SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

AGRONOMSKI FAKULTET

Katarina Herceg

TEHNOLOŠKA I EKONOMSKA OBILJEŽJA UZGOJA PITOMOG

KESTENA

ZAVRŠNI RAD

Zagreb, 2012.
 Sveučilište u Zagrebu
Agronomski fakultet

Studij: Agrarna ekonomika

Katarina Herceg

TEHNOLOŠKA I EKONOMSKA OBILJEŽJA UZGOJA PITOMOG

KESTENA

ZAVRŠNI RAD

MENTOR: Doc. dr. sc. Zoran Šindrak

Zagreb, 2012.
SAŽETAK

Tijekom povijesti, a sveobuhvatnim razvojem i promjenama s društevnog,

socijalnog i gospodarskog aspekta, a u isključivo kapitalističkom načinu života i
djelovanja, pojam tradicionalne poljoprivrede gubi svoje mjesto u životu suvremenog
čovjeka što se izražava gubitkom interesa za proizvodnjom pitomog kestena te padom
njegove ekonomske vrijednosti. Drvo i plodovi kestena su tijekom povijesti
predstavljali važnu tehničku i prehrambenu sirovinu u životu ruralnog stanovništva.
Osim ploda i njegove izvrsne hranjive vrijednosti, od debla, listinca, cvijeta i njegovog
nektara, kesten je važna kultura u vinogradarstvu (vinogr. drvo, građevno drvo), za
stočarsku proizvodnju (listinac za ishranu stoke), te daje visokokvalitetan izvorni
proizvod – med.

Cilj ovog rada je prikazati tehnološka i ekonomska obilježja dobre prakse uzgoja
pitomog kestena u zemljama s razvijenom proizvodnjom te ih usporediti s prilikama
koje vladaju u našoj zemlji. Razmotrit će se načini upraljanja nasadima kestena, načini
korištenja kestena, tretmani nakon berbe i industrijska prerada kestena. Prema
navedenom će se izraditi kalkulacije proizvodnje i ocijeniti ekonomska efikasnost
uzgoja kestena.

Ključne riječi: kesten, rasprostranjenost, uzgoj, proizvodnja, kalkulacija proizvodnje

SADRŽAJ

1. UVOD……………………………………………….…………………….………………. 1
2. PREGLED LITERATURE…………………………………………………....………… 2
2.1. PODRIJETLO I RASPROSTRANJENOST PITOMOG KESTENA………………... 2
2.2. SISTEMATIKA I TAKSONOMIJA RODA Castanea……......................................... 3
2.2.1. Europski pitomi kesten (Castanea sativa Mill.)……………………………….. 3
2.2.1.1. Rasprostranjenost i habitus……………………….……………………. 3
2.2.1.2. List……………………………………………………………………… 4
2.2.1.3. Cvijet…………………………………………………………………… 5
2.2.1.4. Plod…………………………………………………………………….. 6
2.2.2. Japanski kesten (Castanea crenata Sieb. et Zucc.)…………...………………... 8
2.2.3. Kineski kesten (Castanea mollissima Blume)…………………………………. 8
2.2.3. Američki kesten (Castanea dentata (Marsh.) Borkh.)…………………………. 9
2.3. EKOLOŠKI UVJETI UZGOJA KESTENA…….…………………………………… 10
2.3.1. Klimatski uvjeti………………………………………...………………………. 10
2.3.2. Tlo……………………………………………………………………………… 11
2.3.3. Položaj………………………………………………………………………….. 11
2.4. PITOMI KESTEN U HRVATSKOJ.……...…….…………………………………… 11
2.4.1. Rasprostranjenost pitomog kestena u Hrvatskoj……………………………….. 12
2.4.2. Gospodarske mjere u šumama pitomog kestena……………………………….. 14
2.4.3. Uporabna vrijednost drva pitomog kestena…………………………………….. 14
2.5. PROIZVODNJA PITOMOG KESTENA U SVIJETU………………………………. 16
2.5.1. Argentina……………………………………………………………………….. 16
2.5.2. Austrija…………………………………………………………………………. 16
2.5.3. Bosna i Hercegovina……………………………..…………………………….. 16
2.5.4. Bugarska……………………………………………………………………….. 17
2.5.5. Češka.................................................................................................................... 17
2.5.6. Kina…………………………………………………………………………….. 18
2.5.7. Francuska………………………………………………………………………. 18
2.5.8. Grčka…………………………………………………………………………… 19
2.5.9. Italija…………………………………………………………………………… 19
2.5.10. Japan………………………………………………………………………….. 20
2.5.11. Portugal……………………………………………………………………….. 21
2.5.12. Rumunjska……………………………………………………………………. 21
2.5.13. Rusija…………………………………………………………………………. 22
2.5.14. Španjolska........……………………………………………………………….. 22
2.5.15. Turska………………………………………………………………………… 22
2.6.15. Velika Britanija.................................................................................................. 23
2.6. EKONOMSKO-FINANCIJSKA ANALIZA...................................................………. 24
2.6.1. Trošak podizanja nasada……………………………………………………….. 24
2.6.2. Ukupno ulaganje u nasad………………………………………………………. 29
2.6.3. Proračun amortizacije…………………………………………………………... 30
2.6.4. Račun dobiti i gubitka………………………………………………………….. 32
2.7. EKONOMSKO-TRŽIŠNA ANALIZA………………………………………………. 33
2.7.1. Indeks ekonomičnosti (E)....……………..…………………………………….. 33
2.7.2. Rentabilnost prometa (Rp)……………………………………………………... 34
2.7.3. Rentabilnost dobiti (Rd)....................................................................................... 34
3. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA…………..………………………….………………. 36
4. POPIS LITERATURE……...………………………………………………....………… 37
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

1. UVOD

Pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) važna je šumska drvenasta vrsta, ali je isto
tako značajan i kao voćkarica. Čovjek se bavio kultiviranjem i oplemenjivanjem
pitomog kestena već u najstarija antička doba, a osbitu pažnju mu je posvetio zadnjih
stotinjak godina.
Plod pitomog kestena je jedna od prvih namirnica u ljudskoj ishrani, a za to
postoje i arheološki dokazi. Kesten najviše raste u južnoj Europi i Sredozemlju, a
povijesničari smatraju da se počeo širiti po Europi preko Grčke.
Agronomi (voćari) kesten ubrajaju u voćke, no zbog načina i mjesta rasta, spada i
u šumsko drveće. Mjestimično čini šume, a često se javlja u zajednici s hrastom
kitnjakom i grabom. Kod nas je još uvijek šumska vrsta, a njegovim proučavanjem
bavili su se uglavnom stručnjaci iz šumarstva, s ciljem racionalnije i intezivnije
eksploatacije kestena kao brzorastućeg šumskog drveta. Poljoprivredni značaj bio bi
višestruko veći kada bi se kesten uzgajao kao voćna, a ne kao šumska kultura. Taj
značaj proizlazi prvenstveno iz njegove namjene. Plod se koristi u industriji kao
sirovinska baza, zatim u domaćinstvu kao prženi, kuhani i sušeni. Može se koristiti kao
hrana za domaće životinje. Pojedine zemlje Sredozemlja koriste brašno od kestena za
kruh i za dobivanje više vrsta poslastica. Drvo kestena odlične je građe, koje po svojoj
kakvoći ne zaostaje za hrastovinom. Pitomi kesten je i značajna medonosna biljka, jer
cvjeta kasnije od svih medonosnih vrsta drveća, početkom ljeta, kada je gotovo jedini
izvor peluda i nektara. Na osnovu dosadašnjih saznanja o kestenu, o mogućnostima i
dometu upravljanja procesima vegetativnog rasta i rodnosti, može se pouzdano tvrditi
da je moguć koncept prevođenja pitomog kestena iz šumske vrste u voćnu kulturu.
Na temelju onovniih ekonomskih pokazatelja poslovanja ocijenili smo isplativost
podizanja 1 ha nasada kestena i učinkovitosti proizvodnje kestena. U radu će se koristiti
određene metode rada i izvori podataka. To su prije svega metode obračunske
kalkulacije proizvodnje i osnovni ekonomski pokazatelji uspješnosti poslovanja,
odnosno ekonomičnost i rentabilnost.

_______________________________________________________________________
1
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

2. PREGLED LITERATURE

2.1. PODRIJETLO I RASPROSTRANJENOST PITOMOG KESTENA

Drvo europskog pitomog kestena je element tercijarne flore, koji se očuvao kroz
ledeno doba do danas. Vrsta je rasprostranjena od Španjolske i Francuske preko Italije,
Balkanskog poluotoka i Male Azije, sve do Kaspijskog mora. Smatra se da je domovina
pitomog kestena Mala Azija, odakle je još u V. stoljeću pr.n.e. prenesen u Europu, prvo
u Grčku, te Italiju i Španjolsku. Za širenje ove vrste duž Mediteranske regije, kao i u
zemlje centralne Europe (Njemačka, Francuska, Švicarska, Austrija, Mađarska i druge)
mnogo su doprinijeli Rimljani (Huntley i Birks, 1983.). Prema Huntley i Birks (1983.)
prvi fosilni postglacijalni podaci o ovoj vrsti su pronađeni Španjolskoj i Grčkoj prije
9.000 godina, dok se prema fosilnim podacima iz tercijara, javlja i u području
Skandinavije, što upućuje da je toplija klima dopustila širenje ove vrste i na sjever
Europe. U istom periodu, pitomi kesten se javlja i na području Francuske, Italije, bivše
Jugoslavije, Austrije i Mađarske (Konstantinidis et al., 2008.) osim u Europi, pitomi
kesten rasprostranjen i na Sjevernoameričkom i Azijskom kontinentu. U Aziji je
japanski kesten kultiviran od XI. Stoljeća, a kineski kesten vjerojatno još 6.000 godina
prije (Vossen, 1996.). U Ameriku je prenesen u XVIII. stoljeću, a raste i u sjevernim i
zapadnim dijelovima Afrike, u Maloj Aziji, na jugu Kavkaza i u Perziji. Danas je
najviše rasprostranjen u Europi, kao samoniklo šumsko drvo ili kao kultivirana vrsta, te
se pretpostavlja da je kesten autohton u Europi (Muratović i sur., 1999.). Prema
površinama koje se nalaze pod kestenom, europske zemlje se mogu poredati sljedećim
redoslijedom: Francuska 1.020.500 ha (45,3%), Italija 765.837 ha (34,0%), Španjolska
137.627 ha (6,1%), Portugal 53.509 ha (2,4%), Grčka 33.651 ha (1,5%), Turska 28.892
ha (1,3%), Švicarska 27.100 ha (1,2%), Hrvatska 15.000 ha (0,7%), Albanija 8.600 ha
(0,4%), Makedonija 5.058 ha (0,2%), Njemačka 4.400 ha (0,2%), Bosna i Hercegovina
3.057 ha (0,1%) (Conedera et al., 2004.)

