Obrada drveta

Konstrukcioni spojevi
Finalna zaštita
Savijanje
Visoka tehnologija
u drvnoj industriji
Furniri

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Obrada drveta

Mehanička obrada drveta

Mehaničkom obradom drveta ostaje nataknuta struktura drveta, mijenjaju se samo spoljni oblici i
prvobitne dimenzije.

Dva su glavna vida mehaničke obrade:

1. Obrada drveta bez deformacije (sa narušavanjem veze izmedu vlakana drveta)
2. Obrada drveta deformacijom (bez narušavanja veze između vlakana drveta)

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Obrada drveta

Obrada drveta bez deformacije

U drvnoj industriji je zanemariva obrada sabijanja, istezanja i valjanja; jedina veoma prisutna tehnologija
je tehnologija savijanja.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Obrada drveta

Obrada drveta deformacijom

Najzastupljenija tehnologija je obrada drveta rezanjem.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Obrada drveta

Rezanje
Pri obradi drveta rezanjem dolazi do razaranja veza izmedu čestica drveta po zadanoj ravni i obradak se
djeli na dijelove uz pojavu strugotine.

Skidanje strugotine drvo se obrađuje primjenom sljedećih metoda:

• Piljenjem
• Rendisanjem
• Glodanjem
• Bušenjem
• Struganjem (tokarenje)
• Bušenjem

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Obrada drveta

Piljenjem
Osnovni zadatak piljenja je dobijanje grubih
elemenata koji ce se dalje obrađivati, na te
elemente moramo da zadajemo nadmjere zbog
daljeg procesa obrade.

Ovo je prva faza finalne obrade nakon primarne

obrade tj. ovo je prvi korak finalizacije.
Glavno obrtno kretanje izvod višesijecni alat a
pomoćno je pravolinijsko i izvodi ga obradak.
Pomoćno kretanje može da izvodi i alat, a da je
obradak fiksiran za stol.

Mašine za ovu obradu su: stolarske tračne pile,

jednolisne kružne pile, višelisne kružne pile.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Obrada drveta

Rendisanjem
Rendisanjem postižemo baznu površinu na
osnovu koje ćemo da odredimo dimenzije
poprečnog presjeka elementa, i njihove
medusobne uglove.
Najčešći uglovi koje ivice zatvaraju jedana u
odnosu na drugu je 900.
Glavno obrtno kretanje izvod alat a pomoćno je
pravolinijsko i izvodi ga obradak.
Mašine za ovu obradu su: debljaca, ravnalica,
četverostrana rednisaljka (blanjalica).

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Obrada drveta

Glodanje
Nakon sto smo definisali poprečni presjek ukoliko
detalj zahtjeva da se na njemu nalaze neki
žljebovi, prorezi, profili itd. potrebna je operacija
glodanja.
Glavno obrtno kretanje izvodi višesijecni alat, a
pomoćno kretanje je pravolinijsko ili krivolinijsko.
S obzirom na mogući smjer kretanja alata i obratka
razlikujemo istosmjerno ili suprotnosmjerno
glodanje.
Mašine koje se koriste za ovu obradu: nadstolne
glodalice, podstolne glodalice, karuselne glodalice,
glodalice sa trnom..

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Obrada drveta

Bušenje
Bušenje je operacija koja se izvodi za elemente veze
(okovi, tiple, moždanici).
Pri bušenju glavno kretanje izvodi alat i ono je
kružno, pomoćno kretanje izvodi također alat ili
obradak i ono je pravolinijsko.
Mašine za ovu obradu su: podstolne i nadstolne
jednovretene ili viševretene bušilice.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Obrada drveta

Struganje (tokarenje)
Struganje koristimo ukoliko naš elemenat
zahtjeva da ima poprečni presjek u obliku kruga,
elipse, polukruga tj. da ivice poprečnog presjeka
nisu prave.
Struganje je jako složen proces zbog samog
kretanja alata i obratka. Glavno kretanje izvodi
obradak i to je kretanje kruzno, dok pomoćno
kretanje izvodi alat i ono je pravolinijsko tj. alat
se kreće duž ose obratka.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Konstrukcioni spojevi

Konstrukcioni spojevi
Spojevi se mogu podijeliti prema različitim kriterijima , a mi cemo ih podjeliti na 3 glavne grupe:

1. Spojevi sa ljepilom
2. Spojevi bez ljepila

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Konstrukcioni spojevi

Prema konstrukciji kod koje se primjenjuju:

