Professional Documents
Culture Documents
KOLEKTIF MASS EDUCATION-kreyòl Ayisyen-Gustav Theodor Fechner
KOLEKTIF MASS EDUCATION-kreyòl Ayisyen-Gustav Theodor Fechner
EDUCATION
OF
Pibliye
OF
GOTTL.FIEDR.LIPPS
LEIPZIG
Pibliye pa WILHELM ENGELMANN 1897.
kontni
Premye pati
Preliminè deklarasyon
AVÈTISMAN
I. Entwodiksyon. § 1, 2
IX. Detèmine å yon, yon yon , , å yon ', m , m', AQ , , AQ '. § 68-75.
Dezyèm pati.
Egzamen espesyal.
XXIV. Sou relasyon espasyal ak tanporèl nan varyasyon yo nan gwosè rekrite
an. § 136-163
Kseuv. Plan ak Asymétrie nan RYE. § 164-169
Kseuvi. Dimansyon yo nan penti yo galeri. § 170-175
Kseuvii. Atik kolektif ki soti nan jaden meteorolojik. § 176-179
Kseuvii. Asymétrie nan seri a erè. § 180-182
Dokiman Siplemantè. T-tab la. § 183
Prefas.
se Vorliegendes travay kreye pou anpil ane mwen ranmase materyèl pou li epi li
pwosedi a ladan l 'nan preparasyon an nan sa a, men yo souvan koupe pa lòt travay,
mete tan apa nèt long ak te konsa ranvwaye fini an nan travay la byen lwen
tèlman. Retade li pou pi lontan pa ta dwe rekòmande pou laj mwen si travay la te
parèt nan tout; Mwen menm mwen kwè ke, apre yo fin repete repete, li ka nan dènye
azade parèt, pa kòm yon travay pafè, men kòm yon baz pou devlopman plis nan
doktrin nan te fè fas ak isit la. Plis espesyalman, chapit entwodiksyon sa a diskite sou
travay ansèyman an; Se konsa, isit la sèlman sa yo remak jeneral sou li ka jwenn plas.
Avèk nouvo non kote ansèyman an rive isit la, mwen pa bay li kòm yon nouvo
doktrin; sèlman ke eta a prezan nan devlopman li pa t 'ankò sijere bezwen an yo mete
l' pou tèt li anba yon non espesyal. Tout kote syans se ki espesyalize nan kou
devlopman k ap grandi li yo epi kòmsadwa mande separe tèm divès zòn li yo. Koulye
a, pi jeneral la, ki pi enteresan, ki pi merite a, sa ki te prezan nan ansèyman nou an, se
quetelet a "Lètres sou la théorie des probabilités" (1846) ak "sosyal fizik li." (1869),
epi, si ou renmen, ou ka wè nan li menm tou papa papa teyori kolektif la nan mezi
tankou nan EH Weber sa a nan psikophysik; men yon sèl yo pral kapab konvenk tèt li
soti nan pouswit nan travay sa a,
Nan respè sa a mwen fè nan yon sèl bò kòm fwi a prensipal la lòt aksyon kòm
Hauptwur-ZEL alantou etid ki anba la a ki matematik kont men kontwole rezònman
ak validite anpirik nan yon jeneralizasyon nan lwa a ki Gauss nan devyasyon o aza,
kidonk mete restriksyon sou menm bagay la tou pwobabilite simetrik ak proportion
Se ti kras nan devyasyon mityèl soti nan vle di la aritmetik leve, ak jusqu 'relasyon
enkoni legal rive, se youn nan pi enpòtan yo te jwenn § 33 ansanm. An reyalite, nan
ka sa jeneralizasyon nan regilatè a komen nan tout vini nan collectivité yo nan
relasyon ak lang se tou yo bay yo, tankou nan lwa yo senp nan Gauss regilatè nan
tout dispozisyon presizyon fizik ak astwonomik
Sòf si kalib kolektif la baze sou yon konbinezon obsèvasyon ak kalkil nan relasyon
mityèl, li ka konte sou doktrin egzak yo. Sepandan, doktrin yo ki fè reklamasyon yo
genyen tankou yon non pèmèt pou yon degre trè diferan nan sètitid nan rezilta
yo. Nan tèt yo se mekanik, astwonomi, fizik; Fizyoloji kanpe lwen dèyè paske nan
difikilte yo ki opoze konplikasyon ak variabilite nan objè li yo; toujou pi lwen, paske
nan menm pi gwo difikilte nan sans sa a, psikofizik. Kolab kolektif la pataje difikilte
nan kalite sa a, san yo pa sijè a menm difikilte yo debaz kòm psikofizik, depase yo
nan enterè pratik, pandan y ap byen lwen outstripping li nan enterè filozofik.
Nan sans nan fòm la ak gwosè nan vèsyon anpil pral pran an kont ke travay la pa
fèt ni pou Matematisyen pwofesyonèl, ki isit la vini an konsiderasyon pwen
fondamantal se deja abitye, pase pou moun ki pou fè pou pran nòt nan ak aplikasyon
nan doktrin nan se, san yo deja nan posesyon konesans sa yo anvan yo.
Nan fiti prè, mwen ta renmen voye yon demann nan òdinatè nan sijè a ankouraje
ansèyman nou yo. Nan tablo yo li te ye ki GAUSS Pwobabilite chans pou devyasyon
aksidan soti nan vle di (obsèvasyon erè) anjeneral konsidere kòm
Se agiman an sèlman eksprime desann nan de desimal, ki se ase pou itilize a limite
ke fizisyen ak astwonòm fè nan li, ak itilize nan entèpolasyon ak premye ak dezyèm
diferans; men pou sèvi avèk yo byen lwen pi laj, ki se fè collectivité yo li, kantite
lajan nan menm bagay la tou kòm si ou diminye bòdwo yo anpil moun ki yo dwe ki
te dirije pa vle di nan logaritm, agiman an kantite, pou ki logaritm yo senpleman de
oswa twa chif ak pwovizyon entèmedyè sèlman entèpolasyon an te vle bay. Se konsa,
ta dezirab si te egziste nan enterè yo nan ansèyman nou an, ki, fortwit, pa metòd la
psiko nan dwa ak ka sa ki mal, tab, kote pataje tse fèt nan omwen kat chif
desimal 1) de rezèv ki piti esplikasyon an pati a fasilite pati, ak nan nenpòt ka Se
mwen menm gen tab sa yo gravman rate lè yo fè travay sa a. Natirèlman, ekspansyon
nan tab yo ta grandi ak li, men avantaj la te sanble m 'yo grandi plis nan liy ak li. Epi
yo pa ta dwe gen yon enstiti astwonomik oswa statistik, ki gen pouvwa mekanik
informatique fè li! Epitou te kapab fè yon travay pri sou li.
1) Yon ekzekisyon nan tablo sa a sou twa desimal nan t, ak restriksyon sou valè a
entegral nan kat resp. senk desimal, ou ka jwenn nan Apendis la § 183.
I. Entwodiksyon.
§ 1. Mwen konprann yon objè ki fòme ak yon nimewo endefini, varye pa kopi
konyensidans la, ki fè yo ki te fèt ansanm pa yon espès oswa jenerik tèm. Anba yon
sijè kolektif (kout K.-G.)
Se konsa moun fòme yon objè kolektif nan sans pi laj, nonm sa a nan yon ras sèten,
yon sèten laj ak sèten kwaze sa yo nan sans nan strik, kòm tout bon ki sa ki limit la
nan K.-G. ka rele, apre yo fin ekspansyon an nan genus a oswa Artbegriffs, anba ki li
rive varye.
Kopi yo nan yon K.-G. ka espasyal oswa tanporèman diferan epi apre sa yon espas
espasyal oswa tanporèl K.-G. fòm. Se konsa, rekrite yo nan yon peyi oswa zòrèy nan
yon chan mayi kòm espesimèn nan yon espasyal K.-G. aplike. Se konsa, tanperati 1
(ki vle di) ki te swiv pa yon kantite ane nan yon kote ki bay yo, li bay anpil kopi yon
tanporèl K.-G. Olye pou 1 janvye, yon moun ka gen nenpòt ki lòt anivèsè, olye de
yon jou an patikilye sèten mwa, olye pou yo tanperati a mete Barometerstand la
elatriye elatriye e konsa vin kopi anpil tanporèl K.-G. resevwa.
Antwopoloji, zoologie, botan gen anyen nan tout esansyèl ak K.-G. fè, paske li se
kapab, se pa yon karakteristik nan espesimèn endividyèl, men se sèlman ak sa yo ki
ki fè pati menm yon tout la, ki fòme ak yon sèl la oswa yon lòt aspè se rezime kòm
yon genus oswa espès nan yon distans pi plis oswa pi piti. Meteorolojik, dapre
egzanp yo te site la a, ofri anpil egzanp nan fenomèn ki pa peryodik li yo; e menm
nan atistik yon moun ka pale de tankou liv, kat biznis yo nan mitan yo.
Kopi yo nan yon K.-G. yo kounye a se sou yon sèl men segondè a, sou lòt men an,
quantitative, di ki mezire ak nimewo detèmine, epi sèlman detèminasyon an lèt se nan
collectivité yo. Yon K.-G. An reyalite, an tèm de sètitid quantitative li yo, fè
reklamasyon yo menm jan ak yon sèl objè; eksepte ke nan kèk (menm si sèlman
sèten) respekte pati pyès sa yo nan objè a endividyèl pa kopi yo nan K.-G. nan dwe
reprezante. Èske li aplike z. B. rekrite yon peyi bay yo, kesyon an rive: ki jan gwo yo
rekrite yo an mwayèn, ki jan lajman dimansyon diferan yo vle di yo, ki jan gwo se a
pi gwo e pi piti a nan ki jan dimansyon yo rekrite konpòte dapre dispozisyon sa yo
nan vintaj yo divès kalite tankou nan diferan peyi nan mitan chak lòt. Sa yo ak ki gen
rapò, Kesyon yo dwe konsidere pita ka jwenn avèk chak K.-G. ogmante; ak bay yon
objè espasyal diferan pati distenge e li gen dimansyon yo ke yo ka nan nenpòt nan
pati sa yo ak dimansyon patikilyèman ogmante, ak sa yo konstitye yon K.-G.
espesyal okipe, se konsa zo bwa tèt, nan sèvo, men, pye nan yon moun, wotè, pwa,
volim nan moun nan antye oswa bay pati nan kè yon nonm a; men tou, rapò
quantitative kalifye, rapò yo nan wotè mwayèn, lajè, longè nan zo bwa tèt la pran yon
enterè espesyal tankou nan konpare moun yo nan ras diferan yo fini. ak sa yo nan
byen lwen tèlman espesyal K.-G. trete konsa zo bwa tèt, nan sèvo, men, pye yon
nonm, wotè, pwa, volim nan tout moun oswa bay pati nan moun; men tou relasyon
quantitative pral antre nan kesyon, menm jan rapò yo nan wotè mwayen, lajè, ak
longè zo bwa tèt la pran yon enterè espesyal nan konpare ak gason nan ras diferan. ak
sa yo nan byen lwen tèlman espesyal K.-G. trete konsa zo bwa tèt, nan sèvo, men,
pye yon nonm, wotè, pwa, volim nan tout moun oswa bay pati nan moun; men tou
relasyon quantitative pral antre nan kesyon, menm jan rapò yo nan wotè mwayen,
lajè, ak longè zo bwa tèt la pran yon enterè espesyal nan konpare ak gason nan ras
diferan.
§ 2. Sou tout kesyon endividyèl sa yo, sepandan, yon pi jeneral, ki pi enpòtan, ki ka
fè fas ak nan doktrin sa a tout bagay, epi kòmsadwa yo pral fè fas ak anba a, ogmante
kesyon an nan lwa sou ki jan kopi yo nan yon K.-G. distribye selon gwosè ak
nimewo. Sepandan, ekspresyon ekspresyon an se definisyon kijan kantite kopi yon K.
bay-. ak chanjman gwosè yo. Pou chak K.-G. ki egziste nan yon pi gwo kantite
kopi. Pi piti ak pi gwo espesimèn yo, nan ekstrèm kout, yo se rar la, pi souvan sa yo
ki nan yon sèten gwosè mwayen. Men, pa gen yon jeneral, tout oswa omwen pi K.-
G. lwa ki aplikab nan depandans nan nimewo sou gwosè a nan espesimèn? An
reyalite, tankou yo pral mete kanpe,
Soti nan kòmansman an, nan kou, yon moun ka gen dout ke nan divèsite nan
ekstraòdinè nan K.-G. Relasyon distribisyon legal yo dwe jwenn nan yon jeneralite
sèten pou li nan tout. Pandan se tan, depi dapre kondisyon ki nan K.-G. Nan nenpòt
ka, lwa yo jeneral nan pwobabilite chans - ak chak matematik konnen ke sa yo se -
jwenn aplikasyon. An reyalite, rapò distribisyon yo K.-G. jeneralman domine pa sa
yo, sepandan, lwa yo menm nan pwobabilite nan Maßbestimmungen fizik ak
astwonomik yo, se sèlman okazyonèl nan sekirite a pou detèmine si Dimansyon yo
akeri an konsiderasyon Avèk prezant sa mwen jwe yon estati trè diferan ak anpil
mwens enpòtan pase nan Maßlehre nan K.-G .. Men, tèl degre chans nan sèten, pou
plizyè K.-G. nan diferan, jwe kondisyon ekstèn ak entèn yo, kapab, nan tout
éventualité atravè divès kalite a K.-G. distenge pa karakteristik, sòti nan konte
distribisyon rapò yo. Sa yo se moun ki nan detèminasyon yo detèmine kont youn ak
lòt; ak sa yo ta dwe konsilte ak konsiderasyon nan lwa jeneral yo nan
pwobabilite. Soti nan pwen de vi sa a, vle di aritmetik la nan espesimèn yo te toujou
envisagées, ak dilijans sou detèminasyon li yo pa divès kalite K.-G. vire, san konte
pwobableman ekstrèm, plis raman konsidere kòm devyasyon mwayèn soti nan vle
di. Men, kòm enpòtan tankou detèminan sa yo epi yo toujou ap, yo te twò lwen te
pran twò inilateralman, pandan ke lòt moun, nan prensip pa mwens enpòtan, yo
neglije.
Sòf si tretman an nan K.-G. dapre tout nan relasyon yo anvan sijè a tout lòt pwen
ak lòt espesyalite pote, pase ak mezi fizik ak astwonomik an konsiderasyon vini,
Maßlehre nan K.-G. a kapab, oswa ta dwe nou di collectivité ti bout tan, kòm
patikilyèman mete kanpe yon doktrin nan kalite li yo epi pou yo trete ak sa a pral fè
jan sa a.
Depi nan konsèp nou K.-G. antre nan antre nan konsèp nan yon varyasyon o aza
nan kopi, ou ka antisipe vle yon definisyon nan chans ak yon deklarasyon nan sans li
yo. Tantativ pou bay li soti nan yon pwen de vi filozofik ta, sepandan, dwe nan ti kras
itilize pou ankèt sa a. Li dwe ase bay mete nan yon sèl pou baz sa a, reyèl pwen de
plis negatif pase pèsonaj pozitif li isit la. Pami yon varyasyon o aza nan kopi yo
Mwen konprann yon sèl ki egalman kèlkeswa yon mache sou arbitrèr a detèminasyon
gwosè pase pa yon relasyon yo gwosè ant se reglemante lalwa natirèl. Si youn oswa
lòt aksyon yo nan dispozisyon ki nan objè yo, Lè sa a, sèlman chanjman yo
endepandan rive yo dwe aksidan.
Sa a pa refize ke, ki soti nan pwen ki pi jeneral de vi, pa gen okenn konyensidans,
nan ki lwa yo ki deja egziste nan lanati anba kondisyon sa yo ki deja egziste pouvwa
prezimableman konsidere gwosè a nan chak echantiyon endividyèl kòm
definitif. Men, nou pale de konyensidans osi lontan ke nou ka ni monte nan yon
derivasyon nan detèminasyon endividyèl yo nan lwa sa yo jeneral ni kapab dedwi yo
soti nan reyalite yo prezan. Sòf si li se ka a, konyensidans la sispann, epi sispann
oswa ki afekte pa aplikabilite nan lwa yo dwe prezante isit la.
II. Preliminè BECA de pwen ki pi enpòtan yo te jwenn nan
ankèt la nan yon K.-G. ak desen ki gen rapò ak sa.
§ 3. konpilasyon ki anba la a yo pral kapab sèvi, limit la ak nati a nan syans yo ak
ki nou gen fè fas folgends fè sèten neglije, epi yo ki baze sou pi fò nan bezwen an
pou tèm jenerik antisipe an koneksyon; men yon diskisyon pi detaye sou pwen sa yo
rete rezève pou chapit sa yo.
Nan lòd o aza kote kopi yon K.-G. Li pa ta posib pou jwenn yon BECA de relasyon
yo an tèm de kantite ak nimewo, ni li ta posib pou yo travay sou yo metodik si mezi
yo , jeneralman te denonse pa yon , yo bay nan menm lòd la o aza nan ki yo te
resevwa ak nan yon sèl te vle kite sa yo rele Urlist te vle; Se konsa, yo dwe ranje
selon gwosè yo ak ranje nan yon tab, sa yo rele panèl distribisyon. Eske yo te kounye
a pa gen okenn gwo kantite kopi yon objè, chak se yon , oswa omwen ki pi
ap yon parèt yon sèl fwa nan tablo a, ak gwosè a nan distans ant
siksesif yon chanjman trè iregilye; nan anpil atik devlopman men, sa yo ki an ki anpil
kopi yo prezan, menm jan yo sont principalement asime sa ki annapre yo yo dwe, si
se pa tout, men anpil oswa pi fò nan yon, ki pral pote echèl la ak estimasyon an, plis
oswa mwens souvan rive repete ak Lè sa a dirije nan panèl la distribisyon nan yon
fason ke, nan yon kolòn nan yon chak nan yon , byenke sèlman yon fwa lis, men nan
yon kolòn akonpaye z an , nimewo z an endike konbyen fwa li rive. Kantite total yon ,
ki antre nan yon panèl distribisyon, nan kou, se ki konsistan avèk sòm å z an ,ki se
jwenn nan ajoute moute tout z nan tablo a, epi li se deziye pa m pa m ' .
Pweparasyon tout moun ki tankou yon tab se, se konsa pale, premye etap la ki ka
pran lè w ap travay sou yon anpil K.-G. soti nan lis orijinal la.
Yon etap dezyèm se sa a: ke, ak yon detèmine ki dwe deziyen nan , vle di la
aritmetik nan mezi endividyèl yo ak devyasyon yo pozitif ak negatif,
nimewo z an nan kou ak deflèkteur nan yon matche ak.
Men, rezon sa a, kòm yon pwen depa diferans ki genyen olye pou yo yon ak kèk lòt
valè ki ka sòti ak sètitid matematik soti nan panèl la distribisyon, sèvi; ak pa nenpòt
ki lòt chwa nan sans sa a, nouvo relasyon sòti ki pral diskite pita. Jeneral koulye a,
mwen rele valè ki nesesè yo devlope relasyon tankou valè inisyal la nan devyasyon
yo, valè prensipal ak rele yo ak H, Se konsa, sa YonLi se sèlman yon ka espesyal ki te
pran an kont nan tretman an K.-G. men li gen yon limit abitrè nan mezi kolektif,
tankou yo pral fasilman aparan nan remak sa yo. Anjeneral mwen non devyasyon, ki
valè prensip yo ka fè depandan, devyasyon kolektif yo.
§ 4. Li fasil pou konvenk tèt ou nan sikonstans sa yo. Yon m pi gwo nan tablo
distribisyon yon K.-G. vini nan, plis regilye Kovèti pou la a se
nan yon korespondan z an , gen ak plis ankò sèten legalities yo yo mete soti nan ki
nou dwe pale. Ka a ideyal ta dwe ke yon enfini m ta gen, kote ou gen yon kou trè
regilye nan sa yo ta gen yo dwe atann ak yon pwogrè trè egzak nan regularite yo ki
enpòtan, apre yo fin ki tou kondisyon ideyal ak regularite, kòm li ta bay yon panèl
ideyal ak anpirik, ki konpoze nan plis oswa mwens apwoksimasyon fèmen.
Tout lwa pwobabilite chans nan tout, ak lwa yo distribisyon K.-G. moun sa yo ki sa
yo ki te nan komen ki konfòmite yo se pi plis sèten ou kapab espere yon pi gwo a
kantite ka yo, al gade, men yo te se konsa pale, ideyal validite sèlman nan evènman
an nan yon nonb infini nan ka yo, ki pa gen eksklizyon ke menm pran plas
konfimasyon an nan lwa yo ki enpòtan nan yon nimewo pwouve byen, se pou
pwokire nan ka nan yon apwoksimasyon fèmen. Sòf si nan nenpòt ka an reyalite
sèlman avèk K.-G. ki soti nan yon nimewo fini nan espesimèn ki reprezante kòm
anpil ka; Mwen gade nan varyasyon yo ki pran plas soti nan kondisyon yo ideyal
legal pou finitud nan nimewo a nan kopi, kòm ensiyifyan, epi, tèl degre ke yo ale
endiferan sou yon bò ak yon lòt bò, ki te koze pa éventualité dezekilib, pandan y ap
Se mwen menm, kondisyon an pou yon nonb infini nan ka yo, ka nou an nan kopi,
règleman aktyèl rele, kòm esansyèl oswa nòmal. Karakteristik jeneral la nan
ensiyifyans nan yon dispozisyon se ke li disparèt tout plis la ki kantite ka,
resp. Espesimèn, an konfòmite ak kondisyon ki tèm nan nan K.-G. detèmine, gwo,
pou ke yon moun ka asime ke li ta disparèt tout ansanm nan yon nimewo enfini nan
ka; dapre ki, nan ka nou an, se sèlman yon foul moun nan objè yo apwopriye pou
ekzamine lwa yo nan ka nou an. pou sipozisyon an nan yon nimewo enfini nan ka yo,
ka nou an nan espesimèn, nan dispozisyon ki deja egziste kòm esansyèl oswa
nòmal. Karakteristik jeneral la nan ensiyifyans nan yon dispozisyon se ke li disparèt
tout plis la ki kantite ka, resp. Espesimèn, an konfòmite ak kondisyon ki tèm nan nan
K.-G. detèmine, gwo, pou ke yon moun ka asime ke li ta disparèt tout ansanm nan
yon nimewo enfini nan ka; dapre ki, nan ka nou an, se sèlman yon foul moun nan
objè yo apwopriye pou ekzamine lwa yo nan ka nou an. pou sipozisyon an nan yon
nimewo enfini nan ka yo, ka nou an nan espesimèn, nan dispozisyon ki deja egziste
kòm esansyèl oswa nòmal. Karakteristik jeneral la nan ensiyifyans nan yon
dispozisyon se ke li disparèt tout plis la ki kantite ka, resp. Espesimèn, an konfòmite
ak kondisyon ki tèm nan nan K.-G. detèmine, gwo, pou ke yon moun ka asime ke li ta
disparèt tout ansanm nan yon nimewo enfini nan ka; dapre ki, nan ka nou an, se
sèlman yon foul moun nan objè yo apwopriye pou ekzamine lwa yo nan ka nou
an. nan konfòmite ak kondisyon yo ki tèm nan K.-G. detèmine, gwo, pou ke yon
moun ka asime ke li ta disparèt tout ansanm nan yon nimewo enfini nan ka; dapre ki,
nan ka nou an, se sèlman yon foul moun nan objè yo apwopriye pou ekzamine lwa yo
nan ka nou an. nan konfòmite ak kondisyon yo ki tèm nan K.-G. detèmine, gwo, pou
ke yon moun ka asime ke li ta disparèt tout ansanm nan yon nimewo enfini nan
ka; dapre ki, nan ka nou an, se sèlman yon foul moun nan objè yo apwopriye pou
ekzamine lwa yo nan ka nou an.
Menm ak yon ti m , sepandan, ensiyifyans a nan yon detèminasyon pwouve lefèt ke
sou repete detèminasyon an ak menm ti m gwosè a ak direksyon nan chanjman ki nan
detèminasyon endetèmine nan ap resevwa kopi nouvo nan objè a menm, tandiske nan
esansyèlman menm bagay la tou an mwayèn yon majorite nan plede repete yon yon
sèten rezilta gwosè ak pi fò a kantite repetisyon, ak m nan chak moun, plis pwononse
yon direksyon sèten nan menm bagay la .
Nou pale de yon distribisyon simetrik nan valè ki gen rapò ak yon bay direktè lekòl
valè H, lè nenpòt devyasyon nan yon pozitif-a H egalman gwo devyasyon negatif nan
yon lòt yonnan H koresponn ak, se konsa ke egal fòs sou tou de
bò H deflèkteur yon egal zye. Nan yon K.-G. nan yon kantite fini nan kopi kapab
paske yo te koensidans yo depaman pa atann gen rapò ak valè nenpòt ki lakay ou a
jwenn yon distribisyon konplètman simetrik, ak nan kou, yon distribisyon simetrik ki
gen rapò ak plizyè valè ki pa-debaz tou egziste; men li se yon sijè enpòtan nan ankèt
la, si wi ou non pa ka jwenn yon valè direktè lekòl ki gen rapò ak ki distribisyon an
nan apwòch yo plis balanse, plis yon sèl nan m nan nan K.-G. ogmante, nan chemen
an ke nan enfini m ka asime yon distribisyon se vre wi: simetrik yo dwe reyalize, nan
ka li ki kòm yon enfini mpa disponib, men li ka pale de yon pwobabilite simetrik nan
devyasyon.
§ 5. Men, pou ankò yon lòt kòm pwen yo anvan yo de vi, yon moun ka fè
distenksyon ant yon panèl distribisyon ideyal nan yon rezilta anpirik ak depann ideyal
ak anpirik. Nan mezi yo nan kopi ou pa kapab ale pi lwen pase limit sèten nan
presizyon jan yo pral pote divizyon an nan echèl la ak estimasyon an ant. Youn
kapab, pou. Men, pa diferan osi ankò milimèt, menm dizyèm nan yon milimèt, menm
milimèt santyèm pi lwen toujou. Pou ki diferan milimèt sèlman, koule tout mezi
endividyèl yo ke li bay manti nan limit yo nan yon milimèt, konfonn ansanm, epi li
enplike tout la pou kopi ke yo aktyèlman gaye sou yon entèval tout antye de 1 mm,
nan yon valè sèl yonKi fòme mitan an nan entèval sa a. Fè byen mwen tande diferans
lan toujou notables nan nan ki pwen sa yo chak yon panèl anpirik aktyèlman entèval
an antye nan gwosè a mwen ant yon - 1 / 2 m ak yon + 1 / 2 m sou li a, pandan ke li se
dapre panèl la anpirik se konsa eksklizyon ak rekiperasyon ladan l 'se anjeneral pran
kòm si degre nan ladan l' tonbe yon pwòp tèt ou- z fwa vorkäme. Nan yon ideyal, se
sa ki, nan limit la nan presizyon mezi kontinyèl ak estimasyon men ta mwen desann
nan yon valè infinitesimal ti 1) , diferansye yon nan plak la miltipliye isit la, men z
yo diminye kòmsadwa; Atravè tab ideyal la devye soti nan yon sèl la anpirik.
1) Yon valè enfiniman piti, prezide isit la nan sans nan kalkil matematik la se pa
dwe konfonn ak zewo, men, byenke diminye kontinyèlman ak anba chak gwosè
citable nan gwosè absoli li yo dapre endetèrminabl, men detèrminabl reckoning
menm apre relasyon li nan lòt valè enfiniman piti.
Koulye a, kote anpirik la mwen trè piti, rezilta yo nan tab la anpirik, sof si yo
konsène gwosè a ak relasyon nan valè yo direktè lekòl ak devyasyon prensipal ki sòti
ladan li, pa diferan materyèl nan sa yo nan ideyal yo; men diferans la rete yo dwe
konsidere jeneralman pale epi yo pral pita jwenn konsiderasyon sa a kote li vini nan
konsiderab konsiderab. tèm anpirik ak kondisyon nan ki li pa obligatwa te pran an
kont, men li se konsidere kòm si reyèlman , pou chak yon sa a yon zukäme anpil,
mwen rele anvan tout koreksyon, sa yo ki kote li se osi lwen ke posib pran an kont
byen file.
§ 6. Nan nenpòt ka, kounye a dwe eseye monte nan sou byen file sou rezilta yo nan
panèl anpirik nan ideyal la nan panèl la ideyal Avèk prezant sa mwen imaginer
esansyèlman anvan tout koreksyon, ki enkli ladan yon pwosesis demgemäße nan
ankadreman distribisyon ki dwe.
Nan sans sa a, gen yon diferans ki genyen ant prensipal ak redwi panno. Pa tablèt
prensipal mwen vle di sa yo ki jwenn dirèkteman pa lòd la nan mezi ki soti nan lis
orijinal la, ak isit la prezante menm done yo anpirik tankou sa yo, sèlman te bay
lòd. Redwi panno mwen se moun nan ki z an yo pou pi gwo Maßintervalle fè
diskriminasyon tankou nan panno yo prensipal, ak pandan y ap total la pou gwosè a
menm nan tout panèl la tout antye, z nan men sa yo entèval pi gwo sant sa yo ladan l
', kòm redwi yon, yo te ajoute enskri , ak benefis yo, kidonk yon kou regilye nan znan
tablo a ak jwenn yon dokiman ki pi apwopriye pou bòdwo, si se pa san konfli ak yon
dezavantaj akòz elajisman nan mwen an, tounen vin jwenn pita. Yon diskisyon pi plis
pwofondè nan fason pou mete kanpe ak pwopòsyon yo nan panno prensipal yo ak
redwi nan Chapit VII ak VIII yo bay, ak posiblite pou plizyè etap rediksyon ak
rediksyon sitiyasyon yo te diskite.
§ 7. Nan chak pa twò iregilye prensipal oswa pa rediksyon regilyèman te fè tablo
yon moun jwenn bagay sa yo.
Z pi piti a yo jwenn apre de limit yo nan panèl la, dapre ki, jan yo te touche, pi piti
a ak pi gwo yon pi piti chans rive, men pi gwo z yo jeneralman yo te jwenn nan yon
pati santral nan panèl la. maksimòm z an tonbe sou kèk yon nan pati mitan sa a, kote
sou tou de bò z an nan ekstrèm yo kontinyèlman, kwake ak ensifizan rediksyon isit la
epi gen koupe pa iregilarite diminye. Valè a nan yon tab la pa twò iregilye primè
oswa redwi a ki maksimòm z latonbe, mwen rele valè nan peple nan panèl la oswa
valè pwouve peple nan objè a, sa ki ka sètènman dwe konsidere sèlman kòm apwoche
valè a ideyal peple jwenn nan yon enfiniman gwo m ak enfiniman ti mwen ta jwenn,
men sa ki pa mwens soti nan Yon se panèl la konsidere kòm, men te deja touche jan
sa yo apwòch atansyon espesyal epi li bay baz la nan yon apwoksimasyon pi egzak pa
kalkil nan fason pita meditation. Yo ba li pwouve oswa depreferans konbine nan sa a
oswa ki apwòch, mwen rele l 'jeneralman D.
Yon ta ka kwè ke valè a peple anpil, se sa ki, ki soti nan yon gwo anpil, estrikteman
pale yon enfini m , epi, estrikteman pale, ak yon infiniman piti anpil mwen, detèmine,
ta kowenside ak vle di la aritmetik, ak nan reyalite mou nan majorite a nan K. -G. tou
de pa detèminasyon nan gwo m ak ti mwenti kras ase soti nan chak lòt pou nou kapab
enkline e li te ki te fèt nan reyalite asire ke diferans lan toujou rete a se senpleman
yon kesyon de dezekilib randonès. Men, li pral youn nan rezilta yo pi enpòtan nan
analiz ki anba la a ke yon diferans enpòtan ant aritmetik vle di ak valè peple se pito
ka la an jeneral, sa yo ki grandè a ak direksyon nan sa a devyasyon tèt li karakteristik
divès kalite K.-G. ye. Nan byen lwen tèlman kòm diferans ki genyen ki gen rapò ak
tou de valè konfòme li avèk kondisyon divès kalite, valè pwouve peple D a kòm yon
mwayèn aritmetik soti nan Yon yo rekonèt panèl la menm yo dwe distenge, enpòtan
valè prensipal di premye valè de devyasyon kolektif.
Sou tou de valè prensipal anvan yo A, D men yo toujou rive youn nan gen distenge
ansyen nan de a, twazyèm lan, ki mwen kòm yon valè santral oswa valè sant ak C va
al gade nan, sa vle di valè a nan yon, nan kòm anpil pi gwo yon gen yo dwe pi piti
nan mitan tèt yo ak nan sa a insight seri a nan yon mitan bisected. Nan menm bagay
la, li vini soti nan di ke li se valè a ki gen nimewo a nan devyasyon pozitif ki gen rapò
ak egal kantite negatif. vle di nan aritmetik, li diferan pa de règ yo ke pandan ke ki
gen rapò ak Yon , sòm total la nan devyasyon yo mityèl se menm bagay la, sepandan,
ki gen rapò ak Cnimewo a nan devyasyon mityèl se menm bagay la, e ke pandan ke
bez. A se sòm total la nan kare yo nan devyasyon yo yon minimòm, ki se pi piti pase
bez. nenpòt lòt valè inisyal la kont sa a bez. C se sòm total la nan devyasyon yo ki
senp (sa yo negatif kalkile sou valè a absoli) nan sans la menm yon
minimòm 2) . Avèk asansyon de valè sa a twazyèm prensipal la de sa yo anvan, nouvo
relasyon karakteristik pou K.-G. nan ki pale.
(2) Mwen te pwouve pwopriyete sa a nan valè santral la, ki te deja inkonu, nan yon
trete espesyal sou menm bagay la tou [sou valè inisyal la nan pi piti kantite
divèjans; Abhandl. matematik la. Gwoup wa a Sachs. Sosyete nan Syans; II. Volim,
1878].
Anplis de twa valè prensipal ki mansyone anwo a, lòt moun ki ka sòti matematik
soti nan tablo distribisyon yo ka itilize kòm valè inisyal de devyasyon yo, ak isit la
kòm valè direktè yo, ak pati endepandan de sa yo ki anvan yo, ak pati ki gen rapò ak
yo; men nan nenpòt ka, yo menm ki pi ansyen yo se pi enpòtan an, epi mwen pral rete
avèk yo pou tan an. Nan yon chapit pita (chapit X), sepandan, mwen pral konsidere,
fortwit, twa lòt prensip direktè kòm divisò valè R , valè T pi lou ak valè a
devyasyon F , ki nan nenpòt ka reprezante yon enterè matematik.
§ 8. Yon bèt karakterize pa estrikti entèn li yo, atravè sèvo, kè, vant, fwa, ak lòt
bagay, gwosè ak pozisyon nan ògàn sa yo kont youn ak lòt, chemen yo manje ak
dechaje li. Se konsa, se yon K.-G. defini quantitative entèn li yo, karakterize pa vle di
aritmetik, valè santral, valè densest, ak lòt valè prensipal, gwosè ak pozisyon nan valè
sa yo direktè lekòl kont youn ak lòt ak devyasyon yo ladan l '; ak sa yo valè yo pa
mwens matematik pase ògàn yo nan koneksyon òganik. Yon K.-G. se konsa pale
konstitye yon òganis matematik ki kapab dekonpozisyon, ki pral diskite anba a. Men,
si sa pa vle di ke chak objè gen fè yon reklamasyon pote soti nan tankou yon
dekonpozisyon,
Li ka obsève an avans, sepandan, ke anba yon kondisyon sèten de valè yo
prensipal D ak C ta kowenside ak A, ak kidonk tout twa ta kowenside youn ak lòt,
sou kondisyon an ki devyasyon mityèl yo. Yon te gen yon pwobabilite simetrik, ki se,
ak ogmante m nan fason ki nan yon distribisyon simetrik (nan sans ki pi wo a)
pwoche bò, ki nan enfini m yon sèl te kapab konsidere tankou rive. Men, li pral vire
ki pou K.-G. olye yon pwobabilite asimetri de devyasyon. Yon gen presuz, ki selon
yon sèl ak ogmante mpa apwòch yon distribisyon simetrik, men pito yon distribisyon
esansyèlman asymmetrik yo dwe pote nan yon lwa sèten. Vreman vre, apa de
konyensidans la esansyèl nan D ak C ak A, ki ka sèlman konsidere kòm yon
eksepsyon, pa gen okenn valè nan tout ka bay pou K.-G. jwenn, bez. ki gen simetrik
pwobabilite nan devyasyon ta pran plas sou tou de bò yo.
Koulye a, si ou byen lwen tèlman nan tretman nan K.- G. senpleman A, pran
devyasyon yo soti nan li epi li sou ekstrèm yo nan konsiderasyon, nou wè pa sèlman
yon pati nan anvan yo ki trè enpòtan rapò karakteristik ak diferans ki genyen nan objè
li tonbe sou kote men li pral montre tou ke yon lwa jeneral la distribisyon kopi yo nan
K.-G. se pa ou p ap benefisye pa sa a mòd limite nan tretman an.
Men, li pa te diskite nan rezon ki fè li yo ke li te transfere pwen yo ki mennen nan
Maßlehre nan fizik ak astwonomik collectivité yo san yo pa yo konsidere de diferans
ki genyen pi gwo ki egziste ant de la, se konsa ke mòd limite nan tretman pou doktrin
nan ansyen menm jan motive kòm pou se lèt la refize. Pou ansyen an, aritmetik a vle
di valè gen yon nan valè yo obsèvasyon nan dimansyon li yo yo dwe detèmine chak
matyè ak devyasyon yo nan A,di erè obsèvasyon, dominan, se konsa fondamantalman
pou kont li konte a, enpòtans paske nan rezon ki fè yo ke yo li te ye nan
Matematisyen yo kalifye ak fizisyen, ki sòm total la nan kare yo nan devyasyon yo,
erè di se pi piti a nan valè yo ki respekte, aritmetik vle di, yo wè tou valè a, ki,
sepandan, li se valè yo vre nan detèminasyon an fè li, ak tout pwobabilite ki pi pre
devyasyon yo yon vle di detèmine kantite lajan an pa ki valè a vre toujou ak bay
pwobabilite nan youn oswa lòt la pral dwe rate. Se konsa, poukisa swen nan
ansèyman sa a nan lòt valè pi gwo ak ede devyasyon yo li kapab akonpli travay la nan
sa a pa gen anyen doktrin! Se konsa, ni nan menm yon valè pepleyon , nan tèt li jis
kòm byen te kapab mennen nan derivasyon an nan yon D ak C ; kòm kopi divès
kalite yon K.-G. Men, li ta senseless gade nan li nan yon fason espesyal, epi li
sètènman pa rive.
Pou collectivité men pwen an ki fè Maßlehre nan fizik ak astwonomik pito vle di la
aritmetik a devyasyon yo soti nan prensip sa a, pa gen okenn sans. Tout kopi nan yon
K.-G., yo ka toujou byen lwen tèlman diferan de aritmetik a vle di oswa nenpòt ki lòt
valè prensipal yo se menm bagay ak byen tout bon an, epi nou pito konsidere yon sèl
nan anvan lòt la nan yon menm pou tout moun aspè trivial nan kou pa fè okenn
sans , Kont nenpòt lòt valè prensipal la se nan lòt respè karakteristik li yo e menm
pratik nan kèk siyifikasyon pou yon K.-G., kidonk yo fè distenksyon ant li nan men
lòt objè kontribye.
Dezyèmman distenksyon ant Maßlehre nan fizik ak astwonomik Byensir olye
postila oswa sipoze yo dwe Kellerman pwouve, simetrik pwobablite nan obsève erè
mar. aritmetik a obsève vle di ak bon obsèvasyon, twa valè yo direktè lekòl pa
esansyèl, men se sèlman pa koensidans dezekilib nan chak lòt, se konsa ke nan
preferab la paske mwayèn nan espesifye sikonstans aritmetik nan valè yo obsève nan
menm tan an mittrifft valè yo pi pwobab nan lòt valè yo direktè lekòl la, Lè nou
konsidere ke pou K.-G nan , bemerktermaßen yon pwobabilite asimetri nan
devyasyon mar. se yo dwe konsidere kòm mwayèn nan aritmetik nan ka la an jeneral,
dapre ki diferan valè yo direktè lekòl anpil tonbe apa.
By wout la, li ka sanble menm plis dout menm si ou se ak sa postila nan erè yo ki
obsèvasyon vrèman byen dwa yo, yon pwoblèm ki konsène nou, pa anpil, men pita
nan yon chapit espesyal 3) ap konsidere.
3) [Ak konsiderasyon kesyon sa a, nan dezyèm pati a, chap. XXVIII egzamine
asimetri nan seri erè.]
Sòm total yo nan åQ yo devyasyon pa rete menm jan ak nimewo total yo m dapre
valè yo direktè lekòl, men chanje pa mwens pase sòm yo yon sèl-sided selon valè yo
direktè lekòl la.
4) Nan kalkil erè fizik ak astwonomik olye ke rasin vle di devyasyon kare soti nan
kare yo vle di
, bez. Yon , ki, kote mwen refere a li, mwen pral distenge, jan sa endike
nan nimewo sa a 5), kòm yon devyasyon vle di kwadratik soti nan senp nan yon sèl
detèmine pi wo a, epi li endike li pa q .
retounen; men sa a se sèlman ka a lè nan mitan an desen soti nan e ' ak e , nan pwa
yo konsidere kòm ki pa vèti nan yo m' ak m , soti nan kote yo yo resevwa, voye, apre
sa kouche:
Pi gwo a vle di devyasyon e ki gen rapò ak yon valè direktè lekòl la, plis valè
endividyèl yo yon devye soti nan li an mwayèn , oswa plis yo varye an mwayèn pa
menm bagay la. Apa de gwosè a absoli nan e men tou, relasyon l rive H la , ki te swiv
pa e refere, se konsa e : H nan kont sa mwen rele varyasyon nan manm fanmi. Vle di
ak relatif vle di varyasyon pou yon m bay Malgre ke pa pwopòsyonèl ak valè yo
diferan prensipal; men yo pran, jeneralman pale, nan byen lwen tèlman youn ak lòt ak
pou soti nan ke yon moun ki gen rapò ak yon sèten valè vle di fòtman oswa chetif
fluktue sijè nan lòt valè yo prensipal ka sipoze yo dwe ki fòs balans ak respè, e konsa
youn san yo pa konsidere asistans nan yon sèten Main valè fò ak fèb sou objè
mwayen oswa relativman unsteady.
Apre sa, remak sa a. Gwosè a nan sòm total la senp nan AQ ak senp mwayèn
erè e = AQ : m ki gen rapò ak vle di la aritmetik a Yon se pa totalman endepandan ki
gen nimewo m nan nan valè yo nan yon, ki soti nan ki respektif A a sòti, men pran an
mwayèn ak ogmante m yon bagay; men se yon sèl kapab nan nenpòt ki fini m valè
jwenn AQ ak e rel. Yon pa miltiplikasyon ak ka a nòmal yo ke yo
bez. yon A nan yon nonb infini nan yon jwenn sa mwen rele koreksyon an
6)
akòz fini m rele nan . Koulye a, si åQ ak e = åQ : m yovalè yo uncorrected, Lè sa
a, mwen endike pa åQ c ak e c valè yo korije:
ak .
Se sèlman nan anpil ti m , sepandan, valè yo korije diferan materyèl nan men moun
uncorrected, ak jan nou jeneralman gwo m, ou dwe fè pandan y ap youn notables
disparèt, mwen kontni tèt mwen nan pèfòmans nan eleman yo an jeneral, ki endike ki
komen yo, di valè yo uncorrected AQ , e , sa ki lakòz konpétition ak janm li te
ye m nan ka fasilman jwenn valè yo korije si li se fè li. Yon remak korespondan se
Context pou sòm total yo devyasyon ak devyasyon vle di. Yon lòt valè pi gwo
kòm yon aplike, menm si ankèt la dirèk nan sans sa a byen lwen tèlman sèlman sou
devyasyon yo soti nan Yon te pwolonje. Men, mwens yon kesyon de bay ak lè l sèvi
avèk eleman yo jwenn nan yon m finite yo bay , pi bon an valè yo korije yo; kòm pa
sèlman montan yo divèjans ak vle di devyasyon bez. valè yo lakay divès kalite, men
tou, devyasyon yo nan valè yo prensipal tèt yo soti nan chak lòt ki anba enfliyans a
nan menm fini m nan se menm kondisyon yo ta Se poutèt sa pa chanje pa koreksyon
an komen. Nan ekzamine lwa yo nan distribisyon, sepandan, li pi enpòtan pou nou
rive nan rapò sa yo pase nan valè absoli. Sepandan, kote yon sèl vle pou yo ale nan sa
yo, yon sèl gen ak konsiderasyon koreksyon nan valè yo yon sèl-
sided åQ , åQ , ak e ', E , jwenn nòt la olye pou yo ke yo pa fè sa respektivman
pa ak , men tankou sa yo ki an AQ ak e pa
6) Kòm se byen li te ye, GAUSS te deja pou sòm total la nan kare yo erè åQ ²
bez. A ak sòti nan li, sa yo rele kwadratik vle di erè
,
Olye de sa ansanm pou tou de bò, valè sa yo kapab egalman tankou sa. senp vle di
devyasyon nan pou tou de bò ki fèt espesyalman ak paske yo te fini m nan dwe
korije, ki mwen pa t 'adrese isit la, menm jan mwen verspare ki sa yo di sou li, jouk
yo rive nan chapit la Dokiman siplemantè sou lalwa Moyiz Gauss' (chap. ksvii), pa ki
valè sa yo gen sèten relasyon youn ak lòt, ki pèmèt kalkile nan menm soti nan chak
lòt, ki se rezèv, yo toujou fè patikilyèman apre pèfòmans nan e nan mitan eleman yo.
6) valè yo ekstrèm yon nan panèl la, sa vle di pi piti a ak pi gwo yon nan panèl la,
ansyen an kòm E ', lèt la kòm E , yo deziyen. Sepandan, dapre tradisyon an nan tablo
a, ki pi wo a valè a, pi ba a pi ba la.
§ 10. Si de valè yon, b nan konekte fason sa a pa parantèz,
kòm yon ( b ) , ekspresyon sa a se egalman ki valab ak yon b , di pwodwi
nan yon ak b , men si yo yo ki konekte pa parantèz kare nan fason ki anba la a yo
se: yon [ beta ] , se konsa sa a pa vle di ke yon b ta dwe miltipliye, men
sa yon fonksyon nan b se; Se konsa, z. B. Q [ A] vle di yon devyasyon
nan A, Q [ C ] se youn nan C ak sou sa, m [ A ] se kantite total
devyasyon. Yon; m [ C ] menm bez la. C usf.
Depi, sepandan, nan ki de preferans souvan Gebrauche valè prensipal A ak D , ki
gen rapò a pèdi wout ekspresyon ak fòmil pa tankou ajoute ta dwe konvenyan ak
maladwa, mwen ta pito jeneralman prezan, pou K , m, e , tou depann de fonksyon yo
nan yon oswa D ki egal a divès kalite yo mete tèm fasil, e ke sa a pral rive pa sa ki
annapre yo, ki se anba respektif valè tit prensipal yo ki al gade san distenksyon
diferans ki genyen mityèl san yo pa tirè, tou depann de si wi ou non yo men bò a
pozitif oswa negatif patikilyèman fè pati, ni ak tirè monte oswa desann yo dwe bay
yo se:
Yon D
K D ¶
m m m
e B e
,
Pou devyasyon yo nan ekstèn yo anwo ak pi ba soti nan vle di aritmetik sou valè
absoli, ki ka pran an kont plizyè fwa, deziyasyon yo sèvi:
U '= E' - Yon ak U , = Yon - E , .
Olye de sa nan kantite total nan varyasyon, li se an patikilye pou yo avanse pou
swa bò oswa chak bò nan konsiderasyon, n ap jwenn okazyon yo soti nan valè
prensipal yo nan sèlman jiska sèten limit oswa ant bay limit, se pou li valè absoli yo
oswa kondisyon yo m , m ' oswa m , pou avanse pou pi yo konsidere sa ki vle di pa
itilize nan siy F ak j se patikilyèman diskite pita (nan V. Ch.).
Kòm dabitid, se nan panno yo nan dimansyon yo ti yon pa pi gwo, se konsa avanse
nan pa pozisyon natirèl la nan fèy la devan je yo kote anwo a nan pati ki pi ba nan
tablo a, ki nan kou ak ki vini nan konfli, ki pi piti valè pase pi ba , pi ba; pi gran pase
pi wo, valè anwo. Se poutèt sa nesesè yo deside dapre rapò a oswa eksplisit
deklarasyon si ekspresyon yo "pi wo", "pi ba"; "anwo", "pi ba valè" yo ki gen rapò ak
pozisyon nan tablo a oswa rapò a gwosè nan valè yo. Pou evite sa a anmèdan ti kras
konfli fòmèl li ta pi bon nan lavni an, panno yo distribisyon ak pi gwo a valè yonyo
kòmanse; men apre mwen te ki te swiv pa yon pati anvan an pi gwo nan syans mwen
an abityèl wout la liy-up, mwen pa t 'kapab chanje li san yo pa rebati ankadreman m'
ak kouri risk pou yo konfizyon tèt mwen. tirè yo leve, li desann nan nenpòt ka al gade
nan valè yo nan rapò a gwosè nan valè yo, pa relasyon pozisyon yo nan panèl la.
Apre sa, siyifikasyon an ak tèminoloji nan ekspresyon sa yo yo dwe diskite, ki jwe
yon wòl esansyèl nan envestigasyon nou an.
Anba Vorzahl, Vorsumme Mwen konprann respektivman Nimewo å z an ak sòm
total yon yon nan yon, ki sa yon valè bay yon anvan tablo a nan gwosè, anba
Nachzahl, Nachsumme sa ki se yon valè bay yon tablo swiv nan gwosè. Natirèlman,
nimewo sa yo ak montan lajan chanje avèk valè yo nan yon tablo, kote yo vin anvan
epi swiv, ak pou prevansyon de proliksite mwen mennen isit la kòm byen pou ka ki
aplike li ta pi bon yo dwe konsidere kòm nan aplikasyon pou yo, tit espesyal. Jeneral
tankou ak v , V , n, Nrespè a Vorzahl, Vorsumme, Nachzahl, Nachsumme nan nenpòt
kòmansman ki kalifye yon ak fèmti yon gen yon panèl distribisyon bay yo deziyen
dapre v , V , n , N valè yo respektif ki gen rapò ak yonnan , nan ki pi gwo z an ki dwe,
di nan Empòtman dénommé valè D , nan mitan v i , V i , n i , N i , ki gen rapò ak yon
a,dwe entèval reyon ki gen dwe entèrpole detèmine eleman yo nan byen file fason
pita yo dwe endike nan chemen an nan pifò ka yo ak anvan an, simultane valè yo
peple ka Lè sa a dwe elimine kote deziyasyon an pa endèks la.
§ 11. Finalman, remak sa a. Li pral lakòz pou yon aritmetik ak yon tretman
logaritmik nan K.-G. ansyen an yo te itilize pou objè sa yo ki gen devyasyon mwayèn
soti nan valè direktè lekòl yo yo, se sèlman piti, lòt moun yo pou moun nan ki yo se
comparativement gwo. Premye a se pa sèlman ka a, ki se byen lwen pi souvan ak Se
poutèt sa plis vaste pase yon sèl nan dezyèm yo dwe konsidere, men tou, pi fasil
okipe, ak tout tèm yo ak deziyasyon sa a chapit yo ta dwe refere ka sa a premye; men
san yo pa pran an kont ka a dezyèm nan ankèt la tout antye, inivèsalite ki nesesè yo ta
manke.
Diferans nan prensipal ant de metòd yo nan tretman se sa a:
Nan tretman an aritmetik, devyasyon yo nan moun nan yo yon nan valè prensipal yo
nan sans òdinè kòm aritmetik, di kòm pozitif ak diferans ki genyen negatif te pran
nan men valè debaz yo ak valè yo debaz menm imedyatman apre espesifye règ soti
nan yon nan a Yon panèl distribisyon detèmine. Nan tretman an logaritmik, diferans
yo ak ki youn opere, yo te pran kòm yon logaritmik, sa vle di diferans ki genyen nan
logaritm yo nan yon sa yo rele. Valè prensipal Logaritmik, sa vle di valè prensipal yo
tout nan règleman yo menm soti nan boutèy demi lit yon nan kòm aritmetik a vle di
valè nan senp la yondwe sòti. Tranzisyon an nan aritmetik ak tretman logaritmik pote
kèk aspè nouvo, règ ak non, men pita nan pran apre ap gen ofri okazyon pou fè
referans a li (an. Espesyalman chap. V (§ 36) ak XXI) ,
Pami p Nimewo LUDOLF'sche la = 3.1415927 se anba nan fason ki
nòmal, e nimewo a baz nan logaritm natirèl = 2.7182818, anba Mod. =
Log. COMM. e modil sa yo rele sistèm komen logaritmik la = 0.4342945; ki soti nan
ki, paske yo itilize nan souvan nan li, li ka itil yo site lojaritm yo komen. Youn gen:
ale p = 0.4971499; Log e = 0.4342945; Log mod. = 0.6377843-1.
Sa yo valè yo ki nan lis anba t , t ' , t , respektivman:
konprann. Anba t- tab youn nan nan apendis la, § 183, tab ki anba la a montre
nan t gen rapò ak la, yo dwe diskite nan Chapit V. valè F endike nan sans a nan lwa
Gauss nan varyasyon o aza. Depi valè exp [- t 2 ] 7) se de itilizasyon souvan ak yon ti
jan konplike kalkil, yo ka kalkil la nan logaritm li yo bay isit la, ki soti nan ki li tèt li
se dirèkteman derivab.
8) An reyalite, logaritm nan exp [ t ²] egal a t² boutèy demi lit e , pakonsekan boutèy
la. nan l: exp [ t ²] egal logaritm negatif de exp [ t ²].
Anba E se inite a vle di nan ki kopi nan gwosè yon, prensipal valè H ak devyasyon
kantite lajan yo yo eksprime ladan l '.
Olye pou yo pwobabilite se nòmalman W . ; olye pou yo kolektif objè, tankou deja
note, K.-G. ak olye pou yo lwa Gauss a, GG se mete pou kòmantè nan lavni.
1) [Doktè. Tablo boyd a nan kò imen an ak ògàn entèn yo. Tranzaksyon Filozofik
nan Sosyete a Royal nan Lond; ane 1861.]
II. Botanik.
Mwen tèt mwen mezire zòrèy rye ( Secale sereyal ) nan menm kote ak ane, 217 sis-
manm (eksepte pou zòrèy la fwi) ak 138 senk-manm; chak nan manm yo
espesyalman mezire ak an pati kòm yon espesyal K.-G. trete, an pati pran an kont pa
relasyon li yo ak lòt manm yo.
III. Meteyorolojik.
a) Tèmik ak bawometrik chak jou ak chak mwa valè oswa devyasyon nan sans nan
yo dwe diskite nan § 19 ak 20 nan plis detay. Sa yo enkli sa yo nan QUETELET
nan Lettres sou la prob . anrejistre, dapre § 21 yo dwe diskite, 10-zan sa yo rele
" dyurnasyon varyasyon " ak yon m nan 282 310; Pou objektif sa a, konpilasyon
pwòp nou nan tèmik ak barometrik valè chak jou apre obsèvasyon sou Peissenberge a
sou yon seri pi long nan ane, ak nan tèmik tèmik chak mwa dapre trete DOVE a.
b) Heures chak jou nan dlo ki tonbe pou Jenèv nan plizyè ane, konpile pa
bibliyotèk Universe de Genève la (Achiv nan syans fizik ak natirèl).
IV.
a) Biznis kat ak adrès kat nan machann ak manifaktirè yo, espesyalman mezire pa
tèt mwen nan longè ak lajè.
b) Dimansyon, wotè h ak lajè b , nan galri penti (nan limyè a nan ankadreman an)
nan katalòg yo nan koleksyon yo anba rediksyon nan menm inite a menm pou penti
genre, peyizaj, toujou ap viv patikilyèman detèmine pa m '; Yon diferans nan ka a
kote b > h ak ki kote lakay> b.
Sa a sèlman preliminè BECA; espesyal ki pral nan previzyon materyèl anba chapit
espesifik nan dezyèm pati a, ki kote yo jwenn isit la tou nan manke presize nan yo epi
yo dwe refere li a li, lè, al gade deja nan pati sa a premye nan materyèl sa a.
Li ka remake ke nan mitan objè nan tan lontan an gen moun ki gen ki gen ti kras
oswa ki pa enterè nan sijè a. Men, pwen an nan enterè reyèl nan li pa te nan tout
desizif isit la pou chwa yo ak tretman; men sèlman itilizasyon yo kòm yon baz pou
envestigasyon nou an, nan ki respekte kèk objè w pèdi ensiyifyan, tankou dimansyon
yo nan penti yo galeri ak lapli chak jou yo te vin enpòtan.
Nan ki sans, sepandan, te egziste yon enterè objektif nan objè yo, yon sèl pouvwa
pou menm rezon an pa atann fin itilize pou tretman pou menm bagay la tou nan sa a
enterè isit la, menm si kèk rezilta ki pral tonbe kòm byproducts nan tretman an nan
menm la nan kontak, pou kont li. Chak nan objè sa yo ta ka bay monte nan yon
tretman monografik; men tankou gwo travay ta ka mande sèlman limit ki rekrite yon
konparatif prezantasyon ak diskisyon ladan l 'yo ta dwe te pote soti pou peyi yo
diferan ak nan peyi yo menm pou vintaj diferan oswa sa yo pou dimansyon yo zo
bwa tèt nan ras diferan oswa pou rapò yo divizyon divès kalite gamine la! Nan bouch
kalite sa a se pa panse isit la. Nan lòt men an, sa fè2)
2 )
[Nòt: enfòmasyon yo bay la nan chapit sa a yo ta dwe ajoute ke yon yon pati nan
akizisyon nouvo nan materyèl ki nan egzanp lan te nesesè paske lòt pase yon
fraksyon nan rekrite dimansyon ak dimansyon yo nan pye yo nan RYE pa nenpòt nan
K.-G. deziyen Yo te jwenn lis Url oswa panno distribisyon prensipal yo. Pou asire ke,
osi lwen ke posib, te materyèl la rechèch complète de sous yo bay yo; laverite
espesyalman pou penti Galeri te catalogues de Pinakothek a Alte nan Minik ak galri
la foto nan Darmstadt; inivèsèl pran pou mòn yo lapli chak jou nan Jenèv (XXI la.
chap. ak Achiv yo des syans fizik ak Naturel Bibliothèque kseuvi ak kseuvii). Men,
olye pou yo obsèvasyon yo nan valè tèmik ak barometrik chak jou sou Peissenberge
a, valè korespondan yo te pibliye pou Utrecht nan Albòm pwomosyon Olandè a nan
Meteyoloji (al gade Chapit XXIII ak XXVII). Finalman, ranplasman pou dimansyon
zo bwa tèt yo (gade nan chapit VII ak XXII) mwen dwe Professeur WELCKER, ki te
gen bonte pou voye m 'mezi anviwon 500 kran Ewopeyen an.]
IV. Anomali.
§ 13. ta dwe yon K.-G. Pou pèmèt yon envestigasyon siksè, li dwe satisfè sèten
kondisyon, kèk nan yo se nan KONSEPSYON l 'yo, ak nan pati sibòdone nan pwen
plis jeneral de vi.
Dapre deklarasyon an entwodiksyon, yon K.-G. yon konpreyansib anba a yon tèm
sèten, dwe nan desizyon quantitative li yo pa o aza sijè varye nan yon nimewo
endefini nan kopi. Koulye a, nonb infini nan kopi li pa ka genyen, men ou dwe
besprochenermaßen kap kòm anpil nan li yo ka resevwa anpil ke li dwe te pran
estrikteman pran sèlman pou yon nonb infini ranpli, lwa ideyal chans oswa avèk yon
sib pou degre nan ka presizyon nan apwoksimasyon dwe konfime. Men, si se
kondisyon sa a ase rive vre, yon K.-G. ni tou li ka nòmal oswa enpafè soti nan lòt
pwen de vi, menm jan nou ka renmen eksprime yon ti tan, konfòme li avèk
dispozisyon legal yo ki yo konsidere kòm pi jeneral la pou K.-G. kite mete kanpe,
Sa a gen ladan pi wo a tout sa ki kopi yo soti nan okenn lòt pwen de vi nan yon K.-
G. pran ansanm, men moun ki ekskli, kòm etabli an tèm de atik la se ke, si sijè ki
abòde lan se vielzahlig pa sèlman yon pati nan aspè anvan yo, men tou, nan ki
vollzahlig pase tout sa ki prezante tèt yo nan men l 'nan limit ki nan kopi konsèp li yo
yo aktyèlman konte , youn oswa yon pati nan lòt kote nan echèl la vini pa soti nan sa
a oswa ki bò nan konsiderasyon nan volontè Depatman Edikasyon, mwen objè a pral
rache se konsa yo pale kòm sa yo. ta dwe kòm ka a lè nan Rekrutenmaßtafeln la sa yo
rele. Anba Moderatoren yo ta dwe eskli, sepandan, yo tou dwe jwenn kòm pi bon
kalite ke posib epi melanz nan men objè a, kopi sa vle di, ki moun ki, dapre nenpòt ki
bò, yo ta dwe etap soti nan konsèp l 'yo, dwe eskli nan li; Pou egzanp, kote tèm
kolektif la refere a moun ki an sante, yo dwe elimine espesimèn nan dimansyon
modere modifye; Se poutèt sa, nan mezi yo zo bwa tèt WELCKER ke mwen sou
trete, ni serebral hydrocephalus, ni dwòg miccephalic, yo enkli. Men, sa a se swiv pa
kòmantè nan siyifikasyon jeneral.
§ 14. Li se sèten ke liy ki genyen ant kran an sante ak malad pa konnen ak sètitid ak
yon ensèten korespondan sou limitation an nan retounen yo sijè nan anpil lòt ka yo,
ankò; Men, si sèlman ensèten a kenbe nan limit sa yo vitès etwat ki limit yo nan
ensèten ke nou dwe mete monte ak paske yo te éventualité dezekilib yo pa depase, ka
pral pa gen okenn dezavantaj siyifikatif nan tout akimile yo epi yo dwe wè pa siksè
nan tèt li satisfè si objè a limite nan meprize pi bon lwa yo nòmal nan distribisyon,
oswa yon moun kapab koupe anpil kopi ke li fè sa.
Sepandan, isit la yo kesyon an trè enpòtan rive: Nan kou li se lojikman evidan ke lè
moun ki an sante oswa pati yo dwe egzamine pa tankou zo bwa tèt la, nan rapò yo
alokasyon nan kopi yo, pa sa yo ki yo rekonèt ke yo te malad oswa aksepte l 'ak e pa
gen mwens tèt-evidan ke detèminasyon an nan kondisyon pou espesimèn sante gen
yon enterè pi gwo pase pou yon melanj de sante a ak malad la; sèlman li sanble
kontrè ak jeneralite nan travay la nan kalib la kolektif, detèmine lwa yo distribisyon
jeneral jeneral K.-G. soti nan espesimèn sèlman nan objè a nan yon melanj de sante a
ak malad la.
An reyalite, si zo bwa tèt la malad soti nan konsèp la sòti an sante, yo tonbe toujou
nan konsèp la nan zo bwa tèt la nan tout, e ki sa jistifye nou nan eksplore lwa yo
jeneral pou K.-G. zo bwa tèt la malad èkskrete jan nou olye sa a, olye pou yo pi etwat
sante a aplike sèlman te gen tèm nan pi laj ki gen ladan tout zo bwa tèt la; e gen anpil
lòt ka kote gen yon posibilite egal nan vèsyon ki pi etwat ak pi laj; estrikteman pale,
sa yo egziste toupatou, depi nan dènye tout K.-G. ka ini anba konsèp la nan yon ke yo
te egziste, ki ka sèlman dwe flèch desann nan divès kalite direksyon. Sepandan, nou
ta dwe tante eseye lwa jeneralman pibliye nou sou vèsyon anpil nan K.-G. pou
pwouve, pou kondwi mal, si yo pa t 'pwouve tèt yo oswa sèlman pasyèlman, men nan
vèsyon ase etwat pou K. a pi divèsifye. rete menm jan ak konsa pwouve inivèsalite
yo. Koulye a, kesyon an rive, ki pwen de vi se desizif pou restriksyon an nan distans
la yo dwe obsève.
Ou dwe reponn kesyon sa a ki difisil pou ou reponn ak sikonstans aktyèl sa yo.
ki se inanim, epi ki konpoze ak objè disparate. Nenpòt ekstansyon nan tèm nan nan
yon K.-G. men pote avèk li yon konpoze de youn oswa plis lòt, pètèt disparate, objè
yo.
Soti nan pwen de vi sa a, li imedyatman evidan nan objè anpil yo ke yo pa dwe
melanje. An reyalite, pèsonn pa pral panse de li, gason ak fanm oswa timoun ak
granmoun nan menm K.-G. lè distribisyon an nan espesimèn yo dwe konsidere kòm
tèm longè kò, menm si yo kolektivman kouvri pa konsèp la pi laj nan èt imen; men
yon sèl prezantasyon ki esansyèlman diferan vle di egziste pou fè yo disparate objè
yo. Se konsa, dwe yon konpozisyon kran ki an sante ak kran patolojik chanje nan yon
K.-G. yo ka jwenn inadmisib nan twò lwen ke tou de konpòte tèt li kont youn ak lòt.
§ 15. Soti nan pwen sa a de vi parèt m 'rezilta trè édikatif soti nan syans nan limit ki
rekrite ke apre (Ch. Nan pi wo pase- li yo III nan I. Yon) se mansyone fujitivman, nan
dezyèm pati a nan travay sa a (Ch. Ksksiv) yo dwe avize w de fèk ap rantre ,
Rekrite dimansyon ka rezime pou plizyè peyi, fwa, ki gen laj dapre kondisyon ki
larj dimansyon sa yo nan tout, men yo tou trè espesyalize; ak depi nan kòmansman
z. B. pa vle trete melanje ak 20 ane nan yon lòt peyi 18 ane rekrite yon peyi, kòm tou
de yo fè diferans pa vle di divès kalite dimansyon; men tou, rekrite nan menm peyi a
nan menm laj yo ki pèmèt espesyalizasyon nan diferan sans. Se konsa, mwen gen
limit ki rekrite nan (2ojährigen) Leipzig elèv yo sou men nan yon sèl ak tout rès la
nan popilasyon an Leipzig, sa yo rele. Leipzig Lekòl la mezi, sou lòt men an, tretman
espesyal. Pou la pwemye a gen yon trè satisfè, enkonplè pou youn nan lòt pa yon sans
sèten nan konfimasyon trase moute lwa distribisyon jeneral ki mwen rele
fondamantal, sede; pa te montre nan konparezon ant kalkil ak obsèvasyon ki fèt
relativman souvan nan lèt la, limit la ti ke li ta dwe ka a kòm kalkile sou baz la nan
lwa yo fondamantal san yo pa éventualité dezekilib te ase yo eksplike li. Menm bagay
la tou te vre pou mezi yo rekritman nan popilasyon an melanje nan divès kalite distri
pi gwo nan Saxony. Ki diferans ki genyen ant premye a ak lòt ka yo? Rekrite elèv yo
refere a limit limite nan relativman byen fè, kwasans nòmal nan moun yo vle di pa
febli; lòt la, sou moun ki soti nan yon melanj de depa sa yo depa nan ki gen yon mank
de KONSEPSYON a ak nesans ki gen plis oswa mwens nan fon sa
Ajoute sou lòd mwen 20 ane tranzisyon soti nan Leipzig elèv rekrite dimansyon ak
yon total m = 2047, se sèlman yon sèl gout endividyèl (60 pous) pi ba pase nivo 64
pous 1) ; 17 vintaj nan mezi nan popilasyon an rete Leipzig (Leipzig Lekòl la
dimansyon kout) ak yon total m = 8402 sezon otòn 197 moun anba 64 pous (pi piti a
ak 48 pous); epi nou diminye 197 sou rapò a nan manm -m nanse konsa tonbe-1 ak
moun Leipzig elèv yo dimansyon yo toujou 48 nan dimansyon yo Leipzig santral
anba a 64 pous. Men, Leipzig melanje popilasyon an gen ladan ki jan nenpòt ki gwo
vil, yon pousantaj gwo mizerab proletariat. Men, pi lwen: 3 vintaj rekrite dimansyon
nan Borna Amtshauptmannschaft eksepte Leipzig (de preferans tout ti bouk ti ak tout
ti bouk fwontyè agrikòl ki gen ladan) ak m = 2642 te bay absoliman 50 oswa kòm
redwi pi bonè 39 degre pi ba pase 64 pous (ak dimansyon yo minimòm 51 pous), ak 3
vintaj rekrite Anna Berger Amtshauptmannschaft (mòn anpil ak ba popilasyon
manifakti ki gen ladan) ak m = 3067 absoliman 62, 41 dimansyon redwi anba a 64
pous (ak dimansyon yo minimòm 49 pous). Se konsa, apre pwopòsyon
nan m nan nou gen nan tout ki enpòtan pou depatman yo espesifye 4:
1 48 39 41
Mezi anba 64 2) , epi si nou ale sou aritmetik vle di yo (dapre tablo prensipal yo), valè
sa yo yo jwenn nan sakon koutim:
Stud. Lpzg. Saint M. Borna Annaberg
71.76 69.61 69.34 69.00.
Se konsa, vle di la aritmetik a Leipzig elèv yo se pi plis pase 2 pous pi gwo pase
popilasyon an melanje-Saxon, ak menm bagay la tou aplike nan valè santral ak peple
valè. Nan lòt men an, devyasyon an vle di ki gen rapò ak aritmetik a vle di pou yon
fason inifòm pou tout detèminasyon depatman an pous Saxon pou:
Stud. Lpzg. Saint M. Borna Annaberg
2.01 2.26 2.14 2.33.
Ak, nan kou, diferans lan nan de relasyon yo ta ka menm pi gwo si popilasyon an
melanje nan twa divizyon ki sot pase yo yo te divize an moun ki gen nòmal ak moun
ki gen kwasans nòmal, ak tou de yo ta ka contrast.
Li pa kapab deklare ke si nou te gen proletarya yo rekrite pou tèt nou kòm byen ke
klas rich yo nan elèv yo, lwa fondamantal nou an distribisyon ta dwe valab nan sa yo
tankou nan yo, paske proletariat nan tèt li se toujou yon sèl konsèp lajè se sa ki se
kapab nan espesyalizasyon nan diferan direksyon, epi yo pa apriorise asire ke
espesyalite li yo unaniment nan sans pi wo a. An plas an premye, menm bagay la tou
ta ka vre nan klas rich yo reprezante elèv yo; men kòm eksperyans nan tèt li anseye
ke se espesyalizasyon nan kondwi byen lwen ase nan elèv yo mezire yo ki pèmèt yon
konfimasyon nan lwa yo ki enpòtan, osi lwen ke li se posib nan tout akòz éventualité
dezekilib, se konsa nou dwe rasire posibilite pou, pandan ke nou isit la epi gen nan
plis espesyalizasyon an si li pa t 'ase.
Epitou trè byen ka te konsede sa, si nou sèlman m byen elaji elèv rekrite dimansyon
ak Lè sa a dapre kritè diferan, sa yo. B. sekrete depann sou orijin nan nan ti bouk
oswa tout ti bouk oswa nan ane diferan oswa pozisyon diferan nan depatman ki
toujou, ase m ta gen pou kapab dekouvri diferans sibtil nan eleman yo esansyèl pou
asire w, li ta dwe pa gen okenn mank de moun ki yon kouri vann san preskripsyon
pou konplete unanimite; epi li pa anpeche anyen soti nan fè yon travay nan ankèt soti
nan li.
Men, si diferans sa yo se sèlman ti, ak divizyon yo anpil ki ka fè soti nan pwen ki
pi diferan de vi, isit la varye diferans ki genyen ant eleman yo tèt yo ak pèsonaj la nan
chans, pa sèlman ka rezonableman dwe presupposed, men reyalite nan tèt li anseye ke
diferans ki genyen nan rèspè nan eleman ki nan inevitab enkonvenyans yo
endistenkte, e ke verifikasyon an nan lwa fondamantal yo se pa yon gwo obstak.
§ 16. Mwens nan men se pèmèt nan devyasyon yo ki rapò yo distribisyon twò lwen
kalm e konsa Limit K.-G. montre nan lwa yo fondamantal, wè yon kontradiksyon nan
lwa sa yo, kòm li se ase nan prensip yo konnen rapò yo melanje ak eleman kle nan
konpozisyon bagay ki gen yon objè konfli a kalkile rapò yo distribisyon nan atik la
konpoze dapre lwa yo fondamantal tèt yo, sa yo ke yo konsa nan respè sa a, afime
validite jeneral yo.
Anjeneral sa a soti nan ekri pi wo a ke nou dwe pa sèlman gad palè a jwenn ak tès
nan lwa yo ki pi fondamantal nan distribisyon apre divès kalite direksyon apa retrete
rezilta distribisyon nan definisyon laj, untriftig objè melanje kont générales a nan
defini nan etwatman pou objè ase inifòm trase desann lwa pwoklame fè, men tou, nan
chwa ki genyen ant rezilta yo nan yon vèsyon pi laj ak pi etwat, lòt bagay ki egal, gen
pi pito a pi etwat pou Konstatierung nan lwa yo fondamantal. konsiderasyon yo
anvan yo esansyèlman sibòdone tèt yo nan sa ki annapre yo.
Orijin kopi yon K.-G. soti nan chanm diferan oswa fwa, oswa toude an menm tan
an fasil mennen pa sèlman kalitatif, men tou diferans quantitative nan menm bagay la
ak sa byen lwen tèlman merite atansyon espesyal lè ou bay lòd pou yon ase
gwo mpou jwenn pou yon envestigasyon siksè, anjeneral ki te lakòz oswa fòse, K.-
G. yo dwe konpoze de kopi ki fè pati nan chanm diferan oswa fwa, ak tout bon nan
menm chanm ak tan, yo pa ka fè pati nan tout. Nan relasyon sa a, yon konfli kounye a
pran plas. Pote espesimèn yo nan espas ki trè aleka oswa anpil lajè ak tan mete yo
nan danje pou yo iniite objè disparate ak kidonk manke relasyon yo distribisyon
fondamantal; Pote espesimèn yo soti nan espas twò etwat ak limit tan bay enprevi nan
dezekilib yon gwo zafè nan leeway dériver dispozisyon esansyèl ak nenpòt sètitid
tou. Sepandan, limit yo dwe respekte nan sans sa a pa ka trase yon priori, epi,
finalman, siksè dwe deside pou tèt li si wi ou non sipoze tanporè oswa espasyal lajè
nan objè a rive yon pwogrè satisfezan nan lwa fondamantal yo nan distribisyon; kote
pa, konble a kontinye kondwi, epi si ou fè sa nan valè twò piti nanm antre nan jwenn
rezilta yo nan ase sètitid bay moute egzamen an jwenn yon nimewo pi gwo pati nan
kopi. An jeneral, sa a se pwobableman pi pratik la.
§ 17. Yo dwe bay atansyon patikilye sa yo, an pati deja manyen, relasyon nan tablo
yo distribisyon nan kesyon an si yon objè konpoze de konpozan disparate.
Akòz lwa fondamantal nou se ke z an kontinyèlman ak yon jiska yon gwosè sèten
nan yon ogmantasyon nan plis ogmante yon men desann tou kontinyèlman, se konsa
ke yon maksimòm de z an yo rele (nan yon pati santral nan tablo a distribisyon an.
Peple valè ) ak de minimes, respektivman, nan kòmansman an ak nan fen tab la (nan
ekstrèm nan yon ) yo. Si yon nan kòm abscissae, z ogmante kòm koòdone yo, yo ka
karakterize nan yon fason li te ye reprezante distribisyon an legal grafikman e konsa
jwenn yon koub ki nan ti retire mlis monte pou yon pikwa ak yo desann ankò soti nan
la. Men, nan sa yo rele mwen prensipal, ki se dirèkteman sòti nan mezi yo nan panno
yo Urlisten moun ap insgemein depi nan konmansman an nan tab la an antye, yon
moute iregilye desann z nan kwasans kontinyèl nan yon jwenn anba eprèv yon teksti
aksidante nan koub la distribisyon; pou ki rezon tab yo distribisyon prensipal la VII.
Chapit bay egzanp ki rezonab. ki pi komen, pa janm manke Kòz la nan iregilarite sa
yo se kounye a sètènman nan éventualité dezekilib, ak depann sou li Point nan koub
la disparèt nan yon rediksyon ase lajè-kondwi nan panèl la, se sa ki endike nan pi
bonè (§ 6) Deklarasyon, Ansanm akizisyon de sapou entèval egal nan yon nan tout
tab la, tankou nan Chapit VIII, ak bay egzanp nan tab redwi. Men, an pati, kòz la ka
kouche nan lefèt ke K.-G. nan nati disparate nan valè kay yo.
