1

SIRENJE I S L A M A
NA SREDOZEMLJU

I. Provala islama

D a b i se razumjelo sirenje islama u V I I . stoljecu, nema niceg

sugestivnijeg nego u s p o r e d i t i ga, p o njegovu utjecaju na R i m -
sko Carstvo, s g e r m a n s k i m provalama. O v e su zavrsna faza
jednako tako stare situacije, cak starije o d Carstva, koja je utje-
cala vise i l i manje, na cijelu njegovu povijest. Kada Carstvo,
cije su granice popucale, napusta b i t k u , njegovi se napadaci
o d m a h s n j i m stapaju i , k o l i k o je t o moguce, nastavljaju njego-
v u civilizaciju te ulaze u t u zajednicu na k o j o j ona pociva.
M e d u t i m , p r i j e M u h a m e d a Carstvo nije i m a l o n i k a k v i h i l i
gotovo n i k a k v i h odnosa s A r a p s k i m p o l u o t o k o m . ' D a b i za-
stitilo Siriju o d n o m a d s k i h d r u z i n a koje su nastavale p u s t i n j u ,
o n o se ogranicilo n a i z g r a d n j u zida, p o m a l o p o p u t onoga p o -
d i g n u t o g na sjeveru Britanije p r o t i v napada Pikta; n o ovaj se
sirijski limes, cije se ostatci rusevina jos i danas vide u p u s t i n j i ,
n i k a k o ne moze u s p o r e d i t i s o n i m e na R a j n i i l i D u n a v u . ^
Carstvo nije nikada smatralo taj t e r i t o r i j j e d n o m o d svo-
j i h slabih tocaka n i t i je ondje o k u p i l o v e l i k i d i o svojih v o j n i h
snaga. To je bila nadzorna l i n i j a k o j o m su prolazile karavane
noseci m i o m i r i s e i zacine. Perzijsko Carstvo, koje je takoder
granicilo s A r a b i j o m , p o s t u p i l o je isto tako. U k r a t k o , c i n i l o se
da nema razloga za strah o d n o m a d s k i h b e d u i n a s p o l u o t o k a ,
cija je civilizacija bila na plemenskome s t u p n j u , cija su vjerska
vjerovanja jedva prelazila fetisizam i k o j i su p r o v o d i l i svoje
' Uzaludno je ovdje govoriti o kraljevstvu Palmire, unistenom u III. stoljecu, a koje
se nalazilo na sjeveru poluotoka. V A S I L I E V , Histoire de I'Empire byzantin, fr. prijev.,
1.1., 1932., str. 265.
^ V A S I L I E V {op. cit., 1.1., str. 265) citira DUSSAUDA, Les Arabes en Syrie avant I'lslam,
Pariz, 1907.
 124 fe^'^A^ J KAROLINZI
v r i j e m e r a t u j u c i m e d u s o b n o i l i pljackajuci karavane sto su isle
s juga na sjever, iz Jemena p r e m a Palestini, Siriji i Sinajskome
p o l u o t o k u , prolazeci preko M e k e i Yathriba (buduce M e d i n e ) .
