- vlačna čvrstoća dobivena savijanjem uzorka.

Kako se za proračun koristi fct,ax, to su izrazi za pretvorbu:

fct,ax = 0.9 fct,sp
fct,ax = 0.5 fct,fl.
Budući da vlačna čvrstoća u pravilu jako varira za neku klasu betona, a može
biti značajna u analizi
sigurnosti i trajnosti, uvodi se srednja vrijednost za vlačnu čvrstoću između
donje granice za
karakterističnu vlačnu čvrstoću fctk,0.05 i gornje granice fctk,0.95, odnosno
one s 5%-tnim i druge s
95%-tnim fraktilom. Ovisno o klasi betona, vlačne čvrstoće su dane u tablici
2.2 u N/mm2.
Klasa betona C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
fct,m 1.6 1.9 2.2 2.6 2.9 3.2 3.5 3.8 4.1
fctk, 0,05 1.1 1.3 1.5 1.8 2.0 2.2 2.5 2.7 2.9
fctk, 0,95 2.0 2.5 2.9 3.3 3.8 4.2 4.6 4.9 5.3
Tablica 2.2 Vlačne čvrstoće betona.
Također daju se približni izrazi za procjenu srednje vlačne čvrstoće te
karakterističnih:
fct,m = 0.30 fck2/3 (2.5)
fctk, 0.05 = 0.70 fct,m (2.6)
fctk, 0.95 = 1.3 fct,m (2.7)
Donja granična vrijednost za vlačnu čvrstoću fctk,0.05 predstavlja veličinu
koju će imati ili čak
premašiti 95% rezultata ispitivanja, a samo će 5% biti ispod nje.
Gornja granična vrijednost za vlačnu čvrstoću fctk,0.95, predstavlja veličinu
koju će premašiti samo
5% rezultata, a 95% će dati vrijednost jednaku ili manju od nje.
Kada se određuje deformacija betona pod opterećenjem, koristi se sekantni
modul elastičnosti između
naprezanja σc = 0 i σc = 0.4 fck, a označuje se za beton normalne gustoće kao
Ecm.
Ako nema točnijeg podatka za sekantni modul elastičnosti betona, dopušta se
približni izraz za
njegovo prognoziranje:
95003 8 cm ck E = f + (N/mm2). (2.8)
Vrijednosti dobivene pomoću izraza zaokružene su i svrstane u tablicu.
Razred betona C12/15 C16/20 C20/25 C25/30 C30/37 C35/45 C40/50 C45/55 C50/60
Ecm(N/mm2) 26000 27500 29000 30500 32000 33500 35000 36000 37000
Tablica 2.3 Moduli elastičnosti betona.
Koeficijent poprečne deformacije bira se između 0 i 0.2. Kada je utjecaj
poprečne deformacije
znatan, uzima se μc = 0.2. Za naponsko stanje II. (pojava pukotina u vlačnoj
zoni) može se uzeti μc =
0. Za temperaturni koeficijent predlaže se vrijednost αT,c = 10-5 K-1.
Betonske konstrukcije
15
2.1.1 Računska čvrstoća betona
Za dimenzioniranje prema graničnim stanjima nosivosti potrebno je poznavati
računsku čvrstoću
betona. Prema Eurocodeu 2 računska čvrstoća se dobije tako da se tlačna
čvrstoća dobivena
ispitivanjem valjaka podijeli s koeficijentom sigurnosti za materijale γM=γ
c=1.5, koja se još reducira

koeficijentom α = 0.85 ili α = 0.80 zbog nepovoljnih učinaka dugotrajnog

opterećenja i dinamičkog
djelovanja te zbog razlike između čvrstoće betona u konstrukciji i one probnih
tijela. Računska tlačna
čvrstoća betona iznosi:
α⋅fcd=α⋅fck/γc=0.85⋅fck/1.5 (2.9)
Slika 2.6 Računski dijagram betona oblika parabola + pravokutnik.

Parabola: (4 )
4
cd
c c c

αf
σεε
⋅
= − za 0 2 c

ε≤≤‰
Pravac: c cd σ =α ⋅ f za 2 3.5 c

ε≤≤‰
2.1.2 Deformacije betona
Za potrebe proračuna konstrukcije u stadiju eksploatacije i u stadiju granične
ravnoteže, potrebno je
poznavati dvije najvažnije karakteristike betona kao materijala za
konstrukcije. Prva je naprijed
opisana čvrstoća betona, a druga je njegova sposobnost deformiranja.
Deformacije betona mogu se podijeliti u dvije vrste:
1. Volumenske deformacije - tj. one koje nisu vezane s djelovanjem vanjskog
opterećenja već
su uvjetovane bitnim svojstvima betona da mijenja svoj volumen zbog promjene
temperature
okoliša ili pod utjecajem skupljanja, odnosno bujanja betona.
2. Deformacije od djelovanja vanjskog opterećenja. Ovisno o karakteru
djelovanja opterećenja
te deformacije mogu biti: deformacije pod kratkotrajnim opterećenjem,
deformacije pod
dugotrajnim opterećenjem (vremenske deformacije), deformacije pod ponavljanim
opterećenjem.
Slika 2.7 Razvoj deformacija betona s vremenom uz konstantno opterećenje i nakon
rasterećenja.
Betonske konstrukcije
16
Za proračun viskoznih deformacija koristi se koeficijent puzanja ϕ(t,to) i
vrijednost skupljanja εcs.
Puzanje betona je dugotrajna deformacija koja ovisi o opterećenju a skupljanje
betona je dugotrajna
deformacija neovisna o opterećenju.
2.1.2.1 Deformacije betona zbog promjene temperature
Beton kao i svaki drugi materijali dobiva volumenske deformacije prilikom
promjene temperature
okoliša. Deformacija betona od promjene temperature:
ε= ΔL/L=αt⋅Δt; ΔL=αt⋅Δt⋅L (2.10)
Koeficijent linearnog rastezanja za sve vrste betona (αt,c) iznosi:
αt,c = 1.0x10-5 K-1
Koeficijent linearnog rastezanja čelika (αt,s) za 0°<T<100° C iznosi:
αt,s = 1.2x10-5 K-1
Okolnost da je αt,c ≈ αt,c od velikog je značaja za zajednički rad beto