• Spojevi kod okvirastih konstrukcija
• Spojevi kod korpusnih konstrukcija
• Spojevi produžavanja
Prema odnosu detalja koji se spajaju:
• Spojevi na ravni sudar
• Spojevi na kosi sudar
Prema čepovima koji se koriste:
• Spojevi sa vlastitim čepom
• Spojevi sa tuđim čepom

Spojevi kod okvirastih konstrukcija

Najčešći elemenat veze kod spojeva u okvir je čep na jednom od detalja a gnijezdo ili proušina na
drugom detalju. Osnovna podjela je na ravni i kosi sudar - kod spojeva na ravni sudar oslonci čepa
izvedeni su okomito na bokove detalja, dok kod kosog sudara sa bokom detalja zatvaraju ugao od 450.
Veze u okvirima mogu da budu :
• otkrivene
• polusakrivene
• sakrivene

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Konstrukcioni spojevi

Ravni sudar

Čep i proušina Čep gnijezdo

Dvostruki čep i proušina Spoj sa tuđim okruglim čepom

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Konstrukcioni spojevi

Spoj na kosi sudar sa tuđim Cijeli vlastiti pljosnati čep

otkrivenim pljosnatim čepom

Kosi spoj sa tuđim sakrivenim pljosnatim Kosi spoj sa tuđim okruglim

čepom u poluokruglom gnjezdu čepovima „tiplama“

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Konstrukcioni spojevi

Sandučasti spojevi
Najčešći korišteni sandučasti spoj su otkriveni grupni čepovi, daju dobru čvrstoću ugaonog spoja a proces
izrade je jednostavan te nalazi široku primjenu kod ladica, dovratnika, sanduka i sl.
Kada se od konstrukcije traže povećana svojstva onda se koristi spoj na lastin rep i čepovi na kosi sudar.

Sandučasti spoj - otkriveni Sandučasti spoj - otkriveni grupni

grupni čepovi ćepovi na lastin rep

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Konstrukcioni spojevi

Sandučasti spoj sa tuđim Sandučasti spoj - otkriveni grupni

okruglim čepovima ćepovi na lastin rep

Sandučasti spoj - kosi Sandučasti spoj na kosi sudar sa

otkriveni čepovi tuđim okruglim čepovima

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Konstrukcioni spojevi

Spojevi proširivanja
Proširivanje je spajanje detalja po bokovima.

U praksi se primjenjuje kod masivnog drveta.

Spojeve u ovoj skupini mozemo da podjelimo na
spojeve samo sa ljepilom, i spojevi sa ljepilom i
nekim elementom veze.

Veoma važno je kod spajanja bez elementa veze da

se u cijeloj sljubnici ostvari potpuni kontakt. Ali ako
nam treba veća čvrstoća spoja onda moramo da
koristimo elemente veze.

sa elementima veze

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Konstrukcioni spojevi

bez elemenata veze

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Konstrukcioni spojevi

Spojevi produživanja
Produživanje ili sastavljanje po dužini primjenjuje
se radi veće iskorištenosti rezane frade. Osnovni
problem koji se dešava kod produžavanja je
smanjenje čvrstoće na mjestu sastavljanja.
Povećanjem površine ljepljenog spoja povećava
se plast ljepljenja i samim time čvrstoća.

Spojeve produživanja mozemo podjeliti na:

- spojeve sa klinastim zubcima
- spojeve sa preklopom i čepovima

Klinasti spojevi se najcesce koriste zbog

jednostavnosti proizvodnje.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Finalna zaštita

Dopunski i filmogeni materijali

U površinskoj obradi drveta (POD) se koristi čitav niz različitih materijala. Oni se razlikuju po namjeni,
hemizmu, strukturi... Dijele se na filmogene i dopunske materijale. Filmogeni su oni koji formiraju
dekorativno zaštitne filmove a dopunski oni koji samostalno ne formiraju filmove ali se sa različitim
ciljevima dodaju pokrovnim materijalima.

U današnje vrijeme najveći dio materijala u POD je na bazi sintetskih smola, a manji dio na bazi prirodnih
smola.

