UVOD KOJI JE ODLIČAN ZA PROĆI JER OBUHVAĆA SVE BITNO IZ REPETITORIJA!

POREZE TREBA RADITI IZ PREZENTACIJA.

IVAN LOVRETIĆ

POREZ NA DOHODAK
''kralj među porezima''

 to je porezni oblik kojim se oporezuju uglavnom fizičke osobe (ako više fizičkih osoba zajednički
ostvaruje dohodak, porezni obveznik je svaka fizička osoba posebno i to za svoj udio)
 dohodak se definira kao razlika primitaka i izdataka nastalih tijekom poreznog razdoblja (1
godina), koji se utvrđuju načelom blagajne, tj. tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata.

 bitna obilježja:
 subjektni,
 periodični,
 neposredni porez (mogućnost prevaljivanja je svedena na minimum; plaća se prije trošenja),
 zajednički, tj. porez središnje i loklane vlasti

Porezna kartica- svaki poslodavac mora voditi poreznu kraticu za svoje posloprimce, a isplatitelji
mirovine za umirovljenike - na njoj se nalaze temeljni porezni podaci vezani za poreznog obveznika -
sastoji se od tri obrasca - obrazac PK sadrži opće podatke o posloprimcu (ime, prezime, matični broj
građana) i podatke vezane za osobni odbitak (faktore osobnog odbitka za poreznog obveznika i
uzdržavane članove njegove obitelji)

Tko je obveznik poreza na dohodak (tko plaća Pdoh)?

- domaće i inozemne fizičke osobe koje ostvare oporezivi dohodak (to je pojedinac koji prima plaću,
mirovinu, autorske honorare, posjeduje obrt koji mu nosi dohotak...)

U koje grupe se dijele obveznici poreza na dohodak?

REZIDENTNI (tuzemni) i NEREZIDENTNI (inozemni) porezni obveznici
REZIDENT = je fizička osoba koja u RH ima prebivalište ili uobičajeno boravište; također je to fizička
osoba
koja u RH nema prebivalište niti uobičajeno boravište, a zaposlena je u državnoj službi RH i po toj osnovi
prima plaću
NEREZIDENT = je fizička osoba koja u RH nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, a u RH
ostvaruje dohodak koji se oporezuje prema odredbama ovog Zakona

Razlika rezidenta (domaći) i nerezidenta (strani)?

- nerezident nema prebivalište niti uobičajeno boravište u RH ali u RH ostvaruje oporezivi dohodak

Kada se smatra da osoba negdje ima prebivalište?

www.pravofiume.com
- kada ima stan u vlasništvu ili posjedu neprekidno 183 dana u jednoj ili dvije kalendarske godine pri
čemu boravak u stanu nije obvezan

Kako je definirano uobičajeno boravište?

- uobičajeno boravište je stalan ili vremenski povezan boravak u trajanju od najmanje 183 dana u jednoj
ili dvije kalendarske godine

Rezident (domaći) plaća porez na dohodak ostvaren gdje? (načelo svjetskog dohotka)
- u tuzemstvu i inozemstvu

Koja je vrsta poreza Pdoh?

- subjektni (osobni) porez + neposredni porez

Teorija sveobuhvatnog poreza na dohodak (Teorija SHS)/Teorija čistog prinosa

- dohodak je novčana vrijednost čistog povećanja ekonomske snage poreznog obveznika u vremenu od
godine dana, neovisno o tome jesu li to redovni ili izvanredni prihodi
- dohodak čine: plaća, naknade, kamate dividende, darovi, nasljedstva, mirovine, dobici na lutriji

Utvrđivanje neto dohotka (oporezivog dohotka) –subjektivno i objektivno neto načelo, te koje se
primjenjuje u RH i na koji način?
- oporezivi dohotak se utvrđuje = zbroj porezno relevantnih primitaka1 – zbroj porezno relevantnih
izdataka2  oporezuje se samo ostvareni višak primitaka nad izdacima
- oporezivanje dohotka fizičkih osoba ostvaruje se kao oporezivanje neto vrijednosti, tj. neto dohotka
- poreznu osnovicu čini samo neto iznos koji poreznom obvezniku ostane (nakon operacija oduzimanja)
na raspolaganju za potrošnju

neto dohodak=zbroj primitaka(bruto dohodak) – zbroj izdataka (bruto trošak) porezna osnovica

- 2 načela utvrđivanja neto dohotka:

1) OBJEKTIVNO NETO NAČELO
- utvrđuje se postojanje ili nepostojanje oporezivog (neto) dohotka
- dohodak = primici – izdaci (dohodak je razlika primitaka i izdataka)
o primici  su povećanja imovine koje porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju temeljem
obavljanja djelatnosti propisanih poreznom-pravnom normom
o izdaci  su izdaci koje porezni obveznik ostvari u poreznom razdoblju temeljem obavljanja
djelatnosti propisanih poreznom-pravnom normom, a učinjeni su radi ostvarenja dohotka

2) SUBJEKTIVNO NETO NAČELO (*primjenjuje se kod nas!!!!!)

- od oporezivanja treba biti izuzet iznos za osnovne životne potrebe poreznog obveznika i za
uzdržavanje članova njegove obitelji = osnovni odbitak
porezna osnovica = dohotak - osobni odbitak (p.osnovica je razlika dohotka i osobnog odbitka)

Utvrđivanje porezne osnovice poreza na dohodak

- POREZNA OSNOVICA kod nas je definirana kao ukupni iznos dohotka (kojeg porezni obveznik
ostvari u tuzemstvu i inozemstvu) umanjen za preneseni gubitak i osobni odbitak
porezna osnovica = dohodak – (preneseni gubitak3 + osobni odbitak4)
- porezna osnovica je uvijek neto vrijednost

* GUBITAK
1
bruto dohodak
2
bruto trošak
3
porezno priznati
4
ovakav se način ne primjenjuje jedino za utvrđivanje osnovice kod dohotka kapitala
-2-
- postoji ako je zbroj izdataka u promatranom poreznom razdoblju (kalendarskoj godini) veći od zbroja
primitaka
- u toj se godini ne plaća porez na dohodak, jer očito nije ostvaren
- ostvareni gubitak se prenosi u sljedeće porezno razdoblje i odbija od tada eventualnog ostvarenog
dohotka (kod nas se može odbiti od dohotka tijekom najviše 5 g. od godine u kojoj je nastao=prijenos
unprijed)
( postoji i prijenos unatrag= kada se ostvareni gubitak odbija od dohotka ostvarenog u prethodnom
razdoblju)

* OSOBNI ODBITAK I PRENESENI GUBITAK SU POREZNA POVLAŠTENJA!!!!

Tehnike naplate poreza na dohodak

- Pdoh se može samo naplaćivati prema: 1. stvarno ostvarenom dohotku 2. u paušalnom iznosu

1. NAPLATA POREZA PREMA STVARNO OSTVARENOM DOHOTKU

a) plaćanje temeljem godišnje porezne prijave
- najčešća metoda
- u RH porez na dohodak plaća većina obveznika Pdoh-a od samostalne djelatnosti, imovine i
imovinskih prava
- plaćaju se predujmovi poreza tokom kalendarske godine, a porezna prijava se podnosi nadležnom
tijelu istekom godine te se utvrđuje porezni dug obveznika (u slučaju da je plaćen premalen iznos on
se nadoknađuje; u slučaju da je plaćen prevelik iznos obveznik ima pravo na povrat poreza; može se i
dogoditi da je obveza predujmovima točno podmirena)
b) plaćanje poreza po odbitku
- isplatitelj dohotka (porezni platac –uglavnom poslodavac) obračunava iznos poreza te ga odbija od
porezne osnovice i isplačuje na račun državnog proračuna i tada obveznik prima neto iznos dohotka

2. PAUŠALNO OPOREZIVANJE
- je oporezivanje kod kojega se porezna obveza utvrđuje prema procijenjenoj poreznoj osnovici (npr.
fizičke osobe koje ostvaruju dohodak od poljoprivredne djelatnosti; npr. u slučaju iznajmljivanja
stanova, soba i postelja putnicima i turistima)
- razlog: jeftinoća oporezivanja i pojednostavljenje primjene poreznih propisa

OBLICI POREZA NA DOHODAK:

1. engleski tip
- parcijalni, analitički, tj. celularni porez na dohodak
- dvotračno oporezivanje:
o posebno se oporezuju pojedini prihodi poreznog obveznika proporcionalnom poreznom
stopom (koja može biti različita za pojedine vrste prihoda)
o dopunskim porezom oporezuju se ukupni prihodi (dohodak) ako prelaze određenu visinu,
ali sada primjenom progresivne tarife
- nema zajedničkog oporezivanja, već se parcijalno oporezuje svaki prihod (koji zajedno čine dohodak),
a ako to ne uspije, na cijeli se iznos primjenjuje progresivna tarifa
2. germanski tip
- jedinstveni, sintetički porez na dohodak
- svi prihodi se zbrajaju pa se ukupni dohodak oporezuje primjenom progresivne porezne tarife
- mi koristimo ovaj tip i općenito se primjenjuje sve više
3. romanski tip
- oporezivanje prihoda, tj. pojedinih dijelova dohotka primjenom bilo:
o proporcionalne stope
o progresivne tarife
o i progresivne i proporcionalne tarife,
- dopunskim porezom oporezuje se ukupnost prihoda (ukupni dohodak) ako prelazi određenu visinu, i
to primjenom progresivne tarife

-3-
 Na koje se oblike dohotka plaća porez?
Oporezuje se dohodak od:
1. Nesamostalnog rada
2. Samostalnih djelatnosti:
a) obrtnici
b) slobodna zanimanja (zdravstvenih djelatnika i odvjetnika, znanstvenika, književnika,
predavača, novinara, umjetnika, športaša)
c) poljoprivreda i šumarstvo
d) druge samostalne djelatnosti koje nisu osnovna djelatnost
3. Imovine i Imovinskih prava (financijske i nefinancijske)
4. dohodak od osiguranja
5. dohodak od kapitala
6. Drugi dohodak (11 podkategorija), npr. članovi uprave i nadzornih odbora, suci porotnici

NESAMOSTALNI RAD = je svaki odnos između poslodavca i posloprimca u kojem je posloprimac

obvezan raditi po uputama poslodavca

Dohodak od nesamostalnog rada je razlika između primitaka i izdataka

dohodak = primici – izdaci

- dohodak od nesamostalnog rada čine:

1. PRIMICI
a) plaća
b) pogodnosti uz plaću (od strane poslodavca)
c) novčani primici - stipendije
d) nenovčani primici - korištenje zgrada i prometnih sredstava
- povoljnije kamate za kredit
2. IZDACI
- obvezni doprinosi i obvezna javna davanja ( doprinos za mirovinsko i zdravstveno osiguranje, doprinos
za zapošljavanje)