_______________________________________________________________________
2
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

2.2. SISTEMATIKA I TAKSONOMIJA RODA Castanea

Rod Castanea obuhvaća desetak vrsta (tablica 1), čija je rasprostranjenost

zabilježena uglavnom u umjerenoj zoni sjeverne hemisfere, odnosno u područjima
jugoistočnog dijela Sjeverne Amerike, južne Europe, sjeverozapadne Afrike te zapadne
i istočne Azije (Fernandez-Lopezand Alia, 2003). Spada u porodicu Fagaceae zajedno
sa rodovima Quercus i Fagus.

Tablica 1. Botaničke vrste kestena

Castanea vrste

Europske Azijske Sjeverno Američke

C. sativa C. crenata (japanski kesten) C. dentata (američki kesten)
(europski pitomi kesten) C. mollissima (kineski kesten) C. pumila
C. seguinii C. ashei
C. davidii C. floridana
C. henryi C. alnifolia
C. paupispina
(Prema: http://www.fao.org/docrep/006/AC645E/ac645e01.htm)

2.2.1.1. Rasprostranjenost i habitus

Europski pitomi kesten (Castanea sativa Mill.) prirodno se rasprostire u

umjerenom pojasu toplije klime planina Zapadne Azije i Europe (slika 1). Drvo može
doseći visinu i do 30 m. U srodstvu je sa bukvom i hrastom. Ima bujnu, veliku krošnju,
godišnje može dati preko 200 kg plodova i može doseći starost preko 500
godina. U prirodnim sastojinama samoniklog kestena u kojima su biljke guste, krošnja
je slabije razvijena, uska je i uspravna. Kora mu je glatka i sivosmeđa.
Svojstvo kestena da stvara velik broj izdanaka, kojih može biti i preko
70 iz jednog panja, spontani je način održavanja vrste uspostavljanjem ravnoteže
između korijena i stabla. Ovo svojstvo ima praktičnu vrijednost u razmnožavanju
kestena, jer se izdanci mogu vaditi i presaditi na drugo mjesto.

_______________________________________________________________________
3
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

Slika 1. Rasprostranjenost europskog pitomog kestena (Castanea sativa Mill.)

(Izvor: Maurer, W.D., Fernàndes-Lòpez, J. (2009). Distribution map of Chestnut (Castanea sativa). Euforgen,
<file:///C:/Users/Herceg/Documents/zavr%C5%A1ni%20rad/prof.%20folder/EUFORGEN%20Distribution%20maps
.htm >)

2.2.1.2. List

Listovi su duguljasti, po obodu grubo nazubljeni, 8-18 cm dugi i 3-6 cm široki

(slika 2). Listovi su naizmjenični, lisna plojka tvrda, kožasta, na licu gola, tamnozelena i
sjajna, na naličju dlakava. Listovi dosta rano opadaju, a listaju u svibnju. Listovi sadrže
oko 95% tanina, smole i drugih tvari.

Slika 2. List kestena

(Izvor: Katarina Herceg)

_______________________________________________________________________
4
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

2.2.1.3. Cvijet

Pitomi kesten je jednodomna biljka na kojoj se na istom stablu nalaze odvojeni

muški i ženski cvjetovi. Muški cvjetovi su u grupicama od po 3 i više, sakupljeni u
uspravne 10-30 cm duge, prividne klasove sa dlakavim vretenom, a pri njihovoj osnovi
nalaze se ženski cvjetovi. Smješteni su u grupicama od 3-7 u zajednički omotač, kupulu.
U početku razvoja zaštićeni zelenim ljutkastim omotačem iz kojeg se kasnije razvija
bodljikava kupula (ponegdje se rabi naziv 'ježica'). Ona se u vrijeme sazrijevanja ploda
raspada u dva, tri ili četiri dijela. Cvijetovi se pojavljuju tek početkom, kada su već
listovi potpuno razvijeni. Poslije razvoja i oplodnje, cvatovi se velikim brojem muških
cvjetova se suše i otpadaju, a ženski cvjetovi slijede svoj razvoj ploda, koji sazri do
kraja listopada. Pitomi kesten se oprašuje anemofilno i entomofilno. S obzira da drvo
kestena kasno cvjeta, odlična je ispaša pčela (slika 3) i tada je gotovo jedini izvor peludi
i nektara. Kestenov med je vrlo ljekovit i pomaže kod gastritisa, štiti jetru, pridonosi
boljoj cirkulaciji.

Slika 3. Precizna ilustracija muških cvjetova (sakupljenih u resama) i ženskih cvjetova

(u kupuli) europskog pitomog kestena. Iz knjige: Prof. Dr. Otto Wilhelm Thomé Flora
von Deutschland, Österreich und der Schweiz 1885, Gera, Germany
(Izvor: http://zh-min-nan.wikipedia.org/wiki/File:Illustration_Castanea_sativa0.jpg)

_______________________________________________________________________
5
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

2.2.1.4. Plod

Botanički gledano plod je orah koji se nalazi u okruglastoj bodljikavoj kupuli

(slika 4), obrasloj oštrim iglastim bodljama (otuda i naziv 'ježica'), koja kad sazri puca
na četiri dijela (režnja). U kupuli se nalazi od 1 do 3 ploda – oraha (slika 5), rjeđe 4; u
kupulama u kojima se nalaze 4 ploda vrlo često jedan, a ponekad i dva ploda nisu
dovoljno razvijena da bi bila jestiva. Plod pitomog kestena sastoji se od jezgre
(mezokarpa), sjemenjače (epiderma), sjemenke i ljuske (perikarpa). Smeđi orašasti
plodovi su na površini sjajni, polukuglasti ili zaobljeno pljosnati. U našim krajevima,
plod pitomog kestena se bere od kraja rujna do kraja listopada, što zavisi od
geografske širine, nadmorske visine, ekspozicije terena na kojem raste i
klimatskim uvjetima. Vrijeme berbe određuje se uglavnom na osnovi boje kupule
(ježice) koja se sazrijevanjem ploda mijenja od zelene u svjetložute. Plod u toj fazi još
ne treba brati, nego sačekati dok sazri, što se vidi po tamnoj boji kore ploda koja je
karakteristična za pojedine tipove pitomog kestena. Pucanjem bodljikave
kupule lako i spadaju plodovi. Plod kestena je važan u proučavanju sorti i tipova
pitomog kestena. Sorte i tipovi se razlikuju po broju plodova u kupuli, po krupnoći i
obliku ploda, boji ljuske, maljavosti, izgledu vrha ploda, sjemenu sa sjemenjačom i
ukusu. Masa ploda može iznositi od 3,5 do 21,6 grama što zavisi od broja plodova u
kupuli i drugim faktorima. Talijani, s bogatom tradicijom uzgoja i prerade kestena,
plodove namijenjene izvozu svrstavaju u četiri kategorije prema njihovoj težini
(Paglietta, 1991):

• vrlo veliki plodovi: teži od 20,8 grama

• veliki plodovi: od 15,4 do 20,8 grama
• plodovi srednje veličine: od 11,8 do 15,4 grama
• mali plodovi: lakši od 11,8 grama

U tablici 2 je prikazan kemijski sastav ploda kestena. Glavni sastavni dio ploda
kestena je škrob, kojega u sirovoj sjemenci ima oko 44 %. Osim toga, u plodu kestena
ima šećera, blizu 4 % bjelančevina, oko 2 % masti, dosta vitamina B1, a svega oko 5 mg
vitamina C.

_______________________________________________________________________
6
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

Tablica 2. Kemijski sastav sirovog oguljenog ploda kestena (100 g). Postoci kod
određenih sastojaka označavaju nihovu dnevnu preporučenu dozu za odraslog čovjeka.

Energija 820 kJ (200kcal)

Ugljikohidrati 44g
Šećer 11g
Mast 1.3 g
Proteina 1.6 g
Vode 60.21 g
Vitamina A 1 μg (0%)
Tiamin (vit. B1) 0.144 mg (13%)
Riboflavin (vit. B2) 0.016 mg (1%)
Niacin (vit. B3) 1.102 mg (7%)
Vitamin B6 0.352 mg (27%)
Folate (vit. B9) 58 μg (15%)
Vitamin B12 0 μg (0%)
Vitamin C 40.2 mg (48%)
Kalcij 19 mg (2%)
Željezo 0.94 mg (7%)
Magnezij 30 mg (8%)
Fosfor 38 mg (5%)
Kalij 484 mg (10%)
Natrij 2 mg (0%)
Cink 0.49 mg (5%)
(Izvor: USDA Nutrient Database)

Slika 4. Bodljikava kupula europskog Slika 5. Plodovi europskog pitomog kestena u

pitomog kestena raspucanim kupulama
(izvor: Katarina Herceg) (Izvor:
http://www.femina.hr/clanak/index/r/13/c/489/se/carstvo-
uzitaka_kesteni-zdravlje-jesenski-prijatelji-ljepote-i-
vitalnosti)

_______________________________________________________________________
7
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

2.2.2. Japanski kesten (Castanea crenata Sieb. Et Zucc.)

Japanski kesten je prirodno rasprostranjen u Japanu i Kini, gdje izraste u gusto,

zbijeno, tanko drvo, postižući visinu do 15 m (slika 6). Listovi su manji nego u ostalih
vrsta kestena, dužina do 20 m. Lisna plojka je eliptično duguljasta, u osnovi zaobljena
ili srcolika. Drvo je veoma otporno prema većini poznatih bolesti. Kupula obično sadrži
tri (ponekad pet do sedam) većih i veoma velikih podova, debljine 2-3 cm (slika 7).
Kakvoća ploda je manja u odnosu na druge veste ovog roda.

Slika 7. Plod japanskog kestena

(Izvor: Zoran Šindrak)

Slika 6. Habitus stabla japanskog kestena

(izvor:
http://plantexplorer.longwoodgardens.org/weboi/oecgi2.exe/INET_ECM_GetFeature?X_PIXEL=27810&Y_PIXEL=
15361&ZOOM=0)

2.2.3. Kineski kesten (Castanea mollissima Blume)

Ova vrsta ima široko razgranatu krošnju okruglog vrha. Drvo kineskog kestena
(slika 8) je najmanje u odnosu na ostale vrste roda (oko 12 m). Rasprostranjen je u
sjevernoj i zapadnoj Kini. Listovi su kraći i širi nego kod europskog kestena, svjetlije
boje. Dužina listova doseže 18 cm, plojka je eliptično duguljasta sa zaobljenom bazom.
Daje plodove relativno rano, već u trećoj godini. Plodovi su srednje veličine i dobre
kvalitete, najčešće 2-3 kestena u kupuli. Najotpornija je vrsta prema snijeti (Liu, 1993.).

