaljubila u oca i neprepoznata postala njegovom ljubavnicom; pretvorena je u biljku
mirtu (mrča, mrta).
miri - zidine
miri - zidine
miri - zidine
miri - zidine
miri - zidine
mirilo - mjerilo
miriti - mirisati
miriti - mjeriti
mirnuti - zamirisati
Mirra (zapravo Myrrha), kći Cinire (grč. Kinyras), kralja asirskoga, bila je "s
griha" pretvorena u biljku mirtu (mrča, mrta).
mito - plaća; valja međutim pripaziti na stih: "Onda mi dan svita, po raju onda
grem kad tebe, od mita sokole, gdi nazrem" (u prijašnjim izdanjima stavljali su
urednici u drugom stihu zarez ispred sokole, pa je smisao stiha ispadao: kad tebe od
mita (tj. od plaće), sokole, gdjegod ugledam, što nije imalo mnogo smisla; ali ako se
stavi zarez ovako kako je ovdje stavljeno, dobiva se sintagma od mita sokol, koja
može odgovarati ovoj stavci u Akad. rječn. (s. v.soko): "kao apozicija nalazi se
imenica mitar, trojemitar, plemić, tišnjićar. Na ruci im stahu sokoli mitari. Marulić.
Moj sivi sokole, mitaru prilijepi. Vetranić..." (mitar inače znači: ptica mužjak koja
se mitari, tj. mijenja perje) (B. Klaić)
mješte - mjesto
mješte - umjesto
mladenac - mladić
mladiti se - pomlađivati se
mlahav - slab
mlajahti - mlađahni
mlajši - mlađi
mlogo - mnogo
mniti - misliti
mniti - misliti; prez. mnju i mnim; mniš i mniješ, mni i mnije... imperf. mnjah,
mnjaše...; pril. sad. mneći i mnijući; part. akt. mnio, mnila, mnilo
mniti - misliti; prez. mnju i mnim; mniš i mniješ, mni i mnije... imperf. mnjah,
mnjaše...; pril. sad. mneći i mnijući; part. akt. mnio, mnila, mnilo
mniti se - činiti se
množ - mnoštvo
množ - mnoštvo
množastvo - mnoštvo
moći - pored običnih značenja još i: svladati, nadvladati: "nu sebe sam moći lipša je
stvar vele neg druzih primoći (razumni toj vele)" (Lucić u pjesmiIstomu
Jeronimu, st. 47. 48)
modoruš - ptičar
moguć - moćan
moguć - moćan
moguč - moćan
mogučan - moćan
mojlba - molba
Mojses - Mojsije
Mojžeš - Mojsije
Mokatamske gore - brežuljak iznad Kaira
moke - može
molčno - jako
molju - molim
Moloh - kod Feničana i drugih ist. naroda bog sunca, vatre i rata, kojemu su
prinosili ljudske žrtve
Moloh - kod Feničana, Kartažana i dr. bog sunca, vatre i rata (prinosili su mu
ljudske žrtve)
molž - muž
moma - djevojka
momica - djevojčica
moraše - mogahu
morebit - možda
moret - možda
morje - more
morje - more
morje - more
morje - more
Moro - Maurin, Arapin; može značiti i općenito crnac, a onda i čovjek tamnije puti
morti - možda
morti - možda
mošnja - kesa
mošnja, mošnjar, kesa, džep, onaj koji sabire, skupljač. Od latinskog: marsupium
moz' - mozak
mož' - možeš
mož' - možeš
možjani - moždani
mramorje - mramor
mravlja - mrav
mravlje - mravi
mrmrati - mrmljati
mrtvostajan - nepokretan
mu - moju
mučanje - šutnja
mučan'je - šutnja
mučati - šutjeti
muče - šuteći
muče - šutke
mudroznanci - učenjaci
Muhač - Mohač, mjesto u južnoj Mađarskoj pored kojega se 29. kolovoza 1526.
odigrala glasovita bitka u kojoj su Turci porazili ugarsku vojsku, nakon čega su
gotovo cijelu Ugarsku osvojili Turci
múka - brašno
múka - brašno
muka, brašno
Munčibio - Mulciber, bog Vulkan, rimski bog vatre i kovačke vještine (grč. Hefest)
muro - pomast
mustači - brkovi
mustači - brkovi
muž - seljak
muža - muza
muža - muza
mužata - udata
mužek - seljak
muzěka - harmonika
N
na konac - na kraju, konačno
na kraci - ukratko
na pečanje - za pečenje
na smrt se dati - ubiti se
nadajti - nadići
nadežda - nada
nadiči se - uzdići se
nadigovati - podizati
nadijati se - nadati se
nadijati se - nadati se
nadiliti - razdijeliti
naditi (se) - nadjeti (se), nadjenuti (se), nataknuti (se), nadodati (se)
nadjeja - nada
nadladati - nadvladati
nadorišpan, palatin
nadra - njedra
nadra - njedra
nadra - njedra
nadre - njedra
nadvor - van
nagledati - zavirivati
naglost - spremnost
nahajati se - nalaziti se
naj - nas
naj - neka
naj - neka
Naj, nek
najam - plaća
najedno - zajedno
najempot - najedamput
najempôt - najedamput
najenput - najedamput
najmre - osobito
najparvo - najprije
najte - nemojte
najti - naći
najti - naći
najti se - desiti se
naju - nas
najvekši - najveći
nakaj - zašto
nakanjenje - namjera
nakinčiti - nakititi
naklanjati - poklanjati
naklasti se - postaviti se
nakon - napokon
nakov - nakovanj
nalagati - potvoriti
nalip - otrov
nalip - otrov
nalip - otrov
nalip - otrov
nalip - otrovno bilje (belladona) - voće mu je crno, glatko i svijetlo, nalik na lijepe
djevojačke zjenice; tko ga okusi, odmah umre. Takova bilja baš sa zrelim voćem
vidio je pjesnik puno u gorama samoborskim. (Opaska iz Vrazove ostavštine)
nalukavati - izvirivati
naluknuti se - izviriti
namesto - umjesto
naminiti - namijeniti
naminiti - odlučiti
namirati - namijerati
namirce - namjerno
namiriti - namjeriti
namirivati - ciljati
namisliti - naumiti
napartiti - opteretiti
napijati - nazdravljati
napisati - nacrtati
napitati - nahraniti
napitati - nahraniti
napitati - nahraniti
naplačati - naplaćivati
naplativati - naplaćivati
napokonji - posljednji
napotlam - napokon
naprav - pravo
naprava - ukras
naprćen - natovaren
napre - naprijed
napre - v. napriti
napreda se - preda se
napridovati - unapređivati
napruditi - koristiti
naputivati - upućivati
narastivati - rasti
narav - priroda
narav - priroda, ćud (u muškom rodu: po naravu svomu, ali i u ženskom: Kî si Bog i
narav od svake naravi)
Narčis - Narcis
Narčis, Narčiz - Narcis, u grčkoj mitologiji lijepi mladić koji se zaljubio u svoju
sliku u vodi i umro na obali potoka; iz njegova tijela izrastao je cvijet prozvan
njegovim imenom
nareći se - proglasiti se
narekuvati - naricati
narodjen'je - rođenje
naručen'je - navještenje
našal - v. najti
nascati, namokriti
nasiću - nasitim
nasladan - sladak
nasladiti - zasititi
nasladivati - uživati
nasladnit - sladak
nasladno - slatko
naslajevati - naslađivati
naslediti - slijediti
nasledovati - slijediti
nasleduvati - slijediti
nasliditi - slijediti
naslidovati - slijediti
nasmijanje - smijeh
Naso - Publije Ovidije Naso (43. pr. n. e. - 17. n. e.) - rimski pjesnik, autor Elegija
ex Ponto i Metamorfoza; car August prognao ga na Crno more (Pont), gdje je i
umro
nasrečuhitavec, hazarder
nastati - početi
Našto se onda dopustilo tom Gošetiću da ostane kod svog pređašnjeg iskaza, s
obzirom na neobičnu njegovu tjelesnu slabost, jer daljnje ispitivanje sa mučenjem
ne bi bilo provedivo bez opasnosti po njegov život.
nastran - u stranu
nastuditi se - nazepsti
nastupati - navaljivati
našva - vez
našvavati - našivati
našven - našiven
natkloniti se - nagnuti se
natrčiti - staviti
natruniti - napuniti
natsloniti se - nasloniti se
natura - priroda
naturalski - prirodni
naučitelj - učitelj
nav - brod
navadan - običan
navalivati - navaljivati
navek - uvijek
navida - zavist
navidnost - zavist
navidovati - zavidjeti
navik(a) - zauvijek
navika - zauvijek
navis(t) - zavist
navkupe - zajedno
navraskati - namrštiti
navuk - nauk
navuk - nauk
nazaj - natrag
nazaj - nazad
Nazaranin - Nazarećanin
nazavati - nazivati
nažegnati - natočiti
nažgati - zapaliti
nazloban - zloban
nazlobnost - zloba
nazlobuvati - mrziti
nazočje - prisustvo
nazvestiti - navijestiti
nazvistiti - navijestiti
ne - nema; nije
ne - nije
ne - nije
ne - nije
ne - nije
ne ščem - neću
ne vim - ne znam
ne vim - ne znam
nebog - jadan
nebog - jadan
nebog - jadan
nebog - jadan
nebogat - siromašan
neć' - nećeš
neć' - nećeš
nečesan - nesretan
nede - nigdje
nedobitan - nepobjediv
nedvojnost - sigurnost
neg - osim
neg(o) - samo
nega - nema
nega - nema
néga - nema
negda - nekad
negdo - netko
negdo, netko
negli - kamoli
nego, netko
nehar - nezahvalnost
neharan - nezahvalan
neharan - nezahvalan
neharan - nezahvalan
neharan - nezahvalan
neharan - nezahvalan
neharan - nezahvalan
neharan - nezahvalan
neharnik - nezahvalnik
neharnik - nezahvalnik
neharstvo - nezahvalnost
neharstvo - nezahvalnost
neharstvo - nezahvalnost
neistolnačno, neprotumačivo
neizdrišan - neodveziv
neje - nije
neje - nije
nek, nego
nekaj - neka
nekaj - nešto
nelud - razborit
Nemeška - Njemačka
nemilan - nemio
nemilosca - nemilost
nemilošča - nemilost
nemira - neizmjernost
nemnin - neminovan
nemoć - bolest
nemoć - bolest
nemoć - bolest
nemre - ne može
nemre - ne može
nemrem - ne mogu
nemški - njemački
nenadna - iznenada
nenasit - pelikan
nenaviditi - mrziti
nenavidljiv - zavidan
nenavidno - zavidno
nenavidnost - zavist
nenavist - zavist
Neper - Dnjepar
nepodhiban - iskren
nepodobno - neprilično
nepokoj - nemir
nepokoj - nemir
nepokoj - nemir
nepokoj - nemir
nepokoj - nemir
nepokoj - nemir
nepokoj - nemir
nepokoj - nemir
neponstvo - nepažnja
neprav - nepravedan
nepravden - nepravedan
neprijazan - neprijateljski
neprijazan - neprijaznost
nepriklon - nemilostiv
nepristav - neprestano
nepristav - neprestano
neprošast - neprolazan
ner - nego
ner - nego
ner - nego
ner - nego
ner - nego
ner i nere - nego; osim, ako ne; pri ner - prije nego
nerazbrat - nepromišljen
nereide - kći morskog božanstva Nereja, vladara Egejskog mora; imao je 50 kćeri,
od kojih je najvažnija Tetida, Ahilejeva majka
Nereide - starogrčke niže boginje, morske nimfe, kćeri morskoga boga Nereja i
Doride, pratilice Posejdonove
Nerej - starogrčki morski bog, otac velikog broja kćeri - nimfa Nereida
nesan - nesanica
nesaznan'je - nezahvalnost
nešče - netko
nesihu - v. nesti
nesin - izrod
neslast - gorčina
nesmeran - neizmjeran
nestanovit - nestalan
nestavno - nestalno
nestavnost - nestalnost
nete - neće
netopir - šišmiš
neumolan - neumoljiv
neumoljen - neumoljiv
neumrli - besmrtni
neuzmožno - nemoguće
nevera - nevjera
nevidinčič, duša nekrštenog nezakonitog djeteta, ubijenog u porodu ili još u utrobi
majčinoj, koja luta noćima po svijetu u obliku svijetleće kugle, tražeći smirenje,
otkupljenje i izbavljenje
nevišće - nevješto
nevistac - zaručnik
nezahodni - trajan, stalan, čest ("nezahodni gost reče se u šali za onoga koji često
dolazi..."; Akad. rječn.)
nezgovoran - neizreciv
nezgovoren - neizmjeran
nezmožnost - nemoć
neznan - nepoznat
nezvist - nevjeran
nî - nema
ni - nije, nema
ni, nije
nič - nešto
nič - ništa
ničemur - nečemu
ničesar - ničega
nidan - nijedan
nigdar - nikad
nigdar - nikad
nigdar - nikad
nigdar - nikada
nigdar - nikada
nigdar - nikada
nigder - negdje
nigder - nigdje
nigder - nigdje
nigdi - negdje
nigdir - nigdje
nigdo - nitko
nigdo, nitko
nigdor - nitko
nigdor - nitko
nigdor - nitko
nigdor - nitko
nijemski - njemački
nikad(a) - nekad(a)
nikadar - nikada
nikaj - ništa
nikaj - ništa
nikaj - ništa
nikakor - nikako
nikakore - nikako
nikakore - nikako
niktore - nitko
nikudar - nikuda
nim - nijem
nim - nijem
nim - nijem
nim - nijem
nima - nema
nima - nema
nima - nema
nimfa - grč. boginja nižeg reda; nimfe su predstavljale različite prirodne sile
nimiti - nemati
nimost - njemost
nindri- nigdje
Nireo - Nirej, jedan od najljepših grčkih ratnika pod Trojom, kojemu je, međutim,
nedostajala hrabrost
niš - ništa
niš - ništa
Niš, Nis, mitski kralj u Megari u Grčkoj, imao je kćer Scilu odn. Skilu (u našem
tekstu Šila po tal. čitanju), koja je ocu iščupala iz glave zlatnu vlas (po nekim
izvorima: grimiznu), o kojoj je ovisio njegov život i sudbina države; tu je vlas dala
Minosu, neprijatelju očevu, na što se Nis pretvorio u kopca, a Scila u grabežljivu
morsku pticu ciris (ciridu).
