1.

Centrični i ekscentrični vlak u fazi malog ekscentriciteta u području 1 omeđeni su

linijama a i b. Cijeli betonski
presjek je vlačno opterećen. Ukupnu vlačnu silu prima armatura. Točka A je točka
rotacije presjeka.
2. Između linija deformacija b i c, u području 2, dolaze slučajevi čistog savijanja i
savijanja sa uzdužnom silom
(±N). Neutralna os uvijek se nalazi u presjeku, a po položaju ide i do tlačnog ruba.
Mogući položaji linija
deformacije b i c imaju rotaciju u točki A. Samo u slučaju linije c beton je potpuno
iskorišten.
3. Slučajevi čistog savijanja i savijanja sa uzdužnom silom mogu biti omeđeni i
linijama c i d, u području 3. Beton
je u ovom području uvijek iskorišten do čvrstoće (fcd). Presjeci su jače armirani za
liniju deformacije d. Mogući
položaji linije deformacija imaju za rotaciju točku B.
4. Između linija d i f u području 4, spadaju svi slučajevi složenog savijanja sa
ekscentričnom tlačnom silom.
Vlačna armatura, As1, u pravilu nije uvijek iskorištena kod loma zbog malih
deformacija čelika. Točka rotacije
linija deformacije je točka B. Za deformacije armature: s1 v yd s f E lom nastaje po
betonu, prije nego
što čelik dostigne granicu razvlačenja fyd. Naprezanja u čeliku nisu iskorištena
između linija e i f, dok su
iskorištena između linija d i e. Linija f predstavlja granicu kod koje je c=3.5‰ i
c=0‰. U području iznad ove
linije (prema liniji d) presjeci se računaju na složeno savijanje po velikom
ekscentricitetu.
5. Područje 5 određeno je linijama g i h, a odnosi se na slučajeve ekscentrične
tlačne sile u fazi malog
ekscentriciteta. Neutralna linija nalazi se uvijek izvan presjeka. U presjeku se
javljaju samo tlačna naprezanja.
Moguća točka rotacije linija deformacije je točka C. Lom uvijek nastaje po betonu. Za
krajnje tlačno vlakno
betona c= 2.0-3.5‰, naprezanja su praktično na granici gnječenja, dok su naprezanja
u armaturi na
suprotnom rubu od s= 0 do s= fyd. Maksimalna deformacija tlačne armature iznosi 2.0
‰.
3.7 Minimalna i maksimalna armatura u presjeku
Slom slabo armiranih presjeka, kao što je prije istaknuto, nastaje trenutno. Da bi
spriječili takav slom potrebno je presjek
armirati minimalnom armaturom.
Minimalna vlačna armatura određuje se iz uvjeta sprečavanja krtog loma, tj. iz uvjeta
da ukupnu vlačnu silu u betonu
kod pojave pukotina preuzme vlačna armatura. Osim toga ova armatura smanjuje širinu
pukotina kod loma betona. Za
presjeke opterećenje dominantno na savijanje jedinstveni minimalni postotak armiranja
može se uzeti u iznosu:
0.1% l,min 
Maksimalna vlačna armatura u presjeku određuje se iz uvjeta da kapacitet rotacije pri
lomu bude dovoljan da bi se
mogla izvršiti redistribucija momenata duž nosača. Plastifikacija armature se mora
izvršiti prije iscrpljenja nosivosti betona
da do sloma ne bi došlo drobljenjem betona u tlaku.
EC-2 utvrđuje jedinstveni maksimalni postotak armiranja za presjeke opterećenje
dominantno na savijanje:
4.0% l,max 
34 Osnove betonskih konstrukcija
3.8 Jednostruko armirani pravokutni presjek opterećen momentom
savijanja
3.8.1 Teoretske postavke
U presjeku opterećenom momentom savijanja javlja se stanje deformacije-naprezanja
kakvo je prikazano na Slici 3.6.
Neutralna os
d-x
b
1
d1
s1 A
h
2
d
MEd
d-d
s1 Fs1
2

c2
c F
f cd
x=*d
z=*d
A
B

Slika 3.6 – Naprezanja i deformacije jednostruko armiranog pravokutnog AB presjeka
Linija deformacije je pravac jer vrijedi Bernoullieva hipoteza ravnih presjeka.
Naprezanje u betonu je određeno radnim
dijagramom betona (parabola+pravokutnik) – Slika 3.3, a naprezanje u armaturi po
radnom dijagramu čelika – Slika 3.4.
Za dimenzioniranje presjeka koristi se uvjetom ravnoteže koji se za ovaj slučaj može
iskazati



××
c s1
Ed c s1
H 0 F = F
M 0 M = F z = F z
(3.10)
gdje su:
MEd - računska vrijednost utjecaja (računski moment);
Fc - računska sila u betonu (tlačna sila);
Fs - računska sila u armaturi (vlačna sila);
z - krak unutrašnjih sila;
x - udaljenost neutralne osi od tlačnog ruba presjeka;
d - udaljenost težišta vlačne armature od tlačnog ruba presjeka, statička visina
presjeka;
b, h - dimenzije presjeka (širina i visina);
d1 - udaljenost težišta vlačne armature od ruba presjeka.
Tlačna sila u betonu za opći poprečni presjek može se izraziti kao integral
naprezanja po površini poprečnog presjeka:
F dA
A

c 
 c (3.11)
Za pravokutni poprečni presjek kod kojeg je širina (b) konstantna izraz 3.11 se
transformira u:
v cd
x
0

c c 
F b dx = x b f (3.12)
gdje je v koeficijent punoće RDB-a, ovisan o stupnju iskorištenosti betona, a
predstavlja odnos površine RDB-a i površine
pravokutnika ( f x cd ×).

2‰ 3.5‰
3
3 2
6 0‰ 2‰
12
c2
c2
c2
v
c2 c2
c2
v




(3.13)
Vlačna sila u armaturi dobiva se umnoškom površine armature sa naprezanjem u čeliku
sa:
s1 s1 yd F A f (3.14)

Osnove betonskih konstrukcija 35

Položaj neutralne osi x može se lako izračunati iz geometrijskih odnosa (Slika 3.6):
x = d d
x d
s1 c2
c2
c2 s1 c2






(3.15)
gdje je:
- koeficijent položaja neutralne osi.
Krak unutrašnjih sila (z) također se može lako izračunati:
z d k x d k d 1 k d d a a a ××××××