Hrvatsko katoličko sveučilište

Odjel za povijest
Ilica 242, Zagreb

Poimanje nacije u islamskom civilizacijskom krugu

(seminarski rad)

Kolegij: Nacija i nacionalizam

Nastavnik: doc. dr. sc. Tado Jurić
Studentica: Paula Vuković

Zagreb, prosinac 2017.

Sadržaj

1. UVOD ....................................... ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.

2. KONCEPT ZAJEDNICE/UMME ILI UMMET U ISLAMU ....................... 2
2.1. Začetak koncepta ummet .......................................................................... 4
2.2 Razvoj koncepta ummet ........................................................................... 7
3. ODNOS UMME I DRŽAVE…………………...…………………………...9
3.1. Islamski principi države i društva………………………………………….11
4. ZAKLJUČAK ...................... ….ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.
5. LITERATURA ......................... ERROR! BOOKMARK NOT DEFINED.
SAŽETAK
Seminarski rad se osvrće na temelje ideje koncepta zajednice/umme u Islamu i ukupnom
islamskom civilizacijskom krugu. Od samih početaka nastanka religije, od Muhameda do sinteze
raznih utjecaja kroz povijest analiziraju se utjecaji na razvoj koncepta ummet-a u islamskim
zajednicama. Putem sinteze društvenog, ekonomskog I političkog razvoja zaključuju se mehanizmi
koji utječu na stalnost I trajnost ove ideje nacije. Analizom religijskog odnosa Islama prema državi
I zajednici u mnogim suvremenim islamskim zajednicama I državama mogu se uočiti islamski
principi kojima se upravlja državom I društvom.

Ključne riječi: Islam, umma, koncept umme, društvo, država, principi islama
 1. UVOD
Ovaj seminarski rad istražiti će koncept poimanja nacije u krugu islamske civilizacije i Islama
s osvrtima na korijene tog koncepta u Kur’anu te povijesnom i političkom preoblikovanju
navedenog konstrukta i fenomena. Naime, poimanje nacije, nacionalizma i države u arapskom,
odnosno, islamskom civilizacijskom krugu oblikuje potpuno različit koncept poimanja tog termina
od zapadnog civilizacijskog kruga. Produkt nacije kao jedinstvene zajednice sa zajedničkim
ciljevima i obvezama je isti, ali su im uvjeti nastanka, ali i razvoja potupno drugačiji. Iako je
dihotomija Istoka i Zapada prisutna u raznim pravnim, filozofskim, političkim, društvenim,
ekonomskim i vjerskim temama, poimanje zajednice tj. nacije ili umme/ummeta još je jedna od
trajnih civilizacijskih razlika ove dvije polutke.

Cilj seminarskog rada je uočiti korijene nastanka ideje nacije na Istoku na osnovi religije kao
glavnog oblikovnog elementa te zaključiti stalnost, trajnost i cilj koncepta ummeta ili umme.
Tražiti će se odgovor na pitanja; Kako je nastao taj koncept te koji mu je razvojni put? Zašto je
zajednica u krugu Islama tako čvrst, nepromjenjiv konstrukt? Kakav je odnos nacije/ummeta i
države? Može li Islam oblikovati državu? Uz to, koristit će razni znanstveni članci, knjige i
poglavlja koji su u zadnjih 20 godina nastajali na ovu ili slične teme. Neki od korištenih autora su;
Riaz Hassan, John Walbridge, John L. Esposito, Abdullah al-Ahson i drugi.
 2. KONCEPT ZAJEDNICE (UMMA/UMMET) U ISLAMU

