Sveučilište u Zagrebu

Filozofski fakultet

Odsjek za povijest

Ak. god. 2017./18.

Glad u Hrvatskom zagorju u ranom novom vijeku

Student: Marko Balaško

Kolegij: Ekohistorija
Mentor: dr. sc. Hrvoje Petrić
Datum: 17.01.2018.
UVOD.................................................................................................................... 2
GEOGRAFIJA HRVATSKOG ZAGORJA ......................................................... 2
STANJE U HRVATSKOM ZAGORJU U RANOM NOVOM VIJEKU ............ 3
GLADI U 16. i 17. STOLJEĆU ............................................................................ 4
GLADI U 18. STOLJEĆU .................................................................................... 6
VELIKA GLAD 1785-1787.................................................................................. 8
ZAKLJUČAK ....................................................................................................... 9
Bibliografija......................................................................................................... 10
Elektronski izvori ............................................................................................. 10

1
UVOD

Glad kao pojava događa se na svakodnevnoj bazi kod ljudi, međutim samo određene
gladi, duljeg trajanja i većeg utjecaja na širu ljudsku populaciju ostavljaju dublji trag u sjećanju.
Takve vrste gladi, koje nerijetko ostavljaju na tisuće mrtvih, karakteristične su za cjelokupnu
povijest čovječanstva na svim kontinentima. I u 21. stoljeću glad je i dalje jedan od najvećih
problema s kojima se čovječanstvo susreće te unatoč napretku svjetskih civilizacija glad i danas
uzima živote ljudi na dnevnoj bazi. S obzirom na napredak Europe u ekonomskom i
humanističkom smislu, glad se u Europi kroz stoljeća smirila te se u većoj mjeri pojavljuje tek
pojavom različitih ratnih sukoba, kao što je bio 2. svj. rat. Mehanizmi kojima raspolažu zapadne
demokracije u velikoj mjeri, čak i u slučaju rata, uspijevaju umanjiti grozote gladi. Takav
primjer bila je i Hrvatska kada se ni tijekom 5 godina Domovinskog rata i stotina tisuća
izbjeglica nije dogodila ozbiljna epidemija gladi. Izuzev 2. svj. rata posljednja veća epidemija
gladi na hrvatskom prostoru dogodila se tijekom 1. svj. rata kada je na tisuće hercegovačke i
dalmatinske djece poslano na privremeni smještaj u Slavoniju i sj. Hrvatsku kako bi se izbjegla
njihova eventualna smrt. Takva organizirana akcija dobar je primjer na koji društvo može
samostalno djelovati protiv gladi i spriječiti izbijanje još većih epidemija. U 1. svj. ratu razlog
izbijanja gladi na navedenim područjima bio je prvenstveno nedostatak muške radne snage koja
je mobilizirana u postrojbe Austro-ugarske vojske ili pak u manjem broju, u slučaju Srba,
prebjegla srpskih snagama. Uz ratna razaranja koja uvijek donose određenu mogućnost pojave
epidemija, glad se u najvećoj mjeri pojavljuje zbog prirodnih nepogoda koje čovjek ni da nas
ne može zaustaviti, a još manje je to mogao tijekom ranog novog vijeka. U ovom radu bavit ću
se pojavom epidemija gladi na području Hrvatskog zagorja u 16., 17. i 18. stoljeću. Literatura
i objavljeni izvori vezani uz ovu temu nisu obilni, međutim pokušat ću ipak prikazati ključne
pojave gladi i objasniti razloga epidemija.

GEOGRAFIJA HRVATSKOG ZAGORJA

Hrvatsko zagorje kao geografsko-povijesna regija nalazi se na sjeverozapadu Republike

Hrvatske. Geografske odrednice Hrvatskog zagorja su predmet čestih polemika između
pojedinaca, ali većina se slaže da Hrv. zagorje kao regija izlazi iz administrativnih granica
Krapinsko-zagorske županije i obuhvaća istočni dio Varaždinske županije i sjeverni dio
Zagrebačke županije. Glavni razlog ne pripajanja tih krajeva jednoj, većoj županiji jest stoljetna
tradicija većeg utjecaja Zagreba i Varaždina na neke dijelove Hrv. Zagorja nego Krapine ili