Obilježja (karakteristike) samostalne djelatnosti:

- samostalne djelatnosti karakterizira njihova poduzetnička priroda
- kod samostalne djelatnosti porezni obveznik (poduzetnik) je nezavisni ugovaratelj koji za nagradu
obavlja posao u svoje ime i za svoj račun, te nije podložan nadzoru osobe kojoj isporučuje dobra ili
obavlja uslugu
- BITNA je razlika prema nesamostalnom radu što kod nesamostalnog rada „način posloprimčeva rada
utvrđuje njegov poslodavac“
- temeljna obilježja samostalne djelatnosti:
- SAMOSTALNOST,
- TRAJNOST
- NAMJERA OSTVARENJA DOHOTKA

Dohodak od samostalne djelatnosti čine:

1. dohodak od obrta
2. dohodak od slobodnih zanimanja
3. dohodak od poljoprivrede i šumarstva
4. dohodak od drugih samostalnih djelatnosti

Što je otpis (amortizacija) kod poreza na dohodak? Koji značaj ima za oporezivanje?
 OTPIS (AMORTIZACIJA) = je porezno priznati izdatak jer je on dio obveznikovog bruto dohotka
koji on

-4-
  ostvaruje kao povrat svojeg kapitalnog ulaganja u dugotrajnu imovinu5 koja mu služi za ostvarivanje
dohotka
 da bi ostvario dohodak, porezni obveznik ulaže određeni iznos radi kupnje određene imovine, npr.
strojeva, prijevoznih sredstava ili zgrada
 dio bruto-dohotka ostvarenog korištenjem te imovine smatra se povratom uloženog kapitala jer ta
sredstva imaju ograničen vijek uporabe (ona se troše korištenjem koje dovodi do ostvarenja dohotka)

OBLIK IMOVINSKOG DOHOTKA (razlika između aktivnog i pasivnog dohotka -unutar dohotka od
imovine)?
- oblik imovinskog dohotka može biti :
o AKTIVNI DOHODAK je ostvaren određenom poslovnom djelatnošću (npr. proizvodnjom,
trgovinom), a imovina je samo sredstvo pomoću kojeG porezni obveznik obavlja poreznu djelatnost
(npr. stroj, zgrada)
o PASIVNI DOHODAK je dohodak koji je ostvaren korištenjem stvarnopravnih ovlaštenja nad
imovinom i ulaganjem u nju, a ne radom (npr. dividende, kamate, dohodak od najma ili zakupa)
- dijeli se na:
1. dohodak od financijske imovine (ZPdoh: Dohodak od kapitala)
2. dohodak od nefinancijske imovine (ZPdoh: Dohodak od imovine i imovinskih prava)
- kada je riječ o porezu na dohodak od imovine taj se pojam u pravilu odnosi na oporezivanje pasivnog
dohotka

Razlika između finacijske i nefinacijske imovine:

FINANCIJSKA IMOVINA je imovina nad kojom se vlasništvo ili ovlaštenje dokazuje nekim financijskim
instrumentom (npr. dionica, obveznica, mjenica)
NEFINANCIJSKA IMOVINA = je sva ostala imovina

Što je dohodak od otuđenja nekretnine (kapitalni dobitak)?

- dohodak ostvaren otuđenjem nekretnine uz naknadu

POREZNE STOPE! Koje stope se primjenjuju u RH kod oporezivanja dohotka?

- proporcionalna, direktna i rasčlanjena progresivna stopa (cilj je postizanje povećanog poreznog
opterećenja kod fizičkih osoba koje u odnosu na druge imaju veći dohodak)
- porezna stopa Pdoh plaća se po stopi od:
1) 15% na poreznu osnovicu do visine dvostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka
2) 25% na razliku porezne osnovice između dvostrukog i peterostrukog iznosa osnovnog osobnog
odbitka
3) 35% na razliku porezne osnovice između peterostrukog i 14-erostrukog iznosa osnovnog odbitka
4) 45% na poreznu osnovicu iznad 14-erostrukog iznosa osnovnog osobnog odbitka

DOHODAK OD OSIGURANJA - premije životnoga osiguranja koje imaju obilježja štednje, dopunskoga
zdravstvenoga i dobrovoljnoga mirovinskoga osiguranja uplaćene tuzemnim osiguravateljima do visine od
1.050 kn mjesečno priznaju se kao izdatak pri utvrđivanju dohotka
DOHODAK OD KAPITALA - svi primici koje obveznici ostvaruju po osnovi udjela u trgovačkim
društvima kapitala (npr. doo)

ŠTO SE NE SMATRA DOHOTKOM

- zakonodavac navodi i što se ne smatra dohotkom, tj. što se ne oporezuje:
1. kamate na kunsku i deviznu štednju, te na žiro račune i tekuće račune
2. kamate na vrijednosne papire izdane u skladu s posebnim zakonom, iako se oporezuju kamate koje
fizičke osobe ostvare po drugim osnovama
3. primici od otuđenja financijske imovine ako to nije djelatnost poreznog obveznika, tj. ne oporezuju se
kapitalni dobici od financijske imovine

5
predmet koji ima dulji vijek trajanja od 1 god i skuplji je od 2000kn
-5-
4. darovanja za zdravstvene potrebe pod određenim uvjetima
5. mirovine iz inozemstva

POREZNE OLAKŠICE
- prednost poreza na dohodak

1. ratni vojni invalidi Domovinskog rata ne plaćaju porez na dohodak od nesamostalnog rada i mirovina
razmjerno stupnju utvrđene invalidnosti (za stupanj invalidnosti, umanjuje se porezna stopa)
2. utvrđene su i porezne olakšice za obveznike i uzdržavane članove njihove uže obitelji na područjima
posebne državne skrbi
- tako je osnovni osobni odbitak od 1.600 kuna, koji je inače odobren svim poreznim obveznicima,
povećan na 3.750, 3.000 i 2.250 kuna, ovisno o području posebne državne skrbi u kojemu porezni
obveznici prebivaju i borave
3. također su dodijeljene neke olakšice samostalnim umjetnicima i kulturnim djelatnicima
- moraju biti kao takvi registrirani u relevantnim tijelima
- donacije samostalnim umjetnicima do 20.000 kuna godišnje ne smatraju se dohotkom, pa stoga ne ulaze
u osnovicu za oporezivanje dohotka umjetnika
4. porezni obveznici imaju poreznu olakšicu radi poticanja zapošljavanja
- porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu za iznos plaća i doprinosa na plaću novih
radnika smanjiti poreznu osnovicu za razdoblje od godine dana od dana njihova zaposlenja; na taj je način
odbijanje tih plaća omogućeno dva puta: jednom kao izdatak koji smanjuje primitke dohotka, a drugi put
kao umanjenje izračunane porezne osnovice
5. porezni obveznici koji obavljaju samostalnu djelatnost mogu osnovicu poreza na dohodak umanjiti za
izdatke za školovanje i stručno usavršavanje poduzetnika fizičkih osoba i njihovih zaposlenika i to za
iznos stvarno nastalih troškova u poreznom razdoblju
- porezna se osnovica dodatno može umanjiti za izdatke za istraživanje iz razvoj i to u visini 100%
nastalih troškova iskazanih u poslovnim knjigama.

Što je PRIREZ porezu na dohodak?

- uz porez postoji i prirez

PRIREZ – porez na porez na dohodak

 dodatni porez koji se plaća povrh poreza na dohodak, a služi za financiranje jedinica lokalne
samouprave
 njegova je osnovica porez na dohodak, a na temelju Zakona o financiranju jedinica lokalne i područne
(regionalne) samouprave, visinu prireza određuje lokalna vlast
 stopa ne smije biti veća od 30%
 u gradu Zagrebu je najveća stopa prireza, i to upravo 30% pa imaju veliki proračun
Općine i gradovi mogu uvesti prirez porezu na dohodak i to:
1. općina po stopi do 10%
2. grad s manje od 30.000 stanovnika po stopi do 12%
3. grad s više od 30.000 stanovnika po stopi do 15%
4. Grad Zagreb po stopi do 30%

POREZ NA DOBIT

Obveznici poreza na dobit su:

1. trgovačko društvo i druga pravna i fizička osoba koja obavlja djelatnost radi stjecanja dobiti
2. tuzemna poslovna jedinica inozemnog obveznika
3. porezni obveznik je i fizička osoba, koja ostvaruje dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka,
ako izjavi da će plaćati porez na dobit umjesto poreza na dohodak
4. porezni obveznik je i poduzetnik fizička osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom
izjednačenih djelatnosti - obrtnik koji ispunjava jedan od 4 uvjeta:
 u prethodnom poreznom razdoblju ostvario je ukupni primitak veći od 2 000 000 kn
-6-
  dohodak veći od 4 00 000 kn
 prosječno zapošljava više od 15 radnika
 ima dugotrajnu imovinu veću od 2 000 000 kn

* porez na dobit plaća se po stopi od 20% (proporcionalna stopa)

Porezna osnovica
- i kod poreza na dobit primjenjuje se načelo oporezivanja neto dobiti
- da bi se utvrdio porez na dobit potrebno je utvrditi razliku priznatih prihoda i rashoda (dobiti) koju
ostvari porezni obveznik
- porezna osnovica = zbroj porezno priznatih prihoda (bruto prihoda) - zbroj rashoda (bruto
rashoda)

PRIHODI - da bi se radilo o prihodu mora doći do povećanja vrijednosti kapitala poreznog obveznika
RASHODI:
- su porezno priznati troškovi koje porezni obveznik ima u vezi s ostvarenjem prihoda
- da bi rashodi bili porezno priznati kao takvi moraju biti u vezi s ostvarenjem prihoda ili moraju biti
posljedica obavljanje te djelatnosti te moraju biti vjerodostojno dokumentirani
- da bi se radilo o rashodu mora doći do smanjenja vrijednosti kapitala

Porezni odbitak
- je porez kojim se oporezuje dobit koju ostvari nerezident u RH (obveznik je tuzemni isplatitelj)

Porezna osnovica tuzemnog i inozemnog poreznog obveznika?

a) tuzemni porezni obveznik > ukupna dobit ostvarena u tuzemstvu i inozemstvu
b) inozemni porezni obveznik > ukupna dobit ostvarena u tuzemstvu (tj. dobit tuzemne poslovne jedinice)

METODE ZAKONITOG IZBJEGAVANJE POREZNE OBVEZE:

 mogućnost zakonitog izbjegavanja porezne obveze: TRANSFERNE CIJENE i

POTKAPITALIZIRANJE
 kod ovih metoda se misli na to da su formalno u skladu sa slovom zakona, a ne da su u skladu s
namjerama zakonodavca