Z a o k u p l j e n i s v o j i m s t o l j e t n i m s u k o b o m , n i R i m s k o Carstvo
n i Perzijsko Carstvo n i s u n i m a l o p o s u m n j a l i u p r o p a g a n d n o
djelovanje k o j i m ce M u h a m e d , usred jedne zamrsene p l e m e n -
ske borbe, dati svojem n a r o d u v j e r u k o j u ce uskoro p r o s i r i -
t i s v i j e t o m i s t o d o b n o k a d i svoju d o m i n a c i j u . Carstvo je vec
i m a l o noz p o d g r l o m , n o Ivan Damascenski je i dalje v i d i o u
islamu samo n e k u v r s t u raskola slicnoga p r e t h o d n i m hereza-
ma.^
Kad je M u h a m e d u m r o 632., nista nije slutilo na opasnost
koja ce se strelovito p o j a v i t i dvije godine kasnije (634). D u z
granica se n i s u poduzele nikakve mjere. I tako, d o k je pozor-
nost careva neprestano bila usredotocena na germansku opas-
nost, arapski i h je napad iznenadio. U n e k o m je smislu sirenje
islama bio slucaj, ako p o d t i m e p o d r a z u m i j e v a m o n e p r e d v i d i -
v u posljedicu vise uzroka k o j i su se p o k l o p i h . Uspjeh napada
m o z e m o objasniti iscrpljenoscu t i h dvaju carstava koja su gra-
nicila s A r a b i j o m , r i m s k o g i perzijskog, n a k o n duge borbe k o j u
su m e d u s o b n o v o d i l i i koja je naposljetku zavrsila p o b j e d o m
Heraklija n a d K o s r a u o m ( t 627).*
Bizant je p o n o v n o zadobio svoj sjaj te se njegova buducnost
doimala s i g u r n o m n a k o n pada stoljetnoga neprijatelja k o j i
m u je v r a t i o Siriju, Palestinu i Egipat. Pobjednik je t r i j u m f a l n o
v r a t i o u K o n s t a n t i n o p o l nekada oteti Sveti K r i z . V l a d a r I n d i j e
poslao je H e r a k l i j u cestitke, a franacki je kralj Dagobert za-
k l j u c i o s n j i m t r a j n i m i r . M o g l o se ocekivati, a poslije toga i
trebalo ocekivati, da ce Heraklije na Z a p a d u nastaviti Justini-
janovu poliliku. - N o svi t i razlozi nisu d o v o l j n i da objasne tako posvemasnji
L a n g o b a r d i su, istina, zauzeli jedan d i o Italije, a V i z i g o t i su
624. oduzeli Bizantu njegove posljednje polozaje u Spanjolskoj,
n o sto je to bilo u usporedbi s i z v a n r e d n i m z a m a h o m k o j i se
d o g o d i o na Istoku?
Pa ipak je napor, nedvojbeno prevelik, iscrpio Carstvo te ce
m u islam iznenada oteti p r o v i n c i j e koje m u je Perzija vratila.
' Ibid., str. 274.
•* /te/., sir. 263. : razlogom osvajanja.
PROVALA ISLAMA 125
Heraklije (610-641) je m o r a o n e m o c n o gledati p r v o divljanje
te nove snage koja je dezorijentirala i potresla svijet.^
Arapsko osvajanje koje se istodobno o b r u s i l o na E u r o p u i
A z i j u , bez presedana je: b r z i n a njegovih uspjeha moze se m j e -
r i t i samo s o n i m a m o n g o l s k i h carstava j e d n o g A t i l e , i l i poslije,
j e d n o g Dzingis Kana i l i j e d n o g T i m u r a . N o o v i su b i h t o l i k o
k r a t k o t r a j n i k o l i k o je islamsko osvajanje b i l o dugotrajno. Ta
vjera i danas i m a svoje v j e r n i k e gotovo posvuda gdje se namet-
n u l a za v r i j e m e p r v i h kalifa. Pravo je c u d o k a k o se strelovito
sirila u usporedbi sa s p o r i m napredovanjem krscanstva.
Sto su osvajanja Germana, koje se tako dugo uspijevalo zau-
staviti jer n i s u bila silovita te su, n a k o n vise stoljeca, tek uspjela
nagristi r u b o v e t e r i t o r i j a na k o j e m se protezala Romania, u
usporedbi s t o m provalom?
Nasuprot t o m u , cijeli d i j e l o v i Carstva padaju nicice p r e d
A r a p i m a . G o d i n e 634., o n i zauzimaju bizantsku t v r d a v u B o t h -
ra (Bosra) s druge strane Jordana; 635. ulaze u Damask; 636.
b i t k a k o d Yarmuka d o n o s i i m cijelu Siriju; 637. i l i 638. Jeruza-
lem i m otvara vrata, d o k p r e m a A z i j i osvajaju M e z o p o t a m i j u i
Perziju. P o t o m napadaju Egipat. M a l o poslije Heraklijeve smr-
t i (641), osvojena je Aleksandrija, a uskoro je i cijela egipatska
zemlja zauzeta. Nezadrziva ekspanzija preplavljuje bizantske
posjede Sjeverne A f r i k e .
