Etnologija skripta

Arheologija 2016/2017

20.2.

Datum osnivanja etnologije kao nauke je 1839. G u Parizu, osniva se etnološko društvo, ali i začetak
etnologije. Podaci koje etnologija dobiva iz prahisotrijske arheologije su samo osnovne konture i info
o sahrani i religiji. U početku pisani spomenici poput papirusa i pločica su korišteni. Veza arh i etno
su u živim podacima, vjerovanjima, predstavama, dalekim korijenima.

Podaci se dobivaju iz npr Homera i oni trebaju biti potpuni i pouzdani. Homer u djelima navodi
različite narode, različitu duhovnu i materijalnu kulturu, običajne radnje, jezik, naricanje, zanati, igre:
trke, bacanje koplja... Također Herodot u svojim djelima iz 2 st pne navodi historijske, geografske i
putopisne podatke. On navodi kako kod Tračana postoji običaj da se u vrijeme rođenja djeteta plače
a u vrijeme smrti radovanjem. Skiti ubijaju svoje stare eutanazijom.

Etnolozi ili antropolozi potrebno je da provedu 2 god u zajednici koju istražuju. Prvi istraživači na
području BiH su iz osmanskog perioda i A-U putopisci. Čelebi navodi kako je u 16 st postojao običaj
pobratimstva. 1630 prilikom zarobljavanja ratnika, jedan od pobratima zarobljenih spasio ga je. I
danas postoji ovaj običaj. Ibn-Batula navodi info o Slavenima, on je putopisac. Marko Polo u 13 st piše
putopis o narodima Kuglaj Kana u Kini “Carstva i čuda Istoka“. Navodi kao fenomen matrijarhat,
kuvadu (otac glumi trudove, razlog: priznavanje očinstva? Da majka i novorođenče postanu neranjivi?
Apotropejska/ zaštitna radnja?) poliandrija i poligamija.

Daljem razvijanju etnologije utiče i otkriće Amrike i Autralije. Latifo istražuje i piše „Običaji američkih
urođenika uspoređeni s običajima prvobitnih vremena“ i utiče na ekspanziju etnologije. U 18 st javlja
se prvi puta termin etnografija, koja podrazumijeva nacionalnu nauku, opisivanje u radu i terenski
rad. Etnologija obrađuje etnografiju i opisuje/proučava narode.

Javlja se terminološka zbrka. Na Istoku i Srbiji koristi se termin etnografija, a u Sloveniji i Hr termin
etnologija. U Engleskoj to je ipak antropologija. Za neke ovaj termin se koristi za jednake nauke a za
druge to su različite škole i potrebno je praviti distinkciju.

Etnologija: nauka proučava postanak i razvitak ljudskih grupa: manjih ili većih, njihove osobine,
karakteristike po kojima se grupe razlikuju ali i po kojima su slične. Proučava čovječanstvo kao
zajednicu. Osnovni zadatak je utvrđivanje etnosa-grupe, kako se javlja,razvija njene karakteristike u
pogledu: stanovanja, jezika, soc. Života, vjerovanja... Razlika koje čine individualnost grupe čine da ju
promatramo kao etničku skupinu, zadatak nije statički nego da prati razvitak i rekonstruira prošlost,
nastoji proučavati sve grupe bez obzira na kojem stepenu razvitka bile, želi proucavati kulturu i
pronaći zakonitosti i norme koje su se ustalile/razvile, ne proučava pojedina nego kao rod i kulturu.

27.2.

U Bih se javlja zaostatak: nema studij etno. Početak nauke je 1888. U Parizu se otvara prva katedra za
etno nakon II Svj. Rata. U ZM teziste arh i prir. Nauke a ne etno. Svećenici-laici salju gradju u GZM,
prvi naucni clanci: Herman (Kosta valjda): pjesme muhamedanaca, sokolarstvo, posljedni herc. Vitez
Hadžibeg Rizvanbegović, Ivan Zoko: usmene predaje, narodna medicina, Salih efendija Ugljen, Vejsil
Čurčić o paleoetnologiji. Između 2 sv rata je loše stanje, samo 1 stručnjak- Milan Karanović. Nakon II
sv rata razvija se nauka, sistematski se radi i formiraju se zbirke.