An reyalite, ki soti nan yon pwen de vi jeneral, li ka neglije ke, Jan yo te fè
dimansyon yo nan menm kantite lajan an nan gason ak fanm ki yo trè diferan nan
aritmetik a vle di kòm peple vo ak melanje nan, se konsa anpil, se sa ki, apa de
aksidan dezekilib, yon ogmantasyon nan Aparisyon nan de maksimòm z Se poutèt sa
de valè ki pi pre ta leve tout bon, pa melanje moute menm plis disparate objè yo,
tablo distribisyon ak plis maksimòm z ka kreye. Nan nenpòt ka, sèlman tab
distribisyon ak yon maksimòm z yo apwopriye pou tès lwa yo fondamantal nan
distribisyon nan Bestande prensipal la nan panèl la, Lè nou konsidere ke ti iregilarite
apre dènye moun ki sou panèl la yo dwe san entèferans enpòtan. Se poutèt sa yo
panno distribisyon anvan ki pa satisfè kondisyon sa a yo, yo se itil pou fè tès lwa yo
sèlman apre yo fin rediksyon sa yo, yo ke yo koresponn ak menm bagay la tou pa ase
konpansasyon nan aksidan, selon ki lalwa Moyiz la pa pral kapab konfime nan tablo a
redwi trè alèz si majorite nan maksimòm z an reyèlman depann nan Bestande
prensipal la tablo a sèlman pa éventualité dezekilib.
Men, se pa t 'dwe neglije ke, kòm ka pa rediksyon nan yon panèl distribisyon ki
gen entèval ogmante, an menm tan an, depann ak koensidans yo dezekilib nan lanati
disparate nan eleman yo nan panèl la, majorite nan maksimòm z an pouvwa disparèt
si sa a savwa sou chak lòt fèmen nan yon sezon otòn, ki vini ansanm nan la gwo
pouvwa pa entèval an rediksyon avèk prezant sa mwen vin konfonn, kidonk, ou
bezwen ale nenpòt ki limit yo reyalize sa a san danje sèlman avèk rediksyon an ak fin
ogmante entèval yo. Se konsa, byenke règ la, panèl la yo dwe teste an tèm de
distribisyon, se redwi a sèlman yon z maksimòm ak nan gen nan tou de bò yo, kou a
desann nan z lamen nenpòt devyasyon soti nan lwa fondamantal yo ka toujou depann
de yon nati disparate nan eleman yo nan panèl la ki te trouble pa rediksyon
an; Kontinwe, menm nan respè sa a sèlman etid la nan distribisyon an tèt li ka desizif.
§ 18. Sepandan, nou pa fini ak akseswar nou ankò. Atik ki yo fèt pa moun ki gen
rapò ak rezon sèten oswa lide, jis kite nou rele l 'atistik, sijè, malgre entansyon an ki
te obgewaltet lè yo leve, men an tèm de règleman gwosè, ki toujou kite yo chans
espas gratis, Kollektivmaßgesetzen a; men si konsiderasyon segondè oswa objektif
segondè esansyèlman limite libète chans lan pa favorize oswa eksepte dimansyon
endividyèl, lwa yo kapab tou esansyèlman deranje, tankou ilistre pa egzanp sa yo.
Biznis kat, osi byen ke kat sa yo rele nan komèsan ak manifaktirè, yo wè yo varye
lajman ak lajè, epi mwen te panse nan premye gen yon objè ekselan pou ekzamine
lwa nou an nan nimewo gwo, se pou li chak jou Trafik, se pou li soti nan liv yo modèl
nan mizisyen li yo, nan ki espesimèn yo kole (nan ki mwen te itilize anpil nan
manifaktirè divès kalite pou mezi), pandan y ap bay avantaj la ki presizyon nan mezi
a ak estimasyon plis pase anpil lòt objè nan men an. Men, si yo pa pa vle di nèt retire
nan lwa nou an, si wi ou non pa longè oswa laj, yo se yon sèl prèv enpafè yo,
Pou tout varyasyon nan nan dimansyon yo, men yo se libète a nan chans limite pa
lefèt ke Maker a pito insgemein dimansyon sa yo ki pèmèt yo esplwate fèy la katon ki
soti nan ki kat yo yo koupe ke posib, se sa ki kòm konplè ke posib te konsome, osi
byen tou pwobableman kèk , patikilyèman popilè rapò ant latitid ak lonjitid,
espesyalman 2 : 3 oswa 3: 5 (apwòch nan rapò an lò) konfòme; ak nan reyalite mwen
te nan mezi yo nan kat sa yo, te fè nan liv yo modèl yon majorite nan manifaktirè yo,
konvenki ke rive pi souvan nan chak nan yo dimansyon sèten pase sa yon sèl te kapab
konsidere li yon konyensidans se mwen menm ki. Dimansyon yo nan penti yo galri
nan limyè yo nan ankadreman an, men se pa sijè a dezavantaj nan menm ak (kseuvi
wè. Chap.) apre mwen te fè catalogues de galeri yo divès kalite te pote ansanm, yon
materyèl ekselan pou pwobasyon logaritmik Maßgesetze delivre anpil dimansyon
menm bagay la.
§ 19. Nan objè yo natirèl sou lòt men an se youn nan pwòp tèt ou-pwovoke pa
akseswar yo tèm ki espesimèn yo yo pa nan yon lwa natirèl kòm yon fonksyon nan
chak lòt, ki results soti nan lwa yo o aza. Nan Pwen sa a vini espesyalman pa
meteolojik K.-G. an konsiderasyon. Tèmomèt ak bawomèt lekti ak lòt done
meteyorolojik montre nan tout kote yon ti tan detounen an detay pa aksidan, men soti
konsèrvateur deside nan mwayèn se, legal sou yo ak sou deja nan Swiv yon sèl jou pa
lè a, pa mwens pa jou a oswa mwa yon sèl ane. sa yo rele. valè meteyorolojik
Peryodik sa yo pa tonbe nan definisyon an nan yon K.-G., men se sèlman ki pa
peryodik la, nan yo ke yo ka konsidere kòm varyab o aza. Nan sans sa a, nou ka valè
vit meteyorolojik chak jou, valè chak mwa ak valè chak ane, tèl degre ke yo patikilye
devye nan anpil ane yo nan resous, ak varyasyon sa yo tèt yo devyasyon kòm chak
jou; Deziyasyon chak mwa ak devyasyon anyèl diferan, yon bagay ki pral pi espesifik
isit la, menm jan pral gen souvan okazyon. tounen vin jwenn sa yo. nou fè
eksplikasyon an nan valè yo tèmik ak devyasyon, ki transfè a rezilta nan lòt kalite
valè meteyorolojik ak devyasyon soti nan tèt li. tounen vin jwenn sa yo. Nou mare
esplikasyon an nan valè tèmik ak devyasyon, ki rezilta nan transfè a nan lòt kalite
valè meteyorolojik ak devyasyon pou kont li. tounen vin jwenn sa yo. Nou mare
esplikasyon an nan valè tèmik ak devyasyon, ki rezilta nan transfè a nan lòt kalite
valè meteyorolojik ak devyasyon pou kont li.
Tèmik valè chak ka patikilyèman nenpòt espesifik nan jou anyèl dat li yo, di z. Pou
egzanp, 1st nan janvye. Se pou nou pran tanperati a nan jou a nan yon kote ki bay nan
yon ane bay yo, menm jan tèmik valè ki jis yo nan 1 janvye, li te toujou dwe double
nan sèten nan 24 èdtan li yo mwayèn oswa tanperati a nan yon, lè sa a, sèten èdtan
nan jounen an oubyen mwayèn nan kantite maksimòm la ak tanperati minimòm de
jounen an. Sa a te valè ki jis yo nan 1 janvye obsève pa yon kantite ane nan yon
ranje. owaza chanje apre a ane valè jou reprezante kopi yon nanyon tanporèl K.- G.
ladan l 'Trase mwayèn nan aritmetik, pa pran sòm total la nan valè yo chak jou avèk
nimewo a divize menm bagay la, ki konyenside avèk kantite ane, pa ki li te
obsève. Sa vle di an jeneral tèmik cho chak jou mwayèn nan 1st la nan mwa janvye,
ak devyasyon yo nan valè yo chak jou jwenn nan ane diferan yon nan jeneral chak jou
mwayèn A Lè sa a, fòme varyasyon endividyèl yo chak jou, ki selon notasyon ki pi
wo a ak D yo dwe deziyen. Dispozisyon Ou ka jwenn nan chak pwen nan obsèvasyon
an patikilye pou 2 janvye ak nenpòt lòt anivèsè.
Olye de sa, pou chak jou nan ane a men yo ka jwenn menm anba milti-ane
obsèvasyon dispozisyon sa yo pou nenpòt ki semèn patikilye nan ane a, pou chak
mwa nan ane a ak pou ane a tout antye, ki Lè sa a kòm valè chak semèn, varyasyon
chak semèn, done chak mwa, varyasyon chak mwa, figi chak ane, varyasyon anyèl yo
endike. Te sa yo, done yo tèmik chak mwa ak varyasyon chak mwa merite atansyon
espesyal yo paske yo te dispozisyon patikilyèman anpil nan anpil kote ki disponib
pou li. Valè tèmik chak mwa kòm yon yo konsa yo jwenn z. Kòm pou Janvye (epi
conséquence pou nenpòt lòt mwa) an patikilye pa yon kantite lane tanperati vle di nan
mwa janvye, ki se menm bagay la nan 31 jou yo pou pou genyen; tèmik tèmik chak
mwa Janvye kòm D nan devyasyon yo nan sa yo yon soti nan vle di an jeneral
nan yon. Olye pou yo vle di aritmetik ak devyasyon soti nan li, lòt valè prensipal ak
devyasyon nan yo ka sòti nan valè sa yo.
Meteorological K.-G. nan kalite sa a yo an jeneral estime pou ankèt la nan lwa
jeneral yo soti nan plizyè pwen de vi; yon fwa paske nan materyèl la abondan, ki li se
prezan nan sous yo nan meteyowoloji oswa yo ka konpile soti nan li, ak Dezyèmman
paske nan presizyon nan desizyon yo ki ka reyalize avèk obsèvasyon an
meteyorolojik vle di ak metòd, Anfen kòm bagay sa yo byen lwen tèlman bay
materyèl la sèlman ki bay jij , si tanporèl K.-G. sijè a lwa yo menm jan ak
espasyal. Se sèlman yo soufri soti nan dezavantaj ki trè enpòtan ke, depi m nan menm
bagay la tou konyenside avèk kantite ane nan ki obsèvasyon yo pwolonje, li pa fasil
pou yon gwo mmenm bagay la tou, tout bon okenn kote, te egziste osi lwen ke ta ka
dezirab pou sekirite a nan rezilta yo dwe sòti therefrom. 3)
3) Pami varyete yo 70 elijib pou pijon dosye varyasyon yo mwa tèmik nan youn nan
Trete l ', li se senpleman Bèlen, kote 100 ak m se depase pa pouswit la k ap pase-
manman poul pa 138 ane, epi sèlman Prag ak Lond montre yon m plis pase 90,
respektivman 94 ak 92.
Ou ka, sepandan, yon § pi gwo 20. Koulye a, m jwenn nan yon chif yo bay nan ane,
kòm nimewo a nan ane se nan fason ki anba la a, ki se pa t 'dwe abandone nan
enpòtan par skrupul.
Pou yo ale nan kondisyon yo ki espesifik nan yon QUETELET'schen egzanp (78
an. Lètr ket-kite nan, dènye kolòn vètikal nan tablo p.) Nou asime ke tanperati a nan
tout jou nan mwa janvye kòm yon mwayen ant minimòm ak tanperati maksimòm de
chak jou sou yon patikilye type (Brussels) te obsève pa 10 zan, nou pral, nan fason
detèminasyon espesifye ki se kwè yo dwe kòrèk, pou chak nan 31 jou yo nan mwa
janvye kòm K.-G., an premye, dezyèm, twazyèm lan, ak se konsa yon m jwenn = 10,
ki twò piti se yo etidye lwa yo distribisyon li; kont sa a, nou yo se youn m= 310 pou
tout la nan mwa janvye kòm K.-G. jwenn si nou kontinye apre presedan Quetelet a
nan egzanp yo an patikilye pou nou ansanm pran tanperati yo 31-jou nan mwa janvye
kòm kopi tanperati a janvye chak jou pou 10 ane yo se 310 kopi sa a soti nan rale vle
di la aritmetik lè yo divize pa 310, sa a, 310 nan devyasyon D pran ak si nou vle, lòt
valè yo prensipal ak devyasyon yo detèmine sa mande.
Koulye a, nan kou, yon sèl ke depi apa de chanjman sa yo o aza tanperati a nan lwa
a ki janvye ap grandi nan 1 rive nan 31 jou, n ap jwenn tache yon konplikasyon nan
Ganges aksidan ak yon kou natirèl legal nan valè chak jou, sepandan, estrikteman
pale, se limen soti nan kòmansman an, lwa yo natirèl va pasaj nan egzamen an nan
lwa yo distribisyon prensipal dwe pou ekskli. Sepandan, pèmèt admèt se byen konnen
ke chanjman ki fèt nan tanperati a chak jou, ki pa pwogrè nan legal nan ki se akòz
pou yon mwa, vin atake gwosè an mwayèn nan chanjman o aza nan tanperati yo
lajounen moun twò piti konsiderasyon deranje lwa yo o aza siyifikativman; ka nan
nenpòt ka, menm bagay la tou pa ranmase, men jis twoublan. Men, yon enkyetid pi
enpòtan rive de la lefèt ke byen apa de pwogrè nan legal nan tout trayi pa yon mwa,
kondisyon sa yo meteyorolojik nan yon sèl la imedyatman apre yon lòt jou nan yon
depandans sèten sou youn ak lòt, ki pa bay nan lwa yo nan chans. An jeneral, plizyè
cho, di pi wo a valè a nan tanperati a nan mitan mwa janvye kanpe, ak plizyè frèt, di
anba menm jou yo tonbe nan yon ranje, epi li se ranpli ak tranzisyon an swiv soti nan
yon nan lòt la se pa franchi ak limit, men pa ajou siksesif nan yon sèten wotè pi wo a
valè a sant, epi depi monte a, men se pa ka ale nan endetèmine a, tounen desann nan
yon nivo pi ba oswa nan anba a valè a sant, eksepte ke pa gen okenn peryodisite
regilye nan echanj sa a ant moute desann se vizib. Menm jan an tou, sa yo rele tout.
Pou sa ka fèt, li sanble sèlman itil remarke ke gen yon fason trè senp nan konvenk
tèt li nan demand yo nan pi bon chans pou ka sa yo, kòm satisfaksyon an ki pa nan ka
sa yo. Pou yon kantite ane, mwen te jwenn lis yo desen nan lotri Saxon nan ki
nimewo yo genyen yo ki nan lis nan lòd la nan kote yo soti. Si nenpòt kote, chans jwe
wòl li isit la. Nou kounye a dekri menm nimewo yo ak yon +, enpè la ak yon - jwenn
epi pou swiv nimewo a nan karaktè pa yon gwo kantite youn apre lòt Nimewo
genyen, nou, apa de yon diferans ti akòz aksidan dezekilib, tren kòm anpil nan
karaktè yo menm kòm yon chanjman nan inegal. men nou fè byen ak ka yo +, ak - ka
nan sèten soti nan tout ka yo pou sant nan tab jou meteyorolojik konsa depas deside
ki kantite epizòd sou chanjman sa yo, prèv ki montre émergentes soti nan lwa yo nan
chans depann sou valè yo siksesif meteyorolojik chak jou. Men, pi lwen, si nou bagay
sa yo anba anvan an li te gen ki te fèt anvan yo deziyasyon nan nimewo lotri youn
apre lòt chak depase yon nimewo pa sa ki annapre yo ak +, chak l ap desann - rele,
nou jwenn pouswit la pa yon gwo nimewo nimewo (apa de éventualité dezekilib) nan
Nimewo nan bòdwo de fwa osi gwo ke sa yo nan konsekans yo; men nou fè sa ak yon
deziyasyon korespondan nan valè yo youn apre lòt meteyorolojik chak jou, Kidonk,
kantite chanjman yo byen lwen dèyè de fwa kantite konsekans, dezyèm prèv ke
monte a ak otòn de valè yo meteorolojik de jou an jou pa obeyi lwa yo pi bon kalite o
aza. Youn konplete ak ankouraje envestigasyon sa a, ki mwen kounye a sèlman
allusion nan, yo nan lòd yo retounen nan li nan yon chapit pita, nan sa, nan lòd pou fè
pou evite devyasyon nan lwa sa yo nan pi bon chans, ki senp pou enfinim pral pran an
kont pa éventualité dezekilib, ki gen ladan sa yo ki nan finitud la nan m -dependent
devyasyon pwobab ak mwayèn soti nan deklarasyon an nan lwa a ki detèmine sa ki
ka mete kanpe fòmil tout bon.
Soti nan yon ankèt approfondie gen kounye a devwale m ' 4)Ke pandan ke valè yo
meteyorolojik nan siksesif jou nan mwa sa a, montre karakteristik yo ki endike
depandans nan parfètman menm devyasyon yo chak mwa ane konsekitif nan yo ki yo
pa antyèman retire si yo te deja montre tèlman fèb ak yon ti kras deside menm pa gen
okenn siyifikatif lè w ap itilize Pou pèmèt yo jwenn twoub nan lwa chans yo; ak men
li merite yo idantifye sa a objè Context yon ankèt menm pi fon ak plis ankò vaste pa
Meteorologist pwofesyonèl lè l sèvi avèk kritè sa yo ki nan enterè a nan Metewoloji
tèt ou, isit la menm jan mwen gen l 'vin twò pati kote li te sèlman nan enterè a, sa ki
sòt K.- G. nan tout apwopriye pou tès ak aplikasyon nan lwa piman o aza.
Pandan se tan, enpòtan sonje ke translusid nan eskli sou opsyon a anvan, lwa yo o
aza sou valè meteyorolojik ki montre yon depandans nan kalite la mansyone pa youn
ak lòt pou aplike pou, te kapab dwe retabli nan evènman an ki nan gwo
anpil m kondisyon sa yo depandans chanje menm owaza ,
Imajine eksplikasyon an ladan l 'yon om ak enfini voye boul blan ak nwa nan devan
nan yo ki make ak nimewo ki koresponn ak kantite lajan yo devyasyon nan yon bay
valè prensipal la nan yon fason ke nimewo a nan evènman nan chak nan sa yo kalite
nan voye boul nan kantite Ensidan valè korespondan yo jan yo egziste pou lwa bon o
aza. Se konsa, nan ka a nan simetrik pwobabilite lalwa Gauss a se ki gen rapò ak
devyasyon soti nan aritmetik a vle di, nan ka a nan pwobabilite asimetri reprezante
besprechendes pita nou an lalwa jeneral nan fason sa a; kote esfè blan yo montre esfè
pozitif ak negatif nwa. Rive byen yon anpil nan tren owaza sa a soti nan, se konsa
voye boul yo trase yo lalwa Moyiz la nan kesyon, apa de la, paske nan sèlman
nimewo a fini nan tren toujou rete yo, éventualité dezekilib nan sikonstans yo
reprezante kòrèkteman. Men, menm bagay la tou ap tou ap ka a si de, twa oswa plis
voye boul ki fèmen nan valè yo nan chak lòt, swa pa yon règ espesifik oswa san yo pa
sa yo, yo kole ansanm, pou yo ke yo ka rale mete deyò sèlman ansanm; sèlman yon pi
gwo kantite tren, yon pi gwo Kole ansanm pou yo ka sèlman rale ansanm; sèlman
yon pi gwo kantite tren, yon pi gwo Kole ansanm pou yo ka sèlman rale
ansanm; sèlman yon pi gwo kantite tren, yon pi gwom , yo nan lòd yo jwenn yon
satisfaksyon egalman bon nan lwa yo nan kesyon, tankou se ka a ak bal ki lach.
Natirèlman, kesyon an nan si wi ou non li konpòte li ladan l 'ak valè yo
meteyorolojik chak jou pa analoji, pa pa sa a analoji, yap konsidere sa kòm rete, ki
senpleman montre ke li kapab pètèt konpòte fason sa a. Men se pa sèlman
QUETELET'sche Egzanp lan (Lèt p 78th) te ajoute ak m = 310 (an reyalite, olye,
akòz absans la nan yon jou obsèvasyon 309) lè egzamine pa fason ki distribisyon li
yo z trè byen sa yo kondisyon yon, men tou, Men kèk egzanp tèmik ak bawometrik
ak byen lwen pi gran mMwen menm rale (comp. Chap. Kseuvii) nan ankèt, pale pou
menm bagay la sa yo ke yo ka konsidere kòm valab omwen gen plis chans, ki ta dwe
pa sèlman pou ansèyman nou an, men tou pou meteyowoloji a nan enterè
yo. QUETELET tèt li pa t 'reponn kesyon an.
§21. Dmeran sa a trè dezirab ki yon egzanp meteyorolojik akoz de kontra men
kanpe, nan ki ensidan an nan anpil ka moun ki gen yon mank de depandans nan ka yo
siksesif konekte youn nan men lòt. Nan bibliyotèk Universal de Genève la (achiv
fizik ak nati) yo jwenn nan chak Monatshefte yon tab meteyorolojik pou Jenèv 5)nan
ki nan mitan lòt kolòn, ki valab pou tèmomèt, baromètr, elatriye, tou yon kolòn ak
gran tit la; "Yo te konfime nan 24 èdtan yo" bay, ki endike kantite lajan an tonbe dlo
nan milimèt pou chak jou lapli nan mwa a nan kesyon. Men koulye a, swiv souvan
plis mouye kòm jou sèk nan yon ranje, men - ak sa a se sa ki enpòtan yo ban nou, ak
nan ki analòg a se pa ka a ak valè yo siksesif tèmik oswa bawometrik jou - kenbe la
nan mòn yo Lapli kalib lapli nan siksesif Jou pa revele depandans gwosè youn ak
lòt. An reyalite, nou wè chanjman nan iregilye ki pi epi byen souvan yo swiv
menmen kantite lajan lapli yon sèl jou a yon ki ba anpil jou kap vini an oswa vis
vèrsa, mòn yo lapli nan kolòn nan respektif deja nan ti koutje sou a ki pi
supèrfisyèl. Men, desizif nan respè sa yo se pi wo pase de kritè; epi li se remakab ki
jan lòt rezilta yo bay an tèm de siyifikasyon an konprann nan anvan nivo lapli chak
jou pase sou valè yo tèmik ak bawometrik chak jou, ki gen youn pita (chap. XXIII)
pral jwenn dokiman yo.
5)Yon lòt, byen ki apwopriye furnished tab pou estasyon an meteorolojik sou St
Bernhard.
Depi nou kounye a gen travay la, yon lwa distribisyon jeneral pou K.-G. pou
chèche konnen, omwen nan lwa GAUSS'schen (kout GG) ap soti, repete oblije
retounen nan li, e tout bon nan yon sèten limit pou K.-G. Pou jwenn ke yo prèske
adekwa, sèlman yo dwe sgondèr a yon lwa ki pi jeneral, dwe gen yon bagay davans
sou lwa sa a. Malgre ke li te depi lontan te li te ye ak abitye nan astwonòm espesyalis
ak fizisyen, sou baz sa a yo kalkile erè a pwobab te fè nan detèminasyon an nan yon
mwayen obsèvasyon; men mwen gen isit la tou prevwa lòt ti sèk nan lektè ak lòt
itilizasyon nan lwa a, ak Se poutèt sa ale an premye, olye ke soti nan tèm nan
enpopilè entegral nan lwa a, soti nan ekspresyon yo fasil-a-konprann tabulaire, nan ki
menm bagay la tou ka tradui epi ki dwe tradui toupatou pou itilizasyon pratik de tout
fason. Pita (Chapit XVII) yo pral retounen nan menm bagay la tou nan fen tèm
entegral li yo; pou kounye a sa ki annapre yo ap sifi.
Ki sa ki deklare nan lwa sa a se sèlman esansyèl nan li nan sans nan diskite nan §
4; men ki moun ki, osi lwen ke lwa a konsène, yon moun ka atann vini pi pre a pi pre
a nimewo a nan valè epi konsa devyasyon, sou ki li se jwenn, se miltipliye. Se pou
nou kounye a diskite sou menm bagay la tou nan aplikasyon li nan devyasyon
kolektif. Dapre konvansyon an, § 10, ka ekspresyon jeneral K la ki gen rapò ak A ka
chanje ak D , e e avèk h ; men isit la nou kanpe pa ekspresyon yo an jeneral.
§ 25. sans an jeneral nan Lwa sou Repa Gauss, ki deja pi wo a te fè sijesyon an, an
konsideran yon pwobabilite simetrik nan devyasyon mar. vle di la aritmetik a Yon ak
yon gwo, estrikteman pale enfini m , ki derive nan Yon manti nan pati anba a, ki
kantite manm fanmi oswa absoli nan devyasyon K ak fin deflèkteur yon detèmine ki
se ki genyen ant limit devyasyon yo bay yo, ak konsiderasyon ki detèminasyon sa a
ka chanje anpirman pa enkonpetan dezekilib, ki pi piti a m sou baz derive nan A la e
pakonsekan m sa yo devyasyon tèt yo. 3) Nan ti bout tan, GG a se yon lwa distribisyon
nan devyasyon yo ak sa ki ap devye yon anba kondisyon ki anwo yo.
Se konsa, ou gen yon varyete K.-G. nan devan nan yo ki satisfè fournitur yo
mansyone nan chapit anvan an gen soti nan, bemerktermaßen ak yon yo dwe deziyen,
kopi mwayèn nan aritmetik a Yon = yon yon: m rale, devyasyon yo pozitif ak negatif
± gen K nan tout moun nan yon nan yon pran ak pou soti nan ankèt la nan K a san yo
pa konsidere siy li yo, valè absoli li yo nan di, vle di e = AQ : m trase, yon sèl te
ladan l 'dapre pi bonè obsèvasyon bay sa yo rele senp vle di rel nan devyasyon .. A, ki
aplike isit la kòm ekselans mwayèn par devyasyon.
§ 26. Pou eksplike aplikasyon lwa a an premye nan deklarasyon li pou yon ka
patikilye, nou pral jwenn nimewo a nan devyasyon ki ale soti nan A yon, di soti
nan Q = 0 nan yon limit devyasyon Q = 0.25 e oswa, ki se reyèlman menm bagay la,
ki chenn nan Q : e = 0 a Q : e = 0.25, yo jwenn nimewo sa a apre yon tab nan ki GG a
tradui, egal a 15.81 p. C. kantite total m oswa = 0.1581 m , bay nimewo sa a sou tou
de bò yo Aswiv menm limit la epi ajoute ansanm pou toude bò yo. Pou nenpòt
devyasyon limit lòt pase Q : e = 0.25, tab la menm bay yon diferan diferan
devyasyon relatif; men se pou nou eksplike premye detèminasyon an pa yon egzanp
konkrè.
Sipoze nou te gen 10,000 rekrite, ki gen yon ak e detèmine ansyen = 71.7 pous,
lèt = 2.0 pous yo te jwenn (tankou nahehin aplike nan elèv la Leipzig rekrite
dimansyon), yo ta anba sipozisyon an ki Lwa a Debaz pou aplike, 1581 rekrite
ant yon + 0.25 e yon sèl men, ak yon - 0.25 e lòt men, di soti tonbe nan 71.2 72.2
pous. Nan sans la menm, kite K nan devyasyon limit , nan ki yon sèl konte soti
nan Q = 0, dwe pran kòm egal a 0.5 e , kidonk Q : e= 0.5, lè sa a selon sou tab la nan
lwa a ki nan nimewo a nan K = 0 pou yo ale nan tou de bò nan menm tan an rive
devyasyon ak valè Se poutèt sa diferan yon, di nimewo sòti nan 70.7 72.7 pous, 31,01
p , C. nan kantite total oswa 0.3101 m . Se konsa, dapre lalwa a, pral gen yon
detèminasyon ki koresponn pou nenpòt valè Q : e kòm limit nan ki yon sèl konte soti
nan Q : e = 0. Sòf si se pa tout valè posib K : eyo enskri ak pousantaj ki asosye oswa
rapò nan tablo a nan lwa a ki ka jwenn nan yon tab ase egzekite ekidistan parapò ak
moun ki pran kòm pre youn ak lòt ki ka entèrpole nan ant. Koulye a, tab ki anba la a
pa bay kou nan ase pou zòn entèpolasyon egzat, nan ki youn dwe konfòme yo ak yon
tab pi konplè, men ase pou konprann la ak yo sosyalize fini isit la diskisyon. Apre sa,
mwen reyalize ke mwen rele nan nimewo tankou 0,1581 ak 0,3101 rapò kout ak F va
al gade, ak F [ Q : e ], si, tankou nan tab ki anba la a, kòm fonksyon nan K : e yo
eksprime. Pa miltipliye rapò F a pa kantite total m, nan kout pa m F , yon moun
jwenn nimewo a absoli nan Q : e = 0 jiska limit la bay Q : e . Kontrèman, si nimewo
a absoli ant sa yo limit li te ye, rapò F a jwenn nan divize valè yo absoli pa m.
K:e K:e
J nimewo sa yo tou yo dwe miltipliye pa kantite total m yo nan lòd yo jwenn chif
yo absoli pou entèval yo respektif.
Indican K a : e F tab la , ki toujou K : e . Pemanan 0 = premye limit yon ti tan kòm
lim, li wè ke nan valè ti lim. nimewo relatif F lim la. ale prèske pwopòsyonèl; Wi ou
ale nan yon F- tablo pi konplè , jan kominike isit la, ak lim la. desann nan mwens
pase 0.25, yon apwoksimasyon menm pi gwo pwopòsyonalite a pran plas, ki rive nan
valè infinitesimal nan lim. ka konsidere egzat; Lè nou konsidere ke sou monte gwo
valè lim. pwopòsyonalite nan kesyon echwe konplètman; ak yon konsekans sa a se ke
nan jTable j rapò yo , ki se premye a nan entèval yo siksesif egal ant lim la. fè pati,
prèske egal; men pi lwen nan youn ale sou, yon sèl la pi rapid pèdi li; menm jan pou
entèval egal nan Q : e soti nan 0 rive 0.25; 0.75 1.0; 3.0 a 3.25 ak pou fè yo se valè
yo ( j, 0.1581, 0.1247, 0.0072 ak sou sa).
§ 28. Pou evalye validite a ak Application nan Lwa a Debaz sou anpirik se tounen
vin jwenn ki avantou menm nan yon simetrik W. devyasyon mityèl K rel. Yon fond,
sa yo ki anba sipozisyon an nan yon gwo, estrikteman pale, enfini m pou chak K sou
bò la ki pozitif nan yon egal K se yo dwe atann sou bò negatif; ak rapò R la ak j yo
jan eksprime pou W. la te rele MINUSTAH nan kopi jiska bay limit devyasyon yo
nan Yon yo wè oswa nan bay entèval sa a devyasyon.
Sa a kounye a gen ladan deja pa bemerktermaßen vle di ke rive malgre validite nan
fondamantal nan lwa a ki anba kondisyon sa yo sipoze li devyasyon plis oswa mwens
anpirik soti nan demand li yo, paske kondisyon an nan yon enfini m se pwouve pa
dwe satisfè; epi kapab gen devyasyon soti nan demand li yo se sèlman moun ki te fè
kont li pwoklame Se konsa, lè mikwoskòp la m pa ede yo pote devyasyon sa yo
disparisyon an pi pre, jis sèlman tèl degre ke yo éventualité pa sou-balans akòz
finitud a mki pa manke nan endikasyon yo dwe diskite nan plas yo. Men, kite nou
premye swiv enplikasyon yo nan lwa a sou kondisyon an ke li se nan validite
fondamantal.
Nan pi wo a, li deklare kouman rapò F a ak nimewo absoli m F pou toude bò yo
ansanm depann sou valè a ± Q : e , nan ki youn swiv yo nan tou de bò yo. Si sa rive
sèlman sou yon sèl bò, lè sa a, dapre presipoze lwa simetrik la, nimewo absoli jiska
bay limit yo pral sou chak bò dwe mwatye osi gwo tankou si li te swiv pou tou de bò
jiska menm limit la nan devyasyon. Men, toutotan kantite total tou de bò ansanm ak
yon gwo, estrikteman pale enfini, m diminye a menm simetrik W. a ½ m , rapò yo nan
chak bò yo dwe kalkile dapre Lwa a Debaz rete san okenn chanjman .F ¢ ak F , ki
egal ak total Nimewo rapò F la , Lè nou konsidere ke yon sèl-sided kondisyon ki
absoli ½ m F ¢ ½ m F , ou panse apre GG a pou mwatye kòm gwo tankou resipwòk
Nimewo m F la nan limit nan menm ± K .
Anpwime, egalite nan nimewo de absans de-sided pa aplike nan menm limit la
paske nan enkonpetan dezekilib; men abstrè yo GG soti nan sa yo koensidans ak
presupoze ka a ki diferans m '- m , = u kont m disparèt. Li ta Se poutèt sa dwe mal,
si ou e pou kalkil la nan F ' egal Aq ': m ' ak pou sa yo ki nan F , egal
a AQ , : m , ta pran, men pou F ' ak F ,dwe tou kòm pou Fvalè a ap kalkile nan
totalite e = åQ : m , depi otreman sipozisyon nan W simetrik, ki se ki baze sou GG a,
ta dwe kontradiktwa sou tou de bò jiska menm limit yodevyasyon. Epitou Quetelet
gen nan tab konparezon li ant kalkil selon GG a ak obsèvasyon pa otreman
formul. Sinon, nan kou, kote yon W. asimetri nan devyasyon yo. Yon egziste, kòm se
aktyèlman ka a ak devyasyon kolektif, kote GG a aplikab nan tout sèlman avèk yon
modifikasyon plis yo dwe diskite; men pi wo a tout moun, li enpòtan kòmanse soti
nan GG nan piman vin ansent tèt li, e konsa nou pouswiv konsekans li menm pi lwen.
Soti nan pre legal W a simetrik . K rel nan . Yon kounye a swiv imedyatman plis ke
valè santral la C, rel. nan ki nimewo a nan devyasyon mityèl ki egal, esansyèlman ak
aritmetik a vle di A, rel. nan ki sòm total la nan devyasyon yo mityèl ki egal,
konyenside, se sa ki, ke tou de ka devye youn ak lòt sèlman pa enkonpetan
dezekilib. Pou si, selon W simetrik, sou yon bò yon egalman gwo Q se yo dwe
atann pou chak Q pozitif , Lè sa a, menm kantite devyasyon yo dwe espere sou tou de
bò ak menm sòm nan. Men, li se demann ke pa vèti nan W simetrik, diferans ki
genyen u = ± ( m ¢ - m , ) ant kantite devyasyon pozitif ak negatif ak
ogmante m disparèt pi plis ak plis, pa gwosè a absoli nan u, men rapò li nan kantite
total m nan , di u: m refere li, paske u menm dapre li te ye lwa nan chans sou yon
elaji m nan rapò a sa a valè men ap grandi kont m plis konsa disparèt, pi
gwo m nan , ak nan enfini mkonplètman disparèt. Epitou, nan kwasans lan absoli
nan u nan rapò a nan direksyon nan diferans lan nan tèt li rete endefini.
Ke menm valè a peple an konsideran validite nan GG D a anpil ak yon konyenside
ki te swiv pa je a nan j - Table reyalite ki kantite devyasyon ak valè Se poutèt sa
diferan nan yonnan toude direksyon pou entèval egal ki pi konsekan: pi pre a entèval
yo a se konsa vini, pi gran nan an sou Yon pwòp tèt ou adjasan ak menm entèval yo
konplè ant yo, ki jan ti nou menm tou nou pran sa a.
§ 29. Apre sa remak la ki tab la nan Lwa a Debaz pa mare nan limit yo ant
ki F eksprime detèmine fonksyon yo nan erè a mwayèn senp. Nan tab abityèl yo sou
teren pwosedi olye keK : e Olye de sa Q : e oswa Q : w 4) chwazi sa lòt tab yo te
itilize kòm pi wo a la, mwen yon ti tan kòm e deziyen tab, epi nou pral gade menm
bagay la yo dwe espesifye rezon nan lavni an, yo dwe te fè olye aplikasyon sou yon
tab ki gen rapò ak Q : e pase mar CI-dessus. K :e kenbe; epi gen ou K : e
anjeneral ki gen t rele, m 'sa yo, sou t yon ti tan ki gen rapò tab t- rele tab ak yon
kouri t di tab anekse § 183RD Depi nan konmansman an anpil li te fè tèt li pou yon
ekstrè soti nan li:
t F[t]
0.00 0,0000
0.25 .2763
0 , 50 .5205
0.75 0,7112
elatriye
4) Tankou yon tab ki gen rapò ak erè pwobab ou ka jwenn nan fen astwonòm nan
Bèlen. Albòm pwomosyon pou 1834 (edited by Encke) kòm Tafel II; nan Ekstrè, li se
kominike nan § 108.]
Dabitid, yo ta dwe tankou yon tab dwe itilize byen tankou nan e - tab la, jan sa
eksplike nan egzanp ki anwo a, kote A = 71.7, e = 2.0 pous sipoze. Pi wo pase tout,
yon sèl gen e ak , anpil anpil pitit di 1,77245, yo 3,5449 ak se kounye a yo T - tab
z an . Kòm kantite a nan K ak kontinwe yon ant yon + 0.25 3,5449 Mwen menm
ak Yon - 0.25 ï 3,5449, di ant 71.7 0.25 + Mwen 3,5449 ak 71.7 - 0.25 - 3.5449, yon ti
tan ant 72.5862 ak 70.8138, = 0.2763 m .
Rezon ki fè la pa nou nan lavni nan e kenbe tab sa men tren pi fasil, se ke yon e nan
yon konsepsyon ki apwopriye tab la kòm t tab men pa kounye a, ak Se poutèt sa
sèlman einfachster ki bay esplikasyon, e te tab la nan pwodiksyon an te pran fason sa
a, si yo vorläge egzekite, ta ofri sèlman avantaj nan miltipliye e ak de rezèv ki
piti toupatou.
Yon tab T ekzekitif men yo ka jwenn nan diferan kote, tankou. B. nan fen
astwonòm Bèlen an. Albòm pwomosyon pou lane 1834 ak lettres nan Quetelet sou la
teyori de probab. p. 389 flg., Nan de ka egzekite sèlman jiska t = 2.00. Yon tab
lithographed a jete m ', ki se pa nan libreri a, bay ekzekisyon an jiska t = 3.00 ak 7
desimal pou F 5) . pi wo a e Tablo ki men se nan m 'pa entèpolasyon ak diferans ki
genyen dezyèm soti nan t jwenn tab la , osi lwen ke sa a se ase ak chaje dirèkteman
nan menm pi wo valè.
§ 30. Apre sa, mwen rive nan rezon ki fè yo okazyon pou ale pi lwen pase GG ki
senp la nan ka devyasyon kolektif, jan yo te eksplike byen lwen tèlman.
Gauss tèt li lalwa Moyiz la se pa pou devyasyon kolektif, kòm devyasyon nan chak
echantiyon gwosè yonsoti nan vle di aritmetik yo, men te note ak note pou erè
obsèvasyon, kòm devyasyon nan valè obsèvasyon endividyèl yo nan yon objè ki soti
nan vle di aritmetik li yo; ak nan tèt li pa gen anyen mwens pase yon kesyon de kou
se ke yon transfere nan lwa ki soti nan lèt la ansyen an pran plas. An reyalite, li se
yon bagay priori trè diferan, gen devyasyon nan devan l ', jwenn akòz mank de
précision nan enstriman mizik yo mezire oswa sans ak o aza latwoublay ekstèn nan
repete mezi nan yon atik nan yon sèl soti nan vle di la aritmetik nan mezi yo, epi
devyasyon yo ki anpil Kopi yon K.-G. soti nan vle di aritmetik yo pou rezon ki fè yo
ki sitiye nan nati a nan objè yo tèt yo ak sikonstans ekstèn yo enfliyanse
yo.prevwa yon priori ke lanati nan sa yo devyasyon soti nan vle di la obeyi lalwa
Moyiz la nan erè obsèvasyon, men premye aplike yon egzamen dirèk nan li nan K.-
G. fè li tèt ou.
Nan entre-temps la, depi li te fasil wè nan kòmansman an ki nan ka a nan yon
gwo m tou nan ka a nan devyasyon kolektif. Yon kantite varyasyon kòm erè
obsèvasyon z se yon maksimòm pou yon valè nan yon pati mitan nan tablo a
distribisyon, ki soti nan lè sa a, men apre ekstrèm yo nan diminye pa kòm regilye, pi
gwo m nan se, tou te prezan pa gen okenn lòt lwa kòm gosyen a, nan ki yon sèl ap
chèche yon lwa distribisyon pou K.-G. Li te natirèl yo panse ke, pi wo a tout moun, li
te mete nan tès la. Apre sa, rekrite mezi yo te objè a premye ak deja pa lòt rete sèlman
(ak enklizyon nan pwatrin ak kapasite nan poumon nan rekri) nan ki lwa a ki te eseye
nan.
Sa a miltilateral (pa QUETELET, BODIO, GOULD, ELLIOTT ak petèt lòt
moun) 6) chèk te pote soti sou rekrite dimansyon nan diferan peyi kounye a
okòmansman te sanble tout kote yon konfimasyon nan lwa a ki bay, pa devyasyon yo
soti nan kondisyon yo ki nan lwa a ki parèt ti ase yo dwe konsidere kòm sèlman kòm
indiféran nan sans ki endike; ak yon validite apwoksimatif gen GG a omwen pou
rekrite limit, men pa gen okenn anpil sa yo pase te deja kwè yo dwe kapab aksepte,
jan mwen te konvenki tèt mwen an pati a kritik Revison te deja fèt la sou
envestigasyon, an pati atravè analiz pwòp li yo tèt li pwokire vielzahliger
Rekrutenmaßtafeln, tandiske gen lòt K.-G., nan ki GG a senp echwe tout ansanm,
pandan ke yo kanmenm satisfè yon jeneralizasyon nan lwa sa a.
.
yon ti tan nan F ".
yon valè ki selon lwa a pwopòsyonèl dakò ak 2 F "e" , jan yo montre nan § 131,
dapre ki youn ka tou mete:
,
Apre sa, A - C se diferans ki genyen ant de distans anvan yo:
Yon ñ C = ( Yon ñ D ) N ( C ñ D ) = (2 F² - t ² )e²,
kote F "ak t" yo detèmine jan yo endike.
5) Lwa P yo . Pou pran plas nan ka a nòmal, ki distans la nan C soti nan D yon ti
(estrikteman pale infiniman) relatif nan vle di devyasyon e ' oswa e , bò nan
ki C a D dista yon ti tan e " te, yon sèl gen miyò:
Apa de mank dezekilib ak anomali, ki nan chapit. IV, kote relasyon sa yo, tankou tout
lwa etabli isit la, ka chanje, relasyon sa yo ta dwe estrikteman valab si ( C - D ) 2 :
3 p e ² 2 kont 1 te kapab konplètman neglije, sa vle di C - D ti kont e) , men toutotan
disparisyon sa a pa fèt nèt, fonksyon p pi wo a nan D , C, A oswa aktyèlman dwe
ranplase:
.
kote x se yon valè pozitif ki depase 1 nan yon ti rapò.
petites a teyorikman dedwir kondisyon ki proportion an konsideran nan C -
D kont e " , valè a
.
Li posib dériver yon fason trè senp nan apwoksimasyon D nan kèk lòt fason pase
dirèkteman anpirik oswa pwopòsyonalman, ki se ke, apre yo fin detèmine A ak C ,
distans la nan chache D a soti nan C se 3.66 fwa pran gwo, menm jan yo distans
de A nan C jwenn. Byento nou ka konsa detèmine D valè kòm D p not. Nan entre-
temps la, pwovizyon sa a twò ensèten ajoute nenpòt valè nan li; espesyalman kòm
detèminasyon an travayè nan D kòm D P, ankò yon lòt fason relativman senp nan
detèminasyon trè apwoksimatif kòm sa yo rele D i, ki disponib, ki nan chapit
XI. diskou a pral.
Yo nan lòd yo jwenn, olye pou yo senpleman apwoksimatif, detèminasyon egzak
nan twa distans yo, yon sèl te ale tounen nan valè yo egzak nan twa distans yo tèt yo,
ki yo bay anba lwa yo nan distans, dapre ki:
rapò sa yo gen de limit ant kote yo konfòme, premye a nan ka sa a m nan ' = m " , se
sa ki, ka a nan disparèt Asymétrie, kote x = 1 koresponn; dezyèm nan ka a kote m " ,
v m "vanishingly ti = 0 ka mete, Se poutèt sa. Sa a se pou
1ye fwontyè: 2nd fwontyè:
= p 0.7
8540 0.84535
0.21460 0.15465
3,65979 5,46,609.
Kidonk, valè p la pa ka nòmalman tonbe pi ba pase 0.78540 nan tout epi li pa ka leve
anlè 0.84535.
6) kouch lalwa . Valè santral la C ak aritmetik vle di A yo sou menm bò valè D
an valè , nan yon fason ke C tonbe ant A ak D (al gade § 134).
7) ranvèse lalwa . Asymétrie nan devyasyon yo D gen siy opoze a kòm sa yo ki
nan devyasyon yo bez. A , di, si mwen - m , rel. A (di μ '- μ , ) pozitif; Se konsa m '-
m , bez. D (di m '- m , ) negatif, ak vis vèrsa (al gade § 134). Anplis de sa, diferans
ki genyen ant devyasyon yo ekstrèm gen. Yon , di U '- U , , siyen opoze a pase
diferans ki genyen ant figi yo devyasyon, di u = μ' - μ , (yo, § 142).
8) Lwa yo ekstrèm . [Èske nimewo a anwo resp. kouche anba a D devyasyon
egal m ' resp. m , se konsa gen yon chans:
ke:
U ' = t'e'
reprezante valè ekstrèm nan devyasyon an anwo yo. An konsekans, W. a se ke:
U,=t, e,
ekstrèm nan nan devyasyon yo pi ba a egal a:
,
Jiska, valè a pwobab nan anwo a resp. pi ba devyasyon ekstrèm egal:
respektivman. .
Si t ' ak t, pa vle di nan tab la t- :
respektivman.
dwe detèmine. (Gade chapit XX)] 9)
9)[parantèz yo endike sipleman ak ajoute nan Piblikatè a, jan yo deja mansyone nan
"Remak yo Entwodiksyon".]
10) Teyori motè a motè komès; Lib. III. Arctic. 178. Theoria konbinezon
obsève. erè. plis enfòmasyon. obnoxiae; Pars anvan,
atizay. 17; Kòmantè. societ. Götting. rec. Vol. V.
, ,
dans m ' ak m, ki kantite devyasyon pozitif ak negatif, pa kòm itilize yo
dwe yon nan a D, men nan yon nan D vle di, ak Lè sa a detèmine distribisyon an nan
devyasyon logaritmik l la', l , sou chak bò, an patikilye tou nan relasyon ak
yon e ¢ , e , , m ' , m , apre zwiespältigem GG, jan sa endike anba 2) pi wo a (§ 33),
eksepte ke e' , e , , m ' , m, isit la logaritmik nan fason yo bay yo, olye pou yo
aritmetik.
aplikab soti nan sa yo pou dispozisyon ki logaritmik devyasyon swiv lè sa a pa
tradui yo nan sa ki nan dispozisyon ki logaritmik nimewo pou devyasyon yo rapò ak
valè prensipal yo, ki sa pa pran pou kounye a pa rete sou pou yon chapit pita
eksplikasyon ki nesesè yo, sa ki tout tan an tretman logaritmik nan K.-G. pi pre
resevwa (chap. XXI).
Anplis de sa nan logaritmik peple valè D a kapab Lè sa a, tou vle di nan
logaritmik G kòm yon yon : m , se sa ki kòm mwayèn nan aritmetik a logaritm yo
nan yon, ak logaritmik valè santral C a , kòm valè a nan yon , menm kantite yon e li
gen nan mitan tèt yo detèmine.
Nan valè yo logaritmik ou ka tou nan valè yo nimerik ki apatni a yo dapre tab yo
logaritm, pase sou yo, epi etabli tèm espesifik nan sa ki pa san fè anyen konsa, depi
valè sa yo gen enpòtans remakab yo. Se konsa, yo dwe D nan korespondan valè
nimerik ak J aple peple valè rapò pa gen siyifikasyon an, nan distans yo rapò menm
soti nan li apre chak paj ke plis valè yon ak Se poutèt sa yon ini pase nan distans yo
pwopòsyon menm soti nan nenpòt lòt a.
logaritmik nan nan valè santral C a ki koresponn nimerik valè konyenside avèk
arithmetic sèten C match la ; paske si yon valè de yon , di C , kèlkeswa yon ak gen
plis pase nan mitan tèt yo, se konsa tou gen logaritm a nan C , sa vle di C , kèlkeswa
logaritm nan yon, di menm kantite lajan nan yon sou yo ak anba tèt li.
ak G yo dwe deziyen nan , ki jan se yon valè nimerik yo G ki dwe, reprezante
mwayèn nan jewometrik nan yon konstitye.
§ 37. Se konsa, nou gen yo fè distenksyon ant twa lwa sa yo jeneral oswa prensip,
chak nan yo ki sa a kòm yon jeneralizasyon, ak nan menm tan an pi sere ekri pi wo a
ki kapab konsidere kòm, ak diferans ki genyen sibstansyèl yo yo dwe isit la rezime
moute yon ti tan.
1) pi bon kalite, ki senp, orijinal Lwa a gosyen oswa prensip, kondisyone simetrik
pwobabilite ki genyen pou aritmetik mityèl devyasyon K ' , K , soti nan vle di la
aritmetik. Isit la, pwodiksyon an soti nan vle di la aritmetik a Yon pran, detèmine
devyasyon yo mityèl ladan l 'kòm aritmetik, devyasyon an mwayèn nan e = yon
Q : m pou tou de bò ansanm kòm kosyan an nan sòm total la nan devyasyon yo
mityèl nan valè absoli pa kantite total yo dirèkteman (oswa apre yon li te ye fòmil
nan sòm total la nan kare kòm kalkile), epi apre t Tablo detèmine
distribisyon an. Pou eksplisitman distenge relasyon an nan devyasyon yo sou A ,
mwen ranplase tèm jeneral yo m , Q , e pa μ , D , h .
2) jeneralizasyon nan aritmetik a GG, pou kondisyon an nan asimetri W.
devyasyon K ' , K , soti nan vle di la aritmetik, jeneralman aplikab pou degre divès
kalite Asymétrie, men se sèlman ase pou fluctuation relativman fèb alantou valè yo
prensipal kòm pi fò K .-G. garanti dwa moun. Isit la pwodiksyon an soti nan aritmetik
a peple valè D te pran nan men valè yo dimansyon yon nan pita fason
meditation L1) se jwenn san yo pa gen yo deja tradui nan logaritm. mityèl
devyasyon K a ', K , yo jan aritmetik sou tou de bòD patikilyèman pran, vle di yo
valè e '= AQ ': m ' ak e , = Aq , : m , detèmine, ak Lè sa a pou chak paj an
patikilye, distribisyon an dapre GG a de-kolòn (§ 33) apre mete nan t' = Q ' : e '
pou bò pozitif ak t , = K , : e , negatif bò nan t tab la detèmine. Eksprime sa yo
panse diferansyasyon nan relasyon ki genyen ant devyasyon DMwen ranplase tèm
jeneral m , Q , e ak m , ¶ , e.
11) [p. Chap. XL]
3) Logarithmic jeneralizasyon nan lwa anvan oswa prensip la, ki valab pou asimetri
abitrèman gwo ak gwo fluctuation proportional gwo. Apati yo tout valè sèl
dimansyon yonlogaritm yon = ouvri sesyon Yon pran sa mande valè
peple D a detèmine varyasyon logaritmik l ', l , yo pran sou tou de bò ladan l', vle di
la a menm e ', e , yo pran ak sou yon , D , ldate nan , l , , e ' , e , aplike tout
dispozisyon ki enpòtan kòm dapre yon sèl anvan an, jeneralizasyon nan
aritmetik yon , D , ¶ ' ¶ , , e' , e , . Valè logaritmik yo ka Lè sa a, dwe itilize yo rive
nan rapò yo valè kòm nimewo ki fè pati tab yo logaritmik.
Nan prensip, estrikteman pale, mwen senpleman gade nan logaritmik
jeneralizasyon nan GG a, sa vle di 3; men li trè ankonbran nan aplikasyon li yo, ak
nan ka varyasyon comparativement fèb yon moun ka trè byen kontinye selon
jeneralizasyon aritmetik la, jan eksperyans te montre. Ki pi piti Commonplace la se
GG a senp 1), pandan ke li se pi fasil pou aplike pou paske aritmetik vle di A a pi
fasil pou detèmine kòm valè inisyal la nan devyasyon yo pi fasil pase valè yo
Densest D ak D ak presizyon relatif; men ak asimetri fèb, rezilta yo nan 1), 2), ak 3)
diferan ti kras nan chak lòt.
Tou depan mwen kounye a folgends tretman an nan yon atik sou sipozisyon an nan
simetrik W. devyasyon mar. A, se sa ki, apre prensip nan premye, oswa asepte
asimetri W. bez. Yon, se konsa gen nan tèt ou apre prensip la dezyèm oswa yon
twazyèm, mwen pral pale yon ti tan nan tretman apre yon prensip simetrik oswa
Asymétrie; ak depann sou m ', mwen pral pale nan aritmetik oswa tretman logaritmik,
tretman ak aplikasyon nan devyasyon aritmetik, sa vle di apre prensip la premye
oubyen dezyèm, oswa aplikasyon devyasyon logaritmik, dapre prensip la twazyèm,
gen nan tèt li.
An jeneral yon sèl jwenn pou sa ki annapre yo tretman an nan objè yo ak aranjman
nan fraz yo selon prensip aritmetik la; Sepandan, tranzisyon an nan prensip la
logaritmik ak tretman pou objè sa yo esansyèlman mande se espesyalman rezève nan
Chapit XXI.
§ 38. Kite nou refere pou moun ki pi bonè yo (chapit II) konsènan karakteristik K.-
G. kounye a te fè yon bagay jeneral.
Ta dwe yon K.-G. dwe konplètman detèmine pa gwosè ak nimewo, se konsa li ta
janm aplike, pa sèlman menm tout prezan an, men tou dènyèman te kopi lavni yo
konte ak pran ki soti nan chak dimansyon nan respè yo ki bay yon desizyon kantitatif
espas kòm gwosè sa yo apre twa dimansyon prensipal yo, pwa, dansite, dire. Sa a se
jeneralman enposib. Kantite lajan an nan kopi yon objè bay se tout tan sitou
endetèmine gwosè, ak pou soti nan ki gwo kantite lajan indéfinisabl se nòmalman
sèlman yon kantite trè limite nan mezi li nan lòd l 'yo. Li klè ke si z. , Pwa a nan sèvo
a Ewopeyen yo ak nwa yo dwe konpare, sa a pa ka rive nan ke yon moun konpare
pwa yo de milye de sèvo Ewopeyen pwa yo nan yon mil sèvo nigger. Gen yon rezilta
inifòm. Se konsa, li se tout bon aplike nan pi bonè remak fè a, yo dwe egzamine kòm
kopi anpil nan ak mezire objè yo dwe konpare ke posib san yo pa esklizyon abitrè
nan gwosè sèten nan ki ou ka fè twòp, se konsa yo pa bay twòp espas éventualité
dezekilib ki pou fè aranjman pou mezi jwenn nan fason ki endike nan nimewo ak
gwosè nan ankadreman distribisyon, ak tankou sa a men se sèlman mennen nan te
neglije kou a nan valè an jeneral, ki soti nan panno distribisyon sa yo valè sèten, sa yo
rele an. moso detèminasyon oswa eleman nan K.- G. derive yon karakteristik nan
objè a ak posibilite nan konparezon li yo ak lòt objè pa relasyon kantitatif.
Si yon sèl sifizan, tankou se souvan ka a, ak endikasyon an nan vle di aritmetik nan
yon K.-G. Lè sa a, yon sèl gen ladan li yon enpòtan ak nan okenn ka neglijab valè
detèminasyon ak valè konparezon ak lòt objè; men ka gen de K.-G. yo dakò
konplètman oswa sere nan li, men divèrj anpil anpil selon relasyon ak lòt. Koulye a, li
te kapab parèt byento ase, tou gwosè a fluctuation vle di ak ranje a fluctuation tout
yon K.-G. pa pran an kont devyasyon an vle di soti nan vle di la aritmetik ak ekstrèm
yo, yo nan lòd yo fin itilize karakteristik nan esansyèl ak li, e tout bon sa a te pafwa
rive. Men, avèk konesans nan K.-G.
§ 39. Si ou Lè sa a, jeneral Kollektivmasslehre pa nan deja dabitid, konsiderasyon
an limite nan Yon ka rete ak varyasyon ki gen rapò, e ankò, kòm admèt pi wo a, se pa
tout moun K.-G. ka kouche reklamasyon nan yon konsiderasyon de tout faktè posib
pou detèmine si espesifye nan Mondyal la. Chapit, li pa pral opòtinite fasil sou tout
kote yo pran kont nan menm bagay la, sof si nan yon K.-G., ki yon sèl yon trè
espesyal Mete aksan sou enpòtans, e yo ta dwe sèvi kòm yon egzanp posibilite
konsiderasyon inivèsèl nan tèt li. Se konsa, ou ka vle gen yon gade gide pou yon
seleksyon fè.
Se poutèt sa tout bagay sa yo ansanm, Mwen kwè ke kote ou vle pou konsève pou
avèk dispozisyon, epi li se yon konvansyon aplike nan ki prensipal valè de preferans
bay distenksyon nan karakteristik K.-G. kenbe aritmetik a vle di ak varyasyon li yo
ap toujou gen deja wè nan l 'preferans, sèlman ki nan menm tan an pèdi ak volontè
Depatman Edikasyon nan lòt faktè sa yo pou detèmine si nan insight nan konstitisyon
an kantitatif K.- G. ak karaktè menm bagay la tou mepwize ki nan tèt li pa mwens
siyifikatif pase moun ki sèvi ak aritmetik vle di, ak elve li nan etablisman an nan yon
lwa jeneral nan distribisyon. ladan l ', pou klarifikasyon an pral retounen nan
pwopriyete yo deja pi wo a (Ch. II) endike nan valè sa yo divès kalite prensipal ak
agrandi ak eksplikasyon konsiderasyon.
[Sa a detaye nan X. Chap. rive. Men, pandan ke gen pwopriyete yo nan chak valè
prensipal yo prezante pou tèt yo, sa a se yon evalyasyon konparatif nan valè yo
prensipal tèt yo an tèm de pèfòmans yo sou karakteristik sa yo nan K.-G la. Pou rezon
sa a, sèlman aritmetik a vle di A, valè santral C la ak valè a Densest antre nan
konsiderasyon; paske valè a separasyon R, osi byen ke T a pi gwo valè ak valè
a devyasyon Fyo soti nan kòmansman an paske nan pi piti enpòtans yo nan yon
seleksyon yo dwe fèt pa kòt. Sepandan, gen yon diferans ki genyen ant si twa valè
prensipal sa yo dwe konsidere ak konsiderasyon oswa san konsiderasyon nan yon lwa
distribisyon sipoze valab, depi yon apresyasyon trè diferan nan menm bagay la tou
aplike nan plas la menm.]
§ 40. [youn sètadi Pèmèt gout sipozisyon an ki yon lwa distribisyon kou a nan sa
yo kontwòl valè nan yon panèl distribisyon, li se prensip la lèt senpleman kòm yon
koleksyon o aza ansent nan valè, epi li ka Se poutèt sa valè yo prensipal apatni
sèlman nan enpòtans ki genyen, kòm Valè vle di rezime ak reprezante sa a konplèks o
aza nan fason ki pi plis oswa mwens apwopriye. Men, Lè sa a, pa gen okenn dout ke
detèminasyon nan A se pi plis valè pase sa yo ki nan C oswa D. Pou Areprezante yon
mwayèn aritmetik reprezante valè an mwayèn ki ka aktyèlman mete nan plas, chak
valè moun si yo yo dwe konbine yo fòme yon sòm. C lòt men an, yo senpleman mitan
an valè, ki se jis osi souvan depase kòm anba a, epi konsa reprezante valè yo tab la
avèk pi ba fyab paske li se pa tankou yon depann sou sòm total la, men se sèlman sou
ki kantite devyasyon mityèl. D Finalman, pa ka yo aksepte kòm Adjwen vle di, kòm
li refere sèlman nan pwouve peple valè nan li yo réglementées pa nenpòt randonès
lalwa epi yo pa detèmine pa kalkil nan pozisyon li yo, men ka jwenn tou senpleman
pa wè tablo a. Tout tan tout tan prezans aktyèl li nan yon tablo o aza kouri se yo dwe
konsidere kòm yon aksidan gen chans, ki pa gen okenn enpòtans yo ta dwe tache.]
[Li se diferan lè egzistans la nan yon lwa distribisyon sipoze. Lè sa a,
byenke Yon konsève siyifikasyon an kòm yon valè mwayèn, ki li tou te gen nan panèl
la o aza san yo pa dirèkteman pran yon bagay. Nan lòt men an, siyifikasyon an
nan C vin pi gwo, depi li reprezante valè a pwobab kòm sant lan valè, pran an kont
konsèp yo pwobabilite ki kounye a antre nan fòs. D, sepandan, antre nan sant lan nan
atansyon , depi, kòm valè a anpirik ki pi pre, omwen apeprè, se sa ki, apa de
enkonpetan dezekilib yo, li vle di valè a ki W. a pi gran ki dwe. DSe konsa, kanpe nan
solidarite ak lwa a distribisyonèl ki gen valè maksimòm dwe kowenside ak li nan
prensip. Li se tou evidan ke, apre etablisman an nan yon lwa apwopriye nan
distribisyon, yon fason doub nan detèmine D se ouvè: yon sèl la sou baz la nan lwa a,
ki gen valè maksimòm teyorikman vle di ki pi pwobab valè; lòt la sou baz tab la ki pi
pre valè anpirik endike valè ki pi pwobab. Li pa enpòtan si wi ou non pasaj la nan z
la nan tablo a endike valè a densest dirèkteman oswa sèlman tandans nan pwodwi
li. Paske kòm yon rezilta nan lwa a ki te vin nan fòs yo yon nan ak z se konsa ke
peple la nan yon koneksyon fonksyonèl dapre li te ye règ z ka kalkile nan
entèpolasyon soti nan bay valè panèl la si detèminasyon bit li echwe nan je an dirèk
nan panèl la oswa parèt enpresizyon. Nan byen lwen tèlman kòm men yo ta dwe
matche ak sa a detèminasyon anpirik ki gen valè ki pi pwobab ak sa yo ki an teyorik,
gen D a tout pwopriyete yo ap rete ki karakterize valè maksimòm nan nan lwa a ki
distribisyon, se konsa ke yon pati, kalkil la nan D a pa entèpolasyon bay yon vle di,
validite nan yon lwa distribisyon etabli yo ranfòse lòt pati, nan konsiderasyon trase
moute lalwa Moyiz la, konnen sa ki pwopriyete yo nan pwouve
konstatierten D atablèt yo ka bay yon siy nan dekouvèt la nan yon lwa distribisyon.]
§ 41. [Sa a lyen solidarite ant karakteristik sa yo nan valè peple D a ak lwa yo
distribisyon D a asire priyorite a absoli anvan te gen ankenn lòt valè gwo fèt tou nan
teyori a fizik ak astwonomik nan erè nan limyè. Menm bagay la tou konsidere kòm li
te ye tankou valè a obsèvasyon vre vle di la aritmetik nan valè yo obsève, devyasyon
yo soti nan ke erè obsèvasyon. nan men valè vre se pa gen anyen lòt pase valè a ki pi
pwobab, ki nan yon seri de erè ase gwo revele yon kou legal, se yo dwe rekonèt kòm
valè a anpirik pi dans. Se konsa, pa etabli prensip la ke valè a vre oswa ki pi pwobab
se aritmetik a vle di A , A gen siyifikasyon nan yo te valè a Densest D an menm tan
an . Kondisyon sa a nan konyensidans direktè lekòl la nan A ak D kounye a mennen
nan lwa erè GAUSS la, kòm z la. Soti nan ENCKE a 1)Reprezantasyon nan metòd la
nan pi piti kare ka wè. Sou baz sa a, akò fondamantal la nan valè a
santral C ak A ak D , ki gen konbine pozisyon pou kou a nan simetri nan panèl,
swiv. Yon kondisyon, pandan y ap rezilta yo nan asyetri.)
1) [Albòm pwomosyon astronomik Bèlen pou 1834, p. 264 fg.]
[Prensip sa a, nan kou, yo dwe konfime pa eksperyans. Sa a pa mande pou,
sepandan, ke pou seri de erè ki gen limit pèmèt nou bay yon valè ki pi dans pa je
imedyat la nan seri a oswa pa kalkil entèpolasyon, li konyenside egzakteman
ak A ; pou yon sèl ap toujou gen pran kont de enkonpetan dezekilib ki ka lakòz yon
divergence anpirik nan valè yo direktè lekòl san yo pa, an menm tan an, kesyone
validite nan prensip la etabli. Anplis, yo pral yon pwobasyon nan prensip la olye ka
jwenn nan akò a nan kou a nan valè aktyèlman prezan nan seri a nan erè ak kou a
egzije pa lalwa a, pase nan konyensidans la anpirik nan A akD chache epi jwenn; kòm
tou z. B. Bessel erè lan selon teyori a, epi apre eksperyans lan "astronomiae
Fundamenta" nan a pa opoze pasaj la nan yon GG sispann te bay yo. Savwa, aksidan
yo dezekilib, sitou ak ase rediksyon nan tab la erè enfliyanse kou a nan valè yo tab
atravè ti jan nan, pandan ke li espere entèfere ak pozisyon nan nan valè moun pafwa
erbeblich ak limyè yon relativman konsiderab k ap deplase apa nan valè yo prensipal
ki gen ki te tonbe nan se teyori mande kapab lakòz.]
Men, nan byen lwen tèlman pran plas sa yo k ap deplase apa, aritmetik a vle di
konsève avantaj nan nan li, ke moun gade pa prensip Gauss kòm valè ki pi pwobab ki
gen rapò ak ki sòm total la nan kare se pi piti a posib, oswa ki gen rapò ak ki sòm
total la nan devyasyon yo pa de te sit yo se menm bagay la; men tou de valè
kowenside nan aritmetik vle di, simetri a oswa Asymétrie ka pran plas ki gen rapò
kite yo pase. Se konsa, preferans a pou aritmetik a vle di se, menm kote li pa
kowenside ak lòt valè yo prensipal yo, menm bagay la tou nan nenpòt ka deside nan
Maßlehre nan fizik ak astwonomik sou rezon yo.
Sepandan [Sa a se laverite sèlman anba sipozisyon an ki nan prensip ta dwe vle di
la aritmetik yap konsidere sa kòm valè a pi pwobab. Si prensip sa a pèdi validite li yo,
Lè sa a, Atou pèdi pozisyon privilejye li; paske byenke li konsève siyifikasyon
orijinal li kòm yon mwayèn, men ki gen rapò ak lalwa Moyiz la distribisyon kounye a
parèt ke valè nan plas li, ki te pran plis pase kounye a trase moute prensip yo dapre
wòl nan nan valè a pwobab ak prensip konyenside avèk valè yo peple. Pou egzanp, si
valè santral la C oswa yon lòt "pouvwa vle di", ki gen rapò ak etablisman yo ak
diskisyon sou trete a 2): Referans yo ta dwe "Sou valè a pwodiksyon nan pi piti sòm
total la devyasyon", konsidere kòm valè nan yo ki ou vle jwenn W. nan pi gran, se
konsa chak fwa rive nan koneksyon avèk sa a yon lòt lwa distribisyon nan fòs, pa
egzistans li, kache valè an pwobab byen kòm nan Sipremasi resevwa aritmetik vle di
kòm nan validite nan GG la.]
2) Tretman matematik la. Gwoup wa a Sachs. Gesellsch. syans lan Volim XI , 1878.
(An patikilye, Seksyon VI: "Remak sou validite nan prensip la nan vle di aritmetik"
ak Seksyon VII: "lwa pwobabilite nan devyasyon ki gen rapò ak resous yo diferan
pouvwa, bay prensip yo valab.")
§ 42. [Pou mezi kolektif, valè a densest nan menm fason an se nan enterè
fondamantal, le pli vit ke distribisyon an nan kopi yon K.-G. Pwoblem pwobabilite
dominan vini nan kesyon an. Ak konsiderasyon detèminasyon pwopriyete yo nan
valè a densest ak derivasyon nan lwa sa a yo dwe chita sou yo, prensip la nan vle di
aritmetik, oswa nenpòt ki lòt prensip , pa kapab yon prioridwe mete kanpe. Paske K.-
G. Yo ba sèlman pa eksperyans, epi gen yon priori pa menm sètitid ke pou menm yon
valè nan sèten se jeneralman yo te jwenn kòm valè wahrscheinlichster oswa ki - nan
lòt mo - valè a pwouve peple nan K.-G. nan divès kalite ka karakterize pa pwopriyete
yo menm. Li se Se poutèt sa yo dwe konsidere kòm yon rezilta fondamantal nan
eksperyans la ki K.-G. nan divès kalite ki te detansyon an, pèmèt detèminasyon an
nan yon valè pi pwobab, an reyalite, e ke konyenside yo lèt yo ase pre sa yo ki an
valè pou ki nan Pwopòsyon nan devyasyon yo mityèl vle di ( e ': e , ) ki egal a rapò a
nan nimewo yo devyasyon mityèl (m ' : m ,). Valè a peple se konsa
Kollektivmasslehre nan aritmetik a vle di nan prensip diferan ak se pito an akò avèk
prensip la nan egzije pwopòsyon e': e,= m ': m ,defini valè. Lèt sa a (ki, selon
definisyon yo bay nan Chapit II a, seDp, pandan y apDi nonmen entèpolasyon-
kalkile, empirically dénommé valè tab) reklamasyon menm respè la isit la kòm
aritmetik vle di nan teyori erè. Li te gen siyifikasyon ki koresponn tou; paske sou
prensip la ki valè ki pi pwobab nan yon K.-G. pwopòsyon e ': e , = m ': m , oswa
ke D p = D mwen , nou jwenn, kòm yon lwa nan distribisyon, GG pwolonje a deja
mete nan chapit anvan an nan yon fason menm jan an, tankou sou prensip la ke pi
pwobab valè vle di aritmetik, oswa ke A = D i se yo dwe rezilta yo GG ki senp kòm
yon lwa erè.]
[Sèlman nan respè sa a kapab Yon sipremasi afime isit la, tankou nan ka K.-
G. konsa fèmen nan D p ke li sifizan pou aplike pou GG a senp nan plas de-kolòn a
apwoksimatif.]
§ 43. Lè w chwazi ant diferan valè direktè yo, degre degre légèreté ak
detèminasyon ak kote yo ka genyen pa dwe inyore. Matters nan tou de detèminasyon
senpleman anvan tout koreksyon, valè a nan peple la se Désidéman pi senp lan ak pi
fasil, depi yon sèl jis apre nan yon panèl distribisyon yon bezwen yo wè sa ki pi gwo
a pou tande; byento nan sans sa a, detèminasyon an ki gen valè nan santral, pou ki
gen se sèlman yon enimerasyon ki swiv yon oswa Q soti nan tou de bò nan direksyon
pou sant la egalite a jwenn nan m ¢ ak m , bezwen; ki pi ankonbran nan A a,depi
moun nan de sa tout yon yon anpil nan devlopman distribisyon panèl oswa, ki sa
kantite lajan nan menm bagay la, fòmasyon an ak adisyon nan pwodwi zapou jwenn
sòm total la yon yon ki mete ansanm ak m dwe ap divize, yon sèl ak yon gwo m se
long ak fatigan operasyon.
Men otreman, ak vis vèrsa, relasyon an rive, si yon sèl vle pou yo ale nan byen file,
apwòch yo ideyal apwoche ke posib. Soti nan detèminasyon an anvan tout koreksyon
nan valè a peple apre li sot tonbe sou li maksimòm z se tout tan tout tan espere
sèlman yon apwoksimasyon trè ensèten nan valè a ideyal; sharpest a, men, sou
rapò m nan ' : m , = e ¢ e , yo dwe etabli, se vre yo pote yon sèten epi yo pa difisil a
dirijan bòdwo, men se unstreng nan ekzekisyon, apèl pou rediksyon ak entèpolasyon,
dènye a toujou kite yon ti marge pou rezilta a ap kalkile. Epitou detèminasyon an
byen file nan C labyenke pi senp pase sa yo ki nan D a , pa ka fè san yo pa èd sa yo,
Lè nou konsidere ke detèminasyon nan A la pa bezwen sa yo. Ka konpleksite nan
fòmasyon nan pwodwi yo za ka evite pa yon pita (chapit IX) yo dwe espesifye metòd.
§ 44. Apre diskisyon anvan nan karakteristik yo ak benefis nan valè sa yo divès
kalite prensipal yo pral di yon bagay soti nan pwen an de vi, ekstrèm yo ak fonksyon
devyasyon soti nan moun ki nan konsiderasyon.
Ka gen de K.-G. an antye oswa an matche ak fèmen nan valè prensipal yo ak ankò
lajè a fluctuation ak fluctuation a vle di valè de kopi yo dwe trè diferan nan valè vle
di yo, ki se pa pa gen okenn vle di endiferan karakteristik distenktif. Kidonk,
tanperati vle di nan yon zile nan mitan oseyan an ak yon kote nan mitan yon kontinan
ka menm bagay la; men devyasyon yo nan tanperati yo moun ki soti nan kenbe nan
tanperati vle di premye fwa a ak nan pi etwat limit pi piti pase nan dezyèm lan, apre
yo fin ki nou fè distenksyon ant klima maritim ak klima kontinantal nan mwayèn yo.
[Li pral kounye a dwe enkline diferans sa yo pa ki espesifye pi gwo a ak valè a pi
piti a, se sa ki, E la ' ak E , ki nan yon kantite kopi yon K.-G. karakterize nan fason
ki pi senp.]
Sepandan, li rekòmande pou di valè ekstrèm E ' ak E , pou montre nan ki limit
gwosè echantiyon yo te fluktue, men benefis sa a soti nan plis pase yon sèl relasyon
se delika ak limite. Yon fwa valè sa yo sijè a gwo enkoni, se konsa ke yon moun pa
ka konte sou jwenn ekstrèm yo ak varyasyon ekstrèm nan yon seri nouvo nan
espesimèn ak m nan menm jwenn valè yo menm; Dezyèmman,
deklarasyon valè sa yo gen yon valè sèlman pou kantite espesimèn, m , ki soti nan ki
yo sòti; pou pi gwo m, latitid nan chanjman yo vin pi gran, se konsa ke pou pi
gwo man jeneral plis lwen ekstrèm, yon pi piti E , 'yon pi gwo E' e konsa yon pi gwo
varyasyon E '- E , resevwa pase nan pi piti m. Koulye a, mete z. Pou egzanp, yon sèl
vle yon mezi nan varyab la absoli ak relatif nan yon K.-G. nan ki valè E '- E , oswa
( E' - E , ) : Yon Search, kòm se fè byen, epi apre plizyè K.- G. konpare, kidonk, ou
va fè erè yo ki pi gran lè objè yo yon diferan m gen , e mwen vrèman te rankontre ak
erè nan kalite sa a, ki tou mennen nan konklizyon inègza.3)
Pi bon pase varyasyon nan fluctuation E '- E , Se poutèt sa, varyasyon an vle di, ki
idantik ak vle di devyasyon , se adapte nan mezi a nan varyab la nan yon objè, depi
li se byen endepandan nan mepi yo ka fèt pa yon koreksyon apwopriye konplètman
poukont li. Sepandan, nivo sa a chanje dapre valè yo vle di, nan yo ki moun ki vle
kalkile devyasyon yo, epi ki se, jeneralman pale, diferan pou bò pozitif ak
negatif. konsiderasyon an nan diferans nan lèt men se yon sèl manke lè toupatou sòm
total la manm nan devyasyon yo nan toude direksyon, divize pa kantite total
varyasyon sou tou de bò, yo itilize, ki dapre deziyasyon jeneral nou an kòm
varyasyon nan vle di oswa vle di devyasyon se pou chak ki gen rapò ak yon bay valè
direktè lekòl se:
,
Si ou vle sèvi ak varyasyon yo nan youn oswa lòt valè nan prensipal depann sou ki te
sou ou vle gen rapò nan tout, ak yon pa gen eksklizyon lòt la. Kòm ka wè, mezi a nan
chanjman nan yon bay m apre sòm nan total manm nan devyasyon yo mityèl nan valè
yo diferan prensipal; jouk jòdi a, nou te sèlman fè pou sèvi ak devyasyon yo nan
aritmetik a vle di, epi nou okòmansman rete ap fè, se konsa nou kòm mwayèn valè
fluctuation nan sans nan deziyasyon an pi wo a:
,
4) Nan toude respè, gade trete mwen nan rapò yo nan wa a. Saxon Society of Syans,
Volim XIII, 1861 [ "Sou koreksyon yo nan presizyon nan pou detèmine si
obsèrvasyon-obligasyon yo, pou detèmine si varyasyon nan valè meteyorolojik moun
alantou vle di yo epi yo psiko-fizik Maßbestimmungen a pa metòd la nan mwayèn
erè"].