Sve se to nedvojbeno moze objasniti neocekivanoscu napa-
da, z a t i m metezom bizantskih vojska, koje su bile dezorganizi-
rane i zatecene n o v i m n a c i n o m borbe, te v j e r s k i m i nacional-
n i m nezadovoljstvom m o n o f i z i t a i nestorijanaca iz Sirije, k o j i -
m a Carstvo ne zeli u c i n i t i nikakav ustupak, nezadovoljstvom
egipatske koptske crkve i slaboscu Perzijanaca.*^
t r i j u m f . Velicina p o s t i g n u t i h rezultata nerazmjerna je vaznosti
osvajaca.^
Postavlja se pitanje zasto se A r a p i , k o j i zasigurno n i s u b i l i
= /Wd., str. 280.
' L . H A L P H E N Les Barbares. Desgrandes invasions aux conquetes turques du XI' siecle,
Pariz, 1926., str. 132; "Arapi su pobijedili jer je svijet protiv kojega su se borili bio
pred propascu".
' D A W S O N , Les engines de I'Europe, fr. prijev., str. 153, smatra vjerski zanos glavnim
 126 ISLAM I KAROLINZI
b r o j n i j i o d Germana, n i s u kao o v i a s i m i l i r a l i sa stanovnicima
t i h p o d r u c j a nadmocnije civilizacije sto su i h osvojili? U tome
je srz problema. Samo je jedan m o g u c i o d g o v o r i o n je m o r a i -
ne kategorije. D o k G e r m a n i n i s u i m a l i nista sto b i suprotstavili
krscanstvu Carstva, A r a p i su poneseni n o v o m v j e r o m . U p r a v o
to, i samo to, i h je u c i n i l o o t p o r n i m a na asimilaciju. Jer sto
se tice ostaloga, nemaju vise predrasuda o d Germana p r e m a
civilizaciji o n i h koje su osvojili. Dapace, usvajaju je iznenadu-
j u c o m b r z i n o m ; u znanosti slijede Grke; u u m j e t n o s t i Grke i
Perzijance. N i s u cak n i fanatici, barem ne u p o c e t k u , i nemaju
n a m j e r u o b r a t i t i svoje podanike. N o zele da se o v i pokoravaju
j e d i n o m u bogu, Alahu, i njegovu p r o r o k u M u h a m e d u , a b u -
d u c i da je ovaj b i o A r a p i n , A r a b i j i . N j i h o v a univerzalna vjera
i s t o d o b n o je i nacionalna. O n i su sluge Bozje.
Islam znaci prepustanje i l i pokoravanje B o g u , a m u s l i m a n
znaci p o d c i n j e n . A l a h je jedan, te je dakle l o g i c n o da je zadatak
svih n j e g o v i h slugu n a m e t n u t i ga n e v j e r n i c i m a , bezvjercima.
O n i sebi stavljaju u zadataka, kao sto smo r e k l i , ne da i h obrate
vec da i h pokore." To su nacela sto i h nose sa sobom. Ne traze
d r u g o nego da n a k o n osvajanja prigrabe kao p l i j e n znanost i
umjetnost nevjernika; nj ego vat ce i h u slavu Alaha. Uzet ce i m
cak i njihove institucije ako ce i m one b i t i o d k o r i s t i . Uosta-
l o m , na to i h tjeraju vlastita osvajanja. D a b i v l a d a l i C a r s t v o m
koje su osnovali, vise se ne m o g u oslanjati na svoje plemenske
institucije, kao sto n i G e r m a n i n i s u m o g h n a m e t n u t i R i m s k o -
m e C a r s t v u svoje. Razlika je u tome sto posvuda gdje se na-
laze, o n i d o m i n i r a j u . Pobijedeni su n j i h o v i p o d a n i c i te samo
o n i placaju porez, izvan su vjerske zajednice. Barijera je nepre-
mostiva; ne moze d o c i n i d o kakva spajanja i z m e d u osvojenih
naroda i muslimana. Kakva golema suprotnost s j e d n i m Teo-
d o r i k o m k o j i se stavlja u sluzbu o n i h koje je pobijedio i k o j i se
nastoji s n j i m a a s i m i l i r a l i !
K o d Germana, p o b j e d n i k ce spontano p r i c i p o b i j e d e n o m u .
K o d A r a p a je o b r n u t o , p o b i j e d e n i ce p r i c i p o b j e d n i k u , a to
moze samo tako da sluzi, kao i o n , Alaha, citajuci kao i o n
K u r a n , dakle uceci j e z i k k o j i je sveti jezik, a i s t o d o b n o i jezik
gospodara.
• V A S I L I E V , op. cit., 1.1., str. 279, citira G O L D Z I H E R A , Vorlesungen iiber den Islam, 1910.