I. TRANSFERNE CIJENE (OPOREZIVANJE POVEZANIH OSOBA)

 kod izbjegavanja porezne obveze poreza na dobit može se kao problem javiti postojanje povezanih
osobaPOVEZANA DRUŠTVA = su pravno samostalna društva koja su povezana kapitalom ili
poduzetničkim ugovorima

 TRANSFERNA CIJENA je cijena koju trgovačko društvo naplaćuje za dobra ili usluge drugom
povezanom trgovačkom društvu (te cijene nisu ugovorene na slobodnom, otvorenom tržištu)

 NAČELO NEPRISTRANE TRANSAKCIJE (sistem suzbijanja transfernih cijena) - u namjeri

suzbijanja transfernih cijena, države primjenjuju različite mjere radi se o mjerama koje imaju cilj da
zamijene dogovorenu cijenu između povezanih osoba sa cijenom s otvorenog tržišta, koju međusobno
utvrđuju nepoznati prodavatelj i kupac

II. POTKAPITALIZIRANJE (kako dolazi do potkapitaliziranja? koji su načini njegovog suzbijanja?)

- trgovačko društvo može biti financirano na 2 načina: putem vlasničkog kapitala ili putem zajmovnog
kapitala
- za trgovačko se društvo kaže da je POTKAPITALIZIRANO ako je vlasnički kapital malen u odnosu
na zajmovni kapital
- načini izbjegavanja porezne obveze:

-7-
 a) financiranje zajmovnim kapitalom dovodi do toga da se isplate kamata mogu odbiti pri izračunu
oporezive
dobiti što je + za trgovačko društvo financirano zajmovnim kapitalom, a - za trgovačko društvo
financirano vlasničkim kapitalom
b) kamata isplaćena nereizdentnom ulagaču kapitala može (prema ugovoru o izbjegavanju
dvostrukog oporezivanja6) biti podvrgnuta nižoj stopi poreza po odbitku u državi izvora
suzbijanje:
- država koja nema posebno zakonodavstvo koje se odnosi na potkapitaliziranje, može drugim
propisima
smanjivati razinu zajmovnog financiranja
- država koja ima posebno zakonodavstvo može napraviti da kamata koja je isplaćena nerezidentom
ulagaču
nije dopuštena kao porezni odbitak

POREZ NA PROMET

 porez na promet je porezni oblik kod kojega je porezni teret raspodjeljen na sve stanovnike jedne
države i kod kojega su oporezovani gotovo svi akti prometa koji se obavljaju uz naplatu
 objekti oporezivanja:
o proizvodi
o usluge
o prava
o nekretnine
 osnovna oznaka poreza na promet je PREVALJIVOST (prenošenje poreznog tereta)
 ima regresivni učinak: oporezuje građane jednako bez obzira na ekonomsku snage
 povoljno fiskalno djelovanje (najizdašniji porezni oblik)
 otpor je malen, gotovo da ga i nema jer se plaća ''pod anestezijom'' tj. obveznik ne razmišlja da snosi
teret – posredni porez
 karakteristike poreza na promet:
o jeftinoća
o izdašnost
o konstantnost
o ugodnost – plaća se obročno, porezne prijAve se mogu podnositi putem interneta...
 oblici općeg poreza na promet prema broju prometnih faza:
1) jednofazni
a) u fazi proizvodnje
b) u fazi veleprodaje
c) u fazi maloprodaje
2) više fazni – zakonodavac je odredio nekoliko faza
3) svefazni
a) bruto svefazni porez na promet – kaskadno (lavinsko) djelovanje bruto svefaznog
poreza na promet – neželjeni kaskadni kumulativni učinak : konstantno povećanje
porezne osnovice jer se uključuje u porez koji je plaćen u prethodnoj fazi
b) neto svefazni porez na promet – nema kumulativnog učinka

POREZ NA DODANU VRIJEDNOST (PDV)

 jedan od varijanti općeg poreza na promet i usluga kao poreza po vrijednosti

 PDV je porez koji se obračunava i plaća u svim fazama proizvodno-prometnog ciklusa, ali tako da se
u svakoj fazi oporezuje samo iznos dodane vrijednosti koja
6
najčešće se koristi model ugovora OECD-a o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i o sprječavanju izbjegavanja porezne
obveze
-8-
 upravo zbog ove činjenice što se oporezivanje dodane vrijednosti obavlja u svim fazama proizvodno-
prometnog ciklusa u biti se radi od neto-svefaznom porezu na promet

Oblici PDV-a:
1) PROIZVODNI OBLIK
- ne nalazi se u praktičnoj primjeni
- poduzetniku se odobrava da od vrijednosti prodaje svojih proizvoda oduzme vrijednost kupnje
sirovina
- dakle kod proizvodnog oblika PDV-a u poreznu osnovicu ulaze troškovi nabavke kapitalnih dobara
(npr. zgrade, strojevi, namještaj) i amortizacije
- destimulira kapitalno-intezivna ulaganja, a stimulira radno-intezivna ulaganja

2) DOHODOVNI OBLIK
- ne nalazi se u praktičnoj primjeni
- poduzetniku se odobrava da od vrijednosti prodaje svih proizvoda oduzme vrijednost kupnje sirovina i
trošak amortizacije
- proizvodi iste negativne efekt kao i proizvodni oblik jer u poreznu osnovicu ulaze i troškovi nabavke
kapitalnih dobara

3) POTROŠNI OBLIK
- iz porezne osnovice se izuzima cjelokupni iznos utrošen za nabavku osnovih sredstava od drugog
poduzetnika u godini u kojoj su ta sredstva kupljena
- zato osnovica odgovara ukupnoj osobnoj potrošnji (manja je nego u prethodna 2 oblika što rezultira
većom poreznom stopom)

METODE IZRAČUNAVANJA PDV-a:

a) metoda oduzimanja (direktna)
- obveza PDV-a se izračunava tako da se od ukupne vrijednosti svoje prodaje oduzme ukupna
vrijednost svoje kupnje, te na tu dobivenu vrijednost se primjeni stopa PDV-a
t (output7 - input8)= dobivena vrijednost + porezne stope
nedostaci:
- nije moguće izraćunati porezno opterećenje ako se koristi višestopni sustav PDV-a
- nije moguće dokazati je li obveznik iz prethodne faze obračunao PDV ili ne

b) metoda zbrajanja (direktna)

- prema metodi zbrajanja dodana vrijednost jednaka je zbroju nadnica, renti, kamate i neto profita
t (nadnice + renta + kamata + neto profit)
- nedostatak: nije moguće izračunati porezno opterećenje ako se koristi višestopni sustav PDV-a

c) indirektna metoda (metoda računa, kreditna metoda)

- tako se zove jer se dodana vrijednost ne utvrđuje direktno
- obveza PDV-a se utvrđuje tako da se od vrijednosti PDV-a plaćenog u nabavkama oduzme PDV koji
se treba platiti na vrijednost prodaje
obveza PDV-a = t(output) - t(input)
- pretporez je samo onaj iznos PDV-a naznačen u računima nabavke poduzetnika  samo za taj iznos
poduzetnik ima pravo tražiti odbitak za plaćeni PDV u svojim nabavkama -tzv. prijeboj poreza
- sadrži niz prednosti zbog kojih se primjenjuje u praksi:
° smanjena mogućnost porezne evazije (samokontrolom preko računa)
° porezna obveza se utvrđuje nastankom poslovne transakcije
° dopušta primjenu većeg broja poreznih stopa

7
ukupna vrijednost prodaje
8
ukupna vrijednost kupnje
-9-
 Prednosti PDV-a :
1) izostanak kumulativnog učinka – to ga razlikuje od bruto-svefaznog poreza na promet, jer se
kod bruto svefaznog poreza kao osnovica uzima bruto naknada u snakoj fazi proizvodno-prometnog
ciklusa, dok koda PDV-a osnovicu oporezivanja čini novostvorena vrijednost u fazi kada je podvrgnuta
oporezivanju.
2) otežano izbjegavanje plaćanja poreza – jer porezna administracija lako ulazi u podatke o tome
tko je koliko platio zbog ispostavljenih računa
3) neutralnost u poduzetničkom području – ne sudjeluje bitno u donošenju poduzetničkih odluka

Međunarodna razmjena i načela PDV-a?

 kod oporezivanja prometa dobara koja ulaze u međunarodnu razmjenu mora se točno odrediti u kojoj će
se zemlji obaviti oporezivanje na dodanu vrijednost  ovo je potrebno učiniti kako ne bi s jedne strane
došlo do neoporezivanja tih dobara, a s druge strane mora se izbjeći njihovo dvostruko oporezivanje
 dobra koja su predmet međunarodne razmjene oporezuju se po jednom od sljedeća 2 načela:
a) načelo porijekla  dobra koja su predmet međunarodne razmjene oporezuju se u zemlji u kojoj su ta
dobra
proizvedena
 ne primjenjuje se u praksi i dovodi do nejednakosti na potrošačkom tržištu
b) načelo odredišta  dobra koja su predmet međunarodne razmjene oporezuju se u zemlji u kojoj
dolazi do krajnje potrošnje
 sva dobra koja se izvoze oslobođena su PDV-a
 osigurava se ravnopravna konkurencija domaćih i uvezenih proizvoda na tržištu

Predmet oporezivanja PDV-a (činjenice koje dovode do oporezivanja)

u RH – čl. 2. st. 1. Zakona o porezu na dodanu vrijednost – PDV se plaća na:
 isporuke dobara i usluga u tuzemstvu uz naknadu
 isporuke dobara i usluga koje poduzetnik obavi zaposlenima
 vlastita potrošnja poduzetnika
 isporuke dobara i usluga vlasnicima udjela u trgovačkim društvima
 uvoz dobara u tuzemstvo

ISPORUKE DOBARA I USLUGA KOJE PODUZETNIK OBAVI ZAPOSLENICIMA

- PDV-om oporezuju se sve isporuke dobara i usluga koje poduzetnik daje svojim zaposlenicima
kao naknadu za rad (osim plaće koju isplaćuje u novcu)
- kad isporuke dobara i usluga zaposlenicima ne bi bile oporezovane, onda bi zaposlenici bili u
povlaštenom položaju u odnosu na ostale potrošače
- bit oporezivanja isporuka dobara i usluga zaposlenicima je poništenje odbitka pretporeza na koje
je poduzetnik ima pravo pri kupnji dobara i usluga

