3.

KEMIJSKI EKVIVALENTI
3.1. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo najprije jednadžbu reakcije za monoprotonsku kiselinu, primjerice HCl.

NaOH + HCl → NaCl + H2O
Iz jednadžbe proizlazi da se NaOH i HCl neutraliziraju u množinskom omjeru 1 : 1. Na temelju te
jednadžbe možemo postaviti omjer:
n(NaOH) : n(HCl) = 1 : 1
Odavde proizlazi da je
n(NaOH) = n(HCl)
odnosno
m(NaOH) m(HCl)
—————= ————
M(NaOH) M(HCl)

Odavde proizlazi
M(HCl) 36,5 g mol–1
m(HCl) = m(NaOH) × —————= 40,0 g × ——————— = 36,5 g
–1
M(NaOH) 40,0 g mol
Po istom se načelu dobiju rješenja za monoprotonske kiseline HClO2, HClO3, HClO4 i H3PO2
===========================================================
Jednadžba neutralizacije NaOH s dvoprotonskom kiselinom bit će:
2 NaOH + H2SO4 → Na 2SO4 + 2 H2O
Možemo postaviti omjer:
n(NaOH) : n(H2SO4) = 2 : 1
Odavde proizlazi
n(NaOH) = 2 n(H2SO4)
m(NaOH) 2 × m(H2SO4)
————— = ——————
M(NaOH) M(H2SO4l)

M(H2SO4) 98,0 g mol–1

SO
m(H2 4 ) = m(NaOH) × —————— = 40,0 g × ——————— = 49,0 g
2 × M(NaOH) 2 × 40,0 g mol–1
Po istom se načelu dobije rješenje za dvoprotonske kiseline, H2CO3 i H3PO3,
M(H3PO3) 82,0 g mol–1
m(H3PO3) = m(NaOH) × —————— = 40,0 g × —————— = 41,0 g
2 × M(NaOH) 2 × 40,0 g mol–1
======================================
Za triprotonske kiseline, kao što je H3PO4, vrijedi:
M(H3PO4) 98,0 g mol–1
m(H3PO4) = m(NaOH) × —————— = 40,0 g × ——————— = 32,7 g
–1
3 × M(NaOH) 3 × 40,0 g mol
======================================
Za četiriprotonske kiseline, kao što je H4P4O12 i H4P2O7 vrijedi:
M(H4P4O12) 320 g mol–1
m(H4P4O12) = m(NaOH) × —————— = 40,0 g × —————— = 80,0 g
4 × M(NaOH) 4 × 40,0 g mol–1
3.2. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo najprije jednadžbu reakcije primjerice za neutralizaciju NaOH s HNO3.

NaOH + HNO3 → NaNO3+ H2O
Iz jednadžbe proizlazi da se NaOH i HNO3 neutraliziraju u množinskom omjeru 1 : 1. Na temelju te
jednadžbe možemo postaviti omjer:
n(NaOH) : n(HNO3) = 1 : 1
Odavde proizlazi da je
n(NaOH) = n(HNO3)
odnosno
m(NaOH) m(HNO3)
—————= ————
M(NaOH) M(HNO3)

Odavde proizlazi
m(HNO3)
m(NaOH) = ————— × M(NaOH) = 1 mol × M(NaOH) = 1 mol × 40,0 g mol–1 = 40,0 g.
M(HNO3)
m(HNO3)
m(KOH) = ————— × M(KOH) = 1 mol × M(KOH) = 1 mol × 56,11 g mol–1 = 56,11 g.
M(HNO3)
===========================
Iz jednadžbe neutralizacije Ba(OH)2 · 8 H2O s dušičnm kiselinom
Ba(OH)2 · 8 H2O + 2 HNO3 = Ba(NO3)2 + 10 H Ba(OH)2 · 8 H2O
proizlazi da se Ba(OH) i HNO3 neutraliziraju u množinskom omjeru 1 : 2. Na temelju te jednadžbe
možemo postaviti omjer:
n(Ba(OH)2 · 8 H2O) : n(HNO3) = 1 : 2
Odavde proizlazi
n(HNO3)
n(Ba(OH)2 · 8 H2O) = ————
2
odnosno
m(Ba(OH)2 · 8 H2O) m(HNO3)
—————————= ———————
M(Ba(OH)2 · 8 H2O) 2 × M(HNO3)

Odavde proizlazi
m(HNO3) M(Ba(OH)2 · 8 H2O) 315,48 g mol–1
m(Ba(OH)2 · 8 H2O) = ————— × ————————— = 1 mol × ——————— = 157,7 g
M(HNO3) 2 2

=============================

Po istom načelu za Al(OH)3 i Fe(OH)3 dobivamo:

m(HNO3) M(Al(OH)3) 78,0 g mol–1

m(Al(OH)3) = ————— × ————— = 1 mol × ————— = 26,0 g
M(HNO3) 3 3
–1
m(HNO3) M(Fe(OH)3) 106,8 g mol
m(Fe(OH)3) = ————— × ————— = 1 mol × ————— = 35,6 g
M(HNO3) 3 3
3.3. Vidi STEHIOMETRIJA
Mol je 6,022 × 1023 čestica definirane kemijske formule. Kemijsku formulu možemo proizvoljno
definirati, prmjerice KMnO4, ili 1/5 KMnO4 i td.
Mase jednog mola tvari u zadatku definiranih formula jesu::
m(NaCl) = 58,44 g
m(½ CaC2O4) = 64,05 g
m(½ CaCl2 · 6 H2O) = 109,54 g
m(½ FeSO4 · 7 H2O) = 139,02
m(½ Cd(BrO3)2 · H2O) = 193,1 g
m(1/6 Ca3(C6H5O7)2 · 4 H2O) = 95,09 g

ili

M(NaCl) = 58,44 g mol–1

M(½ CaC2O4) = 64,05 g mol–1
–1
M(½ CaCl2 · 6 H2O) = 109,54 g mol
M(½ FeSO4 · 7 H2O) = 139,02 g mol–1
M(½ Cd(BrO3)2 · H2O) = 193,1 g mol–1
M(1/6 Ca3(C6H5O7)2 · 4 H2O) = 95,09 g mol–1
3.4. Vidi STEHIOMETRIJA
Najprije treba napisati jednadžbu reakcije, a potom zadanu masu hidroksida iskazati jedinicom mol.
a)
H2SO4 + Ba(OH)2 → BaSO4 + 2 H2O
Iz jednadžbe proizlazi da se H2SO4 i Ba(OH)2 neutraliziraju u množinskom omjeru 1 : 1. Na temelju te
jednadžbe možemo postaviti omjer:
n(H2SO4) : n(Ba(OH)2) = 1 : 1
Odavde proizlazi da je
n(H2SO4) = n(Ba(OH)2)
odnosno
m(Ba(OH)2) 100 g
n(H2SO4) = ——————= —————— = 0,584 mol
M(Ba(OH)2) 171,3 g mol–1

