Nastavnički stres

Posao nastavnika podliježe utjecaju vanjskih čimbenika,koji nastavnika mogu

onemogućiti u njegovom radu.Jedan od tih čimbenka svakako je i stres.Stres koji pogađa
svakog bez obzira na iskustvo u poslu,spol i dob.Stres je odlika suvremenog načina
života i boriti se protiv njega nije nimalo lak zadatak.U posljednje vrijeme hrvatski
obrazovni sustav se ubrzano mijenja.S obzirom na današnje postmoderno
vrijeme,tradicionalni oblik nastave više nije moguć. 1 Novi kurikulum naglasak stavlja na
prijateljsko ozračje i atnosferu među učenicima,usmjerava se na razvoj učenikovih
kompetencija te daje više prostora samoobrazovanju.Jasno da je za provođenje
vrijednosti novog kurikuluma potrebna emocionalna kompetencija
nastavnika;emocionalno kompetentni nastavnici trebali bi ostvariti pozitivno razredno
ozračje i kvalietnu nastavu2.Ovakvi zahtjevi mogu prouzročiti osjećaj stresa kod
nastavnika,jer se moraju brzo prilagođavati vremenu,iako možda na te prilagodbe još
nisu spremni.Po mišljenju autorica članka Emocionalna kompetentnost i stres u
nastavničkim zanimanjima samo emocionalno kompetentni nastavnici mogu se othrvati
utjecajima stresa.Neki od najutjecajnijih uzroka stresa na rad nastavnika mogu biti:
neprimjereno ponašanje učenika,problemi s disciplinom u razredu,obavljanje
administrativnih poslova,nedostatak profesionalnog priznanja,odnosi s
kolegama,učenicima i roditeljima,loši radni uvjeti i negativan stav učenika prema
učenju.Najbitniji uzrok nastavničkog stresa krije se u premalom vremenu za izvršenje
nastavničkih obveza.3 Na taj izvor stresa može se nadodati i problem neugodnih roditelja
koji svu krivicu za neuspjehe svoje djece krive učitelje.Do bujanja nastavničkog stresa
mogu dovesti i stalni sukobi s kolegama nastavnicima gdje se energija koja bi se trebala
utrošiti na bitne stvari gubi na prečesto besmislenim svađama.I naposlijetku još jedan od
mogućih izvora stresa može se smatrati i osjećaj da su profesori podcijenjeni u društvu
kao osobe koje se previše bune na račun svog položaja i nikad nisu zadovoljni s onim
što imaju.Za razliku od drugih koji se za svoju plaću moraju boriti na ulici,njihova plaća
je barem redovna.Kada se pitamo zašto nastaje stres,može se reći da je stres reakcija na
neugodne podražaje iz okoline.Psiha se brani od negativnih utjecaja tako da upozori
mozak da reagira.Mozak šalje alarm da pokrene obrambenu reakciju,tako nastaje
stres.Stres je način kako se ljudsko biće hvata u koštac sa problemima.Ni jedna struka ni
zanimanje ne može izbjeći utjecaj stresa i stresora i zato se on i događa.I kao takav ne
mora nužno biti negativan,on nam može pomoći da se iz toga izrodi nešto pozitivno.

1
Reić Ercegovac Ina,Koludrović Morana,Jukić Tonća,Emocionalna kompetentnost i stres u nastavničkim zanimanjima,Zbornik
radova Filozofskoga fakulteta u Splitu,br.2/3.str.86.
2
Isto.str.86.
 Stres nastavnika uvelike utječe na kvalitetu nastave.Prvenstveno smanjiti će
se zadovoljstvo nastavnika kvalitetom nastave i predmetom općenito4.To
može ostati bez ikakve sumnje jedna od trajnih posljedica izloženosti
stresu.Kada nastavnik prestane vjerovati u sebe,on će izgubiti kontrolu nad
satom i svoje nezadovoljstvo i frustracije ispoljavati na učenicima.Učenici će
izgubiti zainteresiranost za predmet i nastavnika će staviti u podređeni
položaj.U takvoj situaciji zdrav i kvalitetan odnos učitelj-učenik potpuno
nestaje.Kada na površinu izbiju znakovi stresa profesor gubi komunikaciju s
učenicima.Tada pod utjecajem straha prelazi u obrambeni položaj i s toga
položaja motri učenike.On se ne želi spustiti do njih i prestaje se zalagati za
pozitivnu atmosferu u učionici.Ako se nastavnik uspješno nosi sa stresom,to
je znak da vodi normalan nastavni sat.Najveća posljedica stresa je svakako i
slabljenje psihofizičkog zdravlja nastavnika.Što je zdravlje slabije,veća je
opasnost nastanka bolesti koja može profesora udaljiti sa radnog mjesta i
produktivnost znatno smanjiti.A to može psihički dodatno opteretiti
nastavnika.Iz svega navedenog može se zaključiti da stres ostavlja trajne
posljedice kako po izvođenje nastave tako i na samog nastavnika.Svatko od
nas traži svoj način borbe protiv stresa.Chris Kyriacou predlaže dva načina
borbe protiv stresa: metoda neposredne reakcije i palijativna metoda.Ove
dvije metode bit će objašnjene u slijedećim retcima.Metoda neposredne
reakcije traži od učitelja da sami odrede što ih muči.Nakon što odrede razlog
svog stresa učitelji se moraju sami boriti protiv istog.Primjerice,ako neki
određeni učenik ometa nastavu,možete pokušati s nekim novim načinom
poučavanja.5 Ako se učenički radovi ne isprave na vrijeme,treba se odrediti
novi vremenski rok za ispravljanje.Upotreba takve tehnike može odmah
rezultirati uspjehom,za neke stvari ipak treba više vremena.Druga tehnika
nošenje sa stresom je palijativna tehnika.Palijativna tehnika je posve
drugačiji način nošenja sa stresom.Palijativnom tehnikom ublažavamo sve
osjećaje stresa i pozitivnim razmišljanjem ukloniti posljedice stresnih
događaja.Pristup rješavanju problema sa stresom treba biti individualan,jer
svaka osoba se protiv stresa bori na svoj način.Stres je neizbježan dio naših
života.On nas čini snažnijim i prilagodljivijim,ali i izloženijim i
ranjivim.Nastavnici su posebni izloženi stresu,s obzirom na sve zahtjeve
ovog poziva.Suvremeno vrijeme i nastava traže neprestano prilagođavanje
novim situacijama,što neizbježno dovodi do stresa.Protiv stresa treba se boriti
raznim tehnikama koje nam mogu ublažiti znakove stresa,pojave koja može
biti razorna i za čovjeka i njegovu okolinu.

4
Kyriacou Chris,str.160.
5
Isto str.160.