Umma, ummah ili ummet može se definirati poput zapadne nacije kao skupa zajednice, nacije
koja ima zajednički jezik, teritoriji ili podrijetlo. No, ummat je, uz to što je nacionalna zajednica,
i nadnacionalna zajednica koju povezuje zajednička prošlost tj. povijest u osobi Poslanika
Muhameda. Prvenstveno je ummet zajednica vjernika Islama. Ummet obuhvaća Islamski (arapski)
svijet u smislu nacije i države1, ali je taj pojam puno širi od čistih političkih i geopolitičkih
konotacija. Umma obuhvaća sve dijelove čovjeka, društva i okoline. Prema tome, religiozni
smisao ummeta odnosi se na sve one koji se pridržavaju učenja islama dok u kulturološkom smislu
podrazumjeva cijeli muslimanski svijet, odnosno, sve što je dio islamske civilizacije, pa tako i
njene pripadnike.2 Također, umma može biti termin sa značenjem i u geopolitičkom smislu koji
podrazumjeva da islamsku naciju čine države, gradovi, regije s većinskim muslimanskim
stanovništvom.3

Ummet ili umma postoji od samih početaka Islama, a utemeljio ju je sam poslanik Muhamed.
Upravo je zbog toga ona dugotrajan, čvrst i važan koncept poimanja zajednice u islamskom
civilizacijskom krugu. Također, ummet je od Muhameda do danas u konstantnoj mijeni promjena,
preoblikovanja, rasta i razvoja što ju čini jednom od najtrajnijih zajednica ili nacijom. Trajnost i
fleksibilnost koncepta, ne samo umme, već i Islama općento, utječe na njegovu stalnu prilagodbu
datom prostoru i vremenu, a skupa s tim pogodan je za stalno širenje. Tako je 2010. godine Svijet
brojao 23.4% svjetske populacije muslimana, dok se za 2030. predviđa rast na 35% stanovništva.4

Najvažnija sveta knjiga muslimana – Kur’an – prvenstveno donosi vjerska obilježja zajednice
ummeta. Pojam znači zajednicu ili naciju, ali s važnim razlikama u tome što nacija pretpostavlja
politički koncept (zajednički teritorij-država, vlada, građanstvo tj. narod).5 Ummat podrazumjeva
zajednicu građana, poput zapadnog koncpta nacije, ali koncept ummata obuhvaća i religijsku
pripadnost osobe, dok je na Zapadu ona stvar osobne prirode i odabira.6

1
Usp. Ummah, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Ummah (2017-12-23)
2
Isto.
3
Isto.
4
Isto.
5
Usp. What is the Muslim Understanding of "Ummah"?, URL: http://www1.cbn.com/onlinediscipleship/what-is-the-
muslim-understanding-of-%22ummah%22%3F (2017-12-27)
6
Isto.
 Slijedom toga, na osnovi umme nastaje Ummah Islamiyyah ili Islamska zajednica kao
oblikovan entitet koji uključuje sve muslimane na Zemlji bez obzira na njihovu nacionalnu
pripadnost. Stoga, ummet je univerzalna i nadnacionalna zajednica.7 Cilj ove zajednice tj. umme
je ujedinjavanje svih muslimana u jedinstven ummet kao pokazatelja božanskog poretka na
Zemlji.8

7
Usp. What is the Muslim Understanding of "Ummah"?, URL: http://www1.cbn.com/onlinediscipleship/what-is-
the-muslim-understanding-of-%22ummah%22%3F (2017-12-27)
8
Isto.
 2.1 ZAČETAK KONCEPTA UMMETA

Korijeni umme/ummet-a sadržani su u četiri izvora islamskih zakona; Kur’an, Sunnet

(Muhamedove upute) i hadis (praktični primjeri), idžma (potvrde islamskih zakonoznanca) i kijas
(teološka razmišljanja). Uz to, ummet je usađeni i u pet stupova (arkana) Islama poput; šarti
(praktične dužnosti), šehadet (ispovijedanje Islama), namaz (molitva), saum (post), zekat
(milostinja), hadž (hodoćašće). Uključenost koncepta ummet-a duboko u kulturi, vjeri, pravu i
obvezama muslimana za posljedicu ima okupljanje islamske zajednice oko jednog vjerskog,
dogmatskog i pravnog sustava (šerijat) te uključuje jedinstvo i raznolikost.9