b)
3 H2SO4 + 2 Al(OH)3 → Al2(SO4)3 + 6 H2O
n(H2SO4) : n(Al(OH)3) = 3 : 2
Odavde proizlazi da je
n(H2SO4) = (3/2) × n(Al(OH)3)
odnosno
m(Al(OH)3) 100 g
n(H2SO4) = (3/2) × —————— = (3/2) × ————— = 1,923 mol
M(Al(OH)3) 78,0 g mol–1

c)
H2SO4 + 2 KOH → K2SO4 + 2 H2O
n(H2SO4) : n(KOH) = 1 : 2
Odavde proizlazi da je
n(H2SO4) = (1/2) × n(KOH)
odnosno
m(KOH) 100 g
n(H2SO4) = (1/2) × ————— = (1/2) × ————— = 0,891 mol
M(KOH) 56,1 g mol–1

d)
H2SO4 + Na2CO3 → Na2SO4 + CO2 + H2O
n(H2SO4) : n(Na2CO3) = 1 : 1
Odavde proizlazi da je
n(H2SO4) = n(Na2CO3)
odnosno
m(Na2CO3) 100 g
n(H2SO4) = ————— = ————— = 0,943 mol
M(Na2CO3) 106 g mol–1
3.5. Vidi STEHIOMETRIJA
Najprije treba napisati jednadžbu reakcije, a potom zadanu masu soli iskazati jedinicom mol.
a)
NaOH + Na2HPO4 · 12 H2O → Na3PO4 + 13 H2O
Iz jednadžbe proizlazi da se NaOH i Na2HPO4 · 12 H2O neutraliziraju u množinskom omjeru 1 : 1. Na
temelju te jednadžbe možemo postaviti omjer:
n(NaOH) : n(Na2HPO4 · 12 H2O) = 1 : 1
Odavde proizlazi da je
n(NaOH) = n(Na2HPO4 · 12 H2O)
odnosno
m(Na2HPO4 · 12 H2O) 100 g
n(NaOH) = —————————— = —————— = 0,279 mol
M(Na2HPO4 · 12 H2O) 358,1 g mol–1

b)
2 NaOH + CuSO4 · 5 H2O → Cu(OH)2 + Na2SO4 + 5 H2O
n(NaOH) : n(CuSO4 · 5 H2O) = 2 : 1
n(NaOH) = 2 × n(CuSO4 · 5 H2O)
m(CuSO4 · 5 H2O) 100 g
n(NaOH) = 2 × ————————— = 2 × —————— = 0,801 mol
M(CuSO4 · 5 H2O) 249,7 g mol–1

c)
3 NaOH + Fe(NO3)3 · 9 H2O → 3 Fe(OH)3 + 3 NaNO3 + 9 H2O
n(NaOH) : n(Fe(NO3)3 · 9 H2O) = 3 : 1
n(NaOH) = 3 × n(Fe(NO3)3 · 9 H2O)
m(Fe(NO3)3 · 9 H2O) 100 g
n(NaOH) = 3 × ————————— = 3 × —————— = 0,743 mol
M(Fe(NO3)3 · 9 H2O) 404,0 g mol–1

d)
6 NaOH + Cr2(SO4)3 → 2 Cr(OH)3 + 3 Na2SO4
n(NaOH) : n(Cr2(SO4)3) = 6 : 1
n(NaOH) = 6 × n(Cr2(SO4)3)
m(Cr2(SO4)3) 100,0 g
n(NaOH) = 6 × —————— = 6 × —————— = 1,530 mol
M(Cr2(SO4)3) 392,2 g mol–1
3.6. Vidi STEHIOMETRIJA
Najprije treba napisati jednadžbu reakcije, a potom zadanu masu ugljikova dioksida iskazati jedinicom
mol.
Normalne soli:
a)
2 NaOH + CO2 → Na2CO3 + H2O
n(NaOH) : n(CO2) = 2 : 1
n(NaOH) = 2 × n(CO2)
m(NaOH) m(CO2)
————— = 2 × ————
M(NaOH) M(CO2)
m(CO2) 132,0 g
m(NaOH) = 2 × M(NaOH) × ———— = 2 × 40,00 g mol–1 × —————— = 240 g
M(CO2) 44,01 g mol–1

b)
2 KOH + CO2 → K2CO3 + H2O
m(CO2) 132,0 g
m(KOH) = 2 × M(KOH) × ———— = 2 × 56,11 g mol–1 × —————— = 336,7 g
M(CO2) 44,01 g mol–1
c)
Ba(OH)2 + CO2 → BaCO3 + H2O
m(CO2) 132,0 g
m(Ba(OH)2) = M(Ba(OH)2) × ———— = 171,3 g mol–1 × —————— = 514,0 g
M(CO2) 44,01 g mol–1
d)
Ca(OH)2 + CO2 → CaCO3 + H2O
m(CO2) 132,0 g
m(Ca(OH)2) = M(Ca(OH)2) × ———— = 74,09 g mol–1 × —————— = 222,3 g
–1
M(CO2) 44,01 g mol
Kisele soli
a)
NaOH + CO2 → NaHCO3
n(NaOH) : n(CO2) = 1 : 1
n(NaOH) = n(CO2)
m(NaOH) m(CO2)
————— = ————
M(NaOH) M(CO2)
m(CO2) 132,0 g
m(NaOH) = M(NaOH) × ———— = 40,00 g mol–1 × —————— = 120 g
M(CO2) 44,01 g mol–1
Kad nastaju kisele soli u svim slučajevima utroši se upola manje hidroksida
b) m(KOH) = 168,3 g
c) m(Ba(OH)2) = 257,0 g
d) m(Ca(OH)2) =111,2 g
3.7. Vidi STEHIOMETRIJA
Problem rješavamo jednakim postupkom kao u zadatku 3.6.
Normalne soli:
a)
2 NaOH + SO2 → Na2SO3 + H2O
m(SO2) 128,0 g
m(NaOH) = 2 × M(NaOH) × ———— = 2 × 40,00 g mol–1 × —————— = 159,8 g
M(SO2) 64,06 g mol–1
b)
m(SO2) 128,0 g
m(KOH) = 2 × M(KOH) × ———— = 2 × 56,11 g mol–1 × —————— = 224,2 g
M(SO2) 64,06 g mol–1

c)
Ca(OH)2 + SO2 → CaSO3 + H2O
m(SO2) 128,0 g
m(Ca(OH)2) = M(Ca(OH)2) × ———— = 74,09 g mol–1 × —————— = 148,0 g
M(SO2) 64,06 g mol–1

Kad nastaju kisele soli u svim se slučajevima utroši upola manje hidroksida.
NaOH + SO2 → NaHSO3
a) m(NaOH) = 79,92 g
b) m(KOH) = 112,1 g
c) m(Ca(OH)2) = 74,0 g

3.8. Vidi STEHIOMETRIJA

2 ZnS + 3 O2 → 2 ZnO + 2 SO2

n(ZnS) : n(ZnO) = 1 : 1
n(ZnS) = n(ZnO)
m(ZnO) m(ZnS)
———— = ———
M(ZnO) M(ZnS)

m(ZnS) 106 g
–1
m(ZnO) = M(ZnO) × ——— = 81,37 g mol × —————— = 835,2 kg
M(ZnS) 97,43 g mol–1