_______________________________________________________________________
8
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

Slika 8. Habitus stabla kineskog kestena

(Izvor: http://www1.villanova.edu/villanova/artsci/geoenv/seniorprojects/notabletrees/map/chinesechestnut.html)

2.2.4. Američki kesten (Castanea dentata (Marsh.) Borkh.)

Slika 9. Habitus biljke američkog kestena

(Izvor: http://www.nfs.unl.edu/championtree/championtreeview.asp?championtreeid=16)

_______________________________________________________________________
9
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

Prirodna rasprostranjenost američkog kestena su Appalachian šume SAD-a od

Maina do Georgija i daleko na zapad do Michigana i Louisiane. Drvo ove vrste je
izrazito visoko (do 30 m), a promjera do 1.2 m. Listovi (slika 9) su nešto tanji nego
listovi europskog pitomog kestena. Plodovi su mali, pokriveni debelim, blijedim
dlakama i sabijeni dva do tri u kupuli. Smatraju se najslađim, najukusnijim i
najbrašnavijim podovima od svih kestena. Američke vrste kestena su bile uništene rane
1900. Godine gljivom zvanom Cryphonectria parasitica ili kestenova snijet (Tošić,
1967.).

2.3. EKOLOŠKI UVJETI UZGOJA KESTENA

2.3.1. Klimatski uvjeti

Od klimatskih uvjeta bitan čimbenik je svjetlost, po čemu je pitomi kesten

heliofilna vrsta. Preferira južne ekspozicije i umjerene inklinacije terena, no to ovisi o
geografskoj širini, pa u južnim predjelima dolazi i na sjevernim ekspozicijama. Kod
unošenja ploda kestena ili sadnica te prirodnog naplođenja važno je dovoljno otvoriti
sklop sastojine, jer ne podnaša difuzno svjetlo. Toplina je najvažniji klimatski i
mikroklimatski čimbenik za uspijevanje pitomog kestena. Povoljna je prosječna
godišnja temperatura od 11°C do 15°C, te minimum od -26°C i maksimum od 37°C.
Slabo podnosi izmjenu ekstremnih temperatura. Osjetljiv je na rane jesenske i kasne
proljetne mrazeve, te slabo podnosi jake vjetrove i buru. Traži relativno visoku vlažnost
zraka te umjerenu vlažnost zemljišta. Uslijed povoljnog režima svijetlosti, vlage i
topline odvija se pod utjecajem mikroorganizama mineralizacija čestica tla, koje kao
koloidna otopina čini tlo plodnim, jer su čestice u tom obliku dostupne korijenovom
sustavu i fiziološkim procesima biljke. Utvrđeno je da u gornjem sloju takvog tla (15
cm) ima oko 25 000 kg / ha mikroorganizama, od čega 40% čine bakterije i gljivice,
15% kišne gliste i 5% ostali mikroorganizmi (insekti, mekušci, protozoe, nematode,
stonoge, alge...).

_______________________________________________________________________
10
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

2.3.2. Tlo

Kesten raste na raznim vrstama zemljišta, izuzimajući previše teška, neprobojna,

te previše vlažna tla. Optimalno se širi na dubljim, svježijim i hranjivima bogatijim
tlima (dušik, fosfor, kalij), ali isključivo neutralne ili blago kisele reakcije. Ne podnosi
lužnata vapnenasta tla, čija pH-vrijednost prelazi 5,5. Najviše mu odgovaraju zemljišta
koja su nastala na silikatnoj podlozi.

2.3.3. Položaj

Traži južne, jugoistočne, istočne i svijetle položaje, zahtijeva tople, položaje u

zavjetrini na tlima koja su nastala od stijena koje daju kiselu ili neutralnu reakciju, kao
što su graniti, kristalasti škriljci, pješčenjaci, andezit, porfir, filit te iznimo na
karbonatima, vapnovitim glinama i laporima, ali koji imaju ispran kalcij u površinskom
sloju, kao i tla uz zadržan kalij, ali bez iona kalcija. Za uspješno gajenje kestena
najpogodnija su zemljišta sa blagim nagibom 4-6 %. Vertikalno je rasprostranjen od 50
m n/m do 1000 m n/m.

2.4. PITOMI KESTEN U HRVATSKOJ

Iako ga smatramo plemenitom voćkom, pitomi se kesten kod nas ne uzgaja kao
ostale voćke, u voćnjacima, nego raste samo u šumama na odgovarajućim staništima.
Glavni je razlog tome kiselo tlo. Pitomi kesten uspijeva samo na jako kiselim i kiselim
tlima (pH 4-5), umjereno vlažnim, dubokim i rastresitim, s mnogo humusa, željeza i
kalija, u područjima s vlažnom klimom i blagim jesenima, na sunčanim, toplim i
svijetlim položajima u područjima uzgoja vinove loze. Poznata područja pitomog
kestena u Hrvatskoj su brežuljkasti krajevi između Drave i Save, između Kupe, Korane
i Une, u okolici Opatije i Lovrana, u istočnoj Istri te na Krku.

_______________________________________________________________________
11
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

2.4.1. Rasprostranjenost kestena u Hrvatskoj

Pitomi kesten u Hrvatskoj je rasprostranjen u dva glavna, rascjepkana areala, u

različitim klimatskim područjima, na površini većoj od 135.000 ha. Veći dio areala
pruža se središnjom Hrvatskom, od slovenske granice do granice s BiH (slika 10).
Kesten nalazimo na svim masivima ovoga područja, a najveće i najljepše sastojine su na
Zrinskoj i Petrovoj gori te na Medvednici. Tu kesten najčešće nalazimo u mješovitim
hrastovim, bukovim ili grabovim šumama. Čiste kestenove panjače na ovome području
zauzimaju oko 15.000 ha. Drugi dio kestenovog areala pripada submediteranskom
području, a obuhvaća Istru te otoke Cres i Krk. Osim šumskih sastojina, na području
Učke i Cresa nalaze se i nasadi maruna za uzgoj ploda. Maruni su se izvozili još u 17.
stoljeću, pa su uz masline, vino i trešnje predstavljali kulture od kojih je stanovništvo
ovoga kraja stoljećima živjelo. Izvoz je doživio svoj vrhunac u 19. stoljeću, nakon čega
slijedi stagnacija te potom i zapuštanje nasada, pa ih je nažalost sve manje.

Tablica 3. Ukupne površine kestenovih šuma po upravama šuma podružnicama

Uprava šuma Državne šume Privatne šume Ukupno
podružnica
ha
Požega 149,00 70,17 219,17
Bjelovar 1,80 0,00 1,80
Koprivnica 15,50 311,51 327,01
Zagreb 394,02 1850,73 2244,75
Sisak 6214,26 1110,62 7324,88
Karlovac 1121,59 3629,33 4750,92
Buzet 131,70 0,00 131,70
Ukupno 8027,87 6972,36 15000,23
Udio (%) 53,5% 46,5% 100,0%
(Izvor: Skupština Istarske županije (2011). Stanje i perspektiva uzgoja pitomog kestena u Istri)

Pitomi kesten u kontinentalnoj Hrvatskoj najčešće nalazimo u mješovitim ili

čistim šumama. U državnom je vlasništvu oko 55 %, a u privatnom 45 % kestenovih
šuma. Drvo iz šuma u državnom vlasništvu uglavnom je loše kvalitete (okružljivo) i
najvećim se dijelom izvozi u susjednu Sloveniju za proizvodnju tanina. Najveći dio
_______________________________________________________________________
12
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

kestenovih šuma nalazi se na području Sisak, 7324,88 ha ili 48,8%. Također je značajan
udio kestenovih šuma na području Karlovac (31,7%) i Zagreb (15,0%). Hrvatske šume
gospodare s 55,3% kestenovih šuma, a najveći udio ima Sisak s površinom 6214,26 ha
ili 77,4% državnih šuma kestena (tablica 3). Najviše kestenovih šuma u privatnom
vlasništvu nalazi se na području Karlovac, s površinom od 3629,36 ha ili 51,1%
privatnih šuma kestena.
Prema podacima o ukupnoj površini kestenovih šuma ne može se dobiti
cjelokupna slika o rasprostranjenosti pitomog kestena u našoj zemlji. Zapravo, kestena
daleko više ima u ostalim šumskim zajednicama nego u 'čistim' kestenovim šumama. S
većim ili manjim udjelom u drvnoj zalihi sastojina u kojima je prisutan, može se
zaključiti da pitomi kesten zajedno s drugim vrstama drveća nastanjuje prostor od 135
837 ha (zbroj površine svih odsjeka gdje kesten ima veći ili manji udio u drvnoj zalihi),
što je devet puta veća površina od površine 'čistih' kestenovih šuma odnosno 6,54%
ukupne šumske površine. Tek 37% drvne zalihe pitomog kestena nalazi se u šumskim
zajednicama gdje pitomi kesten prevladava. Ostatak populacije kestena nalazi se u
mješovitim šumskim zajednicama, a većinom raste s bukvom i hrastom kitnjakom.

Slika 10. Rasprostranjenost pitomog kestena u Hrvatskoj

(Izvor: Skupština Istarske županije (2011). Stanje i perspektiva uzgoja pitomog kestena u Istri)

_______________________________________________________________________
13
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

2.4.2. Gospodarske mjere u šumama pitomog kestena

U šumama pitomog kestena propisano je provođenje mjera zaštite u vidu

sanitarnih sječa kojima se odstranjuju suha stabla te stabla zaražena aktivnim rakom dok
se stabla sa simptomima površinskog raka s hipovirulentnim sojem gljive ostavljaju u
šumi kako bi se potenciralo širenje hipovirusa i prirodna biološka kontrole bolesti.
Obzirom na lošu kvalitetu kestenovih sastojina u pojedinim mješovitim kestenovim
sastojinama propisuje se konverzija u kvalitetnije sastojine kitnjaka ili bukve. Čista
sječa propisuje se za starosnu dob sastojine od 40 ili 60 godina ovisno o potrebama
gospodarenja.