Umma je nastala u Medini 622. godine te je već tada osim vjerske, podrazumjevala i političku
zajednicu u kojoj se vjersko, društveno i političko neraskidivo isprepliće.10 Nakon imigracije
(hidžra) iz Mekke 622. Muhamed je u Medini oblikovao socijalnu zajednicu ili ummat u kojoj se
ljudi razlikuju jedino prema stupnju vjerovanja.11 To potvrđuje i Medinska povelja/ustav kojeg je
izradio Poslanik kao ustavnu osnovu političke zajednice. Povelja ili Ustav Medine članovima
ummeta podrazumjevao je svo stanovništvo Medine. Muhamed je u toj zajednici istovremeno bio
Božiji poslanik i državni dužnosnik, odnosno, sudac.12 Stalnost ovog koncepta zajednice trajno je
usađena u islamsko društvo tokom razdoblja širenja Islama od VIII.-XIII. stoljeća. Uz širenje i
razvoj vjere, arapski je svijet oblikovao i bogatu civilizaciju u koju je također usađen Islam kao
nerazdvojni faktor onoga što danas nazivamo islamskim/arapskim civilizacijskim krugom.13

Važnost i novost koncepta umme je u tome što su prije tog ujedinjujućeg elementa arapske
zajednice bile tipično plemenske i rodne, odnosno, bila je važna pripadnost na osnovi srodstva.
No, Muhamed je smatrao je on Poslanik poslan nekoj zajednici kako bi propovjedao Božiju riječ
i istu tu zajednicu vodio spasenju. Prvenstveno je Muhamedovo osobni stav o potreba čvrste
zajednice koja prihvaća, uči i prenosi Islam bilo važan za oblikovanje univerzalnosti tada različitih

9
Usp. What is the Muslim Understanding of "Ummah"?, URL: http://www1.cbn.com/onlinediscipleship/what-is-the-
muslim-understanding-of-%22ummah%22%3F (2017-12-27)
10
Isto.
11
Usp. Waldman, Marilyn R. Zeghal, Malika. Islamic world: prehistory and history of the Islamic community, 2017.
URL: https://www.britannica.com/topic/Islamic-world#ref317071 (2017-12-23)

12
Usp. Esposito, John L. Islamska prijetnja – mit ili stvarnost?. Živinice: Selsebil, 2001., 59.
13
Usp. What is the Muslim Understanding of "Ummah"?, URL: http://www1.cbn.com/onlinediscipleship/what-is-the-
muslim-understanding-of-%22ummah%22%3F (2017-12-27)www.cbn
zajednica.14 Na toj ranoj ideji umme zaključuje se promjenjivost i fleksibilnost tog koncepta i
pojma. Muhamed je članom smatrao sve ljude u Medini, različite, bez obzira na vjeru. Nema
razlike među ljudima osim prema količini dobra i zla u njima, a svrha različitosti je u upoznavanju
I razumijevanju.15 Zajednica je bila važna kao stup sigurnosti i zaštite, a religija tj. Islam je
postepeno postajao njen povezujući činbenik.

Iako je od Muhameda nastao Islam, njegov cilj nije bila nova religija već pluralizam stare
Ibrahimove religije.16 On je samo jedan od poslanika starog Boga koji prenosi već prenešenu
poruku svom narodu. "Reci "O, ljudi, ja sam tu da vas javno opomenem: one koji budu vjerovali i
dobra djela činili čeka oproštaj i oprskba plemenita; a oni koji se budu trudili da dokaze Naše
poreknu, uvjereni da će Nam umaći, bit će stanovnici džehennema" (Kur'an, 22:49-51). Cilj
ummeta stoga je bilo izvršavanje Božije zapovijedi i povratak pravom putu i zakonu (šerijat).17
Također, razlog nastanka umme može se promatrati i kroz potrebu učvršćivanja financijske moći
grada Medine te konkurentnost s Mekkom kao velikim hodočasničkim i karavanskim središtem18,
a Muhamedova uloga kao upravitelja ili državnika koji nadgleda poslove, politiku i društvo trajno
je integrirala odnos religije i države/vlasti u Islamu.19