Kako je
n(ZnS) : n(SO2) = 1 : 1
proizlazi:
m(ZnS) 106 g
m(SO2) = M(SO2) × ——— = 64,06 g mol–1 × —————— = 657,5 kg
M(ZnS) 97,43 g mol–1
3.9. Vidi STEHIOMETRIJA
2 Ag + S → Ag2S
n(Ag) : n(S) = 2 : 1
n(Ag) = 2 × n(S)
m(Ag) m(S)
———— = 2 × ———
M(Ag) M(S)

M(Ag)
M(S) = 2 × m(S) × ———
m(Ag)
Kako je
m(S) = m(Ag2S) – m(Ag)
proizlazi
M(Ag) 107,868 g mol–1
M(S) = 2 × (m(Ag2S) – m(Ag)) × ——— = 2 × (24,0993 g – 20,9810 g) × ———————
m(Ag) 20,9810 g

–1
= 32,064 g mol .

3.10. Vidi STEHIOMETRIJA

2 Cu + O2 → CuO
n(Cu) : n(O2) = 2 : 1
n(Cu) = 2 × n(O2)
m(Cu) m(O2)
———— = 2 × ———
M(Cu) M(O2)

m(O2)
m(Cu) = 2 × M(Cu) × ———
M(O2)

Kako je
m(O2) = w(O2) × ρ(zrak) × V(zrak)
slijedi:
w(O2) × ρ(zrak) × V(zrak)
m(Cu) = 2 × M(Cu) × ————————————
M(O2)
−3 6 3
0,21 × 0,0012 g cm × 10 cm
–1
= 2 × 63,55 g mol × —————————————— = 1001 g
31,98 g mol–1
3.11. Vidi STEHIOMETRIJA

Fe + 2 HCl → FeCl2 + H2

Najprije treba doznati ima li dovoljno klorovodične kiseline da se svo željezo otopi. Iz jednadžbe
reakcije vidimo da su za otapanje 1 mola Fe potrebna 2 mola HCl. Zato ćemo najprrije izračunati
množine željeza i klorovodične kiseline.

m(Fe) 5,6 g
n(Fe) = ——— = —————— = 0,100 mol
–1
M(Fe) 55,85 g mol

m(HCl) w(HCl) × m(otop. HCl) 0,20 × 100 g

n(HCl) = ——— = —————————— = —————— = 0,548 mol
M(HCl) M(HCl) g mol–1 36,46 g mol–1

Vidimo da je klorovodična kiselina u suvišku, prema tome je željezo limitirajući faktor, pa vrijedi:

n(Fe) = n(FeCl2)

m(Fe) m(FeCl2)
———— = ————
M(Fe) M(FeCl2)

m(Fe) 5,6 g
m(FeCl2) = M(FeCl2) × ——— = 126,75 g mol–1 × —————— = 12,7 g.
M(Fe) 55,85 g mol–1

3.12. Vidi STEHIOMETRIJA

n(MgSO4 · 7 H2O) = n(Mg)

m(MgSO4 · 7 H2O) m(Mg)

———————— = ————
M(MgSO4 · 7 H2O) M(Mg)

Odavde proizlazi

m(MgSO4 · 7 H2O) 10,00 g

–1
m(Mg) = M(Mg) × ————————— = 24,31 g mol × ——————— = 0,986 g.
M(MgSO4 · 7 H2O) 246,5 g mol–1
3.13. Vidi STEHIOMETRIJA

Najprije treba izračunati množine klorovodika i amonijaka.

m(HCl) 7,30 g
n(HCl) = ——— = —————— = 0,200 mol
M(HCl) 36,5 g mol–1

m(NH3) 4,25 g
n(NH3) = ——— = ————— = 0,250
–1
M(NH3) 17,0 g mol

Napišimo jednadžbu reakcije.

NH3 + HCl → NH4Cl

Vidimo da je množina klorovodika limitirajući faktor. Reakcijom nasteje 0,20 mol NH4Cl, kojemu je
masa:
–1
m(NH4Cl) = n(NH4Cl) × M(NH4Cl) = 0,200 mol × 53,5 g mol = 10,7 g

Preostalo je 0,050 mol amonijaka, kojemu je masa:

m(NH3) = n(NH3) × M(NH3) = 0,05 mol × 17 g mol–1 = 0,85 g.

3.14. Vidi STEHIOMETRIJA

Problem rješavamo istim načinom kao u zadatku 3.13.

Najprije treba izračunati množine srebrova nitrata i natrijeva klorida.

m(AgNO3) 50,00 g
n(AgNO3) = ————— = —————— = 0,2943 mol
M(AgNO3) 169,9 g mol–1

m(NaCl) 50,00 g
n(NaCl) = ——— = —————— = 0,8556 mol
M(NaCl) 58,44 g mol–1

Napišimo jednadžbu reakcije.

AgNO3 + NaCl → AgCl + NaNO3

Vidimo da je množina srebrova nitrata limitirajući faktor. Reakcijom nasteje 0,2943 mol AgCl, kojemu
je masa:

m(AgCl) = n(AgCl) × M(AgCl) = 0,2943 mol × 143,32 g mol–1 = 42,18 g.

Imamo suvišak natrijeva klorida:

n(NaCl) = (0,8556 – 0,2943) mol = 0,5613 mol

kojemu je masa:

m(NaCl) = n(NaCl) × M(NaCl) = 0,5613 mol × 58,44 g mol–1 = 32,80 g.

3.15. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo najprije jednadžbu reakcije.

N2 + 3 H2 → 2 NH3
Nastalo je 2 mola NH3 što znači da je tijekom reakcije utrošen 1 mol dušika i 3 mola vodika.
U smjesi je preostalo 9 mola dušika i 7 mola vodika čije su mase:
m(N2) = n(N2) × M(N2) = 9 mol × 28 g mol–1 = 252 g
m(H2) = n(H2) × M(H2) = 7 mol × 2 g mol–1 = 14 g.

3.16. Vidi STEHIOMETRIJA

Problem rješavamo na isti način kao u zadatku 3.15.

Napišimo najprije jednadžbu reakcije.
O2 + 2 SO2 → 2 SO3
Nastalo je 8 mola SO3 što znači da je tijekom reakcije utrošeno 4 mola O2 i 8 mola SO2.
U smjesi je preostalo 2 mola SO2 i 6 mola O2 čije su mase:
m(SO2) = n(SO2) × M(SO2) = 2 mol × 64 g mol–1 = 128 g
–1
m(O2) = n(O2) × M(O2) = 6 mol × 32 g mol = 192 g.

3.17. Vidi STEHIOMETRIJA

Najprije napišimo jednadžbu reakcije.