2
Zaboka. Kada bi se tražilo neke geografske odrednice Hrv. zagorja to bi na jugu bili planina
Medvednica, na sjeveru rijeka Drava, zapadu rijeka Sutla i istoku planina Kalnik. Uz već
navedenu Sutlu, od važnijih rijeka u Hrv. zagorju su Bednja i Krapina, dok bi se rijeka Sava
mogla smatrati nekom pograničnom rijekom. Područje koje obuhvaća ova regija brežuljkastog
je tipa s nekoliko viših vrhova kao što su Sljeme na Medvednici(1033m n.v.) i Ivanščica na
istoimenoj planini Ivanščici(1061m n.v.). Osobina Hrv. zagorja su i česti termalni izvori.
Najstariji takav onaj je u Varaždinskim Toplicama u kojem su uživali još stari Rimljani, a uz
njega postoje u Krapinskim Toplicama, Tuhelju, Stubičkim Toplicama i još nekoliko njih koji
nisu ekonomski iskorišteni. Kada se govori o ljudskim naseobinama, tj. gradovima i selima,
najznačajniji su Krapina, Lepoglava, Ivanec, Novi Marof i Zabok. Većina ih je svoju važnost
stekla još prije 20. st. dok je jedino Zabok tek u 20. st. postao važnije središte, prvenstveno zbog
jake industrije i geografske pozicije koja mu omogućava da bude prometno sjecište cjelokupne
Krapinsko-zagorske županije. Posebna osobina Hrv. zagorja su mala i raštrkana gospodarstva
koja su u velikoj mjeri predstavljale probleme za gospodarski razvoj ovog kraja, ali i u novije
vrijeme zaštitila isti od većih kupovina zemlje od strane velikih kompanija. Geografska
obilježja Hrv. zagorja bitna su za prikazati i objasniti glad koja se događala jer je Hrvatsko
zagorje u to vrijeme bilo prvenstveno močvaran kraj u nizinama, što je otežavalo uzgoj žitarica
i tako pospješivalo epidemije gladi.

STANJE U HRVATSKOM ZAGORJU U RANOM NOVOM VIJEKU

Za razliku od ostalih regija Hrvatske Zagorje nikada nije postalo dio Osmanskog
Carstva. Takav razvoj događaja omogućio je Zagorju razvoj pretežito hrvatskog pučanstva što
se može vidjeti i u novijim popisima stanovništva. Tijekom ranog novog vijeka Zagorje se
administrativno nalazi unutar Varaždinske županije kojoj je priključeno 1486. godine.1 Rani
novi vijek u Zagorju obilježit će nekoliko različitih pojava. Prva od njih je velika migracija
stanovništva iz krajeva koji su bili okupirani od strane Osmanskog Carstva ili pak bili ugroženi
od strane istog. S obzirom na to da se radilo o velikoj količini pretežito katoličkog stanovništva
homogenizacija Zagorja bila je neizbježna te je Zagorje do današnjeg dana ostalo statistički
gledano „najhrvatskiji kraj“. Veliku migraciju stanovništva pratila je i velika migracija gornjih
slojeva društva, tj. plemića. Njihovim dolaskom u Zagorje počinje novi dio povijesti ovog kraja
jer počinje gradnja većeg broja dvoraca koji će prestankom osmanske opasnosti postati

1
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26529 (Posjet 10.12.2017.)

3
rezidencijalnim objektima. Od važnijih bitaka može se istaknuti ona iz 1544. kod kaštela
Konjščina, u kojoj je sudjelovalo i Nikola Šubić Zrinski i u kojoj su Osmanlije uspjeli natjerati
Zrinskog i vojnike na povlačenje u kaštel, a oni su tada nastavili pustošiti kraj oko Konjšćine.
Drugi događaj koji je obilježio Hrvatsko zagorje u ranom novom vijeku bila je velika seljačka
buna godine 1573. koja je izbila u stubičkom kraju.2 Ova buna ostavila je veliki trag u sjećanju
Hrvata i Matija Gubec, kao idejni vođa bune, postaje vjerojatno najveći nacionalni heroj u
povijesti Hrvata. Povećanje stanovništva, do kojeg je, slijedom okolnosti, došlo tijekom ranog
novog vijeka, obilježit će ovu regiju tijekom sljedećih stoljeća kada će Hrv. Zagorje početkom
19. st. biti najnapučenija regija Hrvatske i jedan od glavnih izvora za naseljavanje Slavonije.
Procjenjuje se da je tijekom druge polovice 19. i prve 20. st. oko 150 tisuća ljudi iselilo iz
Zagorja, većinom u Slavoniju.3 Ta osobina Zagorja u ranom novom vijeku samo će još pojačati
snagu epidemija gladi.

