Professional Documents
Culture Documents
Diskriminacija I Njen Utjecaj Na Ponudu Rada - Katarina Filipović
Diskriminacija I Njen Utjecaj Na Ponudu Rada - Katarina Filipović
Diskriminacija I Njen Utjecaj Na Ponudu Rada - Katarina Filipović
Augusta Šenoe 29
23210 Biograd na Moru
Osnove ekonomije
Tema:
Mentor: Učenica:
Davorka Demo, prof. Katarina Filipović, 4.b
Smjer: ekonomist
1. UVOD .............................................................................................................1
2. EKONOMIJA TRŽIŠTA RADA .......................................................................2
2.1. Potražnja za radom ...........................................................................2
2.2. Ponuda rada .....................................................................................4
2.2.1. Uzroci pomicanja krivulje ponude rada ..........................................6
2.3. Ravnoteža na tržištu rada .................................................................7
3. DISKRIMINACIJA ..........................................................................................8
3.1. Povijesno podrijetlo i definiranje diskriminacije na tržištu rada .........8
3.2. Vrste diskriminacije i nediskriminacijski činitelji .............................10
3.3. Teorije i pokazatelji diskriminacije na tržištu rada ..........................12
3.4. Mjere antidiskriminacijske politike ..................................................14
4. DISKRIMINACIJA I TRŽIŠTE RADA ............................................................16
4.1. Tržište rada: muški rad / ženski rad ................................................16
4.2. Pojave diskriminacije na tržištu rada ..............................................18
5. Europska politika jednakih mogućnosti ........................................................21
6. Zaključak ......................................................................................................24
7. Literatura ......................................................................................................26
1. UVOD
1
2. EKONOMIJA TRŽIŠTA RADA
2
Pa tako, u dugom roku, efekt supstitucije i efekt outputa pri povećanju
nadnica smanjuju potraživanu količinu rada, a potražnja je za kapitalom
neodređena jer supstitucijom rada kapitalom, potražnja za kapitalom raste, a
smanjenje outputa smanjuje potražnju za kapitalnim dobrima. Obrnuto od toga,
povećanje cijene kapitalnih dobara smanjuje potražnju za kapitalnim dobrima,
radom se supstituiraju kapitalna dobra, a manji output također smanjuje
potražnju za kapitalom. Međutim, ako je efekt supstitucije veći od efekta
outputa, potražnja za radom može rasti iako se proizvodi manji output.
U kratkom roku, dio je inputa fiksan pa se stoga samo rad može
mijenjati. Granični proizvod rada jednak je povećanju outputa kao rezultat
zapošljavanja dodatnog radnika uz nepromijenjene druge inpute i tehnologiju.
Iza neke točke opada granična proizvodnost jer uz postojeće strojeve sve
manje i manje svaki novozaposleni može raditi pa granični proizvod rada
opada.
Granični prihod proizvoda od rada označava promjenu prihoda od
prodaje kad se proda output dodatnog radnika. Prema tome, granični prihod
proizvoda od rada prikazuje porast ukupnog prihoda koji je rezultat
zapošljavanja dodatne jedinice rada i jednak je graničnom proizvodu od rada
pomnoženim s prihodom poslovne organizacije. Treba imati na umu to da su u
savršenoj konkurenciji granični prihod i cijena proizvoda jednaki, pa je granični
prihod proizvoda od rada jednostavno granični proizvod rada pomnožen s
cijenom outputa i jednak je vrijednosti graničnog proizvoda od rada.
Krivulja potražnje poslodavca za radom je negativnog nagiba zbog
opadajuće granične proizvodnosti. Plaća je granični trošak zapošljavanja
dodatnog radnika. Poslodavac zapošljava radnike sve dok se ne izjednače
granični prihod i granični trošak od rada jer tada maksimira dobit ili profit. Dakle,
poduzeće izravno ne brine o broju radnika koje ima ili o broju proizvoda koje
proizvodi, njemu je stalo jedino do dobiti, koja je jednaka ukupnom prihodu
prodaje od proizvoda umanjenom za ukupan trošak proizvodnje outputa.
