Univerzitet u Sarajevu

Elektrotehnički fakultet u Sarajevu

Odsjek za elektroenergetiku
Predmet: Automatizirano mjerenje i upravljanje
Predmetni nastavnik: Van. prof. dr. Irfan Turković, dipl. ing. el.
Predmetni asistent: Zlatan Tucaković, MoE – dipl. ing. el.
Akademska: 2017./2018. godina

Laboratorijska vježba br. 1

Mjerenje i generiranje napona sa akvizicijske
kartice MiniLab1008

Izvještaj

Članovi tima (indeks):

Benjamin Arslanagić (16950/1330)
Ali Damadžič (17101/1275)

Datum: 16.11.2017. godine

Sadržaj
1. Kratak opis vježbe ............................................................................................................................ 3
2. Spisak korištene opreme................................................................................................................... 3
3. Sheme spajanja.................................................................................................................................. 3
4. Zadatak, rezultati mjerenja i opis programa ................................................................................. 5
4.1. Zadatak 1 .................................................................................................................................... 5
4.2. Zadatak 2 .................................................................................................................................... 6
4.3. Zadatak 3 .................................................................................................................................... 6
4.4. Zadatak 4 .................................................................................................................................... 8
4.5. Zadatak 5 .................................................................................................................................... 8
4.6. Zadatak 6 .................................................................................................................................... 9
4.7. Zadatak 7 .................................................................................................................................. 10
4.8. Zadatak 8 .................................................................................................................................. 11
5. Zaključak ......................................................................................................................................... 13
LITERATURA .................................................................................................................................... 14
1. Kratak opis vježbe

Na laboratorijskoj vježbi broj 1 predmeta Automatizirano mjerenje i upravljanje uključen je

laboratorijski stol i podešen je napon na istosmjernom izvoru vrijednosti 3 [V], te zatim
spojena shema na Slici 1. Koristeći aplikaciju Instacal izmjeren je zadani napon. Nakon toga,
razvijena je aplikacija u programskom jeziku Visual Basic 6.0 za mjerenje napona prema
zadacima.

Nakon završenih zadanih zadataka koji odgovaraju shemi na Slici 1., za nastavak
laboratorijske vježbe i obavljanje ostatka zadataka bilo je potrebno spojiti shemu prema Slici
2. Razvijena je aplikacija za rad sa analognim izlazom na MiniLab1008. Aplikacija je također
razvijena u programskom jeziku Visual Basic 6.0.

Cilj vježbe jeste da se studenti upoznaju sa akvizicijskom karticom MiniLab1008 i načinom

programiranja iste u programskom jeziku Visual Basic 6.0 za mjerenja istosmjernog napona i
generiranje naponskog signala na analognom izlazu. U sklopu laboratorijske vježbe zadano je
8 zadataka za očitavanje i generisanje određenih istosmjernih signala i programiranje u
zadanom programskom jeziku. Rezultati zadataka prikazani su u Poglavlju 4.

2. Spisak korištene opreme

U radu na ovoj laboratorijskoj vježbi broj 1 korištena je sljedeća oprema:

− Akvizicijska kartica MiniLab1008;

− Laptop;
− Mjerni instrument – digitalni multimetar;
− Laboratorijski stol (izvor napona);
− Pribor za spajanje sheme.

Sva oprema na spisku iskorištena je na zadovoljavajući način pri radu na laboratorijskoj

vježbi.

3. Sheme spajanja

U narednim redovima bit će dat opis i bit će prikazane slike shema koje su bile potrebne za
rad na laboratorijskoj vježbi broj 1. Shema na Slici 1. prikazuje nam potrebne elemente
opreme i njihove spojeve za uspješno očitavanje vrijednosti istosmjernih napona sa
akvizicijske kartice MiniLab1008 na analognim ulazima. Analogni ulazi na akvizicijskoj
kartici spojeni su na izvor istosmjernog napona (laboratorijski stol) i paralelno spojeni na
digitalni multimetar za mjerenje istosmjernog napona. Digitalni multimetar je spojen u svrhu
poređenja vrijednosti koje daje akvizicijska kartica MiniLab1008 i izmjerne vrijednosti na
mjernom instrumentu. Akvizicijska kartica MiniLab1008 spojena je USB kabelom na laptop.
Shema na Slici 1. iskorištena je i za bolje razumijevanje programiranja zadataka u
programskom jeziku Visual Basic 6.0.