Pandan ke koreksyon sa a aplike pa nan chak ka, men an mwayèn nan nan ka yo,
ak te gen okenn fason yo detèmine pou chak ka aplikab jisteman, youn ladan yo dwe
konfòme yo ak valè nan men vre an mwayèn nan nan ka yo, se konsa, e yo ka si ou
pa timid lwen efò sa a ti koreksyon, menm nan collectivité yo pito h c pase h kenbe.
Si fluctuation an mwayèn nan C oswa D yo detèmine, nou pa gen okenn koreksyon
premye si e = AQ : m , dezyèm si e = ¶ : m , men koreksyon ta, kòm anpil mwen wè,
rete menm jan an. fluctuation an mwayèn nan C , enterè gen yo dwe pi piti pase ki
gen rapò ak Yon ak D , se nan tout, pi piti posib la, paske, dapre pi bonè yo ki te fèt
endikasyon de sòm total la nan varyasyon yo nan C se jeneralman pi piti a posib, epi
sa a sou kosyan yo lè yo m transfè.
Anjeneral pale, byenke sa a ka soufri eksepsyon, ak egzak proporsyonalite pa pran
plas, ogmante varyasyon an mwayèn ak gwosè a nan objè, epi li kapab nan enterè
elimine enfliyans sa a kòm anpil ke posib pa lefèt ke fluctuation an mwayèn divize pa
gwosè a nan objè a varye fèmen relatif nan san konte varyasyon nan absoli vle di
anvizaj.
§ 45. Yon siyifikasyon pi enpòtan pase limit la nan varyasyon nan yon objè sou
valè prensipal li yo ranport devyasyon an vle di kòm yon lyen konekte pou detèmine
distribisyon an nan objè a. Maßlehre nan fizik ak astwonomik fè nan bi pou pa vle di
devyasyon e konsènan Yon oswa nan e ki gen rapò valè sèvi ak, men sa a se
sèlman pèmèt pou avantou la nan sa a doktrin erè W. simetrik nan obsèvasyon, Lè
nou konsidere ke collectivité yo apre pou yo aktyèlman ki egziste deja kondisyon
jeneral nan Asymétrie ki gen rapò ak sèlman devyasyon an vle di D, epi yo pa
ansanm pou toude bò, men chak paj ka fè patikilye (gade § 33), sa vle di:
,
Isit la, tou, estrikteman pale, yo dwe yon koreksyon dwe fèt akòz m fini an ; men
valè yo korije yo pa, jan ou ta ka panse, yo mete:
, ,
men:
.
An reyalite, otreman, koreksyon an nan de kote sa yo konsènan sòm total yo
devyasyon pa ta dwe nan akò avèk koreksyon an komen nan sòm total la ladan l '.
Pou sòm total la ou gen savwa:
,
Si ou te vle mete espesyalman pou montan devyasyon mityèl:
, ,
sa yo ta dwe jwenn nan adisyon sa yo valè:
.
ki pa kòrèk ak valè ki anwo yo pou å œ c .
§ 46. Finalman, gen kèk valè yo dwe komemore, ki se ki gen rapò ak règleman yo
trè enpòtan Asymétrie ki te repete diskite, men ki pral diskite an detay pita. Pou tan
ke yo te sèlman sa ki annapre yo sou valè sa yo.
Li se premye diferans μ '- μ , = u ant nimewo a nan devyasyon pozitif ak negatif
nan A ak diferans lan U ¢ - U , = ( E ¢ - A ) - (A - E , ) = E' + E , - 2A ant grandè a
devyasyon a pozitif ak negatif ekstrèm soti nan a, ki vini nan sans sa a an
konsiderasyon. Pi enpòtan, men kòm diferans sa yo absoli yo se fanmi an:
ak .
Isit la, pou tan an yo te sèlman, an konsiderasyon de itilize a yo dwe te fè nan li pita
sou.
Nan yon diferans ki genyen ant sòm total la nan devyasyon pozitif ak negatif
nan A, di AD 'ak AD , nan kou gen pa kapab, depi Yon se ki fèt espesyalman pou ke
tou de montan lajan yo egal; men sa pa poko vle di ke an menm tan tou de
devyasyon μ ' , μ , vin egal a chak lòt, ak nan pi pa chans yon sèl pral jwenn
li. Men, sa ou konsènan jeneral oswa sèlman ak eksepsyon o aza, omwen an mwayèn,
devyasyon yo kolektif Yon plas se ke μ ' - μ , ak gwosè a nan m ogmante.
Sou sipozisyon an nan devwa egal ki pozitif ak negatif, kalkil pwobabilite a, apre
yo fin retounen ka a urn la ak menm kantite esfè nwa ak blan, anseye ke μ ¢ - μ ,
an mwayèn, ogmante nan pwopòsyon kòm yon fonksyon valè absoli . Men
[Plak III rekrite dimansyon nan 2047 ven ane nan Leipzig elèv ki soti nan 20 vintaj
yo 1843 gen - 1862. Nan lis la orijinal la nan mezi sa yo se yo dwe te note ke yo
fonde pa metòd yo nan preparasyon lè Aushebungsgeschäfte, pi bon kalite randonès
se ekselan kòm yon rezilta nan sa yo rejyon yo, ki se poukisa nan chapit la
menm. XX ki itilize pou rantabilite nan lwa yo ekstrèm. Inite a se pous nan Saxon =
23.6 mm; Te gen, sepandan, se pa sèlman mezire tout la, men tou, mwatye ak sezon
pous.]
[Plak IV montre dimansyon yo nan manm nan topmost (internode) nan 217 sis
zòrèy Rye pye. Ou kapab jwenn plis detay sou ekstraksyon materyèl sa a nan dezyèm
pati a, chap. Kseuv. Li se konekte ak metòd la mezire jis dekri ke mwatye yon
santimèt parèt kòm yon inite mezi.]
§ 50. [Panno yo kat yo nan lòd: 2) ]
Plak I. 450 europ. zo bwa tèt Gason an; Vèsyonèl sikonferans .
E = 1 mm; m=åz =450; Yon1 = 408.5.
Figi 1.
VIII. Tablo distribisyon redwi.
§ 53. pati sou panno yo distribisyon trase nan plis etwat e konsa pran yon espas ki
pi piti pou yo pou konplete, an pati pou konpanse pou iregilarite yo nan wout ki pase
nan valè yo, epi fè nenpòt iregilarite estime inonsan, pafwa kalkile faktè sa yo pou
detèmine si oswa li te ye. Eleman K.-G. nan pi fasil, li te pase soti nan ren
ankadreman yo, distribisyon prensipal sou redwi a ak kite kanpe sa a pou sa yo ak
kèlkeswa nan relasyon sèten, ka yon panèl prensipal yo lè li pa redwi dwe
konplètman ranplase, panèl la redwi konsève men aktyèlman nan espesifye relasyon
avantaj yo anvan nan prensipal avanse, epi li se nesesè fè fas ak liy-up yo fason sa a,
relasyon yo ak fason itilizasyon yo.
Nou konsidere premye rediksyon an nan plakèt sa yo prensipal nan je a, ki jan m
'III yon eleman prensipal ak ekidistan yon nan Endabteilungen ak gaye yon ka
distenge. Yo nan lòd yo pwodwi yon redwi soti nan yon panèl prensipal nan kalite sa
a, divize, kòm ki te fèt deja pi wo a prejidis nan § 50, eleman prensipal la ladan l 'nan
konpatiman, ki nan yo yon , si sa nesesè, kolòn vid, yon PO menm nan ekidistan
parapò [pa ensèsyon nan yon ekwidistant te fè) , sa yo rele fè yon , ak an
patikilye montan z yo nan chak nan divizyon sa yo. Apre sa a aplike kòm yon
redwi mwengwosè a nan entèval la tout antye nan ki kantite prensipal yon se, ki gen
ladan entèval reyon li yo rezime kòm yon redwi pou sòm total la nan z, ki te sou
enfòmasyon ki nan entèval yo redwi yon sezon otòn, kòm yon redwi yon, dans
redwi z an se beizuschreiben , vle di ant toutouni a yon oswa, ki sa ki vini nan menm
bagay la, vle di nan ekstrèm lan toutouni , ki antre nan entèval la.
Pa fason eksplikasyon sèvi rediksyon nan yon seksyon an patikilye nan envantè
prensipal la nan panèl la prensipal mwen kòm:
yon entèval z
toutouni yon 65.0 65,25 65.5 65,75 66.0 66,25 66.5 66,75
Primè z 6 3 5 5 8 6 9 19
Kote mwen = 0, 25 pous.
Si nou kounye a diminye depatman sa yo nan kat fwa prensipal la mwen dapre
règleman anvan yo, nou jwenn sa ki annapre yo yon ak entèval tab yo, ki aflije ak
fraksyon trè konvenyan :
redwi
yon entèval z
prensipal
entèval z
64,875 - 65,125 6
65,125 - 65.375 3
65.375 - 65.625 5
elatriye
entèval sa a ki asosye ak z seri:
prensipal (mwatye)
entèval z
64.875 - 65.0 3
65.0 - 65.125 3
65,125 - 65,25 1.5
65.25 - 65.375 1.5
65.375 - 65.5 2.5
65.5 - 65.625 2.5
elatriye
Si yon sèl kounye a orè stock prensipal la pa mwatye yon prensipal mwen olye pou
yo yon antye , ak kòmanse li ak 65,0 olye pou yo 64.875, ki valè vle di limit entèval
epi yo pa yonvalè, Lè sa a, yo swiv yon ak entèval tab yo jwenn :
redwi
yon entèval Z
65.5 65.0 - 66.0 20
66.5 66.0 - 67.0 41.5
Sepandan, si yon sèl kòmanse popilasyon prensipal la ak 64.5 kòm fwontyè a entèval,
yon moun jwenn:
redwi
yon entèval z
65.0 64.5 - 65.5 15.5
66.0 65.5 - 66.5 26
Nan fason sa a, pa chanje ak divize entèval yo, li ka toujou reyalize ke omwen
entèval la limit oswa valè yon nan tab la redwi vin entegral si sèlman redwi
a mwen egal a oswa yon miltip nan inite a kache nan mezi.]
§ 56. Men, gen tou tab kòm IV Table pou RYE, kote dimansyon yo trè gaye nan
tout tab la kote yon eleman enpòtan ak ekidistan yon priori pa egziste ak inonbrabl
sèlman pa yon entèvansyon pratikman diman posib vid yon ka pwodui. Lè sa a, ou
pral gen kontinye jan sa a.
Premyèman, yon sèl gen yo dwe trase moute pa imedyatman (§ 60) konsiderasyon
yo deside sou yon sèl ki gwo mwen ou vle diminye. Yon kou nahehin regilye nan valè
yo nan zjwenn, ou pral patisipe nan panèl nou yo ak mwen pa pèmèt yo ale anba kat
inite. Se pou nou kounye a ale nan premye nan prensipal yon toujou fèmen = 42.9 nan
pwemye entèval an redwi a ki fwontyè a an premye byen lwen tèlman tounen, se sa ki
fen sa a te rive, pou ki objektif satisfè, fwontyè a an premye nan wouj la an
premye. Entèval = 42, lè sa a 42.9 tonbe nan entèval an premye 42-
46 1) . Z redwi nan entèval sa a se lè sa a sòm total z prensipal yo ki tonbe nan entèval
la 42-46, sa vle di 1, wouj la. Yon mitan ant 42 ak 46, sa vle di 44. Dezyèm wouj
la. Entèval se apre sa 46 - 50, kote ankò sèlman yon sèl z tonbe, pakonsekan wouj
la. z = 1, elatriye, ki bay bagay sa yo redwi tab soti nan kòmansman an:
redwi
yon entèval z
44 42 - 46 1
48 46 - 50 1
52 50 - 54 1
56 54 - 58 2
Si youn nan limit yo entèval owaza ak yon simultane panèl la prensipal, mwatye nan
prensipal se tankou ki yon nan redwi z an nan entèval an pran pa lòt mwatye
a pou (tankou pa metòd la nan divize z an ) sa ki nan entèval la vwazen.
1) Pou objektif la menm yon sèl ta ka ale tounen menm pi lwen ak limit la an
premye, 41, 40, 39, kote Lè sa a, entèval yo an premye ta dwe 41-45, 40-44, 39-
43. Nan chak nan yo tonbe 42,9. Sa a bay kouch diferan de rediksyon, ki apre sa; nan
nenpòt ka, menm 42 se ase kòm limit la entèval an premye pou objektif la.
§ 57. Nou kounye a vini nan ankadreman distribisyon tankou I, II, III tounen nan ki
yon gwo konstitiyan ak ekidistan yon nan yon kolòn nan Endabteilungen ak
gaye yon ka diferan, li toujou presize ki jan fè fas ak lèt la. Sa a ka fè nan de
fason. Swa yon ) fè yon nan a Endabteilungen la pa oblije chanje vid yon menm jan
an tou ekidistan, kòm se ka a nan divizyon prensipal yo, ak diminye li apre sa selon
prensip yo vin anvan an, depi yo Lè sa a, nan prensip pa diferan de divizyon prensipal
yo; oswa b ) yon sèl pa kontinye rediksyon nan depatman yo fen, men se satisfè ak
done Bausch sou li. Metòd la lèt, osi lwen ke mwen ka wè, te jusqu 'te sèlman
pwosedi a abityèl, men metòd la ansyen se yo dwe pi pito pou rezon ki fè yo dwe bay,
ak nan lavni an pou kont li.
Sa a se fason ou wè pwosedi tout kote b) Nan rekrite mezire redwi prensipal
Bestande nan vin anvan Bausch endikasyon de ki kantite dimansyon ki se pi piti pase
fwontyè an premye nan kanpe la redwi prensipal yo, epi fèmen tab la avèk
endikasyon nan Bausch ki gen nimewo a nan dimansyon ki se pi gwo pase fwontyè
an dezyèm nan kanpe la redwi prensipal san yo pa spesifikasyon dimansyon sa yo: sa
yon moun, men se pa ta dwe limite, paske ou toujou pa kapab detèmine aritmetik a
vle di apre valè a santral, men, nou pa mansyone lòt dezavantaj; Olye de sa, ou ta
dwe si ou vle tout tan tout tan bay moute aplikasyon an nan rediksyon an pa
Endabteilungen a, yo ka divilge lòt pase sòm total la nan nimewo a nan dimansyon,
sòm total la nan dimansyon yo tèt yo, ki fè yo enkli nan Endabteilungen la, ak pa gen
yon sèl se Inposibl yo ajoute ekstrèm nan prensipal ,v ak Vorsumme V , nimewo
( å zan ) ak sòm ( å az ) nan prensipal yon nan , ki se pi piti pase fwontyè an premye
nan kanpe la redwi prensipal yo, sou lòt men an kòm Nachzahl N ak
Nachsumme N kantite ak sòm de nan prensipal yon, ki se pi gran pase nan dezyèm
limit sa a stock yo jan e , ak e ' se pi piti ak pi gwo yon nan bò tab la prensipal nan
tout, se konsa se eleman nan redwi prensipal menm pa ki
espesifye v , V , n , N ,E , , E ' sipleman, ki youn fè itil tab la, men nan kou li nan
avantaj la nan konsizyon, se sèlman pi bon kalite b la , pèdi pwosedi yo akòde.
Pwosesis la yon ) se pa sèlman metodolojik pa Lè sa a kapab rediksyon an nan
panèl la tout antye prensipal san distenksyon an toujou yon ti jan abitrè ant elektè
prensipal ak Endabteilungen ak san yo pa yon sipleman kalite sot pase yo nan prensip
la menm fè, men estrikteman pale sèlman pou redwi panno itil entwodwi mezi nan
revni ki nesesè yo.
Mwen mennen kounye a sou prensip sa a, rediksyon an nan yon m = 5 mm nan tout
tab yo I ak II, ki gen rapò, pa oblije chanje vid yon pa sèlman yon fè bò tab la
ekidistan, men tou, premye fòs la prensipal yon anpil vide yon kite vin anvan ke
premye nan prensipal yon toujou tonbe nan li (ak mwen 368, kote II 481) nan di
premye redwi entèval, nou ka vide li kapab akonpli kondisyon sa a, tou depann de
kouch a chwazi rediksyon 1, 2, 3 oswa 4 yon anvan vid ak, lè pèmèt yo vin anvan pou
egzanp de, vid la premye pa yonkonplete depatman nan panèl la prensipal mwen gen
yo ekri:
prensipal yon 366 367 368 369 370 371 372 373 374 375
prensipal z 0 0 1 0 0 2 0 0 0 0
elatriye
Wouj nan premye. Entèval se apre sa, ak respè nan entèval yo perimèt nan fwontyè
prensipal la yon , 366 - ½ 370 + ½, di 365 ½ - 370 ½, dezyèm lan 370 ½ - 375
½; wouj la. yon nanentèval an premye se 368 kòm mitan an ant 366 ak 370, dezyèm
lan 373; ak z redwi a ki te jwenn nan sifas z prensipal yo nan chak divizyon se 1 pou
divizyon an premye, 2 pou dezyèm lan , ki bay nan konmansman an nan panèl la
redwi:
redwi
yon entèval z
prensipal yon 480 481 482 483 484 485 486 487 488 489
prensipal z 0 1 0 0 2 2 1 0 1 2
Men kòm kòmansman tablo redwi a:
redwi
yon entèval z
482 479.5 - 484.5 3
487 484.5 - 489.5 6
§ 58. Si nou prezante kounye a rediksyon sa a nan tout tab yo I ak II, nou jwenn
anba restriksyon nan fòm lan nan yon panno redwi sa yo, chak yon trè itil pou kolòn
lavni -self- S ,se tache, ki se kreye pa nan ki z an nan z kolòn nan depi nan
konmansman an nan konmansman an yon (. incl) nan yon kolòn, nan ki
respektif S nan , ki mete adisyone:
Rediksyon nan panno yo prensipal mwen (perimèt vètikal) ak II
(orizontal perimèt) ak wouj. mwen = 5 mm.
Mwen II
yon z S, yon z S,
368 1 1 482 3 3
373 2 3 487 6 9
378 5 8 492 10 19
383 17 25 497 13 32
388 24 49 502 30 62
393 36 85 507 28 90
398 41 126 512 52 142
403 59 185 517 50 192
408 65 250 522 60 252
413 65 315 527 53 305
418 51 366 532 39 344
423 40 406 537 43 387
428 17 423 542 30 417
433 19 442 547 14 431
438 4 446 552 12 443
443 2 448 557 3 446
448 2 450 562 1 447
567 2 449
572 0 449
577 1 450
Konparezon ki tabli tab yo redwi ak prensipal yo ki soti nan ki yo baze ki bay
monte nan remak sa yo nan siyifikasyon jeneral.
Mwen konprann nan tout anba yon kou regilye nan z tankou yo ke yo ak
moute yon grandi san entèripsyon pa desann nan yon maksimòm, men diminye soti
nan Lè sa a, sou kòm byen san entèripsyon pa k ap monte ankò, Avèk prezant sa
mwen bay yon koub distribisyon lis nan tèm de § 17, se konsa tout montre redwi
panno nan premye je kont nan prensipal, ki soti nan kote y ap sòti, avantaj ki pi
evidan nan regilarite. Ak sèlman apre tranzisyon an nan valè yo pa diminye omwen
ozalantou sant la vin tounen yon regilye, yo pral menm bagay la tou pale de yon
legalite, menm bagay la kapab detèmine oswa konsidere yon legalite voraussetzliche
nan li.
Ke mwen de adjasan menm maksimòm z montre jis k ap pase epi se pa wout la
regilye nan wout la, kòm ta dwe ka a si pa entèvni yon pi piti z te divòse. II gen, kòm
dabitid, se sèlman yon maksimòm z . Pi pre atansyon, mwen montre yon eksepsyon
ensiyifyan nan regilarite sèlman nan yon sèl fen, osi lontan ke z = 17 ak 19 gen echanj
gwosè yo nan lòd yo swiv byen; ak gen raman nenpòt ki tankou iregilarite ti nan
direksyon pou fini yo, san yo pa anpil enpòtans yo te atache a itilize nan plak yo, plis
konsa a si moun ki nan rejyon an nan densest a yon, se sa ki, pi gwo z late pran
plas; epi nou konprann konsizyon nan nwayo a nan peple panèl la nan yon ak li yo de
pi wo ak pi ba de vwazen yon , nou se de preferans nan sa a am gen dwa a jwenn
regilarite jwenn lwa nòmal nou an nan distribisyon konfime ak apwoksimasyon
satisfezan. Pandan ke nwayo a nan mwen, ki akòz kantite maksimòm la doub kounye
a z sis yon fin, kondisyon an nan regilarite se ase, sa a se ki gen rapò II anwo (dapre
dimansyon yo pi piti a) pa ka a, epi tou li desann nan sa a nimewo a 43 kòrèk kont
nimewo a limit 39 nan nwayo a.
Soti nan sa a li ka dedwi soti nan kòmansman an ke panèl la II pou sikiral orizontal
pral anfòm mwens byen ak distribisyon an nòmal epi yo pral mwens apwopriye pou
sonde lwa yo nòmal pase panèl I pou perimèt vètikal.
§ 59. Men koulye a, li sifizan mwen Plak ak II de fwa mwen pase anvan, olye ke
redwi a 5mm 10mm yo nan lòd yo fè de tab yo, toujours regilyèman, ki ka fè pa trè
senp, ke de successivement yon nan sou mwen = 5 mm panno redwi a vle di yo
ak z asosye yo konbine nan sòm total la. Sa a se fè nan tablo a mwen (§ 58) soti nan
pi wo a, gen rete paske nan nimewo a nan enpèr toutouni yon ki tablo sa a yon =
448 pou bò gòch = 2; Sepandan, li pa anpeche konsistans kontinye yon tablo pase 448
pa ajoute yon 5mm pi gwo nan yon = 448yon= 453 ak z = 0 ajoute; vle di yon ant 448
ak 453 Lè sa a, bay yon redwi yon = 450.5 ak yon redwi z = 2. An reyalite, tab sa yo
yo jwenn:
Fèy I ak II, redwi a mwen = 10mm.
Mwen II
yon z S, yon z S,
370,5 3 3 484,5 9 9
380,5 22 25 494,5 23 32
390,5 60 85 504,5 58 90
400.5 100 185 514,5 102 192
410,5 130 315 524,5 113 305
420,5 91 406 534,5 82 387
430,5 36 442 544,5 44 431
440,5 6 448 554,5 15 446
450,5 2 450 564,5 3 449
574,5 1 450
Soti nan panno anvan yo yon sèl yo pral kapab, sou prensip la menm, dériver yon
tab redwi a mwen = 20 mm, ak sou sa, ki mwen rele plizyè etap rediksyon. Avèk
chak etap rediksyon nouvo, tablo a rkul, jouk nan dènye yon sèl wouj sèl. yon ak yon
sèl wouj. z vini.
Pou yo ka fè sa sèlman pou panèl la, yo jwenn yon- panno yo pou rediksyon,
respektivman, a 20, 40 mm, ak pou soti nan rediksyon an pou mwen = 5 mm :
20 mm 40 mm 80 mm 160 mm
yon z yon z yon z yon z
mwen 5 E 10 E 20 E 40 E
Yon 2 408,2 408,1 408,2 409,2
C2 408,6 408.6 2) 409,1 411,6
Dp 409,7 410.1 - -
Di 410,5 409,8 410,6 414,7
u + 10 +12 + 20 +31
u - 29 - 40 - -
e, 11.9 12.4 - -
e¢ 10.4 10.4 - -
p 0.74 0.75 - -
3) Mwen pase sou Plak II, non sèlman paske li prezante kondisyon analogique
menm jan mwen, men tou, paske li ofri mwens sètitid nan du a nan grenn nan
prensipal paske nan iregilarite.
mwen 1E 2E 4E 8E
Yon 2 71,75 71,76 71,77 71,64
C2 71,81 71,83 71,91 71,58
Dp 71,99 72,06 - -
Di 72,04 71,98 72,16 71,54
u + 39 + 41 + 70 - 29
u -120 - 147 - -
e, 2.16 2.26 - -
e' 1.92 1.96 - -
p 0.75 0.77 - -
Kòm ou ka wè, tablo sa a konfime konklizyon yo trase soti nan etap sa yo
rediksyon pou I.
§ 63. Kòm pou Plak IV konsènan zòrèy rye ak m = 217, mwen jwenn pa
eksperyans repete ki pou rive nan yon nwayo regilye yon moun pa ka prezimeman ale
anba yon redwi mwen = 4 E , kote E = 0 , 5 cm se; ki, nan kòmansman panèl la ak
yon redwi yon = 42, bay rezilta sa yo:
42 1 44 1 48 4 56 26
46 0 52 3 64 22 88 176,5
50 1 60 8 80 85 120 14.5
54 2 68 14 96 91.5
58 3 76 35 112 14.5
62 5 84 50
66 6 92 51.5
70 8 100 40
74 15 108 13
78 20 116 1.5
82 25
86 25
90 32
94 19.5
98 24.5
102 15.5
106 10
110 3
114 1.5
118 0
Soti nan sa a mwen kontni dériver sèlman valè prensipal yo, ki montre tou yon
chanjman anpil ti depann sou nivo rediksyon an.
Valè prensipal nan Table IV apre rediksyon nan diferan nivo .
E = 0.5 cm; m= 217; Yon1= 86,54.
mwen 4 E 8E 16 E 32 E
5) [soumission a nan valè yo nan yon 2 pou mwen = 8 ak mwen = 16, osi byen
ke C 2 pou mwen = 4 ak mwen = 8 se yo ki etabli pa kondisyon an nan Table IV,
savwa, egalite a nan de a sa a Yon 2 soti nan ke nan etap la rediksyon mwen = 8, sòm
total la nan premye, twazyèm, senkyèm z elatriye nan aksidantèlman egal a sòm total
la nan dezyèm lan, katriyèm z se elatriye, pandan y ap equinumerous nan pou sèn
nan m = 4 (pou yon = 82 ak 86) egalite a nan de C2 kondisyon.]
§ 64. Antretan, apa de chwa ki genyen ant etap rediksyon an, li toujou yon kesyon
de chwa ant rediksyon sitiyasyon yo.
Diferans lan nan kouch yo rediksyon ki baze sou lefèt ke, selon kòm valè a
pwodiksyon nan konpayi an ansanm prensipal toutouni yon chanjman nan , divès
echwe panèl la redwi. Konsidere sa a premye an tèm de eleman prensipal yo nan I. la
panèl prensipal rasanbleman an ansanm nan yon te kòmanse nan Egzanp § 53 ak
premye yon an = 380, premye depatman an pi gwo, ak nou te resevwa se konsa yo
redwi yon 382 ak redwi z an = 11. Ann al koulye a, toujou prezan, lè sa a, rediksyon
an nan dezyèm seksyon an prensipal ak senk an fè yon385, 386 flg. yon pri
redui yon = 387 ak redwi nan e.g.= Antre nan 25th a Men koulye a, pa gen anyen
anpeche nan konmansman an nan ko-antrepriz la nan senk fè yon yon yon avanse,
konsa diminye lòt moun yo divizyon, leve non, sètadi yo kanpe nan de a an premye:
fè yon 381 382 383 384 385 386 387 388 389 390
prensipal 1 2 3 3 8 2 6 4 5 7
z
soti nan ki swiv:
redwi
yon entèval z
383 380.5 - 385.5 17
388 385.5 - 390.5 24
elatriye
Sa a bay, jan ou ka wè, yon lòt dolar redwi nan stock prensipal la pase yon sèl
anvan an, ki te ogmante sitou ak yon = 380, redwi ak 382, olye pou yo ogmante li
prensipalman ak 381, redwi ak 383. Pli lwen, olye pou yo ogmante ak prensipal yon =
380 oswa 381 , yon sèl ta ka tou ogmante 382, 383, oswa 384, epi sèlman lè yon sèl
kòmanse ak 385 ta yon sèl tonbe tounen nan premye mòd nan rediksyon, kòmanse ak
380, ak 385 kòmanse kòm yon kontinyasyon gen ladan.
tout pozisyon yo kòm anpil ladan yo rediksyon posib, kòm nimewo a nan
prensipal yon oswa mwen se ke nan la mwen se etap nan rediksyon konbine. Sòf si
koulye a, mwen = 1 mm an nan tablo a prensipal mwen nan etap nan rediksyon
premye mwen = 5 mm se ogmante senk kouch rediksyon la a posib, sou rediksyon
nan 10 mm dis kouch ta posib sou sa. Men, si rezon ki nan metòd la nou yon ) nan
prensipal Endabteilungen pa sipleman ak vid yon trete nan yon koneksyon inifòm ak
divizyon prensipal, se konsa kantite moun ki dokiman sou detire ak sa a.
Yo nan lòd yo itilize kouch yo rediksyon posib nan yon etap rediksyon bay yo, nou
gen pa sèlman twou vid ki genyen ki genyen ant prensipal yon nan a
vid yon sipleman, men tou, dèyè fòs nan premye yon byen lwen tèlman ak nan anpil
fason ak vid yon retounen ke fòs nan premye yon toujou anba a ansanm
ogmante yon se enkli, di nan senk pozisyon posib dapre pozisyon an, respektivman ak
kat, twa, de, ak yon vid a. Se konsa, nou se nan TafelI kote 368 premye
fòs yon nan z = 1, gen yo mete pou kouch nan premye:
41 1 42 1 43 1 44 1
45 0 46 0 47 0 48 1
49 1 50 1 51 2 52 1
53 1 54 2 55 1 56 2
57 3.5 58 3 59 3 60 4
61 5 62 5 63 7 64 6
65 3.5 66 6 67 7 68 8
69 9 70 8 71 9 72 9
73 11 74 15 75 17.5 76 21.5
77 23.5 78 20 79 18.5 80 15.5
81 19 82 25 83 21 84 24
85 23 86 25 87 30 88 33.5
89 35.5 90 32 91 30 92 27.5
93 22 94 19.5 95 22.5 96 23.5
97 24 98 24.5 99 22 100 18.5
101 18 102 15.5 103 13.5 104 13.5
105 12 106 10 107 8 108 4
109 2 110 3 111 4 112 3.5
113 3 114 1.5 115 0 116 0
Eleman nan Plak IV apre rediksyon nan kat kouch.
E = 0.5 cm; mwen = 4; m= 217; Yon1= 86,54.
E, 41 42 43 44 vle di
Tablo sa a montre estabilite relatif la nan valè yo vle di ak fonksyon diferans nan
kouch yo divès kalite, regilarite a nan siksesyon an nan pi fò k ap deplase apa nan
valè yo prensipal kòm nan mwen ak III Yon , C ak D , ak pwoksimite a
nan D m ak D p . Pandan se tan, p toujou mwens pase valè a teyorikman egzije a
0,785.]
§ 67. Koulye a, kesyon an rive, ki nan kouch yo divès kalite diminye ou te kenbe
sou ki mennen nan eleman yo oswa tès nan lwa yo etabli, ki sa ki ankò trè jeneral, règ
strik pa yo te pèmèt yo kite pas, men pwobableman sa ki annapre yo pral jeneralman
di ,
Premyèman, panno nou an kapab montre san yo pa di ke ak tèlman gwo pa
aparans m nan , sijè kòm panno nou an, chanjman sa yo nan eleman yo depann sou
pozisyon nan rediksyon yo petinan epi jeneralman nan lòd la nan ensèten a ki nan
tout akseptab nan pou detèmine si eleman yo se, se konsa ke li pa sanble yo gen
pwoblèm ak nenpòt degre nan ki pozisyon rediksyon yon sèl pral kenbe, epi sèlman
règ la dwe obsève detèmine tout eleman ki yo dwe egzamine nan menm pozisyon an
rediksyon. Okazyonèlman, sepandan, bagay sa yo rive ke anba rediksyon sitiyasyon
diferan, youn oswa lòt la yon dezavantaj kont rès la nan konsiderasyon regilye a
nan z montre kouman z. B. senk panno nou an mwen (§ 64) ak dènye E la , = 370 se
yon deviyasyon fèt nan regilarite a, si rezilta a nan z an redwi: 55,50,73 resevwa, olye
pou yo z an yo ta dwe monte nan yon maksimòm de 73 kontinyèlman. Tout lòt kat
panno yo, nan lòt men an, montre pa gen anyen nan kalite a ak Se poutèt sa pi
preferab yo. Sa a pwen nan lefèt ke, si ou gen aksidantèlman frape yon nwayo ak yon
kou iregilye, ou ka wè si ou pa pi bon ak yon lòt sitiyasyon. An jeneral, lè konpare
pozisyon rediksyon diferan, youn nan ki montre pi piti devyasyon nan lwa jeneral
distribisyon an dwe chwazi. Dmeran, nenpòt ki chwa ka evite lè w ap pran an kont
rediksyon posib sitiyasyon yo ak èkstraksyon vle di soti nan rezilta yo, eksepte ke sa
a ta dwe travayè e yo ta mennen nan mwens enkonvenyan rekonpanse.
Si nou kounye a pran yon gade konparatif nan valè a nan prensipal ak sòti tab
redwi, li swiv ke pou konplete tretman nan yon K.-G. Olye de sa, yo dwe
konplemante youn ak lòt olye ke ranplasan, dapre ki li se sèlman yo dwe regrèt ke
gwo espas la jeneralman okipe pa Plak prensipal yo gen tandans abandone
kominikasyon yo ak kontni tèt li ak moun ki redwi. Nan nenpòt ka, nan premye tab la
gen baz dirèk anpirik pou tretman an antye nan yon K.-G., epi depi se rediksyon an
detèmine pa gwosè a nan mwen, pozisyon nan entèval yo, apre yo fin antye ak
mwatye z Nan nenpòt ka, nan prezans nan tablo a prensipal, tout moun toujou pa gen
okenn chwa kòm ki chwa fè, ak konsève opòtinite a chanje ak kontwole yon chwa ki
te deja te fè. Epitou, aritmetik vle di pa ka jwenn kòm siman pa yon panèl redwi
tankou soti nan prensipal la, byenke diferans lan nan anpil atik ka neglijab. Kont yon
sèl sa a ka swiv kou legal la nan valè yo nan yon K.-G. yon rediksyon jeneral sou tab
la ak nan detèmine eleman yo ki patisipe nan iregilarite lokal yo nan yon fason
espesyal, pa tout yon rediksyon lokal, ak rediksyon nan panèl la pral gen avantaj la
nan nenpòt ka pote yon regilarite montre nan,
3 2-4 1 3 1 80
5 4-6 2 10 3 79
7 6-8 5 35 8 77
9 8 - 10 10 90 18 72
11 10 - 12 30 330 48 62
13 12 - 14 20 260 68 32
15 14 - 16 10 150 78 12
17 16 - 18 2 34 80 2
sòm 80 912 304 416
, (4)
kote m se kantite total tout yo dwe adisyone yon .
§ 71. Mwen te jwenn metòd S a nan yon trete Ameriken sou mezi rekrit yo (pa
ELLIOTT) 1) san yo pa espesifye kijan otè a te fè sa, epi san prèv jeneral li
yo. Koulye a, yo ka bay prèv sa a sètènman, men, byenke lekòl primè 2 , li se olye
ankonbran ak difisil yo swiv; Mwen pase l 'konsa, depi metòd la konsiste de chak tès
empirik, men ajoute remak sa yo asire aplikasyon li yo.
1) [EB ELLIOTT, Sou estatistik militè yo nan peyi Etazini nan Amerik la. Bèlen
1863. (Creole kongrè statistik nan Bèlen). S. Remak sou konstriksyon tab sèten,
p. 40.]
2) [Vreman vre. senpleman nesesè å za detay
pa z 1 yon 1 + z 2 yon 2 + z 3 yon 3 +. , z n yon n epi reprezante ekidistans
yo yon 2 , yon 3 , ... yon n pa yon 1 + mwen , yon 1 + 2 mwen , ... yon 1 + n -
1 mwenranplase, yo nan lòd, pa konvnableman desen ansanm nan branch yo, sòm
total la transfòme nan fòm lan: Yon 1 ( z 1 + z 2 + ... z N ) + mwen ( z 2 + z 3 + .. z N )
+ mwen ( z 3 + ... z N +) ... iz N e konsa fòmil la molekilè: e , m + Z ¢ m jwenn. Menm
jan an tou, nou jwenn e'm - Z , mwenLè yon 1 , yon 2 , yon 3 ... yon n - 1
respektivman. ranplase pa yon n - n - 1 mwen , yon n - n - 2 mwen , yon n - n -
3 mwen ...yon n - mwen .]
1. Natirèlman, presizyon nan pou detèmine si depann å Yon epi swiv-dekò ki nan
yon Yon nan Correct nan S - kolòn nan. Si yon S se mal nan lòd la, tout moun ki vin
apre yo pral tou sa ki mal, paske chak pi bonè S yo pral enkli nan tout moun ki pita,
ak lè moute sou valè segondè nan S , yon erè ka fasil rive. Men, li gen yon limyè epi
pa janm dwe rate vle di nan kontwòl se ke lè l sèvi avèk yon S - kolòn nan ekstrèm S ,
ki nan Z , pa ale ak m dwe matche ak; nan metòd konbine S , ak S ' men pase a,
nan Z pa ak valè fèk ap rantre nan S , ak S ¢ , ki mennen, ak z valè yo nan c , total
Nimewo m nan dwe antre nan .
2. S yo - metòd, byenke egalman aplikab a panno ak ak san yo pa chanje vid yon ,
ak fòmasyon nan S - kolòn k ap pase si tou de pa règ la menm; men li pral sètènman
itil yo eksplike espesyalman aplikasyon an nan règ la pou ka a nan vid yon ak z = 0
yo nan lòd yo antisipe malonstans posib ak sipèvize konsekan. Apre règ la espesifye
chak nan yon bay se yon nan yon kolòn korespondan S kòm sòm total la nan
anvan yon korespondan S nan ak z an nan ki enpòtan ayon resevwa. Si lèt la se yon
vid ak z = 0, lè sa a, nan kou, dapre règ la anvan, S li yo se yon repetisyon sèlman nan
S ki anvan an, e konsa anpil vid yon swiv youn lòt, konsa souvan S a nan anvan an
valab yon repete tèt li . de dra echantiyon nou an (nan § § 68 ak 70) bay eksplikasyon
an ladan l 'okenn rezon paske, tankou ankadreman pi redwi, pa gen okenn
vid yon enkli; se plis opòtinite ki pwopoze pa panno yo prensipal, espesyalman nan
fen depatman yo. Pou eksplikasyon tou kout men nou menm tou nou isit la yon tablo
ti ak kèk vid yonabitrèman ak rete kole pandan y ap vid nan yon korespondan,
repete S pou idantifikasyon fasil pa youn nan lòt san li men ki gen fòmasyon
nan å S kòmsadwa epi Z pouvwa dwe pou ekskli nan somasyon an, menm jan yo
olye li byen tankou lòt moun yo konsidere:
yon z S, S¢
3 2 2 50
5 0 (2) (48)
7 0 (2) (48)
9 10 12 48
11 30 42 38
13 5 47 8
15 0 (47) (3)
17 3 50 3
sòm 50 204 246
Si, kòm souvan nan Endabteilungen panno yo prensipal, yon nimewo pi gwo nan
vid, yon , se poutèt sa repete kwochè S swiv youn apre lòt la, ou pral jwenn li pi fasil
sa yo bracketing egal nan sòm, eksepte ke yon moun te gade kont ki vin
apre S nan Lè sa a, pa yo dwe detèmine kòm sòm total la nan sòm sa a nan S ak
nouvo z a , men kòm sòm total la nan tout Sanvan ki vire-sou la ak nouvo z la . Se
konsa, seri a nan S , panèl anvan yo pral pran fòm lan:
2, (4), 12, 42, elatriye,
Sa se , S , = 12 ki fè pati nan yon = 9 ak z = 10, pa ka fòme pa ajoute 10 a deja
adisyone a (4), men nan 2 toutouni ki vin anvan switch-sou la; yon règ ki ta dwe pran
an kont. Apati sa a kounye a nan antre nan tab prensipal mwen an (chapit VII),
konvèsasyon ki nesesè (vid la a , ki de ant 368 ak 371, kat ant 371 ak 376, youn ant
376 ak 376, vin 378 tonbe, seri a S ,se konsa fè:
1, (2), 3; (12); 4, (4), 5, 6, elatriye
Nan premye panèl III a, kote mwen = 0.25 pous, ant de premye valab yon, di 60 ak 64
antye respektivman, ak z = 1 ak 2, menm 15 vid yon , plis ant 64 ak 64.75 de , ak nan
konmansman an nan seri a S , se tankou sa a:
1 , (15), 3, (6), 7, elatriye
Li enpòtan yo konsilte avèk. sa a pou sèvi ak vid nan yon fè familye yo ak lòt
kontwole repons ki kòrèk la fè yo reyèl nan nenpòt itilizasyon ka pa revizyon
atansyon, paske moun twò fasil bay li, epi paske kontwòl la pi wo a nan fòmasyon an
kòrèk la nan S -Kolumnen nan ki dènye l ' valè m dakò, menm nan kòmanse moute
vid yon dwe toujou aplike, kidonk li se pa neglijab, men menm si li aplike, pa kont
yon itilizasyon kòrèk nan vid la yon garanti.
§ 72. Detèminasyon nan montan ki pi ba ak anwo yo, resp. å Yon , ak å yon ' ki
gen rapò ak yon bay prensipal valè H.
Pou egzanp, kite yon valè prensipal yo, nan egzanp nou an, Table 11.4, lè sa a yon
sèl gen nan tout anvan tout koreksyon pou detèmine si yon, ki se pi piti pase 11.4, se
sa ki soti nan yon = 3 a incl. Yon = 11 yo dwe adisyone, sa vle di,
korespondan za la ak sòm yon yon , gen; sepandan, yon sèl yon yon ¢ nan
adisyon za la nan yon jwenn = 13 jiska lafen, di å yon ,= 468 Å yon ' = 444. Eksepte
pa somasyon dirèk nan respektif za laLajan sa yo ka jwenn nan fason ki endike
pa metòd S la.
Pou definisyon byen file gen sòm total la yon yon , yo panse ki konpoze de de
pati, Vorsumme la V , ki depi nan konmansman an nan tablo a nan jiska nan
konmansman an nan entèval an angajman mwen chenn, ak angajman sòm Y la , ki soti
nan gen jiska H , ka nou yo yon ase epi li se te jwenn nan entèpolasyon senp, pa mete
ke sòm total la angajman Y ak sòm total nan entèval an mwen , di z 0 yon 0 , konpòte li
tankou kantite lajan an angaje x entèval nan total mwen ; Se poutèt sa:
Y : z 0 yon 0 = x : Mwen , (5)
konsa:
; (6)
vre wi:
, (7)
Nan tablo echantiyon nou an, se V = 138, z 0 yon 0 = 330 , x = 1.4, Mwen = 2; Se
poutèt sa:
Yon yon , =
369; Yon yon ¢ = yon yon - yon yon , = 912-
369 = 543,
ki trè diferan de règleman yo bit.
Yo ta dwe nenpòt lòt valè direktè H olye pou yo A , fòmil anvan yo ta rete menm
jan an, eksepte x ta dwe pran olye de = A-g 1 , olye, H = g- 1 . Fè e.g. byen file
sèten C a kòm H yo te pran. Dapre § 82 gen ti, men yon ti kras diferan de A , egal a
11.467 pou tab nou an, awondi nan dènye desimal la , ak pakonsekan x = 1,467; yo
se:
(8)
mete jan sa dekri pi wo a, egal a z 0 yon 0 x: Mwen parye. Sòm nan yon, yon sèl jwenn
Lè sa a, menm bagay la tou:
, (9)
kote endèks la tache ak siy la sòm yo ka sèvi yo distenge li soti nan fòmil (7). Nan
detèminasyon pwopòsyonèl a Y Se poutèt sa se å yon , pa kantite lajan an
Twòp ki te pran an kont, se konsa ke mòd nan plis detèmine nan detèminasyon (8)
pral an jeneral bay yon avantaj posib. An reyalite jwenn pou Yon nan tablo egzanp
nou an = 11.4 å ¢ yon ' = 362,7 kont å yon , = 369.]
Men, [pa ase pou presizyon an pou possible, se konsa pa sèlman se Y, men
tou, V ak N yo dwe detèmine ki baze sou lide ki fè konnen olye pou yo distribisyon
an inifòm nan yonyon sèl-ki gen rapò nan chak entèval pa pran kont nan entèval yo
adjasan kontinyèlman chanjman fèt. Se konsa, yon sèl reyalize pwochen degre ki pi
wo nan presizyon, si adisyon a nan entèval yo vwazen nan youn nan de entèval yo
dirèkteman adjasan, z. B. limite a, menm jan li pwogrese soti nan pi piti a pi gwo
a yon entèval imedyatman sa yo. Lè sa a, dispozisyon anvan yo yo dwe ranplase pa sa
ki annapre yo.]
[Delege z 1 , ki kantite valè tonbe nan sa yo entèval la pwosedi entèval, epi yo te
ajoute nan valè yo nan premye a, ekstrèm E la , sa ki, ak valè yo nan dènye a,
ekstrèm a nan E ' pa rale jwen entèval nan kont gen, nan kòmansman ak nan fen nan
panèl la yon entèval vid yo avèk z = 0 te ajoute, lè sa a, sòm total la nan
detèmine yon angajman an nan tout entèval egal a yon 0 z 0 - 1 / 12 mwen ( z 0 - z 1 ), ki
Vorsumme egal a V +1 / 12 Mwen z 0 , Nachsumme a egal a N - 1 / 12 Mwen z 1 ,
kote V ak N yo kalkile kòm pi wo a, ak sòm total la manm nan yon se konsa egal a
kalkile ki pi wo a å a. Pou kalkile sòm entèvansyon an, fòmil la tou sèvi:
, (10)
ki soti nan ki finalman:
(11)
sa a.
(13)
ak apre sa:
, (14)
Sipoze pou H valè a nan A = 11.4 epi apre sa valè yo pi wo a v = 18; x = 1.4; z 0 =
30; Mwen = 2, nou jwenn μ , = 39, μ ¢ = 80 - 39 = 41, yon detèminasyon ki, nan vire,
trè diferan de yon sèl brit la, ak tout bon ki lakòz preponderans a tonbe sou bò opoze
a.
Ta dwe m ¢ pa pa wete m , nan m , men yo detèmine dirèkteman, ki kapab itil pou
fè swivi, nou gen sevè nan jeneral:
, (15)
ki mete ansanm ak rediksyon nan H = Yon vèti nan N = 32 a
retounen.
Ap fèt Yon olye C pase H yo te pran. Apre detèminasyon byen file nan X.
Chap. Pou tab egzanp nou an nou jwenn ti kras, men yon ti kras diferan de A , egal a
11.467, kon sa x = 1,467, Lè nou konsidere ke valè ki rete yo rete menm jan ak
pou A. Sa bay:
,
Tou de valè yo, menm jan li koresponn ak konsèp nan valè santral la, egal a yon lòt,
ki egal a ½ m = 40, nan ki ti pozitif ak negatif adisyon a li ankò depann sèlman sou
awondi C a nan desimal la.
[Detèminasyon sa a nan nimewo entèvansyon y pa entèpolasyon senp gen yo dwe
konsidere kòm egzakteman osi lontan ke distribisyon an nan yon ka nan chak entèval
dwe sipoze yo dwe inifòm. Sepandan, si sa a se pa ka a, Lè sa a, pa entèpolasyon
byen file, lè l sèvi avèk diferans dezyèm ak pi wo, ka nenpòt degre nan presizyon ka
reyalize. Paske entèval yo konbine nimewo sa yo nan yon z valè ki nan baz
entèpolasyon nan baz la premye diferans ki genyen, se pa tankou ki koresponn a
konbine montan lajan yo nan yon za - valè nan yon kondisyon sèten sou distribisyon
an nan yonnan entèval ki asosye yo. Se konsa, lè diferans dezyèm yo te ajoute, sa vle
di lè w ap pran an kont entèval la imedyatman apre entèvansyon entèvansyon an, z
la ki mete egal a z 1 kòm pi wo a , fòmil la:
, (16)
Anplis de sa, pran an kont entèval la imedyatman anvan ki gen z
eksprime pa z - 1 , fòmil la itilize pou kalkil la nan y se :
(17)
nan ki diferans ki genyen twazyèm yo patisipe. Li ta dwe remake ke moun ki tankou
yon entansifye nan kalkil la nan y , ki koresponn a pi sere nan kalkil la
nan Y, V ak N kondisyon. An patikilye, itilize nan fòmil (16) rezilta nan antre a nan
fòs nan fòmil (10) ak (11).]
§ 74. Detèminasyon nan devyasyon mityèl montan åQ ', åQ , bez. nan yon
valè H. bay yo bay
Dirèkteman nou jwenn distans pozitif åQ 'bez. yon abitrè premye valè H, si nou
endividyèlman detèmine diferans Q '= yon ¢ - H sòm; patisipe folgends toujou valè
absoli nan negatif devyasyon sòm AQ , si nou endividyèlman detèmine
diferans Q , = H - yon , sòm; men detèminasyon endividyèl la nan diferans yo
anpil se travayè epi li se fasil sijè a sipèvizyon moun; Tou de yo te rankontre ak
detèminasyon selon fòmil sa a:
AQ ¢ = å yon ¢ - m ¢ H
AQ = m , H - yon yon , (18)
An reyalite, sòm total la nan pozitif K a , di AQ 'se jwenn pa lefèt ke valè H la nan
chak nan m nan ' valè yon ', sa vle di, yon an , ki gen plis pouvwa pase H yo, se pou
nan tout m nan 'fwa H soti nan se yon ' dedui 3) ; ki premye ekwasyon ki anwo
yo. Nan lòt men an, sòm total la nan negatif la se K jwenn nan valè absoli lè sòm total
la nan m , valè nan yon , , d . mwen. valè yonKi se pi piti pase H , se nan m , n
fwa H se retire, ki se dezyèm nan ekwasyon ki anwo yo.
3) Pa nan m'a , ki te kapab sèlman rive si tout yon te gen menm gwosè a.
fòmil sa yo aplike a tou de anvan tout koreksyon kòm yon detèminasyon byen file,
ak diferans la sèlman ki pou detèminasyon anvan tout
koreksyon m , ak m ¢ , yon yon , ak yon yon ' ki graj, byen file detèminasyon sevè
detèmine. Si nou pran Yon ankò kòm valè prensipal la pou tab egzanp nou an, nan ka
sa a μ ranplasan pou m , D pou Q , Lè sa a, nou ka fè pou sèvi ak detèminasyon anvan
tout koreksyon epi detèmine valè yo, dapre ki kri μ , = 48; μ ' = 32; å Yon ,=
468; Yon yon ¢ = 444; yo se:
anvan tout koreksyon
DD , = 48 × 11.4 - 468 = 79.2
ΔD ¢ = 444 - 32 × 11.4 = 79.2
Tou de montan lajan yo se menm bagay la kòm koresponn ak kondisyon ki nan
aritmetik a vle di, apre yo fin yon desizyon byen file gen μ , = 39; μ ' =
41; Yon yon , = 369; a ' = 543; vre wi:
sevè
DD , = 39 × 11.4 - 369 = 75.6
ΔD ¢ = 543 - 41 × 11.4 = 75.6
Se konsa, ankò egalite nan tou de montan lajan, eksepte si montan yo sevè detèmine
yo pi piti pase kri yo detèmine. Sepandan, si olye de kalkilasyon pwopòsyonèl nan Y
yon sèl pran pi plis nan egzat yo bay pi wo a, yon sèl ranplasman a , =
362.7; å ' yon' = 549,3, nou jwenn, menm si isit la yo fè distenksyon ant li nan men
montan lajan yo devyasyon pi wo a se yon endèks ajoute nan siy lan sòm:
sevè
à ¢ D , = 39 × 11.4 - 362.7 = 81.9
D ¢ = 549.3 - 41 × 11.4 = 81.9,
Pakonsekan de sòm total egal ki pi konsekan pase sa yo kri.]
Rezilta sa a se pa. A kòm H jeneralman pran, sètadi:
byen file
konsantre ,
ki te sipòte pa fòmil analogue pou montan divèjans anwo yo.]
Se sèlman nan ka a espesyal nan diferans ki genyen ant disparèt AD , anvan tout
koreksyon epi AD , byen file, kote yon ak youn nan de limit yo nan I oswa simultane
ak sant la ladan l ', kote x = 0 oswa = mwen oswa = ½ mwen ; Lè nou konsidere ke
apre yon ekwasyon maksimòm diferans lan nan kantite maksimòm la, lè ka a an
premye x = ¾ mwen menm,dezyèm si = ¼ mwen pa tou de si valè a
nan 1 / 16 × z 0 Mwen jwenn. [Diferans ki genyen ant åD ,bit ak å ' D , byen file,
si Yon ak yon sèl nan de limit yo nan mwen simultane nan , tandiske sa a diferans valè
maksimòm li yo 1 / 8 z 0 mwen yo jwenn lè Yon nan mitan an nan mwen tonbe.] Se
konsa, flote diferans antye k la oswa l 0 entèrlokutwar
ak 1 / 16 z 0 mwen[diferans k la oswa l entèrlokutwar 0 ak 1 / 8 z 0 mwen ]; men tou sa
se diferans ki genyen ak menm I ak x nan relasyon senp pou 0 .
Li ka wè ke byen file åD , [resp. å ' D , kapab] ak ensi detèmine ke yon moun
detèmine sèlman pi fasil-a-jwenn anvan tout koreksyon, apre sa k oswa l ladan l'
soustraksyon [respektivman nan . k oswa l ajoute nan li], depann de A>
yon 0 oswa A <yon 0 .
Si H pa egal A, Lè sa a, yon sèl ta dwe atann inegalite olye pou yo egalite nan tou
de montan lajan. Pran z. B. C. Fòm yo pou detèminasyon yo isit la:
(21)
,
Selon Chapit. X. C pral rezilta pou tab egzanp nou an apre detèminasyon byen file
= 11.467, pandan y ap ½ m = 40. Apre sa, nou kounye a tou
detèmine å Yon , ak yon yon ' nan règ la preskri byen file, se konsa nou jwenn:
åQ , = 40 × 11,467 - 380 = 78,7
åQ '= 532 - 40 × 11,467 = 73,3
[Respektivman. å ' K , = 40 × 11,467 374.13 = 84.5
å ' K ' = 537.87-40 x 11,467 = 79.2].
§ 75. Se pou yo fè kounye a aplikasyon an nan espesyalite yo anvan nan youn nan
K.-G. nou an epi nou egzaminen ki jan lwen avantaj ki genyen nan detèminasyon
byen file sou anvan tout koreksyon a akòde nan konsiderasyon konyensidans la nan
eleman nan kalkile soti nan kouch diferan diminye, se konsa yo ke yo nan respè nan
detèminasyon an nan montreμ , (ki soti nan ki μ '= M - μ , ki te swiv pa ) trè
enpòtan, nan respè nan AD , (ki AD ' se menm bagay la), men ki manke oswa se
endesi [nan respè nan å ' D , enpòtan pou remake results sou lòt men an].
Mwen te fè konparezon a olye ki vrèman difisil sou 5 rediksyon pozisyon yo nan
panèl la distribisyon nan periferik la zo bwa tèt vètikal, ki fè yo eksplike nan § 64, epi
ki gen eleman defini sezi yo ki nan lis la.
Konparezon ant valè yo anvan tout koreksyon epi byen file sèten
nan μ , ak AD , .
E, 366 367 368 369 370 vle di nandif.
Yon 408,6 408,7 408,2 408,5 408,6 408,5 0.7
μ , kri 217 230 250 193 201 218,2 87.2
μ , byen 218 220 220 219 217 218.8 5.2
file
ÈD ,anvan 2531 2509 2471 2492 2531 2,506.8 101.2
tout
koreksyon
å , byen 2528 4292 2465 2479 2509 2,494.6 95.6
file
å ' D ,byen 2531 2513 2505 2518 2540 2,521.4 56.4
file
kolòn å diff la . se sòm total la nan devyasyon yo nan senk dispozisyon endividyèl
yo nan dispozisyon santral la, ak fin yon kalite mezi varyasyon nan depann sou
sitiyasyon an. anvan tout koreksyon nan dezavantaj kont byen file pou μ , se vre wi
nan reyalite anpil, pou AD , twò ba pa gen dout yo rete [pou å ' D , sepandan, ase
gwo fè sa yo fason ki detèminasyon egzak parèt la yo dwe favorab]. By wout la, ou
pral avi ke pozisyon E la ,= 370 petèt pi byen eskli nan konparezon an, paske tab la
distribisyon nan pozisyon sa a dapre § 67 montre yon iregilarite nòmal nan Kernel la,
ki fè li pa byen aplikab pou kalkil la nan eleman yo.
Panèl la prensipal se pa sa desine sou yon konparezon, paske yo pa pèmèt
detèminasyon serye nan iregilarite nan gwo ak moun ki pa inifòmite nan estimasyon
an. Sepandan, yon sèl ta ka mande si se pa ankò yon menm = 408,5 nan pou jete a
nan tout μ , ak AD , paske rediksyon an pi pito kote nan senk a pa gen okenn
avantaj, men pito yon ensèten yon ti jan pi gwo nan detèminasyon an
nan yon pote. Sepandan, mwen panse ke sa a se pa pou rezon sa yo pou kòmsadwa.
Pou kalkile nan lòt valè yo direktè lekòl kòm yon dezavantaj ki genyen nan
iregilarite ak estimasyon egalite a nan tablo a prensipal se nan nenpòt ki vitès
majorite, ak yon dwe toujou konfòme yo avèk yon panèl redwi, ak lè sa a, nan gade
m ', kidonk, tou Yon sòti nan sèn nan menm rediksyon ak kote, ki kwè yo diminye se
pa nan sant fin vye granmoun rapò yo nan valè sa yo divès kalite prensipal pa
enkonsistans la nan sa a konsiderasyon. Nan nenpòt ka, se nòmalman sèlman yon
panèl redwi nan dériver A anvan kòm eleman yo ak lòt. Dmeran, depi A nan panno yo
redwi prensipal dapre rezilta yo nan konbinezon yo § 64-66 nan Ajeneralman diferan
ti; Ni ka gen okenn diferans siyifikatif ap atann nan swiv youn ak lòt la. Nan respè sa
a mwen te egzamine omwen μ , comparativement sou tab la menm ki te bay rezilta
anvan yo k ap aplike 5 espesyal A pou dérivés nan μ , pa dedye li toupatou nan
prensipal la A = 408.5, epi li jwenn rezilta sa yo Dapre ki μ , kri gen okenn kote
chanje anvan , nan kontra a μ , sevè chanje nan yon fason ki korespondans ki
genyen ant kouch yo diferan yon ti jan redwi, bay ke å diff. deja te sèlman 5.2, 11.6
folgends se sa ki yon baz komen sèlman nan detriman la nan aplikasyon an fèt nan
prensipal A ki gen rapò ak aplikasyon an patikilye nan redwi A yo ka entèprete.
ak . (22)
Untriftig li ta, kòm se fè ELLIOTT nan trete l 'sou Ameriken rekrite limit h kòm
yon mwayen pou h , = AD , : μ , ak h ¢ = AD ' : μ ' ½ (di = h , + h vle
detèmine'); pou pa sèlman sa a kouri kontrè ak siyifikasyon an nan règ orijinal la
gosyen, men li neglije pwa yo divès kalite ki vini nan h , oswa h, depann sou
derivasyon yo soti nan μ , ak μ 'valè; sa ki dwat vle di:
(23)
se.
§ 76. Anplis de sa nan tout pi pito twa valè prensipal m 'yo, vle di la aritmetik
a A, medyàn C a ak valè pi pre D a se folgends twa yo se bò kote pwen an konsidere
kòm pa m', ki mwen kòm yon valè séparation R, valè pi lou T ak devyasyon fokal
valè F pèfòmè.
Klèman ranje selon diferans prensipal yo, yo se sa ki annapre yo.
Djenn valè R , valè a nan yon ki gen rapò ak ki yon yon '= å yon , = ½ å yon , se
poutèt sa sòm total la nan valè yo pi gwo egal a sòm total la nan pi piti a e konsa chak
nan tou de egal a mwatye sòm total la manm nan yon a.
Aritmetik vle di Yon , valè a nan yon ki gen rapò ak ki AQ '= AQ , sa vle di sòm
total la nan devyasyon yo ki pozitif ki egal a sòm total la nan negatif la; ak bez. ki
gen 2Q se yon minimòm.
valè Santral C , valè a nan yon ki gen rapò ak ki m '= m , sa vle di ki kantite
devyasyon pozitif ki egal a ki kantite devyasyon negatif, ak AQ se minimòm.
Peple valè , D , valè a yon ki gen rapò ak ki nimewo yo devyasyon nan tou de
bò m , : m ' kòm erè yo ki vle di nan menm e , e' konpòtman, ak valè mezire z an se
yon maksimòm.
Pi gwo a yon -value T, valè a yon , ki gen mezire pwodwi za se yon maksimòm.
Lou valè devyasyon F, valè a nan yon , ki gen rapò ak z K a se yon maksimòm.
Sepandan, mwen pral trete sa yo valè pa nan lòd anvan an, men dapre
sekans A , C , D , R , T , F.
Apa de A , valè yo anvan, tankou valè yo nan chapit anvan an, yo kapab yon
detèminasyon kri ak byen file, Lè nou konsidere ke nan A yo konfonn. Menm ti tablo
distribisyon an pral isit la epi gen sèvi pou esplike derivasyon an, ak tèm yo itilize isit
la yo pral konprann nan sans yo bay nan §§ 9 ak 10. Bez. Yon ale isit la m , , m
', nan μ , , μ ' ak Q , , K 'nan D , , D ' sou.
§ 77. Aritmetik vle di Yon .
Aritmetik a vle di nan yon seri de valè yon konbine twa pwopriyete sa yo:
1.Ke li pwopriyete a tèt li, apre yo fin ki li se defini rapò a nan sòm total la
nan yon nan nimewo yo m se , Se poutèt sa:
(1)
oswa, tèl degre å yon nan adisyon za la pou pou genyen = å az: m ;
1.ke sòm total la nan devyasyon yo pozitif D 'nan li se egal a sòm total la
nan D negatif la , dapre valè absoli, konsa:
åD ¢ = åD , oswa åD ¢ - åD , =
0; (2)
3) ke sòm total la nan kare yo nan devyasyon yo soti nan li se mwens pase nenpòt
lòt valè, nan kout:
ΔD 2
=Δ
D '²
+Δ
D,
2=
mini
mò
m
(3)
Pwopriyete yo ansyen nan A yo, se pou solidman ini ke lòt moun yo yo bay nan
menm tan an, epi chak nan yo ka sòti ak rezilta ki idantik, sèlman ki derivasyon an
dapre pwopriyete a premye rete pi pratik la. Anplis de sa, yo endepandan de yon lwa
an patikilye nan distribisyon yon, epi, nan adisyon a teyori kolektif nan mezi, yo
konsidere kòm pa sèlman pou yon ideyal sipoze enfini, men tou, pou chak seri fini
nan yon nan distribisyon abitrè.
Relasyon an nan fraz yo dezyèm ak twazyèm ak premye yo bay nan definisyon an
yo te jwenn nan fason sa a.
Dezyèm fraz . Chak devyasyon ki pozitif nan Yon se yon '- Yon , chak negatif pou
valè absoli A - yon , , apre sa devlope:
AD
¢=
( yo
n¢-
Yon
)+
( yo
n ¢¢ -
Yon
)
+ ××××
×× (4)
åD
,=
(A-
yon
,)+
(A-
yon
")
+ ××××
×
AD
,=
μ,
Yon
- yo
n yo
n,
AD
¢ - AD , = y
on yon ¢ + yo
n yon , -
( μ ¢ + μ , ) Yo
n (5)
Malgre ke, li ta dwe sof si nou pran devyasyon yo negatif pou valè absoli kòm
pozitif, nenpòt devyasyon negatif olye pou yo yon , - x elatriye olye x - yon , yo
mete elatriye; men ( yon , - x ) 2 ki egal a ( - x yon , ) 2 , sa ki pèmèt valè a anvan
nan AD yo devlope ² nan fason ki endike yo. Koulye a, nou jwenn valè a minimòm
nan åD 2 pa mete diferans lan nan ekspresyon li yo bez. x se zewo; sa bay:
2 [( yon ¢ - x ) + ( yon ¢¢ - x ) + ×××× +
( yon , - x ) + ( yon ' - x )
+ ××××× ] DX = 0 (9)
, (10
)
§ 78. Si menm aritmetik a vle di nan collectivité yo pa ka pran yon enterè egal
prensip konsome pase pou Maßlehre nan fizik ak astwonomik, men konbinezon an
nan twa karakteristik prensipal li yo akòde tou bay moun yon enterè matematik gade
nan plis a sa li ap grandi paske li etabli yon relasyon ant de ansèyman
yo. An patikilye, li se nan yon avantaj sou D pa fasilite a pi gwo ak senplisite nan
detèminasyon egzak li yo; nan C li toujou depase li, men ke nan monotoni a pou
detèmine si pwopriyete dezyèm li yo an menm tan an te resevwa ak nimewo a, gwosè
a nan devyasyon yo, li se yon enterè plis enpòtan kòm C. nanEpitou, sa ki annapre yo
ka remake. Defini yon nimewo abitrè nan yon , fraksyon soti nan menm kantite lajan
an nan yon chif yo bay selon lòd la o aza nan kote y ap enkli nan lis la
orijinal yon pataje ak pou soti nan chak nan yo ki A patikilyèman detèmine kòm vre,
vle di la aritmetik a Yon ak vle di jeneral yo seri a tout antye nan yon match. Men,
pwosedi a se nan akò avèk detèminasyon an nan C, se konsa ni medyàn la, ni
mwayèn de divès kalite spezialen vre C a an tèm jeneral ak sa yo ki an ankèt la
nan yon refè C matche ak. Si ou kontinye adrese ak laD, Lè sa a , D a, men se pa vle
di nan D nan espesyal konyenside ak D la nan totalite a nan yon .
Finalman mare moute ak detèminasyon an nan yon avantaj pratik yo. Si ou
gen yon yon sèl K.-G. nan pa soti nan yon panèl distribisyon ak twò piti m detèmine,
moun ap pa sèlman gwosè a an jeneral "Gr." matyè a nan sa a panèl pa
miltipliye A ak m nan , men tou, an tèm de pwobabilite, gwosè a an jeneral nan objè a
pou chak pi gwo oswa pi piti m pa miltipliye ke se sèlman sèten Yon ak
nouvo m yo jwenn sèlman ak yon tèlman gwo erè pwobab, nan pi piti m nan se, ak pi
lwen m nan nan ,ki yon sèl konkli, deviye soti nan li. Kontrèman, kantite kopi m ki fè
pati l ap bay yon gwosè GR total. pou bay pwobabilite, pa mete m = gr. : A ; depi
wi å yon = mA = Gr . , kon sa m = gr. : A.
Fraz sa yo ka z. Pou egzanp, li ka itil pou detèmine espas ki kenbe yon nimewo bay
moun nan gwosè owaza varye. Ni valè santral la ni valè densest la pèmèt itilizasyon
apwopriye.
§ 79. Li ka sa soti nan A a diferan K.-G. oswa tou espesyalman detèmine A
nan diferan divizyon nan menm K.-G. trase yon mwayen komen, epi, si sa yo A yo
jwenn nan diferan m , dwe distenge si vle di yo definitif yo ta dwe trase san oswa nan
konsiderasyon diferans lan nan m la . Se pou A 1 , A 2 , A 3 ... dwe espesyal vle di,
respektivman nan m 1 , m 2 , m 3 ... Rale modera. Kèlkeswa divèsite nan m , vle di
nan A a nan kesyon yo pral :
, (11)
kote N se nimewo A; men ak konsiderasyon divèsite nan m la li pral:
(12)
ak dakò ak vle di ke yo jwenn nan divize total la nan tout yon pa sòm total la nan
tout m .
Premye a vle di sengilye a, lèt la rezime la. Tou depan de nati travay la, youn oswa
lòt kalite edikasyon ka pi preferab. Mete vle di nan longè kò a nan Chinwa, Negro,
Malezi, Ameriken yo ak Ewopeyen Ras kawotchou yo dwe detèmine; men nan
Ewopeyen yo gen 1000 mezi, nan chak nan ras yo lòt sèlman 10-20 mezi; se konsa
dezyèm lan, fòm nan rezime de fon ta dwe inadmisib; pou, kòm fasil wè, ta longè nan
kò mwayèn nan sa yo ras diferan paske nan pwa a disproporsyonelman vas, ki
Ewopeyen yo avèk gwo yo m jwenn prèske antyèman dakò ak Ewopeyen yo, ak tout
bon vle di la definitif sitou, pa ajan yo espesyal ak pi gwo a m Pou detèmine kisa
lekontrer nati a nan travay la. Men sèlman premye a, kalite a sengilye nan edikasyon
presegondè ki itil; e ke se pa tout mèt yo gwosè nan menm, se sèlman diminye
sekirite a nan pwovizyon nan kont ka a ke seri a nan m ki egal ant tout Yondistribye
yo. An jeneral, objè disparate (gade § 14) ap bay plis rezon pou premye a vle di
detèminasyon dezyèm; Lè nou konsidere ke espesyal A soti nan diferan depatman nan
yon objè inanim yo dwe konbine dapre prensip la nan dezyèm lan vle di.
Li kapab tou yon sèl. olye pou yo gen trase soti nan divès kalite A yon vle di
aritmetik nan diferan C oswa D , ak Lè sa a, gen distenksyon ki koresponn ant vle di
sengilye ak rezime, ak pwen yo menm nan preferans nan youn oswa lòt la aplike.
§ 80 santral valè C.
Kontrèman ak twa pwopriyete prensipal yo nan aritmetik a vle di A , valè santral
la C konbine twa pwopriyete sa yo prensipal yo:
1. bay la pa pwopriyete definisyon li yo menm jan pi plis yon ' sou tankou
ti yon , gen nan mitan tèt yo.
2. Pwopriyete a ki gen egalman anpil devyasyon pozitif ak negatif nan tèt li, se
konsa ke m '= m , = ½ m.
3. Pwopriyete a ki sòm de devyasyon pozitif ak negatif de li dapre valè absoli ki pi
piti pase nenpòt lòt valè, ak Se poutèt sa menm åQ se yon minimòm.
Pwopriyete sa yo, tou, yo nan solidarite youn ak lòt, epi pou nenpòt ki bay
seri yon , yo se san pitye nan yon lwa an patikilye nan distribisyon, kòm li se vre nan
twa kalite prensipal yo nan A.
Enferans nan dezyèm pwopriyete a soti nan premye a se pwòp tèt ou-evidan ak
mande pou pa gen okenn eksplikasyon. Koneksyon an nan twazyèm lan ak li konsa
swiv.
Si valè pwopriyete twazyèm lan kenbe okòmansman mete kòm sèks = x , Lè sa a,
sòm total devyasyon ki gen rapò ak x dapre valè absoli dwe endike jan sa a:
AQ = ( yon ' - x ) + (yon ¢¢ - x ) + ×××××× + ( x - yon , ) +
( x - yon " ) + ×××× (13)
Pou jwenn minimòm de sòm sa a, nou gen diferans nan menm bez la. mete x egal a
0; ki bay:
- m'dx + m , dx = 0 , (14)
Se poutèt sa:
m ¢ = m , (15)
ki koresponn ak konsèp nan valè santral la.
Mwen premye pwouve pwopriyete sa a nan valè santral la nan yon trete 1 sou
menm bagay la tou, ak pa jeneralizasyon wout la, ki mennen nan desizyon
konklizyon jeneral, ki, sepandan, mwen pa gen okenn rezon ki fè yo antre isit la.
1) [Sou valè inisyal la nan divèjans ki pi piti a, detèminasyon li yo, itilize ak
jeneralizasyon; Tretman matematik la. Gwoup
Kgl. Sachs. Gesellsch. d. Syantifik. XI. bann; 1878. p. L - 76.]
§ 81. Sa ki anba la yo ka tache ak valè santral la pou mezi kolektif.
Ta dwe panse ou tout kopi nan yon K.-G. fè nan yon om gwo, pou ki yon moun ka
wè mond lan tèt li, ak rale soti yon kopi pa chans, pwobabilite a ta dwe egal, yon pi
gwo ak yon kopi ki pi piti nan C ekstrè, ak nan karakteristik anpil anpil pwobabilite
sa a menm ta reyèlman prezève Lè nou konsidere ke ki gen rapò ak pi gwo valè
kòm C a kòm pwobabilite ki genyen pou fè ekstraksyon a nan yon objè ki pi piti ki
gen rapò ak ki pi piti valè C depas pwobabilite ki genyen pou èkstraksyon yon kopi pi
gwo. Apre sa ou kapab Cnan sans la menm valè a pwobab nan yon K.-G. yo rele sa
yon sèl rele probable de erè a nan yon mwayen obsèvasyon, insofar kòm pwobabilite
pou depase ak tonbe kout li yo se menm bagay la.
Nan fason an komen abityèl yo mete kanpe Verteilungstafelm la KG, eke
Rekrutenmaßtafeln pou ke kopi yo ki ale pi wo a ak anba a yon limit gwosè sèten, se
sèlman nimewo a, pa gwosè a nan sòm total la yo bay, se posibilite pou elimine, egzat
aritmetik vle di rale; ak Lè sa a olye pou ladan l 'valè nan santral, sa ki ka dwe
detèmine tou senpleman pa nimewo a sèlman, konparezon sa yo z. trase kòm ant ane
diferan ak kote kote mezi yo yo sòti, se yon metòd ki te sèvi m 'lè pwosesis ki dire
long tan Bèlj rekrite mezi soti nan pwovens yo diferan nan Bèljik, yo dwe deklare
dimansyon sa yo nan tan ak espas koridò a ak paralelis.
§ 82. Derivasyon C a soti nan yon seri de valè yon , ki te bay lòd pa gwosè yo, gen
nan prensip yo dwe fè pa konte soti nan chak fen yo nan lòd presegondè a menm
kantite valè ak valè a oswa valè entèmedyè ant de valè C , nan ki tou de konte
konyenside, depi ke nosyon de C se byen klè ase pou tou de bò yo gen menm kantite
devyasyon ak konsa egalman diferan valè pi wo a ak anba a chak lòt. Gen sepandan,
fè de ka diferan: premye, kote yon nan , nan ki yon sèl rive nan sa a konte doub, oswa
de nan yon ant ki rezilta konte a rive, se senp, oswa kote, menm jan se jeneralman ka
a ak tab distribisyon nou yo, yo aflije ak yon z> 1.
Ann gade premye nan ka a an premye ki pi senp. Pou je nan premye kounye a pi
wo a règ parèt yo bouyi desann isit la, ke si nimewo a nan valè m se ½m valè, se pou
li konte desann nan youn oswa lòt bò a, ak ½m- valè nan th kòm C ogmante. Nan
entre-temps la yon sèl fasil konvenk tèt li ke enimerasyon sa a mennen, menm jan
bagay sa yo rive nan yon sèl bò oswa lòt la, nan yon valè diferan. Paske yo dwe
z. Pou egzanp, seri sa yo nan kat valè:
a, b, c, d
bay, youn ta jwenn ½ m -yèm la, sa vle di valè a dezyèm soti nan kite nan = b, soti
nan dwa nan = c . Oswa, olye de yon sèl dwat, nou pran yon m enpè , z. B. 5, pa mete
kanpe seri sa yo:
yon , B, C, d , e ,
youn ta pou valè a 2½-th nan la kite nan ant b ak c, dwat nan ant c ak ta jwenn,
sepandan, se sèlman c koresponn ak règ la debaz nan sou yon bò valè kòm anpil pi
gwo sou tèt li pase nan lòt la nan mitan tèt yo genyen. Nan lòt men an li satisfè
kondisyon an soti nan youn oswa lòt bò a nan menm C a vini nan tou dwat kòm
enpè m lè ½ ( m nan + 1) th valè (di entèmedyè ant ½ m ak ½ m + 1) pou pran. An
reyalite, nan egzanp nou yo ak tou dwat m nan =4 yon sèl vini nan yon valè
ant b ak c soti nan yon sèl bò nan lòt la , nan egzanp lan ak enpè m = 5 tou de valè c .
Men koulye a, nou pran dezyèm lan, nou aktyèlman sèlman ka nan enterè, ki te
pran plas nan panno distribisyon nou an ki konte a soti nan tou de bò nan
yon yon rive oswa ant yonrive ak yon z enplike> 1, nou ta pa anvan tout koreksyon
detèminasyon pa nou sa a pou tout konsène yon panse a tonbe tèt yo, e C premye
ka a ak sa yo ki an yon ka pwòp tèt ou-azar oswa dezyèm ant sa yo de yontonbe, ak
nan absans nan arè sèten, kòm yon mwayen pou Se konsa, ta nan calcul echantiyon
nou an (§ 68) 11 dwe konsidere se yon valè santral pa lè nou anvan règ yo ½ x = 40½
konte 81 soti nan tou de bò, sa a nan yon atribue = 11 z an rive = 30
Men, yo ka resevwa yon definisyon nèt, nou dwe pran an kont ki z = 30 kopi yo
distribiye nan tout entèval la nan 10 a 12, ak rive ki gen rapò kite yo pa konsiltasyon
nan yon entèpolasyon nan sa a kòm mwen entèval pran nan yon matche C pa konte
soti nan tou de pati yo ki nan pa ½ ( m + 1) , men pa ½ m kopi, tankou soti nan
kòmansman an parèt pi natirèl. An reyalite, yo nan lòd soti nan tèt la desann nan 40th
a (sou ki kote tab la) (di ½ m th) a antre nan valè, nou dwe pran an kont (ki se
dirèkteman nan kolòn nan nan S ,ka li) ke jiska nan fen entèval an anvan, Se poutèt
sa, jiska nan konmansman an nan nan, mwen sòti 18 kopi; Se konsa, manke al kontre
40 ni 22 espesimèn yo nan entèval an mwen sipèpoze. Koulye a, nou gen ladan: ki jan
kwa sa yo nan entèval an 22 a kantite total 30 nan I konpòte, nan konmansman an
nan I , nan 10 toujou zuzufügende valè di x, sa yo rele entèferans. Se mwen
menm, gwosè a nan mwen menm, di nan 2, konsa:
22 : 30 = x : 2,
di x = 44 / 30 = 1.467
C = 10 + 1.467 = 11.467.