Općenito smolama nazivamo organska jedinjenja različitog hemijskog sastava, koja su pri sobnoj
temperaturi u tvrdom stanju, a odlikuju se postepenim omekšavanjem i topljenjem pri zagrijavanju u
širokom dijapazonu temperatura, tj. nemaju određenu tačku topljenja.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Finalna zaštita

Dopunski materijali u POD

• Materijali za bojenje drveta - Bajcevi

Za bojenje drveta se koriste materijali koji mijenjaju boju drveta, a ne sakrivaju građu i strukturu drveta
i materijali koji uz promjenu boje sakrivaju građu i strukuru drveta. Prvi se pretežno nazivaju bajcevima,
a drugi pigmentiranim bojama. Bajcevi su rastvori prirodnih ili sintetskih boja sposobni prodrijeti u drvo
na veću ili manju dubinu i pri tome se, bez sakrivanja strukture, kao rezultat neposrednog i uzajamnog
djelovanja sa drvetom, čvrsto fiksirati na drvetu.

• Pigmenti

Pigmentirane boje su materijali koji uz promjenu boje sakrivaju građu drveta (neprozirna POD). One
predstavljaju različite filmogene materijale sa dodatkom pigmenata. Pigmenti su fino samljevene
čestice za bojenje, prah, praktično nerastvorive u vodi ili rastvaračima u koje se dodaju. Pigmenti daju
filmogenim materijalima određenu boju a sami su nesposobni fiksirati se na obrađivanu površinu.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Finalna zaštita

Filmogeni materijali u POD na bazi sintetskih smola:

• Materijali POD na bazi polimerizacionih smola

Lakovi su tečni rastvori smola u organskim rastvaračima sposobni, pri određenim temperaturama,
obrazovati tvrde i ravne filmove uz prisustvo adhezije filma sa obrađivanom površinom. Lakovima se osim
smola dodaju i drugi materijali. Za razliku od lakova, bojama se nazivaju pigmentirani filmogeni materijali
u kojima su eliminisani dodaci. Relativno mali broj polimerizacionih smola nalazi primjenu u proizvodnji
materijala za POD. Spomenućemo samo neke:

1. Lakovi i boje na bazi polivinilacetatnih smola

(Prednost je zamjena sa vodom jako skupih organskih rastvarača, visok sadržaj suhih materija,
zadovoljavajuća postojanost u atmosferskim uvjetima)
2. Lakovi i boje na bazi poliakrilatnh smola
(Sadržaj suhih materija je nizak, a cijena je dosta visoka. Velika otpornost na atmosferska djelovanja,
posebno ultraljubičastih zraka)
3. Lakovi i boje na bazi poliuretanskih smola
(Jako dobra adhezija sa drvetom, dugačko vrijeme upotrebljivosti nakon miješanja komponenti, manja
otpornost na djelovanje UV zraka)

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Finalna zaštita

• Materijali POD na bazi polikondenzacionih smola

1. Lakovi i boje na bazi fenolformadehidnih smola

2. Lakovi i boje na bazi ureaformaldehidnih smola
(Poboljšana elastičnost filma, visok sadržaj suhih materija do 50%. Veoma su postojani na djelovanje
svjetla, vlage, većeg broja hemikalija, povećane i snižene temperature)
3. Lakovi i boje na bazi melaminformaldehidnih smola
(Ne koriste se u POD zbog nepovoljnih uvjeta sušenja, koriste se za obradu metalnih proizvoda)
4. Lakovi i boje na bazi alkidnih smola

• Vodeni lakovi i boje

Vodenim nazivamo lakove i boje kod kojih se voda koristi kao rastvarač – razređivač, odnosno,
kao prenosnik filmogenih materijala na obrađivanu površinu. Prednost je zamjena vodom skupih i
zdravstveno i požarno opasnih organskih rastvarača i razređivača. Nedostak je to da drvo upija vodu, i
sporija brzina isparavanja u odnosu na na organske rastvarače.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Finalna zaštita

Metode i postupci nanošenja tečnih materijala

Materijali u POD su tečni, polutečni ili pastezni. Nanošenje ovih materijala na obrađivanu površinu izvodi
se različitim metodama, upotrebljvanjem različitih uređaja i pomagala. Izbor metoda zavisi od svojstava
materijala kojeg nanosimo, svrhe nanošenja, oblika i dimenzija obrađivanog proizvoda i od raspoložive
tehnološke opreme za nanošenje materijala.