Shema na Slici 2. prikazuje potrebne spojeve za rješavanje ostatka zadanih zadataka na

laboratorijskoj vježbi 1. Akvizicijska kartica MiniLab1008 spojena je usb kabelom na laptop.
Digitalni mulitmetar spojen je na digitalni izlaz i uzemljenje u svrhu mjerenja generisanog
napona sa laptopa na akvizicijskoj kartici. Također, kao i u prethodnom slučaju, shema na
Slici 2. iskorištena je za bolje razumijevanje programiranja zadatka u programskom jeziku
Visual Basic 6.0.

Slika 1: Shema spajanja za prvi dio laboratorijske vježbe broj 1

Slika 2: Shema spajanja za drugi dio laboratorijske vježbe broj 1

4. Zadatak, rezultati mjerenja i opis programa

4.1. Zadatak 1

Za zadatak broj 1 bilo je potrebno razviti aplikaciju u jeziku Visual Basic 6.0 koja će čitati
vrijednosti napona na analognom ulazu kartice kada se klikne na komandno dugme (engl.
Command Button). Očitane vrijednosti ispisane su u labelu (engl. label). Prije početka
kreiranja koda za zadani zadatak, potrebno je upisati kod na Slici 3. da bi se mogla koristiti
akvizicijska kartica.

Slika 3: Početni kod za korištenje akvizicijske kartice

Za ispisivanje očitanih vrijednosti korištena je labela Ocitavanje_vrijednosti, dok je za

upisivanje očitanih vrijednosti u labelu korišteno komandno dugme Ucitaj_vrijednosti. Kod i
izgled forme prikazani su na Slikama 4. i 5.

Slika 4: Kod za učitavanje vrijednosti u labelu klikom na dugme okružen zelenim

pravougaonikom

Slika 5: Izgled forme za zadatak 1 okružen zelenim pravougaonikom

4.2. Zadatak 2

U drugom zadatku laboratorijske vježbe broj 1 bilo je potrebno razviti aplikaciju u jeziku
Visual Basic 6.0 koja će očitavati vrijednosti napona na analognim ulazima 1 i 2 kada se
klikne na komandno dugme. Očitane vrijednosti ispisane su u labele.

Za očitavanje vrijednosti sa pojedinačnih kanala korišteno je komandno dugme

Ucitaj_vrijednosti, dok su labele za upisivanje očitanih vrijednosti Ucitaj_vrijednosti i
Vrijednost_chan_1. Na Slikama 6. i 7. prikazan je kod za obavljanje funkcija zadanih
zadatkom 2 i forma sa očitanim vrijednostima.

Slika 6: Kod potreban za izvršavanje zadatka 2

Slika 7: Izgled forme nakon izvršavanja zadatka 2

4.3. Zadatak 3

Za zadatak 3 potrebno je nadograditi zadatak 1 tako da razvijena aplikacija automatski

očitava vrijednosti na analognom ulazu svakih 100 [ms]. Ukoliko je očitana vrijednost manja
od 3 [V] potrebno je da labela u kojoj se upisuje rezultat (očitana vrijednost) bude zelene
boje, dok je u slučaju da rezultat bude veći od 3 [V] bude crvene boje.
Za potrebni zadani period ponavljanja očitavanja vrijednosti korišten je mjerač vremena
Tajmer1 koji se može pokrenuti klikom na okvir za čekiranje Pokreni_tajmer. Za upisivanje
očitanih vrijednosti korištena je ponovo labela Ocitavanje_vrijednosti. Na Slikama 8., 9. 10. i
11. Prikazani su kodovi potrebni za izvršavanje prethodno opisanih funkcija te izgled forme u
dva navedena slučaja.

