GRADITELJSTVO RIMSKE CIVILIZACIJE

GRANICE RIMSKOG CARSTVA ZA VLADAVINE CARA TRAJANA

GRANICE RIMSKOG CARSTVA ZA VLADAVINE CARA TRAJANA         
VREMENSKA TABLICA
VREMENSKA TABLICA
KONSTRUKTIVNI OBLICI
KONSTRUKTIVNI OBLICI         
KONSTRUKTIVNI OBLICI
KONSTRUKTIVNI OBLICI         
KONSTRUKTIVNI OBLICI
KONSTRUKTIVNI OBLICI        
KONSTRUKTIVNI OBLICI
KONSTRUKTIVNI OBLICI         
 URBANIZAM

RIMSKO URBANISTIČKO ZAKONODAVSTVO

ZAKON XII. PLOČA (sredina 5. st.pr.K.)

- širina i kategorija ulica:
iter - pješačka ulica najmanje širine 0,66
0 66 m
actus - najmanje širine 1,35 m
via - kolna ulica najmanje širine 2,70 m
- građevna crta
- dubina i visina izgradnje
- održavanje ulica
- građevno redarstvo, komunalna služba

LEX IULIA MUNICIPALIS (45. g.pr.K.)

- ustrojj g
grada
- održavanje i oprema ulica
- raspored, izgradnja i popravak zgrada
- izvlaštenje (eksproprijacija) zemljišta
- javna sigurnost i higijena
 URBANIZAM

Marcus Vitruvius
DE ARCHITECTURA LIBRI DECEM

- oko 15.
15 g.pr.K.
g pr K
- pravila za ustroj i izgradnju grada
* odabir mjesta za utemeljenje
grada u odnosu na klimatske
uvjete (osunčanje, vjetrovi,
temperatura, vlažnost)
* naputak o gradnji gradskih
utvrda, ulica i trgova:
prednost ima kružni oblik zidina
i radiocentrična cestovna mreža
* preporuke o estetici, proporciji
i simetriji gradskoga prostora
 URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI

- 7 stoljeća razvoja rimskoga grada (270. g.pr.K. – 476. g.)

- preuzimanje principa etruščanskog urbanizma
- jednostavnost tlocrtne sheme
- monumentalnost ambijenta
- dobar odabir mjesta: London
London, Pariz
Pariz, Beč,
Beč Budimpešta
Budimpešta, Barcelona
 URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI - PRAVNI I POLITIČKI STATUS

grad Rim

vojni gradovi - rimski vojni tabor - castra

- castra stativa - stalni vojni tabor
- castra aestiva - ljetni vojni tabor
- castra hiberna - zimski vojni tabor
- castron - manja vojna utvrda

gradovi kolonije na osvojenom teritoriju

- novoutemeljeni gradovi
- naslijeđeni
j gradovi
g iz p
predrimskoga
g doba
* žive u potpunoj ovisnosti o Rimu
* 120. g.pr.K. utemeljeno već 80-ak gradova
(Firenca, Lucca, Torino, Verona; Trier, Arles, Nimes …)
 URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI - URBANISTIČKI USTROJ

romanizirani gradovi
- etruščanski gradovi
- latinske kolonije

novoutemeljeni gradovi
- planirani gradovi
- gradovi razvijeni iz kastruma
Aosta, Torino, Beč, Strasbourg
- gradovi tipa kastruma
Bologna, Pariz, Firenca, Timgad
-ggradovi tipa
p urbs qquadrata
Trier, Arles, Barcelona, London
- gradovi bez prepoznatljivih urbanističkih predložaka
- gradovi različitih urbanističkih sustava
- gradovi bez urbanističkog sustava i reda
 URBANIZAM

USTROJ RIMSKOGA GRADA

- gradograditeljski ustroj - predložak rastera

- kastrametacija centurijacija;
kastrametacija,
- cardo - u smjeru sjever-jug
- decumanus - u smjeru istok-zapad
 URBANIZAM

KASTRAMETACIJA

planimetrijski i prostorni ustroj castruma (vojnoga tabora, logora)

castrum u
republikansko doba
- u obliku kvadrata
(a = 6oo-7oo m)
- okružen grabištem,
učvršćen palisadama
- glavni ulaz na istoku

castrum u
carsko doba (od 27.g.pr.K.)
- pravokutnoga oblika
- uža stranica =
2/3 dulje stranice
 URBANIZAM

CENTURIJACIJA

podjela zemljišta na centurije - kvadrate površine 50 ha

(stranica oko 710 m; 1 centurija = 100 parcela-sortes)