Ann al kounye a ak konte a soti nan anba a egal, se konsa moun rich 32 kopi yo
entèval la mwen , enben, manke 40 toujou 8 ke nan entèval an mwen tonbe tèt yo, e
ke pati mwen - xpran l ', sa yo ki an x dezyèm limit nan mwen, ki chenn jiska
12. Koulye a, nou fèmen ankò:
Mwen - x : I = 8 : 30.
Depi mwen = 2, yon sèl gen
30
(2
-x)
=
16,
, (16)
dans g 1 tankou anvan valè inisyal la oswa fwontyè an premye nan nan yo dwe
entèrpole entèval, z 0 , z nan entèval sa a, y nimewo a angaje nan menm bagay la tou,
ki se nimewo a pa ki Vorzahl v la dwe toujou dwe miltiplikasyon ½m yo ale.
2) [Si nan plas entèpolasyon nan senp, nèt, 2yèm lè l sèvi avèk diferans ki genyen yo
fè fèt, yon sèl ta gen x = C - g 1 (pa rezoud ekwasyon an 16) nan chapit la. IX ki te fèt
pi wo a pa rezoud ekwasyon an (13) bay chapit la menm yo jwenn.]
¾¾¾¾¾¾¾¾ | ¾¾¾¾¾¾ |
¾¾¾¾¾¾¾¾
Yon R
se sòm ki pi ba nan yon bez la. R egal a pi ba sòm. Yon plis sòm total ant A ak R, ki
rele s , sa vle di
å Yon , = yon yon "
+a.
Sòm anwo a bez. R men se egal a:
yon yon ¢ = å yon ¢¢ - la ,
Se konsa, gen
å Yon , = å yon ' , yon yon " + a = å yon " - nan ,
, (17)
paske
a yon " = μ , A - ΔD ,
a yon " = μ ¢ A + åD ' ,
konsa tou ou gen:
(18)
Esplikasyon sa yo se san pitye nan yon lwa espesyal nan distribisyon, se sèlman ke
yon detèminasyon kri ak byen file ka distenge nan fason nòmal la. [Yo kenbe validite
yo menm nan ka a ki A se pi wo a R ; Sepandan, lè sa a vin negatif, epi, Se poutèt sa,
pran nan valè absoli li yo, li se konte desann di apre valè yo ki pi piti nan A rive nan
R.]
Nan egzanp ilistrasyon nou an, A = 11.4; å Yon " = 369; yon yon" = 543, kon sa
u jetziges lavil Our? = 87; sòm sa a, nou gen egal a 11.4 a, di pa pi gwo a yon pou fè
pou konte a Ra antre nan ak entèval an 10-12 ak za = entèpole 330, ki mennen nan
2 × 87 : 330 = Add 0.527 to 11.4; bay R = 11.927. [Sepandan, Si, tankou anvan (§
72) å 'yon ' = 362,7; å 'yon'= 549,3, se poutèt sa nan = 93.3, kòm se kidonk
diferans R la - Yon = x soti nan ekwasyon an: 93.3 = (11.4 + ½x) x 15 x jwenn valè
yo 0,533; yo ak valè ki anwo anpil simultane R = 11,933.]
[Olye pou yo detèmine R kòm yon fonksyon A , kòm se fè isit la , li ka jwenn
menm jan anpil tankou C oswa D ; lè sa a, nan kou, se å yon " , å yon" ak
kòmsadwa, nimewo yo devyasyon ak flote sòm DIST. C oswa D olye pou yo
pa. Yon pran. Nan fen C nou jwenn definisyon sa a: s = ½Q ( oswa C ) ; nan lòt men
an, nan sòti nan D : s = ½ (m ' - m ,) D+ ½å . Anplis, kaR tou dirèkteman ka jwenn
san yo pa referans nan yon valè Predetermined lòt prensipal la. Sa a se fè pa lè yo
ajouteyonvizit entèval nan tou de bout nan panèl la distribisyon, nan kiR rive repo, ak
Lè sa a sòm total la angajman nan sa a entèval angajman Yyo detèmine sa yo ki
Vorsumme a ogmante pa sòm total la angajman egal a mwatye sòm nan total la
nanyonse. Sa a kondwi, defini lè l sèvi avèk (§ 69) non yo nan fòmil la:
(19a)
oswa tou
, (19b)
depann sou detèminasyon yo te fè an akò ak § 72, mezi entèvansyon x a , sa vle di
valè a ki R pwojè pi lwen pase limit la g 1 nan entèval mwen an , selon pwopòsyon an
x: mwen = Y: yon 0 z 0
oswa plis egzakteman dapre ekwasyon an:
kalkile ak g 1 se ajoute.]
Pou yo kapab mansyone ke pozisyon nan [Finalman touche R nan yon fason lòt
pase sa yo ki an A, C ak D pa yon panèl distribisyon depann. Si yon sèl multipliye
chak yon pa youn ak menm kantite lajan an, Lè sa a, A, C, ak D ogmante tou pa
menm kantite lajan an, se konsa ke pozisyon an nan tablo a konsève; sepandan,
ogmantasyon an espesifye lakòz yon apwoksimasyon nan R C nan kalite la ke, nan
san limit pwopagasyon R ak C konyenside. Sa a swiv dirèkteman nan lefèt ke moun
ki ant C ak R Sòm la pi pito nan yon , di nan , toujou ap egal a ½ AQ (Ref. C) e
konsa nan ogmante yon distribisyon yon entèval janm pi piti.]
, (20)
Soti nan tablo egzanp nou an § 68 nou jwenn pwosedi a pwopòsyon yo dwe diskite
nan pwochen chapit la
D = 11.6; e ' = 1.9;
apre sa
T = 12.1.
Koulye a, yon ka mande, ki sa ki vle di anpirik, ki maksimòm nan z tonbe nan valè
a T konsa detèmine . Nan respè sa a, yon sèl gen sonje ke apre yon gade byen file
chak yonaktyèlman yon tab distribisyon pou yon entèval antye nan gwosè a
nan mwen an reprezante tablo sa a, ki respektif A se sant lan. Se konsa, ak valè T
= 12,1 pou tab distribisyon mwen anki gen mwen = 2, li te di ke nan mitan tout
entèval nan panèl sa a nan gwosè 2 entèval la ki gen sant se T = 12,1, se sa ki, entèval
la 11,1 - 13.1 yon pi gwo za gen pase nenpòt ki lòt entèval nan gwosè 2.
[Sa a se kounye a, men se pa konfime; paske za la entèval an soti nan 11.1 13.1 ki
egal a 296, pandan y ap desann nan nan entèval nan 10 - 12 ki egal a 330th Sa a,
sepandan, se pa enfidelite a nan pi wo a fason ki detèminasyon teyorik nan
se T detekte men mete sèlman sijere ke teyori a mande pozisyon ki gen valè nan pi
lou pa egzakteman matche ak ak li pwouve prezante nan fèy la panèl, ki nan chemen
an te yo dwe atann soti nan kòmansman an. Ke sa a pwouve bay menm lè panno yo
K.-G. se pa anpil diferan, se evidan nan egzanp ki anba la a.]
Komisyon an distribisyon pou sikonferans vètikal la nan zo bwa tèt la ak mwen = 5
mm (§ 58) bay, apre yo fin detèminasyon D a, pa vle di nan metòd la pwopòsyonèl:
D = 409,7; T = 410,1;
Lè sa a, isit la sou entèval la 407,6 - 412,6 pi gran an za tonbe. Si sa a se reyèlman ka
a ka anpirman teste sou tab la distribisyon, ak pou konparezon kite nou chwazi
entèval la nan valè a densest 409.7, sa vle di, apre yo fin apwopriye detèminasyon,
407.2 - 412.2.
Kòm desann nan nan entèval yo ki koresponn yo pa imedyatman mete yo nan panèl
la distribisyon, paske entèval sa yo tèt yo ak yo za yo pa bay ladan l ', men entèval la
ki gen valè ki pi grav, osi byen ke sa yo ki an valè nan peple, doubl ant de entèval nan
panèl la yo bay yo, li dwe kalkile interpolationsmäßig sa pwopòsyon nan
fouye za la delivre chak nan de entèval yo, ak nan adisyon aksyon sa yo tou
de desann nan nan entèval la, ki sa D pase sa T te mete, chèche konnen sa m 'pa vle
detay isit la 4) . Apre sa, mwen te jwenn pou egzanp ki anwo a, za lavalè a densest
nan 26631, sa yo ki an T egal a 26656, se konsa, jan yo ka espere, dènye a anpil ti,
men, jan nou ta atann, yon ti jan pi gwo pase ansyen an. [Men, sepandan, T a
te detèmine teyorikman nan (20) diferan de ki anpirik yo dwe pran nan tablo a; paske
pou yon = 413, valè a menm pi plis za = 26845 rezilta yo.]
4) [Nan ka sa a, sa a se kalkil senplifye kòm yon rezilta nan z = 65 komen pou yon =
408 ak yon = 413 , ak za a pou D resp. T egal 65. D resp. 65th d .]
T = D + ¶ , (21)
kote ¶ yon devyasyon ki pozitif nan D , ak detèmine ¶ , jan nou
za =
z(
D+
¶)(
22)
, (23)
nan ki valè ki sot pase a se z . Pou jwenn koulye a , z dwe eksprime kòm yon
fonksyon nan ¶ , ki ka fè pa sipoze pwopòsyon pwobabilite yo pou D sou bò pozitif
nan D apre GG a de-kolòn . Apre sa, kòm se li te ye, pwobabilite a nan yon valè ¶
, (24)
kote h = 1: e . Sepandan, nan ka nòmal la nan yon gwo m ,
yo kapab tou eksprime pa z: m ' , kon sa
, (25)
soti nan ki swiv:
(26)
ak, paske
, (27)
konsa:
, (28)
kote z se omisyon kòm yon faktè komen, epi, pa ranvèse siy yo ak konsidere ke h =
1:e , yon moun jwenn ekwasyon kwadratik sa yo:
2 ¶ ² + 2 D ¶ - p e ² = 0, (29)
ki soti nan ki ¶ ka detèmine.
Sa bay premye:
, (30a)
nan ki sèlman siy anwo a se itil; oswa:
(30B)
ak:
(31)
Nou wè isit la ke ¶ ak pou byen lwen tèlman pran yon Kovèti pou do, kòm ¶ pwoche
bò li yo yon sou D diminye sou chak bò, pou ap grandi; Kontrèman, sou yo retire yon
elèv yon nan D. Ta dwe kounye a z ak ¶ isit la swiv yon relasyon envès, sa yo
ta ¶ rete konstan nan ranje a tout antye nan valè, men sa a se pa ka a, menm jan ou
kapab konvenk tèt ou kont kolòn ki sot pase a, ki pou yon , yon paj maksimòm
nan z , ¶ , jis F, , Nan ¶ , = 16.7, ak yon , = D - ¶ , = 393; ak sou yon ' bò yon
maksimòm de z' ¶ ' , nan kout F' , pran plas nan ¶ ¢ = 13.3 ak yon ' = D + ¶ ' =
423. [Valè yo menm tou make avèk desizyon byen file pa vle di nan entèpolasyon
senp, omaksimòm nan z ¶ .]
Kòm ka wè, valè a maksimòm empirically detèmine nan z , ¶ , = F , trè pre
valè a pi wo yo bay e , = 14,9 ak valè a maksimòm empirik jwenn nan z ' ¶ ' F
' sou yon a' - Side trè pre valè yo bay pi wo a e ' = 13.0; epi, tout bon, rezilta a
nan kalkil la yo dwe etabli pita, sou baz validite nan lwa nou yo nan distribisyon, se
sa
; (32)
[Men, yonn detèmine valè yo nan interpolationsmäßig ¶ an , = 14.9 ak ¶ ' = 13.0
akonpaye z , ¶ , ak z ' ¶ ' konsiderasyon ke mwen = 5 se konsa, yon sèl z , ¶ , =
563; z ¢ ¶ ' 529, ki gen konparezon ak vrè maksimòm valè panèl la revele degre
korespondans ant valè teyorikman obligatwa ak empriz yo.]
[Prèv. Si yon sèl kouche sou baz valab kòm valid de-kolòn GG:
, (33)
kote h '= 1 : e' , valè pou jwenn ekwasyon maksimòm pou z ' ¶ ' se:
(34)
konsènan ¶ ' yo diferansye ak yo mete diferans nan zewo. Ou jwenn tankou sa a:
, (35)
se sa ki, depi koyefisyan nan (1 - 2 h '² ¶ ' ²) pa ka disparèt nan lanati,
oswa . (36)
Nan menm fason sa a swiv pou devyasyon yo pi ba:
, (37)
§ 87. [Depi valè a densest se valè inisyal la nan K.-G la. pansé ké wòl nan yon
fondamantal nan Kollektivmasslehre la nan lalwa distribisyon reklamasyon pou pran
yo, lè sa a yon diskisyon sou siyifikasyon matematik li yo ak nesesè pou bezwen li yo
pou lèt la yo dwe etabli detèminasyon matematik. Nan ka sa a, li se esansyèl yo
kòm D mwen deziyen pwouve peple valè ki panèl la, pral ba, kòm pa D p deziyen
teyorikman pi pwobab valè ke lwa a distribisyon mande pou separe epi trete chak
separeman.]
[Se egzistans D i baze sou lefèt ke z nan tablo a, ki te itilize pou yon K.-G. ki
kantite kopi gwosè a nan yon eta, se pa konstan nan tout, men monte ak tonbe. Osi
lontan ke kounye a nan detèminasyon anvan tout koreksyon pou dirèkteman kòm bèlj
a te siyen yon vin ansent asosye e konsa mezire ki genyen ant yon a nan panèl la
kouvri yon valè yo pa konsidere kòm ki fèt epi li ka sèlman ak pi gran z -
prone nan yon tèt yo yo reklame kòm valè a peple ; epi gen Lè sa a, pa gen okenn
mwayen pou ka a ke yon plusieurs nan siksesif Yonmenm maksimòm z an gen dout
nan ki yon kounye a nan reyalite konstitye valè a peple ogmante 1) . Men, se
konsidere ke entèval ki genyen ant mezire yon sèlman nimewo a nan relativman ti
nan atik yo mezire ak enfidelite a nan mezi a dwe egzistans yo, pandan y ap antye a
nan kopi yo san limit nan K.-G. nan san entèripsyon nan tout, kouche ant ekstrèm yo
nan yondistribye, yon sèl gen fè rechèch sèlman baz la nan valè yo tab bay sou ki yon
relasyon fonksyonèl ant z ak yonbati. Lè yo te fè menm bagay la, valè a densest tou
senpleman rezilta kòm maksimòm nan fonksyon an yo te konstwi.]
1) [Prezansnan de mityèlman egal, separe pa valè entèmedyè nan maksimòm z se pa
yo dwe konsidere kòm tankou sa yo lakòz aparans nan de valè diferan ak dansite se
konsa yon rechèch Mi-disparate K.-G. yo ki distribisyon lwa yo pa gen okenn dirèk
Jwenn aplikasyon ta montre.]
[Se kounye a enpòtan asire Nan preparasyon an nan sa a relasyon fonksyonèl ki - ki
sa se deja akòz enfidelite a nan mezi, ak pa egzistans lan konsekan nan entèval
prensipal - poupanèl la valè pa tankou moun nan fonksyon an vle, men kòm valè yo
sòm; pou fè referans a entèval ki asosye yo, epi konsa kòm valè entegral, pran pou
limit entèval yo pou aplike. Anplis, prensip yo nan entèpolasyon yo dwe te pote nan
itilize, ki sa kantite lajan nan, ki kantite kopi gwosè a nan yon, jeneralman
ak z siyifye, nan yon seri sèten kòm yon fonksyon antye rasyonèl nan yonpresipoze
ak lè sa a, pa vle di nan z yo bay nan tablo a, detèmine kifè yo tankou sòm yo nan z
la , d. mwen, entegral yo ant limit yo nan entèval yo konsidere, dakò ak z
yo bay nan panèl la pou entèval yo menm; Nimewo a nan entèval youn apre lòt yo
dwe pran an kont depann de degre nan fonksyon an sipoze oswa sou kantite
Koefisyan yo dwe detèmine, ak degre nan presizyon rive reyalize ak ogmantasyon
nan nimewo sa a.]
[Si se konsa depi ke pou ranje a nan yon valè yon, ki nan entèval la nan sant la
nan yon 0 ak yon z egal a z 0 manti, z se swa konstan oswa pa yon fonksyon lineyè
nan yon montre, oswa pa sa yo ki nan degre nan dezyèm nan ka a an premye,
sèlman z 0 nan entèval nan tèt li, nan ka a dezyèm z a nan youn nan de entèval yo de
vwazinaj, ak nan ka a twazyèm z la nan de entèval yo vwazen, yo pral itilize
detèmine konstan yo. Youn jwenn sa, si z laentèval la apre anwo ekstrèm ak z 1 , ki se
nan direksyon opoze a, ki deziye pa z - 1 , ak gwosè a entèval deklare nan ekstansyon
an nan tout tab la rele mwen apre yo fin fixing anvan , nan ka a an premye:
; (1)
nan dezyèm ka a:
oswa = ; (2)
nan ka twazyèm lan:
; (3)
Fòmil ki gen gid validite fin nan nenpòt ka sou entèval la ak limit yo yon 0 -
½ mwen ak yon 0 + ½i .]
[Si yon sèl koulye a vle detèmine yon dansite a nan entèval la sou baz depandans
nan fonksyonèl konsa konstwi , Lè sa a, fòmil (3) pwouve itil; paske (1) pwodiksyon
toujou konstan, (2) toujou ap ogmante oswa toujou ap diminye valè yo. Soti nan (3),
sepandan, valè maksimòm oswa rezilta ki pi pre:
, (4)
si sèlman 2 z 0 - z 1 - z - 1 > 0 . Si valè a lèt se pi piti pase zewo, bay yon minimòm-
nan se, men se 2 z 0 - z 1 - z - 1 = 0, (3) se lineyè, ak pou detèmine yon maksimòm ka
itilize yo. Si, Anplis de sa, maksimòm la dwe kouche nan entèval la anba
envestigasyon, Lè sa a, tou de z 1 ak z - 1 , chak endividyèlman, dwe mwens pase z 0. ]
[Olye de mitan an yon 0 , detèminasyon an nan valè a densest kapab tou, al gade
nan limit ki nan entèval la: g 1 = yon 0 - ½i ak g 2 = yon 0 + ½i . Yon jwenn, si yon -
g 1 = x se mete:
; (5)
ki sa ki fè pwopòsyon an senp:
x : ( mwen - x ) = ( z 0 - z - 1 ):
( z 0 - z 1 ) (6)
sa a.]
[Detèminasyon nan D m pran swen nan tèt li epi kidonk pa vle di nan fòmil ki anwo
yo, pa premye reyaji entèval an ak maksimòm z an , sa vle di anvan tout koreksyon
sèten valè a peple t'ap chache, ak Lè sa a pozisyon nan D m nan entèval sa a pa
apwòch la nan pwopòsyon ki (6) oswa nan ekwasyon yo (5) oswa (4) se kalkile. Gen
yon sèl maksimòm z , presizyon la reyalize se ase, ak asistans nan nèt entèpolasyon
pran an konsiderasyon z an nan kat oswa plis entèval adjasan jeneralman pa
nesesè. Wi ou te yon genyen menm yon solid detèmine lè de adjasan maksimòm zkite
detèminasyon an anvan tout koreksyon nan valè a peple ensèten. Savwa,
lè z 0 = z - 1 , x = 0, ak lè z 0 = z 1 , x = m , se konsa ke toujou fwontyè a komen nan de
a, ak maksimòm -z entèval yo afekte kòm D mwen an reklamasyon yo se pran.]
§ 88. [Nan fason sa yo valè D i nan etap yo rediksyon divès kalite ak pozisyon
rediksyon nan VIII. kalkile. Pa diferan li pral kenbe nan chapit pita yo. Sepandan, li
ka dezirab gen yon fòmil nèt nan ka de adjasan maksimòm -z rive. Wi, li ta tankou
yon enperatif si - ki se diman yo dwe atann, epi, lè sa nesesè, ka evite pa chanje
rediksyon kote - twa succedierende maksimòm pou fayit la nan fòmil ki anwo yo ta
ka mande. Lè sa a, gen yon lòt entèval pou ajoute nan te deja konsidere, z pou kapab
detèmine kòm yon fonksyon nan twazyèm degre. Se pou sa a entèval la ak z =
z 2 apre entèval la ak z = z 1 . Si, tankou pi wo a, yon = g 1 + x oswa = g 2 - ( i - x ),
kote g 1 ak g 2 se limit ki pi ba ak anwo nan entèval la ak sant la yon 0 ak z= z 0 , nou
jwenn :
z = yon + b ( m - x ) - g ( m - x ) 2 - d ( m
-x}3;
12 mwen yon = 7 z 0 +
7 z 1 - z - 1 - z 2 ; 12 i² b = 15 z 0 -
I5 z 1 - z - 1 + z 2
4 i³ g = z 0 + z 1 - z - 1 - z 2 ; 6 ak 4 d =
3 z 0 - 3 z 1 - z - 1 + z 2 . (7)
Li swiv kòm yon valè maksimòm lè z. Eg z 0 = z 1 ak z 0 > z 2 > z - 1 :
, (8)
Yon tou jwenn:
si z 2 = z 1 = z 0 ;
si z - 1 = z 1 = z 0 (9)
selon ki pozisyon nan D mwen chanje, menm jan li pran an kont twa maksimòm -z sa
yo oswa entèval ki anvan an. Ensètitid sa a kapab fèt sèlman kontakte pa pran an kont
de entèval yo vwazen.]
[Sa a se fè pa z 0 = z 1 = z - 1 aksepte ak eksepte pou entèval ki anba la a ak z
= z 2 gen entèval an anvan ak z = z - 2 te pran an kont, nou jwenn pou detèminasyon
an nan kantite maksimòm la, pou x = yon - g 1 , ekwasyon an:
yon + 2 b x + 3 g x 2 + 4 d x ³ = 0;
12 mwen ² yon = - z 0 + z - 2 ; 8 i3 b = z - 2 - z 2 ; 6 m 4 g = z 0 - z - 2 ; (10)
24 mwen 5 d = - 2 z 0 + z 2 + z - 2 ;
ak kondisyon an:
2 b + 6 g x + 12 d x ² <0.]
§ 89. [Pandan ke konsa egzistans lan nan D m se endepandan nan egzistans la nan
yon lwa distribisyon epi yo ka detèminasyon li yo ap reyalize nan apwoksimasyon
siksesif pa entèpolasyon, egzistans lan nan se D p , jis pa lalwa Moyiz la distribisyon
sipoze, ka nou an pa de-sided GG a mande, epi li se kalkil li yo soti nan valè yo tab
bay rekòmande paske nan pwopriyete matematik formul li yo. Pandan ke li ta dwe lè
inevitab éventualité yo dezekilib pa ta anpeche yon egzat aplike lwa a distribisyon,
valè a peple soti nan kòmansman an pwopriyete yo nan D p gen, Se poutèt
sa D mwen = Dp dwe; epi li ta Lè sa a, pa gen okenn rezon ki egziste, nan adisyon
nan D m toujou D p yo kalkile, si se pa pwopriyete yo fòtman remak bwèf nan ka sa
a D p ta ofri pi gwo sekirite pase apwoksimasyon yo nan
Interpolalionsverfahrens. Nan respè sa a, men pasaj la nan valè Blackboard pa janm
konplètman konfòm ak egzijans ki nan lwa a ki, mou D mwen ak D p apa; epi li dwe
endepandan de D mwen ak D p yo detèmine nan lòd yo jwenn yon mezi nan k ap
aplike an nan lwa a distribisyon nan tou de diferans ki genyen nan pozisyon yo, osi
byen ke nan Dp pou jwenn yon valè ki pi apwopriye inisyal tankou nan D mwen pou
aplikasyon lwa sa a.]
[Li se kounye a D p ke nimewo ki nan pi ba ak anwo devyasyon yo ladan l 'konpòte
ki gen rapò ak tankou valè yo mwayèn nan devyasyon yo anwo ak pi ba, oswa ki
defini nan koneksyon solidarite ak GG a de-sided, pa pwopriyete a nan:
m : m ' =e,: e ¢ . (11)
Depi pwopriyete sa a ki gen valè nan teyorikman gen plis chans se yon degajman nan
lwa a ki distribisyon, li se anba kondisyon detèmine validite nan lwa sa-a soti nan
kòmansman an ke yon moun ak sèlman yon sèl valè sa yo egziste nan ankadreman
distribisyon nou yo ak tou pre D mwen ta dwe chèche pou. Men, li gen yon enterè yo
demontre ke D p men nan yon sèl, pa kòm yon oswa C, egziste nan nenpòt panèl ak
sou lòt men yo rive nan plizyè ka sipòte.]
[Yo chita Pou sa ka fèt, yon panèl distribisyon ak ekidistan yon pou pi devan ki
gen z tan nan yon sèl konstan nan tout, tan an lòt nan tout miltip nan menm nan ki
asosye yon poze a .]
[Nan ka a ansyen, z yo ta dwe distribiye respire sou tab la tout antye; Se poutèt sa,
ant limit yon = b ak yon = c :
z = yon ,
kote yon se yon konstan; ak pou nenpòt ki yon yon sèl jwenn:
e , = ½ (a - b ); e '= ½ ( c - yon )
m , = yon(yon -b); m '=yon (c-yon),
Se konsa, chak yon gen pwopriyete D p .]
[Nan dezyèm ka a, rezilta distribisyon kontinyèl yo atravè entèpolasyon:
z = yon × yon
epi chwazi kòm limit yon = 0; yon = c , yon moun jwenn ak respè a nenpòt ki yon:
; ;
; ;
konsa ke kòm solisyon nan ekwasyon an:
e, m '-e'm,=0
sèlman de valè yo yon = 0 ak yon = c rezilta, pou ki e , ak m , resp. e ' ak m ' yo egal
a zewo. Nan valè limit sa yo, sepandan, ekwasyon kondisyonèl la pou D p rive
vre soti nan kòmansman an nan chak panèl , san yo pa reklame kòm valè D p . Se
konsa, pa gen okenn D p nan panèl la nan ka sa a .]
[Kòm yon rezilta nan sa a ensidan an, li pouvwa sanble dezirab, yon kritè pou
prezans nan D p yo posede. ofri sa yo nan yon fason ki senp pa konsiderasyon sa
a. Èske detekte pou nan konmansman an nan panèl e , : m , > e ' : m ' , pou nan
fen e , : m , <e ': m ' , li dwe pou yon valè mwayèn nan e , : m , = e ' : m ' gen, depi
rapò e , : m , ak e ' : m ' akòz distribisyon an kontinyèl nan z entèval endividyèl yo,
chanje kontinyèlman ak pozisyon an ki gen valè nan ki yo gen rapò. Koulye a,
sepandan, lè sa yon z nan nan E , , z w sa yo ki an E ' se ak limit la pi ba nan entèval
nan E , ak b , limit la anwo nan entèval nan E' ak c se refere yo bay, pou nan
konmansman an nan panèl la :
; ;
pou fen tablo a:
; ,
Nan nenpòt ka, gen yon valè D p nan tablo a si:
; se.] (12)
§ 90. [Pou kalkil D p , nan premye sèlman pwopòsyon (11) ka sèvi, depi li defini
valè sa a. Sepandan, sou baz pwopòsyon sa a, pwopriyete sa yo nan valè D p ka
detekte, ki ka itilize nan menm fason an pou yon kalkil:
1.vle di nan aritmetik a anba a D p sitiye yon , di å yon , : m , ogmante pa vle
di la aritmetik nan pi wo D p bay manti yon , di å yon ': m ¢ , ki egal a mwayèn
nan aritmetik a tout yon, ogmante pa D p tèt ou.
, (13
)
2) Diferans nan valè vle di soti nan devyasyon ki pi ba ak anwo nan yon ki gen rapò
ak D p egal a diferans ki genyen ant valè D p tèt li ak vle di aritmetik a ; konsa:
e , - e '= D p - A. (14)
Koneksyon an nan ekwasyon an lèt ak (11) mennen nan detèminasyon an plis:
, (15)
kote u = m ' - m , . Lè yo ajoute ak soustraksyon (14) ak (15), yon sèl tou jwenn:
(16)
Prèv la nan (13) se furnished pa sibstitisyon nan valè yo
; (17)
nan ekwasyon e m ' , = e , m sich ki soti nan pwopòsyon an (11), ekwasyon an:
(18)
sòti ak nan menm bagay la tou
;
se mete. An reyalite, ekwasyon sa yo swivan:
(19)
pa divize pa m fòmil la (13). Sepandan, se sa a fòmil jwenn jan sa a soti nan li
lè yon yon , : m , ak yon yon ¢ : m ' soti nan (17) pa D p , ak e , respektivman. e ' ,
dirèkteman ekwasyon an (14).]
§ 91. [Pou detèminasyon matematik nan D p , ekwasyon (13) kounye a ofri apwòch
ki pi bon. Sepandan, pou sa a se yon konesans nan entèval la nan ki D p tonbe, mande
paske pwopriyete yo nan valè a vle dwe baze sou nimewo yo devyasyon ak montan
lajan devyasyon epi yo pa yon detèminasyon absoli kòm pou Yon se posib pèmi. Se
poutèt sa, kote konesans sa yo, z. B. pa kalkil anvan nan D i yo ka achte, manke,
tantativ apwòch la nan nenpòt fè yon entèval ak si yo te entèval ki kòrèk la frape pa
pa chans, yo dwe repete pou yon lòt entèval, sepandan, rezilta a nan kouri a an
premye, manke retentissant deklarasyon, chwa pou yo entèval la nan repetisyon nan
Eseye enfliyanse. Si tablo a pa ofri okenn anomali gwo, tantativ sa yo pral sèlman
chwa ki genyen ant entèval adjasan.]
[Si youn gen Se poutèt sa yon entèval sèten, sant la nan ki yon 0 , limit la pi ba
nan g 1 ak z an egal a z 0 se chwazi kòm entèval an angajman ak pou
menm v la , n , V , N se kalkile, lè sa a detèminasyon anvan tout koreksyon an akò
avèk ( 13):
; (20a)
oswa:
; (20b)
depann sou D p ki pi piti oswa pi gwo pase yon 0 . Se konsa, ansyen an se vre
si yon 0 - D p <½i, lèt la si D p - yon 0 <½i .
Pou detèminasyon byen file, men se nan apwòch la:
(21)
kote y se sòm nan may, y se nimewo a may. Si ou mete isit la apre Cape. IX, fòmil (8)
ak (13), lè x endike kantite angajman = D p - g 1 2) :
; ;
sa a bay ekwasyon sa a pou x = D p - g 1 ;
yon x 2 - b x + g = 0;
; (22)
;
ak kondisyon an ki x pozitif ak mwens pase I. ]
2) [Si yon sèl te vle fòmil ki pi senp men kòrèk la (6) nan chapit la. IX, sètadi Y =
yon 0 z 0 x: Mwen , Lè sa a, olye pou yo (22) yon ekwasyon degre twazyèm
tareziltapou x ; Se konsa, pèt la nan presizyon ta tou rezilta nan yon pèt konvenyans
enfòmatik.]
(23)
pou x '= D p - H ekwasyon an :
yon ¢ x ¢ ² - b ¢ x ¢ + g ¢ = 0;
; (24)
;
ki ale nan H = g 1 nan (22). Soti nan sa a dwe lakòz yon x ' ki se swa pozitif ak
mwens pase g 2 - H (kote g 2 se limit la anwo nan entèvansyon entèvansyon an), oswa
negatif, epi, an tèm absoli, mwens pase H - g 1. ]
[Ekwasyon sa a, lè swa aritmetik a vle di A oswa valè santral C a oswa valè
divisor R la tonbe nan entèval D p epi li chwazi kòm H , mennen nan desizyon sa yo:
1.Kite H = A ; x = D p - A ; Lè sa a ,:
; (25)
kote μ , ak μ 'yo se nimewo yo devyasyon, åD se sòm total la nan
devyasyon. Yon prezante.
1.Kite H = C; x = Dp - C; Lè sa a, rezilta:
; (26)
kote yon yon " ak å yon" C gen rapò.
3) Finalman, kite H = R ; x = D p - R; Lè sa a, rezilta:
; (27)
kote m " ak m ¢ yo dwe pran ki gen rapò ak R. ]
[Pral Sijè ki abòde lan nan mòd yo nan detèminasyon dwe pwolonje lè ap chèche
pou ka a kote D p ak valè a prensipal la ki bòdwo a refere tonbe nan entèval adjasan,
fè yon chanjman nan entèval angajman oswa, nan lòt mo, entèval an angajman nan
adumbrative pati de entèval vwazen konpoze. z an 0 se nan entèval sa a konpoze Lè
sa a, ki konpoze de pwopòsyonèl sèten z an ansanm nan pati, pandan y ap mar la. rete
valè nan prensipal nan règleman aktyèl.]
§ 92. [Nan fòmil sa yo, (26) an jeneral pral preferab. Pou (27) refere a yon ti kras
enteresan valè prensipal, kalkil egzak la ki menm apre Ch. X (19b) mande pou
rezolisyon yon ekwasyon dezyèm degre; pandan ke (25) se nan yon dezavantaj nan
ke A se separe de D p pa C pa lalwa a nan pozisyon, e konsa, mwens souvan
pase C, ak D p pral kouche nan menm entèval la. Anplis de sa, li pa dwe konsidere
kòm yon dezavantaj ke ekwasyon (26) mande pou konesans de de valè A ak C , depi,
nan adisyon a D p , nou toujou gen tou Aak C apkalkile.]
[Se poutèt sa rekòmande pou redwi kalkil D p a (26) nan fòm ki pi senp posib
ki baze sou konesans nan C ak A ].
Pou rezon sa a divize (26) pa ¼ m ² x epi ekri ekwasyon an jan sa a:
(28)
Koulye a, mete:
, se konsa ,
konsa ou jwenn:
, (29)
bay yon reprezantasyon fractional kontinye pou x , ki konverges rapidman, depi
2 z 0 ( C - A ) : ( Im ) reprezante valè ti pou pann nou yo.]
[Kou a nan bòdwo a Se poutèt sa yo mete kanpe wout la ki akòz
;
nan vire:
x 1 = yon - 1;
;
;
elatriye
epi, lè kalkil la te vini nan yon estannfil, valè x = D p - C se sòti nan valè yo jwenn
nan x . An menm tan an Lè sa a, rezilta nan yon fason senp, valè a
menm .]
[Soti nan ekwasyon (26), Anplis de sa, li swiv ke lwa a posisyonèl rive vre soti nan
kòmansman an pa valè yo direktè empirik yo detèmine A, C, ak D p nan pwopòsyon
yo ki aplike nan plak nou an. Èske ou pote ekwasyon sa a nan fòm lan:
.
kidonk, si
.
ke A - C ak x , di D p - C, pa ka tou de pozitif ak negatif an menm tan an. Se poutèt sa,
depi kondisyon an espesifye se vre rive vre pa tablo yo distribisyon,
swa A > C > D p oswa A < C < D p ,
kòm Lejislasyon an egzije li.]
XII. rezon
asire ke Asymétrie konsiderab nan devyasyon yo ki gen rapò ak aritmetik a vle
di ak validite nan lwa a ki distribisyon asimetri se ki gen rapò ak valè a peple
nan D nan sans nan jeneralize lalwa gosyen (chap. V) nan ka la an jeneral.
§ 93. Dapre diferans ki genyen fè (§ 4) ant dispozisyon esansyèl ak ki pa esansyèl
ka enkline nan yon Asymétrie enpòtan ak ensiyifyan (oswa o aza) nan devyasyon yo
ki gen rapò ak yon valè prensipal kòm yo fè distenksyon ant aritmetik a vle di oswa
valè a peple. Nou mete kanpe isit la konsiderasyon an nan sans sa a, premye sou vle
di aritmetik A. la Li se sèten ke menm avèk simetrik devyasyon W. Mar. Yon pa
éventualité dezekilib yon diferans ant distans yo nan ekstrèm yo E ', E , nan Yon ak
yon diferans u ant kantite devyasyon mityèl μ'ak μ , e konsa yon moun ka mande
pou karakteristik ki endike yon asimetri enpòtan. Yon, ki pa depann de enkonpetan
dezekilib, diferan de yon ensiyifyan oswa aksidan yon sèl ki depann sou li. Apa de sa
yo nan chapit. II deklare jeneral, yon ti jan karakteristik vag, ki dwe distenge soti nan
dispozisyon ki pa esansyèl esansyèl, li kapab isit la pran yon ti repo, ki kapab lakòz
dezekilib pa sèlman koensidans diferans u ant μ ' ak μ , nanyon desizyon pwobabilite
se kapab nan ak ki ka nan gwosè nan menm endike pwobab la. An akò ak kounye a,
lè sa a se diferans pwobab depase, li posib ke Asymétrie an se senpleman yon o aza, e
gen menm règ detèmine degre nan enprobabilite, byenke yo te yon sètitid absoli isit
la se rive nan; ki mwen (istorik) rejte remak yo nan § 31 ak, al gade nan XIV nan
pwobabilite fòmil. chapit. Se konsa, se sèlman moun ki ka nan Asymétrie konsènan
yon sèl t 'ka rete kòm yon pwen k ap gide pou pwobabilite preponderan Yon yo kenbe
esansyèl ak pwobasyon lwa siyifikativman asimetri distribisyon yo gade pou kote
respè Arezilta ki ka lakòz pwobab nan usiyifikativman depase.
An reyalite, mwen te pran nan men bagay sa yo kòmansman tankou sa yo, men
apre sa konvenk mwen remake, tankou nan § 32 ke sa a premye se konsa natirèl, se
konsa nesesè parèt kwè konplètman manke pwen an reyèl. Li ta difisil si W. nan
simetrik nan varyasyon nan Yonta jeneralman presupoze a, epi sèlman kòm youn ta ka
asime depi nan konmansman an epi yo pral bay pa Quetelet, ta soufri eksepsyon ki ta
ka patikilyèman chache epi pou yo trete branch fanmi. Sinon li vire men si Asymétrie
la esansyèl se ka la an jeneral olye nan sans nan deja prejidis View eksprime ke nan
mitan degre yo inonbrabl, ka nan ki rive Asymétrie la ki, kote li disparèt menm jan
espesyal, nan tout précision petèt gen pa janm rive ka.
§ 94. Yon diferans direktè ant Asymétrie esansyèl ak supèrflu Lè sa a, se pa fè; tout
K.-G. pouvwa, tout bon dwe asimetri W. dwe trete anba kondisyon an nan
konsiderasyon sèlman ke ak fini m grandè a ak direksyon nan Asymétrie ka varye
owaza soti nan ke akòz éventualité dezekilib ki nan enfini m ta vire deyò an
esansyèl; ak rezon ki fè yo retentissant ki fè nou kwè li Lè sa a menm, pou jouk nan
ka kote Asymétrie an ki gen rapò ak prezan pwobabilite fòmil A ta ka jis rive yo dwe
petèt lwa yo nan Asymétrie mansyone nan § 33 konfime nan tèt mwen inatandi
piblik.
Sepandan, mwen konfese ke li te sanble etranj m ', e ke yo ka yon kontwole ka
jwenn nan li ki ak ti asimetri kòm se souvan ka a ak K. - G. nan VII. Ak VIII. nan
konfli ak incarnations inevitab akòz finiteness la nan m , men lwa yo nan asimetri ki
dekri pi wo a yo konfime yo dwe nan keralite jeneral ak apwoksimasyon.
Pran z. B. Dimansyon zo bwa tèt yo. 450 echantiyon nan kran Ewopeyen bay pou
sikonferans vètikal la (nan mwen = 5 mm E , = 368) 220 negatif, 230 devyasyon
pozitif soti nan A 2, Zo bwa tèt la menm pou limit la orizontal nan kondisyon ki
apwopriye menm 226 negatif, 224 devyasyon pozitif, diferans ki twò ensiyifyan yo
dwe pa kantite ti vilaj ak éventualité dezekilib; men bay ka sa yo, ak anpil lòt moun
nan lòd la menm nan diferans ki genyen, pa mwens bon konfimasyon nan lwa
Asymétrie etabli kòm egzanp nan pi gwo Asymétrie, ki sa mwen konnen twò lwen
sèlman dwe eksplike kòm m 'ki eleman yo divès kalite, relasyon yo, ki enpòtan nan
lwa gen rapò afekte pa aksidan yo dezekilib nan koneksyon, yo modifye sa mande
nan menm direksyon an ak pa gwosè nahehin egal oswa nan rapò a menm, se konsa
ke olye soufri sèlman valè yo absoli pase diferans ki genyen legal oswa rapò nan
eleman yo anba a, ki se pa sa te pretandi ke chanjman sa a menm oswa pwopòsyonèl
jis frape, men se sèlman byen lwen tèlman ke sijè ki abòde lan ke lwa yo te kite, pa
depase se. Sa a wè pouvwa gen toujou nan bezwen nan diskisyon plis detay
matematik; Nan nenpòt ka, reyalite a rete annatant sa yo ki menm degre nan pi fèb
nan Asymétrie ki gen rapò akYon lwa distribisyon kontrole a Asymétrie toujou
pwouve validite yo epi yo konsa ede tèt yo, piblik la an jeneral yon pi plis pase
senpleman okazyonèl Asymétrie bay prèv 1) .
§ 96. Se pou kèk, se yon valè H kòm yon valè kòmanse nan devyasyon yo, epi gen
asimetri W. (esansyèl Asymétrie) ladan l 'ki gen rapò, li ta san aksè éventualité
dezekilib (Random Asymétrie) diferans ki genyen u ant diferans ki genyen mityèl tou
senpleman pwopòsyonèl ogmantasyon nan oswa rediksyon respektivman. grandi
oswa diminye. An reyalite se li ki nan yon pwodiksyon bay -m egal a x, kòm li ta
nan n menm valè -maliger repetisyon nan obsèvasyon an nan chak kopi nouvo nan
objè a menm xn fwa rive jwenn, ak Se poutèt sa menm lè konpozisyon sa a
nan n nanSeri Obsèvatwa yo pase sou yon sèl kontinyèl diferans x nan nx . Si,
toutfwa, Asymétrie a esansyèl konplètman tonbe lwen, ak diferans ki genyen jis pa
éventualité dezekilib depann, lè sa a si nou mete pwodiksyon m diferans y ta jwenn
diferans sa a nan n -fold m pa egal a NYka posib paske direksyon an ak mayitid nan
diferans lan nan plede repete yon yo owaza chanje, ak, menm si jeneralman pale, yon
twò gwo, endetèmine ki bò rete, chanjman sa a, se konsa diferans lan definitif osi
lontan ke ou deplase nan nimewo gwo nan dezakò , ak an mwayèn menm ak nimewo
ti, selon yon prensip li te ye olye pou yo nan pwopòsyon n olye nan pwopòsyon
. Nou kounye a prezante konparab nan n -fachende m kòm inite a nan konparezon N -
fachung ak deziyen gwosè a nan n valè yo -dependent nan n gen yo mete kòm yon
endèks, nou pral 1) :
nan ka a nan asimetri senp esansyèl:
u n = nx 1 (1)
nan ka senpman ensiyifyan ensiyifyan:
(2)
(3)
kote y 1 ka jeneralman pale avèk x 1 siy egal oswa inegal; pandan y ap x, nan
tranzisyon an nan x 1 rive nx 1 , konsève direksyon li yo , se pou li pozitif oswa
negatif, y 1 kapab, nan o aza, kenbe oswa chanje direksyon li nan y 1 san yon
desizyon jeneral nan ant; epi si nou pran y 1 dapre valè absoli, nou dwe gen pou wè ak
konsiderasyon sa a:
(4)
, (7)
Se konsa, lè san ogmantasyon nan pwodiksyon m nan pwodiksyon an, dapre (6) x nan
100 fwa, pwodiksyon y sèlman nan ogmantasyon nan 10-pliye, epi yo ta N ap
ogmante endefiniman, se konsa ta definitif y , sa vle di nan diferans depann sou
enkonpetan, konplètman disparèt kont x depann sou asimetri sibstansyèl ; Kontrèman,
dapre (7), lè m pwodiksyon an redwi a 1 : 100, pwodiksyon x la se 1 : 100,
pwodiksyon an y sèlman 1 : 10, ak ansyen an ta kapab disparèt fòtman sou rediksyon
plis nan m nan lèt la, ki sèlman insofar pa ale byen paralèl ak elajisman an nan m ,
jan m ogmante nan infini, men yo ka sèlman redwi a 2, yo ta dwe toujou yon sèl plis
Diferans ou egziste. Men, jeneralman li swiv ki Asymétrie la esansyèl pi lejè nan
gwo, minè a ak yon ti m depas sof si nou ansyen an kòm yon elaji fòtman kondisyon
sa a kòm yon redwi nan relasyon solid kòmanse m ka konsidere ke yon moun ka
toujou pran li nan ki, nan kou, bezwen an depann, pi gwo a posibm yo nan lòd yo
jwenn asimetri esansyèl la kòm trankil ke posib nan enpòtans minè.
1) Isit la, valè x gen endèks 1 la toujou avèk notasyon ki anwo a, sof jan li
deziyen valè x k ap fèt nan m a sortan , kote n = 1 , ki koresponn ak y. [Remak tou ke
fòmil (3) sèlman vle bay yon reprezantasyon schematic nan melanj la nan esansyèl ak
neglijab asimetri san yo pa ki deklare ke y 1 reprezante menm valè a tankou nan (2). An
reyalite, tou de valè yo diferan. Paske manm nan ki baze sou Asymétrie a
ensiyifyan y 1 se pa gen anyen plis pase mwayèn nan espere pa W. fluctuation nan
valè a nan u n, pandan y ap etabli a an sibstansyèl manm Asymétrie no a 1 gen plis
chans la. Reprezante valè u n ; mwayèn fluctuation a espere alantou valè ki pi
pwobab, sepandan, depann de lèt la e konsa gen valè diferan, dapre ki valè ki pi
pwobab egal a zewo oswa reprezante yon kantite fini. Comp. sou sa a adisyon nan
chapit sa a, (§ 101).]
XIV. Fòmil pou valè a vle di ak pwobab nan diferans lan depann sou piman
oyometri u .
, (1)
, (2)
, (3)
, (4)
log 0.799788 = 0.90194 - 1, log 0.67449
= 0.828 97 - 1,
log 0.48097 = 0.68212-1, log 0.40659 =
0.60916-1.
Nan valè U ak U , siy anwo nan 0.5 ak 1.5 respektivman se yo dwe
itilize enpè, youn nan pi ba a yo dwe itilize pou menm m .
§ 99. Remak sa yo. Tout fòmilè kat yo nan prensip ki sòti sèlman kòm
apwoksimasyon pou pi gwo m , ak nan sa a derivation koreksyon yo ± korije 0.5 ak
1.5 nan valè yo U ak U (ki disparèt kont pi gwo m ) yo pa jwenn. Men, li se
empirikman te jwenn ke pa apiye yo fòmil yo nan kesyon jiska pi piti m - wi, prèske
pi piti a - yo se notables pi egzak pase san yo pa yo.
Yon siksè nan koreksyon an ± 0.5 pou U se ke valè li yo se menm bagay la pou
chak enpè ak pwochen pi gwo a menm m , ak yon siksè nan koreksyon an ± 1.5
pou U , ki valè a pou chak enpè ak ki alantou 3 inite pi gwo m dwat se menm gwosè
a. Pa tonbe tounen nan fòmil trè presi pou U, men ki vin twò ankonbran nan ka a nan
pi gwo m , li ka pwouve ke siksè nan premye se nòmalman soti nan pi piti a pi gwo
a mse estrikteman ak inivèsèl valab; Kòm pou dezyèm lan, mwen pa ka fè menm
bagay la ak sètitid egal, men se sèlman dapre sa yo ki nan Ch. Rezilta sa yo anpirik
reklamasyon ki montre siksè sa a fèmen tankou yon sèl ta ka atann de ensèten nan
rezilta sa yo; ak derive a teyorik nan fòmil yo bay pou U ak V se pa byen kòm sèten
kòm pou U ak V, e depi sa yo, se sèlman aplikasyon yo pratik pou envestigasyon
prezan nou an, Lè nou konsidere ke sa yo pou U ak VNan koneksyon sa
a, rezilta sondipik pou U ak V ke mwen te jwenn nan yon trè spesifik, metòd trè
travayè nan § 115 dwe refere nan koneksyon sa a.
Li pral itil sonje ke fòmil yo anvan kapab tou gen pou aplike nan ka a si, olye pou
yo m yon seri sèl summatorische å m nan plis, ki gen rapò ak lajan divès kalite
resevwa seri, swa ak menm oswa diferan m nan gen dwa a pa sa a
se å m pou m ranplase nan fòmil yo anvan; sèlman kondisyon an gen yo dwe te
rankontre ki aksidan yo ki nan chak seri gwosè a nan an ugen enfliyans, kòm ka
konsidere kòm endepandan de youn ak lòt, yo e pakonsekan, lè te ajoute ansanm
divès kalite m nanki koresponn a konpansasyon an, tankou si yo ogmante m nanseri a
menm.
§ 100. Nou toujou vle ogmante kèk rezèvasyon teyorik ki ka fasil pou enpoze pa
gade fòmil anvan yo.
Apre sipoze nan fòmil anvan pwobabilite ki egal a D 'ak D , te nan sak la ak
kontinuèl voye boul blan ak nwa, ki nou D a ' ak D , ka reprezante aksepte yon
kantite egal nan tou de; ak lè ta tout nimewo a enfini yo dwe desine, mèt yo nan tren
an pou te enfini, diferans lan ta dwe vre wi ak pral nil ak tout bon gen ak chak
repetisyon tout moun ki tankou yon tren zewo, konsa tou diferans nan mwayèn ak
pwobab zewo, pandan y ap fòmil youn nan ak m ap grandi endefiniman
ak m = ¥kite enfini valè U , V, U , V jwenn.
Soti nan lòt bò, men se yon sèl ke ak ap grandi limyè, mèt ak sijè ki abòde lan yon
diferans posib aksidan ant μ ' ak μ , ogmante, ak nan respè sa a, sepandan, kwasans
nan mitan an ak diferans pwobab ak m ka espere, ki se antisipe pa gen limit, apre sa
nan enfini m nan reyalite ka yon diferans enfini dwe espere.
Sa a paradoks aparan vle di soti nan ki, menm si diferans lan mwayèn ak pwobab
nan enfini m fòmil yo nan tèt li vin enfini selon li men menm jan ak
pwopòsyonèl, kòm gwosè a nan lòd dezyèm konpare m tou de μ ' ak μ , ki menm
avèk m yo nan lòd la menm, disparèt, se konsa ke sa a soti nan aspè matematik larj
posib μ a ', ki ou ka tire, toujou egal a μ ,oswa μ' : μ , ka mete inite a menm bagay la
tou kòm yon kondisyon pou simetri se yo dwe te note, si deja μ¢ nan μ , diferan pa
youn kont tou de gwosè disparèt.
Epitou, yon moun ka petèt mete pwoblèm nan fason sa a: Depi ka yon Infinity dwe
te panse miltipliye pa yon Infinity, ki se yon Infinity ankò, se konsa li swiv ki nou tou
senpleman fè soustraksyon yon nonb infini nan voye boul, pa sa ki yon sèl pran nonb
antye relatif la, ak nimewo a nan voye boul blan ak nwa te kapab apre tout menm
bagay la san yo pa nan absoli Infinity m nan = ¥ egalite sa a supervened sof
si ¥ nan pa vle di Infinity nan absoli.
De tout fason, ou ka fè eksperyans pa satisfè eksepte nan fòm lan pi wo a nan fòmil
yo, ak jistifye kidonk menm bagay la tou kont nenpòt objeksyon li fè ak teyori a, sa ki
kapab rete yon pati nan aspè anvan yo.
Dezyèmman, yon moun ka etabli ke, menm jan ak ogmante m diferans ki genyen
ant vrè la ak fo Yon pi plis ak plis redwi ak nan enfini m ki mal la se vanishingly ti
men dapre fòmil ki anwo yo Yon projetée U nan vrè Yon kalkile U a yon sèl nan pi
gwo m gen konsiderableman konstan rapò, papòt la egzak pou enfini m olye pou yo 1
olye
(5)
se.
Sepandan, sa a gen rezon sa a: Nimewo a nan varyasyon ki kouche ant verite a ak
mwayen yo fo, e ki sa diferans ki genyen ant U ak U depann, pran kou nan apwòch
la nan fo nan vle di la vre, men ak gwosè a nan m nan; ak tèl degre ke apwòch la nan
tou de ajan pa gwosè a nan m se limite, sa a se rekonpanse se konsa ke ke rapò
konstan ak ogmante m soti; e menm nan apwoksimasyon enfini nan tou de ajan pa
vèti nan Infinity m toujou yon nonb infini nan diferans ki genyen enfiniman ti ant de
la yo matematik panse bay manti. Nan sans sa a, eksperyans la se yon fason a
desizif. Apre sa fikse nan § 115, ak chak valè konparab nan U ak U se yo te jwenn
pou m = 10; 50; 100, nimewo a ni valè U a : U egal a 0,554; 0.558; 0,608, ki se
diferan de rapò yo teyorik nan konstans la ak sèlman ki nan limit ki nan ensèten a te
espere, ki se nan kou konsiderableman pi gwo pou rapò a nan de valè ke pou valè yo
endividyèl elèv yo.
Twazyèmman, ka reyalite ki anba la a dwe remake. Tou depan espere deviyasyon
fèt nan vre oubyen fo vle di sòm total la tonbe diferan de menm bagay la tou,
moyenne ki pi piti a nan kalkil nan remèd la sa ki mal pou bòdwo a soti nan sant la
vre, ki pi piti m nan ak fo nan Se poutèt sa se vle di la. Men, diferans lan se deja nan
modere m prèske vanishingly pa, jan mwen te di nan yon trete separe 2) montre
teyorikman ak pwouve ki jan fo nan total la vre, an mwayèn konpòte, ki sa relasyon
ak ogmante m inite a ap rapidman apwoche. Kont sa a li se aparan ke
diferans lan vle di ant kantite a nan devyasyon pozitif ak negatif se konsa
konsiderableman diferan pase rapò a pi wo a U : U = 0.6028.
; (6)
Lè sa a, premye, diferans lan gen plis chans ant devyasyon pozitif ak negatif pou
nenpòt ki m se menm bagay la:
m ( p - q ). (7)
Pli lwen, si devyasyon an vle di ak pwobab soti nan sa a valè yo
te deziye pa U ak V nan menm fason an kòmsadwa konsènan devyasyon an vle di ak
pwobab soti nan valè yo zewo, nou jwenn koreksyon yo, sou kote nan sa ki annapre
yo:
(8)
V = 0.6745 × (9)
Se konsa, limit pwobab yo nan u yo diferans ki egal
( p - q ) m ± 0.6745 × , (10)
sa vle di, parye 1 kont 1 ke yon u obsève pi gran pase ( p - q ) m - 0.6745 ak
mwens pase ( p - q ) m + 0.6745 .]
3)[Yon diskisyon pi detaye anseye ke nan Asymétrie fèb yon sèl tretman aritmetik
nan K.-G. pèmèt, p ak q sèlman kantite lòd nan lòd 1: kote m se kantite total kopi
K.-G. diferan de ½.]
[Detèminasyon sa a nan limit yo gen anpil chans an menm tan an, rapò yo melanje
nan Asymétrie la esansyèl ak moun ki pa esansyèl kapab detekte si nan UNISON ak
fil nan chapit ki vin anvan an anba gwo Asymétrie of-zewo ki pa valè a gen plis chans
diferans u, se anba Asymétrie ki pa esansyèl konprann fluctuation a pwobab sou sa a
valè pi pwobab , Li montre ke nan fòmil (3) nan chapit yo bay x 1 = ( p - q ) m; y 1 =
0.6745 , ak lè sa a, nan fòmil (2), kote p = q = ½, y 1 = 0.6745 gen yo
mete.]
[Ou rive nan dispozisyon ki espesifye nan chans u, ak fluctuations yo mwayèn ak
pwobab alantou sa a valè, konsidere pwobabilite ki genyen pou ke
anba m devyasyon m ' pozitif ak m , negatif te jwenn ke konsa u = m ' - m , , egal a:
(11)
ak an konsideran yon gwo valè de m kouche valè a apwoksimatif:
(12)
sòti]
§ 103. Premye a tout, mwen jwenn nan sous sa yo rezilta jeneral la ke relasyon
yo pwobabilite nan u pou anpil gwo m ak n anba kondisyon yo bay swiv nan relasyon
yo menm lwa a nan devyasyon o aza kòm devyasyon yo D soti nan aritmetik a vle di
GG a Erè a obsèvasyon, e ke si Q 2 - se vle di la kare yo nan tout posib u bay m , Lè
sa a, tou ant Q , U ak V nan gwo m ak nmenm rapò a egziste kòm GG
ant q 2 , e ak w, si q 2 se erè a kare vle di åD ² : m, e se senp mwayen erè åD :
m, ak w se erè a pwobab. Ki sa ki:
, (4)
kote 1 . 2 . 3 ... m se pwodwi a nan tout nonm antye soti nan 1, yo enkli M , ki
koresponn a μ ¢ ak μ , men nan ka a ki μ ¢ oswa μ , = 0, valè a se 1.2.3. . μ ' oswa
1.2.3 ... μ , se yo dwe mete egal a 1.
Si nou aplike sa a nan egzanp nou an m = 4, pran μ ' pou kantite blan, μ , pou esfè
nwa a, 1 × 2 × 3 × 4 = 24; ; konsa nou jwenn:
μ' μ, u W[u]
4 0 +4
3 1 +2
2 2 0
1 3 -2
0 4 -4
Koulye a, nou pran u nan valè absoli pitye sou siy li yo, jan nou dwe fè, paske U se
pran kòm mwayèn nan valè yo absoli, double, pou enpè m W. lan pou chak, ak, pou
yon menm m,kòm nan m = 4, pou chak u ak. Eksepsyon nan u = 0, e nou dwe ekri
egzanp lan anvan tankou sa a:
±u W[±u]
4
2
0
6
4
2
0
[Sa implique, sepandan, U = 1 ½, Q ² = 4 pou m = 4; U = 1 7 / 8 , K 2 = 5 pou m = 5,
ak U = 1 7 / 8 , K ² = 6 pou m = 6, se konsa ke gen yo konfime tarif yo pi wo a
pa K ² = m pou m = 4 , 5 ak 6, ak U pou m = 5 ak 6 resevwa menm valè a. Nan menm
fason an, pou nenpòt lòt mkonfimasyon pa fakti dirèk.]
[Men, pou pwouve teyorèm yo de nan validite jeneral yo, yo endike Q ak U an tèm
de depandans nan m sou Q m ak U m , epi li mete premye:
, (5)
kote somasyon an sou tout pè valè ( μ ' , μ , ) = ( m, 0); ( m- 1,1); ×××× (1, M
- 1); (0, m ), pou ki μ '+ μ , = m. Kidonk, ( μ '- μ , ) ² = ( μ ¢ + μ ,)
²- 4 μ ¢ μ , = m ² - 4 μ ' μ ,, ak yon sèl jwenn pa sibstitisyon nan valè a lèt:
, (6)
paske
.
si μ ¢ = 0 oswa μ , = 0, Lè sa a, dezyèm sòm lan se sèlman sou pè yo valè ( μ ¢ , μ , )
= ( m - 1, 1), ( m - 2, 2), × × × (1 , m - 1), epi youn ka reprezante Q m 2 nan fòm sa a:
, (7)
Sepandan, li se sòm total la premye egal a (1 + 1) m : 2 m , dezyèm nan ki egal a (1 +
1) m-2 : 2 m-2 , kòm ka wè imedyatman lè dividann yo yo devlope dapre teyorèm nan
binòm, ak valè chak nan de montan lajan yo egal a yon sèl. Se poutèt sa ou jwenn:
1) Q m 2 = m 2 - m ( m - 1) = m .
Sipoze plis pou yon m dwat , ki se sipoze egal a 2 μ :
(8)
pou pi piti enpè m = 2 μ - 1:
(9)
ak nan premye pwolonje somasyon an sou pè yo nan valè: ( μ ¢ , μ , ) = (2 μ , 0),
(2 μ - 1, 1), ××××× ( μ + 1, μ - 1); dezyèmman atravè pè yo nan valè ( μ ¢ , μ , ) = (2 μ
- 1, 0), (2 μ - 2, 1), ××××× ( μ , μ - 1). Nan ka a ansyen μ ¢ = μ + 1 + 1 , μ , = μ - 1 -l ,
nan ka a lèt μ ¢ = μ + l , μ , = μ - 1 - l , mete, kote tou de si l μ valè a μ - 1, μ 2,
- ×××× te asime 0, se konsa ke fòm sa yo nan prezantasyon ranport:
; (10)
; (11)
Men, pou nenpòt ki pozitif pozitif μ ak v 3 ) :
, (12)
Se konsa tou se:
(13)
epi ou jwenn pa senp rediksyon:
1. .]
§ 105. Nan anvan de kouche pa gen anyen nan se ki genyen sou relasyon ki vitès
ki, nan fòmil yo (1), (2) (3) akòz Application a nan GG a rapò yo chans ak ant valè yo
nan U, Q ak Vseri ak, nan tan lontan an, pa gen okenn toujou [senp] depandans
valè U yo ak V sou gwosè a nan m , jan nou reyèlman bezwen li. Si, sepandan, nou
ranplase valè pou Q nan fòmil ki anwo yo sou baz Teorèm 1) , nou jwenn de
fòmil sa yo ki fè sa ki nesesè 4) :
U = 0.79788 (14)
V = 0.67449 , (15)
By wout la, fòmil ki ka sòti nan fòmil jeneral nan sous yo parèt, se konsa ke pa gen
anyen esansyèlman nouvo yo ofri; kont sa a ka mete nan 2 ) etabli sa ki annapre yo,
mwen panse, deja koreksyon unknown nan fòmil la (14), nan ki sa yo nan site.
ranplase.]
4) [Se menm fòmil pou U yo jwenn lè, nan reprezantasyon ki pi wo a nan U 2 μ , pou
dedomajman pou la senplisite, nan fòm la unreduced
oswa .
Sepandan, depi se sèlman yon apwoksimasyon nan valè a vre nan U 2μ = U 2μ -
1 reyalize, li se apwopriye pou pi piti valè nan 2 μ oswa 2 μ - 1, ki baze sou fòmil ki pi
presi
respektivman.
akonpaye; Lè sa a, ou jwenn
;
Se konsa, pou dwat m fòmil la:
,
Se konsa pou pou genyen nan fason sa a make pi ba pase (16) koreksyon
pou Etazini ] .
Pandan ke ansanm sa yo, pi wo a 1) ak 2) pou nenpòt ki ti ak gwo m nan sèlman
yon gwo ase N rete valab, mete fòmil yo (14) ak (15), tankou (1) fòmil yo, (2) ak (3),
soti nan kote yo swiv yon gwo, estrikteman pale, enfini m devan san yo pa yon pi
gwo N mande pase premye fwa a Men, yo te vle yo sou tankou yon ti m aplike kòm 3,
4 oswa 5, yo ta menm nan mitan an nan enfiniman anpil tren, se konsa nan yon gwo
enfiniman N yon rezilta konsiderableman move, sepandan, ki deja nan yon pati inik
nan yon gwo anpil m yon rezilta notables kòrèk pou nou bay. Men, nou ranplase
fòmil la (14) pa bagay sa yo:
U = 0.799788 (16)
lè l sèvi avèk make la tèt pou dwat, ki pi ba pou enpè m, nou Se poutèt sa konfòme li
avèk kondisyon an nan fraz 2) ak jwenn tou de pwouve ke sa a fòmil jouk yo rive nan
pi piti m nan Malgre ke desann pa konplètman, men prèske egzakteman ak teyorik la
egzak nimewo vre nan wout ki anwo espesifye nan prensip egalman egzat pou ti jan
pou gwo m yo jwenn, eksepte ke pou gwo m se pa plan sa posib. An reyalite, yon sèl
apre sa yo tab konparezon se:
Konparezon nan valè yo egzak nan U ak sa yo kalkile dapre (16).
Kòm ou ka wè, tout valè U nan mwens kalkile nan fòmil (16) diferan de sa yo
egzak, men menm nan m = 1 ak 2 devyasyon an trè ensiyifyan, nan m = 25 ak 26 li se
sèlman 4 inite nan 4 la. Diminye ak diminye jan ogmantasyon nan m . Natirèlman,
fòmil ki kòrèk la (14) bay pi gwo devyasyon soti nan valè a egzak pou ti m ; nan m
= 25 li toujou - 0.0401, nan m = 26 toujou + 0.0389; epi sèlman nan pi gwo m èske li
vin notables disparèt dapre fòmil (14) tankou nan fòmil (16).
§ 106. Kòm valè V la se konsène, li ta nan prensip ekzakteman menm bagay la
kidonk dwe bay ke valè a nan u bay nan respè nan yo ki pwobabilite ki genyen pou pi
gwo ak egal a pwobabilite ki genyen pou pi piti u; men nou eseye sa a sou egzanp ak
yon ti m, kòm pi wo a la ak m aplike = 4, 5 oswa 6, se konsa ba li menm pa gen
okenn valè nan sa yo, men sa ki valè nou vle pran li, se konsa sòm total la
pwobabilite nan pi gwo a ak minè se ak inegal, epi si yon sèl te gen menm bagay la
tou, si yon sèl mande pou yon valè sèten nan tout, ant de nan u la pou fè rechèch, ki
se chak separe pa 2, z. B. nan m = 5 ant u = 3 ak 1, m = 6 ant u = 2 ak 0 san yo pa,
osi lwen ke mwen ka wè, prezante yon prensip rasyonèl pou yon detèminasyon pi
egzak, ki pa anpeche, tankou yon gwo M ke ± 2 disparèt, sepandan, jwenn fòmil la
(15) akseptab. Nan entre-temps la, li te sanble m 'nan enterè eseye yon detèminasyon
tou pou pi piti m dapre prensip sa yo.
Nimewo a nan valè nan z, valè a nan yon yon yon K.-G. ki ekri: si wi ou non nan
yon panèl prensipal oubyen nan pri redui, an akò ak agiman anvan se aktyèlman
distribye plis pase yon entèval antye rive sou panse ki gen limit ekidistan parapò
a yon nan mitan an ant chak de yon sezon otòn. Kounye a, annou konpare ekidistan
parapò a ak ak ekidistan parapò a yonka konsa dwe prepare pa analoji, pwobablite yo
ke chak ak vini nan panse distribye plis pase yon entèval nan gwosè 2, ak apre sa, nan
anpil menm jan an kòm nou valè an santral la nan yonpa entèpolasyon nan entèval la
nan ki li tonbe (al gade § 82), se konsa jwenn valè santral la nan u, di V; pa
interpolating entèval li yo. Mwen pa di ke konsiderasyon sa a se strik; paske
distribisyon z nan K.-G. yo bay jan sa nesesè pa nati a nan bagay la, men nan ka a
nan u nan tèt li li pa mande pa anyen, ak yon detèminasyon yo jwenn nan
entèpolasyon pa ka konfonn ak yon yon sèl egzak. Nan entre-temps la, te tantativ la te
fè yo chèche konnen ki sa ki te soti nan li, ak valè yo konsa yo te jwenn pou yo
bay m te kapab fèt ak sa yo pou gwo myo bay nan fòmil (15). Olye pou yo senpleman
entèpolasyon ak diferans ki genyen premye, mwen te aplike pi presi a ak diferans
dezyèm ak jwenn rezilta sa yo:
Konparezon nan entèpolize V a ak sa yo kalkile dapre (15).
; (18a)
2.pou enpè m = 2 μ - 1
; (1
8b)
kote valè c a pa vle di nan tab la- nan tou de ka pou yon μ = ½ m resp. ½ (m +
1 ) nan:
(18C)
Ou ka jwenn. Fòmil yo de (18a), (18b) fòme analòg la pou (16); yo gen konsekans
lan ki nahehin la V pou yon dwat m ak ak sa ki annapre yo pwochen enpè ki egal a
youn ak lòt epi ki idantik ta si c ak neglijans nan manm la 1 : 16 μ . ta dwe mete
nan (18C) ki egal a 0,67449]
[Pou konparezon twa fòmil apwoksimatif (15), (17) ak (18), ki gen V ki deziye nan
sekans kòm V 1 , V 2 ak V 3 , yo itilize konpozisyon sa a:
m V1 V2 V3
Se pou nou eksplike premye aplikasyon an nan ka a senp nan m = 3, kote sèlman
de ± u = 1 ak 3 yo posib ak teyorik W [ u ] = 0.75 ak 0.25, respektivman, ki ka jwenn
selon règleman yo bay , Repete detèminasyon an nan m = 3 nan nimewo
nouvo 2000 fwa , sa vle di n = 2000, repete rezilta sa yo:
Nimewo anpirik de fwa yon ± u nan n seri de m = 3 valè chak , konpare ak
nimewo a teyorik
m = 3; n = 2000.
± u teyorikman pwouve
1 1500 1494
3 500 506
1 0.750 0,747
3 0.250 0,253
Valè posib u nan tablo anvan an yo pa fin ranpli nèt pou m = 50 ak 100, men sa ki
manke yo , ki se notables disparèt W., se konsa ke yon fòmidab n ta dwe nesesè yo ta
dwe tankou rive youn oswa lòt tan an.
Soti nan tab anvan an, tablo ki anba la a nan anpirik Q ² , U, V se sòti an
konparezon ak valè yo teyorik.
m N Q² U V
teyorikman pwouve teyorikman pwouve 0.674 49 empirik
entèrpol.
3 2000 3.00 3.02 1.50 1.51 1.17 1.18
10 5000 10.00 10.13 2.46 2.49 2.13 2.19
50 1000 50,00 52,02 5.61 5.71 4.77 4.76
100 600 100.00 101,68 7,96 8.05 6.74 6.94
u Ww u Ww
6)[Tablo sa a ka jwenn nan astwonòm Bèlen an. Albòm pwomosyon pou 1834, p.
309 flgd.]
7) [Comp. nan paragraf sa a dezyèm adisyon a (§ 111).]
8) Nou konsidere ke kòm mwayen yo vre resevwa soti nan yon nonb infini
nan yon panse rale, men nimewo m nan nan devyasyon yo pran ka yon fini plis oswa
mwens gwo.
, (19)
kote b = yon + NH ak B 1 = 1 / 6 ; B 3 = 1 / 30 × × × × nimewo yo Bernoulli.]
[Pou konbine W [ ± u ] dapre fòmil sa a se pa fòm orijinal la (4), men rezilta sa a pa
fòmil la apwoksimasyon:
, (20)
oswa, si yon sèl konsidere kondisyon nan lòd 1 : n , ki baze sou fòmil la korije:
(21)
fòm kache.]
[Si nou premye itilize (20), Lè sa a, pou m = 2 μ ; μ ¢ = μ + v ; μ , = μ - v ; u = 2 v :
; , (22)
Sòm W [ u ] ant limit + 2 n ak - 2 n, oswa sòm W [± u ] ant limit 0 ak 2 n yo bay
konsa:
, (23)
Koulye a, sepandan, selon (19), si, nan akò ak apwoksimasyon yo bay nan (20),
eleman nan lòd la 1 : μ yo neglije:
, (24)
Kontinwe ou jwenn:
, (25)
; oswa
dispozisyon:
, (26)
9)[EULER vini soti nan Institution yo diferan diferans, Pars pòs, Cap.V. -
Repwodiksyon. z. B. nan Compendium SCHLÖMILCH nan analiz ki pi wo yo,
Dezyèm Volim, p. 226.]
(27a)
.
Se konsa, dapre tablo a- , li egal a 0.476 936; Lè sa a, entegral ki genyen ant limit 0
yo ak c + g divize an de entegral ant limit 0 ak c ak ant limit c ak c + g , sa ki lakòz:
Sepandan, depi g gwosè nan lòd la nan 1 : se, nou jwenn yon presizyon ase lè
EXP - [ t 2 ki te fèt nan ekstansyon sa a nan konstan nan entegral ak egal a exp] [-
( c + g ) 2 ] se mete. Se konsa, apre divizyon ak exp [- (c + g ) 2 ]:
oswa .
Poutèt sa ou jwenn 10) :
, (28)
Depi m = 2 μ te okòmansman mete, li ta ka sanble ke fòmil sa a aplike sèlman nan
menm-konte m . Sepandan, pou m = 2 μ- 1, yo jwenn menm rezilta, tankou youn ta
atann, depi sèlman kantite 1 nan lòd yo pran an kont.]
10) [Fòmil sa a tou bay nan MEYER nan konferans yo sou kalkil pwobabilite nan
tretman nan teyorèm BERNOULLI a, p.107.]
[Si gen moun ki vle gwosè nan lòd la nan 1 : m nan kont, nou dwe sèvi ak olye pou
yo (20) fòmil la apwoksimasyon (21), ak nan evènman an ki m menm, nan evènman
an ki m , divòs se yon nonm enpè.]
[Nan kòmansman an, asime (22) ki faktè a (1 - 1 : 8 μ ) enkli nan règleman yo
la. Yon lè sa a jwenn pa vle di nan (19) pran dérivés yo an premye:
, (29)
oswa ,
, (30)
(31)
Pou kalkile ak
(31a)
yo mete. Koulye a, jan sa dekri pi wo a, asime t = c + g nan, detèmine c sa yo ki apre
divizyon nan ekwasyon an (31) ak (1 -1 : 8 μ ) oswa, ki sa ki menm bagay la tou, apre
yo fin miltiplikasyon pa (1 + 1 : 8 μ )
, (32)
epi chèche konnen g :
, (33)
ekwasyon sa a pran an kont ki g yon gwosè ti nan lòd la l : se, apre divizyon pa
EXP [- ( c + g ) 2 ] , fòm nan senp:
oswa (33a)
sou, ki soti nan, depi B 1 = 1 : 6 ak 2μ = m, kòm valè pwobab pou menm m:
(34)
sa a.]
[Si m se enpè = 2 μ - 1, Lè sa a, si μ '= μ + v ; μ , = μ - v - 1; u = 2 v + 1:
, (35)
, (36)
(37)
pou sa
oswa . (37a)
Si nou ankò detèmine t soti nan ekwasyon an:
, (38)
pa kalkile c ak anviwònman t = c + g kòm nan (32) , rezilta a se:
(39)
, (39a)
kidonk
epi finalman:
.
Se poutèt sa, konsidere m = 2 μ - 1 kòm yon valè pwobab pou enpè m
(40)
rezilta]
§ 111. [ Dezyèm Amannman . Diskisyon an nan § 108 baze sou pwoblèm nan pou
jwenn pwobabilite enkoni nan yon gwo kantite ka obsève. Menm bagay la tou ki gen
rapò ak anilasyon an nan teyorèm BERNOULLl a, dapre ki valè limit yo ka bay pou
W. a enkoni ak nan menm tan an degre nan pwobabilite ak ki W. a enkoni ka chache
nan limit sa yo ka kalkile. Si yon moun obsève de evènman mityèlman
eksklizif A ak B nan yon gwo kantite m nan ka ak ensi evènman an Yon μ 'fwa,
evènman B μ , fwa yo te jwenn, yon moun ka premye W. a pou ensidan an nan
evènman anYon menm μ ' : m , W. lan pou B egal a μ , : m mete san yo pa
éventualité yo ki detèminasyon an nan μ ' ak μ , mete konfòme bòdwo lopital la. An
reyalite, ou ka μ ' : m ak μ , : M sèlman kòm valè yo pi pwobab nan
enkoni W. x la ak 1 - x konsidere li pwobab ke nan yon repetisyon nan obsèvasyon ki
soti nan yon lòt seri de ka yo, kounye a pi pwobab valè yo nan vwazinaj la nan sa yo
jwenn pi bonè. Nan plas sa yo konstelasyon endefini, envèrsyon nan teyorèm
BERNOULLI a bay dispozisyon sa yo.]
[Gen W .:
(41)
ke probabilité a enkoni x pou ensidan an nan evènman an A ant limit yo:
ak (41a)
se sitiye; pwobabilite opoze a 1 - x se lè sa a ansanm ant limit yo
(41B)
pou fè rechèch; pandan y ap pou diferans u yo dwe espere ak W. W ant nimewo a
mityèl nan ka inegalite a:
(41c)
aplike. An patikilye, anviwònman W = ½ fè c = 0.476 936, ak sibstitisyon an nan valè
sa a bay limit yo pwobab pou x ; 1 - x ak u. ]
[Kidonk, pou m = 1000 tanpèt obsève nan de kote pandan menm peryòd tan an, yo
se pwobab limit valè W, ki espere lakòz yon loraj nan yon sèl kote oswa yon lòt:
1) nan yon sèl kote 0.541 ak 0.519, nan lòt kote yo 0.459 ak 0.481, si nan ansyen
plas la 530, sou tanpèt la lane 470 yo te obsève.