Slika 8: Kod potreban da bi se svakih 100 [ms] upisale vrijednosti u labelu okružen zelenim
pravougaonikom

Slika 9: Kod potreban da bi se pokrenuo mjerač vremena

Slika 10: Izgled forme u slučaju napona manjeg od 3 [V] i prikaz vrijednosti intervala
mjerača vremena

Slika 11: Izgled forme u slučaju napona većeg od 3 [V]

4.4. Zadatak 4

Bilo je potrebno napraviti mjerenja napona od 0 [V] do 5 [V] sa korakom od 0.5 [V] pomoću
digitalnog mulitmetra – voltmetra i akvizicijske kartice MiniLab1008. Nakon što su
vrijednosti očitane potrebno ih je uporediti i odrediti grešku pojedinačnog mjerenja.
Referentni mjerni uređaj je voltmetar.

Kod za očitavanje vrijednosti prikazan je na Slici 12., dok su rezultati i greške prikazani u
Tabeli I. U ovom slučaju određene su apsolutne greške i relativne greške akvizicijske kartice.

Slika 12: Kod potreban za očitavanje mjerenih vrijednosti za zadatak 4

Tabela I: Apsolutne i relativne greške akvizicijske kartice pojedinačnih mjerenja

Tačna Mjerena Apsolutna Relativna
Mjerenje
vrijednost [V] vrijednost [V] greška [V] greška [%]
1 5,07 4,997559 0,072441 1,428817
2 4,59 4,594727 -4,727*10-3 -0,102985
3 4,07 4,04541 0,02459 0,604177
4 3,517 3,500977 0,016023 0,455587
5 3,003 2,998047 4,953*10-3 0,164935
6 2,505 2,502441 2,559*10-3 0,102156
7 2,003 1,999512 3,488*10-3 0,174139
8 1,502 1,501465 5,35*10-4 0,035619
9 1,002 1,003418 -1,418*10-3 -0,141517
10 0,505 0,502929 2,071*10-3 0,410099
11 0,041 0,0390625 1,9375*10.3 4,725609

4.5. Zadatak 5

Zadatak 5 označava prelazak na drugi dio laboratorijske vježbe broj 1, a samim tim i na
spajanje sheme sa Slike 2. Potrebno je bilo napisati program u jeziku Visual Basic 6.0 koji će
klikom na komandno dugme na analognom izlazu generirati signal (napon) koji je zadan u
tekstualnom polju (eng. TextBox).
Kod kojim je izvršen zadatak 5 prikazan je na Slici 14., a izgled forme na Slici 13. Za
obavljanje funkcija traženih u zadatku korišteno je komandno dugme Unesi_vrijednost. Za
upisivanje vrijednosti napona koje se žele generirati korišten je tekstualni blok Unesi_voltazu.

Slika 13: Izgled forme prije pokretanja programa i upisivanja vrijednosti napona

Slika 14: Kod potreban za rješavanje zadatka 5

4.6. Zadatak 6

U zadatku 6 je bilo potrebno generirani napon na analognom izlazu mijenjati sa promjenom

vertiklane klizne trake (engl. VscrollBar) uz korak napona od 0.1 [V]. U formu je dodana
vertikalna klizna traka. Kod koji je potreban za funkcionisanje ovog zadatka prikazan je na
Slici 15. Izgled forme i parametri vertikalne trake prikazani su na Slici 16.

Slika 15: Kod potreban za pravilno funkcionisanje vertikalne klizne trake

 Slika 16: Izgled forme i parametri vertikalne klizne trake za zadatak 6

4.7. Zadatak 7

Za zadatak 7 bilo je potrebno razviti aplikaciju u jeziku Visual Basic 6.0 koja će generirati
signale, a ujedno ga ih i očitavati. Mjereni signal je bilo potrebno uporediti sa generiranim.
Razlike između signala će biti prokomentarisane u Poglavlju 5.