- agrimenzores ili gromatici - zemljomjernici

- groma

CENTURIJACIJA
ZADRA
 URBANIZAM
URBANIZAM 

CASTRUM – VOJNI TABOR

cardo/via principalis (100 stopa); decumanus/via praetoria (50 stopa)

1 SREDIŠTE TABORA SA
SVETIŠTEM
2 ZAPOVJEDNIŠTVO
Š –
PRAETORIUM
3 ORUŽARNA
4 LAZARET
5 TRG I TRŽNICA - FORUM
6 SMJEŠTAJ ČASNIKA
7 UČIONA
8 ZAROBLJENICI
9 SMJEŠTAJ VOJNIKA
VOJARNE - CANABAE
 URBANIZAM

POŠTIVANJE LOKALNIH URBANISTIČKIH TRADICIJA

- prilagodba rimskoga grada etruščanskom, grčkom i

helenističkom gradograditeljskom naslijeđu:
- novi rimski grad u blizini postojećega grada
(Atena, Emona, Tarsatica)
- naslijeđeni urbani ustroj obogaćen monumentalnim
građevinama i uresima grada
- u sjevernoj Italiji i Europi Rimljani podižu grad tipa castruma

ATENA EMONA (Ljubljana)

 URBANIZAM

RIMSKI GRAD PRILAGOĐEN OBLIČJU TERENA

- malobrojni gradovi u
sustavu templum celeste
zbog prilagodbe terenu

- decumanus usporedan
sa slojnicama

- cardo okomit na slojnice

TRIER
URBANIZAM
URBANIZAM 
URBANIZAM
URBANIZAM
 URBANIZAM

JAVNI PROSTORI RIMSKOGA GRADA

- kapitolij
- forum
- glavne ulice
- parkovi, svete šume
FORUM ROMANUM, RIM KAPITOLIJ, RIM
 URBANIZAM
URBANIZAM   

KAPITOLIJ (lat. Capitolium)

- posvećeni prostor, na povišenom

mjestu, kompozicijski povezan
s forumom
- hramovi Jupitera, Junone i Minerve
- ostali hramovi i svetišta
- naziv za jedan od sedam
brežuljaka grada Rima

RIM

RIM
 URBANIZAM

FORUM OSTIA

- gradski trg
- jedini kod malih gradova
- reprezentativan kod velikih gradova
- sustav foruma u gradu Rimu
- forum najčešće u predjelu
sjecišta carda i decumanusa
- forum u gradu = praetorium
u castrumu
- tlocrtni oblik
- najčešće pravokutnik
((odnos stranica često 3:2))
- katkada izduženi pravokutnik
(Ostia, Pompeji)
- kvadrat, krug, elipsa –
utjecaj helenizma
(Antiohia, Gerasa, Palmira)
 URBANIZAM

FORUM
JAVNE ZGRADE UZ FORUM

trijemovi, hram, vijećnica (curia), državna riznica, zatvor,

sudnica (basilica),
(basilica) tržnica
tržnica, trgovine (tabernae)

FORUM, POMPEJI FORUM, POMPEJI

 URBANIZAM

ARHITEKTONSKI URESI RIMSKOGA GRADA

- bogatiji nego u helenističkom gradu

- skulpture, obelisci, stupovi, slavoluci, fontane, trijemovi
POMPEJI
FORUM

EFEZ
GLAVNA ULICA

MILET
FONTANA-NIMFEJ

RIM
KONSTANTINOV
SLAVOLUK
URBANIZAM  
URBANIZAM
URBANIZAM
 URBANIZAM

RIMSKI GRADOVI U EUROPI

limes Sava-Drava-Dunav
Ljubljana (Emona), Ptuj (Poetovio), Osijek (Mursa),
Beograd (Singidunum), Budimpešta (Aquincum),
Beč (Vindobona)

limes Dunav-Majna-Rajna
Regensburg (Radasbona - Regina Castra),
Mainz (Moguntiacum), Köln (Colonia Agripiensis),
Trier (Augusta Treverorum)
 URBANIZAM
URBANIZAM 

RIMSKI GRADOVI U EUROPI

Francuska
Pariz (Lutetia), Bordeaux (Burdigala),
Narbonne (Narbo Martius), Arles (Paterna Arelate),
Lyon (Longdunum Convenarum)

Iberijski poluotok
Barcelona (Barcino), Lisabon (Felicitas Augusta Olisipo)

Velika Britanija
London ((Londinium),
), York ((Eburacum),
), Chester ((Deva),
),
Glouchester (Glevum)
KUĆA
KUĆA
PALAČA
PALAČA
 RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO
RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO

JAVNE GRAĐEVINE RIMSKOGA GRADA

veće, raskošnije i raznovrsnije nego u grčkom i helenističkom gradu

- thermae - u sklopu termi:

vježbaone, čitaone, igraone,
trgovine šetališta
trgovine, šetališta, vrtovi
- basilica - tržnica, sudnica
- theatrum - kazalište
- odeum - glazbena dvorana
- stadium - stadion
- palestra - rvalište
- templum
p - hram
- amphitheatrum/arena - borilište
- circus - trkalište za konje i kola RIM, KARAKALINE TERME
(Circus Maximus u Rimu)
- naumachia - gledalište s vodenom površinom za natjecanja
 RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO
RIMSKO GRADOGRADITELJSTVO

JAVNE GRAĐEVINE RIMSKOGA GRADA

ARENA, VERONA AMFITEATAR, POMPEJI

KOLOSEUM, RIM KOLOSEUM, RIM

BAZILIKA
BAZILIKA
TERME
DIOKLECIJANOVE TERME ‐ RIM
DIOKLECIJANOVE TERME ‐
DIOKLECIJANOVE TERME ‐ RIM
DIOKLECIJANOVE TERME ‐
KAZALIŠTE
AMFITEATAR
GRAĐEVINE ZA TRGOVINU I OBRT
GRAĐEVINE ZA TRGOVINU I OBRT
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE
PONT DU GARD ‐ NIMES
 INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE

RIMSKE CESTE

RIM
VIA SACRA

- Apeninski poluotok:
Via Flaminia,Via
Flaminia Via Cassia,
Cassia
Via Salaria
- Balkan–Mala Azija:
Via Appia, Via Egnatia
- Sicilija–sjeverna Afrika:
Via Valeria
- Srednja j i zapadna
p
Europa: Via Emilia
- Germanija–Dunav–
Dacija: Via Aquileia
- Galija-Iberijski poluotok:
Via Aurelia
 INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE

GLAVNE ULICE RIMSKOGA GRADA

CARDO (Via Cardinalis, Via Principalis)

- u polju primarna, u gradu sekundarna
- širina: 7-8 m u gradu
gradu, 100 stopa (=30
(=30,48
48 m) u polju
DECUMANUS (Decumanus Maximus, Via Decumanus)
- glavna ulica grada
- širina: 14
14-15
15 m (30 m) u gradu
gradu, 50 stopa ((=15
15,24
24 m) u polju

DECUMANUS U POMPEJIMA, nekad DECUMANUS U POMPEJIMA, danas

 INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE

ULICA RIMSKOGA GRADA

- razmjerno uske stambene ulice:

2,5-5 m
- ulice prekrivene kamenim pločama
- povišeni pločnici za pješake
- povišene kamene ploče na
mjestima prijelaza pješaka
“zebre”

GLAVNA ULICA U DAMASKU NEKAD GLAVNA ULICA U DAMASKU DANAS

 INŽINJERSKE GRAĐEVINE
INŽINJERSKE GRAĐEVINE

GRADSKI SERVISI I KOMUNALNA OPREMA GRADA

vodovod
akvedukti; potrošnja u Rimu
1 m3/st./dan; potrošnja u
20. st. 0,5 m3/st./dan
odvodnja
glavni kolektor u Rimu
“Cloaca Maxima” izveden
509. g.pr.K.
protupožarna zaštita
u Rimu 7 postaja svaka
sa 7.000 vatrogasaca
g
policija
u Rimu 7 postaja svaka
sa 1.000 policajaca
p j

OPSKRBA VODOM GRADA RIMA

SVETIŠTA
HRAM
CENTRALNA GRADNJA
CENTRALNA GRADNJA
CENTRALNA GRADNJA
CENTRALNA GRADNJA
GRAD RIM – URBS ROMA

- prema legendi Rim je osnovan 753. g.pr.K.

prema etruščanskom ritualu na brežuljku Palatinu
- etruščanski Rim - Roma quadrata

ROMA QUADRATA POGLED OD KAPITOLIJA PREMA PALATINU

URBS ROMA – Capitolium / Forum Romanum / Palatinus
GRAD RIM – URBS ROMA
GRANICE/POVRŠINA GRADA

- zadnji etruščanski kraljevi (500. g.pr.K.), P=285 ha

- Servijevi zidovi (387.
(387 g.pr.K.,
g pr K nakon provale Gala),
Gala) P=427 ha
- Aurelijevi zidovi (173. g.pr.K.), P=1400 ha
- za vrijeme Augusta (27.-14. g.) zidovi dugi 22 km, P=2000 ha