nišće - ništa
nišće - nitko
nišče - nitko
nišče - nitko
niskostvo - malodušnost
Niso - kralj Megare na Siciliji, čija je sudbina ovisila o purpurnu pramenu njegove
kose; kad je vodio rat protiv kretskoga kralja Minosa, koji je opsjedao njegov grad,
kći Skila odsjekla mu je taj pramen i odnijela ga Minosu, ali ju je Minos prokleo
kao izdajicu vlastitoga oca
ništar - ništa
ništar - ništa
ništar - ništa
ništo - nešto
ništor - ništa
ništor - ništa
ništor - ništa
nit - niti
nitac - nît
nitko - netko
nitkore - nitko
nitkore - nitko
nizok - nizak
nizok - nizak
nizoko - nisko
nočevati - noćiti
nocuj - večeras
nog(o) - nego
non omnis moriar (lat.) - neću sav umrijeti; tj. ostavljam iza sebe djela po kojima će
me pamtiti (Horacije)
norc - luda
norija - ludost
noriti - roniti
noter do - sve do
noviti - obnavljati
noviti - obnavljati
noviti - obnavljati
noviti se - obnavljati se
novski drokun - zmaj iz Novog, tj. Herceg-novog, koji je bio pod turskom vlašću, za
razliku od Kotora koji je bio mletački; zmaj se nalazio na turskom grbu
nozdra - nozdrva
nuna - zipka
nut - eto
nut - eto, no
nut, nuti - nu
nutri - unutra
nuzan'je - potapanje
nuzati - potopiti
Nj
njadra - njedra
njě - njih
njej - njoj
Njeje - njezino
njeki - neki
njemški - njemački
njih - njihov
njih - njihov
njiju - njih
O
O mores (lat.) - O običaji, tj. O kakvo li je to ponašanje
ob - o
ob - o, uz, pri
ob - u
obagnati - optrčati
obarovati - obraniti
obatriti - ohrabriti
obatriti - ohrabriti
obderžavati - pridržavati se
obdražati - postati drag
obećaj - obećanje
obenuti - uvenuti
ober - v. obrati
oberh - iznad
obernuti - okrenuti
obersudac - nadsudac
obeseliti - razveseliti
obeseliti se - razveseliti se
obetežati - oboljeti
obeza - obveza
obeza - obveza
obhajivati - oblaziti
obhićavati - obuhvaćati
obhitati - obuhvatiti
obi - obje
obično - lijepo
obično - ugodno
običuvati - sačuvati
obide - obiđe
obide - obiđe
obijti - obići
obiknuti se - naviknuti se
obilnost - obilje
obimljati - grliti
obit - obećanje
obit - obećanje
obitan'je - obećanje
obitati - obećati
obitati - obećavati
obitati (prez. obiću i obitam) - obećati, obreći; obitati se - zavjeriti se, zareći se
obitati se - nadati se
obitil - obitelj
obitovati - obećavati
objačati - jačati
objačati - ojačati
objačiti - ojačati
objeti - obuhvatiti
obladati - ovladati
oblas - vlast
oblas - vlast
oblas - vlast
oblas - vlast
oblas - vlast
oblas(t) - vlast
oblasno - dostojanstveno
oblast - vlast
oblast - vlast
oblast - vlast
oblika - odjeća
obliniti se - ulijeniti se
oblisti - obilaziti
oblitati - oblijetati
obliti - ljeti
oblizač, sladokusac
obljubiti - zavoljeti
obljubiti se - zavoljeti se
oblok - prozor
oblok - prozor
oblomiti - prelomiti
obnoriti - poluditi
obosti - ubosti
obotiti - oteći
obramba - obrana
obramba - zaštita
obraniti - raniti
obrati - izabrati
obrati - izabrati
obrati - odabrati
obratiti - okrenuti
obrediti - urediti
Obri - Avari
obrnoti (se), obrnuti (se) - okrenuti (se); navesti, skloniti (na zlo)
obrnuti - okrenuti, svrnuti
obrok - ono što je nekom određeno, pa i sudbina ("zgodal se taj obrok protivnikom
mojim" - neka se takva sudbina dogodi mojim protivnicima; Pariž Eleni)
obsijan'je - obasjanje
obsiniti - zasjeniti
obsjednik - opsjedatelj
obslanjati - okruživati
obteršen - obuzet
obteršiti - opteretiti
obticati - optjecati
obuditi - potaknuti
obuditi - probuditi
obuditi se - probuditi se
obuhititi - obuhvatiti, pojmiti
obujmjen - obuhvaćen
obveršiti - izvršiti
oć (zapravo oći, prez. ojdu i ojdem, ođu i ođem) - pustiti, ostaviti, napustiti,
zanemariti; otići
oć (zapravo oći, prez. ojdu i ojdem, ođu i ođem) - pustiti, ostaviti, napustiti,
zanemariti; otići
oča - otac
ocijerati - kesiti se
očin - očev
očitovati se - objaviti se
očivestno - očevidno
od mila - od žalosti
od zalih - od zala
odajti - otići
odbigovati - izbjegavati
odbirati se - odvojiti se
odckvrnuti - oskvrniti
oddaljati - udaljavati
oddiliti - udaljiti
oddiljati - udaljavati
oddojiti - odojiti
Oder - Odra
oděti - odjenuti
odhajati - odlaziti
odhajati - odlaziti
odhoditi - odlaziti
odhoditi - odlaziti
odi - ovdje
odi - ovdje
odihaj - predah
odijeljen'je - rastanak
odijeljen'je - rastanak
odiješ - odjeneš
odiliti - rastaviti
odiliti - v. oddiliti
odiliti se - odijeliti se, odvojiti se, rastati se, oprostiti se, otići, poći
odiliti se - rastati se
odiliti se - rastati se
odiliti se - rastati se
odiliti se - rastati se
odiliti se - udaljiti se
odiljati - v. oddiljati
odiljati se - rastajati se
odiljen'je - rastanak
oditi - odjeti, odjenuti
oditi - otići
odje - ovdje
odjesti se - odjenuti se
odkole - otkad
odličiti - odlučiti
odlučak - odluka
odlučiti - odrediti
odmetac - povraz
odmetati se - odricati se
odmjena - zamjena
odnašati - odnositi
odnimiti - oduzeti
odojiti - v. oddojiti
odor - krevet
odor - plijen
odovdi - odavde
odperti - otvoriti
odpuščati - otpuštati
odšastak - odlazak
odseči se - odvojiti se, udaljiti se
odsuditi - osuditi
odtrći - odhrvati
oduravati - mrziti
odveće - odviše
odvezati - odriješiti
odviš - odviše
odvržiti se - odvrgnuti se
odždenuti - otjerati
ogada - gađenje
ogajn - vatra
ogarditi - nagrditi
ogerlič, okovratnik
ognivo - kresivo
ognjenit - vatren
ognjeniv - vatren
ogoj - pogodnost
ogrizivati - brstiti
ogrljaj - ogrlica
ogrustan - odvratan
ohajati se - okaniti se
ohiniti - prevariti
oholas - oholost
oholas - oholost
oholas - oholost
oholas - oholost
oholas - oholost
oholast, oholija, oholstvo - oholost
ojavljati se - odazivati se
ojmo - ajd'mo
ojt(i) - v. oć
ojti - ostaviti
okazionalizam - smjer u filozofiji 17. st. koji je uzajamno djelovanje duše i tijela
tumačio neposrednim božanskim utjecajem
okoliš - okolina (sve što nekoga ili nešto okružuje: krug, okrug, svijet, prostor, kolo,
točak, obod, okvir, ograda, opseg, kugla, pojas uzduha, klima, podneblje - sva su ta
značenja [i još neka druga] navedena u Akad. rječn.)
okoliti - ogrliti
okoran - okrutan
okornost - okrutnost
okoruniti - okruniti
okripivati - okrepljivati
oksjenač - v. hoksjenač
oktrojirka (prema franc.) - nešto nametnuto odozgo, naročito zakoni koje donese
najviša državna vlast bez sudjelovanja narodnih predstavnika; samovolja
ol - il, ili
olenjka, uljenica
olika - maslina
oljubiti - zavoljeti
oman - "oman" je valjda balzam "amonium" koji spominje i Vergilije u eklogi III,
89. i IV, 25 (Štefanić)
omazati - namazati
omaziti - omazati, namazati
omeglavec, varalica
Omer - Homer
omiljati - onesvijestiti se
omraza - mržnja
on - on; onaj
on - onaj
On peut tout, quand on veut. Jacottet. (franc.) - Sve se može kad se hoće.
onak - onakav
onde - ondje
ontrat - onda
opadanje - padanje
opasti - pasti
opasti - pasti
opazan - oprezan
općina - društvo
općina - družba
općiti - običavati
općiti - običavati
općiti - običavati
općiti - običavati
operan - vrijedan
Opiano - Opijan, grčki pjesnik (II. st. pr. n. e.), autor didaktičkog epa O ribolovu
opitati - upitati
oplahen - uvenuo
oplašiti - uplašiti
oplasnuti - splasnuti
opor - otpor
oprava - djelo
oprava - haljina
oprava - odjeća
opravica - haljinica
opraviti - izvršiti
opriti se - oduprijeti se
oproščenje - oprost
opsinuti - osvijetliti
opsuditi - osuditi
opteći - optrčati
opticati - optjecati, trčati amo-tamo, optrkivati (pored običnog značenja: teći okolo)
optršen - opterećen
optršen - opterećen
opušćati - napuštati
opustiti - ispustiti
oranj - redak
Orfej - mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale ptice i
zvijeri da ga slušaju.
Orfeo - Orfej, mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale
ptice i zvijeri da ga slušaju.
Orfeo - Orfej, mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale
ptice i zvijeri da ga slušaju; kada je njegova žena Euridika umrla od zmijinog
ugriza, Orfej ju je pokušao izbaviti iz podzemnog svijeta, ali je prekršio uvjet da se
neće osvrtati da je vidi prije nego što izađe na površinu
Orfeo - Orfej, mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale
ptice i zvijeri da ga slušaju.
Orfeo - Orfej, mitski pjevač iz Trakije koji je tako divno pjevao da su se zaustavljale
ptice i zvijeri da ga slušaju.
organi - orgulje
orih - orah
Orion - u starogrčkoj mitologiji sin Posejdona, divovski lovac, po kojemu je
nazvano i sazvježđe
orologio (tal.) - sat; misli se na posebno konstruirani sat u Tore del orologio u
Veneciji na Trgu sv. Marka, u kojemu dvije velike muške figure otkucavaju točno
vrijeme
oroslan - lav
oroslan - lav
orsag - država, zemlja; orsačka velika gospoda - državni odličnici, plemići, magnati
ošad - otišavši
osal - magarac
osao - magarac
osel - magarac
osel - magarac
Osib, Osip - Josip
osiditi - osijediti
osin - sjena
osin - sjena
osjeka - oseka
oškropiti - poškropiti
oskuben - počupan
oslačati - osladiti
oslak - magarčić
ošlja - magareća
ošlji - magareći
ošlji - magareći
ošlji - magareći
osnobiti - ozlijediti
osnovati - izmisliti
osnovati se - izmisliti
ošpotati - osramotiti
ostajenje - ostanak
ostar - oštar
ostati - ostaviti
ostati - pored običnog značenja još i: prestati, okaniti se, proći se, ostaviti, zakazati,
zatajiti (oba posljednja glagola u značenju: ne izvršiti, iznevjeriti nade)
ostati - pored običnog značenja još i: prestati, okaniti se, proći se, ostaviti, zakazati,
zatajiti (oba posljednja glagola u značenju: ne izvršiti, iznevjeriti nade)
ostinuti - ohladnjeti
ostriti - oštriti
osud - osuda
osujen - osuđen; osudenik
osvalščina, presvalščina, vrsta crkvene kmetske daće, koja se plaća na dan svetoga
Osvalda
osvećen'je - posvećenje
osvem - osim
osvjetljavati se - osvećivati se
otađe - otiđe
otaj - potajno
otaj - taj
otajti - v. otaći
otar - oltar
otar - oltar
otar - oltar
otar - oltar
otar - oltar
otděliti se - udaljiti se
otepsti - otresti
othajati - odlaziti
othititi - odbaciti
othititi - odbaciti
otim - otmica
otimlivati - otimati
otirati - napuštati
otišten - odbijen
otit - v. hotiti
otiti - otići
otkladati - propuštati
oto - eto
oto - eto
oto - evo
oto - to
oto -eto
otole - odavle
otpirati - otvarati
otpreti - otvoriti
otprt - otvoren
otrok - dijete
otrok - dijete
otsuda - odavle
otuje - otuda
ov - ovaj
ov - ovaj
ov i ovi - ovaj
ovda - ovuda
ovehšati - povećati
ovenuti - uvenuti
ovenuti - uvenuti
overstlajdnandissa, potpukovnica
Ovid - Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor
čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije
glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto
Ovidij - Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor
čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije
glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto; ljubav od bludnih žen odnosi se
vjerojatno na njegovo djelo Ars Amatoria
Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor
čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more, gdje je i umro, piše dvije glasovite
zbirke elegija Tristia i Ex ponto.
Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor
čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije
glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto.
Ovidio - Ovidije, Publije Nazon (43. pr. Kr. - 17. po. Kr.) - starorimski pjesnik, autor
čuvenih Metamorfoza; prognan na Crno more (Pont), gdje je i umro, piše dvije
glasovite zbirke elegija Tristia i Ex Ponto.
ovolici - ovakvi
oždenuti - otjerati
oždenuti - otjerati
oždenuti - otjerati
ozebiti - ozepsti
ožet - ocijeđen
ožica - žlica
ožidati - očekivati
ožiti - oživjeti
P
pačati - smetati, dirati
pacta conventa (lat.) - sporazum, ugovor (ovdje ugovor iz 1102. kojim su Hrvatska i
Ugarska sklopile personalnu uniju)
padšim - palim
Padva - Padova
Paestum - danas mjesto Pesto jugoistočno od Salerna u južnoj Italiji, nekoć grčki
grad; poznat po ruševinama dorskog Neptunovog hrama iz 5. st. pr. n. e.
paka - potom
Palade - pridjevak Atene, grčke božica mudrosti, kao jake i hitre djevice
palok - " 'na paloku' se uzima kad je nešto metnuto tako da može svatko uzeti i
odnijeti, t. j. nije sakrito ni zaključano" (Akad. rj.)
pancijer - oklop
panjka - kleveta
paoma - palma
paoma - palma
paoma - palma
paoma - palma
paperuš - papir
Papini, Giovanni (1881-1956) - talijanski književnik, pisac fantastičnih i apsurdnih
priča, buntovan anarhist, ateist; kasnije smireni obraćenik
papranjen - zapapren
para - čini se
para - duša
paradičšomska - rajska
paradiž - raj
paradižom - raj
parati se - činiti se
Parid - Paris, sin trojanskog kralja Prijama koji je oteo lijepu Helenu, što je bio
povod trojanskog rata
parija - u Indiji čovjek koji nije pripadnik ni jedne kaste, prezren i "nečist"
parija (ind.) - u Indiji čovjek koji nije pripadnik ni jedne kaste, prezren i "nečist"
parilo, kipućom vodom preliveno meso ili rublje u kipućoj vodi; od pariti, vaporare
pariti - činiti se
parjati - ostaviti
parkli, pandže
parsi - prsa
parst - prst
parta (mađ.) - vrpca za glavu, nakit na glavi djevojke koji je oznaka djevojaštva
pašćiti se - žuriti se
paščiti se - žuriti se
Pasoglav - ime mongolskog kralja u narodnoj predaji; Mongole, ali i Hune i Avare,
naš narod nazivao je Psoglavci
pašovabec, dežd pašovabec, mlaka proljetna kiša, koja mami travu da poraste za
pašu
pat - ugovor
patarenac - bogumil
Patria o mea creatrix, patria o mea genitrix (lat.) - Domovino, moja stvoriteljko,
domovino, moja roditeljko! (Katul)
pav - paun
pav - paun
pav - paun
pava, paun
pavočina - paučina
pavuk - pauk
Pazipha, Pasifaja, žena Minosova, sestra Kirkina, majka Fedrina (v. sljedeću
bilješku).