3
w
(plaća po
satu)
w1
w2
MRPL=dL
L1 L2 L
(sati rada)
Ponuda rada ovisi o tome koliko ljudi radi i koliko sati rade. Predstavlja
broj sati koje pučanstvo želi raditi na poslovima koji donose zaradu. Prema
tome, potrebno je poći od individualne ponude rada da bi se izvela tržišna
ponuda rada. Ponuda rada ovisi o mnogim ekonomskim i neekonomskim
činiteljima. Uz cijenu rada, odnosno plaću ili nadnicu važni su i demografski
činitelji kao što su brojnost stanovništva, dob, spol, obrazovanje, struktura
obitelji, ali i društvena tradicija te participacija radne snage u stanovništvu.
Radna snaga su sve osobe koje su zaposlene i one koje aktivno traže posao.
4
Koliko će sati svaki pojedinac raditi ovisi o plaći. Kako dan ima 24 h,
svaki pojedinac mora donijeti odluku kako će iskoristiti to vrijeme imajući
mogućnost izbora između: raditi i ne raditi već uživati u slobodnom vremenu
odmarajući se. Pojedinci moraju raditi kako bi mogli kupovati dobra koja žele i
uživati u dokolici. Kako se povećava plaća, povećava se i iznos dobara koje
radnik može kupiti radeći više, što povećava ponudu rada.
Jedno od 10 načela ekonomije glasi da se ljudi suočavaju s izborima.
Vjerojatno nijedan izbor nije očitiji ni važniji u životu čovjeka od izbora između
rada i dokolice. Što više sati provedemo radeći, manje sati imamo za gledanje
televizije, večere s prijateljima ili bavljenje svojim omiljenim hobijem . Izbor
između rada i dokolice leži iza krivulje ponude rada.
Još jedno od 10 načela ekonomije je da je trošak nečega jednak onom
čega se moramo odreći da bismo nešto dobili. Ono čega se odričemo jest sata
rada, koji zauzvrat znači sat nadnice. Dakle, ako nam je plaća 15 dolara na sat,
oportunitetni trošak sata dokolice je 15 dolara. A ako dobijemo povišicu na 20
dolara na sat, oportunitetni trošak uživanja u dokolici raste.
Krivulja ponude rada odražava kako radnikove odluke o izboru između
rada i dokolice odgovaraju na promjenu oportunitetnog troška. Rastuća krivulja
ponude rada znači da porast nadnice potiče radnike da povećaju količinu rada
kojeg nude. S obzirom da je vrijeme ograničeno, više sati rada znači da radnici
uživaju u manje dokolice. To znači da radnici odgovaraju na porast
oportunitetnog troška dokolice tako da je manje koriste.
Na ponudu rada utječu i efekt supstitucije i efekt dohotka. Efekt
supstitucije djeluje na pojedinca da radi više sati jer je svaki sat rada više
plaćen, odnosno svaki sat dokolice postaje sve skuplji pa se dodatnim radom
zamjenjuje dokolica. Efekt dohotka djeluje suprotno, kada se plaća povećava
dohodak je sve veći, pojedinac može kupiti sve više dobara, a htjet će i više
vremena za dokolicu. Oba efekta djeluju u istom smjeru pri promjeni cijene za
većinu dobara, a u ponudi rada djeluju u suprotnim smjerovima. Stoga je
krivulja ponude rada regresivna, odnosno nagnuta unatrag.
Tržišna krivulja ponude rada dobiva se vodoravnim zbrajanjem svih
pojedinačnih krivulja ponude rada, ali ona je pozitivnog nagiba u cijelosti iz
sljedećeg razloga. Kako plaća za određenom vrstom rada raste, dio
5
stanovništva koji nije htio raditi za nižu plaću za višu će htjeti raditi. Tržišna
krivulja ponude rada na određenom je lokalnom tržištu pozitivnog nagiba zato
što će zanimanje privući više pojedinaca, bilo da su radili drugu vrstu posla, bilo
da će se specijalizirati u tom zanimanju, bilo da će nastati priljev pojedinaca iz
drugih zemljopisnih područja.
6
2.3. Ravnoteža na tržištu rada
w
(plaća po sL
satu)
w1 R2
w2 R1
DL2
DL1
L1 L2 L (sati rada)
Slika br. 2: Ravnoteža na tržištu rada
7
3. DISKRIMINACIJA
9
graničnog proizvoda rada, dobivaju različite nadnice na osnovu npr. spola,
rase, religijske pripadnosti ili pripadnosti određenoj etničkoj skupini.