Od 1945-90 g.: istaknuti etnolozi se bave duhovnom tradicijom: Đenana Buturović i Vlajko Palavestra,
običajna praksa: Radmila Kajmaković, medicina i vjerovanja: Radmila Filipović, mat kultura: Ljiljana
Hadžidedić, Svetlana Bajić, narodna privreda: Mersida Bakovljev, Cvetko Popović, Romi: Rade Ugljik,
igre: Jelena Dopuđa, etnologija: Cvjetko Rihtman, Dunja Rihtman

Etnografija posjeduje razlicite metode. Terenski rad podrazumijeva pripremu za teren ( proučavanje
hist literature, geografske, prirodnih nauka, demografsku sliku, jezik). Stacionarni metod
podrazumijeva boravak na terenu duži period. Genealoška metoda propituju se odnosi i rodbinske
veze u zajednici, koriste se različite oznake. Tradicija raste u vremenu i ovo etnologija proucava.

XX datum (proučavanje i guess u entologiji)

- direktno promatranje

- iščitavanje materijala

- dugotrajni boravak u zajednici (2+ godine); provratak nakon godinu dana - provjera

- upitnice

- nema forsiranja

- stacionirani metod (duži boravak na tereu)

-
geneaol
oška
metoda
–
odnosi,
rodbins
ke veze
u
zajedni
ci
(ovo fkt nisam znala kako da vam drugacije stavim xD)

XY datum (Oblici društvenih zajednica)

- smislena organizacija

- razlozi nastanka različiti (nužda, emocionalno)

- čovjek – društveno biće

- 10 000 godina – sjedilačko

- prije – čovjek postao čovjekom sa lovom

HORDE/ČOPORI

- prirodna podjela rada (fiziče sposobnosti)

- žene – sakupljanje (+djeca)

- muškarci – lov

- ribolovom se bavile i žene

- nema institucije braka, starješinstva i privatne imovine

- Bušmani (ljudi iz grmlja)

ROD/GENS/KLAN

- isključivo ka lovu, biljke ribolovci

- čvršća društvena organizacija

- razmjena dobara (žena i muškarca)

- brak – važnost (krvno srodstvo – valjda ono oko diverziteta genetskog materijala)

- začetak totemizma

- simbol klana totem

- mistična povezanost

- kultovi

- klanovi – više rašireni (svi članovi jednaki po pravima i dužnostima; EKVILITABIZAM)

- Beduini (nema jednakosti, ugled po blizini srodstva sa šejkom, poglavicom; brak – unutar
samog klana (stric i nećakinja)

- Balkan – pleme (od istog pretka; Turci – Turak)

- zajednička zemlja

- nisu se ženili između sebe

- rod čvrsto povezana cjelina

- krvna osveta

- prva faza roda – materinski rod (matrilinearan)

- matrilokalno (mladenci kod majke mlade)

- kasnije očinski rodbinske

- biloklano i bilinearno (može i tamo i vamo)

BRATSTVO (FRATRIA) -stalna naselja

- Bliski Istok

- plansko uzgajanje

- teritorijalno širenje

- veze u rodu slabe (2 ili više rodova- BRATSTVO – veza između njih može biti i zabranjena)

- glavari

- čvrsta organizacija

PLEME – sastavljena od nekoliko bratstava

- teritorija – prisvajanje kolektivne zemlje

- zajednička zemlja – objedinjava

- zajednička tradijcija o porijeklu

- ime, glavari, uprava, kolektivno istupanje prema drugima

- običajno pravo, vojska

- međuplemensk suradnja

NAROD- glavna kategorija etnologije

- zajednica koja se stvara u dužem procesu od višeg broja manjih i nekada raznovrsnih grupa kao viši
stupanj življenja

- ime, teritorija. Jezik. Kultura

- njima se odvajaju od drugih grupacija

- pojedinci – moraju imati osjećaj da pod tim elementom pripadaj tom naprodu
NACIJA – kapitalizam

- složenost društva7

- ''izmišljenja'' kategorija

- grupacija

koju karakteristiše:

1. zajednička ekonomija

2. teritorij

3. jezik

4. kultura

- ne treba etnička jedinstvenost

DRŽAVA – viši oblik organizacije ljudi

- nije se uvijek razvijala dvugdje jednakosti- ratničke, demokratske, monarhije, republike)

- još druge vrste združivaanja STALNE, POVREMENE, PRIVREMENE

PORODICA

(PRVI DIO MI FALI!!!)