GLADI U 16. i 17. STOLJEĆU

Prvi spomen gladi u ranom novom vijeku na području Hrv. zagorja daje Pavao R.
Vitezović i to za godinu 1570. kada piše o velikoj i strašnoj gladi: „Velik i strasen glad be na
Szlovenneh i po svoj Zemli, da je vnogo Lyudi od glada pomerlo“4 Jasno je vidljiva blizina
seljačke bune 1573. i moguća je povezanost istih tj. glad koja je nedvojbeno nastupila mogla je
biti jedan od razloga pokretanja bune. Većih podataka o ovoj epidemiji gladi na području Hrv.
zagorja nema, ali se uvidom u erupcije vulkana može vidjeti kako se 1570. dogodila velika
erupcija vulkana Santorini u Grčkoj5, ali i zadnja poznata erupcija vulkana Mombacho u
Nikaragvi.6 Vulkan u Nikaragvi je poprilično udaljen od Hrv. Zagorja međutim Santorini se
nalazi u Grčkoj i postoji mogućnost utjecaja. Na početku 17. st., točnije 1600. eruptirao je
vulkan Huaynaputina i prouzročio glad i kugu diljem Europe, a i osmanska opsada Kaniže je iz
tog razloga prekinuta.7 Ne postoje podaci za područje Hrv. zagorja, ali s obzirom na to da je
jaka zima i glad pogodila susjedne krajeve, ali i cijelu Europu, za povjerovati je kako je 1600.
bila jednako teška i za žitelje Zagorja. Godine 1629. Vitezović ponovno piše vijest o novoj

2
http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26529 (Posjet 12.12.2017.)
3
Isto
4
Pavao Ritter Vitezović. Ur. Alojz Jembrih. Kronika aliti Spomen vsega svieta vikov(Zagreb: ArTresor naklada,
2015.) 158. (Dalje Vitezović)
5
https://www.volcanodiscovery.com/santorini/eruption.html (Posjet 10.12.2017.)
6
https://www.volcanodiscovery.com/mombacho.html (Posjet 07.12.2017.)
7
Krešimir Kužić. „Posljedice erupcije vulkana Huaynaputina 1600. na hrvatske zemlje“ Ekonomska i ekohistorija:
časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša Vol 9. Br. 1.(2013.)