Peantov Philoktet (Filoktet), jedan od Grka koji su pošli na Troju; kad su Grci
putem prema Troji pristali na otoku Hrisu da obnove zalihe pitke vode Filokteta je
ujela zmija u nogu i rana mu se dala na zlo te je strašno zaudarala; zato ga drugovi
ostave na otoku Lemnosu da tamo umre; bogovi su međutim htjeli drugačije, pa
kako je Filoktet bio posjednik nepogrešivih Heraklovih strijela, odredili su da od
njegove ruke ima pasti Paris; to se i dogodilo i odatle "prispil na rasap od Troje",
gdje je ozdravio te nije trebao "nogu pritarti."
peča - komad
pečal - bol
pečal - bol, tuga, žalost, jad, bijeda, nevolja; otidi k pečali, otidi da te nî - (kao
današnje npr.) idi do jada, idi nevidom
pečal - tuga
pečaon - žalostan
peći se - brinuti se
pečiti - ugristi
pedepsa - kazna
pedepsa - kazna
pedepsa - kazna
pedepsati - kazniti
pedepsati - kazniti
pedepsati - kazniti
pedepsati - kažnjavati
pedipsa - kazna
pedipsa - kazniti
pedipsati - kazniti
pedjeps - kazna
pedjepsan - kažnjen
pedjepsan - kažnjen
pedjepsati - kazniti
pejati - voditi
pekel - pakao
pekel, pakao
pelati - voditi
pelati se - voziti se
pelati, voditi
pelda - primjer
pelda - primjer
pelda - primjer
peljati - voditi
peljati - voditi
Pemka - Čehinja
Pemko - prema Pemac, Pemska (od njem. Böhmen), donekle podrugljivi naziv za
Čehe i Češku
Pensando al Bel ch' eta non cangia o verno (tal.) - Misleći na Lijepo što ga ne
mijenja ni vrijeme ni godišnje doba
pepsin - ferment u želučanom soku koji rastvara bjelančevine i time pomaže probavi
hrane
per aspera (lat.) - dio latinske poslovice Per aspera ad astra - kroz trnje do zvijezda
per pedes apostolorum (lat.) - nogama apostola, tj. pješice, kako su hodali apostoli
Pergam - tvrđava u Troji, a katkad i zamjena za samu Troju; također i antički grad
u Maloj Aziji (danas Bergama u Turskoj)
perla - biser
peroti - krila
Perso - Perzej, starogrčki mitski junak, koji je ubio Meduzu, oslobodio Andromedu i
dr. (ne Andromahu, kako navodi Ranjina)
perut - krilo
pervlje - ranije
pervo - prije
pěsan - pjesma
peti - pjevati
peti - pjevati
peti - pjevati
pěti - pjevati
petje - pjevanje
pětje - pjevanje
petljar - prosjak
petljar - prosjak
petljarski - prosjački
Phedra, Fedra, kći Minosa i Pasifaje, žena Tezejeva; zaljubila se u svoga posinka,
Tezejeva sina iz prvoga braka, Hipolita, a kad ju je ovaj odbio, optužila ga je za
nasilje i objesila se; time je prouzrokovala i smrt Hipolitovu pod kopitima vlastitih
njegovih konja.
Philomena, zapravo Filomela, kći atenskoga kralja Pandiona i sestra Prokne, žene
tračkoga kralja Tereja; kad ju je ovaj oskvrnuo, Prokna je Tereju (u sporazumu sa
sestrom) vlastitoga sina Itisa zaklala i priredila za jelo; kad je Terej spoznao sav
užas, navalio je na žene, no Prokna se pretvori u slavuja, a Filomela u lastavicu;
sam Terej pretvorio se u pupavca koji stalno goni slavuja i lastavicu.
Phoebus - Feb, jedan od nadimaka boga Apolona, kao boga svjetla i sunca
pića - hrana
pića - hrana
pića - hrana
pića - hrana
pića - hrana
pića - hrana
pića - hrana
pića - hrana
pića - hrana
pića - hrana
pice - koštica
pifar - svirala
pihati - puhati
pihati - uzdisati
pihati - uzdisati
Pijast - gostoljubivi poljski težak, otac Zemovita, mladog junaka koji je prema
pripovijedanju Martina Gallusa pobijedio u Gnjeznu kneza Popjela i sam postao
knezom
piliš - piće
pimfarata - svirka
pina - pjena
Pindar (oko 518-442), starogrčki pjesnik, autor glasovitih oda, na glasu kao najveći
starogrčki liričar
Pindaro - Pindar (oko 518-442), starogrčki pjesnik, autor glasovitih oda, na glasu
kao najveći starogrčki liričar
pinez - novac
pinez - novac
pipica - slavinica
piple - pile
Piram - v. Tisbe
pišac - pješak
pisan - pjesma
pisan - šaren
pisan - šaren
pisan, šaren
piščal - svirala
pišće - pile
pišče (pl. piščenci) - pile (pilići)
pismo - v. knjiga
pismo - v. knjiga
pitati - pored običnog značenja još i: tražiti, iskati; ne pitam te riči - ne tražim te
stvari
pitati - tražiti
pitati se - hraniti se
pitje - piće
pitje - piće
pitom - ljubazan, prisan
pjančivati - opijati se
pjenez - novac
pjenez - novac
pjenez - novac
pjenez - novac
pjenez - novac
pjenje - pjevanje
pješac - pješak
pjesan - pjesma
pjesanca - pjesma
pjesnivac - pjesnik
pjeti - pjevati
pjeti - v. peti
plaho - silovito
plakaje - plačući
plaman - plamen
plamik - plamen
plandovati - odmarati se
plav - lada
plav - lađa
plav - lađa
plavati - plivati
plavati - ploviti
plemen'je - plemenština
plena - pelena
Plinijo - Plinije Mlađi (61-113 n. e.), autor glasovitih pisama s obiljem podataka o
povijesti i kulturi Rima
plinuti - plijeniti
plišiv - ćelav
pliti - plivati
plješiv - ćelav
plješljiv - ćelav
pljůg - plug
pln - pun
ploditi - povećavati
plovan - župnik
ploviti - teći
plugo - plug
po - prijedl., pored običnog značenja još i na: po kî put - na koji način, kojim
sredstvom
po (prij.) - po; zbog; nakon, poslije; od; po ime - imenom; po kopno - kopnom; po
razlogu - razumno
po (prijedl.) - pola
po ime - po imenu
po kopno - kopnom
po razlogu - razumno
po razlogu - razumno
poblaziti - pomilovati
pobluditi - pomaziti
poboje se - razbolio se
poč - pošto
počati - početi
počati - početi
počati - početi; vrlo često u aor. počah, poča..., 3. pl. počaše; počan (počam)
- počevši
počati - početi; vrlo često u aor. počah, poča..., 3. pl. počaše;
počan (počam) - počevši
počel - v. počelo
počelo - početak
početje - početak
počitan - poštovan
počitanje - poštovanje
počitati - poštovati
počitati - poštovati
počtiti - počastiti
počuditi se - začuditi se
podaleč - podalje
podanak - dno, podnožje
podati se - predati se
podganjati - tjerati
podhiba - nevjernost
podjeti - podnijeti
podnamiti se - podignuti se
podne - jug
podobati - zasluživati
podobati - zasluživati
podobati (se) - pristojati se, dolikovati
podobati se - pristojati se
podobriti - popraviti se
podolje - dolina
podpirati - podupirati
podponom - potpuno
podpunom - potpuno
podsjek - prag
podstupiti - odvažiti se, usuditi se; podstupiti se - odvažiti se, usuditi se; približiti se
podvezati se - obvezati se
podvići - podići
podvignuti - podignuti
podvizati - podizati
podvraćati - obarati, rušiti
podvratiti - oboriti
poganje - poganstvo
pogib - pogibelj
pogibelnost - pogibija
pogiblenje - propast
poginuti - nestati
poginuti - nestati
poglednik - vidikovac
pogođaj -
pogodica - povlastica, olakšica
pogruziti - potopiti
pogubiti - izgubiti
pogubiti - izgubiti
pogubivati - gubiti
pogublen - izgubljen
pohajati - pohađati
pohajati - prelaziti
pohiću - v. pohititi
pohlipan - pohlepan
pohlipnost - pohlepnost
pohotiti - htjeti
pohrana - ušteda
pohvatiti - prisvojiti
poi - zatim
poiskat - potražiti
poiskati - potražiti
poj - pjevaj
poj - v. peti
pojata - štala
pojati - pjevati
pojati (prez. pojmu i pojmem, štok. pojeti) - uzeti, uhvatiti, primiti, prihvatiti; pojati
se - primiti se čega, pobrinuti se oko čega, poduhvatiti se čega; aor.:pojah, poja...
pojaviti - okrijepiti
pojavljati - pokazivati
poje - pjevajući
pojem - v. peti
pojimati - prihvaćati
pojti - poći
pojti - poći
pojti - poći
pojti - poći
pojti - poći (vidi u pjesmi Sretan povratak dvadeseti stih: Poj mi sad zbogom,
sokole.).
pokehdob, pošto
pokimati - kimnuti
pokle - pošto
poklecivati - klecati
pokli - budući da
pokli - budući da
pokli - budući da
pokli - pošto
poklisar - poslanik
pokoj - mir
pokojiti se - smiriti se
pokojiti se - smiriti se
pokolu - pošto
pokonji - posljednji
pokonji - posljednji
pokoren'je - pokajanje
pokovati - okovati
pokovati - okovati
pokratiti - umanjiti
Pokret - list Hrvatske napredne stranke, zastupao napredne ideje toga vremena
pokriliti - pokriti
pokućinka - lastavica
pol - pola
polača - palača
polača - palača
polača - palača
polača - palača
polača - palača
polag - pokraj
polahčanje - olakšica
polakčati - olakšati
poldan - podne
poldne - podne
poldnjeno - podnevno
poleg - pored, uz
poleg - premda
polgi - prema; za
poli - pola
polipša - ljepša
poljubljen - ljubljeni
poljubljen'je - ljubav
polmiš - šišmiš
poludne - jug
poludne - podne
poludnji - podnevni
polutnik - ekvator
poluvjerstvo - protestantizam
pôma - palma
pôma - palma
pôma - palma
pomajnhati - ponestati
pomajnše - manje
pomeknjenec, qui ubique se inmiscet, ubique adesse vult, ambiciozan štreber, koji se
gura naprijed svim mogućim sredstvima, karijerist
pomermljivati - mrmljati
pominati - razgovarati
pomirati - umirati
pomistiti se - pomaknuti se
pomor' mi - pomogni mi
pompejanski - koji se odnosi na Pompeje, grad blizu Napulja kojega je 79. godine n.
e. zatrpala erupcija Vezuva, čiji su ostaci nađeni očuvani ispod pepela
pomrnjen'je - mrmljanje
ponavljati - obnavljati
poni - dakle
poni - dakle
poniženo - ponizno
ponižiti se - poniziti se
poniživati se - ponizivati se
ponjva - tava
ponos - hod
ponoviti - obnoviti
ponoviti - obnoviti
Pont - Crno more
ponujati se - nuditi se
ponuziti - potopiti
popečak - žarač
popek, pupoljak
popeljati - povesti
popevati - pjevati
popevka - pjesma
poplesan - pogažen
poprik - poprijeko
poraz - pogibija, propast; jad, tuga, bijeda, nevolja, nesreća, zlo, muka
poražati - v. poraziti
poražen'je - posjek
poreda - zajedno
porene - v. pognati
Porsena - v. Mucij
poručati - poručivati
poruk - jamac
posaditi - posjesti
pošakač, šaka zrnja ili nečeg što se može zgrabiti punom šakom
posarnuti - posrnuti
poscati - pomokriti
poscati, pomokriti
poseći - posjeći
posidati - posjedovati
posigati - posezati
posil'je - nasilje
poskupo - malo
posla - poslije
poslabiti - oslabiti
poslija - poslije
poslija - poslije
poslija - poslije
pošljica - kuga
pošljica - kuga
poslom - v. posal 2.
poslovajne - rad
poslovanje - rad
poslušno - oprezno
posluženje - služba
posnik - ispovjednik
posoba - za tu riječ Akad. rječn. veli da joj je značenje tamno i navodi šest primjera
od kojih ni u jednom ne može pojam protumačiti; međutim - barem za primjer iz
pjesme U pohvalu grada Dubrovnika: "(Dubrovnik) pravdom stanje tvardi, posobu i
ljubav, na nj da se rasardi nitkore nima prav" - moglo bi se poći od tumačenja koje
daje Vladimir Mažuranić u Prinosima za hrvatski pravno-povijesni rječnik; tamo
se posoba tumači kao riječ koja znači "združenje ili udruženje u svrhe političke ...
družba u boju, udruga za pomoć međusobnu", odakle do pojma "saveznici" zacijelo
nije daleko; slično značenje ima i riječ obljuba (tj. obećanje, zadana riječ) od koje
opet nije daleko do riječi ljubav, pa ako se uzme da stanje može značiti država,
a tvrditiisto što i utvrđivati, onda se spomenuti stih može shvatiti tako da Dubrovnik
pravdom utvrđuje državu i svoje saveznike i pomagače, te da nitko nema prava da se
na nj rasrdi (B. Klaić)
pospjeh - brzina
pospješan - hitar
posreda - usred
posredu - usred
postejl - postelja
postel - postelja
poštenje - čast
postol - cipela
postolac - cipelica
postupiti - koraknuti
posutra - prekosutra
posvet - svjetlo
posvetilišće - otajstvo
posvetilište - žrtva
posviću - posvijetlim
pot - put
pot - znoj
pot - znoj
pot - znoj
pot - znoj
pot - znoj
pot - znoj
pot, znoj
potajiti - sakriti
potajnik - tajnik
potajnuti - zatajiti
potakati se - hrtiti
potečete - potrčite
potepuh, skitnica
poticati - trčati
potišćati - potiskati
potišćiti - potisnuti
potišiti - stišati
potiti se - znojiti se
potkladati - podvrgavati
potlam - poslije
potlam - poslije
potlam - poslije
potlem - poslije
potočiti - primaknuti
potočiti - učiniti da što poteče; potočiti rič - progovoriti, prozboriti; potočiti ruku -
staviti, spustiti ruku; misal potoči - misao kaže, naloži
potonji - posljednji
potopariti - potpaliti
potovati - putovati
potpirati - podupirati
potplat - taban
potraviti - pogaziti
potrěbiti - istrijebiti
potresnuti - prihvatiti se
potrinkati - popiti
potverdovati - potvrđivati
potvor - okrivljenje
potvoriti - okriviti
povaditi - povoditi
povajati - odnositi
povehnuti - uvenuti
povekšanje - povećanje
povekšati - povećati
povekšati - povećati
povekšavati - povećavati
povekšivati - povećavati
povi - v. poviditi
povidati - odavati
povidati - reći
poviditi - kazivati
povisno - povjesmo
poviti - reći
povrći - pobacati
povrnuti se - vratiti se
povrtnica - v. Zrinski, Jure
povsud - posvuda
povsud - posvuda
povsud(a) - posvuda
pozabiti - zaboraviti
pozabiti - zaboraviti
pozabiti - zaboraviti
požati - požeti
pozdravak - pozdrav
pozdravlenje - pozdrav
pozdravljen'je - pozdrav
poždriti - požderati
poziraj - pogled
požirak, jednjak
pozoj - zmaj
pozor - pogled
pozor - pogled
pozor - pogled
pozor - pogled
pozor - pogled
pozor - pogled
pozovivati - dozivati se
pozriti - pogledati
pozriti - pogledati
pož'ščat - poškakljati
požuditi - poželjeti
pozvanje - poziv
praju - govorim (zastarjeli oblik prez. 1. lica od gl. praviti - govoriti, kazati,
pripovijedati)
pramalet - proljeće
prašati - pitati
prašati - pitati
prašati - pitati
prašati - pitati
praskva - breskva
praskveno - breskvino
prav - pravo
pravad - stari gen. pl. od pravda (sa danas neuobičajenim umetanjem nepostojanog
a: pravada)
pravden - pravedan
pravden - sudski
pravim - govorim
praviti - ispravljati
praviti (prez. pravim i pravlju, a od toga često i pralju) - kazati, reći, govoriti
praznost - dokolica
praznovati - besposličariti
prebaviti - pribaviti
prebijati - probijati
prebirati - premjeravati
preblediti - problijedjeti
prebliživati - približavati se
prec(e) - odmah
prec(e) - veoma, vrlo; prec zadovoljno - sasvim po svojoj volji; kako sam želi
preći - prijetiti
prečinati - pretjerivati
precvesti - procvasti
predati - drhtati
predati - plašiti se
predi - prije
predislovlje - proslov
predjeti se - promijeniti se
predrago - preskupo
predsuda - predrasuda
preganjati - progoniti
pregato - molio
pregibivati - pregibati
pregovoriti - progovoriti
pregriha - grijeh
pregrišiti - sagriješiti
prehađati - prelaziti
prehamljen, zapregnut, zasedlan, zauzdan. Od riječi ham, madžarski: hám
preja - pređa
prejeti - prihvatiti
prejica - pređica
prejti - proći
prekaniti - prevariti
prekeršenje - prekršaj
preklinjati - proklinjati
prelejati - proliti
prem - riječ sa vrlo različitim značenjima: upravo, baš doista, veoma, preko mjere,
tek, istom, odmah, otprilike; prem ako - premda, mada
prem - riječ sa vrlo različitim značenjima: upravo, baš doista, veoma, preko mjere,
tek, istom, odmah, otprilike
premaliti - u proljeće
premalitje - proljeće
premil - premio
preminenje - promjena
preminjati - mijenjati
preminjenje - promjena
pren - iako
preobrati - odabrati
prepasno - zaprepašteno
prepelati se - prevesti se
prěpodoban - svet
prepojasati - opasati
prepouid - zabrana
preprut - paprat
prepustiti - propustiti
pres - bez
pres - bez
preša - žurba
presejnuti - presahnuti
prešiti - žuriti
preslaviti - proslaviti
prešno - žurno
preštimati - procijeniti
prestreiliti - ustrijeliti
pretirati - otjerati
preveč - previše
preveč - previše
previši - previšnji
prevzimati - preuzimati
prez - bez
prez - bez
prez - bez
prez - bez
prez - bez
prez - bez
prez - bez
prez - bez
prez - bez
prez - bez
prez - bez
prez - bez
prežeći - vrebajući
prežeš - predsjednik
prežiti - vrebati
prežmehkek - pretežak
prezmožan - vrlo moćan
prezzakon'je - bezakonje
pri - 1. prijedl. kod, uz; 2. prî - prije; 3. u primjeru "ajme, kad oćuti drugi se glas
potom, tebe da je nitko porazil nemilo, a znat ne mogoh tko, ni za koje dilo, neg
veljah: pri ti je sarcem tvard i gori od ljute tej zmije kî ti zled satvori" čini mi se da
riječ pri ima značenje kao i češko pry, tj. vjerojatno, po svoj prilici, bit će i sl. (B.