H2SO4 + Na2CO3 → Na2SO4 + CO2 + H2O
Vidimo da je množina Na2CO3 jednaka množini H2SO4.
Za množinu Na2CO3 dobivamo:
m(Na2CO3)
n(Na2CO3) = —————
M(Na2CO3)

Masa sumporne kiseline u uzorku je:

m(H2SO4) = n(H2SO4) × M(H2SO4)
Kako je:
n(Na2CO3) = n(H2SO4)
slijedi
m(Na2CO3) 10,6 g
–1
m(H2SO4) = —————— × M(H2SO4) = ————— × 98 g mol = 9,8 g
–1
M(Na2CO3) 106 g mol

Maseni udio sumporne kiseline u otopini je

m(H2SO4) 9,8 g
w(H2SO4) = —————— = ——— = 0,098 = 9,8 %.
m(otopina) 100 g
3.18. Vidi STEHIOMETRIJA

Najprije napišimo jednadžbu reakcije.

S + O2 → SO2

Iskažimo masu sumporova dioksida jedinicom množine.

m(SO2)
n(SO2) = ————
M(SO2)

Iz jednadžbe reakcije vidimo da je

n(S) = n(SO2)

Za masu sumpora dobivamo:

m(SO2) 1000 kg
–1
m(S) = n(S) × M(S) = n(SO2) × M(S) = ————× M(S) = ————— × 32 g mol = 500 kg.
–1
M(SO2) 64 g mol
3.19. Vidi STEHIOMETRIJA

Najprije napišimo jednadžbe reakcija.

MgCl2 + Ca(OH)2 → Mg(OH)2 + CaCl2

MgSO4 + Ca(OH)2 → Mg(OH)2 + CaSO4

Očito je da u prvom koraku treba doznati množinu magnezijevih iona u litri morske vode. Omjer
množine tvari i volumena otopine naziva se množinska koncentracije i označuje znakom c.

n(Mg2+)
c(Mg2+,morska voda) = ————————
V(morska voda)

Množinska koncentracija magnezija u morskoj vodi je:

m(MgCl2) L–1 m(MgSO4) L–1 4,176 g L–1 1,668 g L–1

2+
c(Mg ,morska voda) = —————— + ——————— = —————— + ———————
–1 –1
M(MgCl2) M(MgSO4) 95,22 g mol 120,37 g mol

= 0,0577 mol L–1.

Množina magnezijevih iona (magnezija) u magnezijevu oksidu je:

m(MgO)
n(Mg2+,MgO) = —————
M(MgO)

Sada se postavlja pitanje koliki volumen morske vode sadržava ovu množinu iona Mg2+. Kako je:

n(Mg2+) = c(Mg2+,morska voda) × V(morska voda)

slijedi

m(MgO)
————— = c(Mg2+,morska voda) × V(morska voda)
M(MgO)

m(MgO) 106 g
V(morska voda) = ——————————————— = ——————————————
M(MgO) × c(Mg2+,morska voda) 40,31 g mol–1 × 0,0577 mol L–1

= 430 m3

Podatak o gustoći morske vode je nepotreban.

Iz jednadžbe reakcije slijedi da je n(MgO) = n(Ca(OH)2) = n(CaO), pa vrijedi:

m(MgO) m(CaO)
———— = ————
M(MgO) M(CaO)

m(MgO) × M(CaO) 106 g × 56,08 g mol–1

m(CaO) = ————————— = ————————— = 1409 kg
M(MgO) 40,31 g mol–1
3.20. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo najprije jednadžbu reakcije metala sa sumpornom kiselinom.

M + H2SO4 = MSO4 + H2

Poznate su nam vrijednosti mase metala i mase njegova sulfata. Ako od mase sulfata odbijemo masu
metala dobit ćemo masu sulfatnih iona sadržanih u spoju.

m(MSO4) 2,406 g
m(M) – 0,486 g
———————————
m(SO42–) 1, 920 g

Sada možemo izračunati množinu sulfatnih iona:

2–
m(SO4 )
2–
n(SO4 ) = —————
M(SO42–)

Iz jednadžbe reakcije proizlazi da je

2–
n(M) = n(MSO4) = n(SO4 )

Kako je

m(M)
n(M) = ———
M(M)

proizlazi

m(M) m(M) m(M) × M(SO42–)

M(M) = ——— = ———— = ————————
n(M) n(SO42–) m(SO42–)

0,486 g × 96 g mol–1
= —————————— = 24,3 g mol–1
1,920 g

Provjerimo koliko se oksida dobije iz 0,292 g tog metala, ako je njegova molarna masa 24,3 g mol–1

m(M) 0,292 g
m(MO) = n(M) × M(MO) = ——— × M(MO) = —————— × 40,3 g mol–1 = 0,484 g.
M(M) 24,3 g mol–1

Izračunana masa oksida podudara se eksperimentalno dobivenom vrijednošću, 0,484 g, što dokazuje
da je molarna masa metala točno određena.
3.21. Vidi STEHIOMETRIJA

Problem rješavamo jednakim postupkom kao u primjeru 3.20.

Napišimo najprije jednadžbu oksidacije sulfida nepoznatog metala kisikom.

MS + 3/2 O2 = MO + SO2

Iz jednadžbe reakcije proizlazi

n(MS) = n(MO)

Poznate su nam mase sulfida i oksida. Ako od mase sulfida odbijemo masu oksida dobit ćemo masu
sumpora ili kisika vezanog u spoju koristeći činjenicu da je M(O) = ½ M(S)

m(MS) 2,39 g
m(MO) – 1,99 g
—————————
m(O) 0,40 g

Kako je:

m(MS) m(MO) m(O)

——— = ———— = ———
M(MS) M(MO) M(O)

proizlazi

M(O) 16 g mol–1
M(MO) = m(MO) × ——— = 1,99 g × ————— = 79,6 g mol–1
m(O) 0,40 g

Odavde proizlazi:

M(M) = M(MO) – M(O) = 79,6 g mol–1 – 16 g mol–1 = 63,6 g mol–1 .

Uvidom u tablicu relativnih atomskih masa možemo zaključiti da je traženi metal bakar.
3.22. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo najprije jednadžbu reakcije.