VLASTITA POTROŠNJA PODUZETNIKA

- vlastita potrošnja je zapravo izuzimanje dobara i usluga iz poduzetničke sfere za privatne potrebe
- temeljni cilj oporezivanja vlastite potrošnje poduzetnika PDV-om jest u tome da se onemogući
odbitak pretporeza koju bi poduzetnik mogao ostvariti ako je neko dobro ili uslugu u početku nabavio i
koristio u poduzetničke svrhe, a kasnije ih koristi u privatne svrhe

Osnovica PDV- a
- naknada koju isporučitelj primi za isporučena dobra ili usluge
- naknada = proutčinidba koju dobije isporučitelj dobara ili usluga, a koja se obično ostvaruje u
isporukama u novcu, ali može i u naturi

PRETPOREZ je iznos PDV-a kojeg je platio porezni obveznik svojem dobavljaču za isporučena dobra
i usluge i kojeg ima pravo odbiti od PDV-a na svoje prodaje (outpute)
- pretporez i odbitak pretporeza predstavlja jezgru PDV-a

- 10 -
 Kada poduzetnik ostvaruje pravo na povrat preplaćenog PDV-a?
U slučaju da ne uspije prevaliti PDV na slijedećeg potrošača ili konačnog kupca (ne uspije prodati
proizvod ili ga mora prodati po nižoj cijeni)  tada mu država vraća PDV koji je on platio svom
dobavljaču

OBVEZNICI PDV su:

Svaka pravna i fizička osoba koja samostalno i trajno obavlja djelatnost s namjerom ostvarivanja
prihoda, te koja je u prethodnoj godini ostvarila oporezive isporuke dobara i usluga u većoj vrijednosti
od 85 000 kn

Stope PDV- a u HRVATSKOJ?

 u RH – 3 vrste poreznih stopa:
1) standardna (22%) – na najširi krug proizvoda i usluga
2) nulta stopa (0%) –
- sve vrste kruha
- sve vrste mlijeka
- knjige znastvenog, stručnog i kulturnog obrazovanja
- lijekove sa liste HZZO
- proizvode koji se kirurškim putem ugrađuju u ljudsko tijelo
- znanstveni časopisi
3) povlaštena (10%) – na komercijalne usluge
 usluge organiziranog boravka koje se plaćaju doznakama iz inozemstva (smještaj ili
smještaj s doručkom, polu ili puni pansion u svim vrstama komercijalnih ugostiteljskih
objekata, usluge agencijske provizije za naprijed navedene usluge, ture, transferi autobusima i
plovilima)
 novine i časopisi koji izlaze dnevno ili periodično
4) povišena – ne postoji u RH

Porezna oslobođenja u PDV-u:

I. POREZNA OSLOBOĐENJA U TUZEMSTVU (plaćanja PDV-a oslobođeni su):
 najam stambenih prostorija
 usluge i isporuke dobara banaka i štedionica
 priređivanje posebnih igara na sreću u igračnicama, automat klubovima, te klađenje
 usluge i isporuke dobara doktora medicine i stomatologije, medicinskih sestara, fizioterapeuta
 usluge liječenja u zdravstvenim ustanovama
 usluge i isporuke dobara predškolskih, osnovnih, srednjih i visokoškolskih ustanova
II. POREZNA OSLOBOĐENJA PRI UVOZU
III. POREZNA OSLOBOĐENJA PRI IZVOZU

Koji su razlozi oslobođenja u sustavu PDV-a:

- na promet određenih dobara i usluga propisuje se oslobađanje od plaćanja PDV-a ili primjena nulte
porezne stope iz 3 razloga:
- dobra čijim se neoporezivanjem želi ublažiti regresivno djelovanje PDV-a (hrana)
- usluge čije se koristi rasprostiru na širu zajednicu (obrazovanje, zdravstvo, kultura, najam stambenog
prostora)
- usluge za koje se smatra da je teško provesti njihovo oprezivanje PDV-om (financijske usluge)

uz nultu stopu, za potpuno oslobođenje od PDV-a potrebno je:

- pravo na odbitak pretporeza
- kod nulte stope PDV-a porezni obveznik ne plaća PDV, ali ima pravo na odbitak pretporeza

Kako dolazi do regresivnog učinka PDV-a?

- 11 -
PDV u odnosu prema prihodima raspoređuje porezni teret regresivno. Budući da relativni udio potrošnje
u dohotku pada kada dohodak raste, PDV razrezan po ujednačenoj poreznoj stopi teže pogađa siromašni
nego bogati dio stanovništva

Kako se smanjuje regresivni učinak PDV-a?

- kompenzatorna progresija je najučinkovitija mjera za ublažavanje regresivnog učinka poreza na
promet i to primjenom progresivnih stopa pri plaćanju poreza na dohodak
- cilj joj je da građani sa većom ekonomskom snagom postotno plaćaju veći iznos poreza na dohodak,
te se time uspostavlja narušena ravnoteža u snošenju poreznog tereta
- neoporezivanjem, sniženim stopama ili propisivanjem oslobađanja od plaćanja PDV-a
- najčešće se primjenjuju snižene stope PDV-a za prehrambene proizvode

Mjere za suzbijanje regesivnog učinka PDV-a

- postoje 3 grupe mjera: a) unutar sustava poreza na promet
b) unutar poreznog sustava, ali izvan sustava poreza na promet
c) unutar gospodarskog sustava, ali izvan poreznog sustava

IMOVINSKI POREZI

 IMOVINA je ukupnost ekonomskih dobara i prava izraženih u novcu

 skupine imovinskih poreza razlikuju se po:
1) cilju tj. učincima zbog kojih sE uvode i zadržavaju u poreznom sustavu
a) porez na imovinu
b) porez na nasljedstva i darove (bez naknade)
c) porez na promet imovine (uz naknadu)
d) porez na porast vrijedosti imovine
2) obliku u kojem se pojavljuju

POREZ NA IMOVINU (subjektivni, direktni porez)

 IMOVINA – zbirni naziv imovinskih predmeta različitih oblika i vrsta koji su u vlasništvu poreznog
obveznika
 Vrste poreza na imovinu:
1) Prema osnovi izvora oporezivanja
a) Realni – zahvaća se u supstancu imovine poreznog obveznika
b) Nominalni – porez se plaća iz prihoda od imovine tj. iz dohodka
2) Prema učestalosti ubiranja
a) Periodični, tekući
b) Jednokratni
3) Prema obuhvatu objekta oporezivanja
a) Jedinstveni, sintetički, skupni – svi predmeti koji ulaze u imovinu se oporezuju
b) Parcijalni, analitički, pojedinačni . oporezuju se pojedini djelovi imovine

POREZI U ŠIREM SMISLU:

 Porez koji se ubire zbog prometa imovine, transfera vlasništva bez naknade
o Porez na nasljedstva - u povodu smrti – mortis causa
o Porez na darove - među živima – inter vivos

POREZ NA NASLJEDSTVA

 moraju biti ispunjene 2 osnovne pretpostavke:

o privatno vlasništvo
o pravo nasljeđivanja

- 12 -
 2 osnovna pristupa:
1. teorija SHS sustava – sa stajališta sveobuhvatnog dohotka trebalo bi stjecanje imovine iz nasljeđivanja
smatrati dohotkom i kao dohodak je oporezivati – Skandinavske zemlje: dualni sustav oporezivanja
dohotka
2. teorija izvora – dohodak su prihodi iz stalnih izvora pa se nasljedstvo (i darovi) ne mogu kao dohodak
oporezivati – kod nas

 oblici poreza na nasljedstva:

1. porez na davanje nasljedstva, tj. na ostavinsku masu – estate tax
- porez na ostavinsku masu
- zahvaća se ukupna ostavinska masa kao predmet oporezivanja, a postojanje i broj nasljednika,
blizina srodstva i dr. nisu relevantni

2. porez na primanje (stjecanje) nasljedstva, tj. na pojedine dijelove ukupne ostavinske mase – inheritance
tax
- porez na nasljedne dijelove – tako se kaže kod nas
- najšira primjena
- neto vrijednost nasljedstva
- utvrđuje se vrijednost imovine, tko su nasljednici, blizina srodstva

- visina poreznog opterećenja porezom na nasljedstva ovisi o 3 elementa:

o izbor porezne osnovice
o obuhvat i broj poreznih oslobođenja
o način na koji je izrađena porezna tarifa

Porezne olakšice i oslobođenja kod poreza na naslijedstva

- visina opterećenja ovisi o tome da li postoje olakšice i oslobođenja

- porezne pogodnosti
1. subjektna oslobođenja – prema poreznom obvezniku – članovi uže obitelji ostavitelja
– tendencija sužavanja kruga osoba koje su korisnici pogodnosti
2. objektna oslobođenja/olakšice
 u odnosu prema poreznom objektu – imaju za cilj jednostavnost i jeftinoću ubiranja
– ovise o samoj ostavinskoj masi – ako je ispod određenog iznosa, ne oporezuje se
– npr. transferi male vrijednosti, određivanje imovinskih predmeta
- rješenja ovise o blizini srodstva
- najčešće se oslobođenja kombiniraju

Porezna tarifa i učinci:

1) fiksni iznosi (iz kojih su se razvile proporcionalne stope) - regresivni učinak
2) primjena proporcionalnih stopa (koje ustupaju mjesto progresivnom oporezivanju) -
- kod nas je ta proporcionalna stopa s progresivnim učinkom - de facto progresivni učinak
- krug osoba koje ne plaćaju porez – nulta stopa
- krug osoba koje plaćaju porez po stopi od 5%
3) progresivno oporezivanje - pravilo u suvremenim poreznim sustavima

Progresivno oporezivanje nasljedstva

- temelji se na dvije pretpostavke:
1) oporezivanje prema ekonomskoj snazi – dolazi do porasta ekonomske snage nasljednika
2) respektiranje blizine srodstva – respektira se blizina
srodstva između ostavitelja i nasljednika
Rezultat – stupnjevano porezno opterećenje koje može biti:
1. indirektno – za određene stupnjeve srodstva priznaju se pogodnosti, tj. porezne povlastice
- 13 -
 2. direktno – porezna tarifa za pojedine grupe srodnika, tj. nasljednika, koji čine porezne razrede,
predviđa različite porezne stope koje rastu što je stupanj srodstva udaljeniji
- praksa – kombinacija ovih dviju metoda

- visina poreznog opterećenja kod poreza na nasljedstva

npr. Slovenija: za istu vrijednost naslijeđene imovine primjenjuju se različite stope za različite nasljedne
redove:
- 5 – 14% drugi nasljedni red
- 8 – 17% treći nasljedni red
- 11 – 30% četvrti nasljedni red
- pravilo – primjena 2 kriterija: blizina srodstva i vrijednost imovine
- riječ je o najvišim stopama poreznih sustava razvijenih zemalja (do 60%)