Klaić)
pri - prije
pribil - prebijel
pribiti - 1. pribiti, zabiti, zabosti; 2. pobiti, potući; 3. (prez. pribudem) biti, boraviti,
prebivati
priča - u primjeru "(Dubrovnik) kroz gore i luge po svitu svej miče targovce brez
druge zabave i priče" Akad. rječn. "ne razabira značenje"; mislim da bi se iz
konteksta moglo za riječ priča izvesti značenje ijekav. priječa, tj. zapreka, što bi s
prethodnom riječju zabava u značenju, prigovor, zamjerka činilo razumnu cjelinu
(isp. i glagol priječati, ikav. pričati, koji znači sprečavati, a priječati se - prepirati se,
svađati se) (B. Klaić)
pričati - početi
pričati se - prepirati se, svađati se, rječkati se, sporiti se; raspravljati; ljuttti se
pričati se - sporiti se
pričetek - početak
pričeti - početi
pričeti - početi
pričeti - početi
pridan - vrijedan
pridavak - dodatak
pride - v. priti
pridelivati - privređivati
priđi - predi
pridi - prije
pridje - prije
prîdo - dođu
pridoše - v. priti
pridu - v. priti
prigajati se - događati se
prignutje - naklonost
prigoditi se - dogoditi se
prigovarati se - svađati se
prigrišen'je - sagrješenje
prigrišiti - griješiti
prihajati - dolaziti
prihajati - dolaziti
prihiljen - prevrtljiv
prihiniti - prevariti
prihiniti - prevariti
prihod - dolazak
prihoditi - dolaziti
prihoditi - dolaziti
prihoditi - dolaziti
prij - prije
prija - prije
prijati - primiti
prijati - primiti
prijati - primiti
prijati (prez. primem) - prijeti, primiti; aor. prijah - primih, ... prija - primi; part.
akt. prijali - primili
prijati (prez. primem) - prijeti, primiti; aor. prijah - primih, ... prija - primi; part.
akt. prijali - primili
prijavlivati - oglašivati se
prijavljati - pojavljivati se
prijažliv - prijazan
prijazljiv - prijazan
prijetan - prijatan
prijeti - primiti
prijeti - primiti
prijeti - primiti
prijeti - primiti
prijeti - primiti
prijeti - primiti
prijeti - primiti; uhvatiti
prijetka - prijetnja
prijimati - primati
prijimati - primati
prik - preko
prikarcan - prekrcan
prikazan'je - dar
prikladati se - prilagođivati se
prikljeće - središnji prostor kuće što se zove drugdje veža (napomena iz Vrazove
ostavštine)
priklonit, pokoran
prikor - sramota
prikovan'je - prikovanost
priletiti - preletjeti
priležno - ponizno, smjerno
priličan - sličan
prilika - osoba
priloživati - prilagati
primalit - proljeće
primalitu - u proljeće
primaljetje - proljeće
primaljetje - proljeće
primeknuti se - primaknuti se
priminiti - primijeniti
primoći - pobijediti
primoći - pobijediti
primoći - savladati
pripad - slučaj
pripaša - paša
pripasti se - prepasti se
pripeljat se - dovesti se
pripeti - staviti
pripetiti se - dogoditi se
pripetiti se - dogoditi se
pripliti - preplivati
pripljuti - preplivati
pripodobiti - izjednačiti
priprehtati - uvrebati
priprosto - jednostavno
pripun - prepun
pripustiti - spustiti
prireći - proreći
prirok - prigovor
priša - žurba
prišad - prišavši
prišastan - budući
prišastje - dolazak
prišastje - dolazak
priseći - doseći
priseliti - preseliti
prisići - presjeći
prisidac - predsjednik
prisiše - sahne
prisivati - presijavati
priskati - prskati
prispodoban - sličan
prispodoban. - sličan
prispodoben - sličan
prispodobiti - usporediti
pristanak - prestanak
pristan'je - prestanak
pristati - 1. prestati; 2. pristati, privoljeti, pristupiti, pridružiti se, pripadati; ostati pri
čemu, ustrajati
pristati - prestati
pristati - prestati
pristavati - pristajati
pristol - prijestolje
pristol'je - prijestolje
pristrati - prostrti
prit - bol
priteći - preteći
pritecnik - onaj koji pritječe, pritiče (u pomoć i sl.)
priti - doći
priti - doći
priti - prići
pritil - debeo
pritio - debeo
pritka - kolac
pritka - kolac
priuzeti - zakinuti
privartati - prevrtati
privelik - prevelik
privrći - promijeniti
privrijen'je - uvreda
priz - bez
priženiti - pritjerati
prižeti - pomusti
priživati - uživati
prjeđe - prije
prliti - pržiti
prliti - pržiti
probeljivati - bijeljeti se
proć - protiv
proć - protiv
procaftiti - procvjetati
procaptiti - procvjetati
procimba - procjena
procmiljeti - procviljeti
pročtati - pročitati
pročtiti - pročitati
pročtiti - pročitati
proctjeti - procvjetati
proćuzorje - praskozorje
procvativati - cvasti
prodečtvo - propovijed
prodekuvati - propovijedati
prodol - dol, dolina (pa i mjesto kakvo može biti u dolini, tj. obraslo drvećem)
profeta - prorok
prohajati - prolaziti
prohoditi - prolaziti
prohoditi - prolaziti
projdó - prođu
proje - prođe
projti - otići
prokljat - proklet
proletiti - pored običnog značenja (proći u letu) još i: proći kroz nešto, pa i probiti
(strijela srce)
prominjen'je - promjena
promišlenje - pomišljanje
Propercio - Propercije
Properco - Propercije (Sextus Propertius, oko 50-15), rimski liričar, pjesnik brojnih
elegija, u kojima opjevava svoju ljubav prema lijepoj i hirovitoj Cintiji
prorene - protjera
prošal - v. projti
prošasnost - prošlost
prošasnost - prošlost
prošast - prošlost
prošast - prošlost
prošastan - prošli
prošecija - procesija
Proserpina - Prozerpina, kći Zeusa i Demetre, na glasu zbog svoje ljepote, koju je
oteo podzemni bog Had (Pluton)
prosesti se - propasti
prosid - prosijed
prosinuti - obasjati
prositi - moliti
prositi - pored običnog značenja (moliti, prosjačiti) još i: pitati, tražiti, iskati,
zahtijevati
prositi - pored običnog značenja: (moliti, prosjačiti) još i: pitati, tražiti, iskati,
zahtijevati; prositi se - pristojati se, dolikovati; kako se gdi prosi - kako gdje treba,
kako zahtijevaju prilike
prosivati - prosijavati
proskerbiti - nabaviti
prošla - v. projti
prošnja - molba
prošnja - molitva
prostarti - prostrijeti
prošten'je - oprost
proštimanje (lat.) - štovanje
prostiti - oprostiti
proštiti - pročitati
prosvititi - prosvijetliti
prosvitivati - svijetliti
protiv - nasuprot
protiva - protiv, suprot, nasuprot; protiva ke t' će doć - koje će ti izaći u susret
protivan - neprijateljski
protočiti - provući
protulet - proljeće
protuleten - proljetan
protuletje - proljeće
protuletje - proljeće
protuletji - proljeće
protulitje - proljeće
protuženje - tužba
prova - pramac
provriti - probiti
proz - kroz
proz - kroz
proz - kroz
prozorje - praskozorje
prožrěti - proždrijeti
prozriti - pogledati
prozriti - prozreti, progledati; vidjeti skroz-naskroz, spoznati
prporuše - ophod koji moli da padne kiša; oni koji sudjeluju u njemu nose na glavi
vijenac od trave prpora
prs - prst
prucati se - ritati se
prud - korist
prud - korist
prud - šljunak
pruditi - koristiti
pruditi - koristiti
pruditi - koristiti
pruditi - koristiti
pruditi - koristiti
pruditi - koristiti
pruglo - zamka
pruzi - skakavci
prvlje - prije
pržina - pijesak
pržina - pijesak
pržina - pijesak
Psiha - grč. ljepotica u koju je bio zaljubljen bog ljubavi; personifikacija duše
psovan'je - uvreda
ptak - ptić
ptičneni - ptičji
Ptolomeo - Ptolomej (oko 100-170 n. e.) - astronom i matematičar, čija je
geocentrična teorija svemira dominirala sve do Galileja i Kopernika, te ju je kao
svoje učenje prihvatila i crkva
puca - djevojka
pucek - djevojčica
pucica - djevojčca
puh - pepeo
puhliv, čovjek plah i mekušac, koji zgrće samo za sebe. U prenesenom smislu:
sebeljubiv
puhovec, mekušac
puklast - grbav
puklina - pukotina
punta, buna
Purgarija naša ne jenoga je Vramca. 1235. Bela Kral zidati i nachinati vchini varas
Gerchku goriczu v Zagrebe, i da onem purgarom velike prauicze. Ali vezda je
lucztuo vunem nezlosno i okorna i terda vrata, malo imaiuchi gizdaui, Wchenim i
mudrim ludem nepriateli i protiuniczi iesu. 1578. A. Vramecz. Poznati citat iz
Vramčeve kronike, kao kulturnohistorijski zanimljiv autobiografski detalj koji
ilustrira odnos između ovoga našega književnika i grada Zagreba
pušćati se - dopuštati
puščina - pustinja
puščina - pustinja
pušćivati - napuštati
pusta - pustinja
pustara - pustinja
pustara - pustinja
pustinik - pustinjak
put - pored običnog značenje još i: način, sredstvo; po kî put - na koji način, kojim
sredstvom
puto - pluto
Q
quarta pars - četvrti dio
Quo? Vae ruis quo sceleste! (lat.) - Kamo? Kamo hrliš naopako!
R
rab - rob
rab - rob
raba - rad
raba - robinja
raba - službenica
rabar - v. hrabar
rabiti - raditi
rad - koji želi, željan; biti rad - željeti; imati rada - željeti
Radak-patarenac -
radi - rado
rajati - rađati
rajni - rajski
rajše - radije
rajše - radije
raketlina - raketa
ramo - rame
ranjati - ranjavati
ranješnji - jutarnji
rapa - rupa
raščiniti - pogaziti
rasklenjivati - rastavljati
raskusiti - rasjeći
raslačiti - zasladiti
raspartiti - rasteretiti
raspotan - razuzdan
raspraviti - pogrditi
rasrčen - razljućen
rasrčiti - rasrditi
rastarkom - razbacano
rastić - hrastić
Rastó - rastu
rât - vrh
rataj, orač
ratiti se - boriti se
ravno - upravo
ravno - upravo
razajti - razići se
razaliti se - razliti se
razbirati - izbirati
razboj - bitka
razbubnati - razglasiti
razdan - razdrt
razdiljati se - razdijeliti se
razdiljen'je - rastanak
razgovor - pored običnog značenja još i: zabava, radost, šala, užitak; utjeha
razgovor - pored običnog značenja još i: zabava, radost, šala, užitak; utjeha
razgovor - utjeha, nada, spas; radost, slast, šala, užitak, zabava (pored drugih
značenja)
razhajivati - razilaziti se
razhojati se - razići se
razibrati - razabrati
razide - razjede
razigrivati - razgibavati
raziteljan - razoran
razkladati - kuditi
razlik - različit
razlikov - različit
razlog - račun
razlog - razum
razlučiti - odlučiti
razmaći - pomaknuti
razmetati - razarati, uništavati
razmi - osim
razmi - osim
razmi - osim
razmi - osim
razmirje - razmirica
razok - nepravilan
razpamši - v. razpeti
razpraviti - pogrditi
razrediti - rasporediti
razsarditi - rasrditi, razljutiti
raztarti - prepiliti
razteći - potrošiti
raztriti - rasprostrijeti
rdeč, crven
rebernja - rebarca
rečen'je - izreka
red - način
redine - živica
rednji - onaj koji dolazi po redu, koji mora doći (rednja kupa - posljednja čaša)
redovan - redovnički
regetati, kikotati
regetlin, raketa, trag gorućeg eksploziva. Od njemačkog: Rakete
rekši - rekavši
Remete - selo nekad pokraj Zagreba, danas dio grada, gdje se nalazi poznati
pavlinski samostan s crkvom Gospe Remetske
reš, prepečeno, tako pečeno, da se na površini prepečene materije javlja kora, kao
prvi znak karbonizacije. Od njemačkog: resch
resti - rasti
resti - rasti
resti - rasti
rezeda (tal.) - vrsta mirisne biljke krasnice; naši izrazi: katanac, katančica, ljubimac
rič - 1. riječ, glas, govor; izpušćan'je riči - govorenje; rič prostirati - govoriti; 2.