2) nan yon sèl kote 0.516 ak 0.494, nan lòt kote yo 0.484 ak 0.506, si nimewo yo
nan tanpèt loraj 505 resp. 495. An konsekans, limit pwobab yo pou u nan ka a premye
ak dezyèm yo se 60 ± 21.29 resp. 10 ± 21.33.]
Sipozisyon an ki kantite ka obsève se ase gwo pèmèt sipozisyon an ki diferans lan
obsève u se pa piman aksidan, men se akòz diferans lan nan W x a unknown ak 1- x,
se pi lwen pase sa yo sipozisyon se, kòm deja endike, depi ke valè yo pi pwobab
nan x , 1 - x ak u jis valè yo obsève μ ': m , μ , : m ak μ ¢ - μ , . te gen]
[Men, pa gen okenn rezon konvenkan ou panse jisteman valè sa yo kòm valè yo pi
pwobab. Paske, anvan anbochaj obsèvasyon ki fèt yo te gen nenpòt ipotèz sou valè yo
pwobab nan xak u W. la menm, ak ki gen rapò ak obsèvasyon ki fèt yo te fè youn nan
ipotèz sa yo anvan ka lòt la dwe distenge sèlman pa pi gwo W., men se pa
reklamasyon yon sètitid pou tèt li , Se konsa, li se toujou degre nan W. detèmine
ipotèz la ki valè yo obsève yo te gen plis chans a, an konparezon ak lòt ipotèz ki
prezante lòt valè kòm gen plis chans a, te genyen an. Pou sa, prensip la ke Encke yo
itilize nan diskisyon an nan metòd la nan pi piti kare 11) nan fòm sa a, remake ke
devyasyon yo nan valè obsève soti nan valè yo gen plis chans yo refere yo kòm erè.]
[ "W. nan de, anvan obsèvasyon ki fèt yo fè ipotèz egalman pwobab ak mityèlman
eksklizif konpòte jis tankou W. la nan konpayi an ki kapab lakòz nan men yo erè
oswa erè sistèm".]
[Pou konparezon, ipotèz la se ke valè ki pi pwobab nan x ak 1 - x yo egal a chak lòt,
kon sa egal a ½, dapre ki diferans ki pi pwobab u = 0 se yo dwe atann. Li Lè sa a, gen
aktyèlman obsève diferans lan u W la.:
, (42)
Ki baze sou ipotèz la anvan ke valè yo pwobab nan x ak 1 - x resp. μ ': m =
p ak μ , m = q , sepandan, rezilta pou obsève a ak valè a maksimòm de W., sètadi:
, (43)
Se konsa, li konpòte li W a ,. Sa obsève nan u se piman o aza, sa vle di egalite
nan x ak 1 - x te parèt devan W. nan ki obsève nan ak valè a diferans gen plis chans a
mityèl nimewo μ a 'ak μ , reprezante , tankou
ak
enkli ladan yo, kote pou K valè a pi wo a se yo dwe ranplase; pou W [ v = 0] men an
patikilye yo dwe t = 1: Q asosye F valè. W w [ v ] , di W. nan ke valè a bay
nan v pa ka se reyalize, dwe jwenn kòm F valè a , ki nan t = ( v - 1) : Q
ak W yon [ v ], pou di a v tèt li ak anba a v nan ki deja egziste valè ki tou pre W., pase
sa a (v + 1) : Q ki dwe.
Nan fòmil la pou U siy la anwo aplike koreksyon an ± 1.5 pou enpè, pou pi ba
dwat m nan , ak yon konsekans koreksyon sa a, epi rezon ki fè yo ladan l 'se dat la
eksperyans, men pou ki pou fè rechèch pou teyori a ni ke chak valè nan U pou yon
dwat m ansibleman konyenside avèk inite yo ki pi piti pa twa valè nan U pou yon
enpè m, pou ki rezon dokiman yo swiv anba a.
Malerezman, jiska kounye a, kontwòl sa yo fòmil apwoksimasyon ki gen rapò ak v
se pa menm bagay la tou, osi byen ke fòmil yo pou ti m, ki se egzat pou u nan chapit
anvan an ; yon domaj plis évitab pase rezònman an teyorik ak derivasyon nan fòmil
ki anwo yo nan sipleman an se enkonplè, ak koreksyon an pou U ka menm sanble
etranj. Se poutèt sa, mwen ta ofri yo ak ti konfyans, si mwen pa t 'kapab, pa yon tès
trè anpirik, ranplase sa a domaj nan limit ke yon moun ka asire w pa fè okenn erè nan
itilize nan li, byenke yon jistifikasyon plis detaye ak revizyon nan teyori pa yon
matematisyen pa komès ta dwe trè dezirab.
se validite la anpirik ki baze, kòm fonksyon an nan valè yo pi bonè nan u nan yon
pou sèvi ak lis lotri, men ki te ankonbran san yo pa konparezon kòm pou valè yo nan
chapit anvan an. Pou li te nimewo yo premye plas, chak lis nan valè nan + D ak
- D nan chemen an li tradui ke pou lis la tout antye nan entegral F la soti korespondan
distribisyon nan nimewo ak gwosè nan kontablite soti nan verite a vle di ke
pa t la - tab se reprezante nan Apendis §183; Lè sa a, pou nenpòt ki seri o aza nan
devyasyon sa yo soti nan yon bay mPou detèmine sa ki mal vle di konte devyasyon
yo pozitif ak negatif sa a vle di fo ak yo pran diferans ki genyen ant kantite a tou de
kòm v . Yon ti kras plis detay nan sa a yo bay nan sipleman an (§ 117) ak egzanp la
nan yon detèminasyon nan v pou yon seri o aza ak m = 6 yo bay la.
§ 114. Apre sa, mwen pral premye a tout swiv seri a nan done anpirik nan kèk tab
ki mwen te resevwa dirèkteman sou travay nou yo mete tèt yo ansanm apre sa ak
kalkile dapre fòmil ki anwo yo, valè, valè yo prensipal sòti nan li a rantre nan nan. Si
anpil figi ak yon kraze fòs 0,5 rive konsa tij sa a soti nan ke lè, kòm ki te fèt pafwa,
jis pa chans rankontre wout la mal ak yon valè devyasyon vre, devyasyon ki soti nan
vle di yo sa ki mal ak + 0.5 ak - 0, te dwe konte 5 sou tou de bò, annakò ak sa
yon v soti, ki nan sant ki genyen ant distanten nan pa 2 valè nan v tonbe echèl, men li
te lè sa a, partition ak 0.5 nan de valè yo vwazen.
I. Nimewo z, konbyen fwa te gen yon diferans v ant kantite a nan devyasyon
pozitif ak negatif soti nan vle di a sa ki mal soti nan valè m nan repetisyon n- fwa
nan detèminasyon an.
a) nan enpè m
v m=5 m=7 m=9 m = 11 m = 13 n = 15 1) m = 17 m = 19
b) pou dwat m
0 94 49 19 2
2 169 84 31 2
4 90 51 13 3
6 36 32 22 3
8 8 14 18 2
10 3 8 9 2
12 - 3 5 2
14 - - 2 5
16 - - 1 0
24 - - - 1
28 - - - 1
34 - - - 1
Seri a menm ak m = 10 , te 50, 100 ki te bay nan kont lan nan devyasyon yo soti
nan sant lan vre sa ki annapre yo rezilta, Se konsa, sa, yo tout dirèkteman konparab
ak yon sèl anvan an, kalkile soti nan vle di yo sa ki mal, sepandan, ke espesifye nan §
107 rezilta pa konsiltasyon Men, yon lòt seri, se poutèt sa pi gwo n, yo jwenn.
III. Tablo konparab ak tab anvan yo pou u nan diferans nan kalkil la vle di la
vre.
u m = 10 m = 50 m = 100
0 301 23 10
2 467 52 17
4 299 44 14
6 102 42 13
8 29 28 22
10 2 16 16
12 - 17 10
14 - 7 2
16 - 10 5
18 - 0 4
20 - 1 2
22 - - 4
28 - - 1
Nan de tab yo pou kont lan nan vle di yo sa ki mal se nimewo z ¢ nan , konbyen fwa
yon v siy nan menm avèk depa a nan sa ki mal te gen vle di a vre, ak
nimewo egzanp nan ,konbyen fwa li te gen siy opoze a, nan kout, konbyen fwa
yon v ak A a mal A te ekilateral oswa inegal, z = z '+ z , kontra. Koulye a, bay
valè z = z '- z , pou valè m = 6 a m= 30, paske pou lòt moun yo separasyon an nan z
' ak z , pa t' rive. Anba å ( ± z ) se yon sòm de z nan valè absoli,
anba å z konprann ki gen rapò ak siy lan.
Li pouvwa sanble yon ti jan remakab ki valè yo nan z e konsa tou yon pou pi piti
a, an patikilye valè menm m prèske tout yo pozitif. Pwobableman men sa a gen rezon
ki fè yo menm, ki te fè pou yon fenomèn analoji (§ 107) reklamasyon ke savwa seri a
nan pi piti m nan seri a ak yon pi gwo m ak ale, se konsa ke seri a nan diferan mèt yo
pa antyèman endepandan de youn ak lòt, men se pa sèlman chak seri pou tèt li, ki te
bay yon v , men tout n- seri pou yon m bay yo ansanm ranje piman pa konyensidans.
§ 115. Soti nan de premye tab yo, valè sa yo prensipal yo sòti, ki gen konpilasyon
ak valè yo teyorik ki disponib, dapre fòmil ki anwo la a, ka sèvi yo teste fòmil sa yo.
2 U V
m Q
obsève 0.366338 m obsève 0,48097 Obs. 2) 0,40659
4 1.40 1.45 0.70 0.76 0.72 0.81
5 1.82 1.82 1.20 1.23 0.89 0.91
6 2.25 2.18 1.02 1.02 0.96 1.00
7 2.57 2.54 1.38 1.40 1.03 1.08
8 3.09 2.91 1.27 1.23 1.19 1.15
9 3.49 3.27 1.58 1.56 1.21 1.22
10 3.63 3.63 1.38 1.40 1.27 1.29
11 4.25 4.00 1.73 1.70 1.36 1.35
12 4.19 4.36 1.52 1.56 1.38 1.41
13 4.65 4.72 1.78 1.83 1.37 1.47
14 5.33 5.09 1.69 1.70 1.46 1.52
15 ? 3) 5.45 ? 1.95 ? 1.57
16 6.06 5.81 1.86 1.83 1.65 1.63
17 6.17 6.18 2.05 2.07 1.64 1.68
18 7.09 6.54 2.05 1.95 1.78 1.73
19 7.22 6,90 2.21 2.18 1.80 1.77
20 7,66 7.27 2.11 2.07 1.85 1.82
30 10.06 10,90 2.27 2.57 2.14 2.23
50 17,87 18.17 3.25 3.35 2.63 2.88
100 37,87 36,34 4.87 4.77 4.64 4.07
500 178,17 181,69 10,42 10,74 9.00 9.09
2) [Kòm nan § l 06, li te entèpole ak adisyon nan diferans ki genyen dezyèm.]
3) [Comp. kòmantè sou Table I a.]
Youn ta jwenn akò an mwayèn nan valè yo anpirik ak moun yo kalkile trè
satisfezan. Si, sepandan, pa devwalezon dezavantaj rive isit la epi gen, sa a pa ka ekri
aksidantèlman nan revizyon an prekosyon nan valè sa yo, men li se nan nati a nan
bagay sa yo ke nan mitan valè anpil aksidan kalkile selon lalwa yo, yo menm tou yo
ka vin pi fò Deviyasyon soti nan valè nòmal yo rive. [Anplis de sa, devyasyon yo
relativman gwo yo te jwenn nan mitan valè yo nan dènye kat liy yo ka pran an kont
pou ti n nan yo.]
[Lè w ap pran an kont, anplis Tablo I ak II, Konparezon Table III, yon moun jwenn
valè direktè lekòl sa yo, ki konparab youn ak lòt, pou rezilta vrè ak fo vle di:
m K K U U V V
Sa yo montre ke tranzisyon an soti nan vre vle di fo, an reyalite, gen ladan yon
rediksyon nan diferans yo vle di ak pwobab, ki nan ase akò ak rediksyon an
teyorikman mande. Li se savwa:
U = 0.48097
ak 4) :
e [ U ] = 0.48262 ,
kòm empirik konfime pou pi gwo m .
[Sou baz konpilasyon ki anwo a nan valè U ak U an
patikilye, e [ U ] pwodiksyon m = 10; 50; 100 resp. egal a 1.64; 3.44; 4.40. Li se
konsa nan menm lòd e [ U ] - U resp. egal a: 0.26; 0.19; - 0.47.]
Ni ka yon sèl asire si wi ou non koyefisyan a nimerik pou toude valè pa ka vrèman
dwe sipoze yo dwe menm ak avantaj egal, depi tou de Koefisyan ki sòti nan divès
fason ak kon sa yon ti jan diferan rezilta sou toude bò sèlman detèminasyon
apwoksimatif e konsa pa gen okenn validite absoli.
U =U ,
li swiv, sou baz korespondans nan e [ U ] ak U , ki, jan sa endike nan pasaj sa a, li se
apwoksimatif
0.60488 menm
ka mete.]
Pwobableman relasyon yo menm pwolonje nan lòt valè direktè yo, ak rapòte done
yo obsèvasyon bay opòtinite pou yo teste li; men mwen te echwe pou pou reponn, an
pati nan tann nan ke teyori a pral pran plis posesyon pwosesis sa a, an pati pou yo pa
pou yon ekstansyon pou envestigasyon an deja vaste.
Finalman, isit la se konparezon a nan kèk tablo distribisyon pa kalkil ak
eksperyans.
;
depi, dapre yon pwopozisyon ki byen koni nan teyori pwobabilite, W. se pou
konyensidans nan plizyè evènman endepandan egal a pwodwi a nan W. pou ensidan
an nan chak evènman sèl. Finalman, li se W. la pou ensidan an nan nenpòt
sistèm D 1 . , , D m , ki fè pati yon byen defini, manifoul kontinyèl nan sistèm sa yo,
egal a:
d D 1 . , , D D m (6)
kote entegral la se pwolonje pi lwen pase kontinyòm nan sistèm valè nan ki domèn
sistèm valè a ki deja egziste se tonbe. Pou W. a pou nenpòt nan yon seri de evènman
mityèlman eksklizif se, kòm kalkil la pwobabilite anseye, egal a sòm nan W. a nan
evènman endividyèl yo.]
[Men, dapre ekwasyon yo (5):
.
lè abrevyasyon nan ( yon , SS ) =
(7a)
, (7b)
Se konsa, yon sèl jwenn kòm ekspresyon pou W. a
nan m deviations D 1 . , , D m , μ nan premye anba a, v nan dènye pi wo a valè vle
di D a 0 se entegral nan:
, (8)
.
kote plis pase D 0 pa - ¥ nan + ¥ a d a 0 a ¥ ak chak nan yon ak SS yo entegre ki ant
0 a 1. An akò avèk yo, peze W. an ki nan tout nan m devyasyon μ anba a epi ak v se pi
wo a mwayèn nan, kidonk ki v = v - μ te pote soti:
×
, (9)
kote entegral la dwe pran ant menm limit yo.]
[Depi entegrasyon an sou D 0 ak plis pase d ka te pote soti imedyatman pa:
;
ak pou dwat m :
;
pou enpè m :
;
pou W [ v ] nou jwenn ekspresyon senplifye a:
(10)
woselbst:
;
pou dwat m :
;
pou enpè m :
;
ak ki kote entegrasyon a pou chak yon ak b se pou yon ekstansyon ki soti nan pi ba
mare a 0 nan mare nan anwo 1.]
[Fòmil (10) yo premye teste nan ka ki pi senp, pou m = 2 ak 3, W a [0],
respektivman. W [1] se li te ye nan kòmansman an. Savwa, li se paske pou m = 2
toujou v = 0, W [0] = 1 ak, depi v pou m = 3 se swa egal a +1 oswa egal a - 1, epi
toude, ni valè se menm chans, W [ + 1] = W [ - 1] = ½. Men, an reyalite se jwenn soti
nan (10) pou m = 2:
;
Anplis de sa pou m = 3:
.]
Soti nan (10), pa fè entegrasyon yo, yo bay valè W nan [ v ] pou pi gwo m . Li ta
dwe remake ke sòm total tout W [ v ] pou yon m bay 1, e ke
W [ + v ] = W [ -v ], (11)
depi v ale nan v , μ interchanges ak v , ki pa gen okenn enfliyans sou valè a nan
entegral la.]
[Apre yon sèl sa a jwenn pou m = 4:
; ;
,
Li swiv:
W [0] = 0.64908; W [ + 2] = W [ - 2] = 0.17546;
K ² = 1,40368; U = 0.70184.
Menm jan an tou, pou m = 5,
W [+1] = W [-1] = 0.451075; W [ + 3]
= W [ - 3] = 0.048925;
K ² = 1,7828; U = 1.1957.
Pou de ka yo m = 4 ak m = 5 kòm valè yo egzak pou yo K 2 ak U lòd, 115 pèmèt yo
evalye fyab la nan règleman lokal yo konparezon yo ak valè yo korespondan nan §.]
[Sepandan, nan lòd nan fason sa a nan menm fason ki jan sa te fè l 'nan chapit
anvan an pou devyasyon ki soti nan sant lan vre, fòmil pou W [ v ] epi apre sa sa yo
pou K 2 , U ak Vjwenn depandans a nan valè sa yo nan m klèman yo ta dwe
reprezante entegral ( m - 2) -fold nan (10) nan yon fason jeneralman valab. Sepandan,
tankou yon ekzekisyon, ki pi fasilman soti nan (9), yo ka jwenn pa devlope nan
seri. Sepandan, depi li mennen nan ekspansyon, li se apwopriye yo mete valè a
nan Q 2 detèmine dirèkteman, yo nan lòd yo Lè sa a, - - ki gen admisyon nan ki
tankou yon inonsan pou objektif yo pran kouri dèyè isit la diferans
rete U ak V dériver, anba rèstriksyon a ki pou gwo m rapò yo pwobabilite a v yo ki
reji pa GG a. Kondisyon sa a se akseptab paske apre (11) lwa a pwobabilite pou v se
simetrik ki gen rapò ak valè maksimòm v la = 0 , ak plis depi sa ki annapre yo soti
nan relasyon yo GG ant K 2 , Uak V, ki baze sou fòmil yo (1) a (4), yo te jwenn yon
tès ase anpirik. Sepandan, yon eksplikasyon teyorik nan koreksyon yo bay pou U yo
pral omisyon.]
[Detèminasyon an dirèk nan Q 2 ka reyalize jan sa a. Li se te note ke pou nenpòt ki
sistèm nan devyasyon D 1 , D 2 ... D m , kalkil vle di valè D a 0 se,
diferans v la = v - μ ant nimewo sa yo nan pi wo a ak anba
a D 0 kouche D a mwen ( mwen = 1, 2 .. m ) ka reprezante pa:
; (12)
, (13)
kote entegrasyon an sou chak D mwen se pou yon ekstansyon soti nan - ¥ to + ¥ .]
[Men koulye a:
kote somasyon an sou tout mwen ak k se yo dwe pwolonje soti nan seri a nan nimewo
soti nan 1 a m, eksepte valè yo mwen = k . Se poutèt sa paske
.
ak tout m ( 1 - 1) entegral:
, (14)
kote limit entegrasyon yo, jan sa endike anwo a.]
[Pou kounye a m nan evalye pliye entegral li tradui:
D1=D0+d1
D2=D0+d2
,,,,,,,,,,,,,,,,,,
(15)
Se konsa, olye pou yo D 1 , D 2 , D m, ki varye poukont youn nan lòt ant limit yo
- ¥ ak + ¥ , yo menm tou yo rive poukont youn nan lòt ant menm bagay la; Limite
varye D 0 , d 1 , d 2 ... dm-1 , epi ou jwenn:
kote:
(16)
Soti nan yon sèl sa a ranport pa ekzekisyon nan bez a
entegrasyon. D 0 , d 3 , d 4 . , d m :
(17)
(18)
oswa, si ; :
(19)
Koulye a, se:
(20)
Nan rezilta sa a, sepandan, valè chache Q 2 , jan yo reprezante pa fòmil (1), yo jwenn
lè kantite nan lòd 1 : m yo neglije. Pa devlopman nan pouvwa nan 1 : m yon sèl
jwenn savwa:
; (21)
konsa nan premye apwoksimasyon:
, (22)
Sa a soti nan li lè sa a imedyatman ki te swiv pa fòmil yo (3) ak (4) pou U ak V - men
san yo pa sou U pwouve jwenn koreksyon an - lè G. G a . pou pwobabilite rapò v nan
gwo mreklame.]
§117. [Dezyèm Adisyon. Eksplikasyon sou prèv anpirik pwobabilite
pou Q , U ak V pa lis lotri.]
Nan premye li ta ka sanble nan tout enposib jwenn yon prensip nan pwobasyon
anpirik pou, depi fòmil yo mande pou sibstansyèl simetri ak validite nan Lwa a
Debaz nan varyasyon o aza; men ki te sou objè ou vle eseye pwobasyon a, gen
devyasyon yo soti nan a vle di Yon supoz ni youn la, ni kondisyon nan lòt yo dwe te
rankontre soti nan kòmansman an. Men, ou ka atifisyèlman kreye yon objè ki satisfè
kondisyon sa yo, selon prensip sa yo.
Panse ou gade yo eksplike prensip la nan premye nan fòm konpreyansib posib, nan
yon om yon nimewo gwo anpil, mwen vle di 15 000 blan ak byen fè anpil voye boul
nwa, ki ka gen ladan premye a kòm pozitif, dènye valè yo negatif; li ta dwe men dekri
ak valè pozitif ak negatif varyab voye boul sa yo, nenpòt ki gwosè nan yon
repetisyon, kòm koresponn ak W. la anpler nan erè korespondan apre Lwa a
Debaz. Valè kòrèk vle di, ki soti nan ki erè yo kòmanse, se valè a zewo. Koulye a,
trase voye boul m ak rele sòm pozitif åD ' sòm total la jwenn nan miltipliye chak
gwosè erè pozitif pa kantite fwa li se desine; kòmsadwa avèk sòm negatif åD
la, . Tèl degre AD 'ak AD , (pa jwenn imedyatman apre o aza, valè an mwayèn
nan parèt AD -' å D , ) : m, ki valè c cho, ogmante oswa diminye, tou depann
de AD '> å D , oswa vis vèrsa. Sans sa ki mal se poutèt sa egal a 0 ± c. Si yon sèl
konsa te detèmine c , yon moun ka konte konbyen erè yo pi gran ak konbyen pi piti
pase c ak apre sa yon ± ( μ '- μ , ) oswaJwenn v pou ka sa a, epi, li te fè n deplase ,
jwenn tou de yon v ak yon v pwobab , ki egzije sèlman entèpolasyon.
Koulye a, tankou yon pwosedi ak urn la ak anpil bal blan ak nwa ki dekri an tèm de
gwosè ta dwe pratikman enpraktikabl; men ou ka kenbe urn la ranplase pa wou a
lotri, voye boul yo blan ak nwa pa menm ak nimewo enpè. Yon moun kapab plis yo
pwodwi relasyon nan mitan 30000 nimewo yo, ki koresponn ak rapò yo chans nan erè
a, tout nimewo ant 1 ak incl. 338 fèmen gwosè a nan 0.25, tout soti nan gen incl.
1015, gwosè a 1, tout soti nan gen 1691 gwosè 2, tout soti nan gen ak sa gwosè a nan
3-2366 epi pote tradiksyon sa a nan yon tab ki ba ou fidbak enstantane sou chak
nimewo lotri, rankontre nan ale atravè tout lis la nan sa ki gwosè li reprezante.
[Tablo sa a prepare pa mwayen tablèt la (§ 183), jan sa a. Premyèman, va yon
desizyon dwe pran, apre yo fin ki entèval baz la nan obligatwa t- ta dwe kontinye
valè. Nan enterè a nan konvenyans, entèval la 0.02, ak inisyal la t = 0.01, yo
chwazi. Depi koulye a nimewo a presize nan lotri nimewo, ki se menm jan kopi anpil
nan yon K.-G. 30,000, Lè sa a, F kikoresponn ak limit yo entèval yoMiltipliye valè
pa 30,000 pou jwenn, nan diferans siksesif yo, nimewo de devyasyon ki tonbe nan
entèval siksesif. Sepandan, devyasyon yo tèt yo, menm jan pou K.-G. Toujou rive
panse ini nan mitan entèval la kote yo fè pati. Li ta konsa dwe
kòm t = D : E , premye D a egal a e • 0,005; dezyèm lan egal e • 0.02; yo mete
twazyèm egal a e • 0.04 elatriye; Sepandan, depi gwosè a nan vle di devyasyon e yo
ka abitrèman mete, Lè sa a, e = 1 : 0.02 = 28,2095, apre yo fin
premye a D egal 0.25, dezyèm lan D egal 1, twazyèm egal 2, ak sou sa. Pou sa ka
finalman D frekans nan ensidan kòm GG lan selon t la an sekirite tab obligatwa, chak
nan nimewo lotri kòm anpil yo asiyen, kòm nimewo a nan devyasyon ki asosye se. Sa
a plasman te kapab nan tèt li dwe fèt byen abitrèman, depi chak nan chif yo 30,000
nan rou a nan Fortune gen W. a menm yo dwe trase. Natirèlman, sepandan, se lòd
natirèl la nan nimewo yo obsève; Kidonk, premye D se premye 338 nimewo yo,
dezyèm D a nimewo 677 sa yo, elatriye yo tache, jan sa endike anwo a, se konsa ke
se yon tab trase moute, ki li jan sa a:]
, (1)
dans , .
Nan li ant bay limit pa D genyen li gen ekspresyon anvan ak d D anpil anpil pitit ak
pran entegral nan ladan l 'ant limit yo respektif; bay jeneralman:
(2)
oswa apre ranplase h pa 1 : h , D pa h t, d D pa h dt:
(3)
ak W. oswa nimewo relatif D ant t = D : h = 0 ak yon t bay apre:
, kout = F [ t ]. (4)
Sa a pwobabilite F [ t ] pral jis pou valè diferan t yo eksprime yo bay la nan tablo a
apendis. Nan nimewo a absoli nan D ant limit t = yo 0 ak yon bay t gen, li gen F [ t ]
menm avèk kantite total m nan yo dwe anpil avans.
ekspresyon nan entegral pou F [ t ] ka konnen, pa entegre nan fòm fini, men
pwobableman reprezante nan seri sa a enfini, ki osi lontan fòtman convergé yo e
pakonsekan pou kalkil la nan F se itil kòm t = D : h se pi piti pase 1, yo e
pakonsekan D < h , di <1.772 45 × h se:
(5)
Depi F a toujou swiv bez. t yo pran, adisyon a [ t ] ka inyore. Tout pouvwa nan t yo
pozitif, paske t = D : h , D ak h yo tou de pozitif ak negatif.
Koulye a, se enpòtan sonje ke si, kòm anpil nan aplikasyon pou nou an, se ka a,
valè a nan D , ki nan t = D : h vini nan, piti anpil kont erè santral h nan , konsa t tèt li
se piti anpil, tout moun ki nan seri a ( 5) ka neglije kont premye a; ki
apwoksimatif:
(6)
, (7)
Men, nan sa a neglijans nan tèm yo ki pi wo, nan gade nan nan (5), valè F a
yo detèmine ki se yon ti kras twò gwo, e konsa nou gen yo mete plis jisteman:
, (8)
kote w se yon ti valè pozitif. Soti nan (8) men swiv:
, (9)
apre t , neglije w , sa vle di , jwenn valè a apwoksimatif (7), yon ti jan twò piti.
§ 119. Selon GG, valè h gen sèten relasyon nòmal pou kèk lòt valè ki soti nan tablo
distribisyon yo, sof si yo sijè a GG, ki gen konfimasyon an dwe atann yo plis
apwoksimatif, plis m ap grandi.
oswa t = , (11)
Sa a soti nan li parèt nan premye endiferan nan ki ekspresyon pou t kenbe a. Kòm li
se pa yon kesyon de indiféran si wi ou non yon sèl premye q nan kare yo nan
devyasyon yo, AD 2, gen entansyon apre sa h oswa w vle di fòmil yo anvan Ki jan yo
jwenn, oswa vis vèrsa h oswa w soti nan devyasyon yo ki senp yo nan lòd soti nan
yon nan nan valè sa yo, jwenn lòt moun, men detèminasyon an dirèk nan q nan kare
yo nan devyasyon yo gen yon sètitid yon ti kras pi gwo pase sa yo ki h kòm yon
mwayen pou varyasyon ki senp, epi lèt la aksepte yon anpil pi gwo pase sa yo ki
an w pa konte varyasyon yo, ki transmèt selon la fòmil ki anwo yo sòti valè. Se poutèt
sa, yon konsidere Maßlehre nan fizik ak astwonomik pito valè t = D : q , apre yo
fin detèminasyon dirèk nan q nan kare yo nan devyasyon yo; nan men yo ta dwe
jwenn sekirite nan menm pa aplikasyon nan ekspresyon yo lòt pou t lè h oswa wladan
l 'dapre fòmil ki anwo yo soti nan detèmine dirèkteman q nan te sòti, pandan y ap
sekirite a se pi ba lè h oswa menm w nan ekspresyon an nan tdetèmine dirèkteman
nan devyasyon ki senp, ak yon sèl pa gen anyen pa aplike ekspresyon an t = D : q
, si q se sòti ladan li pa aplikasyon an nan fòmil anvan soti nan h a oswa w .
Byenke itilizasyon valè T = D : q , apre detèminasyon dirèk q , gen yon avantaj
fondamantal nan sekirite sou lòt mòd t , nan teyori kolektif nou an jeneralman prefere
valè t = D : h, soti nan detèminasyon an dirèk nan h soti nan åd , paske kantite
lajan gwo nan devyasyon jeneralman te fè fas ak nan estanda sa a ta fè kare kare a
nan yo twò ankonbran, avantaj nan sekirite nan aplike detèmine a qanvan sa yo
nan h a dirèkteman detèmine , li se sèlman ensiyifyan, ak nan ka a nan yon gwo m
li pèdi siyifikasyon li notables. An reyalite, pandan y ap pwobab erè a dirèkteman
detèmine q egal
1) [kalkile a nan erè sa posib se Gauss nan jounal la nan Astwonomi Vol mwen
(travay; .. Vol IV, pp 116, 117) ak Encke nan diskisyon an nan metòd la nan pi piti
kare (Bèlen Astron Albòm pwomosyon pou 1834 S. . 293 ak 298). Li ta dwe remake
ke valè a nimerik pou w, se ki se yo te jwenn nan kote a espesifye nan Gauss,
defigire.]
, (12)
oswa, si ou rele fraz la sou bò gòch P ,
P=p (12a)
derive ke sòm nan kare yo devyasyon miltipliye pa 2 m, sa vle di de fwa nimewo a
devyasyon, divize pa kare a nan sòm nan devyasyon, se egal a rapò a sèk p . Pou
yon ti moman, fòmil la ka rele fòmil P la.
Nan lòt men an, dapre fòmil anvan an, sòm total la nan kare yo nan devyasyon ki
ka kalkile dirèkteman nan kare yo pi fasil detèrminab nan devyasyon an sòm dapre
fòmil la jwenn dirèkteman ak difikilte:
, (13)
eksepte ke sd 2 a dirèkteman detèmine yo detèmine yo dwe yon ti jan pi an sekirite pase
sa ki sòti nan ( åD ) 2 soti nan fòmil anvan an .
Youn nan de erè yo santral, ki senp h = AD : m nan ak kare , ka toujou
yon twazyèm
(14)
ajoute, moun mwen pral rele sèk erè a sant, ak selon ekspresyon ki pi wo a se jwenn
pa pote soti montan lajan yo nan kare ak sòm total la nan devyasyon yo oswa, ki sa
kantite lajan nan menm bagay la, divize kare a nan rasin lan vle di erè kare ak erè an
mwayèn senp.
Mwen bay li non an pi wo a paske li reprezante yon pwen vire nan sans sa a an
relasyon ak rapò a sèk p eksprime pa P- ekwasyon an . Si nou premye asime ke
ekwasyon an se egzakteman satisfè pa devyasyon yo ki deja egziste, Lè sa a, nan ka a
ki devyasyon pi gran pase hp grandi, P se pi gran pase p ; sepandan, P vin pi piti
pase p lè devyasyon mwens pase hp grandi. Chanjman an se pwopòsyonèl nan
distans la nan devyasyon an ki enpòtan nan HP . Prèv sa a mwen pase plis pase 2) .
2) [Li swiv ki P nan depandans li a sou nenpòt ki devyasyon sèl valè D mwen , rive nan
Mwen te jwenn P- ekwasyon de erè anpil nan metòd la psikofizik nan vle di erè yo
dwe admirab.
Dapre ekspresyon yo bay yo, twa erè sant yo gen relasyon sa yo:
, (15)
epi li ka montre ke sijè a devyasyon pi wo a sa yo erè sant kantite lajan nan sòm total
la nan devyasyon yo dapre Chap. XVIII gen relasyon sa yo, kote e, tankou toujou, se
nimewo fondamantal nan logaritm natirèl:
= 0.45594 rel. hp ;
nan ki de premye valè yo trè pre rapò a 7 : 6.
Rapò korespondan nan montan yo devyasyon pi ba yo se, nan kou, jwenn nan
soustraksyon nimewo anvan soti nan 1, ak Lè sa a, li sanble ke sòm nan devyasyon pi
ba ak anwo yo ki gen rapò ak chak lòt. q konpòte trè pre 2 : 3.
Avèk respè w , rapò a respektif nan divèjans anwo a se 0.79655; sepandan, valè a ki
gen rapò ak ki sòm nan devyasyon anwo egal a youn nan pi ba a se 1.17741 × q .
Nimewo devyasyon an anwo gen rapò sa yo nan kantite total devyasyon:
0.42494 rel. h ; 0.31731 bez. q ; 0.21009 bez. hp ; 0,5 bez. w ;
selon ki rapò sa yo pou w , h , q, hp yo trè pre 5 : 4 : 3 : 2.
Ni ka ak kòm yon devyasyon jou mwayèn nan dezyèm lòd h nan 2 mwayèn nan yo
dwe deziyen nan diferans ki genyen nan moun D a soti nan santral h nan defini
menm, di [an lè AD " sòm total la ak m " ki kantite D , ki se pi piti pase h yo, an akò
avèk AD " ak μ " ak kantite total D ki gen plis pouvwa pase h , don sa yo ki μ
" h - AD ' = AD " - μ' ' h =½ m h 2 ]:
, (16)
apwoksimativman ak
provok.
Se konsa, kouman valè a nan p ka reprezante pa yon fonksyon nan devyasyon yo
dapre GG, osi byen ke valè a nan e. Sòf si sètadi jan sa endike pi wo a, sòm total la
devyasyon sou qdivize pa sòm total la manm nan devyasyon egal , sòm total
la manm nan devyasyon se envers divize pa mar nan anwo kay la. q ak kosyan an
okib egal a e .
§ 121. Tout deklarasyon anvan sou mete nan GG validite plen yo nan yon gwo,
estrikteman pale, nonb infini nan varyasyon devan yo nan ki gwosè yo nan kesyon yo
sòti, ki ankò, jan yo note sa pi bonè, pa anpeche menm nan yon trè modere se jwenn
yon konfimasyon trè apwoksimatif anpirik ki gen nimewo a kouche anvan nan
devyasyon; ak jan pou tretman an siksè nan yon K.-G. nan nenpòt ki pousantaj yon
nimewo konsiderab m nan kopi yon e konsa varyasyon nan menm bagay la sou tou de
bò Dki dwe, kidonk, ou pa ka jis espere [ranplase GG a senp pa de-kolòn nan] yon
konfimasyon trè genyen nan ansanm sa yo, anvan nan men tou, te jwenn. Pandan se
tan, devyasyon yo soti nan sa yo rele touche. Vrè valè, sa vle di ki fòme ak yon
enfini m swiv, oswa sa yo rele. Erè ki depann sou gwosè a nan fini m nan nan tou de
kote ak m nan ' ak m , an patikilye, toujou rete apre chak bò, apre tout, enpòtan
atansyon; ak gen rapò ak pati a sa yo rele. pwobab erè, pafwa koreksyon yo nan
detèminasyon an nan fini mTou depan de erè a chanje valè reyèl la indiferans ak
owaza nan yon pozitif oswa negatif oswa nan yon direksyon ki sèten pa yon gwosè a
nan m valè nan -dependent swa rale nan oswa soti 3) .
Konparezon nan anpirik z an nan tablo III (rekrite) ak teyorik la apre yon sèl ak
de-sided GG
E =1 pous; mwen =1, A= 71,75; Dp =71,99; h= 2.04; e ¢ = 1.92; e,= 2.16; m=
2047; m '= 963.5; m , = 1083.5.
Kòm ou ka wè, nan tou de tab, sòm total la manm nan diferans ki genyen ant
obsève ak kalkile valè, valè a absoli se pran pa pi piti pou lalwa de-sided kòm senp la,
menm si diferans lan, espesyalman pou tab la konparezon premye se ensiyifyan. Men,
sa ki tonbe plis enpòtan, se verite a pi gwo, ki se reyalize pa lalwa Moyiz la de-sided
nan konparezon a senp la nan prezantasyon an nan nwayo a nan tou de panno,
Endabteilungen la sou.]
[Dmeran, konparezon an nan la endike z valè nan lwa a ki de-sided ak
korespondan z valè yo nan lwa a ki senp nan tou de ka dakò ke soti nan sant la panèl
soti pou ap grandi yonmoun premye pi gwo ak Lè sa a, ki pi piti pou
diminye yon moun premye ki pi piti ak pi gwo pase sa yo se. Rezon ki fè la pou sa a
manti nan de panno yo nan direksyon an komen nan Asymétrie, ak rapò sa yo ta
ranvèse si asimetri a te ranvèse.]
total la absoli nan devyasyon yo soti nan se ¶ '=0 a yo bay la ¶ ' egal a: ¶ ' (1 - EXP
[- t ²]), ak anplis pa ¶ ' ¥ kouche egal a: ¶ ' × EXP [- t ²]; relatif sòm moute ¶ an ' men
di anvan an absoli, divize pa manm ¶ an ' ki mete ansanm ak T yo pral deziye, ki egal
a 1 - EXP [- t 2 ], Anplis EXP [- t 2 ].
Olye pou yo absoli ak proportion sòm total la jiska yon sèten limit ¶ ' detèmine ak
pi lwen pase, kapab sa a dispozisyon tou nan yon sèten kantite devyasyon ki z' cho,
fè, bay ak yon gwo m ' , kòm li se sipoze isit la , z ¢ : m 'ka jwenn apre yo te deja
detèmine t a ak vis vèrsa kòm F nan t la - tab. Se konsa, fè z ' : m ¢ bay yo, yo te kap
nan t la - tab, t la epi sèvi ak li nan wout anvan an nan detèminasyon an sòm total.
Pou sa limit, chak valè yon nan yon nan - kolòn nan tablo a distribisyon se
aktyèlman yon entèval tout mwen reprezante, nan ki nan sou yon ekri z - valè gaye, ki
nou, entèval an reyon konsène yon apèl la , lè sa a limit la jiska nou, sòm total la dwe
pran nimewo sa yo nan varyasyon, pa gen yon sèl yon nan yon - kolòn tèt li, men pa
fòs la nan entèval reyon li yo, fè li nan perimèt la nan entèval la adjasan yon konekte,
kòm detèmine fè yon gade nan.
Olye pou yo sòm total la ki rive jiska bay limit nan D detèmine ki soti nan chak bò,
yo kapab tou dwe detèmine ant nenpòt limit sou chak bò, nan egzakteman menm jan
an kòm nimewo a nan chak men, pa soustraksyon fwontyè ki separe ki koresponn a
desizyon nan ansyen vle di montan lajan ki soti nan chak lòt.
125. Yo nan lòd EXP § [- t 2 ] jwenn pral ajoute 2 boutèy demi lit t 0,63778 nan 1,
rechèch nimewo sa a nan tab yo logaritmik, pran yo negatif, yo ke yo trase soti nan pi
gwo kantite nan pwochen te antye, epi ajoute yo tounen ak siy negatif te
ajoute; rechèch pou nimewo a ankò, sa a se exp [- t 2 ] .
kalkil sa a te, nan kou, pa gen okenn difikilte, sepandan, se wè yo dwe yon ti jan
ankonbran, ak yo nan lòd de rezèv ki piti pou chak ka, sepandan, ou ka lè sa a pou
ekidistan parapò t = D : h oswa nan miltiplikasyon an nan h ak de rezèv ki
piti pou moun nan D : h valè yo korespondan nan
ak Lè sa a, presize 1 - exp [- t 2 ] epi pran valè yo ekidistan fèmen ase yo entèpole ant
yo. Sa a se te swiv pa tankou yon tab, valè yo nan yo ki, nan kou, yo ta dwe pi pre
youn ak lòt nan lòd yo pèmèt yon entèpolasyon trè egzak.
Tablo sou divèjans yo divèjans soti nan D a ¥ , sòm total la kòm inite ,
6.00 0,00001
6.15 0,00001
6.20 0,00000
§ 126. Derivasyon an nan lwa a sòm kòm yon fonksyon nan A apre yon senp GG
se sa a.
Dapre GG ki senp la, nimewo absoli nan devyasyon ant t = 0 ak yon valè yo bay
nan t = D : h se pran ansanm sou toude bò :
, (2)
Men, depi t = D : h e konsa D = t h , youn gen ranplase valè sa a pou D nan entegral
anvan an:
, (3)
Solisyon an jeneral nan 2 ò t EXP [- t ²] DT se nan konsiderasyon ke tdt = d t 2 , yo
ka entegre nan fòm fini, savwa, egal a - [- EXP t 2 ] e konsa ant limit t = yo 0 ak t =
t egal (1 - exp [- t 2 ]), ki miltipliye pa m h = åD , bay:
åD (1 - exp [- t ²]), (4)
kòm sòm total D ant t = 0 ak yon t bay .
Fè kout
1- eksp [[ t ²] = T (5)
mete, se konsa
åD × T (6)
valè ki nesesè yo.
Koulye a, li se eksprime nan seri enfini:
, (7)
li achte nan yon piti anpil t di D : h se ase yo kenbe de premye kondisyon ki, ki
pou anpil ti t aparan yo se:
åD × T = t ² × åD . (8)
Nan ka Asymétrie yon sèl te kòmanse soti nan D olye pou yo A epi aplike GG nan
de-kolòn, d, mwen. olye pou Piblisite mete ¶ ' oswa ¶ , ak t sou chak bò kòm
byen pa e ¢oswa e , fè yo depann tankou anvan sou h .
§ 127. Yo nan lòd yo konpare obsèvasyon ak kalkil, li se nan kou nesesè yo
detèmine sòm total la devyasyon tèt li bay limit. Koulye a, pou detèminasyon an
anpirik nan total la å nan chak paj (dapre § 74):
¶ , = m , D - yon yon , ;
¶ ' = å yon' - m ¢ D ; (9)
Fòmil nan akòz pou detèmine nan limit ¶ , oswa ¶ ' chanjman chak bò sèlman nan
byen lwen tèlman kòm anba a m , ak m ' pa ankèt la nan valè yo devyasyon nan chak
paj, men se sèlman nimewo yo diferans jiska ki limit, ak å yon , , yon yon ' pa ankèt
la nan yon chak bò, men ankò sèlman jiska limit la bay konprann yo se sa ki nou yo
valè yo respektif ak de tirè pi wo a ak anba a, olye ke ki gen rapò ak ankèt la
senpleman endike yon tirè. tèl degre Djeneralman tonbe nan yon entèval sèten se pati
nan m ' , m " , å yon " , yon yon " endike ke tonbe nan ki entèval, menm jan li te
dekri (§ 72 73 u.) detèmine pa entèpolasyon, sepandan la, se rete pati yo bay nan
obsèvasyon nan tèt li.
Ann eksplike sa sou Plak I nan 450 Zo yo. [Pou pozisyon rediksyon E , = 368 (§
64) D p = 409.7 tonbe nan entèval la 405.5 - 410.5. Li se konsa yon 0 = 408; z 0 =
65; mwen = 5; g 1 =405.5; x = 4.2, epi li se te jwenn nan D p rive jiska entèval an
premye fwontyè 405,5 ¶ " , pou di y D p - Y, kote y kantite ak Yendike sòm
entèvansyon entèvansyon an, selon fòmil yo (13) ak (8) nan IX a. chapit:
, . (10)
Apre 1) :
, ;
, (11)
1)[Depi sa a validite supoze nan de-kolòn GG respè nan D m egzistans la nan lwa a ki
pwopòsyonèl: e ' : e , = m ': m , yon rezilta, li se posib ki gen rapò ak reyalite a olye
pou yo ki anwo a, aplikab san yo pa konsidere sa a fòmil lalwa tou dirèkteman: A =
D i + e '- e , ki bay yon endikasyon sou sekirite a nan detèminasyon an konpare ak
derivasyon an nan yon pi wo a .]
Gen kèk nan valè yo nimerik v : m , , N : m ' sòm valè fraksyon asosye yon nan
devyasyon yo nan chak bò ki gen rapò ak D.
yon
.1626 0,37726
0,1105 0,27992
0,0726 0,19960
0,0461 0,13677
0,0282 0,09006
0,0167 0,05700
0,0095 0,03466
0,0052 0,02026
0,0028 0,01138
0,0014 0,00614
0,0007 0,00319
0,0003 0,00159
0,0002 0,00076
0,0001 0,00035
Kalkil la nan yon konsa k ap pase: Youn k ap chèche m ': m , oswa nan m ': m ' ,
kèlkeswa sa li se bò negatif oswa pozitif kòm F [ t ] pran, valè t la epi pran yon =
exp [- t ²] .
Metòd sa a detèminasyon depann de lefèt ke, pou chak bò nan devyasyon yo soti
nan D mwen , GG a senp konsidere kòm valab apre nimewo a ak mwayèn devyasyon
yo te jwenn pou paj sa a, nan kout G a modifye pou totalite a, ak depann de sa nan sa
ki annapre yo Aktivasyon devlope prensip.
[Twa valè yo: 1) nimewo relatif de devyasyon yo, 2) sòm relatif de devyasyon yo, 3)
kosyan devyasyon an tèt li, jiska ki nan D i se nimewo relatif la ak sòm yo detèmine,
ak devyasyon an vle di , yo se konsa depann sou chak lòt ke chak de ka kalkile nan
twazyèm lan. Li se paske nan GG la pou devyasyon yo nan yon paj, pou egzanp,
pozitif la:
; ; ; (12)
kote m ' ak ¶ ' prezante kantite total ak sòm de devyasyon yo nan paj sa a, ¶ " men
devyasyon a se, jiska ki nimewo enkonplè m nan " ak sòm total la enkonplè ¶ '' yo
pwolonje. Se poutèt sa, nan fason ki endike anwo a, pou m ": m ' oswa m ": m , li
se posib, pa vle di nan t, yo asiyen valè a å¶ ': å¶ ' resp. å¶ " : å¶ , kalkile
sa mande lè ¶ "respektivman. ¶ " se yo te jwenn pwouve ¶ ' respektivman. å , yo
detèmine dapre (10).]
Pou eksplike desizyon sa a pa yon egzanp espesifik, nan tab QUETELET nan
rekrite franse 2) v = 28 620; n = 2490; m = 100,000. [Koulye a, nou jwenn D i =
1.6273 m, se konsa m ,= 55 951; m = 44.049; m ": m , = 0.488848; m ": m =
0.94347; apati soti nan t la - Table premye si t = 0,46420 ak 1 - EXP [- t 2 ] =
0,19385; dezyèm ka t = 1.34843 ak 1 - exp [- t 2 ] = 0.83769. Konsekamman yon
moun jwenn nan (10) sòm total la å¶ , = 3740,5; ¶ '= 2410,7 kòm ¶ " = 725,1
ak ¶ " = 2019,4. Finalman, (11) bay e , = 0.0669; e '= 0.0547; A = 1.6140. Li se
konsa D - A = 0.0133, pandan y ap e , - e ' = 0.0122; tou de valè yo ta dwe egal a
chak lòt, men divizyon yo se akòz lefèt ke valè inisyal la D i nan pwopòsyonèl
detèmine D p la yon bagay esansyèl. Quettel tèt li, ki moun ki pa evalye konparezon
nan valè yo pwobabilite obsève ak valè yo teyorik nan tab pwobabilite li yo, rive nan
yon tablo distribisyon, di: "The waist moyenne est de 1.62 m anviwon".]
Youn ta ka panse, sepandan, ke menm nan ka kote gen yon seri konplè, valè yo
obsève vin anòmal twò piti bès, menm jan se ka a ak rekrite yo Leipzig ak Annaberg,
se sèlman metòd la siplemantè nan pati ki pi wo nan seri a, men ki toujou sou bò a
menm nan D , bezwen pou aplike pou yon å ,jwenn, ki se pa patisipe oswa konsa
ranje sou efè yo nan anòmal la desann pase lè relasyon an nòmal ant kantite ak gwosè
nan devyasyon yo, ki nou sipoze anwo, tou nan fen a pi ba men nou. Men, sa a se pa
ka a, men ou ka sèlman se konsa atann yon rezilta itil soti nan Supplementarverfahren
pase eskli nan lè yo kalkilte pi ba yon pati nan seri a, ki b cho, se jis kòm nòmal kòm
te deplase nan nan kalkil la ki yon cho. An reyalite, nou asime ke nimewo a manm
fanmi an devyasyon soti nan yon sèten valè devyasyon nan fen a, di nan pati b la , se
twò gwo, ki kantite relatif pi wo a, nan pati yon,dwe anòmal twò piti; nan pwosedi a
siplemantè, sepandan, li se sipoze ke li se nòmal, ki kontredi tèt li. Se poutèt sa, li tou
vini lè yon sèl men zak pa Supplementarverfahren ak ranje sa yo nòmal, nan
konklizyon absid. Natirèlman, nan seri sa yo, pa metòd la siplemantè , valè a
dirèkteman jwenn a , ak valè a nan ogmante A. - Se konsa, mwen gen ak moun yo nan
Leipzig kòm yonpran apre segondè negatif pati nan = D 69,71 66.5 se ase lè b pòsyon
nan soti nan gen nan fen a, kote ou ka sonje (dapre § 15) 66 sa a se valè anba a ki
afebli tonbe. Valè ki sòti nan totalite å, 9935, 9097 la sòti nan metòd siplemantè a,
te notables egal a valè a nan å¶ = 9070, ki swiv soti nan pati ki pozitif nan seri a
konsidere kòm nòmal. Valè A yon dirèkteman sòti nan totalite seri a te 69,62, ak
69,70 la jwenn nan metòd siplemantè a, se sa ki, valè D a, te notables menm bagay
la. Koulye a, si men D reyèlman mwayèn nan, se konsa medyàn la ta gen kowenside
ak li, se konsa m ' = m , dwe, Lè nou konsidere ke m , = 4257; m ' = 4145.
1)[Anplis lwa sa yo, § 33 bay lis ekstrèm lwa tou. Sepandan, yo valab pou simetri
kòm byen ke asimetri nan valè yo devyasyon, e konsa yo pa lwa de sibstansyèlman
asimetri distribisyon. Anplis de sa, depi yo bay monte nan plis detay diskisyon yo, yo
pral resevwa tretman espesyal nan chapit sa a.]
[Pou delege lwa sa yo, GG a de-sided dwe itilize kòm baz pou distribisyon kopi
yon K.-G.
, (1)
Isit la vle di, kòm dabitid, m ¢ ak m , nimewo yo nan pi wo a ak anba a nan premye
valè D a sitiye devyasyon ¶ ' ak ¶ , ki valè absoli yo apre yo fin pran distans nan
devyasyon yo soti nan D , h' ak h , finalman, valè yo resipwòk nan e ' ak e ,
kote e' ak e , valè yo mwayèn nan ¶ ' ak ¶ , ye. Men, li ta dwe valè a
pwodiksyon Dpa soti nan kòmansman an kòm valè ki pi pre ni kòm valè a detèmine
pa lwa a pwopòsyonèl, depi tou de pwopriyete yo dwe pwouve premye. Okontrè, D
yo ta dwe konsidere kòm yon premye inisyalman abitrèman chwazi valè inisyal la, ki
ka pwouve sèlman pa lalwa (1) kòm li te gen valè a tache ak de pwopriyete sa
yo. Men, li ta dwe remake ke moun ki sa yo 'ak sa yo , sa vle di pa gen okenn
nimewo, men se sèlman nan jewometrik entèpretasyon ¶ ' respektivman. ¶ ,prezante
kòm absis, sou òdonans yo pèpandikilè nan lwa distribisyon an imajine. Nan contrast,
nimewo yo nan devyasyon toujou refere a entèval ak yo reprezante pa bann zòn, pou
ke ekwasyon yo
z ' = z ¢ d ¶ ' ; z , = z , d ¶ , (2)
presize konbyen lajan varyasyon nan lwa a (1) Dapre ant fwontyè enfiniman tou
pre ¶ ' ak ¶ ' + d ¶ ' respektivman. ¶ , ak ¶ , + d ¶ , zòn nan fèmen nan entèval nan
lèt gwosè d ¶ 'respektivman nan . d ¶ , tonbe. An konsekans, detèmine nan
W. W ¢ ak W , ki ka yon devyasyon ant limit yo espesifye ka jwenn li. Li fèt pa:
(3)
respektivman.]
[Pa ekwasyon yo (1), pou nenpòt ki valè fini nan ¶ ' ak ¶ , valè a ki asosye nan z '
ak z , ak Se poutèt sa tou valè a korespondan nan z 'ak z , oswa W ¢ ak W , inikman
detèmine , Sepandan, pou valè a pwodiksyon tèt li, ki gen valè yo devyasyon ¶ ' = 0
ak ¶ , = 0, sa a singularité ki manke sof si
h
; (5)
Se konsa, yon tranzisyon kontinyèl nan de koub yo, ki reprezante ekwasyon yo (1),
an reyalite pran plas sèlman lè kondisyon ekwasyon an (4) rive vre. Men, sa a
ekwasyon kondisyonèl dwe nesesèman rive vre se klè nan konsiderasyon sa yo.]
[Li se evidan tèt ke yon entèval nan gwosè bay yo ak pozisyon yo bay yo ka sèlman
fè pati nan yon sèten kantite devyasyon. Sa a gen konsekans lan ke yon enfiniman ti
entèval, ki se yo dwe konsidere kòm limit la nan yon entèval fini, yo dwe jwenn
nimewo a menm, li ka wè nan anwo a oswa nan pati ki pi ba nan panèl la distribisyon
pwolonje entèval kòm fwontyè a nan yon. Men, pou valè inisyal z ' diferan de z ,, Lè
sa a ki kantite devyasyon pou valè yo korespondan nan entèval nan pwodiksyon
depann de si lèt la sou pati nan ki se gen entansyon rive pi wo a oswa soti nan kote yo
ki sitiye pi ba a devyasyon debaz. Depi sa a se pa akseptab, Lè sa a, z '= z , e konsa
kondisyon ekwasyon an (4) dwe satisfè.]
[Li ta ensiyifyan kontrekare sa a pa rive ekleraj pou chif yo, men se pa pou diferans
yo. Pou detèminasyon pwobabilite yo (3) gen rapò ak chak bò devyasyon yo an
patikilye, san yo pa pran lòt bò a nan kont oswa afekte pa li. Si ou vle yon mityèlman
pataje konsidere pou detèmine si W. nan , se konsa dwe menm bagay la tou sou
kantite manm m = m ¢ yo + m ,pran devyasyon a ki gen rapò, epi li se yo dwe mete
Lè sa a,:
, (6)
Se konsa, kòm li ta dwe, pou ¶ '= ¶ , = 0, se singularité a nan detèminasyon an
pwobabilite yo bay sou baz la nan (4).]
[Ekwasyon kondisyonèl la (4) dwe tou dwe tache ak lwa distribisyon an (1). Sa a,
sepandan, vin pwogrè nan lwa a pwopòsyonèl soti nan valè inisyal la
e ' : e , = m ': m , (7)
yo mande yo. An menm tan an, valè sa a manifeste tèt li kòm valè ki pi pre a, depi tou
de z ' ak z , pou valè a zewo nan devyasyon nan kantite ' ¶ ak ¶ , rive
jwenn maksimòm la.]
[Pou ilistre lwa sa a distribisyon, de koub sa yo ka sèvi, premye a nan ki montre
kou a valè yo anwo a D , ak endikasyon de devyasyon pwobab ak mwayèn w =
DW ; e '= DE' ; q = DQ ; dezyèm lan montre kou a nan valè sou tou de bò D , ak de
valè yo prensipal A ak C akote D ak de devyasyon yo vle di senp e ' = DE' ; e , =
DE , nan tèt ou.
Li ta dwe remake ke moun ki koòdone yo prezante valè relatif pa plas la nan valè yo
nan z 'ak z , nan fòmil la (1) pa 2 h' m '= 2 h , m , divize
valè z ' : 2 'h m ' ak z , : 2 h , m ,yo mete. Li te plis h '= 1; h , = 2 / 3 te
adopte. Se poutèt sa, valè maksimòm lan se DB nan de koub yo, ki egal a 1 : ; plis
comprenant:
e ¢ : e , = 2 : 3; e ¢ = 0.564; e , = 0.846; D - A = 0.282;
D - C = 0.222; ,
Inite mezi a se 5.6 cm pou koub nan premye ak 3.2 cm pou dezyèm lan.]
§ 131. [Sèlman eksepsyonèl pral nimewo m ' ak m , devyasyon yo pi wo a ak anba
a valè inisyal D a dwe egal a chak lòt. Nan ka sa a eksepsyonèl valè nan santral
yo C ak mwayèn nan aritmetik a Yon ak D ini. Pou li se m = m , se konsa ke
kondisyon an karakterize valè santral la satisfè; soti nan egalite nan m ' ak m , men
toujou swiv sou baz la nan pwopòsyonalite ki e' = e , ak kidonk m' E '
= m , e , . Sa implique ke montan yo mityèl mityèl yo tou egal a chak lòt, ki
detèmine aritmetik vle di la.]
[Sepandan, se ki jan ou panse yon règ, m ' a m , diferan, de valè yo prensipal yo
se yon ak C Pa janm D ansanm, epi li kapab distans yo soti nan D soti nan GG sòti
jan sa a.]
[Endike pi gwo a nan de nonb m nan ' ak m , pa m ", ki pi piti a nan m " ak
karakteriz sou bò a m nan " valè yo kouche ¶ , e , h ak t nan inison ak ansyen a (§ 33)
te fè dispozisyon . pa de tirè pi wo a Lè sa a, valè a santral la se C pase al chache valè
a ki asosyasyon yo ak D defini yon entèval ½ ( m - " m " ki gen) divèjans, pou li se:
, (8)
se konsa ke pi wo a ak pi ba valè a detèmine pa espès yo, gen menm kantite
devyasyon kòm li nesesè pou valè santral la. Sepandan, li swiv nan lwa distribisyon
an si g = C - D endike distans ant valè C ak D kèlkeswa pozisyon mityèl yo:
, (9)
oswa, si h " ¶ ¢ " = h; h " g = t" mete:
, (10)
Li se konsa konsidere ke h " = e " ,
C - D = g = t "e" , (11)
kote swa g yo kalkile, oswa ki sòti dirèkteman nan (9) t " pa vle di nan t tab la sou baz
la nan (10) detèmine kòm valè a se yo dwe yon ti tan F " ki dwe.]
[Distans C - D se poutèt sa esansyèlman depann sou kosyan an
( m "- m " ) : m " . Si lèt la egal a zewo, g tou vin zewo, ak C konyenside ak D , jan yo
deja note . Si, sepandan, kosyan sa a pa egal a zewo, men se ase ti ke pouvwa dezyèm
pouvwa li yo ka neglije, li se akseptab apeprè F [ t " ] kòm gwosè a nan menm lòd
pa:
oswa (12)
reprezante e konsa:
(13)
oswa:
(14)
yo mete. Nan lòt men reyalize C a - D valè maksimòm nan lè ( m '- m " ) : m " pran
valè a 1, se sa ki, lè m ' = 0 ak m ' = m , se konsa si tout nan devyasyon yo sou yon bò
menm ki gen valè inisyal la sitiye, ak Asymétrie an se kidonk enfini Li se sa a ka
limite nan (10) ekwasyon an senp .:
, (15)
sa yo ki t '= w: e " , kote w se valè a pwobab nan devyasyon yo, anba a § 119 egal
a 0,845347 × e" se yo dwe fikse pou distans. C a - D se jwenn KIDONK ekwasyon an:
C - D = w = 0.845347 × e ".]
(16)
[Sa a detèminasyon nan C - D se tou nan ka a jeneral (11) antyèman ki baze sou
GG a de-sided kòm yon lwa distribisyon tankou nan de ka yo Borderline (14) ak
(16). Se poutèt sa detèminasyon an anpirik nan distans sa a nan yon tab distribisyon
soumèt, pi fasil a dirije kalkil nan C ak Yon pa vle di nan ekwasyon an (26) oswa (29)
nan XI la. An jeneral, yon valè deviant soti nan detèminasyon an teyorik jwenn
rezilta isit la. Li diferan ak respè distans A-D ant aritmetik vle di A a ak valè
pwodiksyon D a, depi fòmasyon nan fòmil pou distans sa a sèlman sou pwopriyete yo
nan Yon ak D se ki baze, ki se tou se kalkil la anpirik baze sou, pandan y ap yon pou
sèvi ak GG a pa gen okenn okazyon rive.]
[Si youn konsidere sètadi ke pi gwo a nan de montan lajan yo
devyasyon ¶ ' ak ö , kòm yon rezilta nan lwa a ki pwopòsyonèl sou bò a menm
nan D se yo te jwenn ki te sou pi gwo a nan de nimewo yo devyasyon, sètadi m ", se
yo dwe t'ap chache, apre yo fin ki pi gwo a nan tou de sòm pa å¶ " , se youn nan pi
piti pa å¶ " yo rele, se konsa yon moun ka mete:
¶ "= å yon" - m "D
¶ " = m " D - å yon " . (17)
Soti nan sa a swiv pa soustraksyon:
¶ "- ¶ " = yon yon "+ å yon " - ( m '+ m " ) D = yon yon - MD ,
ak, apre divizyon ak m , yon moun jwenn ke:
.
ekwasyon an:
, (18)
ki, sepandan , pa ankò pran an kont pwopriyete a nan D nan satisfè lalwa Moyiz la
pwopòsyonèl. Pou rezon sa a, mete nan (18):
å¶ "= m " e " ; å¶ " = m "e "
oswa, ki sa ki menm bagay la tou, depi m "= m- m " ak m " = m- m " :
å¶ "= mwen" - m "e '' ; å¶ " = m ' " - m " e " .
Sa a mennen nan ekwasyon an:
, (19)
nan ki selon lwa yo pwopòsyonèl:
m " e" - m "e" = 0
se, se konsa ke finalman:
A - D = e "- e " (20)
rezilta nan yon relasyon ki deja nan XI la. Chap. lè li te rive eksplwate pwopriyete yo
nan D p nan enterè nan detèminasyon li yo soti nan valè yo tab an emwobinè.]
[Depi selon lwa yo pwopòsyonèl:
(21)
oswa, si pi wo a:
1) pou valè byen abitrè m " ak m " , sa vle di pou yon degre abitrè nan Asymétrie, yon
sèl gen dapre fòmil yo (11) ak (20) resp. (22):
C - D = t "e"
A - D = e " - e " = 2 F " × e" (25)
; (27)
4) nan evènman an ki pa gen okenn asimetri, nan ka sa a m '= m , Lè sa
a, finalman vin:
C-D=0
A - D = 0 (28)
A-C=0.
Li ta dwe remake ke moun ki, byenke, kòm kalkile nan divèjans yo pou A - D ak C -
D ka imedyatman rekonèt Yon ak C nan menm tan an sou bò a nan m nan " yo, men
ke se sèlman valè yo absoli nan distans sa yo yo detèmine, ak Se poutèt sa li rete pou
wè si A ak C diferan nan pozitif la oswa nan yon direksyon negatif de D. Ansyen an
se ka a si m ¢ > m ,; lèt la, si m , > m ' .]
§ 133. [Soti nan lwa sa yo nan distans distans relasyon yo ak an
patikilye p- règleman yo kapab jwenn nan divizyon. Ou jwenn:
1) pou ka jeneral la nan ki degre nan Asymétrie se pa sijè a nenpòt ki kondisyon:
(29)
;
2) nan ka asimetri trè fèb:
(30)
;
3) nan ka asimetri enfini:
(31)
,
Valè yo rapòte anba 2) ak 3) reprezante limit ki genyen ant ki dispozisyon ki
aplikab nan ka jeneral la varye. An patikilye, relasyon yo ki valab pou asimetri
fèb yo se nan enterè, depi ak fluctuation a ti nan kopi yo K.-G. se konsa komen
ke li ka rele yon règ. Pou rezon sa a, relasyon yo (30) yo bay yon non espesyal
epi yo rele p - lwa yo.]
[Nan twa kosyan an se anjeneral konsidere kòm kanpe nan an plas an premye
ak Se poutèt sa pou senplisite pa yon espesyal. Savwa lèt pa p ,
respektivman. Li se konsa yo dwe espere ke p oswa ( C - D ) : ( A - D ) se pa pi
piti pase 0,785 epi yo pa pi plis pase 0,845, pa wofern entèfere ak iregilarite
kou a nan valè anpirik nan yon panèl distribisyon ak akò a ak teyori a, nan se
gid sèlman yo pi wo a dispozisyon afekte.]
§ 134. [Sa C ak yon manti sou bò la menm nan D te deja te note; men
ke C manti ant A ak D se klè nan deklarasyon sa a.]
[Apre fòmil (29) an jeneral:
, (32)
kote t "se valè a ki asosye ak F " nan t la- tab. Koulye a, note ke F " ka sèlman
reprezante valè ant 0 ak ½, depi
.
Se konsa, yon gade nan t la- tab anseye ke toujou
t "< F ", (33)
paske se sèlman nan valè F = 0.6209 yo se twa-chif t- valè ki pi gran pase
asosye F- Valè yo, yo nan lòd yo rete pi gwo jouk nan fen tab la. Anplis de sa,
paske:
<2
e konsa plis:
t ¢¢ <2 F "
an reyalite:
C - D <A - D. (34)
Lwa sa a, selon ki C toujou bay manti ant A ak D , yo rele lwa a nan pozisyon.]
[Lwa nan pozisyon gen konsekans ki asimetri a nan devyasyon bez. D siy ki
opoze a gen kòm devyasyon yo bez. A. Savwa, depi ki gen rapò ak C , nimewo
yo devyasyon mityèl yo egal youn ak lòt, gen pou chak valè pi wo a C inegalite
a m ' < m , epi pou chak valè anba a C inegalite m nan ' > m , . Li se konsa,
si A se pi wo a C ,
μ ¢ < μ , sa vle di μ '- μ , negatif.
Men, Lè sa a, D bay manti anba a C, se konsa ke:
m ¢ > m , sa vle di mwen - m , pozitif.
eksprime.]
[Men, jan yon 0 ki reprezante valè a pi pwobab pou nan ipotèz la kache, menm
jan tou pwodwi a nan W. pou devyasyon yo nan valè yo soumèt dwe konfòme
yo avèk prensip yo li te ye nan pwobabilite yon nan yon 0 yo dwe pi gwo pase
pou devyasyon yo nan nenpòt yon lòt, ki soti nan yon 0 valè diferan. Li dwe Se
poutèt sa
, (37)
kote k se yon konstan abitrè. nan:
men swiv
ak pa entegrasyon:
, (38)
Zugleich erkennt man, daß k einen negativen Wert vorstellen muß, wenn j (¶ )
für ¶ = 0 sein Maximum erreichen soll.]
[Es ist somit für die unterhalb D = a0 gelegenen Abweichungen, die jetzt
unterschiedslos durch ¶,bezeichnet werden sollen:
, (39)
wo c, eine noch näher zu bestimmende Konstante und - h,² = ½km' 2ist. Für
die oberhalb D = a0liegenden Abweichungen dagegen, die unterschiedslos
durch ¶' repräsentiert werden mögen, findet man:
, (40)
wo wiederum die Bestimmung von c' noch aussteht, während - h¢ ² =
½km,2ist]
[Finalman, konstan c yo ' ak c , detèmine W. nan sa yo ki an m nan ' anwo
ak m , pi ba devyasyon, nenpòt ant 0 ak ¥ sitiye, - yo mete egal a 1 - kòm yon
kesyon de kou. Li dwe Se poutèt sa:
ak:
.
nan:
, (41)
(42)
ak sa yo ki an valè yo bay pou h ' ak h , kondisyon sa yo:
. (42a)
§ 136. [Nan ka sa rezònman a GG a de-sided li ka kapab santi yo tankou yon
domaj ki espesifye ipotèz la kache nan lwa a ki pwopòsyonèl a ipotèz la nan
aritmetik a vle di nan teyori la erè nan senplisite ak prèv fon. Paske ou ka
kòmanse pa jwenn yon sipò pou menm bagay la sèlman nan eksperyans la,
kòm li te depi refere yo bay nan § 42 kòm yon reyalite fondamantal nan
eksperyans ki K.-G. nan pèmèt detèminasyon an nan yon valè pi pre ki
konyenside ase fèmen nan zòn nan defini nan valè yo lalwa pwopòsyonèl.]
[Se poutèt sa nan enterè ki ka yon lòt ipotèz dwe fèt, ki baze sou
konsiderasyon senp ak evidan sou orijin nan K.-G. sipòte. Pou tan ke yo te, li
mennen nan yon lwa distribisyon inifòm; Sepandan, pa lèt la, detèminasyon an
nan yon valè pi pre pèmèt satisfè yo apwoksimatif lwa a pwopòsyonèl, tou
ogmante GG a de-sided kòm yon apwoksimasyon ak sa yo ki lalwa inifòm
reprezante. Youn konsa rive nan realizasyon an ke divizyon an nan lwa a
distribisyon, kòm a pa itilize nan GG se kondisyonèl, pa nati K.-G. ki nesesè,
pwobableman ka motive pa bezwen nan men yo pataje bagay sa yo soti nan
ipotèz la trase moute lalwa yon konfòtab, satisfè collectivité yo itilize aksesib.]
[Yo nan lòd yo fè klè pwen yo esansyèl nan devlopman nan ipotèz sa a,
premye, kontrè ak sikonstans aktyèl yo, yon K.-G. bay ke espesimèn yo diferan
sèlman nan yon ti kantite ekidistan ak fini gradyasyon nan gwosè. Pou egzanp,
senk nivo gwosè ka egziste ak gwosè yo tèt yo nan vire egal a:
yon, yon + mwen, yon + 2 mwen, yon + 3i, yon + 4i (43)
dwe. Lè sa a, li se natirèl nan atribi diferans lan nan gwosè a nan jwèt fòs
espesyal yo, chak nan yo ki nan ka a nan aktivite yo ogmante m pwodwi. Youn
pral Se poutèt sa, asime kat fòs K 1 , K 2 , K 3 , K 4 , fason ke chak ka aji kòm
byen ke pa aji. Si okenn nan kat fòs yo anvigè, yon echantiyon gwosè yon
pwodui ; se sèlman youn nan kat fòs yo, se echantiyon yo jwenn lan pou gwosè
a nan yon + mwen ; men aji de, twa oswa tout kat fòs, se konsa gwosè a
se yon + 2 m, se yon + 3 m oswa yon + 4 m pwodwi. Pa W. ki fòme ak dat
efektif la nan chak fòs, frekans nan ensidan nan moun ki nan yon etap gwosè
bay se lè sa a depann e konsa dwe lalwa Moyiz la distribisyon ki te koze. Se
jwenn savwa lè fòs yo poukont nan chak lòt ak W. p 1 , p 2 , p 3 , p 4 zak ak
kòmsadwa, W la pou mank de efè li yo pa q 1 = 1 - p 1 , q 2 = 1 - p 2 , q 3 = 1
- p 3, q 4 = 1 - p 4 , reprezantasyon sa yo pou W. a nan etap sa yo gwosè diferan:
W [ yon ] = q 1 q 2 q q 4 ;
3
W [a + mwen ] = p 1 q 2 q 3 q 4 + q 1 p 2 q 3 q 4 + q 1 q 2 p 3 q 4 + q 1 q 2 q 3 p 4 ;
W [a + 2 mwen ]
=p1p2q3q4+p1q2p3q4+p1q2q3p4+q1p2p3q4+q1p q3p4+q1q 2
p3p4;
2
W [a + 3 i ] = p 1 p 2 p 3 q 4 + p 1 p 2 q 3 p 4 + p 1 q 2 p 3 p 4 + q 1 p 2 p 3 p 4 ;
W [a + 4 mwen ] = p 1 p 2 p 3 p 4 . (44)
Soti nan sa a li ka wè ke yon distribisyon simetrik nan kopi yo sou etap sa yo
gwosè diferan se sèlman posib si z. B. p 1 + p 3 = p 2 + p 4 = 1, oswa si ensidan
an nan efè a nan chak fòs endividyèl menm W. a kòm pou absans la nan efè a
nan nenpòt nan lòt fòs yo. Lè sa a ,:
W [ yon ] = p 1 p 2 q 1 q 2
W [ yon + m ] = ( p 1 p 2 + q 1 q 2 ) ( p 1 q 2 + p 2 q 1 )
W [ yon +2 mwen ] = ( p 1 p 2 + q 1 q 2 ) ² ( p 1 q 2 + p 2 q 1 ) ² - 2 p 1 p 2 q 1 q 2
W [a + 3 mwen ] = ( p 1 p 2 + q 1 q 2 ) ( p 1 q 2 + p 2 q 1 )
W [ yon +4 mwen ] = p 1 p 2 q 1 q 2 .
Nenpòt lòt detèminasyon nan W. mennen nan yon distribisyon asimetrik nan
espesimèn yo sou etap yo diferan gwosè. Pou egzanp, 1. Pou p 1 = p 2 = p 3 =
p 4 = p , 2. Pou p 1 = p 2= p 3 = ½, p 4 = p, kote p ak q = 1 - p yo diferan de ½
yo se:
1. 2.
W [ yon ]
= q41 /8q
W [ yon + mwen] =
4 PQ 3 1 / 8 (3 q + p )
W [ yon +2 mwen ] =
6 p ² q 2 1 / 8 (3 q +3 p )
W [ yon +3 mwen ] =
4 p3q 1 / 8 ( q +3 p )
W [ yon +4 mwen ]
=p41/8p
Li se konsa posib ou presize ankò yon lòt fason distribisyon asimetri kòm
espesyalite nan konplo an jeneral (44), pandan y ap sèlman nan fason ki pi wo
a, yon distribisyon simetrik se posib. Men, chak nan yo se ki baze nan menm
fason an sou sipozisyon an ki kat endepandan ki soti nan chak fòs lòt yo
kounye a, chak nan ki te gen yon W. sèten pou efè yo ak nan ka a nan travay yo
ogmante nan gwosè m pwodwi.]
[Sepandan, gen vrèman pa K.-G. ki pèmèt sèlman senk grandè, separe pa
entèval fini ak konstan, yo dwe distenge. Olye de sa, espesimèn yo ap piti piti
distribiye sou seri a gwosè limite pa valè yo ekstrèm, se konsa ke menm lè yo
ogmante etap sa yo gwosè, kote olye pou yo senk, yon nimewo pi gwo ta dwe
chwazi, pa gen anyen ranport. Men, seri a gwosè ki kopi yo nan K.-G. toujou
ap satisfè, divize an entèval nan gwosè konstan mwen epi
detèmine gwosè entèval nan kalite a, ki nan chak entèval endividyèl
distribisyon nan kopi yo ka sipoze kòm inifòm ak lwa a distribisyon kòm
konstan. Sa a se ka a lè mwenentwodui yon gwosè ti ki gen pouvwa dezyèm ka
neglije konpare ak gwo limit. Lè sa a, li se pèmèt yo panse ini espesimèn yo
entèval tonbe nan mitan an nan entèval la, se konsa ke li se resikle nan fason sa
a nan prezantasyon an nan etap sa yo gwosè ak entèval konstan. Mòd nan
premye nan reprezantasyon, sepandan, se kounye a modifye nan ki atik yo pa
gen okenn ankò fè pati nan klas endividyèl yo nan gwosè tèt li, men entèval ki
asosye ak sèvi premye etap yo gwosè sèlman kòm reprezantan ki nan entèval
yo.]