1. Ručno nanošenje

Za nanošenje bajceva, sredstava za izbjeljivanje i čišćenje drvene prašine koriste se spužve, četke, ručni
valjci i obične krpe. Za sporosušeće materijale koriste se razne vrste četki i kisteva. Brzo sušeći nanose
se lopaticom-špahtlom. Ručno nanošenje se odlikuje jako niskom proizvodnošću. Ono se koristi u
slučajevima kada nije moguće primijeniti druge metode.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Finalna zaštita

Metode i postupci nanošenja tečnih materijala

Materijali u POD su tečni, polutečni ili pastezni. Nanošenje ovih materijala na obrađivanu površinu izvodi
se različitim metodama, upotrebljvanjem različitih uređaja i pomagala. Izbor metoda zavisi od svojstava
materijala kojeg nanosimo, svrhe nanošenja, oblika i dimenzija obrađivanog proizvoda i od raspoložive
tehnološke opreme za nanošenje materijala.

1. Ručno nanošenje

Za nanošenje bajceva, sredstava za izbjeljivanje i čišćenje drvene prašine koriste se spužve, četke, ručni
valjci i obične krpe. Za sporosušeće materijale koriste se razne vrste četki i kisteva. Brzo sušeći nanose
se lopaticom-špahtlom. Ručno nanošenje se odlikuje jako niskom proizvodnošću. Ono se koristi u
slučajevima kada nije moguće primijeniti druge metode.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Finalna zaštita

2. Mehanizirane metode nanošenja

• Nanošenje potapanjem

Predstavlja visokoproduktivan i jednostavan metod. Suština metoda

je u potapanju obrađivanog elementa u tečni materijal koji se nalazi u
posebnom rezervoaru. Nakon potapanja materijal se izvlači određenom
brzinom koja zavisi od dužine izvlačenja elementa i svojstava nanošenog
materijala. Metoda se koristi kod komplikovanih oblika elemenata.

• Nanošenje provlačenjem

Metoda se sastoji u provlačenju

elemenata kroz otvore rezervoara
sa tečnim materijalom. Otvori se
završavaju gumenim dihtunzima,
koji po obliku i dimenziji otvora
odgovaraju presjeku obrađivanog
elementa.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Finalna zaštita

Nanošenje metodama dispergiranja pritiska pod čijim djelovanjem tečni materijal

velikom brzinom izlazi u atmosferu. Kretanju
• Metoda pneumatskog dispergiranja tečnosti u atmosferi suprostavlja se zrak. Kada
sile suprostavljanja prevaziđu sile kohezije same
Tečnost kroz srednji otvor izlazi malom brzinom, tečnosti, dolazi do njenog disperiranja.
a komprimirani vazduh perifernim otvorima
značajnom brzinom, koja dostiže brzinu zvuka oko
300 m/s. Dinamički udar vazduha na tečnost dovodi
do njenog razbijanja na sitne čestice (dispergiranje),
koje odnosi struja tog vazduha. Pneumatskim
metodama se postiže visoka disperzija tečnog
materijala, a u isto vrijeme imamo i jako velike
gubitke dispergiranog materijala. Uređaj koji se
koristi kod ove metode se sastoji od:
- Pistolj za pneumatsko dispergiranje
- Rezervoar za tečni materijal
- Prečistač komprimiranog zraka

• Metoda bezvazdušnog dispergiranja

Tečni materijal dispergira pomoću znatnog statičkog

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Finalna zaštita

3. Nanošenje metodom
nalijevanja

Obrađivani element se provlači

konstantnom brzinom kroz zavjesu
tečnog materijala. Kod jedinstvene
debljine zavjese i konstantne
brzine pomaka elementa formira
se nanos ravnomjerne debljine
po čitavoj širini obrađivanog
elementa. Odlike ove metode su
mali gubici materijala nanošenja,
ravnomjernost debljine nanosa,
visoka proizvodnost. Najveća mana
je ta što se ova metoda može
koristiti samo za nanošenje na
pločaste elemente.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Finalna zaštita

Ubrzano (forsirano) sušenje nanesenih materijala pod

Sušenje u sobnim uslovima je kod većine materijala vremenski dosta dugačak proces – 24 sata i
više. Ubrzanje tog procesa je od velikog interesa, jer od trajanja procesa zavisi sušenja zavisi trajanje
proizvodnog ciklusa, veličina proizvodnih površina. Ubrzanje procesa sušenja se odvija isparavanje
hlapljivih sastojaka, hemijskom reakcijom ili isparavanjem i hemijskom reakcijom.