PROMISKULITET

– monogamija za evolucioniste jedini oblik braka

- grupni brak – muškarci su održavali odnose sa drugim rodovima (djeca ostaju sa majkom)

- brak – privredna saradnja, razvoj

- zabrana incesta (tabu) – poslije općeprihvaćeno

- zemljoradnja – žena dobiva veći ugled u društvu (majka)

matrijarhat – nasljeđivanje ide po materinskoj liniji

- patrijarhat

AVUNKULAT (AVUNCULUS – ujak)

Melažani (Malinovski)

- djeca ne nasljeđuju na osnovu časti oca, nego ujaka; otac obično nema skoro nikakvu ulogu (dadilja)

- kod nas to donekle postoji

- brak zajednica dvoje ljudi (monogamni brak) – sa raspadom rodovsko-plemeskog društva

- poligamija – višeženstvo(poliginija); Amiši, Afrika

- poliandrija – višemuštvo (Eskimi) – više braće ima jednu ženu, Indija prije dolaska Engleza, Tibet
(otac je najstariji brat svoj djeci)

- BiH u XIX st – kod pravoslavnog i muslimanskog st (poliginija)

- Krajina – najviše

- inoča – druga žena kod Jevreja (nakon 10 godina)

- smrt jednog druga (muškarac sklapa novi brak)

- Rusija i J Srbija – snahočestva (ženidba dječaka – otac obavlja njegove bračne dužnosti do
punoljestva – samo izgovor da nekog otvoreno povali)

- udovac ženi ''sestru'' umrle žene – SORORAT

- udovica ženi brata – LEVIRAT

- ekonomski razlozi

- ENDOGAMIJA – orođavanje u okvirima svoje grupe (srodnici)

- EGZOGAMIJA – žena iz jedne grupe dolazi u drugu

- INOKOSNA PORODICA – otac, majka, djeca

ZDRUŽENA PORODICA/VELIKA KUĆA/ZAJEDNICA

- proširena porodica – više individualnih porodica; podjela rada, PATRILOKALNOST; ista kuća,
zajedničko ognjište, UDŽERE – zasebne kuće za spavanje; kolektivna svojina; MAJA – glavna ženska
(oko hrane);

- pojava individualne svojine ( OSOBAC – zemlja, novac, stoka), razvoj robnonovčane privrede –
raspadanje zadrge

– nije jednak status u zadruzi (spol i dob)

- sela razvijenog tipa - zadruga osnova

- zbijenog tipa – nije imala toliko značaja (valjda na zadrugu)

- razvod – nekada nije bio moguć (katolici npr)

- muslimani – može ako ne može oploditi ili biti oplođena

27.3.
Nacini sporazumijevanja i pisanja
Govor je najvažniji dio kulture. Odvaja ljude od dr zivih bica, porijeklo nije poznato- usmene tvorevine
o božjem daru. Porijeklom se bave nauke lingvistika, filozofija i teologija. U antici o porijeklu govora
prica: Stoicizam, kojem pripadaju Zenon, Seneka mlađi i Marko Aurelije. Po njihovom mišljenju
svijetom vlada Logos i sve je odredjeno. Oni su politeisti ali božanstva im nemaju ljudski oblik. Govor
je nastao iz onomatopeja. Oponašanja zvukova prirode i to je onomatopejsko objašnjavanje.

Epikurejci- osnivač Epikur, učenje atinskih vrtova je bio jos jedan naziv pa su ih zvali i „filozofi iz vrta“.
Zastupaju hedonizam.