MCl2 + 2 AgNO3 → 2 AgCl + M(NO3)2

Ako izračunamo masu kloridnih iona u srebrovu kloridu, doznat ćemo masene udjele metala i klora u
MCl2, jer je m(M) = m(MCl2) – m(Cl–) = 1,00 g – m(Cl–).

m(AgCl)
m(Cl–) = n(Cl–) × M(Cl–) = n(AgCl) × M(Cl–) = ———— × M(Cl–)
M(AgCl)

2,110 g
= ——————— × 35,45 g mol–1 = 0,522 g
–1
143,32 g mol

Prema tome vrijedi:

m(M) = m(MCl2) – m(Cl–) = 1,000 g – m(Cl–).= 1,000 g – 0,522 g = 0,478 g

Množina kloridnih iona u MCl2 je:

m(Cl–) 0,522 g
–
n(Cl ) = ——— = ——————— = 0,0147 mol
M(Cl–) 35,45 g mol–1

Znamo da je metal dvovalentan, pa je množina metala u ispitivanom kloridu jednaka polovici množine
klora. Sada znamo masu metala i njegovu množinu pa za molarnu masu metala dobivamo:

2 × m(M) 2 × 0,478 g
M(M) = ———— = —————— = 65,03 g mol–1
n(Cl–) 0,0147 mol
3.23. Vidi STEHIOMETRIJA

Izračunajmo najprije množinu kisika čija je realativna atomska masa, Ar(O) = 16. Množina kisika
jednaka je množini cinka, a množina cinka jednaka je množini bakra. omjer masa cinka i bakra jednak
je omjeru njihovih realativnih atomskih masa. Prema tome vrijedi:

m(O) = m(ZnO) – m(Zn)

m(O) m(ZnO) – m(Zn)

n(O) = n(Zn) = n(Cu) = ——— = ————————
M(O) M(O)

m(Zn)
M(Zn) = ———
n(Zn)

M(Zn) : M(Cu) = 3 : 2,92

Odavde proizlazi:

2,92 × M(Zn) 2,92 × m(Zn) 2,92 × m(Zn) × M(O)

M(Cu) = ———––––— = ——————— = ——————————
3 3 × n(Zn) 3 × (m(ZnO) – m(Zn))

2,92 × 3 g × 16 g mol–1
–1
= —————————— = 64 g mol
3 × (3,73 g – 3 g)

3.24. Vidi STEHIOMETRIJA

a)
Al2(SO4)3 + 6 NaOH → 2 Al(OH)3 + 3 Na2SO4
2 Al(OH)3 + 2 NaOH + 4 H2O → 2 Na[Al(OH)4(H2O)2]
———————————————————————————————
Al2(SO4)3 + 8 NaOH + 4 H2O ' 2 Na[Al(OH)4(H2O)2] + 3 Na2SO4 (KB = 6)

b)
Al2(SO4)3 + 6 NH3(aq) + 12 H2O ' 2 [Al(OH)3(H2O)2] + 3 (NH4)2SO4 (KB = 6)

c)
Hg2(NO3)2 + 2 NaCl ' Hg2Cl2 + 2 NaNO3, (kovalentna veza Hg – Hg)

d)
SnO2 + 4 NaOH + 2 H2O ' Na2[Sn(OH)4(H2O)2] + 2 NaCl. (KB = 6)
3.25. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo najprije jednadžbu reakcije.

Na2SO4 + BaCl2 → BaSO4 + 2 NaCl

Iz jednadžbe reakcije vidimo da Na2SO4 i BaCl2 međusobno reagiraju u molarnom omjeru 1 : 1.

Odavde proizlazi da je

n(Na2SO4 ) = n(BaCl2)

odnosno

m(Na2SO4) m(BaCl2)
————— = ——————
M(Na2SO4) M(BaCl2)

Odavde proizlazi:

m(Na2SO4) 10 g
–1
m(BaCl2) = M(BaCl2) × —————— = 208,25 g mol × ——————— = 14,66 g
M(Na2SO4) 142,04 g mol–1

3.26. Vidi STEHIOMETRIJA

Problem riješavamo jednakim postupkom kao u zadatku 3.25.

Pb(CH3COO)2 + 2 KI → PbI2 + 2 CH3COOK

Iz jednadžbe reakcije vidimo da Pb(CH3COO)2 i 2 KI međusobno reagiraju u molarnom omjeru 1 : 2,

odnosno

n(Pb(CH3COO)2) : n(KI) = 1 : 2

Odavde proizlazi da je

n(KI) = 2 × n(Pb(CH3COO)2)

odnosno

m(KI) m(Pb(CH3COO)2)
——— = 2 × —————————
M(KI) M(Pb(CH3COO)2)

Odavde proizlazi:

m(Pb(CH3COO)2) 5g
m(KI) = 2 × M(KI) × ———————— = 2 × 166,01 g mol–1 × ——————— = 5,10 g
M(Pb(CH3COO)2) 325,28 g mol–1
3.27. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo najprije jednadžbu reakcije.

2 NaCl + H2SO4 → 2 HCl + Na2SO4

Na temelju jednadžbe reakcije možemo postaviti omjere:

n(HCl) = n(NaCl)

n(NaCl) : n(H2SO4) = 2 : 1

Odavde proizlazi da je

n(NaCl) = n(HCl) = 2 × n(H2SO4)

odnosno

m(NaCl) m(HCl) m(H2SO4)

———— = ———— = 2 × ——————
M(NaCl) M(HCl) M(H2SO4)

Prema uvjetima iz zadatka prizlazi:

m(HCl) = w(HCl) × m(otop. HCl) = 0,35 × 100 kg = 35 kg

vrijedi

m(HCl) 35 000 g
m(NaCl) = M(NaCl) × ——— = 58,44 g mol–1 × —————— = 56100 g
M(HCl) 36,46 g mol–1

Kako je w(NaCl) = 0,99 prizlazi

m(NaCl, 99 %) = 56100 g / 0,99 = 56 666 g ≈ 56,7 kg

Za masu sumporne kiseline vrijedi:

m(HCl) m(H2SO4)
———— = 2 × ——————
M(HCl) M(H2SO4)

odnosno

m(HCl) M(H2SO4) 35 000 g 98,08 g mol–1

m(H2SO4) = ———— × ————— = —————— × —————— = 47 076 g
M(HCl) 2 36,46 g mol–1 2

Kako je w(H2SO4) = 0,96 prizlazi

m(H2SO4, 96 %) = 47 0762 g / 0,96 = 49 038 g ≈ 49,0 kg

3.28. Vidi STEHIOMETRIJA

Bez pisanja jednadžbe kemijske reakcije možemo zaključiti da je n(PbCrO4) = 2 × n(K2Cr2O7), jer
fomulska jedinka kalijeva bikromata sadržava 2 atoma kroma, a formulska jedinka olovova kromata
samo jedan atom kroma.

Prema tome vrijedi:

n(PbCrO4) = 2 × n(K2Cr2O7)

odnosno

m(PbCrO4) m(K2Cr2O7)
————— = 2 × ——————
M(PbCrO4) M(K2Cr2O7)

Odavde proizlazi:

m(K2Cr2O7) 5 000 g
–1
m(PbCrO4) = 2 × M(PbCrO4) × —————— = 2 × 323,18 g mol × ———————
M(K2Cr2O7) 294,19 g mol–1

= 10 985 g ≈ 11 kg.

3.29. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo najprije jednadžbu reakcije nastajanja tzv. berlinskog modrila, KFe[Fe(CN)6].