Zagrijavanje nanosa
kod ubrzanog sušenja
se izvodi:
• Konvekcijom –
zagrijani zrak
• Prethodnim
zagrijavanjem podloge
– kontaktni metod
• Radijacijom –
infracrveni zraci
• Kombinacijom
prethodnih modela

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Savijanje

Savijanje drveta

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Savijanje

Općenito, savijanje drveta može se podijeliti na:

- SAVIJANJE MASIVNOG DRVETA (proizvodi od

masivnog drveta nisu debljinski lijepljeni, ali je
moguće dužinsko i širinsko lijepljenje)

- SAVIJANJE SLOJEVITOG DRVETA (slojevito drvo

predstavlja drvene proizvode sastavljene iz
slojeva, i tako debljinski zalijepljenih )

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Savijanje

Savijanje masivnog drveta

Proces savijanja masivnog drveta odvija se u 3
osnovne faze:

- hidrotermička priprema uz postizanje

odgovarajućeg sadržaja vlage u drvetu
- mašinsko savijanje drveta
- sušenje savijenih obradaka

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Savijanje

Hidrotermička priprema drveta

Drvo je moguće savijati sa ili bez hidrotermičke pripreme. Ukoliko se savijanje vrši bez hidrotermičke
pripreme mehanička svojstva savijenog elementa su manja, a radijus zakrivljenosti mora biti veći. Ako se
ipak vrši hidrotermička priprema, mehanička svojstva su bolja, a omogućava se i postizanje manjih radijusa
zakrivljenosti. Šta je hidrotermička priprema?

Dakle, hidrotermička priprema predstavlja

povećanje plastičnih svojstava drveta uz
odgovarajuću temperaturu (koja najčešće dostiže
100 °C) i pri odgovarajućem pritisku, te uz vrijeme
od 3-4 sata za drvo debljine od 25mm. Neophodno
je i omogućiti optimalan sadržaj vlage u drvetu
(25 %) koji zajedno uz kvalitetnu hidrotermičku
pripremu omogućava odlične rezultate savijanja.

I vrsta drveta ima bitnu ulogu prilikom savijanja.

(hrast, jasen, bukva i breza pokazuju odlična
svojstva, za razliku od lipe i smrče koje imaju
najlošija savojna svojstva ).

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Savijanje

Savijanje drveta, bez sušenja (sušenje se obavlja naknadno)

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Savijanje

Savijanje i sušenje
Bez adekvatnog sušenja drvo ne
bi zadržalo plastična svojstva.
Nakon što je drvo savijeno, ostaje
u kalupu i kao takvo se unosi u
sušare za drvo. Proces sušenja
traje obično 9 sati na temperaturi
od 65°C, a neophodno je i
kondicioniranje na sobnoj
temperaturi koje može trajati ii do
2 sedmice, u zavisnosti od debljine
drveta.

Nakon što je drvo završilo fazu

kondicioniranja, spremno je
za dalju obradu u polufinalne i
finalne proizvode. Presovanje i sušenje drveta

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Savijanje

Presovanje i sušenje drveta

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Savijanje

Savijanje slojevitog drveta

Slojevito ili lamelirano drvo nastaje slaganjem listova furnira
koji se uz pomoć ljepila i visokotlačnih presa lijepe u proizvode
različitih debljina. Presovanje se može vršiti hladnim i vrućim
postupkom. Hladni postupak predstavlja stolarske načine rada
gdje se pomoću poluga i ručnog prenosa snage dobija željeni
oblik. U drvnoj industriji ovaj metod je jako neproduktivan, pa
se najčešće koriste VF prese, odnosno uređaji koji proizvode
struju visoke frekvencije, i na taj način dolazi do prenosa
tolote i ubrzanog sušenja i presovanja koje traje max 10
sekundi po jedinici proizvoda.
Pri tome su listovi furnira debljine od 0,3 do 6 mm .

Proces nastanka slojevitog savijenog drveta :

- ulaganje listova furnira i nanošenje ljepila na lice i naličje

svakog, osim prvog i posljednjeg
- presovanje uz odgovarajuće kalupe
- kondicioniranje i daljnja obrada

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Savijanje

● Prednosti ovog metoda savijanja u odnosu na savijanje masivnog

drveta su da se mogu proizvoditi savijeni detalji većih debljina, moguće
je savijanje sa manjim prečnicima zakrivljenosti, slaganjem tankih
listova, kao i da unutrašnji listovi furnira mogu biti lošijeg kvaliteta.

● Nedostak ovog metoda se ogledaju u skupljoj opremi, koju zahtjeva

proizvodnja otpresaka.

Savijanje u otpreske

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Viskoka tehnologija u drv. ind.

Komjuterizovano numeričko
upravljanje (CNC)
CNC koristi interni mikroprocesor( tj. računar)
koji sadrže memorijske registre za pohranjivanje
različitih logičkih funkcija.
To znači da programer ili operater može direktno
promijeniti dio programa koji daje trenutne
rezultate.