Slika 11. Stabla pitomog kestena zaražena rakom kore

(Izvor: http://www.agroklub.com/hortikultura/bolesti-i-stetnici-pitomog-kestena/6120/)

2.4.3. Uporabna vrijednost drva pitomog kestena

Zbog povoljnih tehničkih i tehnoloških svojstava, drvo pitomog kestena služilo je

za mnoge gospodarske potrebe u prošlosti i danas. U poljoprivredi (vinogradarstvo,
hmeljarstvo) rado se zbog lake obrade i trajnosti upotrebljavalo kao vinogradarsko kolje

_______________________________________________________________________
14
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

i kao stupovlje u hmeljarnicima. Rimljani su paralelno sa širenjem loze u Galiji i

Rajnskom vinogorju u srednjoj Europi (Švicarska, Austrija, Mađarska, Čehoslovačka i
dr.) gajili kesten i radi korištenja njegovog drveta za kolje. Tanji sortimenti kestenovog
koljika korišteni su za držalice poljoprivrednih alatki. U domaćinstvu se drvo kestena za
loženje upotrebljavalo iz nužde. Možemo reći da je kesten dobre ogrjevne vrijednosti,
sagorijevanjem razvija efektivnuc toplinu od oko 3500 kWh/t = 12670 MJ/t s 11% vlage
(Chung and Spearpoint, 2007). Od ogrjevnog drva, panjeva i gula „palio se ugalj“ koji
je služio za kovačke vatre. Zbog lake cjepljivosti i obrade te trajnosti, rado se koristi u
zanatstvu za izradu galanterije, u tokarstvu, kolarstvu i stolarstvu, te bačvarstvu za
izradu bačvi i posuda za čuvanje vina i piva. Drvo kestena sadrži visok udio tanina (oko
30 %), celuloze oko 53%, te je slabije izloženo napadaju štetnika i odlikuje se trajnošću.
U prošlosti su ga rado koristili za izradu bačvi, pa je pored navedenih koristi u
vinorodnim i hmeljarskim krajevima Europe, to bio dodatni razlog za podizanje nasada
od vremena Rimljana nadalje. Vino koje dozrijeva u takvim bačvama dobiva poseban
buke. Danas se za izradu „barik-bačvi“ koristi drvo hrasta kitnjaka. No, za istu namjenu
i krajnji rezultat, drvo pitomog kestena bilo bi ekonomičnije. U graditeljstvu se
upotrebljava za podove i parkete, za drvene konstrukcije, mostove, skele, đerme, kuće
brvnare, šindru za krovišta, krovnu građu, te kao radničko i tunelsko drvo. Upotrebljava
se za izradu električnih i telefonskih stupova, željezničke pragove, u brodogradnji, za
šipove. U drvnoj industriji za drvnu građu, gredice, panel-ploče, šperploče, iverice.
Površina drva pitomog kestena je lijepe teksture, svjetlosmeđe boje, pa se može
upotrijebiti za furnirske listove. U kemijskoj industriji je odličan za dobivanje tanina, jer
je od svih vrsta najekonomičniji zbog visokog sadržaja taninskog ekstrakta. Dobiva se
suhom destilacijom, a koristio se i za štavljenje koža. Zbog lijepog drva, cvijeta i ploda,
lijepog habitusa, stablo pitomog kestena rado se koristi kao dekorativna, parkovima
hortikulturna vrsta. Pitomi kesten je značajna biljka za razvoj pčelarstva. Pčelari ga
cijene kao visokoproduktivnu medonosnu biljku, jer sadrži obilne količine peludi i puno
nektara. Drvo, kora i bodljikavi omotač plodova imaju visoki sadržaj tanina, pa služe
kao adstrigens. List kestena sadrži tanin, pektin pa služi kao anticatarhale, ali i mnoštvo
vitamina K koji koristi za zaustavljanje krvarenja. Čaj od kestenovog lišća odličan je
pripravak protiv upale pluća i bronhijalne astme. Ekstrakt kestenove kore dobar je za
zaustavljanje proljeva. Ulje iz ploda nalazi raznovrsnu primjenu u medicini kod bolesti
probavih organa.
_______________________________________________________________________
15
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

2.5. PROIZVODNJA PITOMOG KESTENA U SVIJETU

2.5.1. Argentina

Pitomi kesten u Argentinu su donijeli europski useljenici u 17. stoljeću na zapad i

u 19. stoljeću na jug zemlje. Komercijalni nasadi nalaze se na površini od oko 160 ha,
ali je još puno malih voćnjaka ili grupa stabala u ruralnim područjima. Danas za
potomke useljenika (Španjolaca, Talijana, Francuza, Portugalaca i Hrvata) pitomi
kesten više nije uobičajena hrana, te se može reći da se donekle izgubila tradicija
njegove konzumacije. To je objašnjeno dosta lošom kvalitetom plodova na tržištu, jer su
nasadi većinom iz sjemena, a ne oplemenjene sorte (maroni). Prosječni urod po hektaru
je nizak, oko 1000 kg, a godišnja nacionalna proizvodnja je oko 150.000 kg. Zanimljivo
je da plodovi pitomog kestena u Južnoj Americi dozrijevaju tijekom ožujka i travnja.

2.5.2. Australija

Pitomi kesten u Australiju je stigao 1850-ih godina, a najstarija se stabla nalaze uz

rudnike zlata. Međutim, tek je nakon II svjetskog rata, s doseljenicima iz južne Europe,
većinom Talijanima i Grcima, počela veća proizvodnja kestena, u voćnjacima na
farmama, dok se komercijalna proizvodnja razvila od 1980-ih godina. Većinom su to
stabla europskog pitomog kestena i njegovi križanci s japanskim (C. crenata) i kineskim
pitomim kestenom (C. mollissima). U zadnjih se 20 godina puno radi na selekciji novih
sorti. Ukupna proizvodnja u 2009. Godini bila je oko 1.200 t, a prosječna cijena 4,5
AUD/kg. U Australiji ima oko 95.000 stabala pitomog kestena, na oko 1.000 ha i više
od 340 komercijalnih proizvođača, koji imaju nacionalnu udrugu Chestnuts Australia
Incorporated. Velika je sreća da u Australiji nisu prisutne najopasnije bolesti (osim
Phytophthora cinnamoni) niti štetnici pitomog kestena, a zabranjen je uvoz sadnog
materijala.

2.5.3. Bosna i Hercegovina

U Bosni i Hercegovini pitomi kesten rasprostranjen je na oko 36.000 ha, u tri

glavna područja: sjeverozapadna Bosna (u Unsko-savskom kantonu), sjeveroistočna
_______________________________________________________________________
16
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

Bosna (u dolini rijeke Drine, oko Srebrenice i Bratunca) i u Hercegovini (u dolini rijeka
Drine i Rame). U Unsko-sanskom kantonu 2001. godine na domaće podloge cijepljene
su sorte (maroni) porijeklom iz Toskane, ali se najviše plodova sakuplja u šumama i
zatim se svježi konzumiraju ili prerađuju. Tradicionalno se osim plodova koristi i drvo
za različite proizvode, a pitomi je kesten značajan i kao pčelinja paša za proizvodnju
kvalitetnog meda. Pitomi kesten u Brazil su iz Europe donijeli portugalski useljenici
1530-ih godina. Sadnju kestena potaknula je vlada Sao Paula 1910. godine kada su u
rasadnicima proizveli biljke i distribuirali ih u područja u kojima može uspješno
uspijevati. Vlada je 1970-ih godina nastavila poticati sadnju kestena, većinom japanske
vrste, C. crenata i križanaca C. crenata × C. sativa. Kesten se najbolje adaptirao u
planinskim područjima na jugu i jugoistoku zemlje. Od 1980-ih godina iz rasadnika je
distribuirano preko 20.000 cijepljenih biljaka 13 sorti srednjih do velikih plodova, koje
su se pokazale najbolje prilagođenima na tropske i suptropske uvjete. Dozrijevanje
plodova tih sorti je od studenog do svibnja. Tradicionalno, najveća je potražnja za
kestenom uoči Božića, kada cijena kilograma plodova doseže od 11 do 14 USD. I dalje
je značajan uvoz plodova iz Portugala, koji čini oko 60 % količine na tržištu, ali je i sve
veći interes domaćih proizvođača za podizanje novih plantaža.

2.5.4. Bugarska

U Bugarskoj je površina šuma pitomog kestena 3.356 ha, što čini oko 0,1 %
ukupne šumske površine. U jugozapadnoj Bugarskoj, Makedoniji i Grčkoj bilo je jedno
od glacijalnih pribježišta te se kesten na tom području smatra autohtonom vrstom.
Većinom je rasprostranjen u južnom dijelu zemlje i zapadno balkanskom planinskom
lancu, na nadmorskoj visini od 420 do 950 m. Do 1995. godine pitomi kesten bio je
zaštićena vrsta i bile su zabranjene bilo kakve intervencije u kestenovim šumama, koje
su u lošem stanju, pri čemu se misli na zdravstveno stanje, mali prirast i slabu kvalitetu
drveta, a dolazi i do neželjene supstitucije drugim, manje vrijednim vrstama.

2.5.5. Češka

Pitomi kesten Castanea sativa Mill. se distribuira kao alohtone vrste u cijeloj
Češkoj. Prema istraživanju rađenom od 2001. Do 2006. godine, preko 800 stabala
_______________________________________________________________________
17
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

zabilježeno je na 285 lokacija, a procjenjuje se da u Češkoj ima oko 1.000 stabala

pitomog kestena, koja dolaze pojedinačno te u manjim ili većim grupama, većinom na
nadmorskoj visini do 500 m. Ima i oko 30 ha šumskih sastojina i oko 3 ha plantaža.
Pitomi kesten u Češkoj većinom je porijeklom iz sjeverne Italije. Rak kestenove kore
prvi je put zabilježen 2002. godine. Proizvodnja plodova ima malu gospodarsku
važnost, a na tržištu se uglavnom nalaze plodovi uvezeni iz Italije.

2.5.6. Kina

Kina je zemalja s vrlo starom poljoprivrednom tradicijom, iz koje potječu brojne

kultivirane biljke. Kineski pitomi kesten (C. mollissima) vrlo je važna gospodarska
vrsta, koja se osim u Kini uzgaja i u drugim zemljama, odlične je kvalitete, okusa i
mirisa, a razvila je veliku otpornost na rak kestenove kore. Raste na nadmorskoj visini
od 30 m (aluvijalne ravnice u pokrajinama Shandong i Jiangsu) do 2.800 m (pokrajina
Yunnan). Osim te vrste, u Kini su autohtone još dvije, C. henryi i C. Seguinii , a ima
nasada i japanskog (C. crenata), kao i europskog pitomog kestena (C. sativa). Kineska,
japanska i europska vrsta vrlo lako se križaju. Do sada je u Kini selekcionirano više od
300 kultivara (sorti) za proizvodnju plodova. Najveća područja u kojima se uz gaja
kineski pitomi kesten nalaze se u dolinama Žute rijeke i rijeke Jangce (Duge rijeke).
Kina je najveći svjetski proizvođač plodova pitomog kestena. Proizvodna površina je
oko 130.000 ha. Proizvodnja je 2007. godine bila 925.000 t, a izvoz 2006. godine
62.489.000 USD i u stalnom je porastu. Pitomi kesten je duboko ukorijenjen u kinesku
tradiciju i kulturu te je osim u kulinarstvu prisutan i u mnogim običajima, izrekama i sl.