Muhamedovoj ulozi autoriteta i vođe zajednice uz Objavu koristilo je i znanje o plemenskim

vezama te je njegova uloga vođe bila istoznačna s ulogom plemenskog vođe (šeika).20 Kako bi
ojačao prvenstveno zajednicu imigriranih muslimana tj. njegovih slijedbenika pa potom i ukupnu
Medinsku zajednicu, Muhamed je razvio široku i složenu mrežu veza između susjednih gradova i
plemena sa svojim ummetom pomoću prijateljskih tj. mirovnih ugovora, trgovine i bračnih
veza/saveza.21

Budući da su druge umme u Medini i Meki te široj okolici imale neke svoje praktične
posebnosi, poput Židova ili Kršćana, Muhamed je također uvodio sve više praktičnih normi i

14
Usp.Ummah, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Ummah (2017-12-23)
15
Usp. Korkut, Besim. Prijevod Kur’ana. Sarajevo: El-Kalem. 1977., 3.
16
Usp. Esposito, John “Nav. dj.”, 57.
17
Isto. 58.
18
Usp. Waldman, Marilyn R. Zeghal, Malika. Islamic world: prehistory and history of the Islamic community, 2017.
URL: https://www.britannica.com/topic/Islamic-world#ref317071 (2017-12-23)
19
Usp. Esposito, John “Nav. dj.”, 60.
20
Usp. Waldman, Marilyn R. Zeghal, Malika. Islamic world: prehistory and history of the Islamic community, 2017.
URL: https://www.britannica.com/topic/Islamic-world#ref317071 (2017-12-23)
21
Usp. Waldman, Marilyn R. Zeghal, Malika. Islamic world: prehistory and history of the Islamic community, 2017.
URL: https://www.britannica.com/topic/Islamic-world#ref317071 (2017-12-23)
rituala koji su postali prepoznatljivi za ummu Islama. Tako je kao obveznu normu uveo hadž u
Meku, svakodnevne molitve, post u mjesecu Ramazan, borbu protiv ugnjetavanja (džihad),
bratstvo vjernika, stroge kazne za ubojstvo, krađu, preljub ili kocku 22 te mnoge druge kojima je
cilj bio usmjeren na unutrašnju regulaciju društva Medine.23 Sve te posebnosti dovele su do toga
da Islam postane dio osobnog identiteta nasuprot poganskog, monoteističnog i svega ostalog što
je različito od Muhamedova učenja i uputa (sunnet) življenja.24

Mišljenja i odredbe o braku, seksualnosti, nasljeđivanju, kažnjavanju i svim drugim radnjama

društva u svakodnevnici bila su zapisana još u Muhamedovo vrijeme u obliku pasusa (salat) koji
se trebaju poštovati i štovati.25 Takva vrsta političkog, društvenog, pravnog i vojnog aktivizma
ostala je trajno prisutna i zapisana u vjeri muslimana. Muhamed je svoju ulogu božanskog
poslanika te vođe već stvorene, postojeće zajednice (od Allaha) iskoristio za definiranje raznih
socijalnih akcija kao akcija u ime vjere.26 Nužnost pravednog i ispravnog društva i života pojedinca
omogućavala je opravdanost vojnih tj. prisilnih preuzimanja gradova i mjesta te zamjenu
postojećih sustava i sistema učenjem Islama. Jedna od takvih akcija, ona najvažnija, je i
Muhamedovo okupiranje Meke 630. godine. Iz najvećeg hodočasničkog središta s Kabom
(Ćabom) kao središnjim hramom izbačeni su svi postojeći idoli te je uvedena vjera u jednog,
beskonačnog Boga - Allaha.27

Nakon Muhamedove smrti 632. godine u misli njegovih sljedbenika kao najznačajnije
naslijeđe ostala je želja, briga i spremnost očuvanja umme/ummeta pod jednim vođom.28

22
Usp. Esposito, John “Nav. dj.”, 58.
23
Usp. Waldman, Marilyn R. Zeghal, Malika. Islamic world: prehistory and history of the Islamic community, 2017.
URL: https://www.britannica.com/topic/Islamic-world#ref317071 (2017-12-23)
24
Isto.
25
Isto.
26
Isto.
27
Isto.
28
Isto.
 2.2 RAZVOJ IDEJE UMMET-A