RIM UNUTAR SERVIJEVIH I

ANTIČKI RIM NA 7 BREŽULJAKA AURELIJEVIH ZIDOVA
GRAD RIM – URBS ROMA
URBANISTIČKA OBILJEŽJA

- spontani razvitak prilagođen obličju terena

- odstupanje od urbanističkih pravila i predloška “urbs
urbs quadrata”
quadrata
- mjestimično uvođenje geometrijskoga reda:
urbanističko-arhitektonski sklopovi javne namjene
GRAD RIM – URBS ROMA
VELIKI URBANISTIČKI ZAHVATI

- započinju u vrijeme Cezara,

nastavljaju se u godinama Carstva
(1. i 2. stoljeće)
- nastaju brojne građevine Rima i
veliki urbanističko
urbanističko-arhitektonski
arhitektonski potezi:
* niz carskih foruma
* Campus Martius - nova gradska četvrt
* sklop carskih palača na Palatinu
* Capitolium - posvećeni prostor
* Viminalis i Esquilinus - bogate vile
* Trastevere - g gusto naseljeno
j p
područje
j

- u carsko doba u Rimu je bilo:

9 akvedukata, 10 termi, 10 bazilika,
856 javnih kupališta, 10 foruma,
1.352 fontane s pitkom vodom
GRAD RIM – URBS ROMA
VELIKI URBANISTIČKI
ZAHVATI –
JAVNE GRAĐEVINE

7 HIPPODROMUS
8 AMPHITEATRUM FLAVIUM
10 CIRCUS MAXIMUS
11 THERMAE TRAIANI
12 THERMAE CONSTATINI
14 ARA PACIS
15 SOLARIUM
16 TEMPLUM DIVI HADRIANI
18 THERMAE AGRIPPAE
19 PANTHEON
20 THERMAE NERONIANAE
21 STADIUM
22 THEATRUM ET PORTICUS
POMPEIANAE
23 CIRCUS FLAMINIUS
24 THEATRUM MARCELO
25 PORTICUS OCTAVIAE
26 TEMPLUM AESCULANII
GRAD RIM – URBS ROMA
FORUM ROMANUM / FORUM MAGNUM

spontani razvoj: izvorno močvara, nekropola, mjesto vjerskih

obreda prostor okupljanja i trgovanja (od etruščanskoga doba),
obreda, doba)
forum od 5. st.pr.K. (hramovi, zgrade, spomenici, kipovi…)
GRAD RIM – URBS ROMA
FORUM ROMANUM
GRAD RIM – URBS ROMA
FORUM ROMANUM
 GRAD RIM – URBS ROMA
FORUM ROMANUM

FORUM ROMANUM – REKONSTRUKCIJA FORUM ROMANUM – DANAŠNJI IZGLED

GRAD RIM – URBS ROMA
CARSKI FORUMI

carski forumi unijeli urbanistički red

u nepravilno gradsko tkivo

_ Forum Iulium Cesaris (110x70 m)

_ Forum Augusti (125x90 m)
_ Forum Pacis Vespaziani
_ Forum Nervae
_ Forum Traiani (280x200 m)
prema p
p projektu
j arhitekta
Apollodorusa iz Damaska -
helenistički utjecaj
GRAD RIM – URBS ROMA
CARSKI FORUMI

TRAJANOV FORUM
GRAD RIM – URBS ROMA
CARSKI FORUMI
U DANAŠNJEM TKIVU GRADA
GRAD RIM – URBS ROMA
PERIVOJNA ARHITEKTURA

- veliki carski perivoji

smješteni rubom grada
(unutar i izvan
gradskoga zida)

- ukupna površina 350-400 ha

(30% površine grada)
* veliki perivoji carskih vila
* perivoji na Campus Martius
* svete šume
* perivoji vila u gradu
i u okolici grada
GRAD RIM – URBS ROMA
STAMBENA IZGRADNJA

- velika gustoća stambene izgradnje

- pretežito nekvalitetna izgradnja
- individualno stanovanje: domus i insula
insula – pretežit urbani supstrat,
supstrat
siromašni i kratkotrajni materijali,
česte graditeljske mijene
- višestambene zgrade: 4 4-55 katova

- nakon ppožara 64. g

g. Neron donosi
RIM plan
RIM, l dij
dijela
l grada,
d 3 3.st.pr.K.
t K
propise o stambenoj izgradnji:
* ograničenje visine: najviše 70 stopa (21,33 m = P+4/5)
* minimalni uvjeti stabiliteta i sigurnosti od požara
GRAD RIM – URBS ROMA
PROMETNI SUSTAV

- zvjezdolik sustav -
zrakasto postavljene ulice bez
koncentričnoga povezivanja
- sve glavne ceste vode u
središte grada i završavaju na
gradskim forumima

RIM, VIA APPIA ANTICA