[Lè w ap pran modifikasyon sa a nan kont, ka ranje gwosè a ki satisfè pa
egzanp K.-G. kounye a ka ranplase pa yon kantite endeterminate nan etap
gwosè, se konsa ke varyab yo tèt yo parèt
yon, yon + mwen, yon + 2 mwen, .... yon + ni (45)
yo reprezante. Li te gen Se poutèt sa sèlman ki nesesè nan plas chwazi a nan
egzanp ki anwo limite kantite kat fòs yon nimewo endefiniman gwo N suppose
epi mete chak moun sèten W. pou efè yo nan bestimmendeW pou chak nivo
gravite youn pi wo a fòs sa yo. e konsa jwenn yon distribisyon sèten nan kopi
nan zòn nan gwosè tout antye. An menm tan an li se evidan ke distribisyon sa a
se sèlman simetrik si n fòs yo ka rezime nan pè epi pou chak pè, ki gen W. egal
a p mwen ak p k yo, p mwen + p k= 1. Nenpòt lòt detèminasyon nan sa a W.
mennen nan yon distribisyon asimetri. Men, si yo ka pouswiv la lèt nan legalite
li yo, li pa aksepte bay chak fòs aji yon konplètman abitrèman chwazi W. Pou
dedomajman pou tretibilite a nan tretman matematik nan chak fòs, li ka Se
poutèt sa yo dwe atribiye a W. a menm pou vini yo anvigè.]
[Sa a mennen nan ipotèz sa yo:
1) Gen yon nimewo endefini n nan fòs 2)
K 1 , K 2 , ××× K N
bay yo patisipe poukont yo nan pwodiksyon kopi yon K.-G.
2) Gen egziste W. p pou ensidan an ak W. q = 1 - p la pou absans efè chak fòs
endividyèl.
3) Chak fòs pwodui, nan ka aksyon li, enkreman mwen, kote mwen
entwodui tankou yon ti kantite ke pouvwa dezyèm li yo, anplis de gwo limit, ka
neglije.]
2)[Tèm "fòs" yo chwazi pou konesans sèlman; li ka konprann tankou tout patikilarite
yo, kèlkeswa kalite yo, ki gen yon enfliyans chanje sou gwosè kopi yon K.-G. yo
kapab egzèse.]
[Apati, li resevwa yon kopi, pa youn nan la a génération li yo n fòs patisipe, gwosè
a nan yon ki gen W. W [ yon ] = q N , pandan y ap gwosè a nan ensidan an nan tout
fòs NI yon +rive pou ki W [ yon + NI ] = p n se. Sepandan , si fòs x yo patisipe nan
yon sèl egzanp , gwosè li vin yon + xi ; epi depi
diferan sistèm chak fòs x ka fòme, pou chak sistèm, men W. a.
p x × q n-x
egziste, konsa se:
, (46)
Koulye a, pou gwo n, x ak n - x, fòmil yo se:
,
Ak konsiderasyon sa a, yon moun jwenn:
(47)
Ranplase isit la pn ak Kn avanse kòm nonm antye, kidonk, ou sipoze ke n pa
denominatè yo komen nan fraksyon p ak q se divisible, se konsa ke piblik la an
jeneral pral swiv-devlope pa limite, kidonk, ou ka pran x ak n - x ak avantaj pn +
x ak q n - x ekri, kote kounye a x tout nimewo pozitif ki ant 0 a + NQ ak tout negati-
Ven nimewo ki ant 0 a - np gen yo ale nan; an menm tan, yon + xi se yon + pni +
xi oswa, siyon + pni se yon ti tan endike pa yon 0 , yo dwe ranplase pa yon 0 +
xi . Yon moun jwenn konsa:
(48)
.
oswa:
, (50)
lè xi = D ak ni 2 = k mete.]
[Nan derive lwa sa a, li te sipoze ke kopi K.-G. nan mitan an nan yon 0 + xi ka
reprezante pa mete nan valè (45) reprezante entèval konbine gen
entansyon. espesimèn yo men li gaye nan reyalite piti piti nan entèval yo, se konsa ke
fonksyon an pwobabilite kòm yon fonksyon kontinyèl nan devyasyon yo D se sipoze,
entegral ki genyen ant limit yo nan entèval yo pa W a [ yon 0 + D yo make]. Si, Se
poutèt sa, fonksyon an pwobabilite ki te deziye pa w [ yon 0 + D ] lè sa a:
W [yon 0 + D ] = ò w × d D ,
oswa ak konsiderasyon ti piti mwen an :
= w × mwen.
Yon moun jwenn Se poutèt sa, premye pou sant sa yo entèval:
; (51)
men depi w se yon fonksyon kontinyèl nan D , reprezantasyon sa a gen pou kenbe pou
abitrè D. ]
[Pli lwen, pa diferansyasyon, yon sèl jwenn valè maksimòm w la nan ekwasyon an:
;
oswa (mete nan tèt ou ke yon pati nan w pa disparèt, nan lòt men D isit la yon gwosè
nan lòd mwen, ak kidonk Mwen D 2 se neglijab):
,
Se konsa, valè a densest D tonbe sou:
,
Si se valè sa a chwazi kòm valè inisyal la pou lwa a nan pwobabilite, Lè sa
a, yon 0 = D + ½i ( q - p ); Finalman, si w [ D + ¶ ] ranplase pa j ( ¶ ) , Lè sa
a, D = ¶ - ½i ( q - p )
(52)
kòm fòm final la nan lwa a yo dwe sòti.]
[Li toujou yon kesyon pou pwouve ke premye valè D apeprè satisfè lalwa
pwopòsyonèl la sou baz lwa a (52). Pou rezon sa a:
mete sa:
, (53)
Koulye a, si m ¢ endike nimewo ki anwo a D ak m kantite total devyasyon:
,
An konsekans, pou anba a D Nimewo pito m nan , :
,
Se refere yo plis pi wo a ak anba a D montan lajan ki sitiye nan devyasyon yo
pa ¶ ' ak ö , se konsa li ye:
,
Youn jwenn sa a:
; , (54)
Se konsa:
, (55a)
kòm lwa a pwopòsyonèl mande.]
[Men, si lwa a pwopòsyonèl ki valab, Lè sa a, GG a de-sided ka ranplase inifòm la
pwobabilite lalwa (52) ak yon apwoksimasyon ki koresponn. Menm bagay la tou se
yo dwe sipoze nan fòm lan (6), ki vle di devyasyon yo mityèl, depi lwa a (52) pran
tou an kont devyasyon an anwo ak pi ba yo. Se konsa, se pou li:
, (56)
Isit la se akòz nimewo yo devyasyon kalkile ak montan lajan devyasyon:
, (56a)
Sepandan, depi validite ki genyen nan lwa a ki pwopòsyonèl mande pou ¾ p se
awondi desann nan valè a nonb antye relatif 2, li se tou ½ p ak 4 / 3 yo dwe konsidere
kòm ekivalan ak
(56B)
mete; Epitou, ki gen otorite nan menm nan reprezantasyon an nan h ' ak h , olye pou
yo ½ p - 2 / 3 osi byen ¼ p ak 2 / 3 yo mete].
[Ranplasman nan lwa an inisyal (52) pa GG a bilateral kidonk rezilta nan ranplase
manm lan
manm lan
rive, ki resevwa yon siy pozitif pou pozitif ¶ , yon siy negatif pou negatif ¶ .]
[Tou de (52) ak (56) bay pou p = q reprezante GG a senp, ki se konsa fèt tankou
yon ka espesyal nan menm tan an ak sa yo lwa jeneral la ipotèz la etabli. Si lèt ka a sa
a adapte soti nan kòmansman an, li se pa trè diferan de ipotèz la ki HAGEN 3) dériver
senp la te mete G. G. pou teyori erè.]
3)[Broad pwobabilite, Bèlen, 1837. 34. - Ipotèz la HAGEN nan li: "erè a nan rezilta
yo nan yon mezi se sòm total la aljebrik nan yon nonb infini nan erè primè ki tout
moun egal, ak chak nan yo ki ka menm jan fasil gen pozitif oswa negatif. ".]
[Li ta dwe remake ke asimetri a isit la reprezante pa kantite nan lòd mwen an . Li
Se poutèt sa vin enfiniman piti lè mwen vin enfiniman piti. Nan divize anwo a,
sepandan, mwen pa te panse yo dwe enfiniman ti, men se sèlman yo dwe tèlman ti
ke mwen 2 ka neglije kont gwo limanite.]
[Li ta dwe mansyone ke pou lwa a inifòm nan pwobabilite, olye pou yo valè a
Densest D, ka yon valè lòt pase valè inisyal la ka chwazi. Nan fòm reprezantasyon
(51), pou egzanp, li se vle di la aritmetik, ki se te fè pwen an kòmanse nan devyasyon
yo. Avèk respè yon 0, montan yo nan devyasyon yo mityèl yo egal a chak lòt, se konsa
ke yon 0 se an reyalite aritmetik vle di A. ]
Soti nan lis orijinal la, nan ki mezi yo se byen o aza, premye 18 mezi yo nan chak
nan 20 ane yo te ekri soti nan sekans o aza yo ak konbine nan yon totalite nan 360
mezi. Dokiman sa a, E ¢ = 77.5, E , = 64 pous jwenn. Isit la Next 360 mezi sa yo ta
nan 180 fraksyon gen yon m divize = 2, nan chak nan yo ki nan kou, dirèkteman yon
mezi ki E ¢ , ki lòt pase E ,rive, ak lè yo divize sòm total la nan konsa
jwenn E la ' ak E , ak 180 yo te vle di E ' = 73,16 e vle di E ,= 70.26; Anplis de sa,
yon divizyon nan 360 mezi yo nan 120 fraksyon ak yon m = 3 te fè, ki gen vle di E
' ak E , kalkile ak pou fè, ki rezilta yo yo rezime nan tablo ki anba la a.
I. Mwayèn valè ekstrèm anwo ak pi ba nan fraksyon n ak manm m chak .
0.00 12 1
0.25 28 1
0.50 25 4
0.75 21 9 1
1.00 16 6 - 1
1.25 31 11 4 -
1.50 35 14 7 -
1.75 29 13 5 2
2.00 24 18 13 13 4 3
2.25 23 12 9 5 2 -
2.50 15 7 6 3 2 1
2.75 16 9 7 4 1 -
3.00 11 10 7 7 3 -
3.25 12 8 7 5 3 1
3.50 5 4 4 4 3 3
3.75 16 14 11 9 8 5 1
4.00 7 5 6 5 4 2 1
4.25 10 10 10 9 8 6 3
4.50 4 4 3 3 3 3 1
4.75 3 3 3 3 3 2 2
5.00 5 5 5 5 5 4 2 2
5.25 6 6 6 6 5 4 4 3 2
5.50 1 1 1 1 1 1 1 - -
5.75 2 2 2 2 2 2 2 2 -
6.00 1 1 1 1 1 1 1 1 1
6.25 - - - - - - - - -
6.50 1 1 1 1 1 1 1 1 1
6.75 - - - - - - - - -
7.00 - - - - - - - - -
7.25 - - - - - - - - -
7,50 - - - - - - - - -
7.75 1 1 1 1 1 1 1 1 1 1
, (1)
Li pa enpòtan si wi ou non nan pwodiksyon an nan aritmetik la vle di devyasyon yo
mityèl + D ak - D oswa nan sòti nan valè yo densest devyasyon yo
inilateral ¶ ' resp. ¶ , anba ki Q yo dwe konprann; si sèlman nan ka a ansyen h =
1: h , nan dènye ka a h = 1: e ' resp. = 1: e , se mete, kote h se valè a
vle di nan D , e ' resp. e , vle di nan ¶ ¢ resp. ¶,reprezante. Si sa vle di,
nan m deviations Q 1 , Q 2 ... Q m, pou egzanp, premye a ki egal a U ak chak youn ki
vin apre se pi piti oswa nan pi egal a U , premye a se W la.:
ak pou chak sa yo W la :.
,
W. a pou konyensidans nan devyasyon m , ki premye a ki egal a U , ak chak ki vin
apre gen yon valè abitrè ant 0 ak U , se konsa egal a:
Sepandan, valè sa a detèmine W menm jan an, si, olye pou yo devyasyon an premye,
youn nan sa ki annapre yo mete egal a U , epi chak fwa m - 1 lòt moun apatni a valè
chenn ant 0 ak U. Kontinwe, W. a, de m deviations egal a yon sèl U , ak lòt moun ki
genyen ant limit yo 0 ak U kenbe oswa, nan lòt mo, W. a, U se valè ekstrèm nan
mitan devyasyon m , pa:
kote t = hU , (2)
montre. paske
.
.
konsa ou ka tou:
; ( t = hU ) (3)
mete.]
[Soti nan fòm lan lèt nan reprezantasyon, li ka wè ke entegral la sou W [ U ] se
dirèkteman espesifye. Sa a entegral, ki te pran ant sèten limit, eksprime sepandan W.
la ki devyasyon nan ekstrèm tonbe ant sa yo limit. Se poutèt sa, W. ke devyasyon
ekstrèm lan pi piti pase U 1 = t 1 : h ak pi gran pase U 2 = t 2 : h, egal a:
, (4)
se konsa ke an patikilye W. a, ki U = t: h anwo a resp. pi ba limite nan ekstrèm, pa:
respektivman.
se deziyen.]
[Si nou kounye a detèmine yon valè U c = t c : h nan kalite sa a
oswa , (5)
Se konsa, li se egalman pwobab jwenn yon pi gwo oswa pi piti valè pase U c lè yo
detèmine ekstrèm yo nan devyasyon m . Kontinwe, U c pral reprezante valè santral la
oswa valè pwobab pou repete detèminasyon nan devyasyon ekstrèm la ki gen
depandans sou m endike fòmil la (5) epi ki gen valè nimerik pou yon m jwenn yo
pa vle di nan tab la- . Konpilasyon sa a nan rapò m ak t c la pou kèk valè
nan m endike kwasans sa a valè santral ak ogmante m yo dwe wè.]
m tc m tc m tc
1 .4769 9 1,2628 500 2,2611
2 .7437 18 1,4689 1000 2,3988
3 .8936 36 1,6576 5000 2,6946
4 .9957 72 1,8319 10000 2,8134
6 1,1330 360 2,1933
[Anplis valè yo santral, li se nan enterè yo konnen valè a ki gen pi gwo W. a kòm
yon valè sèl. Avèk detèminasyon souvan repete souvan nan ekstrèm lan, li manifeste
devyasyon m kòm valè ki pi pre epi li se teyorikman detèmine kòm valè
maksimòm W [ U ]. Li konsa satisfè pou t = hU ekwasyon an:
.
oswa:
, (6)
epi yo dwe endike pa U d = t d : h . Kalkile t d soti nan ekwasyon an (6) pou yon
soumèt m , kòm sa yo ki an t c , ki vle di t tab fè fè yo. Youn jwenn valè sa yo asosye
nan m ak t d :
m td m td m td
1 0.000 9 1,194 500 2,203
2 0.620 18 1,404 1000 2,342
3 0,801 36 1,594 5000 2,641
4 0,914 72 1,770 10000 2,761
6 1.060 360 2,134
(7)
oswa - apre entegrasyon pasyèl -:
, (8)
Pou m = 1, rezilta a nan (7) U yon = 1 : h di senp valè a vle di nan devyasyon yo
pou tèt li. M se = 2 jwenn nan (8) U yon = :h , ak di nan = 1,4142
miltipliye vle di valè de devyasyon yo tèt li. Pou pi gwo m kapab F [ t ] dapre § 118
montre nan fòm seri e konsa tou U yon yo devlope nan yon seri. Pou egzanp, nan
fason sa a yon sèl rive nan m = 3:
oswa, gen
.
nan:
,
Se konsa, U yon vin egal a vle di nan devyasyon yo miltipliye pa 1.6623.]
[Chak nan twa valè U c nan , U d ak U yon se nan yon fason espesyal depandans nan
devyasyon yo ekstrèm soti nan nimewo m nan nan devyasyon yo soti nan ki se
detèminasyon an te fè nan tèt li. Sepandan, li se lè sa nesesè yo konpare valè yo
teyorik ak anpirik, osi byen sekirite a nan detèminasyon an anpirik ak fasilite la nan
kalkil teyorik pran an kont ak yo konsidere ki gen rapò ak sa a, ki bay benefis la pi
gran nan twa valè yo. Koulye a, kalkil la ki gen valè nan teyorik nan se U c bon pase
sa yo ki an U d oswa Uyon men, ki gen rapò ak detèminasyon an anpirik
se U d dèyè U c ak U yon sekirite tounen tankou U c ak U yon touche jeneralman
konfyans nan menm. Se poutèt sa ak avantaj ki gen valè nan santral U c sèvi pou
konparezon nan teyori ak eksperyans.]
[Pou dimansyon yo rekrite pou ki valè yo pwouve detèmine nan U c . Nan Table III
yo ki nan lis, konparezon sa a mennen nan rezilta sa yo, kote valè mwayèn h nan a
devyasyon senp dapre § 65 egal a 2,045, ak 1: h = h = 3,625 seri se:
IV. Konparezon nan valè yo teyorik nan U c ak anpirik a soti nan m sèten
fraksyon -membered.
Uc Uc
m Dif. m Dif.
theor. empir. theor. empir.
1 1.73 1.73 0 9 4.58 4.33 - 0.25
2 2.70 2.41 - 0.29 18 5.32 5.13 - 0.19
3 3.24 3.16 - 0.08 36 6.01 5.50 - 0,51
4 3.61 3.65 +0,04 72 6,64 6.00 - 0.64
6 4.11 4.13 +0,03 360 7.95 7.75 - 0,20
Li se, espesyalman bay yo ti kantite moun nan 360 valè ki se sijè a detèminasyon
anpirik, jwenn matche ak nan nan valè teyorik ak anpirik san dout satisfezan, se
konsa ke apre sa se sa lalwa mande a te etabli nan pwobabilite konfime pa eksperyans
nan.]
§ 142. [Enplikasyon ki pi enpòtan nan devlopman anvan yo se sa yo:
l) Èske se yon K.-G. ak siyifikatif Asymétrie - kòm ou panse tankou yon règ -
prezante, e li gen GG a de-sided pou aplikasyon an menm, gen Se konsa, lè t
' = U' : e ' se mete, W la.:
(9)
pou lefèt ke valè ekstrèm nan m ' anwo a D manti egal a U' ak kidonk ekstrèm anwo a
tèt li egal a:
(9a)
te ye a. Conséquence, gen yon W.:
(10)
pou lefèt ke U , = t , e , valè ekstrèm nan m , devyasyon ki anba a D , oswa
pi ba ekstrèm nan tèt li
(10a)
te ye a. Èske li posib, nan repetisyon kontinye ankò e ankò m ' anwo ak m , anba
a D kopi sa a K.-G. yo chwazi nan o aza, valè santral la nan ki kapab lakòz anwo a ak
pi ba ekstrèm vin:
; kote
; kote (11)
valè a densest nan:
; kote
; kote (12)
aritmetik la vle di pa:
; kote
; kote (13)
dwe prezante.]
[2) Depi ak ogmante m ' ak m , sa ki nan yo selon fòmil ki anwo yo
valè t' ak t , grandi, se konsa okòmansman posede diferans nan valè t '-
t , ak m ' - m ' gen menm siy lan; Pli lwen, depi dapre lalwa a pwopòsyonèl tou e '-
e , siy la menm jan ak m ' - m , gen, kòm menm bagay la tou se vre nan diferans ki
genyen E't '- e , t , ak m ¢ - m ,, Asymétrie nan devyasyon ekstrèm D konsa gen
menm direksyon an kòm asimetri nan nimewo yo devyasyon. D. Ou vle lwa sa a sou
devyasyon yo bez. nan aritmetik a vle di A , nou rive nan lwa a ranvèse bay dezyèm
nan § 33 (7) sou baz konsiderasyon sa yo. Depi devyasyon yo ekstrèm yo vin gran epi
relativman gwo fluctuations, sipozisyon an se akseptab ki diferans lan nan devyasyon
pa chanje siy lè youn nan D nan valè yo relativman fèmen Yon pase. Diferans lan nan
nimewo yo devyasyon bez. Yonmen gen siy opoze a kòm diferans lan nan nimewo yo
devyasyon bez. D. Se konsa, osi lwen ke sipozisyon sa a kòrèk, li gen diferans lan
nan devyasyon yo ekstrèm. Yon siy opoze a kòm diferans ki genyen ant nimewo yo
devyasyon bez. A. An reyalite, lwa envèstisman sa a jwenn z. Nan Tablo III ak IV nan
XXV. Chapit pou manm nan rye pays yo (avèk yon sèl eksepsyon nan mitan 15
diferan ka) pwobasyon li. Sepandan, menm bagay la tou ka konsidere kòm yon lwa
anpirik, ki se anjeneral vre nan ka a nan asimetri enpòtan. Nan ka Asymétrie
ensiyifyan, nan lòt men an, li ta kapab kapab revandè validite li yo (al gade § 181).]
[3) disparèt Asymétrie an K.-G. sa yo se yo dwe obligatwa pou diferans ki genyen
ekstrèm nan prensip valè yo menm jan ak valè pwodiksyon li yo kounye a ke
ak D Koyinside Yonbipartit dwe aplike lè l sèvi avèk sèvis sa yo nan GG a senp
pito. Nan ka sa a, fòmil yo bay nan 1) rete, si sèlman m ' ak m , pa ½ m ak e' ak e , pa
mityèlman egalman valab h nan se ranplase. Men, depi pou simetri esansyèl nan lwa
a ki distribisyon nan Kache Mete jeneral m nan sou tou de bò yonLi pi apwopriye pou
sijè devyasyon pozitif ak negatif ansanm pou ekstrèm lan, ki mennen nan deklarasyon
sa yo. Si yon moun mete t = U: h , lè sa a W la.:
(14)
asire ke valè yo ekstrèm nan devyasyon yo ± D c .. Yon egal a U se. Sepandan, li rete
deside si U ta dwe ajoute nan valè inisyal la nan yon sans pozitif oswa negatif. Li ka
Se poutèt sa sèlman dwe di ke Lè sa a, swa
oswa (14a)
, Ak nan menm tan an nan ka ansyen E la , pi wo a A -, U nan ka a lèt E
' anba Yon + U rete. Korespondan kòmantè yo tou ki gen rapò ak adisyon a nan an
fòmil yo (5), (6) ak (8) yo dwe detèmine mwayèn valè ekstrèm devyasyon U c ,
U d ak U yon fè valè yo pwodiksyon. Paske fason sa a ou pa pral jwenn mitan an
ekstrèm tèt yo, men sèlman yon respektivman anwo kay la. pi ba limit pou
respektivman nan anwo kay la. pi ba mitan ekstrèm.]
z
yon
empir. theor.
- - 1
15 13 15
25 41 38
35 54 39 1)
45 43 36
55 22 31
65 20.5 26
75 15 21
85 10 16
95 8.5 11
105 5 8
115 3 5
125 6 3
135 3 2
145 5 1
155 0 -
165 1 -
195 1 -
235 1 -
265 1 -
Yon 2 = 55.3
C 2 = 44.3
D mwen = 35.4
D p = 24.9
m '= 220
m , = 33
e'=
35.8
e,= 5.4
1)[Isit la, maksimòm nan valè yo teyorik pa tonbe sou entèval la 20-30, ki gen
ladan valè a densest D p . Sepandan, sa a se kondisyone sèlman pa anwo a rezime
entèval nan z la . An reyalite, pou yon lòt rezime, pou egzanp:
entèval z
20-24 14.0
24 - 28 15.9
28 - 32 15.8
se konsa ke yon ti depase ki dwe nan entèval la 24-28 ak valè a densest 24.9.]
1.04 - 0.5
1.12 4 1.5
1.20 5 4
1.28 5 10
1.36 19 18
1.44 22 27
1.52 38 32
1.60 32 32
1.68 31 30
1.76 26 26
1.84 18 22
1.92 19 17
2.00 13 12
2.08 9 8.5
2.16 8 5.5
2.24 1 3
2.32 1 2
2.40 2 1
2.48 - 1
G = 1.699
C =1.644
D mwen= 1.538
D p =1.549
G= 46.7
C= 44.1
T mwen= 34.5
Tp = 35.4
m '= 165
m , = 88
e' = 0.256
e , = 0.136
Si nou konpare tou de tab, avantaj de tretman logaritmik vin klè. Pou tab la aritmetik
sòm total absoli diferans ki genyen ant valè anpirik ak teyorik se 74; nan tab la
logaritmik, nan lòt men an, li se sèlman egal a 37, sa vle di egzakteman mwatye kòm
gwo. Anplis de sa, dansite yo anpirik ak teyorik, D i ak D p , diferan pa 10.5
inite; pandan y ap valè yo konparab T i akT p diferan sèlman pa 0.9. Li ta dwe tou
dwe mansyone ke kotetik la detèmine aritmetikman
reprezante 0.792 valè, konsa li tonbe konplètman deyò limit teyorik nan p , di 0.785
ak 0.845, pandan li vini trè pre valè yo egzije nan lwa p yo ¼ p = 0.785 nan limit sa
yo. Tout bagay sa a montre ke tout bon aritmetik tretman an echwe isit la, Lè nou
konsidere ke lojaritmik la yon sèl pwouve tèt li. Li ta dwe remake ke malgre ti m
nan panèl la anpirik, relasyon yo mete aksan sou dimansyon yo nan imaj yo genre yo
dwe konsidere kòm tipik.]
[Kòm yon egzanp nan mòn yo lapli chak jou yo nan Jenèv pandan 1845 - yo touye
1,892 nan mwa janvye lapli (fonn nèj oswa lapli), nan tab yo meteyorolojik nan
Bibliothèque Iniversel nan Genève a (Achiv des Syans Phys ak Nat.). anba tit "Tann
ou nan 24 èdtan yo". Kantite total jou lapli pandan peryòd deziyen 48 ane se 477; pou
chak nan yo, nivo yo lapli yo desann nan dizyèm nan yon milimèt endike yo. 16 jou
lapli yo anrejistre ak 0.0 mm; lapli nan pi gwo se 40,0; aritmetik vle di A 1 se
4.45; valè santral la C 1 egal a 2.24 mm. Panno distribisyon prensipal la te vin yon
panèl redwi ak entèval lamwen = 1 mm, ki te bay valè sa yo pou tretman aritmetik:
III. Heights yo lapli nan mwa janvye a pou Geneva nan tretman aritmetik.
m = 477; mwen = 1; Yon 1 = 4,45; E = 1mm.
z
yon
EMP. theor.
0.5 133 67
1.5 88 63
2.5 43.5 61
3.5 28 56
4.5 27 49
5.5 28 42
6.5 27.5 35
7.5 14.5 28
8.5 16 22
9.5 11.5 16
10.5 12 12
11.5 10 8
12.5 6.5 6
13.5 5.5 4
14.5 3 2
15.5 3 2
16.5 2 1
17.5 5 1
18.5 1 -
19.5 3 -
20.5 0 -
21.5 3 -
22.5 0 -
23.5 2 -
28.5 1 -
30.5 1 -
32.5 1 -
40.0 1 -
Yon 2 = 4.49
C 2 = 2.40
D mwen = 0.75
Dp=0
e' =A 2
e, =0
m '=m
m,=0
Kòm ou ka wè, Heights yo lapli chak jou fè yon K.-G. ak enfiniman gwo Asymétrie
se pa D p = 0, epi konsa tout valè pi wo a D p ye. Men, dakò valè yo teyorik
nan z konsistan avèk anpirik pou ti kras nan ki tretman an aritmetik pwouve yo dwe
inutiles. Si youn vle pou avanse pou sou tretman an logaritmik, li dwe premye dwe te
fè sou KONSEPSYON la nan 16 jou yo nan lapli, jan sa ekri nan 0.0 mm, yon
konvansyon, paske li te nan jou sa yo wotè nan lapli se pa konplètman egal a 0, men
se sèlman tankou ti ke li pa t 'rive nan yon dizyèm nan yon milimèt. Mwen pran sou
0.05 mm olye pou yo 0.0 mm, se konsa ke logaritm yo nan yonant limit yo - 1.30 ak
+ 1.60 varye. Si, sou baz sa a fixation fondamantal abitrè, se grenn nan prensipal
redwi a yon entèval nan gwosè 0.2, epi si limit la pi ba nan entèval an premye yo
chwazi kòm 1.50, rezilta sa yo yo jwenn:
IV. Lapli nan mwa janvye pou Geneva nan tretman logaritmik.
m = 477; mwen = 0.2.
Z G = 0.313G= 2.06
yon
empir. theor. C = 0.374 C = 2.37
- - 5 D i= 0.800 T mwen= 6.31
- 1.4 8 4 D p = 0.843 T p = 6.97
- 1,2 8 6
e ' = 0.219
- 1.0 9 9 e , = 0.749
- 0.8 9 14 m ' = 108
- 0.6 28 19 m , = 369
- 0,4 14 26
- 0.2 34 34
0.0 45 42
+ 0.2 66 50 Malgre ke desen yo isit la sitiye pi ba a valè a peple
+ 0.4 47 56 nan z nan - 0.4 ak + 0.2 iregilarite fò ki pa disparèt lè
w ap chanje kouch nan rediksyon, men pito pa kou a
+ 0.6 53 60 nan z nan tablo a primè ak rezime a akòz entèval yo
+ 0.8 67 63 logaritmik yo; Men, akò ki genyen ant teyori ak
+ 1.0 53 52 eksperyans se tèlman bon ke diferans ki genyen ant
valè yo teyorik ak anpirik la kòm yon konpansasyon
+ 1.2 27 27 nan koensidans yo, konfòme a lèt, prezante tèt yo. Li
+ 1.4 7 8 konsa pwouve lwa a distribisyon logaritmik tou nan
+ 1.6 2 2 mòn yo lapli byen satisfezan.]
§ 145. [Akòz la te pote soti nan konparezon a ekri
pi wo ant teyori ak eksperyans, lalwa ki distribisyon logaritmik pwouve pou K.-G. ak
varyasyon varyasyon relatif tankou vre. Koulye a, depi menm bagay la - apre
diskisyon nan chapit la senkyèm - matche ak notables sou ba varyasyon proportion
nan valè moun alantou valè yo prensipal nan jeneralizasyon nan aritmetik nan Lwa a
Preliminè a, li se - kòm nan fen chapit la espesifye. te deja mete aksan sou - nan tout
jan lalwa a distribisyon entèdi ki valid nan K.-G. pou fè reklamasyon. Se konsa,
pwobabilite a detèmine W ¢ oswa W , ke yon deviyasyon fèt nan valè yo logaritmik
peple D ant limit enfini l 'ak l ' + d l ¢ oswa l , ak l , + d l , tonbe pou chak K.-
G. pa:
;
; (4)
ak nimewo a nan devyasyon ant limit yo espesifye se menm bagay la:
.
oswa konsènan (6):
, (9)
Apre sa ou kapab G a apwoksimatif Yon sòti.
2)[W . SCHEIBNER, sou vle di. Ekstrè soti nan yon lèt adrese nan Professeur
FECHNER. Rapò nan Kgl la. Sachs. Gesellsch. d. Syantifik. Matematik ak
Phys. Klas la. 1873. p. 562 flgd.]
Ant logaritmik valè peple D a ak logaritm a nan arithmetic peple valè D yo relasyon
ki egziste:
, (10)
Ladan l ', e , pi ba logaritmik vle di devyasyon = à l , : m nan , Mod Modil a nan
sistèm nou an abityèl logaritmik = 0,43429, p kòm toujou 3,14159. Relasyon sa a se
lye nan validite a nan jeneralizasyon a logaritmik nan GG la epi yo ka Se poutèt sa yo
dwe itilize nan validasyon yo anpirik nan jeneralizasyon sa a.
[ Prèv . Dosye logaritmik dénommé D deziyen ki entèval logaritmik ki, nan tout
entèval nan mayitid la menm , pote ansanm pi fò z la . Li se, Se poutèt sa, pa
maksimòm la nan fonksyon an pwobabilite (4) nan konstan d ¢ l ak d l , , di pa valè
a pwodiksyon nan devyasyon l la 'ak l , detèmine. Aritmetikman pi pre valè D
a, nan lòt men an, bay manti nan entèval aritmetik ki, anba tout entèval nan mayitid la
menm, se maksimòm nan - z, posede. Se poutèt sa, si lwa a distribisyon logaritmik
valab, sa a valè yo jwenn yo dwe maksimòm nan fonksyon an pwobabilite (4) ki gen
rapò ak entèval aritmetik konstan. An konsekans, nou endike devyasyon yo aritmetik
a yon nan rapò a peple valè T pa K '= yon ' - T ak Q , =T - Yon , se konsa
ke d Q '= da' ak d Q , = - da , li mete sou baz la nan nan definisyon yo l ' =
boutèy yon' - D = journal yon '- boutèy T ; l , = D - ouvri yon , = boutèy T -
boutèy yon , nan fonksyon yo (4):
, (11)
Lè sa a, yon moun jwenn pou konstan d Q ' ak d Q , detèmine maksimòm nan:
;
ekwasyon yo:
,
Men, l ¢ ak l yo , pa nati yo anpil, pozitif. Li Se poutèt sa ofri sèlman dezyèm lan
nan de ekwasyon yo yon maksimòm pou:
(12)
. Substitusyon se isit la yo dwe l , ki koresponn yon valè de D fè yon don:
l , = D - boutèy D ; Anplis de
sa ,
an reyalite, yon sèl jwenn relasyon ki reprezante pa (10). ]
Seksyon 146. [ Sipleman . An akò ak deklarasyon sa yo nan § 35, se prensip la ki
etabli ke chanjman yo gwosè nan kopi yo nan yon K.-G. yo depann anpil sou gwosè a
nan espesimèn yo, ki sibi chanjman yo, rezilta a se imedyatman modifikasyon an ki
nan adisyon nan XIX la. Chapit (§ 136) devlope ipotèz se fè yo sèvi lwa a
distribisyon logaritmik.]
[Pou divizyon an nan lwa a logaritmik kòm byen ke pou derivasyon nan enfliyans
yo aritmetik espesyal oswa sikonstans, fòs yo ka presupoze kòm kòz chanjman sa yo
gwosè. Nimewo yo se endefiniman gwo, asime n , ak bay yo tout nan menm fason
an W. p pou entèvansyon yo, W. q = 1 - p pou absans la nan efè yo. Siksè nan ensidan
li yo se, sepandan, pa plis pase yon adisyon aditif, men yon miltiplikasyon, se konsa
ke olye pou yo yon + mwen ak yon + xi , ai ak ai x rive. Sa a vin bay akòz
modifikasyon sa a pou yon kopi gwosè a lavil Ayi x W. a menm ki ipotèz la pi bonè
devlope se yon echantiyon nan gwosè a nan yon + xi pwoche bò, se konsa ke kounye
a:
, (13)
Men, lè l sèvi avèk yon = ouvri sesyon yon ak mwen = ouvri sesyon mwen , lè sa
a yon + x mwen = boutèy demi lit (AI x ) epi li se jwenn kòm ekspresyon an
pou W. la ki logaritm a nan gwosè a nan yon kopi ki egal a yon + x mwen se:
, (14)
Selon sa a, devlopman yo pi bonè aplike nan menm fason an ak nan menm limit nan
lwa a logaritmik nan distribisyon, si sèlman tout kote yon ranplase
pa yon = log yon ak mwen pa mwen = boutèy mwen .
, (1)
2) Kòm yon rezime vle di mwen endike sa ki se jwenn lè sòm total la nan yon ak
sòm la nan tout b oswa, ki sa kantite lajan nan menm bagay la, vle di la aritmetik nan
tout yon ak vle di la aritmetik nan tout b divize, selon fòmil la:
, (2)
Li ta ka te diskite kont itilize nan sa a remèd, li se pito yon relasyon ant resous kòm
yon mwayen pou rapò; men pandan y ap li a yon sèl bagay, gen tou lòt la nan lòt
kondisyon ki nan vle di la ke nou itilize isit la nan tout, sof si pou yon prensip
espesifik ant valè yo endividyèl yo nan yon : b e ke, apa de ka trè eksepsyonèl, nan
tou pre a lòt la vle di tonbe.
3) Pousantaj. Pou w jwenn konpozisyon sa a, valè yo fòme yon : ( yon + b )
ak b : ( yon + b ), ak divize sòm total la pa youn nan lòt la selon fòmil la:
, (3)
4) vle di jewometrik, reprezante pa fòmil la:
, (4)
se vle di la jewometrik nan pwodwi a nan rapò endividyèl yo nan yon : b , oubyen,
egalman valab li, vle di la jewometrik nan pwodwi yo nan yon an , divize pa b la epi
li se itilize nan yon fason pratik kòm fouye nan nan valè a logaritmik a ( å boutèy
demi lit yon - å boutèy demi lit b ) : m resevwa yo.
Si nou kounye a mande pou chwa ki genyen ant sa yo siyifikasyon divès kalite, nou
ta dwe premye nan tout, menm jan tou nan konsiderasyon mezi yo senp, prevwa ke
sof si li se sèlman yon kesyon de relasyon yo nan yon K.-G. ki pèmèt yon konparezon
menm bagay la ak objè lòt, chak nan vle di yo te kontribye nan tankou yon
karakteristik sèlman soti nan yon lòt pwen de vi, e ke kote rapò a yon : b varye
sèlman relativman ti kras nan tout, tout kat destinasyon mennen prèske nan menm
valè a , Se konsa, z. B. 10 kat biznis, owaza rale soti nan yon pake, si bò kout
ak yon, ki se depi lontan te endike pa b , kòm yon mwayen:
aritmetik 0.5654
Rezime 0.5634
pousan 0.5650
jewometrik 0.5649.
Valè ekstrèm yon : b te 0.5333 ak 0.6053.
Pandan se tan, kote varyasyon ki genyen ant yon a : b se enpòtan, ak dispozisyon ki
lajan divès kalite ka bay yon rezilta trè diferan, ak an jeneral li se nesesè yo presize
faktè sa yo ki kapab detèmine chwa pou yo yon pou detèmine si fason devan yo nan
lòt moun.
Nan respè sa a, yon moun ka di nan jeneral ki aritmetik a ak tab percen vle di
enferyè nan chak rapò ak de lòt mwayèn yo epi jeneralman pale, vle di la jewometrik
gen chans rive nan touche privilèj la, men tou ka pafwa jwenn yon itilize itil nan
rezime an.
An reyalite, vle di aritmetik nan kondisyon soufri de dezavantaj sa yo.
a) Pou moun nan kraze yon : b ajoute, ou dwe premye diminye chak moun nan yon
fraksyon desimal nan sa ki valè anpil yon : b se yon bagay ki fatigan.
b) Nan tèt li, li pa gen pwoblèm si wi ou non valè yo dirèk nan yon : b oswa
resipwòk la nan b : yon vle yo sèvi ak trase santral la a rapò an mwayèn
nan yon ak b detèmine; ak nan kou youn ta dwe jwenn yon rezilta ki konsistan nan
tou de fason; men metòd sa a pa bay, menm jan li vire soti, si yon sèl ranvèse vle di ki
sòti nan valè yo resipwòk, kote yon moun jwenn sa yo rele an Harmony vle di ke yo
jwenn nan valè yo dirèk; tou de pa matche ak, yon ti tan Yon [ yon : b ] se pa egal a
Harmony a vle di yon sèl sa a : Yon [b : yon ] . Fè z. Pou egzanp, yo pran yon egzanp
trè senp nan sèlman de rapò:
; ;
Se konsa, se:
; ; ; ; .
10 / 16 men = 0,625, 6 / 10 = 0.600. Lè w ap pran plis diferan de youn repo lòt tankou
nan egzanp nou an, se konsa diferans ki genyen ant ajan an dirèk ak Harmony se
menm pi gran. Nan tankou K.-G. kote pifò valè yon : b Retire pa trè lwen soti nan
yon valè vle di, li se tout bon ki ba anpil, men se pa neglijab, tankou yon règ tout
kote, epi pwosedi a paske yo te anbigwite la nan rezilta li yo nan nenpòt ka ka rejte
sou prensip.
c) Si youn gen rapò yo vle di ant twa valè yon , b , c detèmine, menm jan se twa
rapò yon : b , b : c , yon : c posib ak valè resipwòk yo, epi yon moun vle (nan de nan
kondisyon sa yo se li dirèk oswa resipwòk) nan dériver twazyèm lan
imedyatman. Men, sa a pa fè metòd sa a pa z. B. Yon [ yon : c ] pa ka jwenn nan yon
sèl Yon [ yon : b ] ak Yon [ b : c ] miltipliye.
Pousantaj la vle di aksyon sa a tout dezavantaj aritmetik la. Men, yon sèl pafwa
jwenn tou de yon sèl ak lòt la bezwen.
Rezime a ak jewometrik vle di, nan lòt men an, yo gratis nan tout dezavantaj sa
yo. Men, si yon sèl ta dwe bay patikilye kredi a dirèk aritmetik ak dwa egal a vle di
Harmony, men nan men dirèk la vle di diferan, yon sèl ta ka sèlman kenbe nan vle di
aritmetik oswa jewometrik nan vle di a dirèk ak Harmony. Men, depi gen tou kanpe
gratis, olye pou yo yon : b , nan b : yonsipoze kòm pwopòsyon dirèk, pa sèlman ta
konsa rete yon anbigwite, men tou, nan chwazi aritmetik a vle di ankò soulve kesyon
an nan si wi ou non pito dirèk an oswa Harmony, se konsa anbigwite a pa ta rive nan
sitiyasyon ki sòti bò sa a. Men, apre yon dokiman ki pwouve mwen professeur
Scheibner 1) dwe a, jewometrik vle di bay sitiyasyon an tonbe nan nan nan K.-G. ki te
fèt anjeneral ka a ke aritmetik an dirèk ak Harmony vle di diferan ti kras, notables
egzakteman ak vle di la aritmetik nan de a ansanm, epi ou ka jwenn li sou egzanp
endijèn fasil konfime.
1)[Comp. W. SCHEIBNER: "Sou vle di", rapò sou Kgl. Sosyete Sosyete nan
Syans. 1873. p 564. - Apre bay dispozisyon ki lokal yo, vle di la jewometrik se
apeprè egal a: ,
§ 149. Finalman, se sèlman yon kesyon de ki jan rezime a oswa vle di jewometrik
se preferab.
Koulye a, rezime a vle di rekòmande sitou nan fasilite nan desten l ', kòm li, se
sèlman somasyon an nan tout yon ak tout b ak divizyon nan bezwen yon sòm pa lòt
la, sepandan, li enpòtan pou rekiperasyon an nan mwayèn nan jewometrik, jis
tout yon ak b pou tradwi nan logaritm. Tou de gen diferans principal sa yo nan
siyifikasyon.
Fè yon rezime vle di:
opsyonèlman, se konsa se evidan ke si tankou yon kopi nan de fèk ap rantre li yo nan
rapò a nan eleman yon ' ak b' ta dwe gwo anpil konpare ak rès la, rapò a ajan
ansibleman senpleman toujou sou rapò a nan yon ' : b' ta depann, lè sa a
ajoute yon "+ yon " '+ × ×× kont yon' ak b '+ b ' '+ × ×× kont b ¢ disparèt, e ke menm pi
gwo espesimèn yo, dapre gwosè yo, genyen tou plis enfliyans sou remèd la. Koulye
a, sa a se byen yo nan lòd, si yon sèl tache pi gwo espesimèn plis pwa pou
detèminasyon nan sant kòm pi piti, ki trè byen ka ka a nan sèten sikonstans, epi
sètènman pa gen anyen kanpe nan rezime a vle di sa pote sa a reyalite kòm bon yon
rapò karakteristik nan K. -G la bay yo. yo wè, tankou nan nenpòt ki relasyon mwayen
lòt, ki pa pote l ', pa karakterize objè a sèlman nan yon lòt sans.
Nan lòt men an li ka tout bon kouche nan entansyon an nan sa ki pèmèt gwo ak ti
espesimèn kontribye ak enpòtans egal a dispozisyon santral la pou. pa pran kòm rapò
ki genyen ant orizontal ak vètikal dimansyon ak pi gwo tèt pi enpòtan pase ki pi piti,
ak sa a entansyon siman pi komen koresponn ak mwayèn nan jewometrik.
sortan nan aritmetik ak tab percen avantaj nan ajan sa a, lè nan twa rapò yon: b , b:
c , yon: c yo se de detèmine sou mwayèn nan, an mwayèn a nan twazyèm an
imedyatman li swiv fractionne rezime a vle di ak jewometrik la pa apre tou de gen:
, (5)
Sepandan, gen anvan rezime vle di sa yo avantaj sou jewometrik la. Mete, youn
gen nan yon milti-manm objè sa yo. Kòm chalimo sereyal bay kalite, an patikilye
detèmine nan rezime, rapò a mwayèn nan longè li yo nan longè a total de lam la pou
chak manm nan, kidonk, ou bezwen ajoute ke de manm pou nenpòt ki relasyon sa yo
nan lòd yo gen rapò a mwayèn nan konbinezon an nan de manm sa yo, paske longè
total , ki se pa ka a ak metòd yo jewometrik tankou ka pwouve fasil; sa ki ka yon ti
tan eksprime jan sa a: rapò a vle di dispozisyon pou pati pyès sa yo ak tout la depann
rasyonèl ansanm apre jijman somè ke yo jewometrik la e menm youn ak lòt.
Anplis de sa, ka sa a ta dwe konsidere. Ann chita avèk yon K.-G. rive nan mitan lòt
espesimèn pou ki youn oswa lòt nan tou de valè yon oswa b se zewo; tankou pou
egzanp Pou egzanp, nan detèmine rapò a vle di ant pwa yo nan pati yo solid ak mou
nan divès kalite bèt, kèk pati solid ka byen absan. Nan ka sa a, vle di a jewometrik
vin ka itilize paske, depann sou valè a zewo nan nimeratè a oswa denominatè, vle di
la vin zewo oswa infini. Lè sa a, yon moun ka sèlman kenbe nan vle di rezime, si yon
sèl pa vle mete pi devan prensip la ke ka sa yo pa kowenside ak moun ki
kote yon ak byo kenbe valè fini, tout kote, nan ini anba vle di a menm.
§ 150. Depi nenpòt evenman, matyè a prezan pa rezime a ak jewometrik rapò nan
eleman yon nan ak b, ki antre nan detèminasyon l 'yo, li se detèmine nan divès fason,
kòm se jeneralman pale apatni a konplè a nan detèminasyon li yo ke yon moun
detèmine tou de vle di, ki pa anpeche, selon sikonstans, soti nan fè pou sèvi ak youn
sou lòt la 2) . Men, li gen detèminasyon tou de eksepte kontribisyon jeneral la nan
karakteristik yon K. -G bay yo, ki gen eleman yon ak b yo, ni avantaj ki genyen nan
rapò a tou de vle di pa enpòtan gwo dispozisyon karakteristik, sètadi sa ki annapre
yo:
1) Si rapò a nan yon b , kèlkeswa grandè a absoli nan yon ak b pou tout kopi se
menm bagay la, se konsa pou espesimèn gwo tankou gwo tankou pou ti, sòm total-
marische a vle di ki egal a jewometrik la.
2) Si yon ak b toujou nan ogmante menm tan an oswa diminye, men se pa
jeneralman nan menm kondisyon yo, li kapab ke rapò yon nan : b ak ogmante gwosè
nan yon ak b ogmante, oswa ke li diminye; ansyen an se ka a lè vle di la jewometrik
nan yon : b se pi piti pase rezime a, lèt la, si li se pi gwo.
3) Si fluctuation relatif la nan valè a yon pa aritmetik yo vle di A egal fluctuation
relatif nan valè yo b pa vle di aritmetik B , Lè sa a, vle di a jewometrik egal a sòm
total la. Kòm yon mezi fluctuation relatif la aplike isit la bez. Yon senp oswa
kwadratik devyasyon vle di nan Yon divize pa Yon ,
sètadi ea : Yon oswa q yon : Yon , nou di yon ti tan P ; ki koresponn
a e b: B oswaq b : B , Q pou kout , ki gen rapò ak B.
4) Selon lefèt ke fluctuation relatif la nan valè yo, konprann nan sans anvan an, se
pi fò pa A oswa pa B , vle di jewometrik la pi piti oswa pi gwo pase somasyon an.
5) Soti nan konbinezon 1) ak 2) ak 3) ak 4) li swiv plis ke, tou depann de
fluctuation la relatif sou A egal a ki nan B , pi gran oswa pi piti, valè a yon : b
se endepandan de valè yo absoli yon ak b a se konstan oswa ogmante mayitid
nan yon ak b se ogmante oswa diminye [bay ke nenpòt valè de yon : b se yon
konpòtman regilye, ak sèlman ant Konstanz, kontinyèl ogmantasyon ak kontinyèl
diminye pèmèt yon desizyon].
Apati, Se poutèt sa, yo ka wè nan rapò yo nan jewometrik la pou rezime vle di fè
san yo pa yon fakti plis, trase dirèkteman sikui, si ak ogmante gwosè nan yon objè ak
fin eleman li yo yon ak b , rapò yon nan : b nenpòt kote (oswa omwen sitou) ogmante
oswa diminye epi si youn oswa eleman lòt yon nan , b nan pi gwo rapò varye selon
aritmetik yo vle di.
Sa ki anba la a kòm prèv nan fraz ki anwo yo. Sou premye a, rezime a ak vle di
jewometrik yo se:
ak
fè fas a youn ak lòt. Koulye a, CAUCHY pwouve nan kou li d'analize p. 15 ak 447 sa
jeneralman ant yon ' : b' , yon ' : b " , ... tonbe. Koulye a, si yon ' : b' , yon
" b" , ... tout egal yon: b , pyèj yo entèmedyè par ak se yon : b , pandan y ap pa
mwens vle di la jewometrik pou ka a nan egalite ant yon ' : b ¢ , yon
" : b" , ... sou yon : b redwi. Men, jan egalite ki genyen ant valè yo
endividyèl Yon : b sispann, tou, jeneralman pale, egalite ant de vle di yo, epi li ka
byen ke yon : b ogmantasyon ak an pati diminye ak chanjman nan grandè absoli a
nan yon ak b , pou ki ka pa gen anyen jeneral etabli kite. Mete,
sepandan, yon ak bpran toupatou youn ak lòt nan menm tan an oswa desann san yo pa
li, men k ap pase toupatou nan menm kondisyon yo, se konsa gen pou mete 2) yon
prèv jeneral se mwen menm ki dèt anvè tout professeur Scheibner, sepandan, se
ankonbran epi yo pa primè, se konsa mwen isit la pito, al gade nan validite nan
anpirik nan règ la pa nenpòt egzanp endijèn. Ak nan kou, règ la pral aplike tou nan ka
a lè sèlman yon ak b a-nan menm tan an nan majorite a nan ka youn ak lòt oswa
diminye. twazyèm ak katriyèm seri Touche a yo, yo se yon konsekans la pa
Scheibner 3) yo bay relasyon ant aritmetik ak mwayen jewometrik nan valè yo ki
senp. Apre yon sèl sa a gen, akòde nan P akK kòm Q yon : Yon ak q b : B :
;
; (6)
soti nan ki fraz 3) ak 4) swiv. Si fòmil yo nan kesyon yo se sèlman apwoksimatif, Lè
sa a, direksyon nan rezilta yo pa chanje pa lyen ki omèt ti. Fraz la 5) swiv nan sa yo
anvan yo.
yon z
empir. theor.
- - 1
0,084 l 2
0,087 4 5
0.090 12 10
0,093 17 19
0,096 29 32
0.099 47 46
0.102 64 58.5
0,105 64 65
0,108 67 64
0.111 61 58
0,114 45 47
0.117 36 36
0.120 28 24.5
0,123 11 15
0,126 7 9
0.129 3 4.5
0,132 2 3
0,135 1 0.5
0,138 0 -
0,141 0 -
0,144 0 -
0.147 1 -
sòm 500 500
G 2= 0.1073G2= 1.280
C = 0.1070 C = 1.279
D i = 0.1068 T mwen= 1.279
D p = 0.1060 T p= 1.276
e '= 0.0079
e , = 0.0066
m '= 272.5
m ,= 227.5
h = 7142
h , = 85.48.
Hierzu ist zu bemerken, daß Di nicht den aus der obigen Tabelle direkt ableitbaren,
empirisch dichtesten Wert darstellt (der vielmehr gleich 0,1075 ist), sondern das
Mittel der drei aus den drei möglichen Reduktionslagen berechneten Werte: 0,1075 ;
0,1085 ; 0,1043 . Diese Bestimmungsweise wurde gewählt, weil hier zufällig die
Reduktionslage von großem Einflusse auf die Lage von Diist, während G2und C fast
vollständig mit den aus der primären Tafel resultierenden Werten übereinstimmen.
Die Asymmetrie ist schwach; wie denn auch
fèmen nan ¼ p = 0.785. akò ki genyen ant anpirik ak teyorik z valè yo men se
satisfezan, pa gen dout.]
ak Lè sa a, presize 1 - exp [- t 2 ] epi pran valè yo ekidistan fèmen ase yo entèpole ant
yo. Sa a se te swiv pa tankou yon tab, valè yo nan yo ki, nan kou, yo ta dwe pi pre
youn ak lòt nan lòd yo pèmèt yon entèpolasyon trè egzak.
Tablo sou divèjans yo divèjans soti nan D a ¥ , sòm total la kòm inite ,
, (2)
Men, depi t = D : h e konsa D = t h , youn gen ranplase valè sa a pou D nan entegral
anvan an:
, (3)
Solisyon an jeneral nan 2 ò t EXP [- t ²] DT se nan konsiderasyon ke tdt = d t 2 , yo
ka entegre nan fòm fini, savwa, egal a - [- EXP t 2 ] e konsa ant limit t = yo 0 ak t =
t egal (1 - exp [- t 2 ]), ki miltipliye pa m h = åD , bay:
åD (1 - exp [- t ²]), (4)
kòm sòm total D ant t = 0 ak yon t bay .
Fè kout
1- eksp [[ t ²] = T (5)
mete, se konsa
åD × T (6)
valè ki nesesè yo.
Koulye a, li se eksprime nan seri enfini:
, (7)
li achte nan yon piti anpil t di D : h se ase yo kenbe de premye kondisyon ki, ki
pou anpil ti t aparan yo se:
åD × T = t ² × åD . (8)
Nan ka Asymétrie yon sèl te kòmanse soti nan D olye pou yo A epi aplike GG nan
de-kolòn, d, mwen. olye pou Piblisite mete ¶ ' oswa ¶ , ak t sou chak bò kòm
byen pa e ¢oswa e , fè yo depann tankou anvan sou h .
§ 127. Yo nan lòd yo konpare obsèvasyon ak kalkil, li se nan kou nesesè yo
detèmine sòm total la devyasyon tèt li bay limit. Koulye a, pou detèminasyon an
anpirik nan total la å nan chak paj (dapre § 74):
¶ , = m , D - yon yon , ;
¶ ' = å yon' - m ¢ D ; (9)
Fòmil nan akòz pou detèmine nan limit ¶ , oswa ¶ ' chanjman chak bò sèlman nan
byen lwen tèlman kòm anba a m , ak m ' pa ankèt la nan valè yo devyasyon nan chak
paj, men se sèlman nimewo yo diferans jiska ki limit, ak å yon , , yon yon ' pa ankèt
la nan yon chak bò, men ankò sèlman jiska limit la bay konprann yo se sa ki nou yo
valè yo respektif ak de tirè pi wo a ak anba a, olye ke ki gen rapò ak ankèt la
senpleman endike yon tirè. tèl degre Djeneralman tonbe nan yon entèval sèten se pati
nan m ' , m " , å yon " , yon yon " endike ke tonbe nan ki entèval, menm jan li te
dekri (§ 72 73 u.) detèmine pa entèpolasyon, sepandan la, se rete pati yo bay nan
obsèvasyon nan tèt li.
Ann eksplike sa sou Plak I nan 450 Zo yo. [Pou pozisyon rediksyon E , = 368 (§
64) D p = 409.7 tonbe nan entèval la 405.5 - 410.5. Li se konsa yon 0 = 408; z 0 =
65; mwen = 5; g 1 =405.5; x = 4.2, epi li se te jwenn nan D p rive jiska entèval an
premye fwontyè 405,5 ¶ " , pou di y D p - Y, kote y kantite ak Yendike sòm
entèvansyon entèvansyon an, selon fòmil yo (13) ak (8) nan IX a. chapit:
, . (10)
Apre 1) :
, ;
, (11)
1)[Depi sa a validite supoze nan de-kolòn GG respè nan D m egzistans la nan lwa a ki
pwopòsyonèl: e ' : e , = m ': m , yon rezilta, li se posib ki gen rapò ak reyalite a olye
pou yo ki anwo a, aplikab san yo pa konsidere sa a fòmil lalwa tou dirèkteman: A =
D i + e '- e , ki bay yon endikasyon sou sekirite a nan detèminasyon an konpare ak
derivasyon an nan yon pi wo a .]
Gen kèk nan valè yo nimerik v : m , , N : m ' sòm valè fraksyon asosye yon nan
devyasyon yo nan chak bò ki gen rapò ak D.
yon
.1626 0,37726
0,1105 0,27992
0,0726 0,19960
0,0461 0,13677
0,0282 0,09006
0,0167 0,05700
0,0095 0,03466
0,0052 0,02026
0,0028 0,01138
0,0014 0,00614
0,0007 0,00319
0,0003 0,00159
0,0002 0,00076
0,0001 0,00035
Kalkil la nan yon konsa k ap pase: Youn k ap chèche m ': m , oswa nan m ': m ' ,
kèlkeswa sa li se bò negatif oswa pozitif kòm F [ t ] pran, valè t la epi pran yon =
exp [- t ²] .
Metòd sa a detèminasyon depann de lefèt ke, pou chak bò nan devyasyon yo soti
nan D mwen , GG a senp konsidere kòm valab apre nimewo a ak mwayèn devyasyon
yo te jwenn pou paj sa a, nan kout G a modifye pou totalite a, ak depann de sa nan sa
ki annapre yo Aktivasyon devlope prensip.
[Twa valè yo: 1) nimewo relatif de devyasyon yo, 2) sòm relatif de devyasyon yo, 3)
kosyan devyasyon an tèt li, jiska ki nan D i se nimewo relatif la ak sòm yo detèmine,
ak devyasyon an vle di , yo se konsa depann sou chak lòt ke chak de ka kalkile nan
twazyèm lan. Li se paske nan GG la pou devyasyon yo nan yon paj, pou egzanp,
pozitif la:
; ; ; (12)
kote m ' ak ¶ ' prezante kantite total ak sòm de devyasyon yo nan paj sa a, ¶ " men
devyasyon a se, jiska ki nimewo enkonplè m nan " ak sòm total la enkonplè ¶ '' yo
pwolonje. Se poutèt sa, nan fason ki endike anwo a, pou m ": m ' oswa m ": m , li
se posib, pa vle di nan t, yo asiyen valè a å¶ ': å¶ ' resp. å¶ " : å¶ , kalkile
sa mande lè ¶ "respektivman. ¶ " se yo te jwenn pwouve ¶ ' respektivman. å , yo
detèmine dapre (10).]
Pou eksplike desizyon sa a pa yon egzanp espesifik, nan tab QUETELET nan
rekrite franse 2) v = 28 620; n = 2490; m = 100,000. [Koulye a, nou jwenn D i =
1.6273 m, se konsa m ,= 55 951; m = 44.049; m ": m , = 0.488848; m ": m =
0.94347; apati soti nan t la - Table premye si t = 0,46420 ak 1 - EXP [- t 2 ] =
0,19385; dezyèm ka t = 1.34843 ak 1 - exp [- t 2 ] = 0.83769. Konsekamman yon
moun jwenn nan (10) sòm total la å¶ , = 3740,5; ¶ '= 2410,7 kòm ¶ " = 725,1
ak ¶ " = 2019,4. Finalman, (11) bay e , = 0.0669; e '= 0.0547; A = 1.6140. Li se
konsa D - A = 0.0133, pandan y ap e , - e ' = 0.0122; tou de valè yo ta dwe egal a
chak lòt, men divizyon yo se akòz lefèt ke valè inisyal la D i nan pwopòsyonèl
detèmine D p la yon bagay esansyèl. Quettel tèt li, ki moun ki pa evalye konparezon
nan valè yo pwobabilite obsève ak valè yo teyorik nan tab pwobabilite li yo, rive nan
yon tablo distribisyon, di: "The waist moyenne est de 1.62 m anviwon".]
, (1)
2) Kòm yon rezime vle di mwen endike sa ki se jwenn lè sòm total la nan yon ak
sòm la nan tout b oswa, ki sa kantite lajan nan menm bagay la, vle di la aritmetik nan
tout yon ak vle di la aritmetik nan tout b divize, selon fòmil la:
, (2)
Li ta ka te diskite kont itilize nan sa a remèd, li se pito yon relasyon ant resous kòm
yon mwayen pou rapò; men pandan y ap li a yon sèl bagay, gen tou lòt la nan lòt
kondisyon ki nan vle di la ke nou itilize isit la nan tout, sof si pou yon prensip
espesifik ant valè yo endividyèl yo nan yon : b e ke, apa de ka trè eksepsyonèl, nan
tou pre a lòt la vle di tonbe.
3) Pousantaj. Pou w jwenn konpozisyon sa a, valè yo fòme yon : ( yon + b )
ak b : ( yon + b ), ak divize sòm total la pa youn nan lòt la selon fòmil la:
, (3)
4) vle di jewometrik, reprezante pa fòmil la:
, (4)
se vle di la jewometrik nan pwodwi a nan rapò endividyèl yo nan yon : b , oubyen,
egalman valab li, vle di la jewometrik nan pwodwi yo nan yon an , divize pa b la epi
li se itilize nan yon fason pratik kòm fouye nan nan valè a logaritmik a ( å boutèy
demi lit yon - å boutèy demi lit b ) : m resevwa yo.
Si nou kounye a mande pou chwa ki genyen ant sa yo siyifikasyon divès kalite, nou
ta dwe premye nan tout, menm jan tou nan konsiderasyon mezi yo senp, prevwa ke
sof si li se sèlman yon kesyon de relasyon yo nan yon K.-G. ki pèmèt yon konparezon
menm bagay la ak objè lòt, chak nan vle di yo te kontribye nan tankou yon
karakteristik sèlman soti nan yon lòt pwen de vi, e ke kote rapò a yon : b varye
sèlman relativman ti kras nan tout, tout kat destinasyon mennen prèske nan menm
valè a , Se konsa, z. B. 10 kat biznis, owaza rale soti nan yon pake, si bò kout
ak yon, ki se depi lontan te endike pa b , kòm yon mwayen:
aritmetik 0.5654
Rezime 0.5634
pousan 0.5650
jewometrik 0.5649.
Valè ekstrèm yon : b te 0.5333 ak 0.6053.
Pandan se tan, kote varyasyon ki genyen ant yon a : b se enpòtan, ak dispozisyon ki
lajan divès kalite ka bay yon rezilta trè diferan, ak an jeneral li se nesesè yo presize
faktè sa yo ki kapab detèmine chwa pou yo yon pou detèmine si fason devan yo nan
lòt moun.
Nan respè sa a, yon moun ka di nan jeneral ki aritmetik a ak tab percen vle di
enferyè nan chak rapò ak de lòt mwayèn yo epi jeneralman pale, vle di la jewometrik
gen chans rive nan touche privilèj la, men tou ka pafwa jwenn yon itilize itil nan
rezime an.
An reyalite, vle di aritmetik nan kondisyon soufri de dezavantaj sa yo.
a) Pou moun nan kraze yon : b ajoute, ou dwe premye diminye chak moun nan yon
fraksyon desimal nan sa ki valè anpil yon : b se yon bagay ki fatigan.
b) Nan tèt li, li pa gen pwoblèm si wi ou non valè yo dirèk nan yon : b oswa
resipwòk la nan b : yon vle yo sèvi ak trase santral la a rapò an mwayèn
nan yon ak b detèmine; ak nan kou youn ta dwe jwenn yon rezilta ki konsistan nan
tou de fason; men metòd sa a pa bay, menm jan li vire soti, si yon sèl ranvèse vle di ki
sòti nan valè yo resipwòk, kote yon moun jwenn sa yo rele an Harmony vle di ke yo
jwenn nan valè yo dirèk; tou de pa matche ak, yon ti tan Yon [ yon : b ] se pa egal a
Harmony a vle di yon sèl sa a : Yon [b : yon ] . Fè z. Pou egzanp, yo pran yon egzanp
trè senp nan sèlman de rapò:
; ;
Se konsa, se:
; ; ; ; .
10 / 16 men = 0,625, 6 / 10 = 0.600. Lè w ap pran plis diferan de youn repo lòt tankou
nan egzanp nou an, se konsa diferans ki genyen ant ajan an dirèk ak Harmony se
menm pi gran. Nan tankou K.-G. kote pifò valè yon : b Retire pa trè lwen soti nan
yon valè vle di, li se tout bon ki ba anpil, men se pa neglijab, tankou yon règ tout
kote, epi pwosedi a paske yo te anbigwite la nan rezilta li yo nan nenpòt ka ka rejte
sou prensip.
c) Si youn gen rapò yo vle di ant twa valè yon , b , c detèmine, menm jan se twa
rapò yon : b , b : c , yon : c posib ak valè resipwòk yo, epi yon moun vle (nan de nan
kondisyon sa yo se li dirèk oswa resipwòk) nan dériver twazyèm lan
imedyatman. Men, sa a pa fè metòd sa a pa z. B. Yon [ yon : c ] pa ka jwenn nan yon
sèl Yon [ yon : b ] ak Yon [ b : c ] miltipliye.
Pousantaj la vle di aksyon sa a tout dezavantaj aritmetik la. Men, yon sèl pafwa
jwenn tou de yon sèl ak lòt la bezwen.
Rezime a ak jewometrik vle di, nan lòt men an, yo gratis nan tout dezavantaj sa
yo. Men, si yon sèl ta dwe bay patikilye kredi a dirèk aritmetik ak dwa egal a vle di
Harmony, men nan men dirèk la vle di diferan, yon sèl ta ka sèlman kenbe nan vle di
aritmetik oswa jewometrik nan vle di a dirèk ak Harmony. Men, depi gen tou kanpe
gratis, olye pou yo yon : b , nan b : yonsipoze kòm pwopòsyon dirèk, pa sèlman ta
konsa rete yon anbigwite, men tou, nan chwazi aritmetik a vle di ankò soulve kesyon
an nan si wi ou non pito dirèk an oswa Harmony, se konsa anbigwite a pa ta rive nan
sitiyasyon ki sòti bò sa a. Men, apre yon dokiman ki pwouve mwen professeur
Scheibner 1) dwe a, jewometrik vle di bay sitiyasyon an tonbe nan nan nan K.-G. ki te
fèt anjeneral ka a ke aritmetik an dirèk ak Harmony vle di diferan ti kras, notables
egzakteman ak vle di la aritmetik nan de a ansanm, epi ou ka jwenn li sou egzanp
endijèn fasil konfime.
1)[Comp. W. SCHEIBNER: "Sou vle di", rapò sou Kgl. Sosyete Sosyete nan
Syans. 1873. p 564. - Apre bay dispozisyon ki lokal yo, vle di la jewometrik se
apeprè egal a: ,
§ 149. Finalman, se sèlman yon kesyon de ki jan rezime a oswa vle di jewometrik
se preferab.
Koulye a, rezime a vle di rekòmande sitou nan fasilite nan desten l ', kòm li, se
sèlman somasyon an nan tout yon ak tout b ak divizyon nan bezwen yon sòm pa lòt
la, sepandan, li enpòtan pou rekiperasyon an nan mwayèn nan jewometrik, jis
tout yon ak b pou tradwi nan logaritm. Tou de gen diferans principal sa yo nan
siyifikasyon.
Fè yon rezime vle di:
opsyonèlman, se konsa se evidan ke si tankou yon kopi nan de fèk ap rantre li yo nan
rapò a nan eleman yon ' ak b' ta dwe gwo anpil konpare ak rès la, rapò a ajan
ansibleman senpleman toujou sou rapò a nan yon ' : b' ta depann, lè sa a
ajoute yon "+ yon " '+ × ×× kont yon' ak b '+ b ' '+ × ×× kont b ¢ disparèt, e ke menm pi
gwo espesimèn yo, dapre gwosè yo, genyen tou plis enfliyans sou remèd la. Koulye
a, sa a se byen yo nan lòd, si yon sèl tache pi gwo espesimèn plis pwa pou
detèminasyon nan sant kòm pi piti, ki trè byen ka ka a nan sèten sikonstans, epi
sètènman pa gen anyen kanpe nan rezime a vle di sa pote sa a reyalite kòm bon yon
rapò karakteristik nan K. -G la bay yo. yo wè, tankou nan nenpòt ki relasyon mwayen
lòt, ki pa pote l ', pa karakterize objè a sèlman nan yon lòt sans.
Nan lòt men an li ka tout bon kouche nan entansyon an nan sa ki pèmèt gwo ak ti
espesimèn kontribye ak enpòtans egal a dispozisyon santral la pou. pa pran kòm rapò
ki genyen ant orizontal ak vètikal dimansyon ak pi gwo tèt pi enpòtan pase ki pi piti,
ak sa a entansyon siman pi komen koresponn ak mwayèn nan jewometrik.
sortan nan aritmetik ak tab percen avantaj nan ajan sa a, lè nan twa rapò yon: b , b:
c , yon: c yo se de detèmine sou mwayèn nan, an mwayèn a nan twazyèm an
imedyatman li swiv fractionne rezime a vle di ak jewometrik la pa apre tou de gen:
, (5)
Sepandan, gen anvan rezime vle di sa yo avantaj sou jewometrik la. Mete, youn
gen nan yon milti-manm objè sa yo. Kòm chalimo sereyal bay kalite, an patikilye
detèmine nan rezime, rapò a mwayèn nan longè li yo nan longè a total de lam la pou
chak manm nan, kidonk, ou bezwen ajoute ke de manm pou nenpòt ki relasyon sa yo
nan lòd yo gen rapò a mwayèn nan konbinezon an nan de manm sa yo, paske longè
total , ki se pa ka a ak metòd yo jewometrik tankou ka pwouve fasil; sa ki ka yon ti
tan eksprime jan sa a: rapò a vle di dispozisyon pou pati pyès sa yo ak tout la depann
rasyonèl ansanm apre jijman somè ke yo jewometrik la e menm youn ak lòt.
Anplis de sa, ka sa a ta dwe konsidere. Ann chita avèk yon K.-G. rive nan mitan lòt
espesimèn pou ki youn oswa lòt nan tou de valè yon oswa b se zewo; tankou pou
egzanp Pou egzanp, nan detèmine rapò a vle di ant pwa yo nan pati yo solid ak mou
nan divès kalite bèt, kèk pati solid ka byen absan. Nan ka sa a, vle di a jewometrik
vin ka itilize paske, depann sou valè a zewo nan nimeratè a oswa denominatè, vle di
la vin zewo oswa infini. Lè sa a, yon moun ka sèlman kenbe nan vle di rezime, si yon
sèl pa vle mete pi devan prensip la ke ka sa yo pa kowenside ak moun ki
kote yon ak byo kenbe valè fini, tout kote, nan ini anba vle di a menm.
§ 150. Depi nenpòt evenman, matyè a prezan pa rezime a ak jewometrik rapò nan
eleman yon nan ak b, ki antre nan detèminasyon l 'yo, li se detèmine nan divès fason,
kòm se jeneralman pale apatni a konplè a nan detèminasyon li yo ke yon moun
detèmine tou de vle di, ki pa anpeche, selon sikonstans, soti nan fè pou sèvi ak youn
sou lòt la 2) . Men, li gen detèminasyon tou de eksepte kontribisyon jeneral la nan
karakteristik yon K. -G bay yo, ki gen eleman yon ak b yo, ni avantaj ki genyen nan
rapò a tou de vle di pa enpòtan gwo dispozisyon karakteristik, sètadi sa ki annapre
yo:
1) Si rapò a nan yon b , kèlkeswa grandè a absoli nan yon ak b pou tout kopi se
menm bagay la, se konsa pou espesimèn gwo tankou gwo tankou pou ti, sòm total-
marische a vle di ki egal a jewometrik la.
2) Si yon ak b toujou nan ogmante menm tan an oswa diminye, men se pa
jeneralman nan menm kondisyon yo, li kapab ke rapò yon nan : b ak ogmante gwosè
nan yon ak b ogmante, oswa ke li diminye; ansyen an se ka a lè vle di la jewometrik
nan yon : b se pi piti pase rezime a, lèt la, si li se pi gwo.
3) Si fluctuation relatif la nan valè a yon pa aritmetik yo vle di A egal fluctuation
relatif nan valè yo b pa vle di aritmetik B , Lè sa a, vle di a jewometrik egal a sòm
total la. Kòm yon mezi fluctuation relatif la aplike isit la bez. Yon senp oswa
kwadratik devyasyon vle di nan Yon divize pa Yon ,
sètadi ea : Yon oswa q yon : Yon , nou di yon ti tan P ; ki koresponn
a e b: B oswaq b : B , Q pou kout , ki gen rapò ak B.
4) Selon lefèt ke fluctuation relatif la nan valè yo, konprann nan sans anvan an, se
pi fò pa A oswa pa B , vle di jewometrik la pi piti oswa pi gwo pase somasyon an.
5) Soti nan konbinezon 1) ak 2) ak 3) ak 4) li swiv plis ke, tou depann de
fluctuation la relatif sou A egal a ki nan B , pi gran oswa pi piti, valè a yon : b
se endepandan de valè yo absoli yon ak b a se konstan oswa ogmante mayitid
nan yon ak b se ogmante oswa diminye [bay ke nenpòt valè de yon : b se yon
konpòtman regilye, ak sèlman ant Konstanz, kontinyèl ogmantasyon ak kontinyèl
diminye pèmèt yon desizyon].
Apati, Se poutèt sa, yo ka wè nan rapò yo nan jewometrik la pou rezime vle di fè
san yo pa yon fakti plis, trase dirèkteman sikui, si ak ogmante gwosè nan yon objè ak
fin eleman li yo yon ak b , rapò yon nan : b nenpòt kote (oswa omwen sitou) ogmante
oswa diminye epi si youn oswa eleman lòt yon nan , b nan pi gwo rapò varye selon
aritmetik yo vle di.
Sa ki anba la a kòm prèv nan fraz ki anwo yo. Sou premye a, rezime a ak vle di
jewometrik yo se:
ak
fè fas a youn ak lòt. Koulye a, CAUCHY pwouve nan kou li d'analize p. 15 ak 447 sa
jeneralman ant yon ' : b' , yon ' : b " , ... tonbe. Koulye a, si yon ' : b' , yon
" b" , ... tout egal yon: b , pyèj yo entèmedyè par ak se yon : b , pandan y ap pa
mwens vle di la jewometrik pou ka a nan egalite ant yon ' : b ¢ , yon
" : b" , ... sou yon : b redwi. Men, jan egalite ki genyen ant valè yo
endividyèl Yon : b sispann, tou, jeneralman pale, egalite ant de vle di yo, epi li ka
byen ke yon : b ogmantasyon ak an pati diminye ak chanjman nan grandè absoli a
nan yon ak b , pou ki ka pa gen anyen jeneral etabli kite. Mete,
sepandan, yon ak bpran toupatou youn ak lòt nan menm tan an oswa desann san yo pa
li, men k ap pase toupatou nan menm kondisyon yo, se konsa gen pou mete 2) yon
prèv jeneral se mwen menm ki dèt anvè tout professeur Scheibner, sepandan, se
ankonbran epi yo pa primè, se konsa mwen isit la pito, al gade nan validite nan
anpirik nan règ la pa nenpòt egzanp endijèn. Ak nan kou, règ la pral aplike tou nan ka
a lè sèlman yon ak b a-nan menm tan an nan majorite a nan ka youn ak lòt oswa
diminye. twazyèm ak katriyèm seri Touche a yo, yo se yon konsekans la pa
Scheibner 3) yo bay relasyon ant aritmetik ak mwayen jewometrik nan valè yo ki
senp. Apre yon sèl sa a gen, akòde nan P akK kòm Q yon : Yon ak q b : B :
;
; (6)
soti nan ki fraz 3) ak 4) swiv. Si fòmil yo nan kesyon yo se sèlman apwoksimatif, Lè
sa a, direksyon nan rezilta yo pa chanje pa lyen ki omèt ti. Fraz la 5) swiv nan sa yo
anvan yo.
yon z
empir. theor.
- - 1
0,084 l 2
0,087 4 5
0.090 12 10
0,093 17 19
0,096 29 32
0.099 47 46
0.102 64 58.5
0,105 64 65
0,108 67 64
0.111 61 58
0,114 45 47
0.117 36 36
0.120 28 24.5
0,123 11 15
0,126 7 9
0.129 3 4.5
0,132 2 3
0,135 1 0.5
0,138 0 -
0,141 0 -
0,144 0 -
0.147 1 -
sòm 500 500
G 2= 0.1073G2= 1.280
C = 0.1070 C = 1.279
D i = 0.1068 T mwen= 1.279
D p = 0.1060 T p= 1.276
e '= 0.0079
e , = 0.0066
m '= 272.5
m ,= 227.5
h = 7142
h , = 85.48.
Li ta dwe remake ke D mwen pa reprezante valè a anpirik dans dirèkteman franchiz soti
nan tab la pi wo a (ki se olye egal a 0.1075) men mwayèn nan twa valè yo kalkile nan
twa pozisyon yo rediksyon posib: 0.1075; 0,1085; 0,1043. Sa a te mòd nan
detèminasyon chwazi paske isit la, azar, pozisyon nan rediksyon se nan gwo enfliyans
sou pozisyon nan D mwen , pandan y ap G 2 ak C prèske konplètman kowenside ak valè
yo ki soti nan panèl la prensipal. Asymétrie a fèb; osi byen ke
fèmen nan ¼ p = 0.785. akò ki genyen ant anpirik ak teyorik z valè yo men se
satisfezan, pa gen dout.]