Važnost očuvanja Poslanikove ideje ummet-a sadržana je u tome što Muslimani, ako žele
ostvariti svoje dužnosti i spasenje, moraju biti ujedinjeni i uravnoteženi između duhovnog i
materijalnog.29 Razvoj umme započeo je s Muhamedom kao Poslanikom zajednici/umma kojemu
je dužnost voditi je ka spasenju. Termin ummah u Kur’anu se spominje više od 60 puta te ima
razna značenja, ali važnije je to što se od početka učvrstila kao zajednica pravno-društvene i
religijske konotacije.30 No, već je i sam Muhamed unaprijedio ummu od zajednice vjernika u
ummu (narod/zajednicu) i religiju. Te tako oblikovao kulturni i vjerski identitet neovisno o
mjestu/državi.31 Umma je postala grupa ljudi različitih entiteta i vjera.32 Ta fleksibilnost utjecala
je prvenstveno na koncept širenja umme kao grupe različitih, iako se kasnije pa sve do danas
ummet ponovno vraća zajednici istih, vjernika.

Nakon Muhamedove smrti njegova Objava i Sunnet dva su najvažnija izvora za očuvanje te
zajednice. Nakon njega više nitko nije Poslanik ili vođa, ali se izabire njegov slijedbenik kao
zamjenik (kalif).33 Zadatak kalifa je održavanje ujedinjenosti svih muslimana jer je ta univerzalnost
dana božanskim poretkom.34 Nasljednici nisu propovjednici već politički vođe utvrđene zajednice
(kalifata) s tri glavne funkcije; sudac i glava ummeta, Imam zajednice te zapovjednik i zaštitnik
vjernika.35

29
Usp. Edu Sulejman, Abdulhamid. “Što je Zapad naučio od Islamske civilizacije” u Muslimanski doprinosi svjetskoj
civilizaciji. Sarajevo: El-Kalem. 2005., 29.

30
Usp. Hassan, Riaz. “ MODERNIZATION, SOCIAL CHANGE AND RELIGION: A CASE STUDY OF THE
ISLAMIC UMMAH” u Academic Articles in Lahore School of Economics Journals. 2011., 49.
31
Usp. Hassan, Riaz. „Nav. dj.“, 49.
32
Usp. Ummah, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Ummah (2017-12-23)
33
Usp. Waldman, Marilyn R. Zeghal, Malika. Islamic world: prehistory and history of the Islamic community, 2017.
URL: https://www.britannica.com/topic/Islamic-world#ref317071 (2017-12-23)

34
Usp. What is the Muslim Understanding of "Ummah"?, URL: http://www1.cbn.com/onlinediscipleship/what-is-the-
muslim-understanding-of-%22ummah%22%3F (2017-12-27)

35
Usp. Le Gai Eaton, Charles. Islam and the destiny of man. New York: State University of New York Press. 1985.,
124.
 Stoga, ekspanzija Islama i Islamski pokreti nisu prvenstveno političke prirode već im je zadaća
usmjerena na ispravljanje i pluralizam vjerskih praksi kroz sve sfere društva i države. 36 Akcije i
pokreti kojima je svrha umma njhova je zadaća od Boga. Na potvrdu takvih akcija i pokreta utjecao
je razvoj Islamske kulture, pismenosti, znanosti, filozofije. Neki od ujecaja na islamsku poliičku
misao izvršili su teolog Ibn Taymiyy (Damask, 13. st.) koji je opravdavo korištenje džihada protiv
Mognola te ih isključio iz ummet-a37 te filozof Farabi, koji je putem prijevoda antičkih filozofskih
tekstova poput Platona, utjecao na poimanje koncepta države u Islamu (zakoni države dolaze od
Boga).38 Svi ti utjecaji s vremenom su rezultirali time da je ummet postao dio mentaliteta, stanje
uma ili jezgra društvene svijesti zajednice ujedinjene vjerom.39