Darwin kaže da pjev ptica potice od sexualnog nagona i da je govor produkt. Ali govor se koristi i kao
simbol za emocije i potrebe, kaosto koriste majmuni i krike i geste. U 18 st je utvrdbeno da su geste
postojale kao oblik sporazumijevanja ali se ne mogu koristiti u noci ili na daljinu. Ovo je
evolucionistička tema. Etnopsihološki su nadogradili ovu tezu i zaključili: govor se stvorio u razvoju.

Jezik je sistem simbola s konvencionalnim značenjem. Sva plemena imaju kompletne govore, danas
nema primitivnih jezika. Europljani koriste 8000 rijeci, znaju 35.000, neki primitivni jezici imali oko
10.000. Javlja se Esperanto: krajem 19 st, prvi rijecnik izdat 1887. Lovcisakupljaci imali su bogat jezik i
folklor. Prije je postojalo vise jezika, oko 500 indijanskih plemena imalo je svako svoj jezik. Neki jezci
su nestali npr ilirski.

Sporazumijevanje se vrsi pomocu gesti ili pokreta, mimika i znakova. Jezici se dijele na zive i mrtve.
Sanskrit je mrtvi i koristio se prije 1200 gpne ali i danas. Crkvenoslavenski su uspostavili Cirilo i
Metodije. Postoje i tajni jezici: grupa unutar zajednice formira radi tajnovitosti npr satrovacki.
Nemušti jezik koriste životinje. Moguce je sporazumijevati se na daljinu akustički i optički npr. Dim,
vatra, bubnjevi, zvona, zviždanje. Postoje simbolički znaci npr jabuka simbol ljubavi. Tajnopisi
podrazumijevaju da su sova zamijenjena brojevima ili slog zamijenjen slovom.

3.4.

Privređivanje

Privreda podrazumijeva pribavljanje i proizvodnja sred nužnih za život, u ranijem razvoju nisu bile
poznate grane privrede, ljudi su bili sakupljači. Počivali su na sistemu kada se iscrpe zalihe kreće se ka
drugim prostorima. Nije postojala svojina ili stalna staništa, svi su ucestvovali. Prirodna podjela rada
je postojala: ž sakupljale plodove u mnajim okvirima a m u potrazi za dr teritorijem.

Sabiranje i lov: 2 privr grane, trošeno je kolektivno, nije bilo moguće bez njega opstati. Jos se javljau
grupe s ovakvim uredjenjem: Australija, bušmani, Oceanija, indijanske grupe. U bih se ova grana
javlja iz farmaceutskih razloga.

Lov- sitne pa krupnije životinje i ribolov. Radi se o najstarijoj i najvažnijoj grani, oruđe i oružje različito
nego danas pa je drugačiji način lova, poznat dr nacin lova, priručne sprave, zajednički i pojedinačni
lov, prerušavanje lovaca, imitiranje zvukova, zamke. Antilopa se lovi, ganja se dug period dok se ne
umori. Pigimejci poznaju slabu tacku i tu gadjeju. Etrurci koristili muziku pri lovu. U feudalizmu se
javlja lov sa sokolima, u bih do 19 st u Maglaju i Sokolovići se time bave.

Ribolov- ž nisu lovci ali jesu ribolovci, lovili su rukama pa spravama kasnije (udice, zamke, koševi).
Javlja se kolektivni lov gdje se utjeruju ribe u sužena mjesta pa u mreže ili se koriste ptice npr na
Dojranskom i skadarskom jezeru pelikan kormoran se veze za čamac, otrovna trava se isto koristi.
Danas ovo je sport.

Ekonomska historija dijeli ekonomsku proslost ljudi na divljaštvo i barbarstvo. U vrijeme divljaštva
nije postojao lovi poljoprivreda a u vrijeme barbarstva javili su se neki zanati. Kod prvobitnih grupa
javlja se smišljenost prilikom korištenja resursa npr. U Oceaniji gdje su se uvodile zabrane lova ili
ubiranja odr. Vrste da se ne bi iskorijenila.