XXIII. Dependencies
1) [Teyorikman, se rapò sa a pase nan soti nan obsèvasyon an ke twa valè yon, b , c, ki
se gratis nan Successionsabhängigkeit, ak pwobabilite a menm nan chak nan sis
siksesyon yo:
a , b, c ,
c , b, a ,
b , a , c,
c, a, b, a
, c, b,
b, c, a
ka rive, se konsa ke lè z. B. yon < b < c , de premye siksesyon yo depann sou yon
fisèl, kat dènye a chak bay yon chanjman mak, epi konsa W. nan yon fisèl egal
a 1 / 3 W. nan yon Zei-chenwechsels egal / 2 3se yo dwe mete. ]
Men, si ta dwe gen yon depandans nan nimewo yo siksesif nan kalite a, yo ke yo
leve, li tonbe kontinyèlman nan yon entèval sèten, ki kantite strings ta ogmante pi
lwen pase rapò ansyen an. Wi, si depandans la toujou kontinye nan menm direksyon
an, Lè sa a, yon sèl ta jwenn pa metòd yon strings tout, pa metòd bm - 2 sekans, 2
altèrnasyon.
Se pou yo bwa nan metòd yon kanpe epi di ki kantite echanj w ke konsekans
yo pou , se endepandans la plen f = 1 / 3 , pou depandans la plen pa z f = ak
depandans yon pati nan pa valè nan f caractérise genyen ant sa yo epi nou pral jwenn
yon mezi depandans pasyèl pou yo bay f ak z nan rapò a nan ki depase an
nan f depase mezi a nan endepandans konplè nan depase an total de depandans
konplè sou endepandans plen, se sa ki, si nou konpare mezi sa a ak Abh endike:
Dep. = . (1)
Pandan se tan , se ensèten paske nan m fini an , ak Abh. Èske li enplike nan sa a
ensèten. Detèminasyon sa a ensèten se enkli nan valè a nan Abh Kòm yon erè
pwobab.
[Detèminasyon sa a fèt pa kalkile pwobab limit ki rezilta nan anilasyon an nan
teyorèm sa yo rele BERNOULLI a pou W. a nan yon fisèl sou baz valè yo obsève
nan f ak z . Si yon sèl kouche W. a enkoni pou ensidan an nan yon fisèl egal a x , W. a
nan yon chanjman senbòl egal a 1 x , teyorèm nan kalkil pwobabilite a 2) deklare W
la.:
(2)
pou valè x ant limit yo:
ak (2a)
Liege. Depi pou W = ½ valè c = 0.476 vin 94, limit pwobab yo nan x egal a:
, (3)
An konsekans, limit pwobab Abh yo se menm bagay la:
, (4)
Li se konsa parye 1 kont 1 ki mezi a depandans jan yo defini anwo a se pa pi piti pase
pi ba a ak pa pi gran pase anwo a nan de limit yo espesifye.]
3)[Rapò sou obsèvasyon ki fèt nan ane 1848 ak 1849 nan estasyon enstiti meteyolojik
yo. Bèlen 1851. p. XX flgd.]
[Nan Albòm pwomosyon Olandè nan Meteyoloji 4 ] yo jwenn tab tèmomèt chak
jou ak devyasyon barometrik yo jwenn nan nivo chak jou nòmal yo te jwenn nan
plizyè ane nan obsèvasyon, pou mwa yo endividyèl nan ane a. Obsèvatwar yo se
plizyè estasyon meteyorolojik nan peyi a; fwa yo obsèvasyon yo se èdtan espesifik
nan jou a ki tou de nòmal la ak valè yo devyasyon refere. Sa a pran an kont monte
legal la oswa tonbe nan tèmomèt la ak bawomèt nan yon mwa, se konsa ke
depandans nan siksesyon pa afekte. Mwen te chwazi valè yo bay pou Utrecht nan
mwa Janvye a pandan peryòd la 10 ane soti nan 1884 rive 1893, nan midi 2 è. Menm
bagay la a nan metòdyon siksè 298 nan karaktè. Pami yo te 129 chenn karaktè ak
chanjman karaktè 169 pou devyasyon tèmomèt, pou devyasyon barometrik 153
karaktè ak 145 chanjman karaktè. Pakonsekan, pou ansyen an, nou jwenn limit
pwobab yo nan W. nan yon fisèl:
0,433 ± 0,019
ak:
Dep. = 0.149 ± 0.029;
pou lèt la, nan lòt men an, kòm limit pwobab nan W. a nan yon fisèl:
0.513 ± 0.020 ak:
Dep. = 0.270 ± 0.029.
An konsekans, tèmomèt la chak jou ak devyasyon barometrik gen yon depandans
deside siksesyon, pandan y ap menm bagay la tou parèt pou devyasyon yo tanperati
chak mwa - jan sa te deja note nan § 20 - ak ti kras desizivite.]
[Heights lapli chak jou, nan lòt men an, yo - dapre yon remak nan § 21 - gratis nan
depandans esansyèl siksesyon. An reyalite, nan XXI a. Chapit kòm egzanp de tretman
logaritmik nan Heights lapli chwazi nan mwa Janvye a pou Jenèv soti nan 1845-1892
anba 475 siksesyon nan siy 165 sekans nan siy yo menm. Tout valè 477 yo nan
siksesyon tanporèl yo ini nan yon ranje, ak siksè yo nan valè egal yo te pran an kont
variantes kòm ogmantasyon ak diminye. Se konsa nou jwenn:
Dep. = 0.022 ± 0.022.
Sa a soti nan valè se pa anpil diferan, degre nan depandans pou lis orijinal la nan
rekrite dimansyon ki gen siksesyon depandans se vin ansent soti nan kòmansman an
kòm petinan paske pa gen okenn rezon ki fè menm jan ak mezi yo rekrite nan
Aushebungsgeschäftes yon depandans enpòtan yo nan lòd nan degre ta dwe kapab
deyò. Pou seri de 360 elèv rekritman mezi, ki yo dekri nan chapit. XX te sèvi pou
pwouve lwa yo ekstrèm, sètadi rezilta nan 125 karaktè karaktè ak 233 chanjman
karaktè, dapre ki
Dep. = 0.023 ± 0.025
se. Nan de ka, limit de depandans yo mezire valè 0 nan ka ideyal la nan endepandans
konplè.]
§ 154. [Yon lòt fason pou mennen ankèt sou depandans siksesyon te dekri nan § 20
an menm tan an tankou deja diskite. Li baze sou obsèvasyon an ke nan endepandans
plen ak san entèferans soti nan dezekilib randonès ki kantite sekans nan de pi wo a
oswa de anba a valè sant C sitiye valè yo dimansyon ki egal a ki kantite chanjman ant
de anwo a yo ak anba a Cvalè bay manti. Savwa, valè yo anwo C +, valè anba
a Cendike nan -, W. nan se yon valè pozitif se ki gwo tankou W. negatif la; Se poutèt
sa menm avèk endepandans plen chak nan kat siksesyon yo posib: + +; - -; + -; - +
egal pwobableman. de a an premye bay chak yon afè, de ki sot pase a pou chak yon
chanjman nan siy, se konsa ke gen tou de yon fisèl menm jan tou pou yon chanjman
nan siy W. ½ a. Koulye a, se yo te jwenn pou yon trete nan fason sa a, mete nan
valè f strings ak w chanjman siy nan yon ase gwo kantite z = f + w siksesyon nan
karaktè, pouvwa tou pou pi wo a limit yo chans pou W. la sèks x yon fisèl ki soti nan
Nòt nan teyorèm BERNOULLI a:
ka jwenn. Isit la, valè f z an lè w ap pran plas yon pati nan depandans siksesyon ki ka
rekonèt kòm yon akimilasyon nan efè an konparezon ak chanjman ki genyen ant valè
½ yo, ki aplike nan endepandans plen, ak valè yo 1, ke pou f = z plen Endike
depandans. Yon moun kapab Se poutèt sa vire nan pwopòsyon kantite moun ki
depase an nan depandans pasyèl sou endepandans plen, sa vle di kalkile nan x sou ½
genyen yo surplus total ki plen depandans sou endepandans plen, sa vle di soti nan 1
sou ½, yon mezi nan depandans ak
Dep. = , (5)
oswa si limit pwobab yo ap pran pou x ,
Dep.
= (6)
mete. Sa a mezi depandans, tou, konsève siyifikasyon li pou valè negatif, nan ke li Lè
sa a, endike preponderans la nan W. a nan yon chanjman nan siy sou W. a nan yon
fisèl.]
[Kòm yon egzanp nan sa a detèminasyon depandans nan yon pòsyon k ap sèvi seri
a nan devyasyon mwa pou Bèlen, te yon lòt pati nan seri a nan rekrite dimansyon ki
gen Dependencies siksesyon te kalkile dapre fòmil (4), se konsa ke nan menm tan an,
se yon konparezon ant de mòd yo nan detèminasyon se posib.]
[Konsènan devyasyon yo chak mwa, sant valè a se C pou chak mwapou
detèmine. Li tonbe pi ba li pou kèk mwa, pou majorite nan mwa pi wo pase respektif
a alontèm mwayèn. Sepandan, ki anpil fasilite aplikasyon an nan metòd sa a, vle di
nan tèt li ka pran kòm vle di la nan valè, pou ke valè yo pozitif ak negatif nan
devyasyon ka an menm tan an ap konsidere + valè ak valè nan sans nan metòd nou
an. Pou 12 mwa yo, pran ansanm, rezilta nan 768 sekans karaktè ak 665 chanjman
karaktè apre yo fin detèmine valè santral la; nan lòt men an, lè refere dirèkteman nan
vle di la, gen 769 karaktè strings ak 664 chanjman karaktè, ki pa fè yon diferans
siyifikatif nan mezi a depandans. Soti nan detèminasyon yo ansyen, limit yo pwobab
pou W. a nan yon fisèl yo se valè yo:
0.536 ± 0.009;
soti nan lèt la valè yo:
0.537 ± 0.009;
ak nan ka a ansyen:
Dep. = 0.072 ± 0.018
nan ka a lèt:
Dep. = 0.073 ± 0.018.
Depandans mezi (6) konsa mennen nan pi gwo valè pase mezi depandans (4).]
[Valè santral C nan 360 rekrite yo mezire 71,75. Selon sa a, gen 165 sekans fisèl ak
194 chanjman karaktè nan mitan 359 siksè nan karaktè. Limit pwobab pou W. nan
yon lòd yo se:
0,460 ± 0.018
ak:
Dep. = - 0.081 ± 0.035.
An konsekans, yon valè relativman pi piti jwenn nan ka sa a pase dapre fòmil
(4); sepandan, li sekarte plis de valè ideyal la nan 0.]
§ 155. [Yo ka itilize mezi depandans (6) tou pou detèmine entèdepandans de
dimansyon de yon K. -G. oswa dimansyon nan diferan, men tanporèman ki gen rapò
K.-G. dwe fè sèvis. Pou rezon sa a nou endike kwasans lan nan chak nan de
dimansyon yo konpare pa +, retire elèv la pa - se konsa ke yon seri m pè nan valè ki
gen rapò pa M - 1 pè pèsonaj ++, - -, + -, - + ki karakterize. Pami lèt la, de dimansyon
yo nan chak lòt ak san yo pa supervention éventualité dezekilib yo sitiye kòm anpil
strings kòm yon chanjman siy nan endepandans plen, menm jan W. lan pou chak nan
kat ki kalite pè karaktè se egal a aksepte. Se poutèt sa, si
anba z obsèvasyon f konsekans ak w chanjman yo fè fèt, yo kalkile yon W. fisèl dapre
fòmil (3) ak detèmine mezi a nan depandans dapre fòmil (6).]
Se konsa, pou egzanp, ant gwosè a nan limit ki orizontal ak vètikal somè Bend la
nan 500 moun Ewopeyen an zo bwa tèt la, ki te sèvi kòm yon egzanp nan chapit
anvan an nan tretman an rapò ant dimansyon, yon depandans ki ka dwe detèmine pa
metòd la espesifye jan sa a. zo bwa tèt 500 mas la yo se nan lis orijinal la nan 34
gwoup 6-30 zo bwa tèt rezime (de la premye gen 20 ak 15 Breisgauer Schwaben; de
dènye Sèb a 6 ak 22 Great Larisi); nan chak gwoup, men limit la a lè yo ogmante
orizontal limit yo bay lòd la. Koulye a, mwen konte pou chak gwoup ki kantite
karaktè ak chanjman karaktè soti nan ki rive nan kou a nan de valè konpare, ka yo
nan ki yon estopaj te fèt nan chanjman nan youn nan de gwosè yo Mwatye nan
konsekans yo ak mwatye nan bòdwo yo te ajoute. Apre sa, te gen 273 karaktè strings
ak 193 chanjman karaktè anba 466 pè karaktè, se konsa ke:
Dep.
parèt.]
[Yon egzanp dezyèm mwen ranmase professeurs WELCKER a nan trete a 5) :
"kapasite nan ak twa pi gwo dyamèt la nan kranyom a" konnen dimansyon nan espas
ki la enteryè mwenak longè L la , lajè B ak wotè H a 101 kran nan divès nasyon, an
patikilye depandans nan WELCKER-règ la "Schädelmodulus" L + B + H , ak
pwodwi L × B × Hsoti nan espas ki la asosye asosye yo kalkile. Si se moun nan, te bay
lòd dapre ogmante entèn gwoup zo bwa tèt espas ki gen nimewo se 13, kòm diskite
isit la, tankou ki gen rapò ak gwoup yo nan dimansyon yo orizontal oswa vètikal
espesifye, se konsa ki kapab lakòz pou tou de L + B + H ak mwen menm jan tou
pou L. B. H ak mwen 59.5 strings kont 26.5 karaktè anba 86 pè karaktè. Se poutèt sa
tou de pou depandans la nan sòm total la kòm pwodwi a nan twa dyamèt prensipal yo
nan enteryè a:
§ 156. rekòt yo pote l 'depann sou nati a nan ane sa yo pa sèlman nan yon revni
diferan, ki pa men grandi nan ane diferan jiska yon apwòch nivo diferan, tou depann
sitou sou tanperati a ak imidite kondisyon nan vintaj yo divès kalite. Sòf si kondisyon
sa yo komen nan pi gran detire nan peyi, enfliyans yo sou kwasans lan nan rekòt an
koneksyon avèk tout pati nan detire sa yo tou pwoklame; men chanjman nan tras yo
swiv, tankou kondisyon sa yo chanje.
Kesyon an se si wi ou non yon bagay ki koresponn pran plas pou gwosè a nan la ki
te fèt nan moun yo menm vintaj, si yo pral tou chanje nati a nan vintaj yo nan yon
kontèks sèten pou etandi vwazen nan peyi, petèt ak plant la chanje menm nan
kontèks. Natirèlman, li se prèske posib yo prezante yon enfliyans ki koresponn dirèk
nan tanperati ak imidite sou kwasans lan nan moun ak nan plant yo; Epitou, moun ki
pa grandi tankou rekòt yo nan chak ane soti nan pitit pitit an nan yon apwòch nouvo,
ankò yo fèmen egzistans yo nan menm ane an soti nan sa ke ou ta kidonk sèlman
peye atansyon sou kondisyon sa yo nan yon ane; men li se limajinè ke fètilite a nan
yon ane, pa tan an nan jenerasyon timoun nan oswa pandan gwosès oswa timoun nan
menm pandan sezon an ap grandi, espesyalman premye a, ki afekte kondisyon sa yo
nitrisyonèl nan paran yo te eksprime tou yon enfliyans endirèk sou kwasans lan nan
timoun nan, e konsa se vre wi: kwasans nan plant yo ak moun ki chanje nan yon
kontèks. Sepandan, pann kondisyon sa yo nitrisyonèl nan moun ki nan yon peyi ki pa
sèlman nan fètilite a nan ane yo soti nan; menm lagè ak eta kè poze, eta de endistri a
ak komès gen gen enfliyans sou, pa sèlman kondisyon nitrisyon ki kapab konsidere
kòm; ak tout bagay sa yo fè ak fòs nan fizik ak mantal ak sante nan paran yo nan yon
moman nan moun k'ap viv koulye timoun nan ak gwosès gen yon peyi sèten nan
koneksyon, petèt menm enfliyans epidemi e menm cosmic. Nan ti bout tan, li se pa sa
ki lakòz posib ke gwosè an mwayèn nan fèt la nan moun yo ane menm sou long
distans espas gwo nan koneksyon osi byen ke sa yo ki an plant yo, si wi ou non
chanjman avèk oswa san referans a sa a jennen. Kesyon an sèlman se si reyalite a nan
tankou yon koneksyon ka ka remonte sou pi gwo oswa pi piti traktè nan peyi; ak
ankèt ki anba la a pral pwouve ke li se ka a. Separeman de sa a, analiz ki anba la a ap
fè fas ak kesyon an nan si wi ou non enfliyans yo aji sou chanjman ki fèt nan gwosè,
tou revele yon relasyon tanporèl sa yo ki frekans yo se, nan sans nan éventualité
dezekilib, divès degre monte ak tonbe nan gwosè a nan vintaj yo sou vintaj yo toujou
vintaj plizyè yo enkline leve, e ankò plizyè tonbe. Pou ane yo ven nan Saxon elèv
rekrite pa gen anyen nan kalite a ka pwouve, nan lòt men an rezilta yon rezilta plis
deside pou ane nan rekrite Bèlj.
Anplis de sa nan de kesyon yo anvan, Mwen menm mwen te egzamine kesyon an
nan si wi ou non genyen ant pri yo fwi direktè lekòl la, ki te pran plas otou
Gehurtszeit la rekrite, epi li ka dekouvri yon relasyon nan gwosè an mwayèn nan ki
kapab lakòz nan soti nan tan sa a rekrite, ak m 'te fè etid sa a nan Rizam sanitè jounal
"Sante" (1876) 1) ; Sepandan, depi li te mennen nan yon rezilta anpil negatif, mwen
pa tounen vin jwenn li nan sa ki annapre yo.
1) [ankèt sou kontèks espasyal ak tanporèl nan divèsite gwosè moun; IV Seksyon:
Sou kesyon de ki jan mouvman an gwosè nan rekrite yo ki gen rapò ak mouvman an
nan pri fwi alantou tan an nan nesans. "Sante", 1ye ane, S, 54 flgd.]
Nan nenpòt ka, yo nan lòd yo mennen ankèt sou kesyon yo dwe fè avèk,, rekritman
mezi ini plizyè nan kondisyon ki pi favorab; youn ta renmen di ke yo te fè yo fè sa; se
tou materyèl la sèlman ki disponib pou ankèt sa yo twò lwen. Yon fwa ke rekritman
an mezi chak ane yo pran pa moun ki te fèt tou nan menm ane a, 20, 19 oswa 18 ane
bak, tou depann de divèsite nan peyi yo. Dezyèmman, mezi yo rekrite pwolonje sou
tout peyi kiltive ak pi long peryòd yo espesifye pou tout peyi, pati nan peyi a, distri,
tout ti bouk, se konsa ba li chans pou egzaminen enpak la nan pi laj ak plis ankò
espesifik efè sou yon echèl pi gwo, comparativement. Twazyèmman, kantite mezi
endividyèl, menm pou yon distri modere,
Pou pati mwen, ankèt la antye nan relasyon ak yon kesyon anvan an se sèlman akòz
materyèl la trè limite, ki te prezan avè m 'nan Saxon ak Bèlj dimansyon yo konnen ki
sa ki yon pati li te yon rezon ki fè ke mwen pa vorfand lòt materyèl ki itil, an pati ke
sa a ankèt nan tout senpleman kòm yon envestigasyon segondè. Paske pou Saxony
mwen te kapab pwobableman toujou lis URL pou lòt pati nan peyi a ak vintaj pita
pwokire; men menm pwosesis la nan materyèl la te deja itilize te tan ak
dotasyon. Yon egzamen jeneral jeneral nan kesyon yo te fè fas ak isit la ka sèlman
yon pwoblèm pou enstiti estatistik, ki gen ase pouvwa mekanik informatique pou
travay avèk yon materyèl vaste. ki fè yo trè pran nan reyalite pa envestigasyon sa yo
nan reklamasyon. Nan tout nan ankèt sa a ta dwe, osi lwen ke li gen yo dwe fè kenbe
enterè a doub, yon fwa yo rele fason ak diskite sou ki yo ka fè tankou yon ankèt nan
tout, dezyèmman, nan rezilta yo te toujou remakab, ki konsa sere pou espas limite epi
pou yo jwenn kite epòk, ki gen ladan yon envitasyon pou lòt moun bay ankèt la yon
konsekans pi lwen.
Avèk avantaj sa yo, ki te ka ofri rekri yo mezi kòm yon baz pou envestigasyon nan
sa a kalite nenpòt kote, se sèlman yo dwe regrete, kòm deja manyen pi bonè ke yo
nan travay estatistik, ki kote ou ta gen nan rechèch done yo sou apwopriye
jeneralman pa gen okenn Fòm yo prezante. mwayèn anyèl Yon pati pa ka jwenn,
pafwa pa pran nan ase limit oswa konsekan, espesyalizasyon, précision, ak tablo
done, osi lwen ke mwen konnen moun pa janm mete kanpe konsa ke sa yo trase
nenpòt avèk presizyon soti nan levasyon yo rele soti nan Urlisten men yon djòb
travayè, ak akizisyon lis orijinal yo pa disponib tout kote.
§ 157. Apresa deskripsyon jeneral metòd envestigasyon an.
Ann rele chanjman nan yon gwosè soti nan yon ane nan yon lòt mouvman nan
gwosè ak pale nan yon paralelism nan mouvman an nan de gwosè, tankou. Kòm jou
mwayèn anyèl la nan dimansyon yo rekrite nan de pati adjasan nan peyi a lè
mouvman yo ki mityèl gen direksyon an menm nan diminisyon oswa ogmante san yo
pa mande ki jan li paralelis ta dwe mande nan yon sans matematik nan pawòl Bondye
a, ki chanjman nan tou de gwosè yo konpare se tou egal a oswa ale pwopòsyonèl
youn ak lòt; ase si li sèlman koresponn nan direksyon an. Yon ka paralelis pral avèk
| | , Yon ka ta gen Nichtparallelismus oubyen, jan nou di anti-paralelis
ak ' deziyen; nimewo a | | anba yon nimewo z baykonpare ka mouvman
ak p , ' ak q . Si pa gen okenn depandans tou de grandè sou chak lòt oswa sou yon
kòz komen pran plas, pasaj la ta dwe swiv pa yon seri pi gran nan ane, e konsa nan
mouvman | ak 'chanjman endiferan, ak nimewo a tou de tou pre youn ak lòt, se sa ki,
eksepte pou enkonpetan dezekilib, dwe menm bagay la. Si tout ka echwe nan paralèl,
yon sèl ta ka konkli ke yon kòz oswa konpozisyon nan plizyè kòz, ki afekte
mouvman an nan de kantite yo, depase tout moun ki aji nan sans opoze a. Yo ta dwe
sèlman yon ki enpòtan anpil nan | | sou 'Nan sans de pi gwo preponderans, li ta pi
fasil tou pou jwenn ke yon enfliyans komen nan respè sa a ap pran plas, men ke gen
pafwa chanm pou yon preominans nan enfliyanse opoze. Si finalman ' sèlman oswa
trè majorite rive, sa a pa ta pwouve yon endepandans tou de grandè youn ak lòt, men
sa enfliyans nan menm, ki travay pou elajisman an nan yon sèl gwosè a, travay pou
diminution nan lòt la.
Anplis paralelis la ak anti-paralelis nan sans ki endike, se gwosè a nan mouvman an
inyore, men ou ka kounye a tou trase gwosè sa a nan konsiderasyon pa W. nan yon
depandans oswa yon enfliyans komen siyifikativman ranfòse lè li ta pi bon mouvman
yo ki fò yo, nan ki paralelis la oswa (nan efè kontras) montre anti-paralelis san okenn
eksepsyon oswa majorite; sepandan, yon moun te pran kont nan pi fèb mouvman
enfliyans nan éventualité dezekilib, epi li Se poutèt sa se nan ka kote yon nimewo pi
gwo pati nan vintaj se prezan (tankou nan Contenu. III a, wè § 160) itil apre sèlman
mouvman yo apre rezilta a nan la te ki nan lis vintaj yo wè si se pa rapò a nan
| | ak 'chanjman aparan sou tan, yo yon lòt fwa ankò pou lòd nan momantòm, yon
fason oswa yon lòt gwosè, fè, kote li se apwopriye a pou yon kondisyon nan nan ka
enfliyans komen de preferans nan sou pati nan pi gwo, chanje a petinan ak endiferan
sou pati dwe vini ansanm ki pi piti mouvman, enfliyans sa yo se yo dwe akseptab.
Sa a ogmante kesyon an nan si pwa a, ki sa ki yon pèlen nan | | oswa ' ta dwe
ajoute nan sòm total la oswa pwodwi nan kantite mouvman ki enplike. Enkontournabl
nan pwodwi a, paske si youn nan de mouvman yo k ap antre nan yon ka se zewo, pwa
nan ka a, menm jan yon menm kantite vòt ant | | ak ' , yo dwe zewo, ak paske
paralelism ant mouvman pozitif egal ki ant mouvman negatif, ki ka sèlman reyalize
pa pwodwi a nan tou de mouvman.
Lè w fin di sa, youn pral jwenn yon jijman menm pi an sekirite pase kantite sèl
| | ak ' pa konsiderasyon sa yo nan genyen pwa yo. Pran pwodwi yo mouvman nan
gwosè ki gen rapò pou tou de | | kòm ' espesyal, rele sòm nan premye P a , ki nan
dezyèm Q a , ak jij kounye a, olye pou yo selon relasyon yo oswa diferans relatif soti
nan p nan q , apre sa soti nan P rive Q. Si yon enfliyans komen se yo dwe akseptab,
Lè sa a, se pa sèlman dwe yon siyifikatif preponderans nan swa youn nan de valè
yo P , Qpran plas sou lòt la, men tou, diferans nan proportion nan p q se depase, kout
( - PQ ) : ( P + K () nan valè absoli pi gran pase - p q ) : ( p + q ) ap paske nan
sikonstans yo lèt pwa nan pi gwo nan ka yo fò an favè enfliyans a pa antre nan
konsiderasyon. Se poutèt sa itil nan nenpòt ka, tou de p ak q kòm P ak QPou
detèmine, si enferans la dwe trase soti nan konpòtman an nan premye a pa ranfòse pa
konpòtman an nan dezyèm lan, nan dout enfliyans nan komen.
Sètite a nan konklizyon an ap grandi sou men nan yon sèl, sou men nan yon sèl, ak
kantite ka mouvman z , nan lòt men an, gwosè a nan diferans ki genyen relatif
,
Pou byen lwen twò piti pou oswa menm ki ba surplus relatif ou ka tire pa gen okenn
rezilta remakab nan tout; plis nan tou de pi gwo, ak dezyèm lan elaji nan tout tan tout
tan pi gwo pwopòsyon pase premye fwa a, pi pre a W. la nan yon enfliyans nan
sètitid, epi li ta enkontèstableman anpeche pa gen anyen yo fè dispozisyon
pwobabilite egzat nan sans sa a, ki mwen pa ale nan isit la vle 2) .
2) [Comp. sa a § 155. Li se sèlman nesesè ka esplike nou rèv paralelis la kòm yon
fisèl, anti-paralelis la kòm yon siy nan chanjman yo nan lòd yo jwenn yon koneksyon
dirèk ak règleman lokal yo.]
§ 158. Mouvman an nan limit an te espere nan chak nan valè yo prensipal nan A, C,
D yo ka Suivi, men bay pi fasil la pou detèmine si gratèl an pratik; ak nan sa a
konsiderasyon Cgen yon avantaj plis konsa kòm li se toujou ka jwenn soti nan
Rekrutenmaßtafeln nan ki Vorsumme a ak Nachsumme se pa sa espesifye pa erè nan
sa yo òdinè yo Vorzahl ak Nachzahl. Sepandan, yon sèl vle fè fòmasyon nan yon
panèl distribisyon konplètman evite, se pwosedi ki anba la a rekòmande. Man konte
kantite mezi ki soti nan ki pi piti, epi ki pi gran pase yon sèten nivo yon fwa pou tout
oswa ti Maßintervall, rele nan nimewo a nan premye k la , sa yo ki an lòt g laak Lè sa
a jije an akò avèk paralelis la oswa anti-paralelis nan rapò g la : koswa g : m . Nan
dimansyon yo Bèlj mwen te sipoze entèval la pou 1618 1643 mm, kote Lè sa a, g se
nimewo a nan dimansyon ki pi gran pase anwo a, ak k ki kantite moun ki se pi piti
pase limit ki pi ba nan entèval sa a; ak ankèt la yo ap anseye ke apre sa a jijman ak
jijman ki soti nan C pwobableman vre, jan mwen an Bèlj
modération g k la ak g : m comparativement kèk ak C te aplike. Depi, sepandan,
mwen te kapab jwenn ranpli tab prensipal soti nan mas yo Saxon, ki soti nan ki egzat
aritmetik vle di A 1 ka dedwi, mwen te respekte yo.
Depi valè yo Yon 1 , Yon 2 , C , g k , g kte: sepandan, pa ta ka chanje egzakteman
pwopòsyonèl, se konsa ak yon ti m ka antre nan ak diferans ki genyen ajitasyon dou
depann sou pouswit nan konparatif nan chanjman ki nan nan yon sèl la oswa lòt la
nan valè sa yo; men pou pi gwo m ak pi fò mouvman ki kapab fèt sèlman yon rezilta
retentissant nan tout, paralelis, kote yon egziste anpil se, se pa ka detounen. Sa a te
kapab pou yon 1 (prensipal), Yon 2 (redwi) ak C (redwi) pa konparezon nan sa a
konsiderasyon apre ven ane sa yo nan avi an rekritman anrejistreman elèv yo.
Sou kontèks la espasyal nan varyasyon yo nan gwosè a nan rekrite an.
§ 159. Nan tèt li, pa gen anyen dwòl kounye a se ke mitan an rekrite gwosè varye
nan plas la menm; pou ki moun ki ka nan kantite lajan an nan sikonstans aksidan, ki
kwasans lan nan gwosè nan moun nan depann, atann diferans yo nan byen valè yo
menm yon ane tankou lòt la konpanse ladan l 'pa vle di kontraksyon. men menm se
konsa ki ka sanble yo remakab ki fluctuations yo nan gwosè a rekrite vle di ant ane
yo gwo ase yo dwe aparan bay anplwaye yo rekrite mezi reskonsab san yo pa vle di
kontraksyon. Mwen te di nan biwo distri a Leipzig, ki mwen kenbe lis pou Leipziger
nan rekrite ke nou pale de vintaj bon ak move nan respè sa a, ak yon pi wo ofisye
Ostralyen, ki moun ki pou anpil ane te pre-rekrite mezi di lè yo te di l 'm', te fè nan sa
a konsiderasyon remak, mwen pa ka doute ke gwosè a rekrite chanje pa ane. Se
mwen menm te an reyalite remake lè mwen te deplase aritmetik vle di soti nan
komèsan yo 17 nan Dimansyon yo nan vil la Leipzig behufs ankèt jeneral mwen ke
dènye a fèt nan 1862 te bay kantite maksimòm la, penultyèm la nan 1861 minimòm la
nan tout 17 vintaj, ak diferans 1.17 pous yo te sanble se konsa remakab pou gwosè li
yo ki mwen te kap chèche l 'nan vin pi pre nan fon an. Soti nan sa a tout
envestigasyon sa yo te pran sòti an. lè m 'te deplase behufs aritmetik jeneral egzamen
m' vle di soti nan komèsan yo 17 nan Leipzig Lekòl la limit ki dènye a fèt nan 1862,
kantite maksimòm la, penultyèm la nan 1861 te bay minimòm la nan tout 17 vintaj,
ak diferans ki genyen 1.17 pous te sanble m 'pa gwosè li yo pou etranj, ke mwen te
eseye jwenn pi pre l '. Te sa yo, te ankèt la sa ki annapre antye pran sòti nan. lè m 'te
deplase behufs aritmetik jeneral egzamen m' vle di soti nan komèsan yo 17 nan
Leipzig Lekòl la limit ki dènye a fèt nan 1862, kantite maksimòm la, penultyèm la
nan 1861 te bay minimòm la nan tout 17 vintaj, ak diferans ki genyen 1.17 pous te
sanble m 'pa gwosè li yo pou etranj, ke mwen te eseye jwenn pi pre l '. Soti nan sa a
tout envestigasyon sa yo te pran sòti an.
Premye a tout, sispèk la leve ki te gwo diferans lan ki baze sou yon erè mezi
konstan soti nan direksyon opoze nan tou de ane. Lè sa a, li pa t 'kapab espere jwenn
tèt li ankò nan rekrite afiche ak mezire yon lòt kote nan Leipzig. Se konsa, mwen te
resevwa Urlisten mezi yo pou twa dènye ane yo nan tout otorite Borna fèt la, te pote
yo nan ankadreman distribisyon ak deplase lajan Ate konsiderableman pi gwo, pa
sèlman pou vintaj yo diferan, men tou, divès kalite depatman nan
Amtshauptmannschaft Borna, e te gen rezilta a etone ke toujours rejwenn fèmen nan
tout dimansyon yo vle di nan 1860 ak 1861, medyòk nan 1862 men, se konsa ke nan
la tout Amtshauptmannschaft te yon chanjman paralèl nan rekri yo gwosè mwayèn
nan kou a nan ane sa yo. Sa a se pwouve sa ak tab ki anba la a, yo dwe remake ke
moun ki anba Distrik-la ekspresyon tribinal jeneralman kominote vilaj ak tach ti yo
reyalize. Soti nan siy ki montre yo | | ak ' ki fè yo gen entansyon konpare de
Ortlichkeiten pa gen ankò te fè pou sèvi isit la paske li se yon bagay enpòtan yo
konpare plizyè nan yon fwa.
I. mwayèn Yon pou 20-ane-Saxon rekrite nan diferan pati nan Borna nan
Amtshauptmannschaft nan lanne k'ap 1860, 1861, 1862nd
(Total m = 4736, E = 1 saks pous = 23.6 mm.)
Yon m
1860 1861 1862 1860 1861 1862
Yon m
1860 1861 1862 1860 1861 1862
3) Menm bagay la tou yo te jwenn nan kalkile pou tou de 1861 ak 1862 erè a
pwobab nan detèminasyon an nan A ak desen rasin kare nan sòm total la nan kare li
yo.
Nan ki sans, kounye a ome anvan, done yo trè limite janm trase yon konklizyon, li
ta ki Malgre ke gen yon enfliyans trè jeneral pwolonje menm direksyon an sou gwosè
a nan mouvman atravè tout la nan Saxony nan ane yo nan kesyon, men pa lokal
counter-efè nan la A.-H. Annaberg sèlman nan yon degre redwi anpil te kapab antre
nan pwòp yo. E ke nan tout nan A.-H. Annaberg lòt kondisyon devlopman gwosè
pran plas pase nan A.-H. Borna, se sòti ki sòti dirèkteman nan lefèt ke vle di limit la
nan ki yo se absoliman mwens pase yo te jwenn tèt yo nan sa a.
§ 160. Apre kesyon an nan paralelis nan anvan an te swiv sèlman pa konsekans de
twa zan, li te gen yon baz komen yo pouswiv yo pa yon nimewo ki pi long ane yon
enterè, te di l pwouve akizasyon an ki paralelis la de preferans nan la yo chèche pi
gwo mouvman. Nan respè sa a genyen m 'mezi Saxon pou konparezon sèlman
Leipzig Lekòl la limit la ak lefèt gen okenn elèv yo fèk ap rantre ak yon gwosè nan
1846 - 1862 te kanpe nan kòmandman l'; epi mwen bay nan tablo ki anba la a rezilta
nan konparezon an. Apre nan li pou premye ane a valè a plen nan A a 1 anba a, sa ki
annapre yo se senpleman mouvman yo nan chak ane soti nan yon sèl anvan
an. Kenbe nan tèt ou ke ane a ki akonpayé yon mouvman se toujou dezyèm lan nan
de kote mouvman an pran plas. Se konsa, si z. Si, pou egzanp, nimewo a - 0.12 ede
ane 1849 la - sa vle di ke A 1 nan ane 1849 la te 0.12 pous pi piti pase sa ki nan ane
anvan an 1848.
; ,
Koulye a, ou wè premye nan tout, an jeneral, ki ka yo paralèl depasse ka yo anti-
paralèl pa lwen; ak imaj tab la dapre gwosè a nan yon rezilta nan limit la,, se konsa
ale nan lòd pou Leipziger nan li te ye, sis premye mouvman yo ki, san okenn
eksepsyon, dapre elèv yo dis nan premye sèlman ak eksepsyon de 1851 paralèl yonn
ak lòt, se sèlman soti nan ke chanjman | | ak ' olye endiferan soti nan ki gwo rapò a
nan P Ksa a. Se enpòtan pou remake, sepandan, pou elèv yo nan 1851-52, mouvman
ki pi fò te egal a -0.02 sèlman yon sèl trè ensiyifyan, kwake egal nan menm
direksyon-0.11 a nan ka Leipzigers yo. Atravè revizyon atansyon mwen te konvenki
tèt mwen ke sa a se pa depann sou yon erè kalkil sou pati m 'yo, fortwit, se pa t' dwe
bliye ke relativman ti m nan chak ane rekòt pou elèv yo febli sekirite a nan
pwovizyon an.
Olye pou yo kouri dèyè kòm nan tablo anvan, mouvman an soti nan yon ane a chak
kap vini an, yo kapab tou kenbe tras nan yon premye nan yon tout tan tout tan pita ak
rezilta yo li trè fasil dériver kòm anvan an ki sòti nan yon tab pa mouvman yo ki nan
ane yo respektif aljèb, se sa ki te ajoute ki gen rapò ak siy lan; nou jwenn mouvman
yo ki:
G:k m
1852 1858 1852 1858
C g:k m
1.Epoc 1.Epoc
2e epòk 1ye epòk 2e epòk 2e epòk
he he
mm
Anvers .... 1645,8 - 3,6 1.584 - 0.097 17368 18382
Brabant .... 1,650.4 - 9,4 1,767 - 0.389 29301 30444
Flandr. OCC. , , 1,634.7 - 0.2 1,124 - 0.005 28169 28471
Flandr. oswa. , , , 1,633.2 - 1.1 1,075 - 0.027 34648 35483
Hainaut .... 1,638.1 - 1.8 1,289 - 0,081 33063 36204
Liège ..... 1,647.6 - 6,9 1,602 - 0,259 19842 22206
Limburg. , , 1,656.7 - 6.3 2,021 - 0.378 8696 8837
Liksanbou. , 1,658.6 - 9,4 2,167 - 0,460 8279 8823
Namur ..... 1,662.3 - 5.3 2,344 - 0,264 12102 12921
Royaume .... 1,643.1 - 3.7 1,443 - 0.140 191468 201771
VII. Mouvman gwosè nan pwovens endividyèl yo nan Bèljik nan de epòk sa yo:
1ye epòk: twa ane, 1851 - 1853; 2yèm epòk: de ane, 1854 - 1855.
C g: m m
7)[Sou itilite nan rezilta yo nan biznis la rekritman pibliye nan divès peyi
Ewopeyen pou evalyasyon an nan eta a nan devlopman ak sante nan popilasyon yo
Minik 1867 (Verlag der Akademie).]
Sou kesyon an nan yon koneksyon tanporèl ant varyasyon yo nan gwosè a nan
rekrite an.
§ 162. Pou konprann kesyon sa a, § 156 bay. Premye a tout, se pou nou egzamine
yo an relasyon ak mezi yo Saxon ki disponib nan nou, sa vle di elèv yo nan Leipzig
ak elèv yo. rezime jeneral Yon nan premye se 69,61, ak ki alimèt yo sengilye. Si nou
kounye a deziye siksesif 17 ane yo soti nan 1846 ivè ak + oswa - depann sou si A
se pi wo a oswa pi ba sa a vle di, nou jwenn seri sa yo nan siy:
- - - - + + - + + + + - + - - - +.
Nan elèv yo rezime A nan ven ane sa yo se 71,76; ak ki sengilye a dakò tou. Ak
sekans lan nan karaktè apre:
+ - + + - + - + + - + + + + - + - - - +.
Koulye a, fè nan plede kòm anpil chanjman siy ta pou teyori a nan pwobabilite jis ap
atann kòm rezilta a, kòm ou kapab pou tèt ou, si ou fè yon lis orijinal la nan rekrite
dimansyon nan ki degre nan yo swiv pa chans, ak mezi endividyèl yo kòm byen apre
seri a ak + oswa - delege, dapre si li se pi plis oswa mwens pase yon 1 nan yo lis
la 8) . Dimansyon yo Leipziger men kantite a nan strings 9, ki ta gen fè echanj 7, sou
tout elèv yo nan strings yo 7, sa a li se echanj la 13. Se konsa, yo konkli okenn
relasyon tanporèl, paske si sa yo egziste, se konsa chwazi strings yo reye.
8) [Fè egzateman, valè C santral la ta dwe sijè a règ ki anwo la a. Sepandan, isit
la A ak C pa diferan anpil.]
Bèlj mezi yo (gade Table VIII ki anba la a) montre yon korelasyon trè frape ak
sa. Sèn nan sengilye C nan tout 33 ane soti nan 1843 1875 enklizif se 1645.8
mm. Nan contrast, tout premye 22 ane yo nan mwens, dènye a 11 nan plis; ak selibatè
soti vintaj yo 33 nan de depatman, 16 soti nan 1843 rive 1858 incl. C = 1641.3 ak 17
soti nan 1859 rive 1875 ak avg. C = 1650.0, nou jwenn seri sa yo nan karaktè nan
relasyon ak sa a:
+ + + + - - - - + + + - + - - -;
- - - - - - - - - + + + + + + + +.
Menm plis, li montre moute nan mezi yo Bèlj pa sèlman yon tandans pou plizyè
ane nan yon ranje lè l sèvi avèk ak Lè sa a yo rete ankò anba resous yo jeneral, men
tou, yo kontinye ap monte pa yon kantite ane ak Lè sa a, tonbe ankò tandans
lan. Vreman vre, nou jwenn mouvman yo ki nan sans sa a soti nan 1843 1875 yo swiv
siy sa yo:
+ + - - - + + + + - - + - - - + - + + + + + - + + - + + - + + +.
strings yo (sekans nan karaktè ki idantik) la a 17, nan chanjman siy sèlman 14. Apre
koensidans yo toutouni men ta isit la de fwa siyen chanjman yo te atann kòm
konsekans ki aplikab. (Li se an reyalite, jan mwen te konvenki tèt mwen, lè y ap
detèmine siy lan nan yon fason ki sanble ak mouvman yo ki nan rekrite owaza
siksesif dimansyon nan Urlisten, oswa lis nan nimewo lotri trase, kote nimewo yo ki
te swiv pa Random, tankou yon dispozisyon nan mouvman yo nan nimewo siksesif.)
Nan Saxony, mouvman yo nan mezi yo rekrite yo ki te swiv pa 20 ane, si
nan A 1 , A 2 oswa C , 5 epizòd pou chak 13 bòdwo; Se konsa, menm plis chanjman
pase sa nesesè, jis pou aplike pou aksidan.
Depi gen nan Saxony nan Maßabteilungen nan pi piti anpil pase pou tout la nan
Bèljik, pa gen anyen konparab te montre pa yon kontèks kwonolojik nan varyasyon,
kidonk sa a ta dwe pwouve ke moun ki gen rapò a tout ki baze sou sa ki lakòz trè
jeneral, pa enfliyans lokal ki sou Konpanse pou pi gwo wout pwovens, fasil pou
kache; epi li se pa sèlman yon travay enteresan yo pouswiv sa a nan lòt peyi osi byen,
men tou, mennen ankèt sou ak ki peryodisite enfliyanse peryodisite a nan kwasans
imen ki gen rapò.
§ 163. Mwen bay kounye a valè santral C pou 33 ane 1843-1875, ki sòti nan men m
'soti nan tab orijinal yo; ak valè asosye yo g : k , kote g se kantite mezi ki depase
entèval 1618 a 1643 nan gwosè, k vle di nimewo a nan moun ki pa rive jwenn
li. Avèk dispozisyon sa yo, total la-te m tout kou 33 ane (san yo pa ren enkonu)
1304764; vle di m 39538; minimòm 35584 nan 1852; 41851 maksimòm nan 1860.
VIII valè santral C ak valè g : k pou rekrite 19 zan nan Bèljik soti nan 1843 rive
1875 9) .
ane C g: k ane C g: k
mm mm
1843 1,642.1 1,412 1860 1,639.5 1,316
1844 1,642.3 1,414 1861 1,642.0 1,432
1845 1,644.6 1,515 1862 1,642.6 1,474
1846 1,642.3 1,428 1863 1,643.1 1,495
1847 1,640.8 1,357 1864 1,645.1 1,577
1848 1,635.1 1,159 1865 1,647.6 1,694
1849 1,639.6 1,308 1866 1,646.2 1,583
1850 1,641.0 1,340 1867 1,648.7 1,692
1851 1,644.1 1,468 1868 1,653.8 2,022
1852 1644,7 1,539 1869 1,651.27 1,892
1853 1,644.3 1,504 1870 1,651.33 1,876
1854 1,641.2 1,361 1871 1,656.6 1,930
1855 1,641.5 1,370 1872 1,654.2 1,923
1856 1,640.3 1,321 1873 1,659.2 2,233
1857 1,640.2 1,336 1874 1,664.4 2,549
1858 1,637.4 1,229 1875 1,664.5 2,570
1859 1,639.8 1,320
9) Tablo sa a bay fason dispozisyon ki pou sis premye vintaj yo, ki yo ki te koze pa
rediksyon 18 ane-fin vye granmoun rekrite 19 ane fin vye granmoun, yon bagay nan
men lè m 'te nan magazin RECLAM a, paske rediksyon an nan C nan tablo ki pi wo a
kòm byen ke g la : k se fè pa vle di nan sengilye kontraksyon, sepandan, yo rive nan
jounal la nan ansyen varye rezime, sèlman pou lèt la fè desen vle di sengilye, sa ki fè
konparezon an nan kèk antre. Nan prensip, ajan yo ansyen dwe trase moute ka nou an
yo pi pito.
10)Valè yo jwenn dirèkteman pou dag C nan 18-zan rekrite yo nan lòd la:
1632.5; 1632.7; 1635.0; 1632.6; 1631.2; 1625.5.
II. Valè h : A 1 .
III. Eleman nan 217 sis-limye pye nan swen Leutzian apre panèl prensipal.
IV Eleman nan 138 senk-limye pye nan swen Leutzian selon panèl la prensipal
la.
panikul 1. Eq. 2. Eq. 3. G1. 4. Eq. 5.Gl. pye ble
§ 166. Rezilta yo nan enterè ki pi jeneral, ki ka trase soti nan tab ki anwo yo, sanble
m 'yo dwe de sa yo.
1) Sa gen sèten kondisyon deskripsyon legal la nan Rye tankou yo ke yo ka aplike
nan RYE a kòm karakteristik ak ka bay enkontournabl rezon ki fè nou egzaminen pa
sèlman kalite sa yo divès kalite nan grenn jaden epi jeneralman gamine apre enterè yo
nan karakteristik konparatif yo, men tou enfliyans nan yo etidye sikonstans ekstèn
tankou tè ak move tan ane li.
2) Sa rezilta sa a nan prèv desizif nan egzistans la nan yon asimetri sibstansyèl ak
yon baz pou ekzamine lwa li yo.
Se pou nou premye mennen ankèt sou enterè nan ansyen nan ankèt la.
Ou ka jwenn li dout si wi ou non varyasyon yo ki montre pye endividyèl yo nan
RYE nan respè nan longè ak deskripsyon kondisyon yo, men pito nan yon varyete o
aza nan grenn oswa nati a nan tè a, chak nan ki se yon sèl sènen depann,
pwobableman soti nan tou de kòz, san yo pa ke li se posib nan dat deside pwouve sou
li. Nan nenpòt ka, sa yo kondisyon sa yo jeneral yo ap fèt.
1) Men, ki longè a vle di Yon 1 alantou pye yo ap varye selon kote yo soti nan 344,7
222,1, atravè ki done yo gade jiska Table mwen, men rapò yo nan manm yo
(aritmetik yo vle di kòm reklame) pou longè total yo poukont li epi li fè yon gade
sèlman nan nimewo a nan manm yo dwe plase, nan kout yo kapab pou RYE la pou
yon chif yo bay nan lyen ak yo konsidere kòm konstan konsa karakteristik. Table
mwen gen dokiman yo nan, bay ki di ke gen tout manm yo, epi panikul nan sou rapò
a nan pay la (egal a 100) yo redwi. Depi apa de Leutzsch ak m = 217 ak 138 lòt kote
sèlman yon sèl m = 10; 18 ak 20, mwen pa ta kwè ke nan ti mensèten ki gen rapò te
gen konsistans nan longè yo lyen relatif pou yon chif yo bay nan lyen byen lwen
tèlman yo ka ale, kòm se ka a. Se sèlman lè Schoenefeld (ak m = 18) montre kèk
diferans pi gwo soti nan lòt kote yo pou pye yo sis-chèf_non; men konpare pou manm
yo sis. Halme soumission nan etone nan manm rapò ki genyen ant L. (217) ak St (20)
nan longè yo trè diferan manm nan 275,2 ak 344,7; osi byen ke pa mwens remakab la
pou senk-limbed la. Tij ant L. (138) ak Tbch. (20) nan diferan longè total 261.1 ak
222.1. Wi, menm Sch. fünfgliedr. ak m = 4 se enpè ak li, epi sèlman
Tbch. sechsgliedr. ak m = 4 ak L. kat-manm. ak m= 6 montre pa devyasyon
ensiyifyan; Men, konparezon ak pou ti kras m gen dwa pa ki enpòtan, epi yo Se
poutèt sa inyore nan tablo anvan yo. Dmeran, li ta pi apwopriye nan tout yo pran
branch endividyèl yo an konsiderasyon nan pwopòsyon nan sòm nan branch yo, san
yo pa panikul a, menm jan ak panikul a, jan sa te pase isit la.
2) Konpare kolòn yo pou sèt, sis ak senk manm yo. Sijesyon nan Tab I, li se
jeneralman te jwenn ke ak desann nan nimewo sa a nan branch, twa premye branch
yo ogmante nan pwopòsyon, men dènye a diminye. Nan ti bout tan, si nimewo a nan
lyen diminye, lyen yo anwo pwolonje ak lyen ki pi ba rakousi nan pwopòsyon nan
longè total la. Pou panik la, pa gen okenn règ patikilye vizib nan sans sa a.
3) Lè w ap pran sou kesyon an si wi ou non agiman yo bay yo pa ZEISING ak
repete aksepte konfime deklarasyon an rapò yo divizyon RYE ki nan lanati irasyonèl
rapò a an lò, di nan notables egzakteman 100 : 162, te jwe yon wòl ekselan kòm ap
reponn nan afimatif lan, sa a kapab pa an akò ak tab mwen, kòm rapò a nan lyen yo
siksesif youn ak lòt se menm byen varyab. Menm jan ti kras fè yon tandans nan senp
relasyon rasyonèl sanble yo egziste.
4) Senp la vle di ki senp oswa fluctuation a vle di vle di h = åD : m . Yon diminye
nan valè absoli soti nan tèt la nan branch ki pi ba a, pou ki mwen pa t 'ansanm yon
tab. Men, depi valè A diminye nan direksyon sa, se konsa mande ki jan li se ak valè
egal h yo : Yon = AD : m Yon , oswa varyasyon relatif la nan sa a konpòte respè, sa yo
dwe evalye dapre Table II .. Isit la se bagay ki remakab ke h nan : Ade a twa manm
yo anwo swa pa kantite atomik la nan eleman yo (si premye, dezyèm, manm,
elatriye), ni ki kalite lam (si seven-, sis- oswa senk-chèf_non), ni finalman varye
selon kote yo nan yon degre konsiderab, eksepte ke nan sèt-yo ak sis-lidè pye
konstans la aparan rive nan twa a 3) , nan ka a nan tij yo senk ki gen rapò sèlman nan
de manm yo anwo nèt. Men, jan li desann pi ba branch se pa sèlman k ap
grandi h : Yon jeneral ak pwofondè ki te nan manm yo nan ka ta gen egalite nan kote
a ak nimewo a nan manm yo, men tou, chanjman ki fèt nan egalite ki gen nimewo a
atomik pou de moman sa yo. h : Yon nanpanik la se konsiderabman pi gwo tout kote,
an mwayèn sou de fwa osi gwo tankou sa yo ki nan premye manm lan, Lè nou
konsidere ke h : A nan branch lan antye se pi piti pase sa yo ki nan nenpòt
depatman; ki fasil pou konprann.
3)Valè 0.168 pou twazyèm tèm Stünz la se evidamman nòmal, san ke yo te akòz
kontablite erè, depi li se ki te swiv pa valè a pi piti 0.094 nan katriyèm lan tèm.
Depi valè yo nan h : Yon . Contenu II h nan se uncorrected, yo ta pa atache
koreksyon an (. § la 44) valè yo bay aktyèlman toujou pou valè sa
yo m kondisyon sa yo v la dwe ogmante:
m 10; 20; 138; 217
v 1,054; 1.026; 1,004; 1,002.
Men, li fasil pou wè ke sa a pa ta chanje anyen nan konklizyon yo trase.
§ 167. Apre sa mwen vini nan pati nan ankèt la ki gen rapò ak relasyon yo nan
asimetri; ki sèlman done yo jwenn nan sit la Leutzsch ak 217 sis-manm. ak 138 senk-
manm Halmen bay yon m ase . Menm yon m = 217 se sètènman pa gwo ase pou
enfliyans la. koensidans dezekilib nan yon Peze degre vle 4) , men li pral wè ke lè
rediksyon nan obligatwa yo, e tretman byen file, rezilta yo kalkil yo nan akò ekselan
ak ansanm sa yo, nan Asymétrie kolektif; men san yo pa nenpòt ki rediksyon deja bay
valè yo nan u = m '- m , ak U ¢- U , (nan ki U ¢ = E '- A ; U , = A - E , ) nan Tablo
III ak IV prèv la ki esansyèl asimetri ki egziste isit la.
Si se simetri esansyèl nan devyasyon mar. Yon kote pou ta diferans ki genyen u ant
de nonb devyasyon m nan ', m , ak diferans nan U' - U , ant de devyasyon ekstrèm
nan tablo III ak .. IV pa espesifye, men kòm U ' = E ¢ - Yon ak U , = A - E , yo
fasil jwenn li, depann sèlman sou éventualité dezekilib ak owaza chanje ant manm yo
nan chalimo yo sou gwosè a ak siyen. Men, nou ap pouswiv tout diferans lan ubès
nan seri de branch yo, nou wè valè pozitif nan premye manm nan kontinyèlman
diminye nan gwosè, ak nan yon sèten manm (pou sis-limbed pye yo nan katriyèm
lan- pou senk-limbed a sèlman nan senkyèm manm nan tèt li) negatif plisman. Nou fè
menm jan ak diferans ki genyen U '- U , , nou jwenn Korespondan a ak siy opoze a,
eksepte ke isit la tou ak sechsgliedr la. Halmen anvlòp la kòmanse sèlman nan
senkyèm lyen an. An menm tan an bay sa yo tab opòtinite yo pwopozisyon an jeneral
(§ 33; 142) a pwouve ke U ¢ - U , siy opoze a nan m '- m , gen sa a se sèlman yon
anpil tiu ak U '- U , ka soufri yon eksepsyon aparan nan dezekilib dezekilib, nan ki
se egzanp lan nan manm nan katriyèm nan sis-limbed a tou bay isit la. Halme
jwenn. Pou panikul a se nan sis la- tankou fünfgliedr. Chalimo ak negatif, U ¢ -
U , pozitif; pou pay tout la valè a premye pozitif, lèt la negatif.
Li ta kounye a dwe trè enteresan mennen ankèt sou si wi ou non detèmine
pwononse nan kou legal nan u ak U '- U , ki isit la jis pou yon kote sèl (Leutzsch) ak
move tan an nan yon ane patikilye (1863) pou ase gwo m sitiye tou te jwenn nan lòt
kote ak lòt kondisyon metewolojik anyèl, depi li trè posib ke lòt kote ak kondisyon
metewolojik pandan kwasans la nan pye yo gen kondisyon diferan nan sans sa
a. Koulye a, mwen gen done yo pou lòt kote (St., Tbch., Sch.), Men, sèlman ak
yon m18-20, ki se byen lwen twò piti ou kapab espere rezilta sèten. Men mwen gen
yo jistifye omwen yon sipozisyon St ak TBCH, tou de ak m = 20, respè yo nan ale
nan ak egzamine, pandan ke yo nan debarase afiche rezilta tab ki anba la a.
A1 u
TBCH. 5
St 6 gl. TBCH. St
gl.
§ 168. Pou rezilta yo jusqu ', sèlman tab yo prensipal yo te kite deside, men yo pa
pèmèt yon detèminasyon ase nan valè a densest, kalkilasyon distribisyon an depandan
sou li, ak ankèt ankèt sou relasyon yo ki gen rapò ak D. Nou kounye a ale nan plak
redwi, ki pral koulye a dwe limite a sa sèlman materyèl la Leutz, sètadi sis-moun ki
gen youn ak m = 217.
[Men tou, nan materyèl sa a yo ta dwe konsidere sèlman senk anwo anwo yo. Pou
yo ase pou prèv nan lwa asimetriyo nan distribisyon, ak pèmèt yon kontwòl ase,
korektif sou kou nan asimetri ki parèt nan Plak III. Li se plis rekòmandasyon pou
evite panik la ak manm ki pi ba a, pou rezilta yo bay pi wo a (§ 164) ta gen yon valè
endesi. An konsekans, nou bay valè z nan premye senk tèm pou yon redwi mwen
= 4 E nan pozisyon rediksyon abitrè a, epi ajoute dirèkteman nan valè yo obsève
valè yo kalkile jan yo bay nan GG de-sided la. Menm lè sa a yo se eleman ki te itilize
pou kalkil la:
z z z z z
yon Obs. Calc. yon Obs. Calc. yon Obs. Calc. yon Obs. Calc. yon Obs. sou
44 1 1 38 1 1 18 1 0 15 3 1.5 3 0 2
48 1 1 42 1 1 22 1 0.5 19 5 6 7 11.5 10
52 1 1 46 1.5 3 26 2.5 2 23 12.5 17 11 29 28
56 2 2 50 6.5 5 30 4.5 6 27 38 36 15 48 50
60 4 3 54 6.5 8.5 34 16.5 15 31 55.5 53.5 19 63.5 56
64 6 6 58 15.5 13 38 20.5 29 35 57.5 54 23 38 41
68 8 9 62 17.5 18.5 42 43.5 42.5 39 31.5 34 27 15.5 21
72 9 13 66 25.5 24 46 58.5 49 43 11 12 31 8 7
76 21.5 17 70 29.5 29 50 39 41 47 3 3 35 3.5 2
80 15.5 22 74 30.5 32 54 19 22
84 24 25 78 32 32 58 7 8
88 33.5 28 82 25.5 25 62 4 2
92 27.5 28 86 16 15
96 23.5 24 90 6.5 7
100 18.5 18 94 0.5 2
104 13.5 11 98 1.5 1
108 4 6
112 3.5 3
VII. Eleman nan pye yo 217 sis-manmizatè (L. apre redwi slab.
VIII Relasyon nan twa branch yo pi wo nan 217 sis-limb tij yo (L.) ak eleman yo.
mwen = 0.02; m = 217.
1ye manm : 2yèm manm
Z
yon
Obs. Calc.
- 0.19 1 0 G = 0.080
- 0.03 0 1
C = 0.079
- 0,01 1.5 3
+0,01 11.5 9 D p= 0.076
+0,03 15 21
D mwen= 0.080
+0,05 35 34
+0,07 47 43 u = + 13
+0,09 47 41
e , = 0.030
+0,11 30 31
+0,13 16 19 e '= 0.034
+0,15 7 10
p = 0.75
+0,17 4 4
+0,19 0 1 G = 1.202
+0,29 1 0 C = 1.199
+0,33 1 0
T p = 1,191
T mwen= 1.202
yon z
Obs. Calc.
0.05 1 1 G = 0.206
0.07 5 2
C = 0.206
0.09 3 5
0.11 8 8 D p = 0,206
0.13 14 13
D mwen =0.210
0.15 17.5 19
0.17 23.5 24 u=0
0.19 26 28
0,21 37 29 e , = 0.048
0.23 26 36
e '= 0.048
0.25 17 22
0.27 14 16 p = 0: 0
0.29 9 11 G = 1.607
0.31 9 7
C = 1.607
0.33 2 3
0.35 3 2 T p= 1.607
0.37 0 1
T mwen =1.622
0.39 1 0
0.41 1 0
§171. Kòm yon klas nan foto relijye, mitoloji, genre, jaden flè ak toujou foto lavi
yo distenge:
a) Foto relijye yo, sa vle di foto ak Ansyen Testaman ak kretyen kontni relijye
yo. Pou sa ka fèt, pa konpozisyon sèlman yo te kalkile ak plizyè figi, men tou, menm
tèt endividyèl ak figi menm jan Kris la tèt, foto apa pou Bondye, ilustrasyon ki nan
yon istwa martyr, menm paysages ak staffage apa pou Bondye pou ke klas sa a se
aktyèlman yon fatra mal defini; kon sa yon trè unregelmäßigeVerteilung pa gwosè ak
nimewo ki te fèt nan plas li.
b) Mitoloji, sa vle di foto ki gen yon kontni ki soti nan bondye yo grèk ak Women
ak mond ewo, kòmsadwa laj, Se poutèt sa mal distribye.
c) foto genre, nan sans abityèl, san yo pa lagè ak sèn lachas.
d) Peyizaj, ki gen ladan marin, men san yo pa opinyon pò ak vil la.
e) Toujou lavi, foto ds avèk objè inanime (apa de ka a eskli Achitèk), osi
Compilations sa yo comestibles aparèy, tou flè ak fwi moso, ak eksepsyon de sa yo ki
gen ladan figi imen, ak enklizyon men moun nan ki bèt fortwit rive.
Imaj istorik nan lemonn antye, imaj achitekti, pòtrè, ak imaj ki pa konprann nan
klas anvan yo pa egzamine. Tout kote yo ekskli fresko ak foto photo, diptychs ak
triptych ak panno sa yo, nan ki divès kalite reprezantasyon yo te genyen nan nan
depatman separe.
Natirèlman, dout te ka leve repete si wi ou non yo ta dwe yon imaj kòm yon foto
genre dwe kite ak te ajoute oswa kòm foto eksklizyon istorik sou kote anba c) si yon
imaj kòm yon jaden flè anba d) yo ta dwe enkli oswa kite kòm bèt sèlman moso sou
kote elatriye; ak sètènman lòt moun te ka klase ka ézitan yo yon ti jan
diferan. Sepandan, depann lè sa a pa anpil, paske ensèten a sèlman relativman ti kras
afekte imaj pou ke rapò yo konsa pa ka siyifikativman enplike nan sa. Yon prensip
separasyon trè byen file pa ka mete kanpe isit la nan tout; Mwen te ale nan apèrsu nan
enpresyon a dominant nan imaj yo nan katalòg yo.
Nan anpil ka, de oswa menm yon kantite foto ki gen rapò nan fòma a menm yo ki
nan lis youn apre lòt la nan katalòg yo. Kidonk, nan twazyèm pati catalogue Louvre:
École francaise p. 342 ff. 525 a 547 anba tit la komen: "Les principaux traits de la vie
de St Bruno", 22 foto LE SUEUR anvan, ki, ak eksepsyon de non. 533, tout
dimansyon yo menm h = 193; b = 130 cm.
Kesyon an te rive si wi ou non nan ka sa yo tout espesimèn, kòm yon sèl yon sèl,
yo ta dwe enkli nan tablo a distribisyon ak chaje sèlman yon fwa oswa osi souvan yo
te rive.
Si sa a ta dwe pwen an, men ki ta gen ti enterè nan detèmine valè yo vle di reyèl
nan foto yo nan yon kalite bay ki genyen nan galri bay yo ak relasyon yo distribisyon
reyèl, Lè sa a, nan kou sèlman metòd la lèt ka obsève; men depi li pa ta dwe espere ke
nan galeri lòt dimansyon yo menm ta retounen an mwayèn nan rapò a menm, nan
fason sa a yon sèl ta resevwa yon kontribisyon apwopriye a detèminasyon an jeneral
nan vle di la, epi konsa jwenn kondisyon yo distribisyon jeneral konsiderableman
chanje. Kidonk, nimewo sa yo nan imaj relijye yo te jwenn nan entèval yo gwosè sa
yo nan wotè:
entèval z
cm cm
179.5 - 91
189.5
189.5 - 89
199.5
199.5 - 93
209.5
ki nimewo byen matche ak, jan yo espere nan entèval adjasan. Men, isit la, yo tout 22
SUEUR'sche foto nan 193 cm nan wotè yo, se sèlman konte de fwa, yon sèl ta atann
yo vle 22 fwa, nou ta yo te pran nimewo yo youn apre lòt 91; 89; 93 yo te jwenn:
91; 109; 93; ki ta te fè distribisyon an trè iregilye. Korespondan nan lòt ka yo. Men,
jan nan dimansyon yo menm, apre tout, mande pou yon plusieurs nan imaj ki pwòch
preferans fò nan dimansyon sa yo ak Se poutèt sa pran yon pwa ogmante a ranpli, se
konsa mwen deside, kout ak wonn tout ka kote de oubyen plis ki gen rapò imaj nan
dimansyon yo menm te prezan yo dwe konte de fwa, men se pa plis pase de fwa, nan
tablo a distribisyon.
Se poutèt sa, si folgends se kantite total komisyone imaj egzamen espesifye 10558,
nimewo sa a se byen lwen tèlman pa strik, kòm yo se jis te pran an kont apre yon
remak anvan pa yon gwo kantite imaj ki gen rapò nan dimansyon yo menm toupatou
jis de, men Lè sa paysages nan ki relijye ak mwen-thologische staffage rive, tou de
paysages yo kòm imaj relijye oswa mitoloji yo konsa pran moute de fwa. Sepandan,
depi enfliyans nan tou de kondisyon se pa enpòtan, epi, Anplis, ki soti nan direksyon
opoze a, nimewo ki pi wo a rete ase pre egzat.
Gen sèlman yon imaj galerifoto, sètadi vennde galeri piblik 2) mezire ou pito sa yo
bay yo nan dimansyon yo katalòg galri, mache sou gwosè a imaj nan limyè yo nan
ankadreman an, epi li sèvi ak konparezon an, tout yo te redwi a metrik mezi.
2) Itilize katalòg.
Amstèdam. Mete sou pye Paintings Ops Rijks Mize nan Amstèdam 1858.
Antwerp. Catalogue de la Musée d'Anvers, san dat.
Bèlen. a) Lis koleksyon wa a nan penti Mize nan Bèlen 1834.
b) Lis koleksyon penti Konsil Wagener 1861 la.
Brunswick . PAPE, d. Gemäldesamml. d. Kè. Mize a Brunswick 1849.
Brussels. FÉTiS, deskripsyon catalogue. ak istorik. ou muz. roy. de Belgique 1804.
Darmstadt . MÜLLER, deskripsyon d. Gemäldesamml. nan d. Big
kè. Mus. Darmstadt.
Dijon. Avi sou objets d'art exposés au Mus. de Dijon 1860.
Dresden. HÜBNER, Verz. Galeri Foto Dresden 1856.
Florence. CHIAVACCHI, Guida della R. Gall. Palazzo Pitti 1864.
Frankfurt. PASSAVANT, D. D. piblik la. -equipped kwizin. Travay atistik. d. Städel
Art Enstiti 1844.
Leipzig , a) D. D. Travay atistik d. Urban Mus. nan Leipzig 1862.
b) d. Koleksyon Löhr a nan penti nan Leipzig 1859.
Lond. Galeri Nasyonal la, foto li yo elatriye san dat.
Madrid. PEDRO DA MADRAZO, Katalòg sou kadri reyèl Mus an. de Pintura y
Escultura 1843.
Milan. Guida pou chak nan Pinacotheca di Brera.
Minik. a) d. Gem. Nan d. Royal. Pinakothek Minik 1860.
b) d. Gem. D. nouvo wa Pinakothek nan Minik 1861.
Pari . VILLOT, Avi nan tabl la. EXP. dans les gal. imp. du Louvre 1859.
Petersburg . BALANS, Penti a. nan Kaiserl la. Lermitaj a St Petersburg 1864.
Venice. Catalogue degli oggetti d'art esposti la Publico nan L. Roy. Akad. di belli arti
nan V. 1864.
Vyèn. v. MECHEL, d. Gem nan koleksyon foto KK 1781 la.
Kòm yon inite mezi Se poutèt sa swiv sa ki annapre yo san eksepsyon, santimèt la.
§ 172. Ankèt la te pwolonje nan klas ki dekri anwo a; ankò, pou rezon yo bay yo,
reyalite yo relijye ak mitoloji yo te pote nan konklizyon twò kèk. Nan chak klas,
sepandan, de divizyon yo distenge; savwa, imaj kote wotè a pi gran pase lajè b , ak sa
ki nan ranvèse a aplike; ansyen ak h > b lèt ak b > h yo rele. Ant de seksyon sa yo, trè
ra kadratik foto yo distribye nan menm fason an, menm jan yo te
prezante, 3), Sepandan, dispozisyon yo tou trase soti nan agrégation de depatman yo,
ki aplike mutatis mutandis nan h a ak b nan menm bagay la tou.
3) Sa a se sètènman kòrèk lè li atribiye tou de nan youn nan depatman nan lòt
antyèman paske men kounye a yon sèl, kounye a se yon lòt dimansyon nan bagay ki
pi konsekan te konsidere kòm lòt la nan ki nan lis imaj yo kòm kare, eksepte ke mezi
a nan anpil ti diferans pa yo te pran an kont.
Apre sa, z. B. h ; h > b wotè dimansyon nan imaj ki gen wotè se pi gran pase lajè
plis b la ; h> bjè nan imaj ki gen wotè pi gran pase lajè a, elatriye,
finalman h ; peny. oswa b ; peny. Wotè oswa lajè dimansyon nan imaj nan divizyon
yo konbine h > b ak b > h.
Tablo distribisyon prensipal yo nan klas yo ak depatman yo te pran nan syans, ki
gen mwen = 1 cm, natirèlman gen yon gwo limit epi yo sijè a iregilarite
fò. Echantiyon ki anba la a dwe ase yo bay yon lide sou aparans yo:
I. Egzanp ki soti nan panno distribisyon prensipal yo.
(Genre: h ; h> b).
yon z yon Z
29 13 41 17
30 15 42 14
31 13 43 14
32 20 44 12
33 21 45 15
34 9 46 10
35 17 47 17
36 13 48 10
37 22 49 12
38 26 50 4
39 8 51 12
40 9 elatriye
Yo nan lòd yo limite tou de ekspansyon an ak iregilarite yo, li nesesè pou yo ale
nan dal redwi epi sèvi ak menm bagay la tou kòm mwen = 10 cm.
Isit la yo se panno yo pou redwi pou tou de divizyon nan genre ak jaden flè ak
pou h > b a toujou lavi. kantite total m nan nan kopi nan chak klas ak divizyon yo bay
anba a. Nimewo Anpil nan tablo a montre yon 0 desimal. Sa a se paske ke nimewo
tonbe desann nan limit la nan yon entèval tèt li, dapre metòd la nan divize e.g. ,
mwatye nan , ki pote te mwatye nan youn nan entèval yo konsa divòse te resevwa
lajan nan lòt inite a yon sèl-mwatye nan nimewo enpè. Atrab Maßzah-Len
nan h nan oswa b pou konbine h > b la ak b> hou jis bezwen ajoute jiska mezi yo nan
tou de depatman yo.
II. Aritmetikman redwi panèl distribisyon pou genre, jaden flè ak toujou lavi.
mwen = 10; E = 1 cm.
Yon genre peyi lavi toujou
h> b h h> b h h> b
B b B b B B B b B b
5 - 5 - - - - 6.5 1.5 - -
15 30.5 88 23 6 2 8.5 66 18 - 4
25 133 190,5 90.5 38.5 17.5 23 200.5 90 10.5 16.5
35 161 167,5 109 78,5 26.5 53.5 278,5 166 24.5 44
45 127.5 100.5 114.5 80.5 32.5 40 257,5 189 50.5 45
55 75.5 62.5 79.5 75.5 22 33 219 168 27 51
65 70 58.5 65.5 86 41.5 21 165 202 31.5 45
75 47 31.5 40.5 34.5 25 13.5 139 135.5 29 32
85 39.5 18 28 63.5 8.5 20 79 139,5 38 22
95 20.5 21 33 36.5 20.5 14 93 125.5 23.5 17.5
105 12.5 8 17 26.5 13.5 8.5 69 78 17.5 12
115 11.5 10 25.5 29 10 9 45 63 14.5 2.5
125 12.5 2.5 24 24 6.5 5 36.5 58.5 16 6.5
135 12.5 1.5 11 12 7.5 2 28.5 71.5 5.5 3
145 7.5 5 15 19 7.5 10 19.5 39 2 1
155 11 2.5 6 9.5 5 9.5 29 33.5 1 3
rès 3 2.5 20 82.5 36 11.5 62.5 215,5 17 3
m = 775 775 702 702 282 282 1794 1794 308 308
Li ka wè ke distribisyon an esansyèlman swiv kou a menm toupatou. Nenpòt kote
gen yon entèval prensipal, kote dimansyon a se yon maksimòm, kote valè yo nimerik
diminye rapidman sou tou de bò, sètadi entèval prensipal la se fen a anwo nan panèl
la, ki ap kòmanse ak dimansyon yo pi piti, anpil pi pre pase anba a, ki mete ansanm
ak nan konplete pi gwo valè, ki ta dwe pi plis aparan menm si pa chif yo nan tout
dimansyon plis pase 160 cm nan fèt yon sèl kou a ta dwe gwoupe ansanm (tankou
yon gwoup). Atravè tablo a ofri yon egzanp patikilyèman enteresan nan yon K.-
G. nan distribisyon trè asimetri se. Li ka wè ke tranzisyon an nan valè yo nan entèval
yo prensipal yo soti nan tou de bò yon regilye vini twò pre. Isit la epi gen, nan kou,
espesyalman ak genre b ;h jaden flè h ; h> b ak b ; b> h pral pran plas tou fò
iregilarite ak mank nenpòt kote nan nimewo ti nan pati pyès sa yo ki pi ba nan panèl
la; men li kapab asime ke sa a ta konplètman disparèt oswa yo te twò allégé si ta yon
nimewo pi gwo nan kopi yo te nan kòmandman l ', menm jan yo balans soti plis
konsa a nan tout tan tout tan pi gwo entèval Rezime dimansyon yo.
Montre yon tranzisyon trè menm jan an kòm genre, jaden flè ak toujou-lavi imaj
yo, relijye a ak mitoloji, eksepte ke, yo rete nan klas sa yo Context akòz rezime
favorab ki gen ladan imaj projetée kèk iregilarite gwo anpil nan pwogrè ki diman
elaji m espere konpanse, se konsa klas sa yo yo pa apwopriye pou tès lwa yo
distribisyon epi ki pa t byen lwen tèlman te travay soti nan m 'pase lòt yo. Pou toujou
lavi b> h relativman pi fò iregilarite yo te rete, men sa ta yon élaboration plen yo te
entérésan.
§ 173. Sepandan, yon insight plis detay nan pwopòsyon yo ak asimetri nan penti yo
galeri ka jwenn sèlman nan enfòmasyon sa yo sou eleman yo, pou kalkil la nan tablo
yo distribisyon orijinal yo te baze.
III. Eleman pou genre, jaden flè, toujou lavi, relijye ak mitolojik apre tablo
prensipal la.
E = 1 cm.
m A1 G1 C1 B h :A1 u
Premye a tout kite soti nan valè yo m nan dispozisyon tab anvan sou frekans la
relatif nan ensidan nan imaj bay klas-la ak Abteilungin sòti Galleries, ki nan kou,
sonje ke rapò yo nan sa yo frekans diferan selon galeri endividyèl yo anpil; estatistik
yo ki espesyal nan sans sa a ta sèlman koute twòp espas nan pwopòsyon nan enterè
yo. Si nou kenbe rezilta a an jeneral nan ven-de galeri yo, se konsa swiv nou moute
(san distenksyon nan depatman lakay> b ak b> h ) nan valè yo konbine nan senk klas
yo etidye nan konsiderasyon frekans lan nan imaj yo konsa: relijye, paysages, genre,
mitoloji, toujou lavi. Rapò a nan paysages yo nan genre an patikilye (2076: 1477)
yon bagay depase rapò 4 : 3.
Nan foto genre se yo menm ki ki gen wotè se pi gran pase lajè a ( h > b ) plis anpil
pase sa yo ki gen lajè se pi gran pase wotè a ( b> h ), Lè nou konsidere ke nan
peizaj b> h gen plis pase sis fwa kòm anpil kòm h nan > b. Gen kèk enterè li ka gen
ke ak imaj relijye, h nan > b , sou de fwa tankou anpil ke b> h , enkontèstableman,
paske se syèl la souvan kontra nan altitid wo pou montre, pandan ke yo nan imaj yo
mitoloji, Kontrèman, lajè a se pi pito nan pa b la > h prèske de fwa lavalè (609 a 350)
pase h nan > b.
