Sanje korekturesaiiers volte ton: centraciju painje, a nesmanjens koncen- ‘tracija palnje moguéa je samo u ograni- ‘enom vremecakon respon. Korekion mora imati vast metodu eanjessuprotno srojim nevlama ape vatmom vote, koreltorpeljivo rata njuje rijeti ma gramaticke slogove ili na lore makove. Bitno Je medutin da korektor podjednakom painjom prati i tekst korekturnog otiska i tekst rukopisa. Osim ispravnosti (doslovnog podudara- Be) tka, orekior fe duan de konto Tire Uiaterpankclj,lsprevnest slownih ‘makova (velitinu i rez), ispravnost raz- maka izmedu rijeti, te razmake izmedu ‘redaka (prolotak) i jednolignost uviaks. Slagar se opravdano ponosi gom ako u njemu nema ili pogregaka. Takav slog smanjuje odgovor: nost korektora i meters, sivara ugodau radnu klimu, a donos { matne ustede radnom vremenu i materijalu, KOREKTURNI ZNAKOVI Poa korekturom (lat. corrigere ~ ispravijati) razumijevamo pronaladenje i ispravljanje Stamparskih pogreSaka u slogu. Ono se odvija u dvije faze: a) Citanje korekture i ozmatavanje pogresaka korekturnim makovima. b) Korigiranje — ispravijanje omatenth pogreSaka u slogu (tzv. korektura u olovu). Razlikojemo kuéau korekturu, korekturu neprelomljenog sloga, autorsku korekturu, reviziju, superreviziju i strojnu reviziju. Ispravijene korekturne otiske, koji treba da nose datum i potpis korektora, treba pailjivo tuvati kao i rukopis. Sve pogreske u slogu, prema njthovom porijeklu, mozemo podijeliti u ove Setiri skupine: a) Pogre3ka je pofinjena u rukopisu (nije Stamparska pogreska u usem smistu, veé objektivna pogreska). ’) Slagar je pogre3no protitao rukopis, preskotio dio teksta dva puta slojio isti dio teksta. ¢) Slagar je ispravno protitao rukopis, ali je pogre3nim zahvatom slozio krivo slovo, pobrkao redoslijed slova, ispustio koje slovo ili ga okrenuo naglavce. 4) Tekst je ispramno slozen, ali su pojedini dijelovi sloga tehniéki neispravni (o3te¢ena ili istrosena slova, porozni strojni retei, svinut slijepi materijal). Poéetnici ili nedovoljno iskusni korektori desto grijeée: nadu Ii u retku jednu pogresku, skloni su da previde daljnje pogredke u tom istom retku. Zadovoljstvo zbog uspjeha kojim je krunisana njihova napregnuta painja kao da za trenutak uspava njihovo nepovjerenje prema ispravnosti teksta, pa u takvim trenutcima slabosti esto im izmaknu i vrlo grube pogreske. Potetnici naime imaju predodzbu da slagar opéenito Pravi pogreske u manje ili vise pravilnim intervalima; nadu_ i pogreSku u jednoj rijedi tada ne ofekuju da bi vet i iduéa rije8 mogla biti pogresna. Pronadene pogreske obiljezavaju se jednim od posebnih znakova, koji su u opéoj upotrebi za ispravijanje korekturath, otisaka. Sve te znakove nazivamo korekturnim znakovima, a Gijelimo ih na tekstualne i na rubne znakove. aa Tekstualni znakovi slue 2a oznatavanje u (ekstu; oni nist toéno odredeni, niti imaju sami po sebi neko znagenje. Njima se oznatavaju pogreske u tekstu, a zatin se ti isti znakovi po- navljaju u istoj visini na rubu otiska, te sluée za povezivanj ispravkom na rubu, Svaki korcktor raspolaze individualnim repertoarom takvih znakova, 251ie eS SEIURARORE SRERUCNIR Rubni znakovi imaju svoje to&no odredeno zatenje i ne mogu se upotrebljavati