- kod nas će se brzo promijeniti porez na nasljedstva pa možemo očekivati progresivno oporezivanje, a
govori se da će se i prvi nasljedni red oporezivati (opteretiti porezom)

POREZ NA DAROVE

- oporezivanje darova uređeno je istim zakonom koji uređuje oporezivanje nasljedstva, a to je Zakon o
financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave – razlog:
- svi relevantni elementi jednaki
- identično opravdanje oporezivanja
- povod oporezivanja isti (transfer ekonomske snage i povećanje ekonomske snage –
razlika inter vivos/mortis causa)

Porez na darove – porez na nasljedstva

- način utvrđivanja poreznog opterećenja sličan, tj. relevantna je dvostruka progresija: veličina
primljene imovine i blizina srodstva
- ovakav tretman je razumljiv i opravdan, te je potreban zbog potrebe za neutralnošću poreza
- nepostojanje razloga za različit porezni tretman nasljedstva i darova – rezultat je reguliranje istim
propisom

POREZ NA PORAST VRIJEDNOSTI IMOVINE

- oporezuje se povećana vrijednost imovine koja se ulaže najčešće u nepokretnu imovinu

- prijedlog da se uvede kod nas

POREZ NA KAPITALNE DOBITKE

Kapitalna dobit – npr. zemljišta, nepokretna imovina, ali ima i pokretne imovine
- razlika između prodajne i kupovne cijene imovine
- do danas se nije odlučilo na to jer neoporezivanjem kapitalne dobiti privlačimo strane ulagače i
investitore

OSTALI JAVNI PRIHODI

- 14 -
Ubiranje kojih javnih prihoda je uređenom OPZ-om (oblici javnih davanja)?
- javna davanja u smislu OPZ-a su: porezi, carine, pristojbe i doprinosi
Porezi - su novčana davanja koja su prihod proračuna i koja se koriste radi podmirivanja proračunom
utvrđenih
javnih izdataka
Carine - su porezi koji se plaćaju pri uvozu
Pristojbe - su novčana davanja koja se plaćaju za određenu činidbu ili za korištenje određenog javnog
dobra
Doprinosi - su novčana davanja koja se plaćaju za korištenje određenih usluga ili ostvarivanja prava

TAKSE I PRISTOJBE

 pristojbe su novčana davanja koja se plaćaju za određenu činidbu ili za korištenje određenog javnog
dobra
 teritorijalno načelo – obveza plaćanja nije ograničena na državljane zemlje koja je tu obvezu uvela
 sličnost s porezima:
1) obveznici: fizičke i pravne osobe
2) prihodi služe za financiranje javnih potreba, kao i porezi
3) derivativni prihod države, kao i porezi

 za razliku od poreza – pristojbe su protunaknada za uslugu koju država čini obvezniku

PODJELA PRISTOJBI:
I. Prema tijelima koji utvrđuju pristojbenu obvezu:
1) državne (savezne) pristojbe - one koje propisuju centralni državni organi
2) lokalne (općinske, komunalne) pristojbe - one koje propisuju uže teritorijalne jedinice

II. prema tijelima koja obavljaju radnje za koje je propisana obveza plaćanja pristojbe:
1) upravne (administrativne) pristojbe, koje se naplaćuju za rad državnih tijela i ustanova kao i drugih
organizacija za koje je propisano plaćanje pristojbe. Još se nazivaju i DRŽAVNIM pristojbama, a
dijelimo ih dalje na:
a) konzularne pristojbe
b) carinske pristojbe
c) pristojbe za zaštitu patenata, modela, žigova, uzoraka
d) katastarske pristojbe i pristojbe koje se naplaćuju prilikom registracije
2) sudske pristojbe, koje se naplaćuju u postupku pred redovnim, vojnim i drugim sudovima
3) činovničke (službeničke) pristojbe koje su prihod osobe koja je izvršila traženu uslugu

III. prema načinu plaćanja pristojbe:

a) direktni način plaćanja – pristojbe podmirene u gotovu novcu
b) indirektni način plaćanja – pristojbe podmirene kupovanjem i poništavanjem biljega i obrazaca

IV. prema tome plaćaju li se pristojbe za POJEDINE usluge ili za NIZ USLUGA
a) pojedinačne pristojbe
b) paušalne ili procesualne pristojbe

V. prema namjeni trošenja sredstava:

a) destinirane pristojbe - namjena trošenja im je unaprijed određena (–npr. za izgradnju zgrada
sudova)
b) nedestinirane pristojbe - namjena trošenja im nije unaprijed određena, nego se iz tih prihoda
podmiruju sve javne potrebe

VI. prema vremenu plaćanja pristojbi:

- 15 -
 a) pristojbe koje se naplaćuju unaprijed – prije nego što je državno tijelo postupilo na osnovi
zahtjeva obveznika
b) pristojbe koje se naplaćuju unatrag – pošto su državna tijela i druge ovlaštene organizacije
izvršile traženu uslugu

 Visina pristojbe ovisi o:

o troškovima državnog tijela
o koristi tražitelja usluge
o isključiva i opća korist ili interes

Oslobođenja od plaćanja pristojbi

1) osobna – najčešće propisana iz socijalnih razloga

2) predmetna – odnose se na pojedine mjere ili radnje, neovisno o osobi koja je potaknula djelatnost
državnih tijela (npr. radnje ex offo)

PRISTOJBE U RH
1. upravne
2. upravne na području prava intelektualnog vlasništva
3. sudske
4. javnobilježničke
5. administrativne (naplaćuje ih komisija za vrijednosne papire RH)
6. boravišne

Pristojbeni predmet – objekt

 uvjet i povod za nastanak pristojbene obveze
 svaki zahtjev pristojbenog obveznika, ili akt, odluka tijela sa javnim ovlastima za koje zakon
propisuje obvezu plaćanja pristojbe

Pristojbeni obveznik
- osoba koja inicira postupak ili poduzima radnje za koje je ZAKONOM predviđeno plaćanje pristojbe
- osoba u čijem se interesu i bez njezine inicijative poduzimaju radnje za koje je predviđeno plaćanje
pristojbi

UPRAVNE PRISTOJBE:

Oslobođenja od plaćanja upravnih pristojbi:

1) osobna – s obzirom na određena svojstva fizičkih i pravnih osoba
2) predmetna – stvarna – odnose se na pojedine spise i radnje

Nastanak obveze plaćanja

- trenutak predaje zahtjeva ili podnošenja podneska
- upravne – anticipativno plaćanje

Način plaćanja
- pravilo: državni biljezi
- iznimka: gotovi novac (pristojbe veće od 100,00 kn ili propisana izravna uplata na račun)
- konzularne: u stranoj valuti
- akt mora imati naznaku: da je plaćena, iznos i tarifni broj

Prisilna naplata
- unaprijed plaćanje
- radnja obavljena: odredbe o ovršnom postupku u poreznim stvarima – OPZ

Povrat pristojbi : ukoliko je plaćena pristojba,

- 16 -
  a obveznik nije bio dužan
 veći iznos od propisanog
 za radnju koja nije izvršena
- pravo na povrat pristojbe u postupku na zahtjev obveznika

- ZASTARNI ROKOVI
- relativni – 2 godine (od isteka godine u kojoj je trebalo platiti/više plaćena)
– prekida se svakom radnjom tijela/obveznika
- apsolutni – 5 godina od kada je prvi put počela teći
– ne predkida se
- 1 godina – pristojbe u području prava intelektualnog vlasništva

SUDSKE PRISTOJBE
 u postupku pred redovnim sudovima

Oslobođenja od plaćanja sudskih pristojbi

- pravo na oslobođenje – na temelju inicijative obveznika
- 2 grupe:
- opća odredba – osobno socijalno motivirano oslobođenje – čl. 14. ZSP
- taksativno navedena – čl. 15. ZSP
- nositelji javnih ovlasti
- humanitarni razlozi
- socijalni razlozi
- zašita okoliša
Zastara prava na naplatu i na vraćanje pristojbe
- ZSP – nema odredbi
- OPZ – relativna (3.g) i apsolutna (5.g) zastara

DOPRINOSI

 Doprinosi – financijski instrumenti kojima se prikupljaju javni prihodi

 Od usluge koju država čini određenoj grupi građana, postoji određena neposredna korist, koja se
može u novcu izraziti, a za koju oni plaćaju doprinos

DOPRINOSI U RH

1. DOPRINOSI ZA OBVEZATNA (SOCIJALNA) OSIGURANJA – Zakon o doprinosima za obvezatna

osiguranja
1) mirovinsko osiguranje, i to osiguranje na temelju generacijske solidarnosti i osiguranje na
temelju obvezne individualizirane kapitalizirane štednje
2) osnovno zdravstveno osiguranje koje uključuje i prava u slučaju nesreće na radu i
profesionalnih oboljenja
3) pravo na posredovanje u zapošljavanju, uključujući osiguranje za slučaj nezaposlenosti
2. DOPRINOSI ZA DOBROVOLJNA OSIGURANJA
1) dobrovoljno mirovinsko osiguranje
2) dopunsko zdravstveno osiguranje
3) životno osiguranje sa štednom komponentom

 poticaji na socijalna dobrovoljna osiguranja:

1. poticajna sredstva iz Državnog proračuna
2. porezne olakšice

- 17 -
 CARINE

- CARINE – poseban oblik poreza, porez koji zahvaća promet dobara koji prelaze državnu granicu.