Ratarstvo- od sabiranja do ratarstva dijelio je jedan korak, smišljenije se koristilo. Npr divlji pirinač je
elementarni oblik ratarstva jer nije potrebna priprema za sijanje, javlja se razvoj oruđa a postoje i
kulture kod kojih oruđa nisu ista poput Indijanaca npr. Plug i zaprega nisu otkrivene. Ovo je dovelo do
sjedilačkog načina života, npr na Bliskom istoku se tlo iscrpljivalo, kod Slavena trogodišnji sistem.

Uviđeno je da je priprema zemljišta potrebna za ratarstvo pa se počelo đubriti (guan), vlaga

(navodnjavanje u Egiptu, vještačka jezera i akvedukti, dolapi-sistemi za navodnjavanje). Pravila za
navodnjavanje su postojala i to su pravni narodni običaji. Oruđe koje se koristilo su motika, srp,kosa,
mašine, saonice kod Rimljana. Magija je imala značajnu ulogu u ratarstvu. Za kišu se javljaju Dodole i
dove za kišu. Zemljište se prisvaja tj javlja se privatno vl nad zemljištem. Prvo postoji kolektivno pa
privatno zemljište. Razlog: religija? Grob je markacija? U bih je privatno nastalo iz kolektivnog.

Stočarstvo- vrši se pripitomljavanje životinja i njihovo korištenje. One su pripitomljene iz zabave?

Kulta? Lova? Prvi je pas i on je pomogao čovjeku da shvati značaj pripitomljavanja. Ljudi su tako sebi
omogućili rezervu hrane po vl. Potrebama ali i za vunu i mlijeko. Stočari su ljudi koji žive isključivo od
domaćih životina. Morali su biti nomadi ( Laponci) polunomadi (i danas postoji u bih, poznato 60-tih i
70-tih god u Hercegovini) stajski (najnapredniji). Prelazak na ratarstvo i stočarstvo označava ulazak u
barbarstvo.

Zanatstvo- nove tvorevine poput keramike i alata se javljaju i uvjetuju brži napredak. Zanat je ljudski
rad kojim pojedinci ili grupe obrađuju i prerađuju sirovine i predmete, dovodeći ih u stanje i oblik
korisne za široku upotrebu. Zanatlija mora živjeti od svog zanata i oni su posebna kategorija
stanovništva. Oni se udružuju u esnafe ili cehove što navodi Bašeskija. Postoji podjela rada na fizičke
poslove koje rade počinjeni i robovi i fini poslovi koje obavljaju robovlasnici ili viši stalež.

Razmjena- nastala iz razmjene poklona a kasnije je ovo potisnuto iz poslovnih potreba. Trampa je
naje praktična pa se pojavila trgovina. Naziv za novac je bio čirija od naziva za stoku. Tako u Rimu
postoji naziv pekunija, i novac se naziva još roba nad robama.

10.4.

Prerada materijala

U pocetku mat: drvo (prvo), kamen, kost. On se obrađuje i prilagođava za držanje. Drvo: nije se
sačuvalo, dijelovi: kora, plod, list, trnje, sokovi. Prva obrada pomocu vatre i kamena, koristi se za
izradu kuća, pokućstva, predmeta, prevoznih sred. Povezana sa vjerovanjima: vrba najjace drvo.
Sokovi se koriste za piće, bojenje, otrov, kaučuk, gumu, smolu... agava se koristi za ogrijev, trnje kao
šilo, sok za pivo, konac, sapun. Koristi se i kokosova kora, tikva, trska- bambus i rotang.
Kosti: tehnologija izrade od rogova ili kosti, zuba... obrada sa dr kosti ili kamenom. Korist: noz, sila,
saonice, kostur za camce, perle, trube, alate, češljevi, brusevi. Koža: hladna klima, nepraktična kada
se osuši pa se štavi: 1. Soli se krečem ili pepelom, 2. Mazanje: salo, jaje, ulje... kod nas se koristi sol,
pepeo i hrast za štav. Iznutrice: crijeva za luk, instrumente, udice, ili želudac za sirište, salo i loj u
prehrani, medicinu, štavljenje. Koriste se i perje ( pisanje, simbol) jaja (ritualno) školjke (trube,
posude, ukras i instrument)

Kamen: najvažnije oruđe i sirovina, značaj: razdoblje dobilo naziv po njemu, postoje tvrdi: kvarc i
kremen, mekši: stealit. Obrada se vrsila prvi kresanjem i lomljenjem, kasnije oštrenjem, brušenjem i
glačanjem kamen o kamen pa pijeskom. Izrađivao se: oruđe, oružje, posude, nakit, mljevenje žita,
grijanje. Kamen je postojan mat i simbol je postojanosti.