K4[Fe(CN)6] + FeCl3 → KFe[Fe(CN)6] + 3 KCl

Na temelju jednadžbe reakcije možemo zaključiti:

n(K4[Fe(CN)6]) = n(FeCl3) = n(KFe[Fe(CN)6])

Odavde proizlazi:

m(KFe[Fe(CN)6] 100 000 g

n(KFe[Fe(CN)6] = ——————— = ——————— = 325,9 mol
M(KFe [Fe(CN)6] 306,8 g mol–1

m(K4[Fe(CN)6]) = n(K4[Fe(CN)6]) × M(K4[Fe(CN)6])

= 325,9 mol × 368,35 g mol–1 = 120 013 g ≈ 120 kg

m(FeCl3) = n(FeCl3) × M(FeCl3) = 325,9 mol × 162,21 g mol–1 = 52 864 g ≈ 53 kg

Opaska. Nekad se ovo plavom pigmentu, tzv netopljivom berlinskom modrilu pripisivala formula
Fe4([Fe(CN)6])3, a netopljivom Turnbullovom modrilu formula Fe3([Fe(CN)6])2.
3.30. Vidi STEHIOMETRIJA

Ne treba se obazirati na niz jednadžbi nego samo na reaktante i produkte. Treba izračunati maseni
udio olova i maseni udio CO2 u olovnom bjelilu, 2 PbCO3 · Pb(OH)2. Tijekom postupka olovo se ne
gubi jer se nastali PbAc2 vraća u proces, a sav CO2 utroši za taloženje karbonata.

Mr(2 PbCO3 · Pb(OH)2) = 775,60

3 × Ar(Pb) 3 × 207,2
w(Pb) = —————————— = ————— = 0,801
Mr(2 PbCO3 · Pb(OH)2) 775,60

2 × Mr(CO2) 2 × 44
w(CO)2 = —————————— = ————— = 0,113
Mr(2 PbCO3 · Pb(OH)2) 775,60

Za dobivanje 1000 kg olovnog bjelila potrebno je 801 kg olova i 113 kg ugljikova dioksida.

3.31. Vidi STEHIOMETRIJA

Opet pođimo od produkta, 1000 kg ekvimolarne smjese ZnS i BaSO4.

Izračunajmo najprije masu cinka u 1000 kg litopona, a to je odgovor na prvo pitanje:

M(Zn)
m(Zn) = w(Zn) × m(ZnS + BaSO4) = ———————— × m(ZnS + BaSO4)
M(ZnS + BaSO4)

65,41 g mol–1
= —————— × 1000 kg = 197,7 kg
330,83 g mol–1

Množina potrebne sumporne kiseline jednaka je množini cinka.

n(H2SO4) = n(Zn)

Masa sumporne kiseline je:

m(Zn)
m(H2SO4) = M(H2SO4) × n(H2SO4) = M(H2SO4) × ———
M(Zn)

197,7 × 103 g
= 98,08 g mol–1 × —————— = 296,4 × 103 g = 296,4 kg
65,41 g mol–1

Množina potrebnog barita (barijeva sulfata) jednaka je množini cinka, pa vrijedi:

m(Zn) 197,7 × 103 g

–1
m(BaSO4) = M(BaSO4) × n(Zn) = M(BaSO4) × ——— = 233,4 g mol × —————— = 705,4 kg.
M(Zn) 65,41 g mol–1

Množina potrebnog koksa je 4 × n(BaSO4) = 4 × n(Zn) = 4 × n(H2SO4). Prema tome vrijedi:

m(Zn) 197,7 × 103 g

–1
m(C) = M(C) × 4 × n(Zn) = M(C) × ——— = 12 g mol × 4 × —————— = 145,1 kg.
M(Zn) 65,41 g mol–1
3.32. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo jednadžbe reakcija.

CaSO4 + Na2CO3 → CaCO3 + Na2SO4

MgSO4 + Na2CO3 → MgCO3 + Na2SO4

Iz jednadžbi reakcija proizlazi da kalcijev sulfat i natrijev karbonat, odnosno magnezijev sulfat i natijev
karbonat međusobno reagiraju u molarnom omjeru 1 : 1. Odavde proizlazi:

m(Na2CO3) = M(Na2CO3 × n(Na2CO3)

= M(Na2CO3 × (n(CaSO4) + n(MgSO4))

m(CaSO4) m(MgSO4)
= M(Na2CO3 × (————— + —————— )
M(CaSO4) m(MgSO4)
3
Uvrstimo odmah mase kalcijeva sulfata i magnezijeva sulfata sadržane u 1 m vode pa dobivamo:

41 g 38 g
–1
m(Na2CO3) = 106 g mol × (——————— + ——————— ) = 65,4 g
136,14 g mol–1 120,37 g mol–1
3.33. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo jednadžbu reakcije.

2 KOH + H2SO4 = K2SO4 + 2 H2O

Odavde proizlazi:

n(KOH) : n(H2SO4) = 2 : 1

odnosno

n(KOH) = 2 × n(H2SO4)

Masa sumporne kiseline je zadana.

m(H2SO4) = w(H2SO4) × V(otop. H2SO4) × ρ(otop. H2SO4)

Odavde proizlazi da je množina sumporne kiseline

m(H2SO4) w(H2SO4) × V(otop. H2SO4) × ρ(otop. H2SO4)

n(H2SO4) = ————— = —————————————————————
M(H2SO4) M(H2SO4)

Množina kalijeva hidroksida u otopini izračuna se po istom načelu.

m(KOH) w(KOH) × V(otop. KOH) × ρ(otop. KOH)

n(KOH) = ————— = ———————————————————
M(KOH) M(KOH)

Kako je:

n(KOH) = 2 × n(H2SO4)

proizlazi

w(KOH) × V(otop. KOH) × ρ(otop. KOH) 2 × w(H2SO4) × V(otop. H2SO4) × ρ(otop. H2SO4)
—————————————————— = —————————————————————
M(KOH) M(H2SO4)

Traži se ekvivalentan volumen otopine kalijeva hidroksida pa vrijedi:

2 × w(H2SO4) × V(otop. H2SO4) × ρ(otop. H2SO4) M(KOH)

V(otop. KOH) = —————————————————————— × —————
w(KOH) × ρ(otop. KOH) M(H2SO4)

Uvrstimo zadane vrijednosti pa dobivamo:

2 × 0,15 × 400 cm3 × 1,102 g cm−3 56,11 g mol–1

= ———————————————— × ——————— = 478,2 cm3
0,14 × 1,130 g cm−3 98,08 g mol–1
3.34. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo najprije jednadžbu reakcije.

Na2B4O7 · 10 H2O + H2SO4 → 4 H3BO3 + Na2SO4 + 5 H2O

Iz jednadžbe reakcije proizlazi da boraks i sumporna kiselina reagiraju u molarnom omjeru 1 : 1.

Nadalje sumporna i borna kiselina nalaze se u molarnom omjeru 1 : 4, pa vrijedi:

n(H3BO3)
n(H2SO4) = ————
4

Iskažimo lijevu stranu jednadžbe putem mase 92 postotne sumporne kiseline, a desnu stranu
jednažbe kao množinu borne kiseline koja nastaje tom reakcijom.

m(H2SO4) V(H2SO4) × ρ(H2SO4) × w(H2SO4) m(H3BO3)

n(H2SO4) = —————— = ——————————————— = ——————
M(H2SO4) M(H2SO4) 4 × M(H3BO3)

Izlučimo V(H2SO4) pa dobivamo:

m(H3BO3) M(H2SO4) 106 g 98,08 g mol–1

V(H2SO4) = ——————— × ————————— = ———————— × —————————
4 × M(H3BO3) ρ(H2SO4) × w(H2SO4) 4 × 61,83 g mol–1 1,824 g cm−3 × 0,92

= 236,3 dm3

3.35. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo najprije jednadžbu reakcije.