Gwosè an mwayèn se nan valè A 1 oswa G 1 , fluctuation an mwayèn soti nan bez
la. Yon 1 aplikab h ka wè yo. Konparezon nan h ak A 1 an patikilye montre ke ak
gwosè an mwayèn tou fluctuation an mwayèn ogmante, se konsa ke fluctuation relatif
la h : A 1 pa montre diferans ki genyen gwo anpil selon klas ak depatman.
Nan lòd pou yo pran an kont pa sèlman fluctuation an mwayèn, men tou fluctuation
ekstrèm, mwen bay nan tablo ki anba la a ekstrèm E ' ak E , osi byen ke diferans
lan U' - U , = (E ' - A 1 ) - (A 1 , - E , ) , Valè yo bay tou E " ak E " reprezante
ekstrèm yo E ' ak E , anvan valè yo imedyatman anvan ak apre nan panèl la
distribisyon.
IV. Valè yo ekstrèm ak varyasyon nan ekstrèm pou genre, jaden flè, toujou lavi,
relijye ak mitoloji.
E = 1 cm.
e' e" E" E, U¢-U,
B 223 215 13 12 + 126
h>b
b 212 162 10 9 + 134
Genre ....
b>h B 273 240 12 11 + 156
b 401 351 16 16 + 243
h>b B 300 269 16 14 138
b 244 240 16 11 + 117
b>h B 340 340 7 7 + 218
Landscape. ,
b 464 464 10 10 + 293
h>b B 241 238 22 22 + 102
b 228 190 16 16 + 120
b>h B 221 204 17 16 + 95
Toujou lavi. ,
b 343 317 20 19 + 172
h>b B 1000 610 13 10 + 739
b 769 568 8 7 + 562
Se konsa, z. Pou egzanp, pi gwo wotè h , ki te fèt nan yon GEN, 9mm h > b , 223
cm, pwochen pi gwo 215 cm la; pi piti a 12 cm, pwochen pi piti a 13 cm; elatriye Gen
wotè a absoli pi wo ak lajè ki te fèt nan imaj relijye yo. Konparezon nan valè E
yo ak E " sou men nan yon sèl, E , ak E " rekonèt lòt men, yo ka ke an jeneral valè
yo final ak pati nan pi gwo nan panno yo distribisyon prensipal montre pi gwo
iregilarite pase moun ki gen valè yo pi piti kòmanse; sèlman paysages yo ak mitoloji
pa sanble yo konfime sa a, men adisyon a nan valè plis vwazen ta fè diferans la bay
ant anwo a ak fen a pi ba nan tablo a kanpe deyò menm nan de klas sa yo.
Valè u nan Table III yo pi itil nan evalye asimetri . Dapre yo, asimetri a se
bez. Yon tout kote negatif ak fò. Epitou, yon moun ka remake sou baz la nan valè sa
yo, ki h ak asosye balimèt yo nan Asymétrie la pa diferans ki genyen ti, ki montre tab
la nan ant ka konsidere kòm o aza. Se sèlman ak relijye a se diferans lan nan relasyon
sa a yon ti kras pi gwo; men iregilarite yo gwo nan klas sa a pa pèmèt nan tout jwenn
sekirite legal dispozisyon soti nan li.
valè U a '- U , Table IV konfime prezans nan Asymétrie esansyèl ak pwouve tou
lalwa paj-la nan Asymétrie an nan u = m ¢ - m , ak U ¢ - U , pa tou de valè seri gen
toujou opoze siy isit la.
Dmeran, menm diferans lan lajè nan valè yo A ak C nan Table III, osi byen ke
pozisyon nan C anba a A, revele prezans nan asimetri fò soti nan direksyon an
negatif. Konparezon Gak C pli lwen anseye ke asimetri a nan bez. G pi piti anpil epi
li toujou mort h > b menm soti nan direksyon opoze a Mar. A se. Sa a se ki gen rapò
ak lefèt ke G se nesesèman pi piti pase A ak, depi C se tou pi piti pase A , pi wo a
oswa anba a Cmen omwen lèt la se pi pre pase A.
§ 174. [Pou pwouve lwa logaritmik nan distribisyon sou dimansyon penti yo galeri,
aritmetikman redwi entèval yo nan Plak II yo dwe redwi a sa yo lojarimikman
redwi. Pou rezon sa a, pa vle di nan valè ekstrèm yo bay nan Table IV, zòn nan total
ki nan ki mezi yo obsève deplase, ak an patikilye ranje a nan entèval a ki mezi yo
refere yo kòm "rès" yo divize, ak Lè sa a, distribisyon an Pou kalkile aritmetikman
redwi mezi yo sou entèval yo logaritmik pa entèpolasyon.]
[Kòm egzanp mwen chwazi: genre h ; h> b ak h ; konbine, plis peyizaj h ; b > h e
toujou lavi b ; h > b epi konsa jwenn tablo konparezon sa yo ant teyori ak eksperyans,
kote entèval logaritmik egal a 0.08 ak limit ki pi ba a 0.76 = log 5.8 te sipoze. Menm
lè a, eleman yo nan kat echantiyon tab yo yo ki nan lis.]
V. Logarithmically redwi panèl distribisyon pou genre, jaden flè ak toujou lavi.
mwen = 0.08.
VIII vle di jewometrik nan h : b ak b : h nan foto genre nan divès galri.
h>b b>h
m m
775 702
Menm ak valè a absoli nan b nan lajè , relasyon ki genyen ant h ak b pa sanble yo
chanje siyifikativman apre egzamen an nan foto genre . Pou mwen jwenn sa yo vle di
jewometrik nan nimewo sa yo m nan espesimèn ant limit sa yo gwosè:
IX. Jewometrik vle di nan h : b ak b : h nan diferan gwosè b (pou genre).
Pou vle di jewometrik nan zòn sifas hb valè sa yo yo jwenn nan qcm.
X. Jewometrik vle di nan hb.
E = 1 sq Cm.
h>b h peny.
Genre. , , 1747 3874 2550
vle di nan aritmetik a HB Mwen gen paske nan difikilte nan gwo pou li yo gen
entansyon senpleman pou Stil h > b detèmine ak 3289 santimèt kare jwenn sa, jan
nou wè, trè diferan de mwayèn nan jewometrik.
Nan total 10558 foto ki te antre nan Table II, twa pi gwo nan espas yo se twa foto
PAUL VERONESE, tout ki reprezante fèt yo nan ki Kris la te prezan, sètadi:
Bankè nan Levi (Luc V) h = 595 cm b = 1277 cm (Venice, No
547)
Maryaj nan Kan h = 666 cm b = 990 cm (Paris; - 103)
Bankè nan Farizyen an h = 515 cm b = 1000 cm (Venice, -
513).
Twa foto ki pi piti yo se twa paysages sou kwiv, de gwosè egal swadizan pa PAUL
BRILL: h = 7,4 cm, b = 9,1 cm (pi gran Pinakothek Minik, Dept 244 a u c) ak youn
nan JAN BREUGHEL: h = 7,4 cm, b = 9,9 cm (Milan No 443); selon ki zòn sifas la
varye ant 67.34 ak 759815 qcm oswa foto a pi gwo ka pran 11283 fwa foto ki pi piti
a.
Imaj kwadratik yo te sèlman 84 di 1 nan 126 nan mitan 10558 imaj yo te pran pou
egzamen an.
§ 176. [Heights lapli chak jou pou Jenèv. - Yon egzamen an nan kondisyon sa yo
lapli Jenèv deja bay PLANT AMOUR nan li "Nouvelles Études sur le klima de
Genève" nan "de la plwi" nan 1), Li rpoz sou senkant ane sa yo nan obsèvasyon nan
UPS lapli ak jou lapli pandan ane a 1826-1875.Da li, men kalkil li yo sèlman valè
chak mwa pou frekans lan ak kantite lajan nan lapli kreye yon baz, ak objektif li yo
distribisyon an legal nan lapli pandan ane a, ak nati a nan mwa yo endividyèl nan ane
a an tèm de sechrès oswa imidite, egzamen sa a pa ka fèt nan style la nan
PLANTAMOUR. Pou isit la se prèv la nan Asymétrie an ak libète pwovizwa lwa a
distribisyon logaritmik pou mòn yo lapli, pou ki valè yo 50-ane chak mwa yo ase pou
fluctuations ekstraòdinè Swan yo ant valè yo endividyèl nan okenn fason. Olye de sa,
li te ale tounen nan lapli chak jou yo.]
1)
[Pibliye an: Mémoires de la sosyete de fizik ak istwa natirèl de Genève. Tome
XXIV; II Lot. Genève 1875-76. 397-658.]
[Ka Materyèl la etid nan Bibliothèque Iniversel nan Genève a yo te jwenn nan
Achiv des syans fizik yo ak Naturel chak mwa anba bay tab yo
meteyorolojik. Genyen yon bagay pou chak jou nan lapli, wotè nan lapli an milimèt,
jiska yon dizyèm nan yon milimèt, anba tit la, bay lis "Sodo tombée dans les 24
heures". Pa gen okenn kont ki te pran nan fòm lan nan presipitasyon, lapli oswa
nèj 2), Sepandan, mwen pa t 'vote nan plant AMOUR ki ka trete nan th peryòd, men
kantite a nan 48 ane sa yo soti nan 1845 1892. Pou ane a 1846 ki sòti nan yon nouvo
aparèy yo te itilize, epi li te vin nan menm tan an yon desizyon plis atansyon nan
wotè a lapli, imedyatman apre sispansyon nan sezon otòn la lapli, olye ke jan yo te
sèlman yon sèl fwa nan jounen an pafwa obsèvasyon ki sot pase a nan aswè a, nan
pratik. 3) ]
2)
[PLANT AMOUR di aa 0. (p 627): Les parachut de neige Sont en General Très-
peu abondantes à Genève, ak la neige ne recouvre ordinairement le sol que pendant
un petit nombre de jours, rarement Plus de quinze jours. ]
3)
[Nan sans sa a, fè plan amour aa 0. (S. 627), deklarasyon sa a: Yon partir de
l'Année 1846 sou s'est servi d'un nouvel Aparey, Dont l'avait un Diameter entonnoir
beaucoup plis konsiderab, 37 santimèt, le vaz de jauge se une éprouvette gradue de la
kapasité d'un lit, 100 divizyon ENPÒTAN, ce qui koresponn à une Chute d'eau de 10
Milimètr, Chaque divizyon correspondant Ainsi à un dixième de millimètre; de plis,
sou avait le soin de recueillir ak de l'eau mesurer immédiatement après que la plwi
avait CESSE.]
I. Egzanp ki soti nan panèl la distribisyon prensipal pou sezon lapli yo nan
janvye .
m = 477; mwen = 0.1 mm.
1836- 505 413 496 525 589 532 471 503 521 576 539 454
1875
1845- 477 437 532 621 637 596 521 531 497 617 572 505
1892
Kontrèman a m la , montre nan Yon sèlman yon sèl peryòd, ki te kouri san twoub ak
gen minimòm li nan mwa fevriye, maksimòm li yo nan mwa Oktòb. Paralèl ak sa a,
valè yo nan h la , sa vle di devyasyon yo vle di yo ki gen rapò. Yon , ki gen
minimòm tou tonbe nan mwa fevriye, pandan y ap rive maksimòm li yon mwa pi
bonè, nan mwa septanm nan. Valè yo gwo h , ki trè pre A nan tèt li, revele mayitid la
nan fluctuations yo ki pran plas ant diferan nivo nan lapli. Varyasyon vle di relatif la
se, kòm valè h : Yon endike, apeprè konstan, egal a 0.9.]
4) A. yon eksplwatasyon 628.
[Apre sa ap grandi kantite lajan an mwayèn nan lapli pandan ane a, soti nan mwa
fevriye rive oktòb, soti tonbe nan lè sa a sou ankò jouk mwa fevriye a. Yon foto ki
kòrèk nan distribisyon an nan lapli sou mwa yo endividyèl pa jwenn nan fason sa
a. Paske sa a tou se frekans nan lapli an konsiderasyon. pa distribye kòmsadwa
kantite total lapli ki fèt nan yon mwa pandan peryòd la 48-ane, nan moun nan,
reyèlman te rive jou lapli, men sou tout jou a tout, nou jwenn pou kantite lajan an nan
lapli, osi byen ke frekans nan Regens, nan ane a yon peryodik doubleman, jan
demontre pa PLANTAMOUR. Youn jwenn pou mwa endividyèl yo nan ane a lapli
mwayèn sa yo pou chak jou nan mwa a,
1826- 1.57 1.29 1.52 1.89 2.55 2.53 2.29 2.59 3.14 3.26 2.47 1.65
1875
1845- 1.42 1.34 1.64 2.13 2.62 2.72 2.43 2.83 2.92 3.52 2.42 1.68
1892
An reyalite, isit la de minima yo kowenside ak mwa yo nan mwa fevriye ak
jiyè; maksimòm nan premye varye ant Me ak Jen, pandan y ap maksimòm nan
dezyèm ki dwe nan mwa Oktòb ( 5) .]
5) [Avèk respè sa a PLANT peryodisite doub AMOUR te site pi wo a (p 640) di:
"cette divizyon de l'Année en deu sezon imid ak sezon yo sèches, l'une de celles-ci
tombant sur l'été, akize très- nettement l'enfliyans du klima mediteraneen; en efe, le
caractère du klima mediteraneen se la secheresse de l'été, tandis que dans les autres
rejyon de l'Ewòp Continentale, l'été n'est pas une saison sèch "].
[Nan lòd pou pwouve lwa distribisyon logaritmik nan heures lapli yo, mwen
chwazi kat mwa Janvye, Avril, Jiyè ak Oktòb, ki pèmèt yon insight konplè nan
kondisyon ki rive yo. Tablo distribisyon logaritmikman redwi, osi byen ke
aritmetikman redwi tablo prensipal, yo itilize kòm yon baz. Men, nan tranzisyon an
nan entèval yo logaritmik valè yo ta dwe 0.0 mm, ki valè a logaritmik - ¥Si li pa t
'disparèt nan tablo a, yo dwe fè yon detèminasyon kòm pèsepsyon nan jou yo lapli
anrejistre ak valè sa yo. Depi nivo sa a nan lapli aparamman gen entansyon endike
yon presipitasyon reyèl, men neglijab nan mwens pase 0.1 mm nan wotè, li sanble
jistifye mete 0.05 mm olye pou yo 0.0. Pou soulaje arbitrèr sa a, boutèy demi lit 0.05
= - 1.3 chwazi kòm limit la nan entèval yo premye ak dezyèm logaritmik, se konsa ke
yon sèl mwatye nan chak nan valè sa yo tonbe nan premye entèval ki rive, lòt mwatye
a nan pwochen an. Gwosè a nan entèval yo logaritmik te pli lwen mete egal a 0.2. Se
konsa, valè yo yon varye ant limit yo 0 ak 100 mm, yo menm ki logaritmik Nan lòt
men an, yon valè ant limit -1.5 ak +2.1 ka wè nan tablo distribisyon sa yo. Nan tab la
logaritmik yo an menm tan an bay valè yo teyorik kòm yo bay nan lalwa Moyiz
la. Nan pwochen imedyat eleman yo yo ki nan lis:
III. Aritmetikman redwi tab nan wotè lapli yo pou Jenèv pandan mwa Janvye,
Avril, Jiyè, Oktòb 1845-1892.
6)Si valè mwens tonbe sou entèsal teyorikman ki pi pre 0,9-1,1, ki gen ladan valè a
densest D p , pase sou yon sèl anvan an, sa a se pa akòz yon erè men nan rezime a nan
valè teyorik nan entèval yo précédemment. Si toude entèval yo separe nan kat egal-
entèval nan gwosè 0.05, olye pou yo 66 ak 64, olye:
| 16.2; 16.3; 16.6; 16.6 | ak | 16.7; 16.4; 15.6; 14.9 | .
konsa, an reyalite, maksimòm 16.7 a tonbe sou subinterval 0.9-0.95 la, ki
afekte pa D p .]
V. Eleman nan Heights yo lapli apre tablo logaritmikman redwi.
7) [Lètrsur la teori probabilités yo, p 168. - Pou sa ka fèt, li se nan enterè yo konpare
prèv yo te bay nan Quetelet nan nòt yo tache remak epistolèr pa Bravais a divès kalite
fòm nan lwa pwobabilite posib paske yo montre ke menm Bravais kòm Quetelet tèt li
posibilite pou yon lwa distribisyon asimetri pandan y ap einsah men fè mwayèn yo
irrtümli-cherweise zuerteilte wòl nan nan valè a peple ak Se poutèt sa opinyon an nan
lwa a ki asimetri rate prensip. Pwen an ki enpòtan nan lèt la se BRAVAIS'schen (aa
OS 413): "Sou Sait que les plis gran écarts ou baromètr vers le Haut de la Colonne,
ne Sont que la moitié GÜRE OU les 2/3 nan écarts ou baromètr vèsè] e . bas, de sort
que l'on Aura une Courbe de posibilité de la form .. Dont les deux moitiés ne seront
pas symmétriques; Seulement l'ordonnée moyenne fè tou toujours partager le
segment total de deux aires égales. "].
8) [Meteorolojik jounwar ki te pibliye pa Kon. Nederlandsch Meteorolojik Enstiti.]
VI. Redwi tab nan devyasyon barometrik soti nan estanda a pou Utrecht, midi 2
pm, pandan mwa yo nan janvye, avril, jiyè ak oktòb 1884 - 1893.
E = 1 mm; mwen = 3.
§ 178. [Devyasyon tèmomèt ki soti nan nivo nòmal pou Utrecht. - Nan yon fason
menm jan an, menm jan li te rive pou devyasyon yo barometrik, yo ta dwe kounye a
asimetri egzamine pou devyasyon yo nan tèmomèt la soti nan eta a nòmal ak validite
nan GG a de-sided ta dwe pwouve nan tretman aritmetik. Pou rezon sa a, devyasyon
an soti nan mwayèn ki dire lontan pou Utrecht pandan 1884-1893 ane yo, nan
apremidi a nan 2 è, nan mwa Janvye, avril, jiyè ak oktòb yo te pran nan Albòm
pwomosyon Dutch la nan Meteyoloji. Valè yo bay nan degre nan 100-pati echèl la,
desann nan dizyèm nan yon degre. Sepandan, pou kou a nan yon mwa yo pa refere a
vle di nan mwa a tout antye kòm devyasyon yo barometrik, men yo nan lòd yo pran
an kont vitès la vivelier nan tanperati a vle di, nan valè yo nòmal nan premye,
dezyèm lan ak twazyèm deseni nan chak mwa. Ogmantasyon ak tonbe nan lèt la
pandan ane a montre konpozisyon sa a:
Selon sa a, mwayèn nivo nòmal pou Janvye, Avril, Jiyè ak Oktòb la nan lòd: 2 °,
94; 12 °, 20; 21 °, 22 ak 13 °, 23.]
[Si ou detèmine gwosè a nan entèval ki redwi egal a 1 °, ou jwenn rezilta sa yo:
VIII Tab diminye tèmomèt devyasyon soti nan estanda a pou Utrecht, nan
apremidi a nan 2 è, pandan mwa yo nan janvye, avril; Jiyè, Oktòb 1884-1893.
E = 1 ° Sèl; mwen = 1.
yon janvye avril Jiyè Oktòb
EMP. Theor. EMP. theor. EMP. theor. EMP. theor.
- 12 - 1
- 11 - 1.5
- 10 2.5 2.5 - 1 1 -
-9 4.5 4 2 2.5 1 1 2 0.5
-8 3.5 6 2 5 1 3 1 1.5
-7 10 8 11.5 9.5 7.5 7 2 4
-6 13.5 11 21.5 15 6 13 12.5 11
-5 18 15 25 22 21 21 20 21
-4 20.5 19 15.5 26 31.5 29 26.5 32
-3 26 22.5 37.5 28 38 34 45.5 40
-2 22.5 26 28 28 48 36 41.5 41
-1 23.5 28 32 26 38 34 33 38
0 31 30 18 24.5 25 31 42 34
+ 1 25.5 30 17.5 22 14.5 27 27 27
+ 2 32.5 27.5 15 19.5 27 22 24.5 21
+ 3 22.5 23 12 16.5 10.5 17 9.5 15
+ 4 15 17.5 16.5 14 11.5 12.5 5 10
+ 5 14 12 10 11 7 8.5 10 6
+ 6 8.5 7.5 12.5 9 8.5 6 3.5 4
+7 4 4.5 5.5 6 4 4 1.5 2
+ 8 1.5 2 6.5 5 5 2 3 1
+9 1 1 4.5 3 1.5 1 - 1
+ 10 - 0.5 2 2 2 1
+ 11 3 2 0.5 -
+ 12 2 1
+ 13 - 1
+ 14 - 0.5
m= 300 300 300 300 310 310 310 310
Isit la, tou, korespondans ant teyori ak eksperyans se satisfezan, byenke, an akò ak
etap rediksyon an relativman pi piti, aparamman mwens byen pase pou devyasyon yo
barometrik. Asymétrie a pozitif sèlman pou janvye bez. A ; negatif pou twa lòt mwa
yo. te kapab Sa eksepsyon dwe konsidere kòm aksidan, kounye a ke
obsève u valè a About sa a se ti. Sepandan, kòm menm direksyon an nan asimetri,
ankò ak valè menm jan fèb tankou janvye, yo te jwenn nan mwa desanm, ki mwen
itilize pou konparezon nan respè sa a, li ka sipoze ke asimetri a se negatif pandan pati
nan pi gwo nan ane a bez. Yonapwoche zewo pandan sezon fredi, ak yon tandans vire
pozitif. Finalman, li vo mansyone ke fluctuation an mwayèn h se jistis konstan pou
mwa yo etidye (ak pwobableman pou tout ane a).]
10) [ H la refere isit la, menm jan ak devyasyon barometrik yo, nan nivo nòmal.]
§ 179. [varyasyon yo chak jou nan tanperati a pou Utrecht. - Pandan ke devyasyon
yo tèmomèt refere a yon èdtan espesifik nan jounen an (2 è nan apremidi a),
varyasyon yo chak jou endike diferans ki genyen ant maksimòm ak minimòm de
tanperati lajounen an. Tretman kolektif yo selon prensip aritmetik la gen yon enterè
doub paske nan remak yo nan § 21. Paske yo ka konsidere kòm gratis nan depandans
siksesyon e konsa pèmèt yon pwobasyon san restriksyon nan lwa yo distribisyon. Yo
te tou itilize pa QUETELET kòm yon baz pou diskisyon an nan Asymétrie; Se poutèt
sa, konparezon ki genyen ant tretman sa a K.-G. apre GG de-sided ak deklarasyon sa
yo nan QUETELET nan "Lettres sur la théorie des probabilités" yon insight dirèk,
[Premyèman, mwen pataje rezilta yo jwenn nan de sa yo tab. Te materyèl etid la te
pran nan Albòm pwomosyon Olandè a pou peryòd 1884-1893 la ak obsèvatwa
Utrecht la ak eksepsyon nan mwa yo Janvye, Avril, Jiyè ak Oktòb, menm jan pou
devyasyon yo barometrik ak terometrik. Li ka jwenn la nan seksyon
"driemaaldaagsche Waarnemingen la" anba tit "Tanperati a". Kòm yon entèval redwi
(tankou nan tablo distribisyon ki koresponn yo bay nan Brussels pou QUETELET) 1
° Celsius te chwazi:
X. Redwi tab nan varyasyon chak jou nan tanperati pou Utrecht pandan mwa
yo nan janvye, avril, jiyè, oktòb 1884-1893.
E = 1 ° Sèl; mwen = 1.
Ki baze sou rezilta sa yo, validite nan GG a bilateral pa ka doute. Diferans ki genyen
ant valè yo anpirik ak teyorik yo an mwayèn pi ba pase nan tablo yo konparezon
korespondan nan devyasyon yo barometrik ak thermometri. Menm jan an tou, valè
direktè lekòl yo ak rapò yo nan p satisfè demann yo teyorik, pandan y ap nan menm
tan an se asimetri a detèmine an pati pa konstan nan direksyon yo, an pati pa patikilye
yo nan u aValè nan fòs vle pèse anvlòp la janvye dokimante kòm esansyèl nan. Pa Lè
sa a varyasyon yo chak jou nan rezilta yo tout favorab bay pase bawomèt ak tèmomèt
devyasyon yo, tou de kote yo sijè a depandans siksesyon, mank de depandans
siksesyon sanble yo favorize devlopman nan lwa yo nan chans pi bon kalite, an
reyalite.]
[Pou plis konpare diskisyon QUETELET nan asimetri 11 , yo dwe di yo sou metòd
ankèt li yo. Quetelet sipoze ke, pou sibstansyèl simetri W. devyasyon pozitif ak
negatif soti nan vle di la aritmetik nan gwosè nan menm, ak lyen li nan konkli ke
Asymétrie an nan inegalite a nan W. pou devyasyon mityèl soti nan vle di a gen baz li
yo. Li konsa montre rapò yo chans rive isit la pa om a ki gen yon nonb infini nan
voye boul nwa ak blan nan detèmine nan chak ka diferan, men yo dwe chwazi
kondisyon. An patikilye, li se yon rezime tabulaire nan W a . ki konpoze nan rale 16
boul pou aparans nan voye boul nan yon sèl kalite lè 50; 55; 60; ... 90; 95 boul nan
yon kalite anba chak boul 100 rive. Sa yo tab la teyorik W. li konpare tab moun ki W.
nan anpirik, ki soti nan tab yo distribisyon redwi pou varyasyon yo chak jou nan
tanperati (Brussels), pa z an chak entèval pa asosye m nan se divize. Li jwenn pou
mwa moun lan mwa janvye, li mete remak l 'sou rezon ki fè, ki kou a nan W. anpirik
konsiderableman apwòch pwogrè nan nan tout sa yo W. teyorik, pou posede 20
nimewo yo nan voye boul blan ak nwa rapò a 80, ak nòt ke analoji a ta dwe menm pi
gwo si rapò a 80 :20 a 81 : ta dwe ranplase 19yèm Sa a soti nan li konkli ki gen rapò
ak deja bay la pa sa vle di yo L2) : "1) il ègzist une varyasyon diurne nan tanperatur
nan Quatre à Cinq degrés, oswa plis nan exactement 4 °, 7; Elle est donnée par la
moyenne de toutes les observations; 2) varyasyon varye sou enfliyans de lakòz
inegal; Simplement 3) les lakòz qui tendent à faire tomber la varyasyon diurne yon
pitit gason minimòm, ont plis de chans en leur faveur que celles qui tendent à l'élever
yon pitit gason maksimòm, et les chans Sont dans le rapò de 81 à 19 OU plis de 4 a
1; 4) les distans de la mwayen aux deu valeur limit Sont réglées par ce même rapò de
4 à 1 "].
11) [Lettres sou la théorie de prob .; Lwa XXV: Dado aksidan sou chans yo se
inegal; Lire XXVI: Lojman de deux evalyasyon, pa gen chans yo se sèl. Gade tab
(gade chapit XXV.).]
12) A. a. OS 181.
[Sa a soti nan li ka wè ki Quetelet teyori a se nan prensip entèdi nan ki aritmetik a
vle di se valè tou te konsidere kòm nan Asymétrie an dominan kòm valè
wahrscheinlichster. men si li toujou miskonsepsyon sa a sanble jwenn nan eksperyans
la nan yon pwopozisyon, se konsa dwe tou dwe te note ke konparezon ki genyen ant
teyori ak eksperyans sèlman sou aparans nan panno yo, sa vle di pozisyon nan valè
yo ekstrèm pou vle di a ak kou a nan entèvni valè ki baze sou. Kòm yon rezilta, tout
la nan ankèt la gen sèlman fon e li gen karaktè nan enkonplè. Nan lòt men an li ta
dwe ensiste ke fason ki KONSEPSYON Quetelet a pou de-sided GG mennen le pli
vit ke valè a peple jan sa defini l 'lalwa Moyiz la pwopòsyonèl, pran plas la nan vle di
la aritmetik. Anplis de sa a XIX. Chapit (§ 136) montre koneksyon sa a.]
§ 180. [Pa gen okenn dout ke erè seri a K.-G. reprezante tretman menm jan ak K.-
G. chapit anvan an. Men, li se dout si li se yon men ofri nan prensip, yo montre
avantaje lòt men, nan eksperyans la fè sa-a metòd yo nan Asymétrie kolektif nan
aplikasyon an, oswa si kondisyon simetri a esansyèl se pa mete yon baz teyorik ak
anpirik olye. Apre kesyon sa a te rete louvri nan § 8, li ta dwe jwenn repons li isit
la. Separasyon de pwendvi teyorik soti nan yon sèl anpirik se pa san sans. Pou byenke
aplikasyon an nan menm toujou ak anpirik benefis yo pral pote avèk ou nan validite
prensip nan lwa yo Asymétrie si sèlman tretman se yon ase byen file, fè diferans ki
genyen ant vle di aritmetik la ak valè a densest kanpe deyò. Men, li rezonab ke GG a
de-sided, menm si li pa egzije pa teyori, kanmenm pwouve tèt li nan eksperyans, sof
si li - konpare § 95 - anpwètman diferan am 'ak m , bez. Dpran nan kont anbank,
tandiske apre GG senp olye pou yo tou pwouve diferanm 'akm,bez. A seyo dwe
metesou tou de bò ½m.]
[Pou rezoud bò a teyorik nan kesyon an, ki se sitou nan enterè, li nesesè yo mennen
ankèt sou asimetri a nan seri erè, pou ki se yon sistèm ki sanble seri valè obsèvasyon
nan menm kalite a pi byen adapte. Anplis de sa, nenpòt ki avantaj senpman evidan
evidan yo pral montre si tou de de-sided la ak GG a senp yo comparativement teste
sou tab yo distribisyon nan seri erè; Nan ka sa a, yon sèl ta prefere ranje ak yon
gwo m , paske li se yo dwe espere yo ke yo pral devlope fòm nan tipik nan tab yo erè
nan puren nan pur posib.]
[Pou youn ak lòt objektif la, seri a nan erè obsèvasyon astwonomik egzamine nan
chapit sa a, ki yo ban mwen pa Obsèvatwa a nan Obsèvatwa a nan
Estrasbou, Dr. Kobold, an menm tan an ak enfòmasyon sa yo sou orijin nan menm
bagay la tou yo te kominike.]
[Pou fondamantalman obsèvasyon yo sou REPSOLD'schen ti sèk Meridian nan
Obsèvatwa a, ki yo te fè nan ane sa yo 1884-1886 pa youn ak obsèvatè a
menm. Tankou yon obsèvasyon se detèmine tan an yon pòsyon nan ki Rating a
obsève nan Meridian an ale lòt bò detèmine distans la Zenit, nan ki pasaj la pran
plas. Se poutèt sa konpoze de de zak diferan. Premye aji, depi tan transpò piblik la
elektrik anrejistre, konsiste nan peze bouton an nan moman sa a lè zetwal la pase yon
fil vètikal nan enstriman an. Depi gen ven-twa tankou vètikal fil, li ka repete yon
kantite korespondan nan fwa, ki fikse tan an nan chak ka. Dezyèm zak la se ajisteman
egzak la nan enstriman an, Le pli vit ke etwal la apwoche presegondè de fil yo 23. Ak
konsiderasyon ekzekisyon li yo, sa ki annapre yo se verite. avètisman. Etablisman an
nan enstriman an se te yon diferan de òdinè a pa ajisteman nan amann nan distans
Zenit pa (kòm dabitid) pa vle di nan yon kle egzekite men li te medyatè pa yon
kondwi chèn, ki kouri yon ki chita sou bra yo blocage nan bouton an enstriman ak
paske bra a kranpon nan solid Koneksyon ak enstriman yo te toujou nan vwazinaj
imedyat de okou yo. Tou de zak ka te pote soti san yo pa nenpòt entèferans, Se poutèt
sa, lè enstriman an gen pozisyon sa nan ki kranpon an se sou bò solèy leve. Lè sa a,
obsèvatè a ka kenbe bouton an nan men dwat li epi pou yo jwenn ajisteman nan
amann ak men gòch li. Sepandan, enstriman an gen sitiyasyon an opoze a, yon konfli
ant de zak fèt nan ke fòs yo mete nan distans Zenit pou mete bouton an, menm bagay
la tou ka rekòmanse sèlman apre yo fin ekzekisyon yo enskri tan an transpò piblik
pou moso twal kamwazi a presegondè. Avèk prezant sa mwen rive yon fòs diferan
nan obsèvatè diferan reta, se konsa ke obsèvasyon an vle di pou se moso twal
kamwazi a nan ajisteman nan amann nan distans Zenit detounen. De pozisyon yo nan
enstriman an yo distenge pa tèm "tèminal la East" ak "tèminal West". - Li ta dwe
remake ke konfli sa a pa ta rive si yon obsèvatè yo ta dwe anrejistre ak yon sèl men
menm jan ak lòt la,
[Soti nan obsèvasyon sa yo te itilize nan detèminasyon an nan tan an transpò piblik
ki gen rapò pati distans yo nan di fil vètikal, di ki yon etwal nan ekwatè a Traverse
entèval la nan de fil bezwen kalkile tan an. Fil yo te sekans make pa nimewo 1 a
23. distans ki genyen ant moso twal kamwazi a mitan 12 ak fil yo 2, 5, 6, 10, 14, 18,
19 yo te detèmine, 22; yo rele yo distans fil 2 - 12; 5 - 12 ak sou sa. Materyèl la
obsèvasyon plis te divize an kat gwoup, sou men nan yon sèl - dapre kòmantè sa yo
pi wo a - pozisyon enstriman tèminal bò solèy leve a nan pozisyon an Tèminal West
se diferan ki gen rapò ak menm tan an dwe eskize detèmine distans la Zenit, epi nan
lòt men an, apa de majorite nan obsèvasyon lannwit, te gen tou jou obsèvasyon nan ki
kondisyon ekleraj lòt genyen. Sepandan, pa evite fil la presegondè 12, ki se youn nan
sèlman yo dwe konsidere lè distenksyon an zenith-distans byen ajisteman, diferans ki
genyen ant de kouch yo, Lès ak Lwès, ta ka sibstansyèlman elimine; ak an reyalite
seri a menm nan obsèvasyon te bay distans yo kont fil la 2 nan tou de pozisyon
koensidan. Li te sanble, sepandan, nan enterè patikilye yo kenbe distenksyon sa yo
nan lòd yo obsève nenpòt enfliyans li sou rezilta yo nan ankèt sa yo. Yo nan lòd yo
evalye erè yo relativman gwo nan obsèvasyon, li ta dwe tou fè nan tèt ou ke
obsèvasyon yo, paske yo ta dwe sèvi detèmine distans yo fil, ki soti nan ki sou plizyè
ane pwolonje materyèl yo chwazi pou ke kondisyon yo diferan vin posib nan
avantaj. Si yon moun te vle detèmine erè an mwayèn nan obsèvasyon, yon sèl ta gen
yo te oblije chwazi obsèvasyon tanporèman fèmen.]
§ 181. [Materyèl yo bay la gen kat gwoup, ki deziyen jan sa a :
a ) East tèminal; obsèvasyon lannwit
ß ) èspenn; Tagbeobachtungen
g ) West Terminal; obsèvasyon lannwit
d ) tèminal West; Tagbeobachtungen.
Chak gwoup gen ladan, ki koresponn a uit distans yo fil, kòm ranje anpil nan valè
obsève, fòm a soti nan sa ki annapre yo, gwoup A ka wè) nan retire echantiyon. Inite
a nan mezi yo itilize isit la ak nan sa ki annapre yo se tan nan dezyèm = 1 s
Soti nan seri sa yo nan obsèvasyon, eleman sa yo ka jwenn pou uit distans yo fil:
II. Eleman nan distans fil yo .
E=1s.
fil distans 2 - 12 5 - 12 6 - 12 10 - 12 14 - 12 18 - 12 19 - 12 22 - 12
M 41 41 40 40 40 40 41 40
Yon 37,405 31,146 22,314 13,994 14,633 22.938 31,759 38,028
B 0,062 0,077 0,084 0,074 0.080 0,074 0,072 0.069
e' 37,57 31,38 22,54 14.17 14,81 23,21 31,93 38,22
E, 37,16 30,96 22,03 13,78 14.41 22.73 31,56 37,78
u -4 -3 +5 +1 +2 +2 0 +2
U '- U , -0,08 +0,05 - 0.06 - 0.04 +0,05 +0,06 - 0.03 - 0.06
fil distans 2 - 12 5 - 12 6 - 12 10 - 12 14 - 12 18 - 12 19 - 12 22 - 12
m 124 124 124 124 124 123 123 123
Yon 37,453 31,229 22,374 14.050 14,593 22,864 31,713 37,976
B 0.090 0.089 0,085 0.089 0.089 0,083 0,105 0,094
e' 37,92 31.53 22,61 14.33 14.91 23,16 31,99 38,28
E, 37,13 30,92 22,10 13,75 14,30 22,62 31,41 37,67
U -8 +8 +2 -2 +2 -4 0 +6
U '- U , + 0.14 - 0,01 - 0.04 - 0.02 + 0.02 + 0.05 - 0.03 0.00
fil distans 2 - 12 5 - 12 6 - 12 10 - 12 14 - 12 18 - 12 19 - 12 22 - 12
m 50 50 49 50 50 49 50 49
Yon 37,463 31,234 22,406 14,061 14,528 22,836 31,717 37,944
B 0,087 0,092 0,084 0,092 0,091 0,079 0,104 0,098
e' 37,76 31,45 22,62 14,30 14,82 23,06 32,13 38,28
E, 37,25 31,04 22,19 13,75 14,30 22,63 31,42 37,70
U -5 -1 +2 +10 +2 +2 +1 -1
U '- U , + 0.08 + 0.02 0.00 - 0.07 + 0.06 + 0.02 + 0.12 + 0.09
Isit la, A reprezante repwezante distans fil yo pa deziyen kòm vle di aritmetik
nan valè obsèvasyon yo m an menm tan an valè yo ki pi pwobab, si GG a senp yo
dwe konsidere kòm kòrèk. Valè sa yo diferan pou diferan gwoup, ki pa dwe
espere nan premye paske nan finiteness nan m sijè a definisyon an, men tou, paske
nan diferans ki genyen ant pozisyon yo East ak West. Pou gwoup g yo ak d kat
distans yo an premye yo toujou pi gwo, kat dènye yo nan pi fò nan ka ki pi piti pase
distans ki koresponn nan gwoup yo yon akb , kòm se yo dwe sipoze nan fixation an
reta nan pasaj la nan fil la santral nan pozisyon nan tèminal West. Korespondan an
montre konparezon an nan valè yo pi wo a ak sa yo ki nan Dr. Ing. Kobold 1)valè yo
jwenn nan lòt obsèvasyon ak pi gwo fyab, ki yo montre nan lis sa a:
fil 2 - 12 5 - 12 6 - 12 10 - 12 14 - 12 18 - 12 19 - 12 22 - 12
distans
Yon 37 s , 443 31 s , 195 22 s , 355 14 s , 030 14 s , 591 22 s , 893 31 s , 735 38 s , 006
Èdtan yo pase valè kòm vle di nan diferans ki genyen ant valè yo obsève ak A erè an
mwayèn senp. Sa yo montre fluctuations sèlman ti tay nan gwoup endividyèl yo,
dapre ki seri uit erè nan chak gwoup fòm yon sistèm ki sanble, jan sa te deja yo dwe
sipoze sou baz orijin yo. Lajè a varyasyon nan erè a soti nan diferans ki genyen ant
anwo ak pi ba ekstrèm yo E 'ak E , ka wè; li se sèlman pou distans la fil 2 - 12 nan
gwoup la yon 0 s , 95; gwosè a nan valè sa a se, sepandan, esansyèlman akòz kantite
lajan an nan anwo a devyasyon ekstrèm U '= 0 s ,66, ki siyifikativman depase montan
an mwayèn espere ak konsidere kòm nòmal.]
1)
[Comp. Annals nan Kaiserl la. Inivèsite Inivèsite nan Estrasbou; I. Bd. 1896. S.
XXII: Distans fil yo ak valè ang yo nan vis la.]
[Men, pi wo a tout enterese nan valè yo nan u ak an koneksyon kache anyen pou li
sa yo ki nan U '- U , paske yo pèmèt yo reponn kesyon an nan si wi ou non
Asymétrie a nan seri a erè te dwe konsidere kòm esansyèl oswa ki pa
esansyèl. Koulye a, valè yo u yo toujou piti anpil epi yo gen nan yon sekans regilye
byento pozitif, kounye a negatif siy. Menm a se sou diferans ki genyen U '- U , yo di
ke se sèlman nan gwoup la yon pa gen okenn chanjman ant siy ki montre yo sou
ekspozisyon ak sèlman nan isit la se yon valè 0 nan yo, 37 monte nan yon wotè
enpòtan, pa ka konsidere kòm nan akò ak remak ki anwo ki gen rapò ak korespondan
devyasyon nan ekstrèm anwo kay la. Soti nan sa a swiv konklizyon an final ke pa gen
okenn esansyèl asimetri. Ka jwenn nan lefèt ke siy lan nan sèlman 18 nan mitan 32 ka
ladan l 'konfimasyon tou u ak U' - U , yo opoze youn ak lòt, epi konsa lwa paj-la nan
Asymétrie ant diferans ki genyen nan nimewo ki devyasyon ak moun ki nan
devyasyon ekstrèm mar la. Yon pa pwouve, pandan y ap menm bagay la tou sa a
valab pou dominance esansyèl Asymétrie dapre eksperyans.]
§ 182. [Li Se poutèt sa se pa gen okenn rezon ki fè nou pote prensip yo nan
Asymétrie kolektif nan aplikasyon pou ranje echèk. Sepandan, yo montre ke menm ki
gen rapò ak akò ki genyen ant teyori ak eksperyans nan lè l sèvi avèk GG a de-sided
pa gen okenn avantaj sou lwa yo ki senp yo lye, mwen bay anba a tab konparezon
nan sa yo fòm yon ki valè yo anpirik ni pou senp bez GG. Yon ak de-sided nan pa GG
bez. D kalkile valè teyorik yo sou bò gòch ou. Valè yo anpirik te jwenn nan kat
gwoup yo nan uit seri de obsèvasyon nan yon fason ke nan premye nan chak seri de
obsèvasyon valè yo obsève pa diferans ki genyen yo ak korespondan Adi te ranplase
pa erè yo obsèvasyon D ak Lè sa a, yo te seri a erè uit nan chak gwoup yo te fusionné
nan yon ranje sèl. kat gwoup yo yon , b , g , ta kòmsadwa parèt kat ranje erè kòm
ranje yo yon , SS, g , d pral refere yo bay. Fusion nan seri orijinal la pa te sijè a
nenpòt ki rezèvasyon, menm jan yo te pwouve yo dwe menm jan ak korespondans ki
genyen ant erè yo korespondan mwayèn h .]
[Si ou diminye nan mwen = 0 s , 05 ou jwenn rezilta sa yo:
Ranje g Ranje d
D theor. D theor.
EMP. Ref. A bez. D p EMP. bez. Yon Ref. D p
yon b g d
Nan yo, gen tout kote yon akò byen lwen lwen-rive ant valè yo teyorik nan simetrik
la ak lwa a distribisyon asimetri, ke li sanble petinan ki nan yo se yo dwe itilize kòm
yon baz.]
[Men, lè sa merit a nan senplisite yo pral an favè gratèl la lwa simetrik, pandan y ap
toujou tonbe nan pwa a ke yon moun pa dwe ale tounen nan tab redwi pou kalkile
eleman yo, men prensipalman detèmine mwayèn erè h nan oswa (kare) vle di
erè q dans ka sèvi ak apwòch la revni. Nan ka sa a, yon sèl jwenn soti nan tab yo
distribisyon prensipal pou h nan a ranje yo yon , SS, g , d relatif 0 a ,
0937; 0 nan , 0738; 0 nan , 0906; 0 nan, 0911, ki mennen nan tablo konparezon sa yo
ant teyori ak eksperyans:
nan depandans yo sou agiman an t = Q : e . Depi kat chif valè entegral satisfè
jeneral la-mwen bezwen yo nan collectivité yo, se konsa premye panèl la kat chif ki
batay Filozofi nan syans Wundt a nan IX. Vol., Pp. 147-150, ki te reprimande kòm T
- Tablo mwen isit la. Sepandan, nan lòd pa gen yon lòt plas ki disponib pou ka
espesyal, panèl nan senk-chif se kòm t-rapòte nan II Table korespondan ekspansyon.]
[Tou de tab sitiye nan menm fason an tablo a sèt-figi sou teyori pwobabilite S. 545-
549 yo te jwenn nan konferans Meyer a kòm yon baz. Men, depi a, kòm dabitid, valè
agiman t yo yo, se sèlman moute nan plas la dezyèm desimal ki nan lis, diferans ki
genyen dezyèm ta gen yo dwe rele nan pou entèpolasyon jeneralman. Pou evite sa a,
li te nan panèl la kat chif nan entèval t la = 0 t = 1.51, nan panèl la senk-chif nan
entèval t la = 0 t = 2.01, agiman an jiska desimal a twazyèm kontinye, se konsa ke
tout kote ase ak entèpolasyon senp. Pou rezon sa a, nan entèval yo deziyen pa vle di
nan fòmil la:
akòz sèt chif yo tabulaire valè, interpolated itilize dezyèm diferans yo. Diferans ki
genyen twazyèm yo ka dezobeyi.]
[Se konfigirasyon tab yo modle sou sa nan tab yo logaritmik. An patikilye, asterisk
yo te jwenn nan ranje endividyèl orizontal nan Plak II gen siyifikasyon an ki premye
desimal la prefiks nan liy lan yo ta dwe ogmante pa youn.]
t I. nan Table
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
0.00 0,0000 0011 0023 0034 0045 0056 0068 0079 0090 0102
01 0,0113 0124 0135 0147 0158 0169 0181 0192 0203 0214
02 0,0226 0237 0248 0259 0271 0282 0293 0305 0316 0327
03 0,0338 0350 0361 0372 0384 0395 0406 0417 0429 0440
04 0,0451 0462 0474 0485 0496 0507 0519 0530 0541 0552
05 0,0564 0575 0386 0597 0609 0620 0631 0642 0654 0665
06 0,0676 0687 0699 0710 0721 0732 0744 0755 0766 0777
07 0,0789 0800 0811 0822 0833 0845 0856 0867 0878 0890
08 .0901 0912 0923 0934 0946 0957 0968 0979 0990 1002
09 0,1013 1024 1035 1046 1058 1069 1080 1091 1102 1113
0.10 0,1125 1136 1147 1158 1169 1180 1192 1203 1214 1225
11 .1236 1247 1259 1270 1281 1292 1303 1314 1325 1336
12 .1348 1359 1370 1381 1392 1403 1414 1425 1436 1448
13 0,1459 1470 1481 1492 1503 1514 1525 1536 1547 1558
.
14 .1569 1581 1592 1603 1614 1625 1636 1647 1658 1669
15 .1680 1691 1702 1713 1724 1735 1746 1757 1768 1779
16 .1790 1801 1812 1823 1834 1845 1856 1867 1878 1889
17 .1900 1911 1922 1933 1944 1955 1966 1977 1988 1998
18 .2009 2020 2031 2042 2053 2064 2075 2086 2097 2108
19 0,2118 2129 2140 2151 2162 2173 2184 2194 2205 2216
0.20 .2227 2238 2249 2260 2270 2281 2292 2303 2314 2324
21 .2335 2346 2357 2368 2378 2389 2400 2411 2421 2432
22 .2443 2454 2464 2475 2486 2497 2507 2518 2529 2540
23 .2550 2561 2572 2582 2593 2604 2614 2625 2636 2646
24 .2657 2668 2678 2689 2700 2710 2721 2731 2742 2753
25 .2763 2774 2784 2795 2806 2816 2827 2837 2848 2858
26 .2869 2880 2890 2901 2911 2922 2932 2943 2953 2964
27 .2974 2985 2995 3006 3016 3027 3037 3047 3058 3068
28 .3079 3089 3100 3110 3120 3131 3141 3152 3162 3172
29 .3183 3193 3204 3214 3224 3235 3245 3255 3266 3276
0.30 .3286 3297 3307 3317 3327 3338 3348 3358 3369 3379
31 .3389 3399 3410 3420 3430 3440 3450 3461 3471 3481
32 .3491 3501 3512 3522 3532 3542 3552 3562 3573 3583
33 .3593 3603 3613 3623 3633 3643 3653 3663 3674 3684
34 .3694 3704 3714 3724 3734 3744 3754 3764 3774 3784
35 .3794 3804 3814 3824 3834 3844 3854 3864 3873 3883
36 .3893 3903 3913 3923 3933 3943 3953 3963 3972 3982
37 .3992 4002 4012 4022 4031 4041 4051 4061 4071 4080
38 .4090 4100 4110 4119 4129 4139 4149 4158 4168 4178
39 .4187 4197 4207 4216 4226 4236 4245 4255 4265 4274
0.40 .4284 4294 4303 4313 4322 4332 4341 4351 4361 4370
41 .4380 4389 4399 4408 4418 4427 4437 4446 4456 4465
42 .4475 4484 4494 4503 4512 4522 4531 4541 4550 4559
43 .4569 4578 4588 4597 4606 4616 4625 4634 4644 4653
44 .4662 4672 4681 4690 4699 4709 4718 4727 4736 4746
45 .4755 4764 4773 4782 4792 4801 4810 4819 4828 4837
46 .4847 4856 4865 4874 4883 4892 4901 4910 4919 4928
47 .4937 4946 4956 4965 4974 4983 4992 5001 5010 5019
48 .5027 5036 5045 5054 5063 5072 5081 5090 5099 5108
49 .5117 5126 5134 5143 5152 5161 5170 5179 5187 5196
0.50 .5205 5214 5223 5231 5240 5249 5258 5266 5275 5284
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
T-tab la I.
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
0.50 .5205 5214 5223 5231 5240 5249 5258 5266 5275 5284
51 .5292 5301 5310 5318 5327 5336 5344 5353 5362 5370
52 .5379 5388 5396 5405 5413 5422 5430 5439 5448 5456
53 .5465 5473 5482 5490 5499 5507 5516 5524 5533 5541
54 .5549 5558 5566 5575 5583 5591 5600 5608 5617 5625
55 .5633 5642 5650 5658 5667 5675 5683 5691 5700 5708
56 .5716 5724 5733 5741 5749 5757 5765 5774 5782 5790
57 .5798 5806 5814 5823 5831 5839 5847 5855 5863 5871
58 .5879 5887 5895 5903 5911 5919 5927 5935 5943 5951
59 0,5959 5967 5975 5983 5991 5999 6007 6015 6023 6031
0.60 .6039 6046 6054 6062 6070 6078 6086 6093 6101 6109
61 .6117 6125 6132 6140 6148 6156 6163 6171 6179 6186
62 .6194 6202 6209 6217 6225 6232 6240 6248 6255 6263
63 .6270 6278 6286 6293 6301 6308 6316 6323 6331 6338
64 .6346 6353 6361 6368 6376 6383 6391 6398 6405 6413
65 .6420 6428 6435 6442 6450 6457 6464 6472 6479 6486
66 .6494 6501 6508 6516 6523 6530 6537 6545 6552 6559
67 .6566 6573 6581 6588 6595 6602 6609 6616 6624 6631
68 .6638 6645 6652 6659 6666 6673 6680 6687 6694 6701
69 .6708 6715 6722 6729 6736 6743 6750 6757 6764 6771
0.70 .6778 6785 6792 6799 6806 6812 6819 6826 6833 6840
71 0,6847 6853 6860 6867 6874 6881 6887 6894 6901 6908
72 .6914 6921 6928 6934 6941 6948 6954 6961 6968 6974
73 .6981 6988 6994 7001 7007 7014 7021 7027 7034 7040
74 .7047 7053 7060 7066 7073 7079 7086 7092 7099 7105
75 0,7112 7118 7124 7131 7137 7144 7150 7156 7163 7169
76 .7175 7182 7188 7194 7201 7207 7213 7219 7226 7232
77 .7238 7244 7251 7257 7263 7269 7275 7282 7288 7294
78 .7300 7306 7512 7318 7325 7331 7337 7343 7349 7355
79 .7361 7367 7373 7379 7385 7391 7397 7403 7409 7415
0.80 .7421 7427 7433 7439 7445 7451 7457 7462 7468 7474
81 .7480 7486 7492 7498 7503 7509 7515 7521 7527 7532
82 .7538 7544 7550 7555 7561 7567 7572 7578 7584 7590
83 .7595 7601 7607 7612 7618 7623 7629 7635 7640 7646
84 .7651 7657 7663 7668 7674 7679 7685 7690 7696 7701
85 .7707 7712 7718 7723 7729 7734 7739 7745 7750 7756
86 .7761 7766 7772 7777 7782 7788 7793 7798 7804 7809
87 .7814 7820 7825 7830 7835 7841 7846 7851 7856 7862
88 .7867 7872 7877 7882 7888 7893 7898 7903 7908 7913
89 .7918 7924 7929 7934 7939 7944 7949 7954 7959 7964
0.90 .7969 7974 7979 7984 7989 7994 7999 8004 8009 8014
91 .8019 8024 8029 8034 8038 8043 8048 8053 8058 8063
92 .8068 8073 8077 8082 8087 8092 8097 8101 8106 8111
93 .8116 8120 8125 8130 8135 8139 8144 8149 8153 8158
94 .8163 8167 8172 8177 8181 8186 8191 8195 8200 8204
95 .8209 8213 8218 8223 8227 8232 8236 8241 8245 8250
96 .8254 8259 8263 8268 8272 8277 8281 8285 8290 8294
97 .8299 8303 8307 8312 8316 8321 8325 8329 8334 8338
98 .8342 8347 8351 8355 8360 8364 8368 8372 8377 8381
99 .8385 8389 8394 8398 8402 8406 8410 8415 8419 8423
1.00 .8427 8431 8435 8439 8444 8448 8452 8456 8460 8464
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
T-tab la I.
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
1.00 .8427 8431 8435 8439 8444 8448 8452 8456 8460 8464
01 .8468 8472 8476 8480 8484 8488 8492 8496 8500 8504
02 .8508 8512 8516 8520 8524 8528 8532 8536 8540 8544
03 .8548 8552 8556 8560 8563 8567 8571 8575 8579 8583
04 .8586 8590 8594 8598 8602 8606 8609 8613 8617 8621
05 .8624 8628 8632 8636 8639 8643 8647 8650 8654 8658
06 .8661 8665 8669 8672 .8676 8680 8683 8687 8691 8694
07 .8698 8701 8705 8708 8712 8716 8719 8723 8726 8730
08 .8733 8737 8740 8744 8747 8751 8754 8758 8761 8765
09 .8768 8771 8775 8778 8782 8785 8789 8792 8795 8799
1.10 .8802 8805 8809 8812 8815 8819 8822 8825 8829 8832
11 .8835 8839 8842 8845 8848 8852 8855 8858 8861 8865
12 .8868 8871 8874 8878 8881 8884 8887 8890 8893 8897
13 .8900 8903 8906 8909 8912 8915 8918 8922 8925 8928
14 .8931 8934 8937 8940 8943 8946 8949 8952 8955 8958
15 .8961 8964 8967 8970 8973 8976 8979 8982 8985 8988
16 .8991 8994 8997 9000 9003 9006 9008 9011 9014 9017
17 0,9020 9023 9026 9029 9031 9034 9037 9040 9043 9046
18 .9048 9051 9054 9057 9060 9062 9065 9068 9071 9073
19 .9076 9079 9082 9084 9087 9090 9092 9095 9098 9100
1.20 .9103 9106 9108 9111 9114 9116 9119 9122 9124 9127
21 .9130 9132 9135 9137 9140 9143 9145 9148 9150 9153
22 .9155 9158 9160 9163 9165 9168 9171 9173 9176 9178
23 .9181 9183 9185 9188 9190 9193 9195 9198 9200 9203
24 0,9205 9207 9210 9212 9215 9217 9219 9222 9224 9227
25 .9229 9231 9234 9236 9238 9241 9243 9245 9248 9250
26 0,9252 9255 9257 9259 9262 9264 9266 9268 9271 9273
27 .9275 9277 9280 9282 9284 9286 9289 9291 9293 9295
28 .9297 9300 9302 9304 9306 9308 9310 9313 9315 9317
29 .9319 9321 9323 9325 9327 9330 9332 9334 9336 9338
1.30 .9340 9342 9344 9346 9348 9350 9352 9355 9357 9359
31 .9361 9363 9365 9367 9369 9371 9373 9375 9377 9379
32 .9381 9383 9385 9387 9389 9390 9392 9394 9396 9398
33 .9400 9402 9404 9406 9408 9410 9412 9413 9415 9417
34 .9419 9421 9423 9425 9427 9428 9430 9432 9434 9436
35 .9438 9439 9441 9443 9445 9447 9448 9450 9452 9454
36 .9456 9457 9459 9461 9463 9464 9466 9468 9470 9471
37 .9473 9475 9477 9478 9480 9482 9483 9485 9487 9488
38 .9490 9492 9494 9495 9497 9499 9500 9502 9503 9505
39 .9507 9508 9510 9512 9513 9515 9516 9518 9520 9521
1.40 .9523 9524 9526 9528 9529 9531 9532 9534 9535 9537
41 .9539 9540 9542 9543 9545 9546 9548 9549 9551 9552
42 .9554 9555 9557 9558 9560 9561 9563 9564 9566 9567
43 .9569 9570 9571 9573 9574 9576 9577 9579 9580 9582
44 .9583 9584 9586 9587 9589 9590 9591 9593 9594 9596
45 .9597 9598 9600 9601 9602 9604 9605 9607 9608 9609
46 .9611 9612 9613 9615 9616 9617 9618 9620 9621 9622
47 0,9624 9625 9626 9628 9629 9630 9631 9633 9634 9635
48 .9637 9638 9639 9640 9642 9643 9644 9645 9647 9648
49 .9649 9650 9651 9653 9654 9655 9656 9657 9659 9660
1.50 .9661 9662 9663 9665 9666 9667 9668 9669 9670 9672
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
T-tab la I.
t 0 1 2 3 4 6 6 7 8 9
1.5 .9661 9673 9684 9695 9706 9716 9726 9736 9745 9755
1.6 .9763 9772 9780 9788 9796 9804 9811 9818 9825 9832
1.7 .9838 9844 9850 9856 9861 9867 9872 9877 9882 9886
1.8 .9891 9895 9899 9903 9907 9911 9915 9918 9922 9925
1.9 .9928 9931 9934 9937 9939 9942 9944 9947 9949 9951
2.0 .9953 9955 9957 9959 9961 9963 9964 9966 9967 9969
2.1 .9970 9972 9973 9974 9975 9976 9977 9979 9980 9980
2.2 .9981 9982 9983 9984 9985 9985 9986 9987 9987 9988
2.3 0,9989 9989 9990 9990 9991 9991 9992 9992 9992 9993
2.4 0,9993 9993 9994 9994 9994 9995 9995 9995 9995 9996
2.5 0,9996 9996 9996 9997 9997 9997 9997 9997 9997 9998
2.6 0,9998 9998 9998 9998 9998 9998 9998 9998 9998 9999
2.7 0,9999 9999 9999 9999 9999 9999 999? 9999 9999 9999
2.8 0,9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 0000 0000 0000
T-tab la II.
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
0.00 0,00000 0113 0226 0339 0451 0564 0677 0790 0903 1016
01 1128 1241 1354 1467 1580 1692 1805 1918 2031 2144
02 2256 2369 2482 2595 2708 2820 2933 3046 3159 3271
03 3384 3497 3610 3722 3835 3948 4060 4173 4286 4398
04 4511 4624 4736 4849 4962 5074 5187 5299 5412 5525
05 0,0 5750 5862 5975 6087 6200 6312 6425 6537 6650
5637
06 6762 6875 6987 7099 7212 7324 7436 7549 7661 7773
07 7886 7998 8110 8223 8335 8447 8559 8671 8784 8896
08 0.09008 9120 9232 9344 9456 9568 9680 9792 9904 * 0016
09 0.1 0240 0352 0464 0576 0687 0799 0911 1023 1135
0128
0.10 0.1 1358 1470 1581 1693 1805 1916 2028 2139 2251
1246
11 2362 2474 2585 2697 2808 2919 3031 3142 3253 3365
12 3476 3587 3698 3809 3921 4032 4143 4254 4365 4476
13 4587 4698 4809 4919 5030 5141 5252 5363 5473 5584
14 5695 5805 5916 6027 6137 6248 6358 6468 6579 6689
15 0.1 6910 7020 7130 7241 7351 7461 7571 7681 7791
6800
16 7901 8011 8121 8231 8341 8451 8560 8670 8780 8890
17 0.1 9109 9218 9328 9437 9547 9656 9766 9875 9984
8999
18 0.2 0203 0312 0421 0530 0639 0748 0857 0966 1075
0094
19 1184 1293 1402 1510 1619 1728 1836 1945 2053 2162
0.20 0.2 2379 2487 2595 2704 2812 2920 3028 3136 3244
2270
21 3352 3460 3568 3676 3784 3891 3999 4107 4214 4322
22 4430 4537 4645 4752 4859 4967 5074 5181 5288 5395
23 5502 5609 5716 5823 5930 6037 6144 6250 6357 6463
24 6570 6676 6783 6889 6996 7102 7208 7314 7421 7527
25 0.2 7739 7845 7950 8056 8162 8268 8373 8479 8584
7633
26 8690 8795 8901 9006 9111 9217 9322 9427 9532 9637
27 0.2 9847 9952 * 0056 * 0161 * 0266 * 0370 * 0475 * 0579 * 0684
9742
28 0.3 0892 0997 1101 1205 1309 1413 1517 1621 1725
0788
29 1828 1932 2036 2139 2243 2346 2450 2553 2656 2760
0.30 0,32863 2966 3069 3172 3275 3378 3480 3583 3686 3788
31 3891 3993 4096 4198 4300 4403 4505 4607 4709 4811
32 4913 5014 5116 5218 5319 5421 5523 5624 5725 5827
33 5928 6029 6130 6231 6332 6433 6534 6635 6735 6836
34 6936 7037 7137 7238 7338 7438 7538 7638 7738 7838
35 0,37938 8038 8138 8237 8337 8436 8536 8635 8735 8834
36 8933 9032 9131 9230 9329 9428 9526 9625 9724 9822
37 0.3 * 0019 * 0117 * 0215 * 0314 * 0412 * 0510 * 0608 * 0705 * 0803
9921
38 0.4 0999 1096 1194 1291 1388 1486 1583 1680 1777
0901
39 1874 1971 2068 2164 2261 2357 2454 2550 2647 2743
0.40 0.4 2935 3031 3127 3223 3319 3415 3510 3606 3701
2839
41 3797 3892 3988 4083 4178 4273 4368 4463 4557 4652
42 4747 4841 4936 5030 5124 5219 5313 5407 5501 5595
43 5689 5782 5876 5970 6063 6157 6250 6343 6436 6529
44 6623 6715 6808 6901 6994 7086 7179 7271 7364 7456
45 0.47548 7640 7732 7824 7916 8008 8100 8191 8283 8374
46 8466 8557 8648 8739 8830 8921 9012 9103 9193 9284
47 0.4 9465 9555 9646 9736 9826 9916 * 0006 * 0096 * 0185
9375
48 0.5 0365 0454 0543 0633 0722 0811 0900 0989 1078
0275
49 1167 1256 1344 1433 1521 1610 1698 1786 1874 1962
0.50 0.5 2138 2226 2313 2401 2488 2576 2663 2750 2837
2050
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
T-tab la II.
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
0.50 0.5 2138 2226 2313 2401 2488 2576 2663 2750 2837
2050
51 2924 3011 3098 3185 3272 3358 3445 3531 3617 3704
52 3790 3876 3962 4048 4134 4219 4305 4390 4476 4561
53 4646 4732 4817 4902 4987 5071 5156 5241 5325 5410
54 5494 5578 5662 5746 5830 5914 5998 6082 .6165 6249
55 0.5 6416 6499 6582 6665 6748 6831 6914 6996 7079
6332
56 7162 7244 7326 7409 7491 7573 7655 7737 7818 7900
57 7982 8063 8144 8226 8307 8388 8469 8550 8631 8712
58 8792 8873 8953 9034 9114 9194 9274 9354 9434 9514
59 0,59594 9673 9753 9832 9912 9991 * 0070 * 0149 * 0228 * 0307
0.60 0.6 0464 0543 0621 0700 0778 0856 0934 1012 1090
0386
61 1168 1246 1323 1401 1478 1556 1633 1710 1787 1864
62 1941 2018 2095 2171 2248 2324 2400 2477 2553 2629
63 2705 2780 2856 2932 3007 3083 3158 3233 3309 3384
64 3459 3533 3608 3683 3757 3832 3906 3981 4055 4129
65 0.6 4277 4351 4424 4498 4571 4645 4718 4791 4865
4203
66 4938 5011 5083 5156 5229 5301 5374 5446 5519 5591
67 5663 5735 5807 5878 5950 6022 6093 6165 6236 6307
68 6378 6449 6520 6591 6662 6732 6803 6873 6944 7014
69 7084 7154 7224 7294 7364 7433 7503 7572 7642 7711
0.70 0.6 7849 7918 7987 8056 8125 8193 8262 8330 8398
7780
71 8467 8535 8603 8671 8738 8806 8874 8941 9009 9076
72 9143 9210 9277 9344 9411 9478 9545 9611 9678 9744
73 0.6 9877 9943 * 0009 * 0075 * 0140 * 0206 * 0272 * 0337 * 0402
9810
74 0.7 0533 0598 0663 0728 0793 0858 0922 0987 1051
0468
75 0.7 1116 1180 1244 1308 1372 1436 1500 1563 1627 1690
76 1754 1817 1880 1943 2006 2069 2132 2195 2257 2320
77 2382 2444 2507 2569 2631 2693 2755 2816 2878 2940
78 3001 3062 3124 3185 3246 3307 3368 3429 3489 3550
79 3610 3671 3731 3791 3851 3911 3971 4031 4091 4151
0.80 0.7 4270 4329 4388 4447 4506 4565 4624 4683 4742
4210
81 4800 4859 4917 4976 5034 5092 5150 5208 5266 5323
82 5381 5439 5496 5553 5611 5668 5725 5782 5839 5896
83 5952 6009 6066 6122 6178 6234 6291 6347 6403 6459
84 6514 6570 6626 6681 6736 6792 6847 6902 6957 7012
85 0.7 7122 7176 7231 7285 7340 7394 7448 7502 7556
7067
86 7610 7664 7718 7771 7825 7878 7932 7985 8038 8091
87 8144 8197 8250 8302 8355 8408 8460 8512 8565 8617
88 8669 8721 8773 8824 8876 8928 8979 9031 9082 9133
89 9184 9235 9286 9337 9388 9439 9489 9540 9590 9641
0.90 0.7 9741 9791 9841 9891 9941 9990 * 0040 * 0090 * 0139
9691
91 0.8 0238 0287 0336 0385 0434 0482 0531 0580 0628
0188
92 0677 0725 0773 0822 0870 0918 0966 1013 1061 1109
93 1156 1204 1251 1298 1346 1393 1440 1487 1534 1580
94 1627 1674 1720 1767 1813 1859 1905 1951 1997 2043
93 0.8 2135 2180 2226 2271 2317 2362 2407 2452 2497
2089
96 2542 2587 2632 2677 2721 2766 28 10 2855 2899 2943
97 2987 3031 3075 3119 3162 3206 3250 3293 3337 3380
98 3423 3466 3509 3552 3595 3638 3681 3723 3766 3808
99 3851 3893 3935 3977 4020 4061 4103 4145 4187 4229
1.00 0.8 4312 4353 4394 4435 4477 4518 4559 4600 4640
4270
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
T-tab la II.
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
1.00 0.8 4312 4353 4394 4435 4477 4518 4559 4600 4640
4270
01 4681 4722 4762 4803 4843 4883 4924 4964 5004 5044
02 5084 5124 5163 5203 5243 5282 5322 5361 5400 5439
03 5478 5517 5556 5595 5634 5673 5711 5750 5788 5827
04 5865 5903 5941 5979 6017 6055 6093 6131 6169 6206
05 0.8 6281 6318 6356 6393 6430 6467 6504 6541 6578
6244
06 6614 6651 6688 6724 6760 6797 6833 6869 6905 6941
07 6977 7013 7049 7085 7120 7156 7191 7227 7262 7297
08 7333 7368 7403 7438 7473 7507 7542 7577 7611 7646
09 7680 7715 7749 7783 7817 7851 7885 7919 7953 7987
1.10 0.8 8054 8088 8121 8155 8188 8221 8254 8287 8320
8021
11 8353 8386 8419 8452 8484 8517 8549 8582 8614 8647
12 8679 8711 8743 8775 8807 8839 8871 8902 8934 8966
13 8997 9029 9060 9091 9122 9154 9185 9216 9247 9277
14 9308 9339 9370 9400 9431 9461 9492 9522 9552 9582
15 0.8 9642 9672 9702 9732 9762 9792 9821 9851 9880
9612
16 0.8 9939 9968 9997 * 0027 * 0056 * 0085 * 0114 * 0142 * 0171
9910
17 0.9 0229 0257 0286 0314 0343 0371 0399 0428 0456
0200
18 0484 0512 0540 0568 0595 0623 0651 0678 0706 0733
19 0761 0788 0815 0843 0870 0897 0924 0951 0978 1005
1.20 0.9 1058 1085 1111 1138 1164 1191 1217 1243 1269
1031
21 1296 1322 1348 1374 1399 1425 1451 1477 1502 1528
22 1553 1579 1604 1630 1655 1680 1705 1730 1755 1780
23 1805 1830 1855 1879 1904 1929 1953 1978 2002 2026
24 2051 2075 2099 2123 2147 2171 2195 2219 2243 2266
25 0.9 2314 2337 2361 2384 2408 2431 2454 2477 2500
2290
26 2524 2547 2570 2593 2615 2638 2661 2684 2706 2729
27 2751 2774 2796 2819 2841 2863 2885 2907 2929 2951
38 2973 2995 3017 3039 3061 3082 3104 3126 3147 3168
29 3190 3211 3232 3254 3275 3296 3317 3338 3359 3380
1.30 0.9 3422 3442 3463 3484 3504 3525 3545 3566 3586
3401
31 3606 3627 3647 3667 3687 3707 3727 3747 3767 3787
32 3807 3826 3846 3866 3885 3905 3924 3944 3963 3982
33 4002 . 4040 4059 4078 4097 4116 4135 4154 4173
4021
34 4191 4210 4229 4247 4266 4284 4303 4321 4340 4358
35 0.9 4394 4413 4431 4449 4467 4485 4503 4521 4538
4376
36 4556 4574 4592 4609 4627 4644 4662 4679 4697 4714
37 4731 4748 4766 4783 4800 4817 4834 4851 4868 4885
38 4902 4918 4935 4952 4968 4985 5002 5018 5035 5051
39 5067 5084 5100 5116 5132 5148 5165 5181 5197 5213
1.40 0.9 5244 5260 5276 5292 5307 5323 5339 5354 5370
5229
41 5385 5401 5416 5431 5447 5462 5477 5492 5507 5323
42 5538 5553 5568 5582 5597 5612 5627 5642 5656 5671
43 5686 5700 5715 5729 5744 5758 5773 5787 5801 5815
44 5830 5844 5858 5872 5886 5900 5914 5928 5942 5956
45 0.9 5983 5997 6011 6024 6038 6051 6065 6078 6092
5970
46 6105 6119 6132 6145 6159 6172 6185 6198 6211 6224
47 6237 6250 6263 6276 6289 6302 6315 6327 6340 6353
48 6365 6378 6391 6403 6416 6428 6440 6453 6465 6478
49 6490 6502 6514 6526 6539 6551 6563 6575 6587 6599
1.50 0.9 6622 6634 6646 6658 6670 6681 6693 6705 6716
6611
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
T-tab la II.
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
1.50 0.9 6622 6634 6646 6658 6670 6681 6693 6705 6716
6611
51 6728 6739 6751 6762 6774 6785 6796 6808 6819 6830
52 6841 6853 6864 6875 6886 6897 6908 6919 6930 6941
53 6952 6962 6973 6984 6995 7006 7016 7027 7037 7048
54 7059 7069 7080 7090 7100 7111 7121 7131 7142 7152
55 0,97162 7172 7183 7193 7203 7213 7223 7233 7243 7253
56 7263 7273 7283 7292 7302 7312 7322 7331 7341 7351
57 7360 7370 7379 7389 7398 7408 7417 7427 7436 7445
58 7455 7464 7473 7482 7492 7501 7510 7519 7528 7537
59 7546 7555 7564 7573 7582 7591 7600 7609 7617 7626
1.60 0.9 7635 7644 7652 7661 7670 7678 7687 7695 7704 7712
61 7721 7729 7738 7746 7754 7763 7771 7779 7787 7796
62 7804 7812 7820 7828 7836 7844 7852 7860 7868 7876
63 7884 7892 7900 7908 7916 7924 7931 7939 7947 7955
64 7962 7970 7977 7985 7993 8000 8008 8015 8023 8030
65 0.98038 8045 8052 8060 8067 8074 8082 8089 8096 8103
66 8110 8118 8125 8132 8139 8146 8153 8160 8167 8174
67 8181 8188 8195 8202 8209 8215 8222 8229 8236 8243
68 8249 8256 8263 8269 8276 8283 8289 8296 8302 8309
69 8315 8322 8328 8335 8341 8347 8354 8360 8366 8373
1.70 0.9 8379 8385 8392 8398 8404 8410 8416 8422 8429 8435
71 8441 8447 8453 8459 8465 8471 8477 8483 8489 8494
73 8500 8506 8512 8518 8524 8529 8535 8541 8546 8552
73 8558 8563 8569 8575 8580 8586 8591 8597 8602 8608
74 8613 8619 8624 8630 8635 8641 8646 8651 8657 8662
75 0.9 8667 8672 8678 8683 8688 8693 8699 8704 8709 8714
76 8719 8724 8729 8734 8739 8744 8749 8754 8759 8764
77 8769 8774 8779 8784 8789 8793 8798 8803 8808 8813
78 8817 8822 8827 8832 8836 8841 8846 8850 8855 8859
79 8864 8869 8873 8878 8882 8887 8891 8896 8900 8905
1.80 0.9 8909 8913 8918 8922 8927 8931 8935 8940 8944 8948
81 8952 8957 8961 8965 8969 8974 8978 8982 8986 8990
82 8994 8998 9002 9007 9011 9015 9019 9023 9027 9031
83 9035 9039 9043 9046 9050 9054 9058 9062 9066 9070
84 9074 9077 9081 9085 9089 9093 9096 9100 9104 9107
85 0,99111 9115 9118 9122 9126 9129 9133 9137 9140 9144
86 9147 9151 9154 9158 9161 9165 9168 9172 9175 9179
87 9183 9185 9189 9192 9196 9199 9202 9206 9209 9212
88 9216 9219 9222 9225 9229 9232 9235 9238 9242 9245
89 9248 9251 9254 9257 9261 9264 9267 9270 9273 9276
1.90 0.9 9279 9282 9285 9288 9291 9294 9297 9300 9303 9306
91 9309 9312 9315 9318 9321 9324 9326 9329 9332 9335
92 9338 9341 9343 9346 9349 9352 9355 9357 9360 9363
93 9366 9368 9371 9374 9376 9379 9382 9384 9387 9390
94 9392 9395 9397 9400 9403 9405 9408 9410 9413 9415
95 0.9 9418 9420 9423 9425 9428 9430 9433 9435 9438 9440
96 9443 9445 9447 9450 9452 9455 9457 9459 9462 9464
97 9466 9469 9471 9473 9476 9478 9480 9482 9485 9487
98 9489 9491 9494 9496 9498 9500 9502 9505 9507 9509
99 9511 9513 9515 9518 9520 9522 9524 9526 9528 9530
2.00 0,99532 9534 9536 9538 9540 9542 9544 9546 9548 9550
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
T-tab la II.
t 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
2.0 0,99532 9552 9572 9591 9609 9626 9642 9658 9673 9688
2.1 9702 9715 9728 9741 9753 9764 9775 9785 9795 9805
2.2 9814 9822 9831 9839 9846 9854 9861 9867 9874 9880
2.3 9886 9891 9897 9902 9906 9911 9915 9920 9924 9928
2.4 9931 9935 9938 9941 9944 9947 9950 9952 9955 9957
2.5 0.9 9961 9963 9965 9967 9969 9971 9972 9974 9975
9959
2.6 9976 9978 9979 9980 9981 9982 9983 9984 9985 9986
2.7 9987 9987 9988 9989 9989 9990 9991 9991 9992 9992
2.8 9992 9993 9993 9994 9994 9994 9995 9995 9995 9996
2.9 9996 9996 9996 9997 9997 9997 9997 9997 9997 9998
3.0 0.9 9998 9998 9998 9998 9998 9998 9999 9999 9999
9998
3.1 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999 9999
3.2 0.9 9999 9999 * 0000 * 0000 * 0000 * 0000 * 0000 * 0000 * 0000
9999