2.5.7. Francuska

Krajem 19. stoljeća u Francuskoj je proizvodnja plodova pitomog kestena bila oko
500.000 t, a tijekom 20. stoljeća značajno je smanjena (na 15.000 t 1983. godine, a
danas tek 7.000–10.000 t godišnje) zbog pojave bolesti, promijenjenog načina života,
napuštanja nasada i dr. Danas su u uzgoju tradicionalne sorte, čija se proizvodnja sve
više smanjuje i nove, hibridnog porijekla, koje ih postupno zamjenjuju. Tradicionalne
sorte pripadaju vrsti C. sativa, dobro su prilagođene lokalnim uvjetima i imaju dobar
okus, ali su osjetljive na bolesti. Najčešće su ‘Comballe’, ‘Bouche Rouge‘, ‘Montagne’
_______________________________________________________________________
18
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

i ‘Sardonne’. U jugozapadnom dijelu zemlje brojni su napušteni stari nasadi, dok je

drukčija slika u jugoistočnom dijelu, gdje se oni održavaju i nose oznaku kvalitete, a
obnova, odnosno rejuvenilizacija, radi se jakim orezivanjem stabala iznad mjesta
cijepljenja ili katkada cijepljenjem starih sorti na izdanke nakon sječe starih stabala. Pri
tome veliku pozornost treba posvetiti raku kestenove kore. Nove sorte dobivene su
križanjem C. sativa s japanskom vrstom C. crenata ili kineskom C. mollissima, a
najviše se uzgajaju u južnom dijelu zemlje. One su manje osjetljive na bolesti
Phytophthora spp. i Cryphonectria parasitica. Cijenjene su rane sorte s velikim
plodovima, od kojih su najčešće zastupljene ‘Bouche de Betizac’ (većinom se cijepi na
‘Marsol’; ima velike plodove, 50–60 u kg; osim na rak kore otporan je i na kestenovu
osu šiškaricu (Hennion, 2009.), ‘Marigoule’, ‘Bournette’ i ‘Precoce Migoule’.

2.5.8. Grčka

U Grčkoj pitomi kesten dolazi na području cijele zemlje, od sjevera do Krete, na

tlima s niskom pH vrijednošću. Prema inventuri šuma iz 1992. godine, niske šume
dolaze na površini od 33.051 ha, a nasadi za proizvodnju plodova zauzimaju oko 10.000
ha. Osim čistih kestenovih panjača, on raste i pomiješano s drugim listačama (običnom
bukvom i hrastovima, većinom sladunom i kitnjakom), a može se naći i s četinjačama
(crnim borom, Borisovom i grčkom jelom). Iako ima veliku vrijednost, kesten zauzima
samo 0,51 % od ukupne površine šumskog zemljišta u Grčkoj. Grčka uvozi plodove iz
Turske i Portugala, a proizvode od kestena iz Francuske i Španjolske. Tek se u novije
vrijeme može vidjeti trend vraćanja mladih ljudi na stara imanja i obnavljanje
zapuštenih nasada i šuma, kao i podizanje novih, modernih, navodnjavanih nasada s
cijepljenim biljkama poznatih sorti, koji su visoko produktivni i osiguravaju dobar
prihod. Pitomi je kesten dio grčke tradicije, a na Kreti postoji pjesma: “Ako te boli srce,
dođi ja ću te izliječiti. Za tebe ću, moja ljubavi, ispeći kestene!”

2.5.9. Italija

Za vrijeme Rimskog carstva legije su proširile uzgoj pitomog kestena na cijeli

Apeninski poluotok, ali i na druge europske zemlje. Tako je već u Srednjem vijeku
kesten postao dominantna vrsta drveća u mnogim talijanskim pokrajinama te je ljudima
_______________________________________________________________________
19
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

značio život, jer je osiguravao hranu i drvo. Početkom 20. stoljeća proizvodnja plodova
bila je na vrhuncu, oko 650.000 t godišnje. Međutim, došlo je do zapuštanja nasada i
sječe velikih površina radi dobivanja drva i proizvodnje tanina, a bolesti koje su slijedile
to su stanje dodatno pogoršale. Zahvaljujući višestrukim koristima, unatrag tridesetak
godina postupno se vraća interes za uzgoj kestena u cijeloj Italiji. Današnja je
proizvodnja oko 55.000 t plodova godišnje, od kojih se 75 % konzumira svježe, a
ostatak se prerađuje. Izvoz je 20.000 t godišnje (većinom u SAD, Kanadu, Francusku,
Njemačku, Švicarsku i Austriju), a uvoz oko 12.000 t. Najveće su proizvodne površine
u Kampaniji, Laciju i Kalabriji, a zatim slijede Pijemont i Toskana. Ukupna je površina
oko 660.000 ha, od čega je 385.000 ha panjača, 65.000 ha visokih šuma i 210.000 ha
nasada, ali se od njih samo 76.000 obrađuje. Vremenom je selekcionirano više od 300
različitih sorti. Za dobivanje kvalitetnog drva cijenjene su npr. Sorte ‘Politora’ i
‘Cardaccio’. Za plodove koji se konzumiraju svježi važna obilježja su: rano
dozrijevanje, veličina, dopadljiv okus i izgled. Za preradu plodova, npr. Za proizvodnju
glaziranih marona (fra. marrons glacés), plodova u sirupu ili alkoholu, sušenih plodova,
plodova za brašno, kesten-pirea i dr., važne su karakteristike: lako ljuštenje, mali udio
dvostrukih sjemenki u plodu i sl. Osim tradicionalnih talijanskih sorti (maruna ili
marona), zastupljene su i sorte (kultivari) euro-japanskih križanaca koje zahtijevaju
svježe, plodno tlo i plantažni uzgoj uz korištenje mehanizacije i agrotehničkih mjera.
Najčešće sađene takve sorte su: ‘Bournette’, ‘Précoce Migoule’, ‘Bouche de Bétizac’,
‘Marsol’ i ‘Primato’. Osim o izboru sorte treba voditi računa o odgovarajućim
podlogama, razmaku sadnje, orezivanju, oprašivačima (jer su mnoge sorte
samoneoplodne) i dr. Vrijeme dozrijevanja sorti je različito, od kraja kolovoza, pa sve
do studenog.

2.5.10. Japan

U Japanu postoji višetisućljetna tradicija korištenja i uzgoja pitomog kestena.

Autohtona vrsta je japanski pitomi kesten, C. crenata, rasprostranjena od južnih
dijelova Hokaida na sjeveru do otoka Kyushu na jugu. Vremenom su selekcionirani
brojne kvalitetne sorte. Međutim, 1941. godine pojavio se opasni štetnik, kestenova osa
šiškarica (Dryocosmus kuriphilus), koji se brzo proširio po cijeloj zemlji i uništio
neotporne kultivare. Tako je daljnje oplemenjivanje bilo usmjereno na dobivanje
_______________________________________________________________________
20
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

otpornih kultivara, a kvaliteta ploda i količina uroda bili su u drugom planu. Nakon
introdukcije prirodnog neprijatelja ose šiškarice, 1975. godine iz Kine, šteta je značajno
smanjena. Proizvodnja je 2005. godine bila 22.000 t plodova, a proizvodna površina
23.000 ha. Prema tome, kesten se nalazi na četvrtom mjestu, nakon agruma, jabuka i
kakija. Koliko se proizvede, još se toliko plodova uveze, od čega 80 % iz Kine i 20 % iz
Koreje. Uz to, uveze se i oko 700 t prerađenih proizvoda od kestena.

2.5.11. Portugal

Iako je autohtona vrsta, za širenje pitomog kestena u Portugalu zaslužni su

Rimljani. Kesten uglavnom raste u gorskom području sjevernog i središnjeg dijela
zemlje, gdje je dugo vremena bio jedan od glavnih izvora hrane ruralnog stanovništva.
Početkom 20. stoljeća rastao je na oko 85.000 ha, no stotine tisuća stabla osušilo se
zbog bolesti Phytophthra cinnamomi i P. cambivora, te je 1970-ih godina površina bila
oko 15.000 ha. Europska unija financirala je podizanje nasada pa se ta površina
udvostručila, ali i dalje su negativni abiotski i biotski faktori veliki problem. Nova je
strategija da se portugalske sorte cijepe na podloge križanaca koje su otporne na bolesti.
Najpopularnije sorte su: ‘Longal’, ‘Judia’ i ‘Martaínha’. Kao i u drugim mediteranskim
zemljama s tradicijom uzgoja kestena, i ovdje postoji problem čišćenja, orezivanja i
obnove starih nasada.

2.5.12. Rumunjska

Pitomi kesten u Rumunjskoj dolazi u jugozapadnom i sjeverozapadnom dijelu

zemlje. Najstarija stabla redovito se nalaze uz manastire. Šume zauzimaju površinu
manju od 3.000 ha, a nasadi oko 100 ha. Od 1990. Godine pitomi je kesten, kao i obični
orah, zaštićena vrsta. Iz prirodnih populacija selekcionirano je 7 sortata. Veliki problem
predstavlja rak kestenove kore, a u suradnji s drugim zemljama provode se programi
biološke zaštite zajedno sa silvikulturnim mjerama.

_______________________________________________________________________
21
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

2.5.13. Rusija

U Rusiji se pitomi kesten nalazi na području Kavkaza, a šume u kojima raste

imaju površinu od oko 100.000 ha. Bioraznolikost tih šuma vrlo je velika, jer uključuje
više stotina različitih vrsta biljaka, životinja, gljiva i mikroorganizama. Prosječna starost
stabala je 100–160 godina, a ima primjeraka koji su stari 250–300 godina. Na površini
od 1 ha proizvodnja plodova je oko 1 t, a proizvodnja meda 200–250 kg. Cijena
kestenovih plodova je 2–4 puta veća od cijene oraha ili lješnjaka. Do sada je
selekcionirano 8 kasnocvjetajućih sorti velikih plodova.

2.5.16. Španjolska

Pitomi kesten autohtona je vrsta u Španjolskoj, ali su za njeno širenje i kultiviranje

zaslužni Grci i Rimljani. Tijekom srednjega vijeka podignuti su brojni nasadi radi
proizvodnje plodova i drveta. U 18. stoljeću mnoge su plantaže sječom starih stabala
prevedene u panjače. Najveći problem i prijetnja pitomom kestenu, slično kao i u
drugim zemljama predstavljaju bolesti (Phytophthora spp. i Cryphonectria parasitica)
kao i zapuš – ta nje starih nasada. Tijekom vremena selekcionirane su brojne autohtone
sorte, a istraživački programi usmjereni su i na dobivanje hibridnih sorti pogodnih za
podloge otporne na bolesti. Ukupna površina čistih kestenovih šuma bila je 2006.
Godine 124.053 ha, a mješovitih šuma 55.416 ha. Godišnja proizvodnja plodova je
preko 60.000 t, a s proizvodnjom drveta od 113.790 m 3 kesten je na četvrtom mjestu,
iza eukaliptusa, topola i hrastova. Oko polovice plodova prodaje se svježe, a druga
polovica prerađuje se u preko 30 tvornica.