Pojedinac mora sam raditi na spasenju, ali njemu mora težiti i zajednica u kojoj živi. Islam je
istovremeno i individualnistički i kolektivistički u kojoj je pojedinac dio svete zajednice.40 Budući
da se od Muhameda do danas mijenja uloga i shvaćanja pojedinca pa tako i zajednice zbog
ekonomskih, političkih, vojnih, društvenih, religijskih, općenito povijesnih razloga, ummet je
također uključena u proces stalne promjene, ona je povijesna, ali i dalje živa zajednica. 41 Stoga,
ako danas govorimo o ummet-u kao izvornoj zajednici vjernika koja je definirana Islamom, ipak
nebi trebalo zanemariti cijelokupni povijesni i situacijski kontrukt koji je utjecao na nadogradnju
i razvoj umme ili Islamske zajednice.

36
Usp. ur. Samir Amghar, Amel Boubekeur, Michel Emerson. “European Islam. Challenges For Public Policy and
Society” u Center for European Policy Studies, Brussels, 2007.
37
Usp. ur. Amghar, Samir (i dr.), „Nav. dj.“, 41.
38
Usp. Walbridge, John. GOD AND LOGIC IN ISLAM. The Caliphate of Reason. New York: Cambridge University
Press. 2011., 71.
39
Usp. Hassan, Riaz. „Nav. dj.“, 50.
40
Usp. Le Gai Eaton, Charles. “Nav. dj.”, 49.
41
Isto. 151.
 3. ODNOS UMME I DRŽAVE

Islam je kao religija integriran u državu, a država proizlazi iz islamskog prava i islamske ideje
države te joj time obvezuje političku vlast.42 Ummet ima svoju političku strukturu i ona bi trebla
bit struktura države. Politički sistem islamske zajednice pa tako i islamske države utemeljen je na
univerzalnim principima kao što su; mir, dobrobit, blagostanje, zaštita interesa muslimanske
zajednice. Taj se element nalazi i u današnjim konceptima modernih muslimanskih država gdje se
se struktra modernog uklapa u strukturu povijesnog šerijata.43 Islamski politički sistem prihvatio
je koncept umme kao element koji je od plemenski razjedinjene strukture stvorio univerzalnu
zajednicu te je visokom razini vjerske tolerancije i slobode omogućio suradnju različitih u
univerzalnom konceptu u kojemu društvo i politika trebaju ići istim i jedim ciljem.44 Cilj ummeta
nije izgradnja jedne države ili politike, već jednog identiteta.45

Ipak, uključivanje modernih stuktura i sistema u islamski civilizacijski krug doveo je do erozije
tih društava. Europski imerijalizam, kolonijalizam, općenita modernizacija i globalizacija Istoka
doveli su do neuravnoteženih društvenih i političkih promjena koje su težile sekularizaciji, ali ih
je usporavala religija.46 Proces koji se često naziva “Islamsko buđenje” otvrio je javne rasprave o
političkim modelima islamskih zemalja.47 U tim raspravama oblikovale su se razne struje poput;
apologeta, tradicionalista i umjerenjaka.48 Ta se rasprava i pokušaj pronalaska ispravnog i
pogodnog političkog modela vodi i danas. Tenzije između religijskih i sekularnih ideja otvorile su
pitanje uklapanja islamskoh naslijeđa u modernu nacionalnu strukturu.49

Posljedice tog dualizma i buđenja uočiljeve su u Egiptu, Tunisu, Turskoj, Libiji i Iranu gdje se
od 50-tih godina 20. stoljeća sukobljavaju ideje građanskog nacionalizma i identiteta ummet-a.50

42
Usp. Edu Sulejman, Abdulhamid. “Što je Zapad naučio od Islamske civilizacije” u Muslimanski doprinosi svjetskoj
civilizaciji. Sarajevo: El-Kalem. 2005., 40-41.
43
Isto. 43.
44
Isto. 46-47.
45
Isto. 49.
46
Usp. Esposito, John “Nav. dj.”, 33.
47
Isto. 34.
48
Usp. Edu Sujelman, Abdulhamid. „Nav. dj.“, 59.
49
Usp. Al-Ahsan, Abdullah. “Ummah or Nation?: Identity Crisis in Contemporary Muslim Society” u Intellectual
Discourse, 1 (1): 1993., 95.