Slično tvrde i Baumol i Blinder, koji navode da ekonomska diskriminacija
na tržištu rada postoji ukoliko isti faktor proizvodnosti dobiva različitu nadnicu
za ekvivalentan doprinos outputu.
Navedene su samo neke od mnogobrojnih definicija diskriminacije na
tržištu rada koje nudi literatura. Svim navedenim definicijama zajedničko je da
naglašavaju postojanje diskriminacije u slučaju kada radnici istih sposobnosti
primaju različite nadnice ili zbog određenih osobnih obilježja nemaju jednake
uvjete za rad.
Diskriminacija nadnicama
Diskriminacija prilikom zapošljavanja
Diskriminacija ljudskog kapitala
Diskriminacija prema zanimanjima
10
i obuku većinske rase. Ovdje je, na žalost, riječ o kružnom procesu. Naime,
mnogi nezaposleni koji nisu pripadnici dominantne rase su siromašni jer
posjeduju nedovoljan stupanj obrazovanja, a s obzirom da su siromašni ne
mogu si samostalno financirati obrazovanje.
Diskriminacija prema zanimanjima ili poslovima postoji ukoliko se
ograničava ili zabranjuje pristup manjinskim grupama radnika željenim ili bolje
plaćenim poslovima, pa se oni na taj način usmjeravaju na lošija ili slabije
plaćena zanimanja.
Bitno je još napomenuti da se diskriminacija nadnicama, diskriminacija
prilikom zapošljavanja i diskriminacija prema zanimanjima nazivaju još i
posttržišnim ili direktnim diskriminacijama, jer se očituju po ulasku na tržište
rada. Diskriminacija ljudskog kapitala naziva se predtržišnom ili indirektnom
diskriminacijom, jer se događa prije ulaska na tržište rada.
Postoje različiti nediskriminacijski činitelji kada se govori o razlici u
nadnicama, a to su:
Razlika u sposobnostima - npr. netko je bolji u sportu, nekome
bolje ide matematika, netko posjeduje izrazite organizacijske
sposobnosti i sl.
Razlika u dužini rada - neki ljudi rade duže od ostalih, što rezultira i
većim osobnim dohotkom.
Spremnost na preuzimanje rizika - Određeni pojedinci posjeduju
novac koji im nije nužno potreban za život, pa ga investiraju u rizične
projekte. Ukoliko taj projekt uspije, oni povrate sav uloženi novac,
uvećan za '' premiju na rizik'' .
Kompenzacije za razliku u nadnici - odnose se na neke poslove
koji su naporniji ili opasniji od drugih, ili su iz nekog razloga
nepoželjni (npr. noćni rad)
Školovanje i različiti oblici obuke - Ako se radnici pridržavaju
principa da dio svojeg osobnog dohotka ulažu u školovanja ili različite
oblike obuke, tržište ih u budućnosti nagrađuje višom nadnicom.
Radno iskustvo - Više radnog iskustva sa sobom nosi i mnoge
druge prednosti.
11
Naslijeđena financijska sredstva – osim financijskog može se
naslijediti i ljudski kapital. To se može dogoditi genetskim putem ili
npr. slanjem djeteta u najbolje škole, pa na taj način dolazi do
transformiranja financijskog u ljudski kapital.
Sreća – ne može se reći da je kod zapošljavanja sreća ključni
element, no ponekad je potrebno imati i sreće kako bismo uspjeli.
Dakle, možemo zaključiti da razlika u nadnici ne mora biti u potpunosti
rezultat diskriminacije, već na nju jednim dijelom utječu i gore navedeni
nediskriminacijski činitelji. Sva istraživanja koja su pokušala odvojiti razlike u
nadnicama, koje su rezultat mjerljivih karakteristika ( npr. iskustvo,
obrazovanje) od razlika koje su posljedica diskriminacije, utvrdila su da
polovina od tri četvrtine jaza između nadnica muškaraca i žena, crnaca i
bijelaca, mogu biti objašnjeni razlikama u obrazovanju i radnom iskustvu. To
ostavlja mogućnost da četvrtina do polovine tog jaza budu objašnjene
diskriminacijom i ostalim nemjerljivim izvorima.