2.5.14. Turska

Pitomi kesten u Turskoj dolazi u tri velike regije: uz Crno, uz Mramorno i uz

Egejsko more. Mješovite šumske sastojine s listačama čine 77,5 % površine, mješovite
sastojine s četinjačama 9,5 %, a čiste sastojine 13 %. Osim šumskih sastojina, kesten se
uzgaja i u nasadima, u kojima se cijepe autohtone sorte. Turska proizvodi oko 50.000 t
kestenovog ploda godišnje, dok je prije 20-ak godina ta proizvodnja bila oko 90.000 t.
Ovako drastično smanjenje uzrokovano je velikim sušenjima zbog raka kestenove kore.
_______________________________________________________________________
22
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

Najstarije stablo kestena u Turskoj raste u selu Kumari. Njegova je starost procijenjena
na oko 1.000 godina, visoko je 25 m, promjera 8 m, a svake godine donosi 500 kg
ploda.

2.5.15. Velika Britanija

U Velikoj Britaniji pitomi kesten prisutan je već oko 2.000 godina i toliko je
važna vrsta da ima status “počasno autohtone vrste”. Dolazi na nadmorskoj visini do
300 m, a komercijalni nasadi za proizvodnju drva nalaze se na visini do 150 m. Iako
dolazi sve do Škotske, većina površina pod kestenom (96 %) nalazi se u jugoistočnoj
Engleskoj. Na sreću, u Britaniju nije unesen rak kestenove kore. Površina kestenovih
šuma je 18.788 ha, od čega su 10.875 visoke šume, a 7.913 ha panjače. Nema
komercijalnih nasada za uzgoj plodova. Radi unapređenja proizvodnje i kvalitete
pitomog kestena u Britaniji i Irskoj, 1999. godine osnovano je udruženje Sweet
Chestnut Group 300. Na području Sjeverne Amerike autohtone su tri vrste pitomog
kestena: C. dentata, C. ozarkensis i C. pumila. Najvažniju od njih, vrstu C. dentata, koja
se rasprostirala na velikom području istočnog dijela SAD-a, nazivamo američki pitomi
kesten. U povijesti šumarske fitopatologije učinak raka kestenove kore (Cryphonectria
parasitica) na ovu vrstu bilježi se kao jedna od najvećih ekoloških katastrofa. Bolest je
prvi put uočena u New Yorku 1904. godine, a u slijedećih 40 godina dovela je gotovo
potpunog nestanka vrste C. dentata, koji je do tada bio dominantna šumska vrsta drveća
i jedna od najvažnijih i najkorisnijih stablšica (poglavito za drvnu građu) Sjeverne
Amerike. Danas su komercijalni nasadi kestena u SAD-u podignuti gotovo isključivo od
stranih vrsta i križanaca, a nalaze se na zapadnoj i na istočnoj obali. Njihova je površina
oko 1.350 ha. Na zapadu prevladavaju kultivari C. sativa i euro-japanski križanci, dok
se na istoku najviše sade kultivari i križanci s kineskim kestenom (C. mollissima). Ipak,
proizvedene količine nisu značajne te se većina kestenovih plodova uvozi iz Italije i
Kine. Multidisciplinarna istraživanja kestena u SAD-u imaju za cilj povratak C. dentata
na nekadašnju poziciju važne vrste u šumskim ekosustavima.

_______________________________________________________________________
23
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

2.6. EKONOMSKO- FINANCIJSKA ANALIZA

Za analizu ćemo uzeti za primjer jednog hektara (1 ha) nasada u kontinetalnim

uvjetima. Pretpostavljeni razmak sadnje će biti 9 x 8 metara što će činiti sklop od 144
sadnica po hektru. Analiza obuhvaća troškove podizanja nasada i njegovog održavanja,
proračun amortizacije, ukupno ulaganje, kalkulaciju pokrića varijabilnih troškova te
račun dobiti i gubitka.

2.6.1. Trošak podizanja nasada

Tablica 4. Troškovi podizanja nasada – priprema zemljišta (nulta godina)

PREDMET TROŠKA Količina Jedinična cijena (kn) Vrijednost (kn)

1. Materijal
kolčići za iskolčavanje 144 2,00 288,00
sitni potrošni materijal 100,00
sustav za navodnjavanje 1.196 6,00 7.176,00
ostalo 82,00
UKUPNO 7.646,00
2. Radna snaga
čišćenje terena od raslinja 36 28,00 1.008,00
čišćenje terena od korijenja 36 28,00 1.008,00
sakupljanje kamenja 36 28,00 1.008,00
utovar kamenja i raslinja 1 28,00 28,00
iskolčavanje terena 20 28,00 560,00
ostalo 44,00
UKUPNO 3.656,00
3. Rad strojeva
čišćenje visokog raslinja 1,5 200,00 300,00
prijevoz materijala 2 120,00 240,00
izvlačenje panjeva i raslinja 2 300,00 600,00
ravnanje terena 8 200,00 1.600,00
utovar i odvoz kamenja i raslinja 0.4 200,00 80,00
ostalo 36,00

_______________________________________________________________________
24
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad
ukupno 2.856,00
riperenje 1 3.660,00 3.660,00
drobljenje i usitnjavanje raslinja 1 18.300,00 18.300,00
drobljenje kamena 1 18.300,00 18.300,00
UKUPNO 31.720,00
Sveukupno: 45.878,00

Za sadnju u proljeće zemljište treba biti pripremljeno do kraja ožujka. Plodovi

kestena sazrijevaju u jesen te se tada mogu sabirati. Paralelno sa čišćenjem zemljišta se
provodi i obrada zemljišta te se tlo priprema za sjetvu. Najviše troškova otpada na rad
strojeva u svrhu pripreme zemljišta za sadnju (31.656,00 kn). Na troškove materijala
otpada 7.646,00 kn, a na troškove radne snage otpada 3.656,00 kn (tablica 4).

Tablica 5. Troškovi podizanja nasada – 1. godina

PREDMET TROŠKA Količina Jedinična cijena (kn) Vrijednost (kn)

1. Materijal
plodna zemlja s prijevozom 29 45,00 1.305,00
stajski gnoj 86 60,00 5.160,00
mineralno gnojivo NPK 7:20:30 240 3,00 720,00
mineralno gnojivo UREA 50 2,50 125,00
tekući ferilizatori s 9,4% N 1,6 12,00 19,20
kolci 163 22,50 3.667,50
sadnice fco kestenik 160 120,00 19.200,00
sredstva za zaštitu bilja skupine WP 0,6 1,20 0,72
sredstva za zaštitu bilja skupine EC 0,08 19,00 1,52
atraktanti 0,13 9,00 1,17
voda za navodnjavanje 44 8,00 352,00
ostalo 264,89
UKUPNO: 30.817,00
2. Radna snaga
utovar-istovar min. gnojiva i sadnica 1 28,00 28,00
dopunjavanje sadnih jama 5,5 28,00 154,00
priprema sadnica za sadnju 1 28,00 28,00
sadnja sa pratećim radovima 16,5 28,00 462,00

_______________________________________________________________________
25
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad
instaliranje sustava za navodnjavanje 32 32,00 1.024,00
gnojidba 38 28,00 1.064,00
uklanjanje korova 16 28,00 448,00
zaštita 3 puta 3 28,00 84,00
rezidba 3 32,00 96,00
berba 0 30,00 0,00
ostalo 42,00
UKUPNO: 3.430,00
3. Rad strojeva
iskop sadnih jama 95 60,00 5.700,00
ispuna sad. jama s melior. gnojidbom 14 200,00 2.800,00
prijevoz sadnica u polju 2 40,00 80,00
kultiviranje 3 puta 3 150,00 450,00
ostalo 95,00
UKUPNO: 9.125,00
Sveukupno: 43.372,00

Iz tablice 5 vidljivo je da u prvoj godini podizanja nasada ukupni troškovi iznose

43.372,00 kuna. Najveći dio troškova otpada na troškove materijala (30.817,00 kuna), a
od toga 19.200,00 kuna na sadnice. Troškovi mehanizacije su vezani uz gnojidbu,
sadnju, rezidbu, berbu. Ukupno iznose 3.430,00 kuna. Troškovi rada strojeva su nešta
viši i iznose 9.125,00 kuna.

Tablica 6. Troškovi podizanja nasada – 2. godina

PREDMET TROŠKA Količina Jedinična cijena (kn) Vrijednost (kn)

1. Materijal
mineralno gnojivo KAN 30 1,40 42,00
tekući ferilizatori s 9,4% N 1,6 12,00 19,00
mineralno gnojivo NPK 7:20:30 100 3,00 300,00
mineralno gnojivo UREA 30 2,50 75,00
žičana ograda 697 30,92 21.553,00
kolci 1 22,50 22,50
sadnice fco kestenik 1 120,00 120,00
sredstva za zaštitu bilja skupine WP 0,8 1,20 0,96

_______________________________________________________________________
26
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad
sredstva za zaštitu bilja skupine EC 0,12 19,00 2,28
atraktanti 0,2 9,00 1,80
voda za navodnjavanje 39 8,00 320,00
ostalo 218,76
UKUPNO: 24.610,00
2. Radna snaga
gnojidba rasutim gnojivom 2 28,00 56,00
gnojidba fertirigacijom 1 28,00 28,00
zaštita 3 puta 3,5 28,00 98,00
rezidba 4,5 32,00 144,00
berba 10,5 28,00 294,00
žičana ograda 44 31,18 1.372,00
ostalo 47,00
UKUPNO: 2.038,00
3. Rad strojeva
kultiviranje 3 puta 2 150,00 300,00
berba pneumatskom beračicom 0 0,00 0,00
interni transport i ostalo 104,00
UKUPNO: 404,00
Sveukupno: 27.053,00

Iz tablice 6 vidljivo je da su troškovi podizanja nasada u drugoj godini znatno niži

od prethodne i iznose 27.053,00 kuna. To je u najvećoj mjeri zbog toga jer su znatno
smanjeni troškovi rada strojeva (404,00 kn). Troškovi radne snage su također smanjeni i
iznose 2.038,00 kuna. I troškovi materijala su niži, najveći dio otpada na žičanu ogradu
21.553,00 kuna. Ukupno iznose 24.610,00 kuna.