4
strašnoj gladi od koje je umrlo puno ljudi: „Veliki strasni glad, i velika draginya bi v
Szlovinskom Orfagu; i vnogo Lyudi pomri vatom lettu“.8 O toj gladi javlja i grof Keglević u
„Trakošćanskom ljetopisu“ gdje govori kako su seljaci umirali na cestama ili nakon žetve, tj.
rada. Srazmjeri te gladi bili su takvi da su cijele obitelji s područja Slavonije i Hrvatske odlazile
na područje Osmanskog Carstva ili Vojne krajine.9 Glad koja je tada zahvatila naše područje
nije bila lokalnog karaktera već se spominje u ostatku Europe pa sve do Indije te prestaje
početkom 30ih godina 17. st.10 U isto vrijeme Italiju zahvaća kuga.11 Kao možebitan razlog
gladi mogla bi biti erupcija vulkana Grimsvötn na Islandu 1629.12 Navodim ovaj vulkan kao
jedan od možebitnih razloga gladi zbog toga što je isti vulkan 2011. godine izazvao prometni
kolaps nad Europom nakon erupcije. Važno je napomenuti da je Vitezović spomenuo glad i
kugu 1625. i 1626. međutim za to nema nikakvih dodatnih podataka.13 Grof Keglević javlja
10.07.1651.: „Pri Loboru bila je kruto velika tuča, da mi je bila potukla žitek, vinograde, zovi,
vrt; za štalom mojom bila je pšenica posejana ter ne listov jedno zrno ostalo“.14 Dodatnih
podataka o ovoj prirodnoj nepogodi nema, ali tuča koja je uništila tako urod zasigurno je i
potaknula određenu glad na lokalnom području. Posebice je bitan datum tuče koja je pala usred
ljeta kada plodovi trebaju dozreti. Sljedeća glad počinje 1659., doduše u manjem obliku, a grof
Keglević piše da je led okovao vodu kod Lobora, tj. kod njegovog mlina i to tako da se ni on ni
nitko ne sjeća takvog događaja.Već sljedeće godine on javlja o suši, koja je ubrzo prestala.15
Iako nema konkretnih podataka o gladi, kombinacija jakih zima i suša uvijek je nepovoljna za
stanovništvo, a posebice ono seljačko. Samim time velika je vjerojatnost da je zavladala glad u
nekom manjem obujmu. O epidemiji gladi 1690ih nema podataka za Zagorje iako je ona dobro
dokumentirana u europskom okviru. Međutim, uvidom u limitacije cijena u trgovištu Krapina
vidljiv je veliki rast cijena žita, raži, zobi i sl. 1695. u usporedbi npr. s 1670-im godinama.16
Veliki rast cijeni namirnica koje su inače uobičajeni izvori prehrane ukazuju na neki poremećaj
koji je vjerojatno uzrokovan nedostatkom domaće proizvodnje. Manjak proizvodnje osnovnih
namirnica za život izazvat će glad na tom području. Također, 1691. sabor zaključuje kako je
prethodna godina bila jadna za stanovnike, a 1693. kraljevska konferencija donosi odluku:

8
Vitezović: 188.
9
Ferdo Šišić. „Dva ljetopisa XVII. vijeka“ Starine. Knjiga 36 (1918.) (Dalje Šišić)
10
Mountstuart Elphinston.The history of India (New York: Cambridge University Press, 2013.) 395.
11
http://journals.openedition.org/histoiremesure/4119 (Posjet 10.01.2017.)
12
https://volcanowatcher.wordpress.com/grimsvotn-volcano/ (Posjet 15.01.2017.)
13
Vitezović: 188.
14
Šišić
15
Šišić
16
Domagoj Čičko. „Limitacije cijena u trgovištu Krapina u XVII. stoljeću“ Ekonomska i ekohistorija: časopis za
gospodarsku povijest i povijest okoliša. Vol. 12 Br. 1.(2016.)

5
„Budući da se Kraljevina iz dana u dan nalazi u sve težim prilikama glede sredstava za život,
uputit će se molba papi da novcem pritekne u pomoć.17 Još jedan od dokaza o postojanju
određenog stupnja gladi su matične knjige vjenčanih. Primjer tome se mjesta koja ulaze pod
tadašnju Varaždinsku županiju i koja su dijelom Hrv. zagorja. S 206 zabilježenih vjenčanja
1694. godine broj vjenčanja, u Varaždinskoj županiji, već 1696. pada na 11618 što bi značilo da
se broj vjenčanja u samo dvije godine smanjio za 44%.

GLADI U 18. STOLJEĆU

Prvo desetljeće 18. st. nije obilježeno nekom dugotrajnijom epidemijom gladi, ali
ponovo se služeći matičnim knjigama možemo uvidjeti veliki pad vjenčanih 1706. godine.19 Te
godine zabilježen je pad vjenčanja za 62% u odnosu na prethodnu godinu. Nova veća glad javlja
se od 1712. do 1715. gdje 1715. kraljevska konferencija govori o tri godine u kojima su umirali
seljaci. Tijekom iste gladi, tj. 1714. propisuje se najviša cijena žitarica, a sabor zaključuje da
Kraljevina ne pamti takvu glad i neimaštinu, te istu godinu opisuje godinom velike neimaštine
i gladi puka. Ovu tvrdnju potkrjepljuju i podaci iz matičnih knjiga.20 Naime, te godine mjesta
Varaždinske županije bilježe pad vjenčanih od 49% u usporedbi s prethodnom godinom, a čak
72% u odnosu na 1711. Ovakvi podaci pokazuju postepeni dolazak epidemije gladi. Godine
1713. sabor također donosi odluku za izaslanike u Beču u kojoj govori o nedostatku novca u
Hrvatskoj.21 Konkretni uzroci gladi tih godina nisu poznati, ali značajno je da je 170 eruptirao
vulkan na planini Agung u Baliju, a vulkanske erupcije su često uzroci zahladnjenja i samim
time gladi.22 Tijekom 20ih godina 18. st. nema većih slučajeva gladi, ali zbog toga 1738. sabor
zaključuje da je došlo do velike gladi, sljedeće godine spominje i vojsku kao krivca, a 1740.
govore da već tri godine nedostaje živežnih namirnica. Uz to ban u svom odgovoru Ratnom
vijeću 1736. kaže: „na tisuće prolaznika kroz zemlju i vojnika potrošili su veliki dio prirodnina,
što se ne može podnijeti ni u rodnijim godinama. Poljoprivredna je proizvodnja na vrlo niskoj
razini, zemlja je iscrpljena.“23 U ovom odgovoru bana i saborskom zaključku iz 1739. možemo
uvidjeti kako glad nije uzrpkovana samo lošom godinom i prirodnim nepogodama već i