● Automatizacija
● Preciznost
● Fleksibilnost
● Znanje

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Viskoka tehnologija u drv. ind.

Radni stolovi
Za postavljanje predmeta rada koristi se ljepilo,
obostrana ljepljiva traka, stege ili vakuum
sisaljke.

Matrični sto ima unakrsno izrezane žljebove u

koje se umeću podmetači - vakuumske sisaljke.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Viskoka tehnologija u drv. ind.

Pogonski sistem
Najjednostavnija forma automatskog magacina je svakako bar style alatni šaržer.

Magacin alata je dizajniran tako da može da drži i do pedeset alata.

Alati mogu da budu raspoređeni na lancu ili cirkularnom karoselu.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Viskoka tehnologija u drv. ind.

Senzori
U osnovi se senzori kod alatnih mašina koriste za provjeru dimenzija obratka, za definisanje korekcije
alata i za detekciju loma alata.

Pored toga senzori se koriste i za funkcije kao što su detekcija prisustva obradka, fino podešavanje
pozicije obratka u steznom alatu.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Viskoka tehnologija u drv. ind.

Programiranje
Kod CNC mašina svaki pojedinačni radni korak se nalazi u programu koji se sastoji od niza alfanumeričkih
instrukcija.

Postoji više nivoa softvera potrebnog za pokretanje CNC mašine:

CAD – za projektovanje, razvoj i optimizaciju proizvoda

CAM – koristi CAD crteže i definišu alate, režime, putanje (pomažu da se crteži prevedu u gotov komad)

Nesting Software – omogućuje efikasniju proizvodnju dijelova iz ploča uz minimalne gubitke, često je dio
CAM programa

Post Processors – program koji pretvara podatke iz CAM-a u NC koji mašina koristi za izradu predmeta
rada

G-Code – je jezik koji razumeju CNC mašine, standard za sve numerički kontrolisane mašine koji je
usvojen još ranih četrdesetih

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Viskoka tehnologija u drv. ind.

Podjela CNC obradnih centara

Na tržištu se nude razni tipovi mašina i svaki proizvođač nastoji unaprijediti i proizvesti konkurentni CNC
obradni centar. Rezultat je veliki broj sličnih mašina koji se razlikuju po namjeni, konstrukcijskim detaljima
i dizajnerskim rješenjima pojedinog proizvođača.

Moguća podjela CNC obradnih centara je s obzirom na opredjeljenje u proizvodnji. Tada bi ih mogli
podijeliti na univerzalne i specijalizirane CNC mašine.

Univerzalni CNC obradni centri

Kao što sama riječ kaže, univerzalne CNC mašine u kontekstu proizvodnje namještaja se koriste kod
proizvodnje gdje imamo više vrsta proizvoda. Takve mašine trebaju osigurati da prebacivanje s jedne
vrste obrade na drugu bude jednostavno i brzo.

Alati na takvim mašinama se obično mogu koristiti kod više vrsta obrade, primjerice, određeno glodalo se
može koristiti kod obrade noge stola kao i kod obrade naslona stolice.

Univerzalne CNC mašine se mogu lako prilagoditi željenoj obradi.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Viskoka tehnologija u drv. ind.

Specijalizovani CNC
obradni centri
CNC obradni centar za proizvodnju
a
okvirnica prozora i vrata

Kod ovih obradnih centara radna glava c

s spremnikom i do 24 alata može izvesti
horizontalno i vertikalno bušenje,
glodanje sa obe strane na elementu
kojeg obrađujemo.

a) CNC stroj za proizvodnju okvira,

prozora i vrata; b
b) Prikaz horizotalnog bušenja;
c) Obrađeni element s obe strane;
d) Automatski uređaj za rotaciju
obratka.
d
A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Viskoka tehnologija u drv. ind.

CNC obradni centri velikih konstrukcija

a
Ovi tipovi CNC obradnih centara
namijenjeni su isključivo za obradu
drvenih greda. Obrada uključuje
kombinaciju konvencionalnih i naprednijih
metoda za transport elemenata.
Raznovrsna i fleksibilna rješenja
nadmašuju prijašnje standarde u području
obrade greda te otvaraju nove horizonte
za budućnost.
b
Mašina ima 5-osnu glavu sa mogućnošću
zamjene alata.

a) Izgled centra;
b) Radna glava sa kružnom pilom kao
alatom.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Viskoka tehnologija u drv. ind.