Tablica 7. Troškovi podizanja nasada – 3. godina

PREDMET TROŠKA Količina Jedinična cijena (kn) Vrijednost (kn)

1. Materijal
mineralno gnojivo KAN 30 1,40 42,00
tekući ferilizatori s 9,4% N 1,6 12,00 19,00
mineralno gnojivo NPK 7:20:30 100 3,00 300,00
mineralno gnojivo UREA 30 2,50 75,00

_______________________________________________________________________
27
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad
sredstva za zaštitu bilja skupine WP 1,3 1,20 2,00
sredstva za zaštitu bilja skupine EC 0,19 19,00 3,61
atraktanti 0,31 9,00 2,79
voda za navodnjavanje 36 8,00 288,00
ostalo 11,80
UKUPNO: 744,00
2. Radna snaga
gnojidba rasutim gnojivom 2 28,00 56,00
gnojidba fertirigacijom 1 28,00 28,00
zaštita 3 puta 5,5 28,00 154,00
rezidba 5 32,00 160,00
berba pneumatskom beračicom 18 28,00 504,00
ostalo 22,00
UKUPNO: 924,00
3. Rad strojeva
kultiviranje 3 puta 2 150,00 300,00
berba pneumatskom beračicom 0 0,00 0,00
interni transport i ostalo 174,00
UKUPNO: 474,00
Sveukupno: 2.142,00

Treće godine troškovi iznose 2.142,00 kuna. Nakon što je nasad u velikoj mjeri
već podignut te infrastruktura riješena, materijalni se troškovi sastoje od sredstva za
zaštitu bilja i mineralnog gnojiva i iznose 744,00 kuna. Ostatak troškova obuhvaća rad
strojeva (474,00 kuna) i ljudski rad (924,00 kuna).

Tablica 8. Troškovi podizanja nasada – 4. godina

PREDMET TROŠKA Količina Jedinična cijena (kn) Vrijednost (kn)
1. Materijal
mineralno gnojivo KAN 40 1,40 56,00
tekući ferilizatori s 9,4% N 1,9 12,00 23,00
mineralno gnojivo NPK 7:20:30 120 3,00 360,00
mineralno gnojivo UREA 30 2,50 75,00
sredstva za zaštitu bilja skupine WP 1,8 1,20 3,00

_______________________________________________________________________
28
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad
sredstva za zaštitu bilja skupine EC 0,27 19,00 5,13
atraktanti 0,44 9,00 3,96
voda za navodnjavanje 34 8,00 272,00
ostalo 12,71
UKUPNO: 810,00
2. Radna snaga
gnojidba rasutim gnojivom 2 28,00 56,00
gnojidba fertirigacijom 1 28,00 28,00
zaštita 3 puta 7 28,00 196,00
rezidba 7 32,00 224,00
berba s pratećim radovima 26 28,00 728,00
ostalo 29,00
UKUPNO: 1.261,00
3. Rad strojeva
kultiviranje 3 puta 2 150,00 300,00
berba pneumatskom beračicom 0 0,00 0,00
interni transport i ostalo 248,00
UKUPNO: 548,00
Sveukupno: 2.619,00

U četvrtoj godinini troškvi podizanja nasada su nešto veći nego u prethodnoj

godini te iznose 2.619,00 kuna. Najveći troškovi otpadaju na troškove radne snage
(1.261,00 kuna). U te troškove spada rezidba, berba, zaštita i gnojidba. Troškovi
materijala iznose 810,00 kuna te troškovi rada strojeva iznose 548,00 kuna.

2.6.2. Ukupno ulaganje u nasad

Ukupno ulaganje u nasad kestena do pune rodnosti iznosi 118.207,00 kuna

(tablica 9). Najveća su ulaganja u prvoj godini zbog nabave potrebnih strojeva za rad.
Nakon prve godine troškovi i dalje ostaju visoki zbog dodatnih troškova investiranja u
mehanizaciju.

_______________________________________________________________________
29
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

Tablica 9. Ukupno ulaganje u nasad tijekom godina i ukupno ulaganje

Godina 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. UKUPNO

Materijal 7.646,00 30.817,00 24.610,00 744,00 810,00 64.627,00

Rad strojeva 31.720,00 9.125,00 404,00 474,00 548,00 42.271,00
Radna snaga 3.656,00 3.430,00 2.038,00 924,00 1.261,00 11.309,00

UKUPNO 45.878,00 43.372,00 27.053,00 2.142,00 2.619,00 118.207,00

Četvrta godina (tablica 10) predstavlja završetak ulaganja u podizanje nasada

kestena pa stoga nakon četvrte godine dolazimo do konačne brojke troškova ulaganja
podizanja jednog hektra nasada kestena, a ona prema danim podacima iznosi
121.064,00 kuna.

Tablica 10. Ukupni troškovi po godinama

ULAGANJE Iznos u kunama

Godina prije sadnje 45.878,00
Prva godina 43.372,00
Druga godina 27.053,00
Treća godina 2.142,00
Četvrta godina 2.619,00
SVEUKUPNO 121.064,00

2.6.3. Proračun amortizacije

Amortizacija je izračunata na temelju pravilnika o amortizaciji NN 54/01 te u nju

ulaze sva osnovna sredstva korištena za podizanje nasada sa rokom upotrebe duljim od
godine dana.

_______________________________________________________________________
30
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

Tablica 11. Osnovna sredstva za amortizaciju

Osnovna sredstva Iznos u kunama

Sadnice 19.320,00
Sustav za navodnjavanje 7.176,00
Kolci 3.690,00
Žičana ograda 21.553,00
UKUPNO: 51.739,00

Izračun amortizacijske stope se vrši na sljedeći način:

NV  L
a  100
n  NV
gdje su:
a – amortizacijska stopa (u %)
NV – nabavna vrijednost (osnovna sredstva)
L – likvidacijska vrijednost
n – broj godina upotrebe

pa u ovom slučaju (tablica 11) amortizacijska stopa (a) iznosi:

51.739 kn  0
a  100  4%
25  51.739 kn

Način izračuna godišnjeg iznosa amortizacije (A) je sljedeći:

NV  a
A
100
gdje su:
A – godišnji iznos amortizacije (kn)
a – amortizacijska stopa (u %)
NV – nabavna vrijednost (osnovna sredstva)

pa u ovom slučaju godišnji iznos amortizacije (A) iznosi:

_______________________________________________________________________
31
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

51.739,00 kn  4
A  2.069,56 kn
100

Godišnja stopa amortizacije za vijeka trajanja nasada od 25 godina iznosi 4%.

Prema toj stopi, godišnji iznos amortizacije iznosi 2.069,56 kuna. S obračunom
amortizacije započinjemo nakon podizanja nasada, odnosno nakon četvrte godine
ulaganja.

2.6.4. Račun dobiti i gubitka

Račun dobiti i gubitka je izrađen od godine podizanja nasada do dolaska nasada u

punu rodnost (tablica 12). U godini sadnje imamo prihod od prodaje 1.200,00 kuna i
županijski poticaj od 5.000,00 kuna što nam daje sveukupni prihod od 6.200,00 kuna.
Dolaskom nasada u prvu godinu rodnosti ostvarujemo sve veće prihode, no troškovi su
nam i dalje visoki zbog dodatnih investivija pa poslujemo u gubitku. Dolaskom nasada
u urod 4. godine, počinjemo ostvarivati prinose od 19.858,00 kuna, te nam prinos iz
godine u godinu nastavlja rasti.

Tablica 12. Račun dobiti i gubitka (vrijednosti su izražene u kunama)

Godine 2012. 2013. 2014. 2015. 2016. 2017. 2018. 2019.

Prihod od prodaje 1.200,00 5.000,00 10.000,00 22.000,00 25.000,00 45.000,00 67.000,00 88.800,00
Prihod od poticaja 5.000,00 5.000,00 5.000,00
UKUPNI PRIHODI 6.200,00 10.000 15.000,00 22.000,00 25.000,00 45.000,00 67.000,00 88.800,00
Rad strojeva 31.720,00 9.125,00 404,00 474,00 548,00 987,00 842,00 1.524,00
Materijal 7.646,00 30.817,00 24.610,00 744,00 810,00 1.564,00 824,00 743,00
Radna snaga 3.656,00 3.430,00 2.038,00 924,00 1.261,00 1.547,00 987,00 742,00
Amortizacija 2.069,56 2.069,56 2.069,56 2.069,56
UKUPNI RASHODI 43.022,00 43.372,00 27.052,00 2.142,00 4.688,56 6.167,56 4.722,56 5.078,56
BRUTO DOBIT -36.822,00 -33.372,00 -12.052,00 19.858,00 20.311,44 38.832,44 62.277,44 83.721,44
Porezi 6.754,42 16.210,22 29.052
NETO DOBIT -36.822,00 -33.372,00 -12.052,00 19.858,00 20.311,44 32.078,02 46.067,22 54.669,44

_______________________________________________________________________
32
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

2.7. EKONOMSKO – TRŽIŠNA ANALIZA

2.7.1. Indeks ekonomičnosti (E)

Ekonomičnost je pokazatelj ekonomskog učinka poslovanja, pokazuje nam koliko

jedinica troškova trebamo za jednu jedinicu prihoda. Indeks ekonomičnosti treba
iznositi 1 ili više kako bi proizvodnja bila ekonomična.

Tablica 13. Ekonomičnost (vrijednosti su izražene u kunama)

GODINE

OPIS 2016. 2017. 2018.

Ukupni prihodi (HRK) 25.000,00 45.000,00 67.000,00

Ukupni rashodi (HRK) 4.688,56 6.167,56 4.722,56

EKONOMIČNOST 5,33 7,3 14,19

Indeks ekonomičnosti (E) računa se na sljedeći način:

ukupni prihodi
E
ukupni rashodi

pa u ovom slučaju (tablica 13) proizlazi da indeks ekonomičnosti iznosi (projicirano na

2018. godinu):

67.000,00 kn
E  14,19
4.722,56 kn

Kako je indeks ekonomičnosti višestruko veći od 1 možemo zaključiti da je

proizvodnja ekonomična.

_______________________________________________________________________
33
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

2.7.2. Rentabilnost prometa (Rp)

Rentabilnost prometa (Rp) je pokazatelj financijskog učinka te nam govori kako se

sa što manjom količinom angažiranih sredstava može ostvariti što veća dobit. Prag
rentabilnosti je postignut kad su ukupni prihodi jednaki ukupnim troškovima.
Rentabilnost prometa računa se prema formuli:

neto dobit
Rp   100
ukupni prihod

U ovom slučaju (tablica 14) proizlazi da rentabilnost prometa iznosi (projicirano

na 2018. godinu):
46.067,22 kn
Rp2018.   100  68,75%
67.000,00 kn

Odnosno, od 67.000,00 kn ukupnih prihoda u godini pune rodnost, 68,75% otpada

na dobit koja iznosi 46.067,56 kn.

Tablica 14. Rentabilnost prometa

GODINE
OPIS 2016. 2017. 2018.