17
Stjepan Krivošić. „Promjene u kretanju godišnjeg broja vjenčanja kao znak pojave oskudice hrane i gladi u
Hrvatskoj tijekom XVIII. stoljeća“ U: Rad Hrvatske akademija znanosti i umjetnosti: Razred za društevene
znanosti, Knjiga 30 (1991.) (Dalje Krivošić)
18
Krivošić
19
Isto
20
Isto
21
Isto
22
https://seasiapasts.com/2017/10/24/mount-agungs-18th-century-eruption/ (Posjet 12.12.2017.)
23
Krivošić

6
vojskom koje je kroz svoj prostor opustošila i ono što su seljaci uspjeli proizvesti. Od 1735. pa
do 1739. u Varaždinskoj će županiji, ova epidemija gladi, smanjiti broj vjenčanja za 55%.
Desetljeće nakon će proći relativno mirno što se tiče epidemija gladi s jedino 1746. kao
kritičnijom godinom.24 U srazmjeri od 8 godina, od 1752. pa do 1760. Sabor će izvještavati o
godinama gladi zbog kojih će biti ne moguće obnavljati puteve.25 U slučaju gladi koja je tada
zahvatila Hrv. zagorje bitno je napomenuti kako je to razdoblje Sedmogodišnjeg rata.26 Odlazak
muške snage u rat uvijek će oslabiti poljoprivrednu proizvodnju o kojoj su pak ovisili ruralni
krajevi kao što je bilo Zagorje 18. st. Uz to zagorski kraj je tih godina pogodila stočna kuga, ali
i velika suša.27 Iz matičnih knjiga također se može dobiti uvid u srazmjere gladi jer 1758. godine
u cijeloj Varaždinskoj županiji ima 160 vjenčanja, a samo godinu prije je bilo 411.28 Statistički
se radi o padu od 65% u samo jednoj godini. Da se nije radilo o lokalnom fenomenu svjedoče i
slični podaci o stočnoj kugi i gladi na području susjednog Međimurja.29 Vijest o sljedećoj
epidemiji gladi donosi Adam Baltazar Krčelić u Annuama kada za 1763. govori: "Ove je godine
uopće sve podbacilo. Žita gotovo ništa, vina neznatne količine, nikakva voća i povrća. Među
stokom silna pošast, nedostatak žira, u jednu riječ: vrlo neplodna godina, izuzevši travu koja je
dala obilje sijena. Jesen je bila vrlo topla, a za njom je odmah nastupila zima.“ Za sljedeću
godinu pak Krčelić govori: „Zbog općenito loše ljetine, a isto tako zbog povratka velikog broja
ljudi iz carske vojske nakon prošlogodišnjeg zaključenja mira, poradi otsutnosti kojih je zemlja
ostala neobrađena, nevjerojatna glad pritisne karlovački generalat i Primorje. Zbog toga se više
od 1000 čitavih obitelji iz tih krajeva preselilo u Hrvatsku, zatražilo i dobilo mjesta za
stanovanje. Više njih sam i ja primio na svoje pustoseline.“30 U drugom Krčelićevom navodu
možemo vidjeti da Zagorje nije pogodila samo glad već i dolazak novog stanovništva koje je i
samo dolazilo iz krajeva koji su bili osiromašeni. U razdoblju od 1761. pa do 1764., koja se
pokazala kao najgora za Hrv. zagorje, zabilježen je pad broja vjenčanih od 74%. Veliki pad
vjenčanih samo je još jedan od dokaza epidemiji gladi tijekom 60ih godina 18. st. u Hrv.
zagorju, a posebice 1764. U sljedećem desetljeću nema dokumentiranih gladi, ali se na temelju