Podjela CNC obradnih

centara
Drugu podjelu CNC mašina je moguće
napraviti prema mogućnostima obrade
koje su određene konstrukcijom i nekim
bitnim delovima CNC mašine.

Stupnjevi slobode pokreta alata kod CNC

mašina mogu se poistovjetiti s desnim
kordinatnim sistemom.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Viskoka tehnologija u drv. ind.

CNC mašine koriste najmanje 3 ose kod pokreta alata, X, Y i Z osu. X osa je paralelna s najdužom stranom
radnog stola dok je Y osa paralelna s najkraćom. Vertikalno kretanje alata je u smjeru Z ose.

CNC mašine postaju mnogo fleksibilniji ako imaju i 4 osu. Obično to bude rotirajuća osa A kod vertikalnih
tipova CNC mašina ili osa B kod horizotalnih.

Još veća fleksibilnost je kod CNC mašina s 5 ili više osa.

S obzirom na broj osa CNC mašina se mogu podijeliti na:

a) 3-osne CNC mašine – kretanje alata je u smjeru 3 osnovne ose, X,Y i Z;

b) 3.5-osne CNC mašine – osim osnovnih osa, alat koristi dodatnu rotirajuću osu A, no alat se ne može
istovremeno rotirati i kretati po osnovnim osama.
c) 4-osne CNC mašine – alat koristi osnovne ose i dodatnu rotirajuću osa A kada alat može istovremeno
rotirati i kretati po osnovnim osama.
d) 5-osne CNC mašine – alat koristi osnovne ose i dodatne rotirajuće ose A i B.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Viskoka tehnologija u drv. ind.

3-osni CNC obradni centar

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Viskoka tehnologija u drv. ind.

5-osni CNC obradni centar

Kontinuirana rotacija okomite osi i mogućnost 270º nagiba

horizotalne osi daju izvanrednu osobinu svestranosti kod
glave robota.

5-osna robotska glava je najvažniji dio ovog tipa mašine.

Obično je robotska glava tj. alat sa postoljem spojena s
dva ili više zglobna mjesta te se preko njih mogu desiti
sitna odstupanja u prijenosu pokreta što na koncu rezultira
netočnošću obrade alata.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Viskoka tehnologija u drv. ind.

5-osni CNC obradni centar

Mogu se obrađivati:

- elementi od masivnog drva kod stilskog namještaja

- 3D komponente kao što su modeli i kalupi

- zakrivljeni dijelovi za interijerni nameštaj kod

brodova i aviona itd.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Furniri

Furniri su glatki, tanki listovi drveta, debljine 0,4 do 10 mm. Predstavljaju polufinalne proizvode u mehaničkoj
obradi drveta i dijele se prema vrsti drveta. Izrađuju se sječenjem, rezanjem i ljuštenjem.

Za proizvodnju ljuštenih i sječenih furnira koriste se sve vrste drveta koje obezbjeđuju određena svojstva
furnira i profitabilnost proizvodnje. Prema području primjene razlikujemo sječene (plemenite furnire) i slijepe
(konstrukcione) furnire. Konstrukcioni furniri učestvuju u ukupnoj proizvodnji furnira sa oko 95%.

Tok proizvodnje furnira:

Stovarište sirovine

Tu se sirovina skladišti, sortira po kvalitetu i dužinskim grupama. Na stovarištu vršimo zaštitu drveta od
spoljašnjih uticaja koji rezultiraju različitim oštećenjima oblovine kroz pojavu pukotina, promjenu boje, pojavu
truleži i sl. Osnovni uslov za oštećenje trupca predstavlja gubitak vlage, pa se koriste različite metode da se
spriječi njen gubitak: premazivanje trupca, prskanje vodom, potapanje trupca u vodu, njegovo zatrpavanje
snijegom i ledom.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Mehanička priprema sirovine

a) Prekrajanje na tražene dužine i koranje (odstranjivanje kore) trupca

b) Prizmiranje trupca. Formiranje prizmi za izradu sječenih furnira.

c) Hidrotermička obrada sirovine. Da bi se dobio furnir jednolične debljine, odgovarajuće glatkoće,

potrebno je drvo omekšati, odnosno povećati njegova plastična svojstva. Da bi se to postiglo, moramo
drvo izložiti uticaju pare kod procesa parenja, tople vode kod kuhanja, odonosno odgovarajućeg nosioca
toplinske energije u ovisnosti od načina zagrijavanja.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Furniri

Tehnološki proces dobivanja furnira

• SISTEM ZA PROIZVODNJU SJEČENIH FURNIRA
Ovom metodom uglavnom se proizvode plemiti furniri odgovarajućih esteckih svojstava.