- Podjela carina:
1. kriterij – pravac kretanja robe
1) uvozne – pravilo
2) izvozne – iznimno se primjenjuju
3) tranzitne – pri prijevozu robe iz jedne u drugu zemlju, a preko neke treće zemlje

2. kriterij – cilj uvođenja carina

1) financijske ili fiskalne – prikupljanje sredstava za podmirivanje državnih rashoda
2) ekonomske ili zaštitne – zaštita domaćeg gospodarstva
3) antidampinške – zaštita od uvoza robe po niskim cijenama
4) retorzivne ili represivne – protumjera, odgovor na štetne mjere koje je uvela druga država

3. kriterij – način odmjeravanja carinske obveze

1) vrijednosne ili ad valorem carine – naplaćuju se u postotku od cijene robe, najčešća primjena;
stalne carine – promjenom cijene ne dolazi do promjene carinskog opterećenja i ne mijenja se
apsolutni iznos ubranog prihoda
2) specifične ili kvantitativne – prema mjernim jedinicama; do 1. svjetskog rata, stalne carine
promjenom cijena ne mijenja se apsolutni iznos ubranog prihoda od carine
3) mješovite – kombinacija vrijednosnih i specifičnih – kumulativne i alternativne
4) klizeće – carinska stopa ovisi o cijeni uvezene robe
- pored specifične carine primjenjuje se negativna vrijednosna carina ili pored vrijednosne carine
primjenjuje se negativna specifična carina

4. kriterij – način donošenja propisa o carinama

1) autonomne – donosi država
2) ugovorne ili konvencionalne – rezultat sporazuma dviju ili više država

5. kriterij – visina carinskog opterećenja

1) diferencijalne – stope više od uobičajenih
2) preferencijalne – primjena niže stope od opće

CARINSKI OBVEZNIK I CARINSKI DUŽNIK

- osoba koja je sudionik putničkog i robnog prometa između carinskog područja RH i stranih carinskih
područja
- carinski obveznik – formalnopravne radnje
- carinski dužnik – obveznik na materijalnopravnu činidbu

CARINSKI DUG
 novčana činidba
 iznos uvozne/izvozne carine
 carinarnica će obračunati:
- uvoznu carinu
- PDV
- posebne poreze
- carinsku pristojbu – prihod carinske uprave

- vrste carinskog duga:

- uvozni
- izvozni
- 18 -
 - provozni
CARINSKA ROBA
- uvjeti kakva mora biti:
- pokretnina
- vođena ljudskom voljom i namjerom
- odnos obveznika prema robi pravno je irelevantan

CARINSKI POSTUPCI
- poseban upravni postupak
- posebnosti
- kogentnost
- formalnost i formularnost
- jednostranačnost

REDOVITI CARINSKI POSTUPAK:

1) provjera deklaracije i pregled isprava i robe
2) stavljanje robe u određeni carinski postupak
3) carinski postupak s uvoznom robom
4) slobodan promet
5) postupak provoza robe
6) postupak carinskog skladištenja
7) postupak unutarnje proizvodnje
8) postupak prerade pod carinskim nadzorom
9) postupak privremenog uvoza
10) postupak vanjske proizvodnje
11) postupak izvoza
12) smještaj robe na područje slobodne zone i u slobodno skladište
13) ponovni izvoz
14) uništenje robe
15) ustupanje robe u korist države
16) povlašteni postupci

SLOBODNE ZONE
- dijelovi državnog i carinskog područja
- posebno ograđeni i označeni
- posebni uvjeti obavljanja djelatnosti
- 11 na području RH
- nedozvoljeno obavljanje trgovine na malo
- posebni uvjeti – gospodarske oaze

POREZNI POSTUPAK

 OPZ - opći zakon ubiranja javnih prihoda (poreza, ali i carina, pristojbi/taksa i doprinosa)
 ima 174 članka
 donesen krajem 2000., a primjenjuje se od 01.01.2001. god. – relativno mladi zakonski tekst

 POSTUPAK PRIMJENE PODIJELJEN JE U 4 UZASTOPNE FAZE:

1) ustanovljavanje činjenica – upoznavanje s činjeničnim stanjem na koje se mora primijeniti pravni

propis
- vlastite prijave poreznih obveznika – kontrola podnesene porezne prijave
- porezni djelatnik ustanovljuje činjenično stanje

- 19 -
2) izbor pravnog propisa što ga se primjenjuje na opisano činjenično stanje, te (ako je potrebno) njegovo
tumačenje (ako je nejasan – metode tumačenja; ako postoje pravne praznine – analogija)
- metode tumačenja teksta poreznog propisa koji je nejasan i nerazumljiv
1. gramatička metoda
2. logično – sustavna metoda
3. teleološka metoda
4. gospodarsko tumačenje – relevantni čimbenci:
1) odnosi povjerenja
2) vlasništvo u funkciji osiguranja
3) posjedovanje vlastitog predmeta i posjedovanje tuđeg predmeta
4) nezakonitost poslova i protivnost poslova dobrim običajima
5) prividnost pravnih poslova
3) subsumcija – određivanje odgovara li neki slučaj ustanovljenu činjeničnu stanju u pravnom propisu
- nakon analize poreznog slučaja ispituje se ispunjava li isti sva obilježja apstraktnog pravnog propisa

4) izrada pravnog zaključka – porezni akt je deklaratoran – nastup pravnih posljedica

- poklapanje svih obilježja slučaja s pretpostavkama u zakonu – donošenje akta kojim se ustanovljuju
pravne posljedice zakonom predviđene

Načela poreznog postupka:

1) NAČELO ZAKONITOSTI - porezna tijela su dužna zakonito utvrđivati sva prava i obveze iz
porezno-pravnog odnosa

2) NAČELO ZABRANE RETROAKTIVNOSTI - porezna tijela su dužna primjenjivati samo one

porezne propise koji su bili na snazi u trenutku nastanka činjenica

3) NAČELO UTVRĐIVANJA ČINJENICA BITNIH ZA OPOREZIVANJE - porezna tijela su po

službenoj dužnosti obvezna istražiti i utvrditi sve činjenice koje su bitne za oporezivanje

4) NAČELO OČITOVANJA POREZNOG OBVEZNIKA- porezno tijelo je dužno omogućiti poreznom

obvezniku da se očituje o činjenicama i okolnostima koje su bitne za donošenje poreznog akta

5) NAČELO POSTUPANJA U DOBROJ VJERI - pouzdanost, poštenje, da se tijekom postupka ne

vrijeđaju prava poreznog obveznika

6) NAČELO GOSPODARSTVENOG PRISTUPA ČINJENICAMA BITNIM ZA OPOREZIVANJE- tj.

činjenice bitne za oporezivanje utvrđuju se prema njihovoj gospodarskoj biti, a ne prema tome jesu li
one rezultat radnje koja je u pravnom sustavu dozvoljena ili zabranjena

7) NAČELO PRAVNE ZAŠTITE - dvostupanjski postupak (tek od 2001. god.) - pravo korištenja
pravnih lijekova, sredstava pravne zaštite - rok za žalbu je 30 dana (do 2001. bio je 15 dana) - osnovni
učinak žalbe je suspenzivnost (odgađa se ovrha)

8) NAČELO OVRHE - financijska tijela sama prisilno izvršavaju svoje odluke, a iznimno traže pomoć
suda kad se radi o ovrsi nad nekretninama

SUDIONICI POREZNOG POSTUPKA – čl. 12. OPZ – a

 porezno tijelo
 porezni obveznik
 druge osobe određene zakonom

ZASTUPNICI I POMAGAČI SUDIONIKA POREZNOG POSTUPKA

 zastupnici:
- opunomoćenik za primanje poreznih akata
- 20 -
 - opunomoćenik
- zakonski zastupnici (fizičkih i pravnih osoba)
- poslovodne osobe (npr. udruženih osoba)
- po službenoj dužnosti (postavlja ih porezno tijelo)

- pomagači:
- pomagač (u užem smislu)
- porezni savjetnik (može biti i opunomoćenik)

 vrste nadležnosti u poreznom postupku:

- stvarna – određenje vrste poslova (predmet djelatnosti) koje je ovlašteno obavljati određeno
porezno tijelo
- mjesna – određenje prostora (teritorija) na kojem je porezno tijelo ovlašteno obavljati poslove
određene stvarnom nadležnošću
 pravne posljedice stvarne i mjesne nenadležnosti:
- povreda propisa o stvarnoj nadležnosti – teški ozbiljni prekršaj – porezni akt koji podnese
stvarno nenadležno tijelo je ništav i ne proizvodi pravne učinke tj. poništavaju se svi učinci
koje je ništav akt proizveo od kad je nastao (ex tunc) – na ništavost paze porezna tijela po
službenoj dužnosti – ne može konvalidirati
- povreda propisa od mjesnoj nenadležnosti – ne smatra se težom povredom – posljedica nije
ništavost, nego je akt pobojan – poništavaju se daljni učinci pobojnog akta (ex nunc) – na
pobojnost ne paze porezna tijela po službenoj dužnosti nego po prigovoru stranke – može
konvalidirati

ROKOVI:
Rok je određeno i ograničeno vremensko razdoblje tijekom kojega se poduzima određene postupovne
radnje,a nakon isteka kojeg nastupaju određene pravne posljedice
Vrste rokova:
1) Prema tome tko ih određuje
a) Zakonski – utvrđuje ih zakon – ne produljuju se
b) Rokovi koje određuje službena osoba koja vodi postupak – produljivi su
2) Prema trajanju:
a) Produljivi
b) Neproduljivi
3) Prema trenutku od kojeg se računa početak roka:
a) Subjektivni – od trenutka kad je zainteresirana stranka saznala za činjenicu relevantnu
za postupak, neovisno o trenutku nastanka činjenice
b) Objektivni – od trenutka stvarnog nastanka činjenice, bez obzira kad je stranka
saznala za činjenicu
4) Prema pravnoj posljedici:
a) Prekluzivni – rok unutar kojeg stranka mora poduzeti određenu radnju ili joj se gasi i
zahtjev i subjektivno pravo
b) Dilatorni – određeno vrijeme (rok) koji mora proteći prije nego što stranka može
poduzeti određenu radnju

UPRAVNI AKT U POREZNOM POSTUPKU

 Upravni akt je pravni akt kojim javna vlast posredstvom upravnog tijela na autoritativan i jednostavan
način uređuje pojedini slučaj u području privatnog prava, a neposredno je pravno djelovanje
usmjereno prema pojedinim subjektima u konkretnom upravnom postupku
 Vrste upravnog akta u poreznom postupku:
o Rješenje
o Zaključak
- 21 -
 o Obvezujuća informacija (nema u RH)
 Obilježja upravnog akta:
o Njegov donositelj ima autorpitet i nadređen je subjektima kojima je upravni akt upućen
o Jednostran je
o Konkretan je
o Ima neposredno pravno djelovanje (djeluje prema osobi kojoj je upućen, ali i prema
donositelju te prema trećima)
o Utemeljen je na zakonu
 U upravnom aktu mora biti naveden:
o Porezni dužnik
o Vrsta i svota dužnog poreza
o Obračunsko razdoblje
 Oblici u kojima se upravni akt može izraziti:
o Pisani (ne pismeni)
o Usmeni
o Drugi oblik (npr. konkludentne radnje)
 Upravni akt prema odredbama OPZ-a mora sadržavati:
o Naziv financijskog tijela koje ga je donijelo
o Potpis voditelja financijskog tijela ili njegova zamjenika ili ovlaštenika
 Upravni akt prema odredbama OPZ-a mora sadržavati:
o Uvod
o Dispozitiv
o Obraloženje
o Uputu o pravnom lijeku
o Broj i datum rješenja
o Pečat tijela koje ga je donijelo i potpis

Vrste poreznih (upravnih) akata:

1) Prema sadržaju
a) Konstitutivni – njima se osniva, mjenja ili ukida neki pravni odnos - djeluje ex nunc
b) Deklaratorni – njima se određuje da su ispunjeni određeni uvjeti, propisani pravnim
pravilom,
koji uvjetuju određene pravne posljedice
2) Prema učinku na sudionike:
a) Pozitivni – uvažava se zahtjev sudionika postupka
b) Negativni – odbija se zahtjev stranke
3) Prema stupnju povezanosti s pravnim propisima:
a) Ius cogens – vezani uz pravni propis
b) Akti koji sadrže diskrecijsku ocjenu – nisu vezani uz pripis
4) Prema fazi porezno-upravnog postupka:
a) Upravni akt u postupku utvrđivanja činjenica važnih za oporezivanje
b) Upravni akt u fazi određivanja visine poreza
c) Upravni akt u postupku naplate poreza
POREZNO RJEŠENJE

 Porezno rješenje je upravni akt koji najčešće sadrži porezni zahtjev prema poreznom dužniku, ali se
njime i porezni obveznik može osloboditi porezne obveze i odbiti zahtjev za određivanje poreza
 Faze nastanka poreznog rješenja:
o Volja djelatnika da donese akt
o Izraz volje da se akt uputi adresatu
o Predaja akta na poštu
o Upoznavanje adresata s aktom

- 22 -
 INSTITUT POREZNOG JAMSTVA:

 POREZNI JAMAC - osoba koja je dužna izvršiti poreznu obvezu umjesto drugih osoba koje radi
svoje dobi, bolesti ili drugih razloga nisu u mogućnosti same to izvršiti

Vrste:
 Zakonski zastupnici fizičkih osoba
 Zakonski zastupnici pravnih osoba
 Zastupnik po službenoj dužnosti

Porezni jamac kao porezni dužnik:

 Ne posnosi prijave nego se samo obvezuje na plaćanje duga
 Razlikujemo:
o Supsidijarnog jamca – sud poziva jamca da plati porez samo ako to nije učinio porezni dužnik
o Solidarnog jamca – jamac može biti pozvan na plaćanja duga prije nego što je pozvan porezni
dužnik
 Načini prestanka jamstva:
o Isplata
o Prijeboj (kompenzacija)
o Oprost
o Smrt poreznog dužnika
o Gubitak prava
o zastara

INSPEKCIJSKI NADZOR

 Inspekcijski nadzor je dio porezno-pravnog postupka u kojem ovlašteni porezni djelatnici „ na licu
mjesta“ i u skladu s posebnim pravilima opsežno provjeravaju sve činjenice bitne za oporezivanje
 Dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi postupak radi provjere i utvrđivanja
činjenica bitnih za oporezivanje kod poreznog obveznika i drugih osoba, tj. izvan službenih prostorija
- inspekcijski nadzor obilježavaju 3 bitna elementa:
a) provode ga ovlašteni porezni djelanici
b) provodi se izvan službenih prostorija
c) provodi se po posebnom postupku

 Vrste inspekcijsko nadzora:

1. PUNI NADZOR - radnje su usmjerene na provjeru svih činjenica bitnih za oporezivanje
2. SKRAĆENI NADZOR - radnje su usmjerene samo na provjeru pojedinih elemenata
3. NASTAVLJENI NADZOR - je oblik nadzora koji se vremenski nastavlja na razdoblje prethodno
obavljenog nadzora

 Osobe ovlaštene na provođenje inspekcijskog nadzora:

 Inspektori
 Drugi državni službenici ovlašteni za provedbu nadzora kad je to određeno zakonom kojim se
uređuje pojedina vrsta poreza

Tijek inspekcijskog nadzora:

- izdavanje naloga za inspekcijski nadzor
- dostava naloga poreznom obvezniku (30 dana, 15 dana)
- pravo obveznika na prigovor u roku od 8 dana
- ovlaštenje poreznog tijela odgoditi nadzor temeljem prigovora
- 23 -
- odluka – zaključak o prigovoru, bez prava na žalbu
- inspektor je dužan predstaviti se poreznom obvezniku
- poduzimanje radnji na koje je ovlašten (nadzor)
- pravo poreznog obveznika na prigovor tijekom nadzora – nadzor nije u skladu s nalogom, rok –
tokom odvijanja nadzora
- odluka čelnika tijela o prigovoru u roku od 3 dana
- primjena privremenih mjera – pečaćenja poslovnog ili skladišnog prostora
- zapisnik o inspekcijskom nadzoru
- pravo na žalbu na zapisnik, rok – najmanje 5, najviše 20 dana od dana primitka zapisnika
- dopunski zapisnik prava na prigovor
- obavještavanje nadležnih tijela o sumnji na kazneno djelo, prekršaj ili prijestup poreznog obveznika
- donošenje rješenja na temelju zapisnika
- pravo na žalbu na porezno rješenje u roku od 30 dana, suspenzivnost žalbe

Prigovori tokom nadzora

 PRIGOVOR – osporavanje neke radnje osobe koja provodi nadzor iz materijalnih ili postupovnih
razloga – nadzor nije proveden na propisani način
 Mogu se uložiti zbog:
o odgode nadzora – 8 dana od primitka naloga za nadzor
o neprovođenja nadzora u skladu s nalogom – tokom čitavog vremena odvijanja nadzora
o izmjene činjeničnog stanja utvrđenog u zapisniku – 5 do 20 dana od primitka zapisnika

PRAVNA ZAŠTITA
- pravna sredstva mogu biti:
1) REDOVNA - žalba
2) IZVANREDNA - izvanredni pravni lijekovi

- razlika između redovnih i izvanrednih pravnih sredstava je ta da izvanredna sredstva se mogu koristiti
protiv konačnih poreznih akata (akt protiv kojeg nema pravnog lijeka), dok redovna ne

ŽALBA
- žalba je redovno pravno sredstvo u porezno-pravnom postupku
- žalba se podnosi u roku od 30 dana od dana primitka poreznog akta
- obvezni sadržaj žalbe:
o ime i prezime žalitelja
o naznaku poreznog akta kojim se žalbom pobija
o razloge podnošenja žalbe
o dokaze u prilog žalbenog razloga
o potpis žalitelja
- žalba se uvijek predaje prvostupanjskom tijelu, iako o njoj rješava drugostupanjsko tijelo
- tijela koja su ovlaštena rješavati žalbu su: prvostupanjsko (Ispostava područnog ureda porezne
uprave) i drugostupanjsko (Samostalna služba za drugostupanjski upravni postupak) tijelo, a oba se
nalaze u okviru Ministarstva financija

Prvostupanjsko tijelo u žalbenom postupku je Ispostava područnog ureda porezne uprave, a ono će:
1. ODBACITI žalbu ako nije dopuštena ili ako ju nije podnijela ovlaštena osoba
2. IZMIJENITI porezni akt ako ocijeni da je žalba opravdana i da nije nužno provoditi novi ispitni
postupak
3. USVOJITI žalbu,
- ako je žalba bila opravdana
- ako ocijeni da je provedbeni postupak bio nepotpun
- ako su u žalbi iznesene činjenice i dokazi koji bi mogli biti od utjecaja na drukčije rješavanje stvari
- ako se žalitelju moralo omogućiti sudjelovanje u postupku, a to nije učinjeno
- ako je žalitelj opravdano propustio sudjelovati u postupku
- 24 -
Drugostupanjsko tijelo u žalbenom postupku je Samostalna služba za drugostupanjski upravni
postupak, a ono će:
1. ODBACITI žalbu ako je podnesena nakon zakonskog roka, ako je nedopuštena i ako je izjavljena od
neovlaštene osobe
2. ako se žalba ne odbaci, drugostupanjsko tijelo će uzeti predmet na rješavanje
- kao rezultat rješavanja o žalbi, drugostupanjsko će tijelo:
a) ODBITI žalbu, ako ustanovi:
- da je postupak pravilno proveden i da je rješenje zakonito (žalba je neosnovana)
- da je nedostatak u prvostupanjskom postupku takve prirode da nije mogao utjecati na rješavanje
stvari
- da je prvostupanjsko rješenje na zakonu osnovano, ali ne zbog razloga koji su u rješenju navedeni
b) UVAŽITI žalbu ako ustanovi da je prvostupanjsko tijelo povrijedilo propise formalnog ili materijalnog
prava

Pravni učinak žalbe:

- kad je žalba podnesena ona u pravilu odgađa izvršenje poreznog akta koji je objekt žalbe (to znači da
za to vrijeme žalbenog postupka -koji traje 60 dana- porezni akt se ne može izvršiti)  suspenzivni
učinak
- ovakav se učinak odnosi samo na porezne akte koji se mogu prisilno izvršiti (tj. u ovršnom postupku)
- iznimka: odnosi se na rješenja koju su donesena na temelju podataka koje je porezni obveznik sam
naveo u prijavi

Sudionici u žalbenom postupku:

- žalitelj
- porezno tijelo
- osoba koja ima pravni interes

- žalba se može podnijeti:

o poštom (preporučeno)
o izravno (osobna predaja)
o izjavom na zapisnik

- 25 -
IZVANREDNA PRAVNA SREDSTVA

 izvanredna pravna sredstva se koriste protiv konačnih poreznih akata

IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI:
1. obnova postupka
2. zahtjev za zaštitu zakonitosti
3. poništavanje i ukidanje poreznog akta po pravu nadzora
4. proglašavanje poreznog akta ništavim
5. izvanredno ukidanje poreznog akta
6. mijenjanje i poništavanje poreznog akta
7. upravni spor

Što je obnova postupka, tko je može tražiti i pod kojim uvjetima?