stvar
riđanka - seljanka
Ridi Pagliaccio! (tal.) - Smij se, pajac!; arija iz opere Pagliaccio tal. kompozitora
Ruggiera Leoncavala (1858-1919)
riganio (tal) - biljka origano, mravinac; osim kao začin koristila se i u liječenju
rih - rekoh
rihtar - sudac (načelnik); ili: mali ritar, tj. općinski sluga koji po selu oglašava
(bubnja) novosti (V. Novak)
rijeh - rekoh
rijeti - reći
rijeti - reći
rijeti - reći
riji - v. ridak
rika - rijeka
rišca - riječca
rišćan - pravoslavac
riše - rekoše
risiti - resiti
rit - reći
ritek - slama
riti - reći
riti - reći
riti - reći
riti - reći
riti - reći
rja - rđa
robača - košulja
rob'c - rubac
ročiti se - dogovoriti se
Roda - grčki otok Rod (u žen. rodu i kod nekih drugih starijih pisaca; razlog će biti
u tome što je riječ Rodos i u grč. jeziku žen. roda)
rođivati - radati
rok - slučaj, udes (pored običnog značenja); kim rokom - kojim slučajem
rok - vrijeme
rokovnica, daća, koja dospijeva na dan svetog Roka
Romanija - Rumunjska
romon - glas
ronto, gen. rontala - more što ga levanat valja, valovi od levanta; tzv. "mrtvo more,
valovi (pojam se koristi na dubrovačkim otocima, etimologija je nejasna)
roštanje - buka
rota - zakletva, prisega, zadana riječ; istino brez rote - tako je očito da ne treba
zaklinjanja
rotno - lukavo
roža - cvijet
roza - ruža
roždanik - horoskop
rožica - ružica
rt - vršak (strelice)
rtat - oštar
rub - rubac
rubača - košulja
rubačica - košuljica
rubenina - rublje
rubint - rubin
ručati - rukati
ručiti se - rukovati se
rug - ruglo
ruga - poruga
rugost - ruglo
rumenit - rumen
rumeniv - rumen
rumenjahan - rumenkast
rumenjivati - rumenjeti se
Rurikova kuća - Rusija (po predaji se uloga osnivača ruske država pripisuje
varjaškom knezu Ruriku, koji je god. 862. došao u Novgorod)
rus - crven
rus - crven
rusa - ruža
rusa - ruža
rusa - ruža
rusa - ruža
rusmarin - ružmarin
rusula - ruža
ružiti - štropotati
S
s - s; iz
s čudom - čudeći se
s mirom - umjereno
s mirom - umjereno
Sa - sva
sabljuditi - sačuvati
sade - sada
sadružiti - spojiti
Safo - sapfa, starogrčka pjesnikinja s otoka Lezbosa (oko 600. pr. n. e.)
sagrada - zgrada
sagrišen'je - grijeh
sahraniti se - spasiti se
saj - ovaj
saj - ovaj
saj - ovaj
saj - ovaj
saj - ovaj, taj (gen. sega, se; dativ semu, sej; akuz. su; lok. sem; instr. sim; gen.
pl. sih; dat. pl. sim; instr. pl. simi)
saj - ovaj; ta
sajav - čađav
sajene - sađene
sajti - saći
sajun (tal.) - komad tkanine od saje, fine tkanine, koji se nosi preko prsiju
sakod - svuda
sakojake - svakakve
sakvački - svakakav
Sala del maggior consiglio (tal.) - Vijećnica Velikog vijeća u mletačkoj Duždevoj
palači
samanj - sajam
samodilo - samovoljno
samohoć - slobodan
samohoć - slobodan
samohoć - slobodan
sandal (ar.) - fino crveno drvo iz Indije, služi za dobivanje ulja i pravljenje boja
sanj - san
sanjinec, sanjik
Sappho (VI. st. pr. n. e.) - glasovita grčka pjesnikinja s otoka Lezba
sapsovati se - svađati se
Sarbalj - Srbin
sarčce - srdašce
sarce - srce
sarčen - srdačan
sarčen - srdačan
sardašce - srdašce
sartije (grč.) - vrlo čvrsta užad na brodu koja pridržava jarbol, pripona
sašad - v. sajti
sasnovati - sisati
sat - gen. pl. imenice (broja) sto; pet sat - pet stotina
satje - saće
Saturn - rimski bog vremena i plodnosti, otac Jupitera, Neptuna i Plutona; jeo je
svoju djecu
Saturno - Saturn, rimski bog vremena i plodnosti, koji jede vlastitu djecu
satvar - stvar
satvar - stvar
satvoriti - stvoriti
satvoriti se - pretvoriti se
saviše - suviše
saviše - suviše
savrućiti - ugrijati
sazvati - pozvati
scalina, mokraća
scherzo (tal. šala) - malo glazb. djelo u živom tempu; ovdje slika, sličica
scijena - cijena
sciniti (prez. scinju i scinim) - scijeniti, misliti, držati, smatrati; cijeniti, poštovati
sciniti (prez. scinju i scinim) - scijeniti, misliti, držati, smatrati; cijeniti, poštovati
Scio etenim, nonnullos diversum statuere, et nostra scripta ita carpere, ut nihil ex
scriptis nostris possint probare, nisi quod ipsis pulchrum esse videatur. Etiamsi quis
rosas loqueretur, essent tamen, quibus suae rosae urticam olerent. Adeo enim
guidam sunt corrupto iudicio, ut etiam de his male loquantur et iudicent, quae teste
eorum conscientia probent, faciunt id, quia facilius est aliena carpere, quam
propria praestare, sunt namque in aliorum scriptis censores oculatissimi, in suis
vero caecunientes.
sdvora - izvana
se - sve
sě - svi
se ne mora - ih umire
se ne zani - se ne pouzda
se, sve
sebičje - sebičnost
sebirad - sebičnjak
sebirade - sebično
segaj - ovoga
segaj - ovoga
segaj - ovoga
seguran - siguran
segurnost - sigurnost
sehnuti - sahnuti
šeišana, vrsta turske puške
sej - ovaj
sejnski - senjski
šemer - čemer
semi, svima
senca - sjena
senca, sjena
senja - sanja
senja - sanja, san
senso - prijatelj
šenuti - krenuti
séparé (franc.) - odjeljak, odvojena prostorija u lokalu (rujni vjerojatno stoga što je
u takvim prostorijama namještaj presvučen crvenim baršunom)
šeptanje - šaptanje
šeptati - šaptati
serčen - srdačan
šeregbontov, top, kojim se može pobiti čitava četa. Madžarizam: bontó, uništavajući
Serena - Sirena
Serena - Sirena
serena - sirena
šešarac - šiška
sesti - sjesti
šestoper - buzdovan
sfaliti - iznevjeriti
sfaljivati - iznevjerivati
sfinks - sfinga
sfruštan, fruštati. Čovjek sfruštan prije izgona iz grada prošao je kroz špalir šiba.
Od latinskog: frustare, šibati, bičevati
sgar - odozgo
sginuti - poginuti
sgipsti - propasti
sgoditi se - dogoditi se
sgoriti - izgorjeti
sgovoriti - dogovoriti
sgrišen'je - sagrješenje
sgubiti - izgubiti
shajati - izlaziti
shajati - proizlaziti
sharan - uništen
sharati - uništiti
shincati se, hincati se, kobila se hinca kad osjeti pastuha. U prenesenom
smislu: izmožditi se neurednim životom
shod - balkon
shoditi se - skupljati se
shraniti - sačuvati
si - enkl. oblik dativa zamjenice sebe, koji dolazi "kao neki pleonazam bez osobita
značenja" (Akad. rječn.); u našim tekstovima: jeda si - ne bi li, kako bi (vodica želju
ugasila); kad si - kada, kada li (u želji da se nešto što prije zbude)
si - enkl. oblik dativa zamjenice sebe, koji dolazi "kao neki pleonazam bez osobita
značenja" (Akad. rječn.); u našim tekstovima: jeda si - ne bi li, kako bi (vodica želju
ugasila); kad si - kada, kada li (u želji da se nešto što prije zbude)
si, svi
šibre, šibe
sići - sjeći
sid - sijed
siditi - sijedjeti
signare cum ferro, žigosati gvožđem, paliti po ljudskoj koži razne žigove: ljiljan su
nosile bludnice, a tatu je bio užežen ključ
sigra - igra
sigrati - igrati
sigrati se - igrati se
sigrati se - igrati se
sigur - siguran
sigur - siguran
siguro - sigurno
sih - v. saj
sijevo - usjev
šikati se - ljuljati se
silen - silan
silnjak, đavo, nasilno biće
silovati - prisiliti
sim - ovamo
sime - sjeme
sime - sjeme
sime - sjeme
sina - sjena
sina - sjena
sinca - sjena
sinca - sjena
sion - silan
sionik - silnik
sipant - izop, mirisna biljka iz porodice usnača, grm modrih i ljubičastih cvjetova
Šipiun Afrikan - Scipion Afrički, rimski vojskovođa (234-183. pr. n. e.), pobijedio
Hanibala u drugom punskom ratu
šipka - pojas
siringa - svirala
sis - sa
sisti - sjesti
siti - sići
sivati - sijevati
siver - sjever
siver - sjever
sixtina (lat.) - šestostih, pjesma sastavljena od šest strofa sa po šest stihova i jednim
dodatkom od ti stiha
sjem - osim
sjemo - simo, ovamo
skačó - skaču
skajati - okajati
škapular (talij. scapolare - spasiti) - amajlija oko vrata sa slikom sveca koju nosi
neka osoba da se zaštiti od nesreća
skarcanje - škrtarenje
skašljivati - kašljati
skazanje - prizor
skazanje - propovijedanje, naučavanje
skazati - kazniti
skazati - kazniti
skaživati - iskazivati
skažuvati - iskazivati
skerb - briga
skerban - brižan
škerbav - krezub
skerbeti - brinuti
skerbiti - brinuti se
škerbozub - krezub
škerlac - ševa
škerlec - ševa
skersnivati - pojavljivati se
skipiti - izmiljeti
sklad - sloga
sključiti - stegnuti
sključivati - stezati
sklo - staklo
skmičiti se - zatamniti se
škoditi - štetiti
skomine, sok, koji se cijedi iz usne šupljine, izazvan kiselinama ili tekom
skončajnje - kraj
skončanje - kraj
skončan'je - kraj
skončavanje - svršetak
škoriti - skoriti
škornja, čizma
škornje - čizme
skoro - gotovo
skovati - stvoriti
skradnji - posljednji
skraja - dokraja
škrat, đavo
skratiti - uskratiti
skratiti - uskratiti
skrativati - uskraćivati
škrilak - šešir
škrilak, šešir
škripan'je - škrgut
skrišen'je - uskrsnuće
skriviti - iskriviti
škrlačec - šeširić
škrlak - šešir
škrlec - ševa
škrljački - šeširići
skrounovit - tajni
skrovan - tajni
skroven - skriven
skrovnomce - tajno
skrovnopisec, čovjek koji vodi brigu o događajima i prilikama i bilježi ih u potaji
skrovnost - tajna
skrušati se - kajati se
skržit - škrgut
skržitati - škrgutati
skubeći - v. skupsti
skubiti - ljubiti
skucati (prez. skucam) - uzdisati, stenjati (Akad. rječn. s napomenom: Kod Lucića
bi ovdje moglo biti i skučati, jer slovo z [kako je u originalu, op. B. K.] upotrebljava
i za c i za č) (B. Klaić)
škulja - rupa
škulja - rupa
skup - škrt
skupitelj - iskupitelj
skupljen'je - iskupljenje
skupnovlada - država
skupos - škrtost
skupost - škrtost
skupost - škrtost
skusa - iskušavanje
skusiti - iskusiti
skušiti - iskusiti
skusti - čupati
skuze - suze
skvarnost - oskvrnjenje
škver - trg
škvorc, čvorak
slači - slađi
slaci - slatki
sladci - slatki
sladobizec, sladokusac
slaje - slađe
slaje - slađe
slaji - slađi
slajši - slađi
slap - val
slavic - slavuj
slavic - slavuj
slavic - slavuj
slavic - slavuj
slavic - slavuj
slavic - slavuj
slavic - slavuj
slavić - slavuj
slavić - slavuj
slavić - slavuj
slavič - slavuj
slavičak - slavuj
slaviček - slavuj
slaviček - slavuj
slaviček - slavuj
slavja - slavuj
slaziti - silaziti
slednji - sljedeći
slekla - svukla
slime - sljeme
slinka - vrsta ribe, babica, nije osobito cijenjena u prehrani; ribati (loviti) glavoče i
slinke znači raditi uzaludan posao
slišiti se - čuti se
sljednji - posljednji
sljedstvo - posljedica
sljepar - varalica
sljesti - spustiti se
šlju - šaljem
sljušat - slušati
slnce - sunce
sloniti - naslanjati
šloprok, klaonica
slove - v. sluti
slovem - v. sluti
slovo - riječ
slovo - riječ
složiti - sastaviti
složiti se - sjediniti se
slučiti - sastaviti
slut - slutnja
službeno - dolično
služivati - služiti
slzan - suzan
smajnkivati - nestajati
smardeći - smrdljiv
smart - smrt
smeća - smutnja
smeća - smutnja, nemir
smehljat se - smiješiti se
smejat se - smijati se
šmerklav - balav
smert - smrt
smetiti - sramotiti
smil(j)iti se - smilovati se
smilenje - samilost
smilen'je - smilovanje, milosrđe
smirno - smjerno
smitati - ostaviti
smiti - smjeti
smiti - smjeti
smnijevi - misli
smok - hrana
smok - hrana
smrca - smrt
smrtljiv - smrtonosan
snažiti - čistiti
snesti - donijeti
snesti se - skupiti se
sneti - skinuti
snevarkom - nenadano
sniženo - ponizno
snoč - sinoć
snočka - sinoć
snočka - sinoć
snočka - sinoć
snositi - stjecati
snubok, prosac
so - su, jesu
so (li) - jesu (li)
sobstvo - osoba
sodit - suditi
Sofonizbe (3. st. pr. n. e.) - kći kartažanskog vojskovođe Hazdrubala (brata
Hanibalovoga), žena zapadnonumidskog kralja Sifaksa, preudata za
istočnonumidskog vladara Masinisu; otrovala se pošto je Scipion razorio Kartagu
Solferino - selo južno od Lago di Garda u Italiji, gdje su 1859. Francuzi pod
vodstvom Napoleona III. i Sardinci pobijedili Austrijsku vojsku; ipak, Austriji je
ostala Venecija
Solferino - selo južno od Lago di Garda u Italiji, gdje su 1859. Francuzi pod
vodstvom Napoleona III. i Sardinci pobijedili Austrijsku vojsku; ipak, Austriji je
ostala Venecija
solze, suze
Sonetto di Bartolommeo Nale in lode del signor Domenico di Simone Zlatarić (tal.)