Kontinuiran automatizovan tok proizvodnje sječenih furnira

1) Vertikalni (može biti i horizontalni ili kosi) furnirski nož
2) Podizna platforma za ručno odlaganje furnira
3) Trakasti transporter za automatsko odlaganje furnira
4) Podizna platforma za ručno punjenje sušare
5) Tračna sušara – prva zona
6) Automatska regulacija temperature i vlage vazduha
7) Tračna sušara – druga zona
8) Automatska regulacija temperature i vlage vazduha
9) Sekcija za hlađenje furnira
10) Podizna platforma za ručno odlaganje furnira
11) Uređaj za automatsko pražnjenje sušare sa slaganjem listova u paket

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Furniri

Kontinuiran automatizovan tok proizvodnje sječenih furnira

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Furniri

Flič, prizma pripremljena za HTO (Hidrotermička obrada)

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Furniri

Flič, prizma

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Furniri

Vertikalni furnirski nož

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Furniri

• SISTEM ZA PROIZVODNJU LJUŠTENIH FURNIRA

Ovom metodom uglavnom se proizvode konstrukcioni furniri.

Kontinuiran automatizovan tok proizvodnje ljuštenih furnira

1) Uređaj za koranje
2) Transport trupaca
3) Automatsko centriranje trupaca
4) Ljuštilica
5) Transporter za rest rolne
6) Zbirni transporter za furnirske otpatke
7) Zatvoreni trakasti transporter za transport furnira do makaza
8) Rotacione makaze sa automatikom za krojenje furnirske trake i obradu grešaka
9) Separator za izdvajanje furnirskog otpatka i propuštanje obrađenog furnira u stanicu za automatsko
odlaganje
10) Transportna traka za furnirske otpatke
11) Vakuum uređaj za automatsko odlaganje furnira
12) Podizna platforma (broj i dimenzije zavisi od kapaciteta proizvodnje)

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Furniri
Kontinuiran automatizovan tok proizvodnje ljuštenih furnira

Lasersko centriranje trupca i postupak ljuštenja

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Furniri

Transporter za rest rolne

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Furniri

Skladištenje
sječenih furnira
U skladištenju furnira
se obavljaju sljedeće
operacije:

● Uskladištenje
● Klimatizacija
● Kvantitativno
i kvalitativno
preuzimanje
● Priprema za
otpremu
● Pakovanje
● Otprema

Iskorištenje sirovina po fazama tehnološkog procesa i po

vrstama drveta kod proizvodnje sječenog furnira

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Furniri

Proizvodi na bazi furnira

1. Furnirske ploče

Slaganjem i sljepljivanjem furnirskih listova pod pravim

ili nekim drugim uglom, simetrično oko srednjeg sloja
furnira, izrađuju se furnirske ploče. Međusobnim
sljepljivanjem poboljšavaju se mehaničko fizička svojstva
drveta, smanjuje bubrenje i utezanje.

Primjena: vrata, ugrađeni namještaj, kuhinjski namještaj,

kuhinjski namještaj, namještaj u kupatilima, oblaganje
zidova i stropova, izrada sanduka za pakovanje i transport,
građevinarstvo (krovna konstrukcija, oplata itd.
Petoslojna i višeslojna furnirska ploča
Razlikujemo furnirske ploče za vanjsku i unutrašnju
upotrebu.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Furniri

Proizvodi na bazi furnira

2. Stolarske ploče ili Panel ploče. Unakrsnim lijepljenjem furnirskih listova sa srednjim slojem, koji može biti
u vidu:

a) Sloj, red uskih dasaka

b) Obostrano narezane uske
daske
c) Sloj ljetvica slijepljen u blok
d) Sloj letava
e) Sloj listova furnira po dužini
vlakana slijepljen u blok
f) Slijepljen blok furnirskih
listova debljine 5 – 8 mm
Primjena: konstruktivni elementi
u proizvodnji namještaja,
elemenata unutrašnje
arhitekture stambenih i
poslovnih prostora, vrata i sl.

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Furniri

Stolarska ploča sa srednjim slojem u vidu uskih dasaka

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.
 Hvala na pozornosti!

A. Akvić, A. Alečković, S. Kulenović, A. Smajić Mašinski fakultet Sarajevo // Tehnologije drveta // 2014.