BaCl2 + Na2SO4 → BaSO4 + 2 NaCl

Izračunajmo množine barijeva klorida i natrijeva sulfata u 500 mL otopinama.

m(BaCl2) V(otop. BaCl2) × γ(otop. BaCl2) 0,5 L × 100 g L–1

n(BaCl2) = ————— = —————————————— = ———————— = 0,240 mol
M(BaCl2) M(BaCl2) 208,25 g mol–1

m(Na2SO4) V(otop. Na2SO4) × γ(otop. Na2SO4) 0,5 L × 100 g L–1

n(Na2SO4) = ————— = ———————————————— = ———————— = 0,352 mol
M(Na2SO4) M(Na2SO4) 142,04 g mol–1

Natrijev sulfat je u suvišku. Mješanjem zadanih otopina može se dobiti 0,240 mol BaSO4.

m(BaSO4) = M(BaSO4) × n(BaSO4) = 0,240 mol × 233,4 g mol–1 = 56,0 g

3.36. Vidi STEHIOMETRIJA

Treba izračunati množine kalcijeva hidroksida i fosforne kiseline.

m(Ca(OH)2) 0,132 g
n(Ca(OH)2) = ————— = —————— = 0,00178 mol
M(Ca(OH)2) 74,09 g mol–1

m(H3PO4) 0,350 g
n(H3PO4) = ————— = ————— = 0,00357 mol
–1
M(H3PO4) 98 g mol

Kalcijev hidroksid i fosforna kiselina pomiješani su u molarnom omjeru 1 : 2. Možemo napisati

jednadžbu reakcije.

Ca(OH)2 + 2 H3PO4 → Ca(H2PO4)2 + 2 H2O

3.37. Vidi STEHIOMETRIJA

Izračunajmo množine kalcijeva karbonata i klorovodične kiseline.

m(CaCO3) 10 g
n(CaCO3) = ————— = —————— = 0,10 mol
M(CaCO3) 100 g mol–1

m(HCl) w(HCl) × V(HCl) × δ(HCl) 0,38 × 20 cm3 × 1,188 g cm−3

n(HCl) = ———— = ———————————— = ————————————— = 0,247 mol
M(HCl) M(HCl) 36,5 g mol–1

Klorovodična kiselina je u suvišku. Reakcijom 0,1 mola kalcijeva karbonata s klorovodičnom kiselinom
nastaje 0,1 mol ugljikova dioksida.

m(CO2) = n(CO2) × M(CO2) = 0,1 mol × 44 g mol–1 = 4,4 g

3.38. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo najprije jednadžbu reakcije.

Na2CO3 + CaO + H2O → CaCO3 + 2 NaOH

Izračunajmo množine natrijeva karbonata i kalcijeva oksida kako bismo doznali limitirajući faktor.

m(Na2CO3) 250,0 g
n(Na2CO3) = ————— = ——————— = 2,359 mol
M(Na2CO3) 105,99 g mol–1

m(CaO) 130,0 g
n(CaO) = w(CaO) × ————— = 0,90 × ——————— = 2,086 mol
M(CaO) 56,08 g mol–1

Množina kalcijeva oksida određuje množinu natrijeva hidroksida koja nastaje ovom reakcijom. Kako je

n(NaOH) = 2 × n(CaO)

m(NaOH) = n(NaOH) × M(NaOH) = 2 × n(CaO) × M(NaOH) = 2 × 2,086 mol × 40,00 g mol–1 = 166,9 g
3.39. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo najprije jednadžbu reakcije i izračunajmo množinu MgNH4PO4 · 6 H2O.

2 MgNH4PO4 · 6 H2O → Mg2P2O7 + 2 NH3 + 13 H2O

m(MgNH4PO4 · 6 H2O)
n(MgNH4PO4 · 6 H2O) = ———————————
M(MgNH4PO4 · 6 H2O)

Iz jednadžbe reakcije vidimo da iz 2 mola MgNH4PO4 · 6 H2O nastaje jedan mol Mg2P2O7, pa vrijedi:

m(Mg2P2O7) = n(Mg2P2O7) × M(Mg2P2O7)

n(MgNH4PO4 · 6 H2O)
= —————————— × M(Mg2P2O7)
2

m(MgNH4PO4 · 6 H2O)
= ————————————— × M(Mg2P2O7)
2 × M(MgNH4PO4 · 6 H2O)

1,00 g
= ———————— × 222,6 g mol–1 = 0,456 g
2 × 244,3 g mol–1

2 × M(P) 2 × 30,97 g mol–1

w(P,Mg2P2O7) = —————— = ————————— = 0,278
M(Mg2P2O7) 222,6 g mol–1

2 × M(Mg) 2 × 24,31 g mol–1

w(Mg,Mg2P2O7) = —————— = ————————— = 0,218
M(Mg2P2O7) 222,6 g mol–1
3.40. Vidi STEHIOMETRIJA

Izračunajmo najprije masu uranija koja se može dobiti iz 1000 kg rude.

3 × M(U)
m(U) = w(U3O8) × m(ruda) × E × ————
M(U3O8)
gdje je E koeficijent ekstrakcije
Omjer mase UO2SO4 · 3 H2O i mase uranija je:

m(UO2SO4 · 3 H2O) M(UO2SO4 · 3 H2O)

————————— = —————————
m(U) M(U)

Odavde proizlazi:

m(U) × M(UO2SO4 · 3 H2O)

m(UO2SO4 · 3 H2O) = ————————————
M(U)

w(U3O8) × m(ruda) × E × 3 × M(U) × M(UO2SO4 · 3 H2O)

= —————————————————————————
M(U3O8) × M(U)

0,015 × 106 g × 0,95 × 3 × 420,14 g mol–1

= ——————————————————— = 21 329 g
842,09 g mol–1

3.41. Vidi STEHIOMETRIJA

Od 100 g 109 postotne H2SO4 može se dodatkom 9 g vode pripremiti 109 g 100 postotne H2SO4

Sumporov trioksid i voda reagiraju prema jednadžbi:

SO3 + H2O → H2SO4

Iz jednadžbe reakcije vidimo da 1 mol SO3 reagira s jednim molom H2O, pa vrijedi:

n(H2O) = n(SO3)

m(SO3) = n(SO3) × M(SO3)

= n(H2O) × M(SO3)

m(H2O)
= ———— × M(SO3)
M(H2O)

9g
= ———— × 80,60 g mol–1 = 40,3 g
18 g mol–1

w(SO3,oleum) = 40,3 %
3.42. Vidi STEHIOMETRIJA

Masu kalcijeva oksida i koksa, koja se utroši za proizvodnju CaC2 izračunat ćemo na temelju
jednadžbe reakcije.