- sonet Bartolomeja Nalješkovića u slavu gospodina Dominka Šimunova Zlatarića
sopsti - sisati
sopun - sapun
šorš, sudbina. Od latinskog: sors. - Odnosi se na geslo Zrinskih: "sors bona nihil
aliud" (dobra sudbina i ništa drugo)
soza - suza
spametuvati se - sjetiti se
Spanja - Španjolska
Sparćanin - Spartanac
spašen -spasonosan
spedajm - pedalj
speljati - izvesti
speljati - izvesti
spenga - spužva
spengati - naslikati
spesso - često
spet - opet
spet - ponovo
spetenje - obuzdavanje
spijevac - pjesnik
spijevalac - pjesnik
spila - spilja
spila - spilja
spila - spilja
spiniti - zapjeniti se
spisanje - opis
spisati - napisati; opisati
špitalj - bolnica
spitavati - ispitivati
spitavati - ispitivati
spivati - pjevati
spivati - pjevati
spješiti - žuriti
spjevalac - pjesnik
splakati - zaplakati
sploh - jednostavno
spluti se - sliti se
spniti - sapeti
spod - ispod
spod - ispod
spod - ispod
spodoban - sličan
spodoben - sličan
spodobiti - usporediti
spodobnost - sličnost
spoganjati - sjećati se
spokoreti se - pokajati se
spoli - pored, uz
spomena - pamćenje
spomenek - razgovor
spomenuti se - sjetiti se
spominati se - razgovarati se
sponešast - oholost
sponesti se - uzoholiti se
špot, poruga
špotan - sramotan
špotati se - rugati se
špotati se - rugati se
špotica - sramotica
špotovanje - ruganje
spovid - ispovijed
spovime - pripovijedam
spoviti - reći
spozabiti (se) - zaboraviti
spozabiti se - zaboraviti
spoznati se - priznati
spraskati - ispaliti
sprava - oprema
spravišče - sabor
spraviti - sastaviti, sačiniti; gdo je tebe na to spravil - tko te je to toga doveo, tko je to
od tebe učinio
spraviti - spremiti, pospremiti
spraviti - spremiti, prirediti, načiniti; otpremiti; spraviti se - spremiti se; opremati se;
sastati se; uputiti se
spraviti se - pripremiti se
spravlati - činiti
spravljati - pnpravljati
spravljati - spremati
spravljati se - pripremati se
spravno - spremno
spražiti - sažeći
spražiti - sažeći
sprejti se - prošetati se
spričanje - oproštaj
sprid - sprijeda
sprid - sprijeda
sprobuditi se - probuditi se
sprotiviti - usprotiviti se
sprovajati - ispraćati
spuga - spužva
spustiti - ispustiti
srakar, u pogrdnom smislu: čovjek, koji je sam svoj vlastiti ugled zaprljao
sražen - spržen
srazitelj - uništavalac
srčno - odvažno
srda - srdžba
srebarn - srebren
srida - sredina
sta - su (dual)
sta (dual) - ste
Stacije, Publije Papinije (40-96 n. e.) - rimski pjesnik; autor epa Tebaida po uzoru
na Vergilija i zbirke pjesama Građa; pisao šablonsku poeziju hvaleći cara
Domicijana
štacun, dućan
stagna - staza
stališ - stanje
stanak - sastanak
stanišće - prebivalište
stan'je - prebivalište, boravište, stan, dom; država, zavičaj; vlast, vladanje; stalnost,
čvrstoća (pored drugih značenja)
stanovito - sigurno
Stari Hvar - Starigrad na otoku Hvaru; Novi Hvar - grad Hvar na istoimenom
otoku
starmiti - odobravati
starmiti - strmiti (što): 1. činiti strmim, naginjati (se), obarati (se); 2. težiti za čim,
nastojati, hlepiti; 3. uzdizati, penjati
starpina - strpljivo
starpina - strpljivo
starpljiv - strpljiv
starti - strti
starv - v. starti
staržiti se - čuvati se
starzme - nejasno
stasan - visok
stati - stajati, ustrajati, ponašati se, držati, biti, boraviti, opstojati; ustati, dignuti se;
početi; steć i steći - stojeći; stati gori - ustati; stati na molitvu - početi se moliti; stati
mniti - početi misliti; stati u sridovištvo - biti umjeren
stati - ustati
stati se - sastati se
štatiti - smjestiti se
stavan - stalan
stavni - čvrsti
stavnost - stalnost
šteć - v. štiti
steći - stojeći
stéći - stojeći
stegance - bedro
stekli, bijesan
steklo - čaša
stere - satre
sterzivati - strzavati
Stesikor - Stesihor, grčki korski pjesnik iz južne Italije iz 7/6. st. pr. n. e.; tvorac
junačke himne i trijade; od njegova djela sačuvani su samo fragmenti
šteti - htjeti
šteti - htjeti
steza - staza
stežati - učiniti
stezivati - stezati
sticati - stjecati se
sticati se - skupljati se
štifletlin, čizmetina. Od njemačkog: Stiefel
Stiks - u grč. mitologiji jedna od rijeka u podzemnom svijetu preko koje je Haron
prevozio duše preminulih
štila - htjela
štimati - misliti
štimati - misliti
stin - stijenj
stin'je - stijenje
stinuti - hladiti se
stinuti - hladnjeti, popuštati u revnosti
stirati - istjerati
Štiri - Štajerci
stiskivati - stiskati
štiti - čitati
Stjepanov dom - zagrebačka katedrala (riječ dom, lat. domus, znači i katedrala)
stlp - stup
što - tko
što - tko
stoje - stojeći
stoka - stečevina
stolica - sudnica
stol'je - prijestolje
stontina - možda stentina, od tal. stento u značenju jad, čemer, nevolja (Akad. rj.)
stoprav - tek
stopro - istom
stoza - staza
stožernik, kardinal
straćen'je - trošak
stran - dio
stran - strana
straviti - očarati
straviti - zatraviti, očarati
stravljen - očaran
stražnik - stražar
stren - satrt
stresivati - otresati
stric-vujc, onomatopejska imitacija zvuka, kada snijeg škripi pod petom. Riječ je
živa i danas, a označuje jaku studen. Kaže se: denes je bogme stric-vujc!
striha - streha
stril - strijela
stril - strijela
striliti - strijeljati
strimenak - stremen
strom - stablo
strošiti - potrošiti
strošivati - trošiti
stuha - mitsko biće iz narodne predaje, "kao vile ili đavoli" (Akad. rj.)
stumačen'je - prijevod
stumačiti - istumačiti, protumačiti
stup - 1. korak, stupaj; 2. deblo, stablo; 3. opsada ("I neće se Troja travicon zelenit
sita trudna znoja pod stupom deset lit"; Od lika ljubenoga, st. 78)
stup - korak
stupa - stopa
stupaj - korak
stupaj - korak
stupaj - korak
stupaj - korak
stupaj - korak
stupaj - korak
stupaj - korak
stupalo - stopalo
stupom - korakom
šturak - zrikavac
stužiti - oplakati
stvorac - tvorac
stvorjenje - stvor
sufragija (lat.) - sufragan, katolički svećenik koji ima pravo sudjelovati i glasovati u
duhovničkom skupu
suj - suh
suj - v. saj
suk - cjepanica
suknja - prvenstveno ženska donja odjeća, no kod Lucića u poemi Pariž Eleni (st.
189, 190) imamo Menelaja u suknji: "Pucam (Paris) ter zavidim, smarca mi
omili, suknjom kada vidim svojom da te (Helenu) krili" iz čega bi se moglo izvesti
značenje: plašt (B. Klaić)
Sultan Suliman - od tri turska sultana koji su nosili to ime, najpoznatiji je Sulejman
Veličanstveni (1494-1566), turski sultan, osvajač Rodosa, pobjednik u bitki na
Mohaču 1526, neuspješno opsjedao Beč, poginuo pri opsadi Sigeta 1566.
sunčece - sunašce
sunčen - sunčan
suproć - protiv
suprotgovoriti - protiviti se
suprotiv i suprotiva - protiv
suprotiva - protiv
Surija - Sirija
Surija - Sirija
surka - vrsta kaputa od sukna s gajtanima, dio narodne nošnje u nekim krajevima
Hrvatske
surla - svirala
susestvo - susjedstvo
sustentati se - prehranjivati se
sustezivati - ustezati se
sužan - zasužnjen
Suzana - u bibliji lijepa žena koju su dva starca nepravedno optužili za nemoral
nakon što ih je ona odbila; svojom je mudrošću spasio Danijel i dokazao krivnju
staraca, koji su pogubljeni
suzen'je - plakanje
svâ - njegova
svaća - svatovi
svada - svađa
svada - svađa
svakoli - uvijek
švaljer - ljubavnik
svaršen - savršen
sve - svoje
sve - svoje
sve - svoje
svećena - v. svetiti
svecki - svjetski
svedosmo - v. svesti se
svega - svoga
svemog - svemoguć
sveršen - savršen
sverž, grančica
svet'c - svetac
svetcki - svjetovni
Sveti Kralj - zagrebačka katedrala, posvećena sv. Stjepanu, prvom kralju Mađarske
(975-1035), koji je pokrstio svoj narodž
svetiti - svetkovati
svichi - svjetski
svidati - brinuti se
svidočen'je - dokaz
svidočstvo i svidočtvo - dokaz
svidokovati - svjedočiti
svigdi - uvijek
svijećati - svijetliti
svijetiti - svijetliti
svijetiti - svijetliti
svim - sasvim
svion - svilen
svioni - svileni
sviročica - sviraljčica
sviroka - sviraljka
svis - svijest
svist - svijest
svist - svijest
svit - osvit
svit - savjet
svît - svijet
svît - svijet
svita - haljina
svita - odjeća
svita - odjeća
svititi - svijetliti
svititi - svijetliti
svitlina - svjetlost, svjetlo
svitlući - svijetleći
svjet - savjet
svjet - savjet
svjet - savjet
svjet - savjet
svjet - savjet
svjet - savjet
svjet - savjet
svjet - savjet
svjet - savjet,
svjetiti - savjetovati
svjetlica - krijesnica
svjetlomrcati - svjetlucati
svjetlušti - svijetleći
svjetnik - savjetnik
svjetnik - savjetnik
svô - svoju
svoditi - izvoditi
svrha - svršetak
svršen - savršen
svršeno - savršeno
svrž - grana
svu - svoju
svu - svoju
svudije - svuda
svukši - svukavši
scjena - vrijednost
sckniti - zakasniti
Š
š - s; zbog
š - prij. s
š-s
šantekler - v. Chanteclair
šatan, sotona
šavati - slati
šćap - štap
Ščap - štap
ščapci - šake
šćediti - štedjeti
šćediti - štedjeti
ščerbav, krezub
ščesivati - česati
šćet - štetan
šćeta - šteta
šćićati - štititi
šćit - štit
šćit - štit
ščit - štit
šćut - zglavak
še - još
šedba - šetnja
šegljiv - nestašan
T
ta - taj
Tabularij - državni arhiv na zapadnom kraju Foruma u Rimu (sagrađen god. 78.
prije Krista)
tač - tako
tač - tako
tač - tako
tač - tako
tač - tako
tač - tako
tač - tako
tač - tako
tač - tako
tač - tako
tač - tako
tač - tako
tač - tako
tač - tako
tacih - v. taki
Tačó - kotrljaju
tadara - tada
tadbina - krađa
tajat - tajiti
takaj - također
takajše - također
taki - odmah
taki - odmah
taki - takav
takmenik - takmac
takoj - tako
takoj - također
takoj - također
takojer - također
taku - tako
takur - tako
talam i talamos (grč) - soba za mladence, bračna odaja
Talete - Tales iz Mileta (oko 625-546 pr. n. e.), grčki filozof, fizičar, astronom i
matematičar, osnivač prve filozofske škole; jedan od sedam legendarnih mudraca
Talije hramovi - Talija je muza zaštitnica komedije, tj. kazališta; dakle: kazališta
taljur - tanjur
tamašan - šaljiv
tamašiti - šaliti se
tamnos - tama
tanac - ples
tanac - ples
tanač - sastanak, dogovor
tanačac - ples
tanačac - ples
tančac - ples
tancati - plesati
tancati - plesati
tančina - tankoćutnost
tanučan - tanahan
taraska - vrsta vatrenog oružja, lumbarda, starinski top; taraski ščid - štit za obranu
od taneta
taraska, manji top
targati - trgati
tarn - trn
taršćica - trstika
tarti - trti
tašć - tašt, prazan, pust, gladan; isprazan, ohol; uzaludan, jalov, ništav
tašć - tašt, prazan, pust, gladan; isprazan, ohol; uzaludan, jalov, ništav
tašće - praznije
tašćina - taština (isp. tašćad)
Tasso - v. Milton
tatar - glasnik
tataranka, vrstapuške
te - hoće, će (vidi st. 9 i 10 u pjes. Djevojka ukleta u košutu i st. 3 u pjes. Frane i
Lijana).
teca, tetka, u zagrebačkom govoru onaj usijani pečat, kojim su žigosani zločinci.
Bula
tecete - v. teči
teći - trčati
teći - trčati
teda - tada
teda - tako da
tedeum - prema početnim riječima kršćanske himne Te Deum laudamus (lat.), Tebe
Boga hvalimo
teg - rad
teglo - part. akt. glagola tegnuti - odlučiti, prohtjeti se, krenuti i sl.
tegnuti - dodirnuti
tegota - težina
teh - čaj
tej - te
teja, vrsta vrtne ruže, ruža čajnjača, Rosa indica, die Teerose
teleologija (grč. telos - svrha) - filozofski nauk prema kojemu je sve u prirodi
svrsishodno (Aristotel)
telesa - v. telo
telo - tijelo
tempal - hram
tenčina, sjenetina
tenja - sjena
tenja - sjena
tenja - sjena
tenja, sjena
tenor (lat.) - način govora, duh nekog djela ili sastavka, smisao, sadržaj, pravac
tenši - tanji
teplina - toplina
ter - te
ter(e) - i, te
ter(e) - te, i (vezn.)
ter(e) - te, i, pa
Tereo - Terej, mitski trački kralj, saveznik atenskog kralja Pandiona i muž njegove
kćeri Prokne; Terej se zaljubio u njenu sestru Filomelu, te je pokušao obljubiti
različitim prisilama i lažima; da bi je spriječio da o tome govori, Terej joj je
odsjekao jezik; oslobodila ju je i osvetila njena prevarena sestra Prokna, tako što je
Tereju zajedno s Filomelom za večeru pripremila njegovoga omiljenoga sina;
bogovi su ih kaznili tako što su Tereja pretvorili u pticu Kukumavku, Filomelu u
lastavicu, a Proknu u slavuja
terg - trg
tergati - otimati
terknuti - trknuti
terpeti - trajati
terpiti - trajati
terplivost - trajnost
tesnost - tjeskoba
Tezeo - jedan od najvećih starogrčkih mitskih junaka, sin Egejev ili Posejdonov;
ubio Minotaura na Kreti i dobio Arijadnu za ženu, te izvršio niz drugih junačkih
djela
tezijem - tim
Theba - Teba, starogrčki grad; Vidrić ga na stari način piše u pluralu ("s lirom iz
Theba"), prema grčkom Thebai, odn. Tebe
ti - taj
ti - ti; taj
Tibul (Albius Tibullus, oko 54-19 pr. n. e.), starorimski lirski pjesnik, autor
melankoličnih elegija
Tibulo - Tibul (Albius Tibullus, oko 54-19 pr. n. e.), starorimski lirski pjesnik, autor
melankoličnih elegija
Tibulo - Tibul (Albius Tibullus, oko 54-19 pr. n. e.), starorimski lirski pjesnik, autor
melankoličnih elegija
tič - ptica
ticati - dirati
tiček - ptičica
tijam - čak, ća
tije - tiše
tijem - dakle
tiješ - v. titi
tikvica - posuda
tilce - tijelce
tilo - tijelo
tilu poklisari svarhe su njegove - tijelu su glasnici njegova svršetka, tj. smrti.
timpan, bubanj
tinja - sjena
tinja - sjena
tio - tiho
tio - tiho
tio - tiho
tir - zvijer
tirati (prez. tiram) i tiriti (prez. tirim) - tjerati, goniti; juriti (za nekim odn. nečim)
tirati (prez. tiram) i tiriti (prez. tirim) - tjerati, goniti; juriti (za nekim odn. nečim)
Tirena - ime pastirice u istoimenoj drami Marina Držića
tiriti - tjerati
tiriti - tjerati
tiriti - tjerati
tiriti - tjerati
Tirtej - grčki pjesnik iz VII. st. pr. n. e., glavni predstavnik ratničke elegije
Tirtej - grčki pjesnik, 7. stoljeće prije nove ere, svojim elegijama poticao je
Spartance na boj, njegove su se koračnice pjevale uz frulu kad je vojska išla u bitku
Tisbe - Tizba i Piram - dvoje zaljubljenika iz grčkog mita, koji su vodili ljubav kroz
pukotinu jednog zida; oboje počinili samoubojstvo zabunom, misleći da je onaj
drugi mrtav
tišće - aor. glagola tisnuti (štok. tiskoh, tište...), tisnu, potisnu, rinu, gurnu, turnu,
baci
Tišce = tihomice
tisi - tiši
tisih - tihih
tisijem - tihim
tišiti - tješiti
tisto - tijesto
tisućkrati - tisuću puta
Titani - mitski divovi koji su se pobunili protiv Zeusa, ali su pobijeđeni i bačeni u
Tartar, mračno podzemlje
tja - čak
tja - sve do
tja - tamo
tja - tamo
tjemenik - zenit
tjerim - v. tjerati
tkunja - dunja
tlaka, rabota, robota, tlača, tlačnik, klaka, tlaka: pešja, konjska, pešačka, tlačiti,
calcare, nogama gaziti, labores jobagionales praestare, tlaku davati, robotati, tlaku
kao radnu snagu u formi prisilnog rada feudalnom gospodaru odstupiti besplatno,
robovati.