Zemlja: posude u neolitu. Majstori su žene, nisu trajni mat jer su sušeni na suncu i tek kasnije se peku
ikonzerviraju. Ornamenti su cik cak i spiralna linija. U mezopotamiji se izrađuju za pisanje tablice, a
kasnije se pronalazi gleđ i porculan, tek kasnije staklo sa Dalekog Istoka.

Koliko vidim, fale teorije i teoretičari, ostalo je tu.

Etnologija je slična socijalnoj antropologiji, nastoji da objasni pojave iz kultue ljudi i naroda, a njene
su metode različite, a iz njih su se razvile različite teorije (po zadacima i ciljevima)

Pitanje razvoja društva i ljudi – dva pravca osnovna:

MONOGENETSKO (kulturni element je stvoren na jednom mjestu i prenosi se; cjelokupna ljudska
kultura je nastala na jednom mjestu i širila se dalje)

POLIGENETSKI (određene kulturne tekovine su stvarane na više različitih mjesta, neovisni jedni od
drugih)

-Zašto je nastala kultura i kako se mijenja? (osnovni zadatak antropologije)

1) pristup/metod- ljudi su po svojoj suštini isti i na identičan način reagiraju na pojave (vjerovanja,
odbrana); imaju iste psihofizičke karakteristike i dispozicije – ADOLF BASTIAN- začetnik evolucionizma

-on tvrdi da ljudi imaju iste elementarne ideje i da na različitim stranama svijeta stvaraju iste kulturne
elemente kao odgovor na vanjske uvjete

-u razvoju se umno razvijaju i njihova se kulturna dobra razvijaju

-prema EVOLUCIONISTIMA različiti dometi i stepeni u kulturnom razvoju na različitim mjestima su

faza istog razvotka i istog procesa

-ZADATAK etnologije (prema evolucionistima) je da rekonstruiše ono što je kod neke grupe
prevaziđeno, a što se prema stajalištu evolucionista može uraditi kroz princip ANALOGIJE (prema
drugim grupama); KOMPARACIJA je vrlo važan pristup u etnologiji

-ADOLF BASTIAN; njemački antropoolog, OTAC njemačke antropologije, imao je obilne ekspedicije,
proučavao mitove i običaje, te našao zajedničke osobine i univerzalne stvari (njem.
ELEMENTARGEDANKEN) – osnovne ideje koje su pronađene u svim kulturama i religijama svijeta
-njem. VOLKERGEDANKEN (basne, legende,mitovi) ; tkanje ćilima= to su zajedničke stvari ali sa
različitostima

1.a) AMERIKA (EVOLUCIONIZAM)

-LUIS MORGAN; bavio se Irokezama i rodovskim institucijama

-po njemu, razvitak kultura se zasnivao na oruđu za rad, a razvija se od jednostavnijih do složenijih

-Morgan je bio najznačajniji mislilac 19.st. i zastupnik evolucionizma u SAD; uticao je i na Marksa I
Engelsa

-Osnivač je teorije srodstva

-osnovao je tajno društvo Gordijev čvor (po uzoru na irokešku zajednicu), bavilo se indijanskim
folklorom

-bio je i počasni član Irokeza

-40tih godina 19.st. se potpuno posvetio proučavanju irokeza

-loza se određivala prema majčinskoj liniji, a politički ustroj na rodbinskom ustroju; teorija o
MATRIJARHATU koji je prethodio PATRIJARHATU

-Djela: Drevno društvo, Pisma Irokezima, Savez Irokeza, Sistemi roda i rodstva

-JAMES FREJZER- 1915. Zlatna grana- napisao bez dana terenskog rada, radio je u biblioteci