24
Krivošić
25
Isto
26
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=55149 (Postjet 10.01.2017.)
27
Isto
28
Isto
29
Viktoria Košak. „Glad u planinama i nizinama u drugoj polovici 18. stoljeća- usporedba nizinskog područja
(Donje Međimurje) i brdosko-planinskog područja (Podkozorje)“ Časopis za gospodarsku povijest i povijest
okoliša Vol. 6 Br. 1.(2010)
30
Krivošić

7
matičnih knjiga vjenčanih može vidjeti kako se stanje u zagorskim mjestima popravilo tek 1772.
kada broj vjenčanja raste s 250 u 1771. na 511 1772.31, tj. bilježi se rast od 105%.

VELIKA GLAD 1785-1787.

O velikoj gladi koja je zahvatila cijelu Europu, ali i Hrvatsko zagorje piše grof Adam
Oršić. On kaže: „Osobita nerodica prouzročila je veliku glad, tako da su seljaci pekli kruh od
drvene kore i kukuruznih klipova, a mnogi su se našli mrtvi od gladi po cestama i šumama, a
njihova djeca na paši.“ Ovu glad koja je tijekom 80ih godina 18. st. zahvatila većinu Europe
prouzročio je vulkan Laki svojom erupcijom 1783. Drugi izvor je kronika župe Bistra u kojoj
stoji :“ Zatem leto 1786. opet je tuča svu stern potukla, i vinograde potukla i na nikaj spravila,
k ovoj nesreči jošće ovo leto nadošla jesu oblakoterja (nubifragia) iz kojih je sila vode izlejana,
ter vsum silum i jakostjum iz bregov padajuća, vsu bolšu zemlu i gnoj iz zemle zaprala i
svakojačke jame i lukne po zemlah i ravninah napravila.“32 Kao što se može vidjeti iz ove
kronike, zagorski kraj je prvo pogodila tuča, pa zatim jaka kiša koja je odnijela s površine
zemlje kvalitetnije slojeve i gnojiva. Slična situacija bila i u drugim hrvatskim zemljama gdje
su posljedice erupcije zabilježili redovnici.33 Prema matičnim knjigama vjenčanih Hrvatsko
zagorje će epidemije gladi najžešće pogoditi 1785. i 1787.34 U odnosu na 1784., godinu kasnije
biti će 62% manje vjenčanja. Zatim će se 1786. broj vjenčanja oporaviti, ali će opet pasti 1787.35
Dobar pokazatelj gladi su izvještaji o prinosima i potrebama. Od 29204 vagana koliko je bilo
potrebno za prehraniti stanovništvo, prinosom se uspjelo dobiti samo 11562 vagana.36
Izračunom se dobiva da je prinos pokrivao svega 40% potreba za hranom. Godinu kasnije nisu
poznate potrebe za ono što se smatra Donjim Zagorje, ali su poznate za Gornje. Potrebe u
Gornjem Zagorju bile su 35047, a prinos je bio 7837 vagana.37 Kada se napravi izračuna dobiva
se da je prinos pokrio samo 22% potreba. Kako bi se prevladala glad ukida se 1786. carina i
maltarina na živežne namirnice. Jednako tako car šalje pomoć od 5000 forinti, a nakon toga i
20000 vagana žitarica za varaždinsku, križevačku i zagrebačku županiju.38 Rast broja vjenčanih
koji je vidljiv po matičnim knjigama 1786. možebitna je posljedica postupaka cara Josipa II. i

31
Krivošić
32
Isto
33
Krešimir Kužić. „Atmosferski utjecaj erupcija vulkana Lakija na Hrvatsku 1783. godine“ Geoadria Vol. 1 Br.
1.(2006)
34
Krivošić
35
Isto
36
Isto
37
Isto
38
Isto

8
ukidanja nekih nameta. Na taj način se pokušalo djelovati na sprječavanje epidemije gladi, ali
se teško oteti dojmu kako je to bilo samo „umjetno“ napuhavanje brojaka u statistici. Razlog
ovom mom mišljenju je već spomenuta 1787. kada glad opet nastupa. Jedan od noviteta koje
se potiče tada je sadnja krumpira o čemu je čak i tiskana knjižica.39 Ovo je svojevrsni početak
većeg uzgoja krumpira na području Zagorja, što će kasnije postati tradicija u sjevernom dijelu
Zagorja uz rijeku Dravu i općenito u varaždinskom kraju i Međimurju.