50
Usp. Al-Ahsan, Abdullah. „Nav. dj.“, 95.
Iako su navedene zemlje u 80-tih i 90-tih godina bile na visokom stupnju sekularizacije Islam je
kao religija ostao prisutan u političkoj misli i bio je bit i opravdanje svih političkih ciljeva. 51
Uklapanje religije u sekularnu strukturu Zapadu se nije činilo kao modernizacija već kao fanatizam
i revivalizam.52

Budući da je Islam kroz ummet sastavni dio muslimanskog identiteta, a tom identitetu usađenja
je i vizija države vjernika, Islamske države nisu u mogućnosti odbaciti upotrebu Islama u
političkom životu. Ipak, Islam se tokom vremena prilagođavao, reinterpretirao prema potrebama
politike i osobne volje vladara. Primjere državne upotreba Islama možemo vidjeti u politici Libije
(Gadaffi), Sudana (Nimjeri), Egipta (Sadat) ili Pakistana (ul-Hak).53 Ipak, da ni Zapadne sekularne
države nisu potpune imune na isključivanje religije iz sfere sekularnog života vidljivo je u npr.
Zakonima o radu nedjeljom, katoličkim praznicima kao državnim praznicima ili komercijalizaciji
Božića.54

Islam i Država u međusobnoj su koheziji i ne mogu postojati ako se isključuju ukoliko se želi
očuvati izvorna umma i osigurati spasenje. Islam se ne može isključiti iz sekularne sfere jer je
vjera muslimana sama po sebi pokazatelj i privatnog i političkog identiteta.55

51
Usp. Esposito, John “Nav. dj.”, 35.
52
Isto. 36.
53
Isto. 36.
 3.1 ISLAMSKI PRINCIPI DRŽAVE I DRUŠTVA

Islamsko tumačenje o ulozi države vezano je uz moralnu dimenziju. Država nije institucija već
politički sistem utemeljen na univerzalnim principima s jednim usmjerenim ciljem. Ipak, koncept
države sa kombinacijom moderne i šerijatske strukture nije izvorni Muhamedov koncept.56
Najvažniji principi države Islama sadržani su u Medinskoj povelji, a najvažniji su; ummet kao
politička zajednica svih pojedinaca bez obzira na vjeru ukoliko se prihvaćaju principi islamskog
sistema, definirnje općih normi društva i politike, princip jednakosti i sloge, princip pravde i istine,
umreženost društva kao faktor očuvanja itd.57

Iako postoje zadani principi Islam nije oblikovao neki upravni sistem. Svaki sistem može biti
islamski ukoliko prihvati one odredbe o državi, društvu i vladaru koje se nalažu prema Islamu.
Prema tome su određeni uvjeti uvijek isti, na primjer, mjerila vladara uvijek trebaju biti pobožnost,
odanost Allahu i zaštita ljudskih prava.58 Mora se poštivati postojeće pravo (šerijat) koje se
određuje prema okolnostima i dogovoru (šura) između vjere i države.59 Zato im praštaj I moli se
da im bude oprošteno i dogovaraj se s njima. (Kur’an: 3:159)
Država bi trebala biti slijedbenik koncepta religije jer sistem stvara Islam.60 Princip
bratstva, kolektivne duhovnosti, zajedničke pripadnosti i ummet-a čini slijedbenike Islama
članovima nadnacionalne zajednice u kojoj je Islam ideologija, a nadnacionalnost politika.61