proizvoljno kao tekstualni znakovi. To su dogovoreni simboli, koji upuéuju slagara kako da izvrSi : Potreban ispravak u slogu. \VERTATUR “uae (okrenut) i oY Ww | Ukloniti stews sant Porat razmak Ukloniti Povetati temijeniti ‘wk wwlaku bon ar Unutar otiska natelno se nista ne ispravlja, nego se pogreske ‘samo obiljefavaju (markiraju). Upotrebljeni znak mora se na rubu otiska ponoviti i uz njega se dodaje Zeljena promjena. ‘Znskovi i promjene pigu se s desne strane otiska, # ako nema dovoljno prostora, mogu se pisati i s lijeve strane. Pogregno ispravijeni tekst opozivamo na taj nagin sto po- greSan ispravak u tekstu podvlatimo nizom totkica, a pogre3an (RL + eneadapenelamesmahn otiske pesersemo kasomcrem. Brisanje is- pravka u tekstu ili na rubu nije dopusteno. gvne pogreske Slovne pogreske lak} je korigirati. Svako 16 apstitucija) pogresno slovo trebp oznatiti jednim od tek- da stualnih znakova, a zatim ponoviti taj znak u istoj vitini na rfbu otiska i pored njega napisati |, Ju isprayno slovo. Kod uzastopnih pggresaka dobro je upotrebitirazlitite tekstualne fnahove, fer kako slagara ne bismo dovodili u nedoutticu. greéno slozene rijeti Ako je cijela rijet pogreSno|neatiof, tade Gemo }4sSlodena. jet precrtati i na rubu napisati ispravnu rijet. istavijena slova i rijeti Ako je izostavije} koje slovo, tada treba ozgéiti Jus Lna nisija) slovo ispred ili iza ispustep slova, a na rubu nog treba ponoviti oznaceno slovo i dopisati ispu- Beno slovo. Ako je izostavijena¥rije?, tada se dja ‘upotrebljava uobigajeni znak umetanja, kako je ; tofudinjeno. Sliéno se postupa iu slugaju kadai ovdje je ispusteno vige rijeti. Ako je ispudten vedi dio teksta, tada se slagar uputuje na rukopis. 52DODATAR Pogregan razmak ‘Ako je izostavijel{razmak izmedu rijeti, wade izmedu rijedi ‘se (o ispravija oviin rubnim znakom. Suvigan raffmak izmedu rijeti korigira se rubnim zna- t kom pogre’nom mjestu ispravija se logitnom upo- trebom tiffgjpakova. 1d \ é Suviina slova i rijeti Suvigna_slova i rijeti obiljetavaju se na vee gq opisani $netin, a uz ponovijeni znak zak na Va rubu stavija se mak deleatur (a). Ponekad : treba jasno da li umjesto ponifte- (As nog slova dolazi razmak izmedu rijeti ilijine. © yh Pogredua interpunkeija Suvigan ili pogreSen znak interpunkcijet ko- Ww rigira se na veé poznati natin izostavijeni Ls mak interpunkeije ispravija se stavijanjem wo- igejenog tekstualnog maka uz rijet iz koje znak interpunkcije treba da sto. na rubu se Li, napige ispuateni znae fk. Pogregan redoslijed ‘Ako slova u rijeti doldgi\ pogre’nim redo- ‘{inverzija) slijedom tadal@Qispravak moze izvréiti znakom Nn koji je sitar golainon. slovu S, ali se moze postupiti je kao i_s obiénim slovnim {Jna pogreskama. Sliéno fpostupalse/i s pogresnim m redoslijedom rijeti. Znatno poremeéen li- jgd riigdi mgze se,korigirati brojkama, pondviti Koje treba rbu nb otiska. 42345 Pogreino rastavijanje rijeti Pogretno ili neprikladno rastavijanje rijett is o Javija-st na-vet opisani natin, tj. onako pr se ispravljaju pogreina, odnosno suvigna slova u rijeti. Naglavce postavijena slova Naglavce postavije¥a slova, a takoder i polozena qw slova, ispravijaju se znako & vertatur (\?), # wW jednako se postupa i u slutaju jeperd je cijela HY rijet postavijena naglavce. Naglavce postavijena slova mogu se korigirati i kao obi{ne slovne ats pogreske. Nejednoliéni razmaci Nejednolitni razmaci izmedufrijedt ispravljaju x se odgovarajuéimT znakovima u tekstu ina gv c rubu otiska, Sliéno se postupaisnejednotignim — ¢_ razmacima izmedu redaka. 