12
od muških radnika. Razlog tome je u manjoj elastičnosti krivulje ponude žena,
jer žene imaju manje alternativnih mogućnosti za zapošljavanje, a uzrok tome
je izrazita segregacija prema zanimanjima.
Teorija o statističkoj diskriminaciji na poslu zastupa stajalište da zbog
skupoće prikupljanja detaljnih podataka o potencijalnoj proizvodnosti kandidata
za posao, poslodavci svoje odluke donose na temelju zajedničkih karakteristika
skupine radnika.
Model gomilanja usredotočuje se na segregaciju prema zanimanjima.
Analizom ponude i potražnje pokazuje se da gomilanje prema zanimanjima ima
za posljedicu niske nadnice žena i crnaca, više nadnice bijelih muškaraca i neto
gubitak nacionalnog outputa.
Pokazatelji diskriminacije predstavljaju indirektne dokaze o postojanju
diskriminacije. Bitni pokazatelji diskriminacije su :
1. Zarade - Poznato je da su žene uvijek zarađivale manje od muškaraca.
Teoretičari koji su se bavili fenomenom diskriminacije na tržištu rada
slažu se da su ženske zarade u prosjeku iznosile oko 62 % muških
zarada. Isto se odnosi i na one koji ne pripadaju većinskoj rasi i ostale
manjine koji su također inferiorni u pogledu zarada u odnosu na bijele
zaposlene muškarce
2. Nezaposlenost - Možemo primijetiti da su žene bjelkinje i pripadnici
manjinskih skupina i rasa konstantno u nepovoljnijem položaju od
muških bijelaca.
3. Distribucija prema zanimanjima - Može se zaključiti da su žene, koje
čine oko 45 % zaposlene radne snage, neproporcionalno nagomilane u
slijedećim zanimanjima : medicinska pomoć, nastavnici u javnim
školama, uredski radnici, trgovina na malo, usluge, sekretarice i poslovi
u privatnim kućanstvima.
4. Obrazovanje - Pojedinci koji posjeduju najviše formalnog obrazovanja,
stječu i najviše znanja obučavanjem na radu. Prednost bijelih muškaraca
prema bijelim ženama i pripadnicima manjinskih rasa je uz sveučilišno
obrazovanje i veća mogućnost posttržišnog obrazovanja. Također,
obrazovanje manjinskih skupina i rasa je inferiorno u odnosu na
obrazovanje bijelaca.
13
5. Komplikacije - Osim diskriminacije i mnogi drugi faktori i komplikacije
mogu utjecati na razlike u zaradama. Neke razlike između zarada
proizlaze iz razlika u obrazovanju, radnom iskustvu i drugim faktorima.
6. Gubitak efikasnosti - Diskriminacija na tržištu rada umanjuje
ekonomsku efikasnost i smanjuje nacionalni output. Detaljnim
istraživanjima došlo se do zaključka da bi uklanjanjem diskriminacije
prema spolu nacionalni dohodak porastao za 2.57%.
14
sličnim uvjetima, trebaju dobivati jednake nadnice. Poslodavac je relativno lako
onemogućavao njegovu primjenu zapošljavajući npr. u nekim poslovima
isključivo muškarce. Zakon o građanskim pravima iz 1964. predstavlja osnovu
na kojoj se zasniva cjelokupna antidiskriminacijska politika SAD-a. Ovaj zakon
ne uzima u obzir samo nadnice, nego zabranjuje sve oblike diskriminacije npr.
pri zapošljavanju, glede zanimanja i sl.
Na kraju je još potrebno spomenuti i koncept usporedive vrijednosti, koji
se javlja 1980 -tih. Cijeli koncept se zasniva na teoriji da poslovi s usporedivom
vrijednosti trebaju biti jednako plaćeni, a sve suprotno od toga značilo bi
diskriminaciju. Koncept usporedivih vrijednosti tvrdi da bi se plaća trebala
temeljiti na onome što posao vrijedi. Da bi se odredila usporedna vrijednost
primjenjuje se metoda vrednovanja i bodovanja radnih karakteristika.