56
Usp. Edu Sujelman, Abdulhamid. „Nav. dj.“, 44.
57
Isto. 44-46
58
Isto. 63-65
59
Isto. 66
60
Izetbegović, Alija. Islamska Deklaracija, URL: http://www.vakat.me/wp-content/uploads/2017/01/Islamska-
Deklaracija-knjiga-o-islamizaciji-muslimana-Alija-Izetbegovic.pdf (2017-12-28)
61
Isto.
4. ZAKLJUČAK
Poimanje zajednice, nacije ili umme u krugu islamske pa tako i ukupne arapske civilizacije
nije pojavnost modernog doba i nacionalnih pokreta, poput onih u Europi 19. stoljeća. Iako su
i na Zapadu zajednice, instutucije ili kraljevstva i države imale identitetska obilježja, one su do
toga došle postepenim razvojem i uključivanjem raznih utjecaja i struktura na oblikovanje
ethosa ili gensa. Islamska zajednica ili umma nije proces koji nastajao tokom dugog
vremenskog perioda, ona je od početka definrana i određena zajednica sa svojim društvenim,
političkim i vjerskim obilježijima. Naime, ona se kroz povijes razvijala, reinterpretirala, ali je
definicija zajednice, njene svrhe i cilja uvijek ostajala ista. Upravo je zbog toga islamska
zajednica oduvijek prepoznatljiv, raširen i stalno prisutan element svakodnevnog života. Iako
su Islamske zajednice, Islamske države i organizacije danas daleko od jedne i jedinstvene
umme, njihov se cilj ispunjava prvo kroz vlastite, moderno oblikovane umme koje imaju za
cilj ujedinjenje npr. svim Turaka pa tako i Muslimana. Unutar modernih islamskih država
ispunjava se ideologija Islama, a na globalnoj razini Muslimani su pozvani na stalno širenje,
iseljavanje i učvršivanje cijelokupne umme Islama. Ono se ispunjava i kroz politički i kroz
društveni i ekonomski aktivizam i upravo je zbog toga često u sukobu s već postojećim
strukturama, institucijama i kulturama na zateknutom području.
5. LITERATURA
1. Al-Ahsan, Abdullah. “Ummah or Nation?: Identity Crisis in Contemporary Muslim
Society” u Intellectual Discourse, 1 (1): 94-96. 1993.
2. Esposito, John L. Islamska prijetnja – mit ili stvarnost?. Živinice: Selsebil, 2001.
3. Edu Sulejman, Abdulhamid. “Što je Zapad naučio od Islamske civilizacije” u Muslimanski
doprinosi svjetskoj civilizaciji. Sarajevo: El-Kalem. 25-31. 2005.
4. Ashani, Syed A. “El-Maverdijev politički model: Principi islamskog političkog sistema” u
Muslimanski doprinosi svjetskoj civilizaciji. Sarajevo: El-Kalem. 25-31. 2005.
5. Hassan, Riaz. “ MODERNIZATION, SOCIAL CHANGE AND RELIGION: A CASE
STUDY OF THE ISLAMIC UMMAH” u Academic Articles in Lahore School of
Economics Journals. 49-58. 2011.
6. The Future of the Global Muslim Population, URL:
http://www.pewforum.org/2011/01/27/the-future-of-the-global-muslim-population/ (2017-
12-26)
7. Waldman, Marilyn R. Zeghal, Malika. Islamic world: prehistory and history of the Islamic
community, 2017. URL: https://www.britannica.com/topic/Islamic-world#ref317071
(2017-12-23)
8. Ummah, URL: https://en.wikipedia.org/wiki/Ummah (2017-12-23)
9. What is the Muslim Understanding of "Ummah"?, URL:
http://www1.cbn.com/onlinediscipleship/what-is-the-muslim-understanding-of-
%22ummah%22%3F (2017-12-27)
10. Le Gai Eaton, Charles. Islam and the destiny of man. New York: State University of New
York Press. 49-150. 1985.
11. Izetbegović, Alija. Islamska Deklaracija, URL: http://www.vakat.me/wp-
content/uploads/2017/01/Islamska-Deklaracija-knjiga-o-islamizaciji-muslimana-Alija-
Izetbegovic.pdf (2017-12-28)
12. ur. Samir Amghar, Amel Boubekeur, Michel Emerson. “European Islam. Challenges For
Public Policy and Society” u Center for European Policy Studies, Brussels, 31-56., 170-
172. 2007.
13. Walbridge, John. GOD AND LOGIC IN ISLAM. The Caliphate of Reason. New York:
Cambridge University Press. 70-144. 2011.
14. Korkut, Besim. Prijevod Kur’ana. Sarajevo: El-Kalem. 1977.