7 Mrije na otisku Mrlje, koje nastaju dizanjem@fiskljuénog ii] drugog slijepog materijala, oznacavaju se jed- nim od tekstualnih znakova, a na rubu se doda poseban znak $f koji ée uputiti slagara da ukloni uzrok mrljanju. Pogresno uvlagenje redaka {—Pogresno uvuéen potetak retka oznaéava }— Se u tekstu ina rubu odgovarajuéim znakom. ‘Ako je slagar zaboravio uvuci redak, onda se i [eahitjezava ‘odgovarajudim znakom w tekst i na rubu otiska. 253OREKTURNI ZNAKOVI JSteéena slova ‘nejasno otisnute rijeti "ogresno isticanje lova pogresnog reza TIPOGRAFSKI PRIRUCNIK Oétegena, odnosno nevisto ili pGfetsosisnae slova mozemo u tekstu zaokrugiti krugié ponoviti na rubu otis! ako Gemo postupiti 5 nejasno otisnutim rijetima. Ponekad ée biti korisno @«s) o&teéena pojedinatna slova ili > rijedi korigiramo kao da }¥ pogreino slozeni. Usu Dio teksta koji treba istaknuti kurzivnim slo- vima podvuéi éemo ys finijom itu liniju poner na rabu SSM Te Et trebelo ‘uéiniti poludebelim slovima, onda éemo odgova- rajuéi dio teksta podvuéi ravnom linijom i na rubu dodati prikladnu uputu slagaru. Rijet koju je trebalo spacionirati podvuti Gemo u tekstu isprekidanom ill isertkanom Linijom, kako je to ovdje udinjeno. Pogreino spacioniranje teksta opoziva se nizom ledegib ragrads; pogreino mn isticanje kurzivom ili poladebetim slovima is “oy pravlja se podviatenjem i odgovarajucom upu- 7 tom na rubu otiska. Pojedinatna slova Joja su zabunoth sloiena iz Jk Im drugog reza ili tak pismom druge vrste, AL odnosno velitine, ispravit éemo kao da su £ Pogresna, a ponovijeno slovo fa rubu otiska |.) dvostruko éemo podvuéi. o Slova koja su ine pridrfavaju se | ——— pismovne linije podvudi éemo i nadvuéi, a te Avie paraleine linije Ponoviti aa rubu otiske:.. ———— Pogresno ispravijeni tekst opozivamo na taj natin Sto pogrefanlispravakju tekstu podvu- 14 Semo nizom toékica, a pogreSan ispravak na rubu otiska precrtamo kosom linijom. Ponekad se na rubu dodaje i upozorenje »Ostajels. Bri- ; sanje ispravka u tekstu ili ma fewbud otiska 14 Ostaje! nije dopusteno. Svojim potpisom i ounagenim datumom na otisku Korektor jaméi za uredno obavljenu Korekturu. ‘de li netko u priliku da po prvi puta | ispravija korekturni otisak, bit 6e zotaran brojem pogresaka koje su + unatot napregnvtoj painjirromakle. ‘aresno je uvjerenje da je za uspjeino anje korekture dovoljao posjedovati ‘dno opée obrazovanje i prirodeni ‘sao za uredan { savjestan rad, Pa slagari skloni su_potcjeniivati ulogu korektura. Sasvim je sigurno da ne postoji savréeni korektor. I nitko, ako je neki tekst jednom progitao, ma i s najveéom paznjom, ne mote sa sigurnostu tvrditi da je zapazio sve pogreske. Nije iskljudivi cilj korektora da postigne besprijekorno podudara- nje rukopisa i otiska. UspjeSniji je svakako onaj korektor, koji rukopisu prilazi kritidki, kako s pravopisnog, tako i sa stvarnog (sadréajnog) gledista,