CaO + 3 C → CaC2 + CO

Iz jednog mola kalcijeva oksida nastaje jedan mol kalcijeva karbida. Mase kalcijeva oksida i karbida
odnose kao njihove molarne mase.

m(CaO) m(CaC2)
———— = —————
M(CaO M(CaC2)

Odavde proizlazi da je masa kalcijeva oksida:

m(CaC2) × M(CaO)
m(CaO) = ————————— + m(neizreag. CaO)
M(CaC2)

0,85 × 25 × 106 g × 56,08 g mol–1

m(CaO) = ——————————————— + 0,15 × 25 ×106 g = 22,34 t
–1
64,10 g mol

Iz jednadžbe reakcije proizlazi da je

n(C) = 3 × n(CaC2)
m(CaC2)
m(C) = n(C) × M(C) = 3 × n(CaC2) × M(C) = 3 × ————— × M(C)
M(CaC2)

0,85 × 25 × 106 g
= 3 × ———————— × 12 g mol–1 = 11,93 t
64,10 g mol–1
3.43. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo jednadžbu reakcije.

4 NaPb + 4 C2H5Cl → Pb(C2H5)4 + 3 Pb + 4 NaCl
Iz jednadžbe reakcije vidimo da je:
m(Pb(C2H5)4)
n(NaPb) = 4 × n(Pb(C2H5)4) = 4 × ——————
M(Pb(C2H5)4)

Odavde proizlazi:

m(Pb(C2H5)4)
m(NaPb) = n(NaPb) × M(NaPb) = 4 × —————— × M(NaPb)
M(Pb(C2H5)4)

1000 g
= 4 × ——————— × 230,2 g mol–1 = 2847 g
323,44 g mol–1

Po istom načelu za masu kloretana dobivamo:

n(C2H5Cl) = 4 × n(Pb(C2H5)4)

m(Pb(C2H5)4)
m(C2H5Cl) = n(C2H5Cl) × M(C2H5Cl) = 4 × —————— × M(C2H5Cl)
M(Pb(C2H5)4)

1000 g
= 4 × ——————— × 64,52 g mol–1 = 798 g
323,44 g mol–1

3.44. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo jednadžbu reakcije

8 Al + 3 Fe3O4 + → 4 Al2O3 + 9 Fe
Iz jednadžbe reakcije vidimo da aluminij i magnetit reagiraju u molarnom omjeru 8 : 3, pa vrijedi
n(Al) : n(Fe3O4) = 8 : 3
Odavde proizlazi

8 × n(Fe3O4)
n(Al) = ——————
3
Kako je

m(Fe3O4)
n(Fe3O4) = ——————
M(Fe3O4)
slijedi
8 × n(Fe3O4) 8 × m(Fe3O4)
m(Al) = n(Al) × M(Al) = —————— × M(Al) = ——————— × M(Al)
3 3 × M(Fe3O4)

8 × 1000 g
= ————————— × 26,98 g mol–1 = 310,7 g
3 × 231,54 g mol–1
3.45. Vidi STEHIOMETRIJA

BaO + TiO2 → BaTiO3

m(BaTiO3)
n(BaTiO3) = ——————
M(BaTiO3)

Iz jednadžbe reakcije vidimo da je

n(BaTiO3) = n(BaO) = n(TiO2)
Odavde proizlazi:
m(BaTiO3) 1000 g
m(BaO) = n(BaO) × M(BaO) = ————— × M(BaO) = ——————— × 153,34 g mol–1 = 657,4 g
M(BaTiO3) 233,24 g mol–1

m(BaTiO3) 1000 g
m(TiO2) = n(TiO2) × M(TiO2) = ————— × M(TiO2) = —————— × 79,90 g mol–1 = 342,6 g
M(BaTiO3) 233,24 g mol–1

3.46. Vidi STEHIOMETRIJA

Napišimo jednadžbu reakcije

Fe + H2SO4 + 7 H2O → FeSO4 · 7 H2O + H2

Iz jednadžbe reakcije vidimo da se iz jednog mola H2SO4 dobije 1 mol FeSO4 · 7 H2O. Prema tome
treba doznati množinu raspoložive sumporne kiseline.

m(H2SO4) = w(H2SO4) × V(H2SO4) × ρ(H2SO4)

m(H2SO4) w(H2SO4) × V(H2SO4) × ρ(H2SO4)

n(H2SO4) = ————— = ———————————————
M(H2SO4) M(H2SO4)

Kako je

n(H2SO4) = n(FeSO4 · 7 H2O)

za masu FeSO4 · 7 H2O dobivamo:

m(FeSO4 · 7 H2O) = n(FeSO4 · 7 H2O) × M(FeSO4 · 7 H2O)

= n(H2SO4) × M(FeSO4 · 7 H2O)

w(H2SO4) × V(H2SO4) × ρ(H2SO4)

= ——————————————— × M(FeSO4 · 7 H2O)
M(H2SO4)
3 −3
0,25 × 10000 cm × 1,18 g cm
= ——————————————— × 278,05 g mol–1
98,08 g mol–1

= 8363 g
3.47. Vidi STEHIOMETRIJA

Izračunajmo najprije što točnije množinu klorovodične kiseline, jer je to važan konstantan član u
algebarskoj jednadžbi.
m(HCl) w(HCl) × m(otop. HCl) 0,20 × 47,936 g
n(HCl) = ———— = —————————— = ——————— = 0,26295 mol
M(HCl) M(HCl) 36,46 g mol–1

Ta je množina klorovodične kiseline ekvivalentna množini iona OH– u smjesi NaOH i Ca(OH)2 ukupne
mase 10 g. Možemo napisati dvije jednadžbe:
m(NaOH) + m(Ca(OH)2) = 10 g
Uzmemo li da je
m(NaOH) = x
m(Ca(OH)2) = y
i cijeli izraz podijelimo jedinicom mase dobivamo
x + y = 10 (1)

Druga jednadžba mora uzeti u obzir množinu klorovodične kiseline, odnosno iona OH–, pa vrijedi

m(NaOH) 2 × m(Ca(OH)2)
———— + ———————— = 0,26295 mol
M(NaOH) M(Ca(OH)2)
Ako cjelu jednadžbu podijelimo jedinicom množine i uvrstimo nepoznanice x i y, dobivamo:
x 2×y
——— + ——— = 0,26295 (2)
40,00 74,09
Izlučimo iz prve jednadžbe x i uvrstimo u drugu jednadžbu pa dobivamo:
10 – y 2×y
——— + ——— = 0,26295
40,00 74,09
odnosno
0,25000 – 0,02500 y + 0,026994 y = 0,26295

Odavde proizlazi

0,001994 y = 0,01295

odnosno
0,01295
y = ———— = 6,494
0,001994

Kako je m(Ca(OH)2) = y
slijedi
m(Ca(OH)2) = 6,494 g

m(NaOH) = 3,506 g