tlapiti - buncati
tlići - tući
tmast - taman
tođ - također
toga - tuga
togo - toga
toj - to
toje - također
tojer - također
toki - tolik
tokoj - također
tokoj(e) - također
tokoj(e) - također
toli - toliko
toli - toliko
toli - toliko
toli - toliko
tolikoj - također
topiti - grijati
toraja - nevolja
tot - onda
tot - tako
Tot, Slovak. Madžarski pogrdni naziv. "Tót nem ember" - Slovak nije čovjek
totu, ovdje
tovarac - magarčić
tovaruš - drug
tovaruš - drug
tovarušica - drugarica
tovor - teret
tožni - tužni
trabuljati - rasipati
traćen'je - trošenje
Traci - Tračani
traću - v. tratiti
trak - srh
trak - vrpca
tram - greda
transa - (kod Kranjčevića žen. roda), isto što i trans (lat.), zanos, ekstaza, ushit,
hipnotički san
trapiti - mučiti
trata - potrošak
tratiti - trošiti
tratiti - trošiti
traviti - očarati
traviti - propadati
traviti - začarati
trdi - tvrdi
treti - treći
trgačica - beračica
trgâtva - berba
trh - teret
tri fertala na cušpajz, samoborska fraza kojom se najavljuje podne. Bit će novijeg
datuma, jer cušpajz u zagrebačkom lokalnom suvremenom značenju znači varivo, a
riječ je prvi lansirao Nestroy u jednoj svojoj lakrdiji. Vidi: cušpajz
triba, trijeba - potreba; triba je - potrebno je, treba; ni triba - nema potrebe
tribati - trebati, biti potrebno, morati; tribi je - potrebno je, mora se; ni tribi - ne
treba
tribovanje - zahtjev
tribuje - treba
trijebi - treba
trijes - grom
trijes - grom
trijes - munja
trijesak - munja
trijesk - grom
trikrat - triput
trikrati - triput
tris - munja
triš - triput
triš - triput
triš - triput
triš - triput
triš - triput
triš - triput
triš - triput
trisak - grom
trisak - grom
triskanje - treskanje
triskavina - grmljavina
trjesak - grom
trkač - tobolac
trnac - vinograd
trnac - voćnjak
trogar - nosač
troj - trojak
trombeta - trublja
troskot - korov
trov - otrov
trsan - travnjak
trsan - travnjak
tršćica - trstika
trsje - vinograd
tršljika - trstika
trst - trstika
trtati - posrtati
trtati - posrtati
trubenta, trublja
trudan - umoran
trudan - umoran
trudan - umoran
trudan - umoran
truđen - umoran
truga - lijes
truha - trun
truhav - slab
trujen - v. truditi
trulo - kupola
trumbetari - trubači
trus - potres
trus - potres
tržan - livada
tržnik - trgovac
tudi - također
tuj - tu
tuj - tu
tuj - tuđ
tuj - tuđ
tuj - tuda
tuje - tuđe
tujina - tuđina
tuki - tolik
tůkljat - tuckati
tuko - toliko
tukoj(e) - također
tulikajše - također
tuliki - toliki
tuliko - toliko
tumban - turban
tumban - turban
tunja - dunja
tunja - tona
Turak - Turčin
turan - toranj
turan - toranj
turen - toranj
turma (lat.) - karavana; vojni odred; skupina, grupa ljudi; povorka; krdo
turn - toranj
turn - toranj
Turn - v. Lavina
turniček - tornjić
turris eburnea (lat.) - "toranj bjelokosni", "kula od bjelokosti", pojam nečeg
uzvišenog
turvitati - tumarati
tužica - tuga
tva - tvoja
tva - tvoja
tva - tvoja
tvard - tvrd
tvarja - tvrđa
tve - tvoje
tve - tvoje
tve - tvoje
tverdan - tvrd
tverdno - čvrsto
tverdnost - tvrdoća
tvô - tvoju
tvoren'je - stvorenje
tvrdijel - tvrđava
tvrditi - utvrđivati
tvu - tvoju
tvu - tvoju
U
u besidu zalihu zahode - započinju jalovi razgovor
u dan - po danu
u uzi - na uzici
u uzi - na uzici
ubjeći - pobjeći
ubjel - alabaster
ubliditi - problijediti
ubogarstvo - siromaštvo
ubogo - malo
uč - u što
učera - jučer
uckniti - zakasniti
uckniti - zakasniti
udan - štetan
udarivati - udarati
udjeljati - izdupsti
udorac - udarac
udren'je - udarac
ufanca - nada
ufan'je - nada
ufan'je - nada
ufan'je - nada
ufati - nadati se
ufivati - nadati se
ugajati - ugađati
ugota - magarica
Ugrin - Mađar
Ugrovlah - Rumunj
uhiliti - uslišati
uhiljen - ojađen
uhititi - uhvatiti
uhoditi - ulaziti
uhraniti - sačuvati
uhraniti - sačuvati
ujde - v. ujti
ujidati - ujedati
ukaniti - prevariti
ukanjivati - varati
ukazati - pokazati
ukazati - pokazati
ukovati - iskovati
ukriti se - sakriti se
ulački - na ulačku: poput ulaka, glasnika, glasonoše; brzo, hitro, mijenjajući konje
na postajama
uli - ulje
ulište - košnica
ulisti - ući
ul'je - ulje
uljudan - drag
uljudan - krasan, lijep
Ulriko - v. Fridrik
umarli - smrtan
umarli (človik) - smrtnik, umrlik; umarli danak - smrtni dan, čas smrti
umarli (človik) - smrtnik, umrlik; umarli danak - smrtni dan, čas smrti
umehčanje - omekšanje
umehčati - smekšati
umehčivati - smekšivati
umiliti - poniziti
umiljen - ponizan
umistiti - smjestiti
umjetonstvo - poznavanje
umlje - zbirna imenica prema um, sve što je ljudskim umom stečeno, osobito kultura
i civilizacija
umoliti - namoliti
umor - smrt
umor - smrt
umrli - smrtan
unde venit (lat.) - odakle dolazi
unebljušiti - iznenaditi
uniti - unijeti
unititi - raspaliti
unižiti - poniziti
upaziti - opaziti
upeljati - uvesti
upeljati - uvesti
upengati - naslikati
uprašati - pitati
uprašati - upitati
uprašati - upitati
upreti - uprijeti
upros - pitanje, molba
uprositi - upitati
uprositi - upitati
uprostiti - upitati
uput - odmah
urbarijalen, odnos, kojim se odreduje relacija i način, kako treba kmet da plaća
svoje daće i terete gospodinu kome je to dužan kao podložnik
ureda - odmah
ureda - odmah
ureš - v. ureha
us - uz
usaše - vene
usati - razdražiti
ušeresi - naušnice
usići - odsjeći
usil - nasilno
usiliti - prisiliti
usilovati se - prisiljavati se
usion - prisilan
uskrišen'je - uskrsnuće
usloniti - nasloniti
usmarditi se - usmrdjeti se
uspetiti - obuzdati
usprežati - uvrebati
usprohoditi - proći
ustarati se - ostarjeti
ustarpin'je - strpljivost
ustinuti - ohladnjeti
ustubiti se - ukočiti se
uteći - izbjeći
utergnuti - slomiti
utešiti - utješiti
uticati - bježati
utih - utjeha
utirati - brisati
utišen'je - utjeha
utunjčiti se - upustiti se
utušiti - ugušiti
uvada
uvajati - uvađati
uveoče - vok. jedn. od imenice uvelak, sa grane otpalo nedozrelo voće, prije
vremena uveli plod
uvit - uvjet
uzaman - uzalud
uzboliti se - razboljeti se
uzčuditi se - začuditi se
uzdaržati se - uzdržavati se
uzdihati - uzdisati
uzdvignuti - uzdići
uze - v. uza
uželiti - poželjeti, zaželjeti
uzeti - htjeti
uzgovoriti - progovoriti
uzhoditi - ushoditi
uzi - v. uza
užiće - užitak
uziti - uzaći
uziti - uzići
užiti - uživati
uzletati - uzletjeti
uzmajnkati - propustiti
uzmama - obmana
uzmetnuti - popeti
uzmilovati - požaliti
uzmnožan - moćan
uzmnožno - moguće
uzmoliti - zamoliti
uzmožno - moguće
uzmožnost - moć
uzni - uznik
uzom - v. uza
uzplandovati - otpočinuti
uzresti - uzrasti
uzrit - sazreti
uzročiti - ukoriti
uzvirati - pojavljivati se
uzvišen'je - uzvisivanje
uzvrgnuti - podići
V
v i - prij. u
v očé - u očima
v, va, vu - u
va - u
vabac (štok.) - ptica koja je mamac za druge ptice kad ih ptičari hvataju
vadlja - oklada
vaj - jad
vaj - jad
vaj - jad
vaj - jad
vaj - jad
vaj - jad
vaj - jad
vaj - jad
vaj - nesreća
vaj - nesreća
Vale - zdravo
valja - vrijednost
valja - vrijednost
valjati (tal.) - vrijediti
vals - valcer
van'jelist - evanđelist
van'jel'je - evanđelje
van'jelski - evanđeoski
vao - val
vapa - vapi
var - varka
var - varka, prevara
var (od tal. guardia) - straža, čuvanje; imati var - paziti, stražiti, čuvati
varaš - grad
varba - vrba
varh - vrh, prijedlog sa nekoliko značenja: varh tebe - o tebi, varh naravi - iznad
naravi, vrhunaravan; varh toga - poradi toga
variti - grijati
varlost - vrlina
Varon, Marko Terencije (116-27. pr. n. e.) - rimski svestrani učenjak, pisao o
najrazličitijim područjima
varsta - vrsta
vartal - vrt
vartiti se - vrtjeti se
vas - sav
vas - sav
vas - sav
vas - sav
vas - sav
vas - sav
vâs - sav
Vavek, uvijek
vavik - uvijek
vazam - uskrs
vazam - uzevši
vazam - v. vazeti
vazeti - uzeti
vazeti - uzeti
vazeti - uzeti
vazeti - uzeti
vazimati - uzimati
vazimati - uzimati
vazmen - uskrsni
vazmi - v. vazeti
včera - jučer
včera - jučer
včera - jučer
vdil - neprestano
vdož - uzduž
ve - ove
već - više
već - više
več - više
več - više
več - više
več - više
več - više
več(e) - više
veće - više
veće - više
veće - više
večer - uvečer
večeriti se - mračiti se
večiti - povećavati
vede - ta
věk - svijet
vekivečni - vječni
vekivečni, vekvečni - vječan
vekom - zauvijek
vekovečen - vječan
vekši - veći
vekši - veći
vekši - veći
vekvečni - vječni
vekvekoma - zauvijek
vele - veoma
Velebić - Velebit
velîdo, vele
velmi - veoma
velmi - veoma
vem - ta
venac - vijenac
venček - vjenčić
vendar - ipak
vendar - ipak
venec - vijenac
venjati se - gegati se
venj'c - vijenac
vera - vjera
verbuvanka, pjesma koja se pjeva kada se verbuju plaćenici, novaci i vojnici uopće.
Od njemačkog: werben
verlo - vrlo
verno - vjerno
vernost - vjernost
verovati - vjerovati
vertal - vrt
vertal - vrt
veruga - lanac
verviti - skupljati se
verzotoč, stihotvorac
ves - sav
ves - sav
ves - sav
vesak - ljepilo
vesak - ljepilo
vešča, vještica
vešerica - pralja
vesti - voditi
vetak - ovako, tako; vete - ovaj, taj; veto - ovo, to; vetoj - u ovoj, u toj
vete - ovaj
veter - vjetar
vetr - vjetar
vetraci - vjetrići
vezda - sada
vezda - sada
vezda, sada
vezdaj - sad
vgajati - ugađati
vgajati - ugađati
vgodan - ugodan
vgoditi - ugoditi
vgodno - ugodno
vgrešiti - sagriješiti
v'gsnit - ugasnuti
vi - v. viti
vi - v. viti 1.
vi - vam, vama (kao dativ), vas (kao akuzativ)
viće - vijeće
vičnji - vječni
viditi - 1. vidjeti; viju (viđu) - vidim; vij (viđ) - vidi!; vijaše - viđaše; viditi se - činiti
se, izgledati; 2. vjedjeti, znati; viju i vim - znam; vij - znaj
viditi - 1. vidjeti; viju (viđu) - vidim; vij (viđ) - vidi!; vijaše - viđaše; viditi se - činiti
se, izgledati; 2. vjedjeti, znati; viju i vim - znam; vij - znaj
vij - v. viti 1.
vijati - zavijati
vijem - v. viti
vik - uvijek
vik - vijek; pri vika - odvijeka, oduvijek; va vik vikom - u vijeke vjekova
vik(u) - uvijek
viknuti se - naviknuti se
vikuvičnji - vječni
vikuviti - vječno
vim - v. viditi
vim - v. viditi
vim - v. viti
vim - v. viti 1.
vimda - ipak
vimdar - ipak
vimo - v. viti 1.