-britanski je antropolog i folklorista

-najpoznatije ime u etnologiji, uticao na brojne antropologe

-EDVARD TEJLOR- je imao otvorenija tumačenja- moralo je biti odstupanja (zbog klimatskih faktora,
ekonomskih prilika, društvenih odnosa)

-tvrdio je da se kulturne grupe NE mogu razvijati isto i da NISU izolovane, te da je uvijek bilo
kontakata

-difuzija / širenje je dovelo do rasta kulturnih elemenata i tradicije

-on je difuzionist, otac britanske antropologije, putovao u SAD, Meksiko

-Anahuak- njegov prvi antropološki rad

-Istraživanje rane istorije čovječanstva- značajnije djelo, ali nije imao oficijelno obrazovanje

2) KULTURNO ISTORIJSKI PRAVAC (kulturkreis)

-zagovara da je jedno kulturno dobro stvoreno na jednom mjestu i da je vremenom raznošeno i
preuzimano

-Najznačajniji predstavnik je Fridrih Racel (Ratzel), njemački etnolog

-„ljudsko društvo je samo jedno od životinjskih carstava“

-implikacija ovoga-nacizam- nadmoć rase

-otac je kulturno istorijskog pristupa u etnologiji; razradio je odnos između kultura i prostora

-uveo pojam difuzionizam i uključivao ga je u teoriju o migracijama

-Djela: Antropogeografija, Politička geografija

-VILHEM ŠMIT – osnovni zadatak etnologije je pronalaženje POČETNE PRAKULTURE

-matrijarhat, mit o amazonkama, je najstarije ljudsko društvo, formirano u ranom neolitu

-u SAD kao varijanta kulturno historijskog pristupa je difuzionizam ili migraciona teorija – širenje i
pruzimanje kulturnih elemenata- seobe, ratovi, trgovina

-FRANC BOAS

-glavni predstavnik difuzionizma i pionir moderne američke antropologije; njemac

-američka antropološka škola je sublimacija Boasovih ideja i interesovanja i obuhvata: soc-kulturnu

antropologiju, lingvistiku, fizičku antropologiju, arheologiju

-Djela: Rasa, jezik i kulture, Um primitivnog čovjeka, Antropologija i savremeni život

-sve su tekovine nastale na jednom mjestu; Egipat je kolijevka

-to je nehumana teorija, jer se grupama niječu stvaralačke sposobnosti

3) ISTORIJSKO- MATERIJALISTIČKI PRISTUP (SSSR)

- FUNKCIONALIZAM-

-Malinovski, Redklif- Braun

-kultura je sredstvo da se podmire biološke potrebe, u kulturi nema nepotrebnih elemenata, sve ima
svoju namjenu

-najviše pažnje poklanjaju savremenim pojavama i to na nižem stupnju razvoj, uopće ih ne zanima
historijat, ALI ne može se sve objasniti kroz funkciju

-npr iracionalni elementi u kulturi: svetost krave u Indiji, ne jedenje svinjetine...

-Malinovski (poljak) „Argonauti zapadnog Pacifika“- temelji etnološke etnografije i terenskog rada
-promatrao je Trobrijanđane i to je najbolje opisan primitivni narod

-ALFRED REGINALD REDKLIF BROWN

-središnji cilj soc antropologije je upoređivanje društava zbog otkrivanja zajedničkih i specifičnih
elemenata

Djela: Metodi u soc antropologiji, O porijeklu po ocu i po majci, Strukture i funkcije u primitivnom
društvu

-II svjetski rat se javlja STRUKTURALIZAM

-u Francuskoj otac je LEVI STRAUS

-interesuju is sastavi i pojave, razlike

-smatraju da primitivni narodi nisu zaostali već da im je kultura DRUGAČIJA

-1908 rođen u Briselu

-pred II svj rat otišao u Sao Paolo i proučavao indijance Bororo, tada su nastali prvi etnološki članci

Djela: Struktura antropologije, Totemizam danas, Divlja misao