Za generiranje napona korišteno je komandno dugme Unesi_vrijednost i tekstualni blok

Unesi_voltazu. Za mjerenje generiranog napona korišteno je komandno dugme Povratna
informacija i labela Povratna_vrijednost. Na Slici 17. prikazan je izgled forme nakon
pokretanja programa. Kod koji prati ovaj zadatak prikazan je na Slici 18.

Slika 17: Izgled forme nakon izvršenja zadatka 7

 Slika 18: Kod potreban za izvršenje zadatka 7

4.8. Zadatak 8

Za zadatak 8 bilo je potrebno razviti aplikaciju u jeziku Visual Basic 6.0 koja će generirati
signal oblika kao na Slici 19. Generirani signal je periodičan sa periodom T. Vrijednost
perioda T iznosi 10 [s] i dt = 1 [s].

Slika 19: Dijagram generiranog signala

Da bi se generirao signal kao na Slici 19. potrebno je definisati niz kao generalnu varijablu u
jeziku Visual Basic 6.0. Nakon toga, mjerač vremena Tajmer2 generiše vrijednosti niza
svakih 1000 [ms], odnosno 1 [s]. Na Slici 20. prikazan je definisani niz kao generalna
varijabla, dok je na Slici 21. prikazan kod za izvršenje zadatka 8.
Slika 20: Niz definisan kao globalna varijabla i korišten za vrijednosti generiranog singala

Slika 21: Kod za izvršenje zadatka 8

5. Zaključak

Na Slici 22. prikazan je puni izgled forme za laboratorijsku vježbu broj 1. Cilj laboratorijske
vježbe broj 1 jeste bio da se student upozna sa akvizicijskom karticom MiniLab1008 i
programiranjem u programskom jeziku Visual Basic 6.0. Nakon prikazanih rezultata sa
sigurnošću se može reći da je cilj vježbe ispunjen.

Slika 22: Puni izgled forme za laboratorijsku vježbu broj 1

Nakon odrađenih zadataka, može se zaključiti da je programski jeziki Visual Basic 6.0 vrlo
pogodan za rad u simbiozi sa akvizicijskom karticom MiniLab1008. Akvizicijska kartica
MiniLab1008 daje vrlo dobre rezultate i vrlo male greške mjerenja u poređenju sa digitalnim
mjernim instrumentom. Greška mjerenja je nešto izraženija u posljednjem slučaju mjerenja u
Potpoglavlju 4.4.

Greška pri mjerenju može se primjetiti i u Potpoglavlju 4.7. u zadatku 7. Naime, generisani i
mjereni signal na aktivacijskoj kartici se razlikuju. Jedan od uzroka ove razlike je
nesavršenost samog instrumenta, akvizicijske kartice MiniLab1008. Unutar same akvizicijske
kartice postoje elementi na kojima se stvaraju gubici i smetnje u prenosu signala koji se mogu
okriviti za ove nesavršenosti. Također, za generisani signal uzeta je vrijednost od tačno 3 [V].
Naravno, generisani signal ne iznosi tačno 3 [V] budući da cjelokupan sistem nije podešen za
vrlo tačno generisanje i mjerenje signala.

No, akvizicijska kartica MiniLab1008 sasvim je dovoljan instrument za upotrebu na

laboratorijskim vježbama ovog tipa. Daje dovoljno približne vrijednosti i vrlo je jednostavna
za korištenje nakon upoznavanja. Laboratorijska vježba nudi vrlo zanimljivo gradivo za
praćenje, ali i za analizu i rad.
LITERATURA

[1] „Predavanja iz predmeta Automatizirano mjerenje i upravljanje“, Van. prof. dr. I.

Turković, ETF UNSA, 2017. godina
[2] „Postavka laboratorijske vježbe 1 iz predmeta Automatiziran mjerenje i upravljanje“,
Van. prof. dr. I. Turković. Z. Tucaković, MoE – dipl. ing. el., ETF UNSA, 2017. godina
[3] „Predavanja iz predmeta Električna mjerenja“, A. Muharemović, ETF UNSA, 2015.
godina