Neto dobit (HRK) 20.311,44 32.078,02 46.067,22

Ukupni prihodi (HRK) 25.000,00 45.000,00 67.000,00

RENTABILNOST 81,24% 71,28% 68,75%

2.7.3. Rentabilnost dobiti (Rd)

Rentabilnost dobiti (Rd) računa se prema formuli:

neto dobit
Rd   100
ukupno ulaganje

_______________________________________________________________________
34
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

U ovom slučaju proizlazi da rentabilnost dobiti iznosi (projicirano na 2018. godinu):

46.067,22 kn
Rd 2018.   100  38,97%
118.207,00 kn

Tablica 15. Rentabilnost dobiti

GODINE
OPIS 2016. 2017. 2018.

Neto dobit (HRK) 20.311,44 32.078,02 46.067,22

Ukupna ulaganja (HRK) 118.207,00 118.207,00 118.207,00

RENTABILNOST 17,18% 27,13% 38,97%

Iz tablice 15 možemo zaključiti da nam rentabilnost dobiti (Rd) raste, što je veća
neto dobit veća je i rentabilnost dobiti. Tako u 2016. godini Rd iznosi 17,18%, a u 2018.
godini raste na 38,97%.

_______________________________________________________________________
35
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

3. ZAKLJUČNA RAZMATRANJA

Pitomi kesten značajna je vrsta šumskog drveća glede ekonomske, socijalne,

pejzažne, biološke i druge uloge i kao takvom mu treba posvetiti veću pažnju i zaštitu.
Njegovi su stanišni zahtjevi specifični, dolazi na relativno maloj površini, ugrožen je
gljivičnom bolešću – rakom kore i zbog toga je potrebno poduzeti odgovarajuće mjere
za zaustavljanje njegovog biološkog propadanja odnosno sužavanje sužavanje područja
rasprostiranja.

Danas je pitomi kesten u Hrvatskoj izuzetno važan za očuvanje krajobrazne i

biološke raznolikosti. Bez obzira na njegovu trenutačno smanjenu gospodarsku ulogu,
pitomi kesten, ponajprije zbog svojih ukusnih plodova ne gubi popularnost, a kod nas su
šume u kojima je prisutan svake jeseni zasigurno najposjećenije.

Nakon završene ekonomske analize smo došli do sljedećih saznanja:

- Ukupno ulaganje za podizanje jednog hektra nasada iznosi 120.842,00 kuna.
- Godišnji iznos amortizacije iznosi 2.069,56 kuna i počinje se obračunavati u
godini dolaska nasada u rod.
- Račun dobiti i gubitka ukazuje na pozitivan neto dobitak u četvrtoj godini od
podizanja nasada, sa tendecijom porasta svake sljedeće godine
- Ekonomski pokazatelji efikasnoti su sljedeći:
 indeks ekonomičnosti iznosi 14,19
 rentabilnost prometa izosi 68,75 %
 rentabilnost dobiti iznosi 38,97%

Prema svim osnovnim ekonomskim pokazateljima uspješnosti poslovanja koji su

korišteni u ovom radu može se zaključiti da je proizvodnja ekonomski isplativa. Indeks
ekonomičnosti koji iznosi 14,19 ukazuje nam da na svaku uloženu kunu ostvarimo
14,19 kuna prihoda. Pomoću koeficijenta rentabilnosti vidimo da 68% prihoda otpada
na dobit.

_______________________________________________________________________
36
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

4. POPIS LITERATURE

1. Bellini E. (2005). The chestnut and its resources: images and consideration. Acta
Hort. (ISHS) 693: 85-96
2. Bounous G. (2009). Sustainable management of the chestnut plantations to obtain
quality produce. Acta Hort. (ISHS) 815: 19-24
3. Breisch H. (2008). The chestnut industry in France. Acta Hort. 784: 31-36
4. Conedera M., Manetti M. C., Giudici F., Amorini E. (2004). Distibition and
economic potential of the Sweet chestnut (Castanea sativa Mili) in Europe.
Ecologia mediterranea, tome 30, fascicule 2, p. 179 – 193.
5. Diamandis S. (2008). Sweet chestnut (Castanea sativa): a nut tree with great
potential still to be exploited. Acta Hort. (ISHS) 784: 37-42
6. Fernandez-Lopez J., Alia, R. (2003). Technical Guidelines for genetic conservation
and use for chestnut (Castanea sativa). Euforgen
7. Haltofová P., Jankovský L. (2003). Distribution of sweet chestnut Castanea sativa
Mill. in the Czech Republic. Journal of forest science. 49(6): 259-272
8. Huntley B., Birks (1983). An atlas of past and present pollen maps for Europe: 0-
13 000 Years Ago. Cambridge University Press
9. Idžojtić M., Zebec M., Poljak I., Medak J., Tutić B. (2010). Slijedeći tragove
pitomog kestena (Castanea spp.) – Uzgoj i kultura, folklor i povijest, tradicija i
korištenje. Šumarski list. 5-6; 294-300
10. Liu L. (1993). The Germplasm Resources of Chestnut in China. Proc. International
Congress of Chestnut.
11. Kantoci D. (2006). Pitomi kesten – vrlo korisno drvo. Gospodarski list. 31
12. Konstantinidis P., Tsiourlis G., Xofis P., Buckley G. P. (2008). Taxonomy and
ecology of Castanea sativa Mill. forest in Greece. Plant Ecol 195:235-256, DOI
10.1007/s11258-007-9323-8.
13. Medak J. (2011). Šume pitomog kestena s prasećim zeljem (Aposeri foetidae-
castanetum sativae ass. Nova) u Hrvatskoj. Šumarski list – Posebni broj CXXXV,
5-24
14. Miličević T. (2007). Bolesti pitomog kestena. Gospodarski list. 22

_______________________________________________________________________
37
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

15. Muratovic, A., Kurtovic, M., Jarebica, Dž. (1999). Vocarstvo. Studentska
štamparija
16. Novak Agbaba S., Ćelepirović N., Ćurković Perica M. (2011). Zaštita šuma
pitomog kestena. Šumarski list – Posebni broj, 202-210
17. Novak Agbaba S., Liović B., Medak J., Slade D. (2005). Chestunt research in
Croatia. Acta Hort. (ISHS) 693: 49-54
18. Novak Agbaba S., Liović B., Pernek M. (2000). Prikaz sastojina pitomog kestena
(Castanea sativa Mill.) u Hrvatskoj i zastupljenost hipovirulentnih sojeva gljive
Cryphonectria parasitica (Murr.) Barr. Rad. Šumar. Inst. 35(1): 91-110
19. Paglietta R. (1991). Castagno da frutto. In: Frutticoltura speciale. REDA, Roma.
20. Pividori M. (2009). Chestnut silviculture in mediterranean countries: problems and
prospects. Acta Hort. (ISHS) 815: 143-146
21. Tošic M. (1967). Kesten. Poljoprivredna enciklopedija1, A-Kre, leksikografski
zavod.
22. Ünsal O., Kantay R. (2009). Drying and using properties of chestnut wood. Acta
Hort. 815: 179-184
23. Vossen P. (1996). Chestnut culture in California. University of California
Cooperative Exstension Farm Advisor

Izvori podataka na internetu:

1. Chung Y.J., Spearpoint, M. (2007). Combustion properties of native Korean wood species.
International Journal on Engineering Performance-Based Fire Codes. 9(3): 118-125
<http://www.google.hr/webhp?hl=hr&tab=ww#hl=hr&output=search&sclient=psy-
ab&q=Combustion+properties+of+native+Korean+wood+species&oq=Combustion+properties
+of+native+Korean+wood+species&gs_l=hp.12...8180127.8180127.0.8184359.1.1.0.0.0.0.310
8.3108.9-
1.1.0...0.0...1c.1j2.HGa6kKWv70s&pbx=1&bav=on.2,or.r_gc.r_pw.r_qf.&fp=6f874e19bfff55
1c&biw=1072&bih=517>. Pristupljeno 7. Rujna 2012.
2. College of Liberal Arts & Sciences (2010). Department of Geography & the Environment.
Image Map and Index. Chinese Chestnut (Castanea mollissima).
<http://www1.villanova.edu/villanova/artsci/geoenv/seniorprojects/notabletrees/map/chinesech
estnut.html>. Pristupljeno 7. Rujna 2012

_______________________________________________________________________
38
 Herceg Katarina (2012.) Završni rad

3. Current Nebraska Champion Tree – Chestnut, American (2000).

<http://www.nfs.unl.edu/championtree/championtreeview.asp?championtreeid=16>.
Pristupljeno 7. Rujna 2012
4. Eye-of-Water, Hillside Garden, Oak Knoll (2009). Unknown Source.
<http://plantexplorer.longwoodgardens.org/weboi/oecgi2.exe/INET_ECM_GetFeature?X_PIX
EL=27810&Y_PIXEL=15361&ZOOM=0#images>. Pristupnjeno 7. Rujna 2012.
5. FAO (2011). Food and Agriculture Organization. < http://www.fao.org/index_en.htm>.
Pristupljeno 17. Kolovoza 2012.
6. FAO (2001). Fabio Mencarelli: Postharvest handling and storage of chestnuts
<http://www.fao.org/DOCREP/006/AC645E/AC645E00.HTM>. Pristupljeno 12. Rujna 2012.
7. Maurer W. D., Fernàndes-Lòpez J. (2009). Distribution map of Chestnut (Castanea sativa).
Euforgen.
<file:///C:/Users/Herceg/Documents/zavr%C5%A1ni%20rad/prof.%20folder/EUFORGEN%2
0Distribution%20maps.htm >. Pristupljeno 7. Rujna 2012.
8. Mikulandra A. (2009). Jesenski prijatelji ljepote i vitalnosti.
< http://www.femina.hr/clanak/index/r/13/c/489/se/carstvo->. Pristupljeno 8. Rujna 2012.
9. Otto Wilhelm Thomé (1885). Flora von Deutschland, Österreich und der Schweiz, Gera.
< http://zh-min-nan.wikipedia.org/wiki/File:Illustration_Castanea_sativa0.jpg>. Pristupljeno 7.
Rujna 2012.
10. Skupština Istarske županije (2011). Stanje i perspektiva uzgoja pitomog kestena u Istri.
<http://www.istraistria.hr/fileadmin/dokumenti/novosti/sjednice_skupstine_2009/24/24-
06.pdf>. Pristupljeno 15. Lipnja 2012.
11. TISUP (2011). Tržišni informacijski sustav u poljoprivredi.
<http://www.tisup.mps.hr/>. Pristupljeno 20. Kolovoza 2012.
12. Tomić I. (2010). Pitomi kesten (Castanea). Hrvatske šume. 161; 23-25.
<http://www.scribd.com/doc/54265937/Pitomi-kesten>. Pristupljeno 13. Lipnja 2012.
13. USDA Nutrient Database.
< http://ndb.nal.usda.gov/ >. Pristupljeno 6.rujna 2012.

_______________________________________________________________________
39