Osnovne teškoće u primjeni ovog koncepta su :
Različite karakteristike predstavljaju različitu vrijednost za pojedinog
poslodavca
Upotreba bodovanja, da bi se predvidjela vrijednost zaposlenika, je
neutemeljena i
Primjena ovog koncepta dovela bi do rasta broja radnika samo u nekim
zanimanjima.
Ovaj koncept tvrdi da bi društvo njegovom primjenom, tj. izjednačavanjem
nadnica za poslove koji imaju usporedive sveukupne karakteristike, moglo
zaustaviti desetljeća diskriminacije i otkloniti raskorak između nadnica žena i
muškaraca.
15
4. DISKRIMINACIJA I TRŽIŠTE RADA
Rad na crno
Rad na crno je veliki društveni i gospodarski problem. Pritom nije samo
riječ o kršenju zakona i pozitivnih propisa, nego i kršenju ljudskih prava na
dostojanstven rad danas i na mirovinu u budućnosti. Riječ je o diskriminaciji –
nejednakom postupanju, odnosno stavljanje osoba u nepovoljniji položaj. To
nije problem izoliranog pojedinca već je problem društva i problem države.
Pod radom na crno ne podrazumijeva se samo rad bez Ugovora o radu,
već se smatra svaki rad koji nije plaćen sukladno pozitivnim propisima, tretiran
bilo zakonima, bilo kolektivnim ugovorima. Takav način poslovanja, oštećuje
državu jer na dio dohotka nisu plaćeni porezi i doprinosi, te radnika kojemu taj
iznos ne ulazi u mirovinsku osnovicu. U Hrvatskoj 250 tisuća ljudi ne može
dignuti kredit, mirovinu nikad neće dočekati, ima niz velikih poduzeća koji ne
uplaćuju radnicima ni mirovinsko ni zdravstveno ni ostale doprinose, nemaju
pravo na godišnji odmor, a zabilježen je veći broj slučajeva gdje radnici rade
18
bez dnevnog , tjednog i godišnjeg odmora, nemaju pravo na bolovanje i
porodiljno, a ozljedu na radu nikad ne bi mogao naplatiti.
Diskriminacija po dobi
Dob se kao diskriminacijska osnova tek odnedavno pojavljuje u
dokumentima kojima se zabranjuje diskriminacija, no prema svemu sudeći,
19
rastućeg je značaja. Dob kao osnova nije dio uvriježenih međunarodnopravnih
dokumenata kojima se zabranjuje diskriminacija, ali je u pravu Europske unije
jedna od šest osnova po kojima je diskriminacija zabranjena. Iako se dob i
diskriminacija temeljem dobi može odnositi na diskriminaciju mladih osoba, u
pravilu će biti riječ o diskriminaciji starijih osoba.
U poimanju starosti u društvu se tako često susreće stereotipe da su
svi stariji ljudi slični, sebični, konzervativni ili pak neefikasni. Takvi stereotipi
mogu voditi do različitog postupanja prema osobama samo zato što su starije ili
'ageizma' (nepriznavanja ili ograničavanja prava starosnih skupina,
usporedivog sa rasizmom). Takvo uskraćivanje usluga dovodi do sve veće
izoliranosti starijih osoba na više razina. Posljedica navedenog je diskriminacija
starijih kako od strane pojedinaca tako i na društvenoj razini.
20
5. EUROPSKA POLITIKA JEDNAKIH MOGUĆNOSTI
23
6. ZAKLJUČAK
25
7. LITERATURA
Knjige, udžbenici:
1. Đ. Benić, J. Jošić, A. Mandir, I. Režić, M. Škare – Osnove ekonomije –
udžbenik u trećem razredu srednje strukovne škole za zanimanje
ekonomistica/ekonomist.
2. N. Gregory Mankiw – Osnove ekonomije – treće izdanje
Internetske stranice:
1. www.scribd.com (27.3.2018.)
2. http://www.boombar.org/a/diskriminacija.pdf (31.3.2018.)
3. http://www.poslovni.hr/hrvatska/eu-dopustila-diskriminaciju-pusaca-
prilikom-zaposljavanja-19342 (04.05.2018)
26
Datum predaje rada:_________________________________________
(mentor je prihvatio izradbu)
Potpis mentora:_____________________________________________
Konačna ocjena:___________________________________________
Povjerenstvo:
1. mentor:_______________________________
2. profesor struke:_________________________
3. razrednik:______________________________