ZAKLJUČAK

Područje Hrvatskog zagorja je u tijekom ranog novog vijeka imalo pretežito agrarne
osobine. Nepovoljna močvarna tla i mali posjedi onemogućili su razvoj veće poljoprivredne
proizvodnje. Gladi koje će pogoditi Hrv. zagorje samim time će imati još jači utjecaj zbog inače
nepovoljnih uvjeta, a sve veći dolazak izbjeglog stanovništva iz Bosne i ostalih krajeva
Hrvatske te će gladi samo pojačati u njihovim intenzitetima. Pokušaji suzbijanja epidemija gladi
imali su samo kratkotrajne učinke i nisu u većoj mjeri pomogli siromašnijem stanovništvu koje
je uvijek bilo najviše pogođeno glađu. Epidemije gladi imale su i drugačije posljedice kao što
je ona u vezi sadnje krumpira, gdje je jedna velika epidemija gladi utjecala na običaje jednog
kraja. Naposljetku, kako bi se fenomen gladi u Hrv. zagorju bolje i temeljitije istražio, možda
u vidu nekog opsežnijeg ili diplomskog rada, bilo bi potrebno prvo izdati kronike samostana u
Klanjcu ili Krapini koje zasigurno sadrže podatke o tim kritičnim godinama.

39
Isto

9
Bibliografija

Čičko, Domagoj. „Limitacije cijena u trgovištu Krapina u XVII. stoljeću“ Ekonomska i

ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša. Vol. 12 Br. 1.(2016.)
108-115.str.
Elphinston, Mountstuart. The history of India. New York: Cambridge University Press, 2013.
Košak, Viktorija. „Glad u planinama i nizinama u drugoj polovici 18. stoljeća- usporedba
nizinskog područja (Donje Međimurje) i brdosko-planinskog područja (Podkozorje)“
Časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša Vol. 6 Br. 1.(2010) 107-123.str.
Krivošić, Stjepan. „Promjene u kretanju godišnjeg broja vjenčanja kao znak pojave oskudice
hrane i gladi u Hrvatskoj tijekom XVIII. stoljeća“ U: Rad Hrvatske akademija
znanosti i umjetnosti: Razred za društevene znanosti, Knjiga 30 (1991.) 17-58.str.
Kužić, Krešimir. „Atmosferski utjecaj erupcija vulkana Lakija na Hrvatsku 1783. godine“
Geoadria Vol. 1 Br. 1.(2006) 3-15. str.
Kužić, Krešimir. „Posljedice erupcije vulkana Huaynaputina 1600. na hrvatske zemlje“
Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša Vol 9.
Br. 1.(2013.) 97-113.str.
Ritter Vitezović, Pavao. Ur. Alojz Jembrih. Kronika aliti Spomen vsega svieta vikov. Zagreb:
ArTresor naklada, 2015.
Šišić, Ferdo. „Dva ljetopisa XVII. vijeka“ Starine. Knjiga 36 (1918) 353-389.str.

Elektronski izvori

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26529 (Posjet 10.12.2017.)

http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=26529 (Posjet 12.12.2017.)
https://www.volcanodiscovery.com/santorini/eruption.html (Posjet 10.12.2017.)
https://www.volcanodiscovery.com/mombacho.html (Posjet 07.12.2017.)
http://journals.openedition.org/histoiremesure/4119 (Posjet 10.01.2017.)
https://volcanowatcher.wordpress.com/grimsvotn-volcano/ (Posjet 15.01.2017.)
https://seasiapasts.com/2017/10/24/mount-agungs-18th-century-eruption/ (Posjet 12.12.2017.)
http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=55149 (Postjet 10.01.2017.)

10