vinac - vijenac
vindar - ipak
vinišće - vinograd
vir - izvor
vira - vjera, uvjerenje; vjernost; biti u viri - vjerovati, misliti, biti uvjeren
vira - vjera, uvjerenje; vjernost; biti u viri - vjerovati, misliti, biti uvjeren
viš - v. viti
visk - vrisak
vistovit - svjestan
viti - znati
viti - znati
vitiznanec, poeta
vivat terque quaterque beatus (lat.) - živio blaženik i treći put i četvrti put
vjest se - ugristi se
vještački - znalački
vjeti - uhvatiti
vjetric - vjetar
vkaniti - prevariti
vkaniti - prevariti
vkanjivati - varati
vkanjuvati - varati
vkanlivost - prijevara
vlačiti - vući
vlačiti - vući
vladika - gospođa
Vladislav - poljski kraljević, sin Zygmunda III, koji je sa svojom vojskom u bitki kod
Hoćima 1621. pobijedio tursku vojsku pod vodstvom Osmana II (tema
Gundulićevog epa Osman)
Vlahija - Vlaška, južni dio Rumunjske, nekoć neovisna kneževina i turski vazal
vlas - vlast
vlas - vlast
vlas - vlast
vlašćih - vlastitih
vlaški - hercegovački
vleći - vući
vlečó - vuku
vlići - ući
vloviti - uhvatiti
vloviti - uloviti
vmere - umre
vmertelni - smrtni
vmertelnik - smrtnik
vmestiti - smjestiti
vmir - neprestano
vmirati - umirati
vmišati - umiješati
vmivati - umivati
vmreti - umrijeti
vnogi - mnogi
vnogi - mnogi
vnogi - mnogi
vnogi - mnogi
vnogi - mnogi
vnogo - mnogo
vnogo - mnogo
vnutar - unutra
'vo - evo
voci - voditelji
vodac - vodič
vogel - ugao
vogel, ugao
voj - vođa
vojask - vojski
vojnjav - smrdljiv
vojno - muž
vojsk, vosak
volja - ili
voljiti - voljeti
vonjuči - smradan
voriti - varati
vos - vosak
voščevati - željeti
vozî - vozova
vposred - usred
vračati - gatati
vračiti - liječiti
vračiti - liječiti
vračstvo - lijek
vračstvu - lijek
vračtvo - lijek
vračtvo, lijek
vrag - neprijatelj
vrak - vrag
vraštvo - lijek
vrazivati - ranjavati
vražji ris - kolobar koji mora oko sebe nacrtati onaj koji se nada doživjeti neku
čaroliju
Vrbnik - mjesto na hridinama otoka Krka, stari frankopanski grad o kojemu pjeva
narodna popijevka Vrbniče nad morem
Vrbôska - Vrbovsko
vre - v. vriti
vre - već
vre - već
vre - već
vre - već
vre - već
vre - već
vre, već
vred - odmah
vred(no) - odmah
vrići - baciti
vrići - vrći, vrgnuti, staviti
vrijati - vrijeđati
vrijed - ozljeda
vriti - vreti
vrnit - vratiti
vrnuti se - vratiti se
vrpa - hrpa
vrućiti - grijati
vrućiti - grijati
vrulja -izvor
v's - sav
vsa - sve
vsagdar - uvijek
vsak - svaki
vsaka - svaka
vsaka - svaka
vsakdašnji - svagdašnji
vsaki - svaki
vsaki - svaki
vsaki - svaki
vsakoja(č)ki - svakojaki
vse - sve
vse - sve
vse - sve
vse - sve
vsegda(r) - uvijek
vsegdar - uvijek
vsego - svega
vsejedno - svejedno
vsemoguč - svemoguć
vser - sve
vshodni, istočni
vsi - svi
vsi - svi
vsi - svi
vsigdar - uvijek
vsigdar - vazda, uvijek, svagda
vsigde - svugdje
vsigdi - svagda
vsigdi - svugdje
vsikud - svukud
vsred - usred
vstati - ustati
vteči - uteći
vtečišče - utočište
vteti - oteti
vtiskati - utisnuti
vu - u
vu - u (prijedlog)
vud - ud
vudriti - udariti
vuglen - ugljen
vuho - uho
vuhovati - varati
vuhovati - varati
vuhovit - varljiv
vukaniti - prevariti
vukrvavljen - okrvavljen
vukup - zajedno
vulica - ulica
vulje - ulje
vuložlivec, reumatik
vumarati - umarati
vun - van
vune - vani
vunka - van
vupanje - nada, pouzdanje, ufanje; vupati se - nadati se, pouzdavati se, ufati se
vura - ura
vura (njem.) - sat
vurazovati - ranjavati
vusta - usta
vusta - usta
vusta - usta
vustnica - usnica
vuz - uz
vuzda - uzda
vuzduž - uzduž
vuzem - uskrs
vužgati - zapaliti
vzdih - uzdah
vzeti - uzeti
vzeti - uzeti
vzeti - uzeti
vzeti - uzeti
vžiti - užiti
vživati - uživati
vživati - uživati
W
Wawel - dvorac nekadašnjih poljskih kraljeva u Krakovu
wildeovski - prema engl. piscu Oscaru Wildeu, koji se povodio za modom, te i sam
znao lansirati po koju modnu novost
X
Xeres de la Maraja - pjesnički pseudonim Milana Begovića
Z, Ž
z - prij. s; iz
z-s
ž-s
z - s; iz; od
z kem - s kojim
za - za; sa
za nišće - nikako
zabadav - uzalud
zabav - zabit
zabava - uznemirivanje
zabit - zaborav
zabit - zaborav
zabit - zaborav
zabit - zaborav
zabiti - zaboraviti
zabiti - zaboraviti
zabiti - zaboraviti
zabiti - zaboraviti
zabiti - zaboraviti
zabitje - zaborav
zabitje - zaborav
zabitje - zaborav
zabitljiv - zaboravan
zabivati - zaboravljati
zabivati - zaboravljati
zablen - zaboravljen
zabljen - zaboravljen
zablujen'je - zabluđivanje, zabluda
zabranivati se - zabranjivati se
zabude - zaboravi
zabudu - v. zabiti
zač - jer
zač - zašto
zač - zašto
zač - zašto
zač - zašto
začariti - začarati
začarivati - začaravati
začati - začeti
začerlenjivati - pocrvenjivati
začeti - početi
začetje - začeće
zacijeć - zašto
začinjati - pjevati
začinjati - pjevati
začinjati - pjevati
začinjati - počinjati
začinka - pjesma
zacjeć - zašto
zackniti - zakasniti
zad - straga
žadan - žedan
zadaždjeti - poškropiti
zadišati - zamirisati
zaditi (prez. zadiju i zadijem) - zadjeti, staviti; zaditi mač - probosti; zaditi smart -
ubiti
zadnica - stražnjica
zadoblenje - dobitak
zadosta - dosta
zadosti - dosta
zadovoljno - dovoljno
zadubljivati se - zakopavati se
zadušiti - prigušiti
zadušiti - prigušiti
zagarliti - zagrliti
zagarljen'je - zagrljaj
zagnjiti - sagnjiti
zagoda - na vrijeme
zagoniti se - navaljivati
zagovoriti - prozboriti
zagrišiti - sagriješiti
zagrubiti - izgrditi
zahajati - zalaziti
zahajati - zalaziti
zahititi - odbaciti
zahititi - odbaciti; zabaciti
zahman - uzalud
zahman - uzalud
zahman - uzalud
zahod - zalaz
zahoditi - zalaziti; ići za čim, baviti se; zahoditi u besidu - započinjati razgovor
zahotiti - zahtjeti
zaiskivati - tražiti
zaisto - doista
žaja - žeđa
žaja - žeđa
zajac - zec
žajan - žedan
zajati (prez. zajmu i zajmem) - 1. zajeti, zauzeti; 2. uzajmiti
zajec - zec
zajmanje - grabljenje
zakaj - zašto
zake - zašto
zaklad - zalog
zakon - način
zakratiti - uskratiti
zakratiti - uskratiti
zakrativati - uskraćivati
zakriknuti - poviknuti
zakrivati se - skrivati se
zal, zala, zalo - zao, zla, zlo (koji oblici također dolaze); žestok, nemio, neprijazan
zal, zala, zalo - zao, zla, zlo (koji oblici također dolaze); žestok, nemio, neprijazan
zalejati se - zaliti se
zalijati - zalijevati
žalju - žalim
žaluvati - naricati, plakati; suze naj ti žalujem - zbog tvojih suza neka naričem
(plačem)
zaman - uzalud
zaman - uzalud
zaman - uzalud, uludo; zaman vrči - zanemariti, odbaciti
zamani - uzalud
zamani - uzalud
zaman-stan'je - besposlenost
zameran - označen
zamičivati - izbjegavati
zamijerati - ugledati
zamiriti - opaziti
zamjenit - uzajaman
zamjeran - naočit, krasan
zamnijeti - odjeknuti
zamotavka, zapletaj
zamrijeti - umrijeti
zamučati - prešutjeti
zanerati - zaglibiti
zaniti se - pouzdati se
zanjoriti - zaroniti
zanka - zamka
zanoriti - zaroniti
zanoriti - zaroniti
zanoriti - zaroniti
zapere - zatvori
zapiniti - zapjeniti
zapirati - zatvarati
zapjeti - zapjevati
zapreti - zatvoriti
zapreti - zatvoriti
zaprliti - zapuhati
zaprve - isprva
zapuščati - prepuštati
zapuziti - zaći
žarlost - proždrljivost
zarno - zrno
zaručiti - odlučiti
zaruki - zaruke
zaruti - zarevati
zašal - v. zajti
zašeptati - zašaptati
zasiniti - zasjeniti
zaslipiti - zaslijepiti
zasloniti se - skriti se, zastrijeti se, pokriti se
zasluženje - zasluga
zasretiti - sresti
zastanak - sastanak
zašto - jer
zasve - iako
zasve - ipak
zasvijetiti - zasvijetliti
zasvititi - zasvijetliti
zaterti - zatrijeti
zatrajati se - zadržati se
zatraviti - očarati
zatravljen - začaran
zaufivati - povjeravati
zaupiti - zavapiti
zavarći se - zabaciti se
zavdavati - zadavati
zavećati se - zavjetovati se
zaverči - zabaciti
zavernutje - povratak
zavez(a) - obveza
zavezan - obvezan
zavidost - zavist
zavijati se - zamatati se
zavijevati - zavijati
zavikal - navikao
zavitati se - zavjetovati se
zavračivati - vraćati se
zavsim(a) - sasvim
zavuspiti - uspavati
zažgati - zapaliti
zažigati - paliti
zažimati - stezati
zazriti - zapaziti
zbaviti - izbaviti
zbirati - izbirati
zbirati - sabirati
zbirati - skupljati
zbudil - probudio
zbuditi se - dogoditi se
zbulan, čovjek žigosan, zapečaćen, označen znakom sramotnim kao bludnik, krivac,
tat, grešnik. Od latinskog: bullare, pečatom žigosati, pečatiti
zda - sada
zdahnuti - uzdahnuti
zdaj - sad
zdaj - sad
zdaleče - iz daleka
zdalka - daleko
zdalka - izdaleka
zdavna - odavno
zdavnja - davno
zdehnuti - uzdahnuti
ždenuti - dognati
zderžanje - opstanak
zdežman, desetkovan
zdičiti - proslaviti
zdigati - dizati
zdigavati - dizati
zdigivati - podizati
zdihavanje - uzdisanje
zdihavati - uzdisati
zdihavati - uzdisati
zdihavati - uzdisati
zdihavati - uzdisati
zdihavati - uzdisati
zdihivati - uzdisati
zdiliti - podijeliti
zdivati - činiti
zdivljati - podivljati
zdizati - podizati
zdrišiti - odriješiti
zdrsnuti se - trgnuti se
zdrušiti se - skrušiti se
združan - v. zadružan
zdvizati se - uzdizati se
zdvojavati - zdvajati
zdvora - izvana
ze - s, sa
ze - s, sa
zebran - izabran
žeja - žeđa
žeja - želja
žejan - žedan
žejati - žeđati
Žejni - žedni
žela - želja
zelenit - zelen
zel'je - bilje
zel'je - bilje
zel'je - bilje
želud - žir
želud - žir
želud, žir
želva, kornjača
zemaljstvo - kopno
ženih - zaručnik
Zenova - Genova
žerak - gorak
žerati - žderati
zere - malo
žeriše - v. žriti
žerjav, ždral
zestati se - sastati se
žestočina - žestina
zeti - uzeti
zevsema - sasvim
žežćje - žešće
žežinati - postiti
zeznati - saznati
zezvati - sazvati
zezvedavec, radoznao
zgajati se - događati se
žganica - rakija
zganjka, zagonetka
zgar - odozgo
zgar - odozgo
zgar - odozgo
zgar - odozgo
zgar - odozgo
zgar - odozgo
zgar - odozgo
zgar - odozgo
zgar - odozgo
zgar - odzgora
zgara - odozgo
zgibica, zglob
zginuti - izginuti
zginuti - nestati
zgizdati se - uzoholiti se
zgizditi - uzoholiti se
zgizdivati - oholiti se
zgled - pogled
zgledati - izgledati
zgodati se - dogoditi se
zgoditi - ugoditi
zgođivati - v. zgodivati
zgoriti - izgorjeti
zgornica - gospodarica
zgovarati - razgovarati se
zgovor - razgovor
zgovoren'je - razgovor
zgrišati - griješiti
zgrišivati - griješiti
zgrišivati - griješiti
zgrubati - postajati grub, grubjeti
zgubiti - pogubiti
zgubivati - gubiti
zgubljen'je - gubitak
ži mi - živ mi (bio)
ziahotiti - poželjeti
zibača, zipka
zibelj, zipka
zibrati - izabrati
Židovin - Židov
žigant - gigant, gorostas, div
zigrati - igrati se
žiliti se - mučno živjeti, mučiti se u životu, naporno raditi, truditi se, nastojati,
naprezati se
žilj - ljiljan
žilj - ljiljan
žilj - ljiljan
zimni - zimski
zimolezina, zimzelen
ziskavavec, istraživač
ziskivati - istraživati
žitca - žica
žitek - život
žitek - život
žitek - život
žitek - život
žitek - život
žitek - život
ziti - izaći
ziti - izići
ziti - izići
žiti - živjeti
žitje - život
ziv - poziv
Živana - (također i Živa) staroslavenska boginja Zemlje
živin'je - život
živlenje - život
živodivstvo - preljub
život - tijelo
život - tijelo
zižgivati - spaljivati
ziznati - saznati
zkersnuti - uskrsnuti
zlahkotenje, olakšanje
zlamen - znak
zlamen - znamen, znak
zlamenit - znamenit
zlamenje - znak
zlamen'je - znak
zlamen'je - znak
zlamen'je - znak
zlamen'je - znak
zlat - zlatan
zlat - zlatan
žlč - žuč
zleči - izvući
zled - zlo
zled - zlo
zled - zlo
zled - zlo
zled - zlo
zled - zlo
zled - zlo
zled - zlo
zled - zlodjelo
zlejati - izliti
zlejati se - izliti se
zletavati - polijetati
zličiti - izliječiti
zlijediti - ranjavati
zlomiti - slomiti
zlovoljan - žalostan
zlovoljiti - žalostiti
zložan - složan
zložnost - sloga
zmajnkanje - nestanak
zmed - između
zmed - između
žmehko, teško
zmerviti - smrviti
zmerzlina - smrzavica
zmerznuti - smrznuti se
zmogučnost - mogućnost
zmorem - v. zmoči
zmožen - jak, moćan, silan, snažan; zmožnost - jakost, moć, sila, snaga
zmržnjen - smrznut
žmul - čaša
žmul - čaša
znaličan - radoznao
znamenati se - križati se
znati; če se kaj tomu znaš - ako što o tome znaš, ako se u to razumiješ
znesen - uznesen
znesti se - izvući se
zneti - skinuti
znevarce - iznenada
znevarce - iznenada, neočekivano
znevirivati - iznevjerivati
znobiti - zlobiti, željeti zlo, činiti zlo, pakostiti, izjedati, kvariti, ocrnjivati, kaljati,
blatiti, upropašćivati
znoj - 1. vrućina, sunčani žar; 2. muka, trud, napor (pored običnog značenja)
znovič - iznova
znovič, ponovno
znovinom - iznova
zô - zao
zopet - opet
zopet - opet, ponovno
zornica - zora
zornice, rane jutarnje službe božje koje se služe prosinca mjeseca u zoru
zospet - opet
zovivati - zvati
zreči - izreći
zrenuti - izagnati
Zrinović - Zrinski
Zrinovići - Zrinski
Zrinski, Jure - hrvatski ban Juraj Zrinski (1622-1626), otac braće Nikole i Petra;
prema predaji, dao ga je vojskovođa Wallenstein (1583-1634), vrhovni zapovjednik
njemačke vojske u tridesetogodišnjem ratu, otrovati rotkvom (kod Palmovića
"trovna povrtnica"); Šišić, međutim, piše: "On umre iznenada za vojne protiv
Mansfelda u Požunu (18. decembra 1626) u 28. godini. Već su suvremenici šaputali
da je "otrovan rotkvom", ali za to nema nikakvih dokaza."
žriti - žderati
zrok - uzrok
zrok - uzrok
zrok - uzrok
zublja - bakla
zublja - baklja
zučiti - zujiti
Žudij - Židov
žudijeli - Židovi
žudinski - židovski
žuhkek - gorak
žuhkek - gorak
žuhkek - gorak
žuhkek - gorak
žulencija, medalja
žulizija - zastor
žurivo - žurno
zutra - sutra
zvedati - saznati
zveličanje - spasenje
zveličenje - spas
zveličitel - spasitelj
žveplo, sumpor
zverči - zbaciti
zveršiti - ispuniti
zveršivati - obavljati
zvertavec, prevrtljivac
zviranjek - izvor
zviranjek, vrelo
zvirar - lovac na zvijeri
zvirati - izvirati
zvire - zvijer
zvirina - zvijer
zvirje - zvijeri
zvirnji - zvjerinji
zvišati - uzvišavati
zvišivati - uzvisivati
zvisjati - zijevati
zvjedljiv - radoznao
zvjedljiv - radoznao
zvjezdan - sunce
zvlačiti - svlačiti
zvračiti - izliječiti