OBNOVA POSTUPKA je izvanredno pravno sredstvo pravne zaštite koje poreznom
obvezniku omogućava ponovan postupak u poreznom slučaju koji je već vođen i pravomoćno
završen
- pokreće se na prijedlog:
o stranke (tj. osobe koja ima pravni interes za pokretanje obnovljenog postupka
o poreznog tijela koje je donijelo rješenje kojim je postupak okončan
o državnog odvjetnika

- rok za pokretanje postupka može bit:

o subjektivni  30 dana od kada je rješenje postalo konačno ili od dana dostave
rješanja poreznom obvezniku
o objektivni  5 g. od dana kada je pravomoćni akt dostavljen poreznom
obvezniku
- uvjet za pokretanje obnove postupka: pojava novih dokaza

Ništetnost poreznog akta

Ništetan je onaj akt koji sadrži takvu grubu povredu pravnog poretka zbog koje ne može
konvalidirati (biti naknadno osnažen) ni postati pravomoćan  ako je akt proglašen
ništetnim, poništavaju se sve njegove pravne posljedice koje je proizveo

UPRAVNI SPOR
 oblik sudske kontrole pojedinačnog upravnog akta
 upravne sporove rješava Upravni sud RH
 da bi porezni akt bio objekt upravnog spora, mora biti donesen u drugom stupnju, tj.
povodom rješenja o žalbi
 time se omogućava poreznom obvezniku da nakon što ostvari svoja prava u redovnom
poreznom-upravnom postupku koristi i postupak pred sudom

 objekt upravnog spora može biti:

o ocjena zakonitosti upravnog akta
o tzv. šutnja administracije
 stranke u sporu su:
o tužitelj – porezni obveznik, državni odvjetnik ili javni pravobranitelj
o tuženi (optuženik) – porezno tijelo čiji se akt osporava
o treća osoba čiji bi interes mogao biti povrijeđen poništavanjem akta u upravnom
postupku

26
 upravni spor se pokreće tužbom
 rok za podnošenje tužbe :
o 30 dana od dana dostave poreznog akta stranci koja podnosi tužbu
o 60 dana od dana dostave poreznog akta stranci u čiju je korist donesen (ako je
porezni akt dostavljen drugoj stranci, a ne onoj koja podnosi tužbu)
- rokovi su neproduživi
 sud može:
o odbaciti tužbu
o poništiti porezni akt bez dostavljanja tužbe na odgovor
o riješiti tužbu u redovnom sudskom postupku

odluka koju sud donosi može biti:

o PRESUDA – sud tužbu uvažava i osporeni porezni akt poništava (tada ga presuda
zamjenjuje, a tijelo koje ga je donijelo dužno je u određenom roku donijeti novi akt; takva
presuda djeluje ex tunc) ili je kao neosnovanu odbija
o RJEŠENJE – sud odbacuje tužbu ako za to postoje razlozi, odnosno obustavlja se
postupak ako je stranka odustala od tužbe

POREZNA TAJNA
 čuvati poreznu tajnu znači zabranu neovlaštenog korištenja ili objavljivanja objekata
porezne tajne
 poreznu tajnu su dužne čuvati službene osobe i vještaci i sve druge osobe koje su
uključene u porezni postupak

ZASTARA
 u poreznom pravu zastara je nemogućnost postavljanja zahtjeva iz porezno-dužničkog
odnosa, kao i nemogućnost donošenja, mijenjanja, ukidanja ili provedbe određenih
upravnih akata nakon proteka određenog vremena
 porezno tijelo po službenoj dužnosti odbija rješavanje u predmetima zastarijelih
zahtjeva!!!
 postoji relativna zastara (3g.) i apsolutna zastara (6g.)

OVRŠNI POSTUPAK

 OVRŠNI POSTUPAK je dio porezno-pravnog odnosa u kojem porezno tijelo provodi

postupak prisilne naplate poreznog duga na temelju ovršnih i vjerodostojnih isprava
 ovrhu provodi porezno tijelo (ovrhovoditelj)
 ovršenik je porezni dužnik ili njegov jamac od kojeg se naplaćuje porezni dug iz porezno
– dužničkog odnosa
 OVRHA je neizbježan način osiguravanja naplate poreznog duga kada sva druga
sredstva nisu imala učinka, odnosno nisu omogućila naplatu poreznog duga
 pretpostavke za provođenje ovrhe:
o porezni dug nije dospio (tj. nije plaćen u propisanom roku)
o prorezni dužnik nije platio porezni dug i troškove ovrhe u roku od 8 dana od dana
primitka rješenja o ovrsi

27
 o porezno tijelo je poduzelo sve mjere da se porezni dug naplati iz sredstava
osiguranja naplate poreznog duga

 sud određuje ovrhu na temelju:

a) ovršne isprave (rješenje o utvrđivanju poreza)
b) vjerodostojne isprave (knjigovodstveni izlist stanja poreznog duga potpisan od poreznog
tijela)

Ovrha se provodi:
1. ako je porezni dug poreznog obveznika dospio
2. ako je ovršeniku naloženo da u roku od 8 dana od dana dostave rješenja o ovrsi
podmiri porezni dug kao i troškove ovrhe
3. ako ovršenik nije udovoljio nalogu iz rješenja o ovrsi
4. ako je porezno tijelo poduzelo sve mjere da se porezni dug naplati iz sredstava
osiguranja naplate poreznog duga

Ovrha će se obustaviti po službenoj dužnosti ili na prijedlog ovršenika:

1. ako je ovršna isprava pravomoćno preinačena, ukinuta ili poništena
2. ako prestanu prava i obveze iz porezno – dužničkog odnosa
3. ako se obustavi izvršenje rješenja o ovrsi
4. ako se odgodi plaćanje poreznog duga
5. ako se pokrene stečajni postupak

 pretpostavke za odgodu ovrhe:

o protiv ovršne isprave je podnesena žalba
o podnesen je zahtjev za povrat u prijašnje stanje (ovo porezni dužnik može koristiti ako je
iz „opravdanih razloga propustio izvršiti neku radnju u zakonskom roku i zbog tog
propusta trpi posljedice)  zahtjev se može podnijeti u roku od 3 mj. od propuštenog roka
ili ako je bio spriječen u roku od 8 dana od dana prestanka razloga koji je uzrokovao
propuštanje
o podnesena je žalba, tj. tužba nadležnom sudu protiv rješenja o ovrsi

 o provođenju ovrhe donosi se RJEŠENJE O OVRSI

Rješenje o ovrsi mora sadržavati:

1) naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave na temelju koje se ovrha određuje
2) visinu porezne obveze i pripadajućih kamata koje se ovrhom naplaćuju
3) rok za plaćanje poreznog duga
4) predmet ovrhe
5) način provođenja ovrhe
6) troškove ovrhe
7) uputu o pravnom lijeku

Troškovi ovrhe
 snosi ih ovršenik
 najmanji iznos troškova ovrhe iznosi 200 kn i naplaćuje se u postupku ovrhe (u pravilu
oko 5 000 kn)
 naplaćuju se prije naplate poreznog duga, odnosno ako se ovrha provodi prodajom
nekretnina, troškovi ovrhe naplaćuju se prije namirenja ostalih tražbina – prvi isplatni
red

28
Pokretnine koje se ne mogu plijeniti
- odjeća, cipele, rublje i drugi predmeti za osobnu uporabu, posteljina, posuđe, pokućstvo,
štednjak, hladnjak, televizor, radio prijemnik i druge stvari za kućanstva ako ih ovršenik i
članovi njegova kućanstva trebaju za zadovoljavanje osnovnih životnih potreba,
- hrana i ogrjev za potrebe ovršenika i članove njegova kućanstva,
- radna i rasplodna stoka, poljoprivredni strojevi i drugo radno oruđe koje ovršenik kao
poljoprivrednik treba za rad na svom gospodarstvu, te sjeme za uporabu i hranu za stoku
potrebnu do sljedećeg razdoblja prinosa žetve, kosidbe i sl.,
- knjige i druge stvari koje ovršenik treba za obavljanje svoje znanstvene, umjetničke ili
druge djelatnosti,
- alat, oruđe, strojevi i drugi predmeti koji su ovršeniku – fizičkoj osobi koja samostalno
obavlja djelatnost nužni za obavljanje njegove upisane djelatnosti, te sirovine i pogonsko
gorivo za tri mjeseca.

 čl. 50. st. 4.OPZ-a – svaki porezni akt mora sadržavati:

1. naziv poreznog tijela, broj i datum poreznog akta
2. ime, odnosno naziv sudionika kome se upućuje
3. pravni i činjenični temelj
4. potpis ovlaštene osobe

 rješenje o ovrsi pored podataka iz čl. 50. st. 4. OPZ – a mora sadržavati i:
1. naznaku ovršne ili vjerodostojne isprave na temelju koje se ovrha određuje
2. visinu porezne obveze i pripadajućih kamata koje se ovrhom naplaćuju
3. rok za plaćanje poreznog duga
4. predmet ovrhe
5. način provođenja ovrhe
6. troškove ovrhe
7. uputu o pravnom lijeku
 ako je predmet ovrhe plaća, rješenje o ovrsi mora sadržavati tvrtku ili naziv i sjedište
isplatitelja plaće
 rješenje o ovrsi donosi porezno tijelo koje je mjesno nadležno za naplatu poreza

 po ZOUP – Rješenje o ovrsi uz navedene elemente, mora sadržavati i:

1) uvod
2) dispozitiv (obvezatni sadržaj)
3) obrazloženje – navodi činjenice utvrđene tijekom poreznog postupka
4) uputu o pravnom lijeku
5) broj i datum rješenja
6) pečat tijela koje ga je donijelo + potpis

FINANCIJSKO IZRAVNANJE

 ukupnost financijskih odnosa između središnje državne vlasti i nižih razina vlasti
 raspodjela funkcija između teritorijalnih jedinica i sredstava kojima se financira njihovo
izvršenje

29
 sredstva za financiranje javnih potreba na nižim razinama vlasti mogu se prikupiti putem
sljedećih instrumenata:
1) POREZI
2) KORISNIČKE NAKNADE
- korisnička naknada je plaćanje za učinjenu uslugu ili za nekapitalno dobro koje nije
industrijske prirode (naknade se obično naplaćuju za usluge električne energije, plina,
vodovoda.....)
- vrste korisničkih naknada:
a) pristojbe  naknade koje naplačuju niže razine vlasti za izdavanje
različitih dokumenata i
dozvola
b) cijene korištenja komunalnih dobara i objekata  to su cijene koje niže
razine vlasti naplaćuju
kao naknadu za korištenje komunalnih dobara individualnim korisnicima (npr.
električna energija) to su cijene za individualno korištenje objekata u
vlasništvu decentraliziranih jedinica (npr. sportska dvorana)
c) komunalne naknade  sredstva za financiranje komunalnih djelatnosti
kod kojih ne postoji
mogućnost individualizacije troškova (npr. održavanje čistoće javnih površina,
održavanje groblja)
3) MEĐUPRORAČUNSKI TRANSFERI - su izravna transferna plaćanja novčanih
sredstava između proračuna različitih teritorijalnih jedinica sa svrhom pomoći slabije
razvijenim jedinicama (vezu se uz dotacije ili potpore)
4) ZADUŽENJA

 oblici financijskog izravnanja:

o horizontalno – reguliranje financijskih odnosa između jedinica istog ranga
o dijagonalno – teritorijalne jedinice i interesne zajednice
o vertikalno – reguliranje finnancijskih odnosa između jedinica različitog ranga
o domaće ili nacionalno – u okviru jedne države
o međunarodno
o međudržavno
o aktivno – reguliranje raspodjele javnih prihoda između teritorijalnih jedinica
o pasivno – podjela zadataka i mjera iz nadležnosti pojedinih teritorijalnih jedinica i
s tim povezanih javnih rashoda

Fale ti _
Proračun

Javni dug

banke

30