PROVALA ISLAMA 127
N e m a n i k a k v o g prozelitizma, cak n i n i k a k v o g vjerskog
pritiska, kao sto je to b i l o k o d krscana n a k o n pobjede Crkve.
" D a je Bog htio", kaze K u r a n , "napravio b i o d svih l j u d i samo
j e d a n narod", te doslovce osuduje nasilje p r o t i v hereze.' O n
trazi samo poslusnost A l a h u , izvanjsku poslusnost n i z i h bica,
degradiranih, prezrenih koje se tolerira, ali k o j i zive p o n i z e n i .
Z a v j e r n i k a je to nepodnosljivo i obeshrabrujuce. N j e g o v u se
v j e r u ne napada, vec i g n o r i r a , a to je najdjelotvornije sredstvo
da ga se o d v o j i i privede A l a h u k o j i ce, v r a t i v s i m u dostojan-
stvo, istodobno o t v o r i t i m u vrata muslimanskoga grada. K a k o
m u s l i m a n a njegova vjera p o savjesti obvezuje da s n e v j e r n i -
k o m postupa kao s p o d a n i k o m , n e v j e r n i k pristupa k n j e m u i
t i m e raskida sa s v o j o m d o m o v i n o m i sa s v o j i m n a r o d o m . ' "
G e r m a n se r o m a n i z i r a c i m ude u Romaniju. R i m l j a n i n se,
naprotiv, arabizira c i m ga osvoji i s l a m . " Posve je nevazno sto
su se, jos u j e k u Srednjega vijeka, usred m u s l i m a n a odrzale
male zajednice K o p t a , nestorijanaca i osobito Z i d o v a : t o ne
sprjecava d u b o k u t r a n s f o r m a c i j u velike vecine. Slijedi raskol,
posvemasnji p r e k i d s prosloscu. N o v i gospodar ne dopusta
vise, u p o d r u c j u u k o j e m o n vlada, ikakav utjecaj k o j i b i i z m a k -
n u o k o n t r o l i Alaha. Njegovo pravo koje proizlazi iz Kurana
zauzima mjesto rimskoga prava, njegov jezik zamjenjuje g r c k i
i latinski.
Kristijanizirajuci se, Carstvo je p r o m i j e n i l o dusu, ako se tako
moze r e d ; islamizirajuci se, Carstvo istodobno mijenja i dusu
i tijelo. Gradansko se d r u s t v o jednako tako t r a n s f o r m i r a l o kao
i vjersko d r u s t v o .
S i s l a m o m , n o v i svijet provaljuje na te mediteranske obale
gdje je R i m p r o s i r i o sinkretizam svoje civilizacije. D o l a z i d o
rascjepa k o j i ce t r a j a t i d o nasih dana. Mare nostrum na s v o j i m
obalama sada i m a dvije razlicite i suprotstavljene civilizacije.
Premda je danas europska civilizacija prevladala nad azijskom,
nije j u asimilirala. M o r e koje je d o tada b i l o centar krscanstva,
postaje njegova granica. Mediteransko jedinstvo je razbijeno.
' /b/U, str. 2 7 5 .
"' Na islam se prelazi takoder iz koristi. U Africi, prema Ibn Kaldunu, Berberi su se
odrekli svoje vjere dvanaest puta u sedamdeset godina. ( J U L I E N , Histoire de I'Afri-
que du Nord, 1931., str. 320).
" U Spanjolskoj, u IX. stoljecu, cak ni krscani vise ne znaju latinski te se tekstovi
koncila prevode na arapski.
 128 ISLAM I KAROLINZI
Prva se ekspanzija usporava za v r i j e m e kalifa Osmana, a
njegovo ubojstvo, 656., otvara p o l i t i c k u i v j e r s k u k r i z u koje ce
prestati tek dolaskom na vlast M u a v i j e 660. godine.
Bilo je posve r a z u m l j i v o da se siia ekspanzivne snage p o -
put islama, nametne c i j e l o m bazenu velikoga jezera. Islam se
doista i p o t r u d i o da u t o m e uspije. O d d r u g e polovice V I I .
stoljeca o n zeli postati p o m o r s k a sila na t i m v o d a m a k o j i m a
d o m i n i r a Bizant, za vladavine Konstantina I I . (641-668). A r a p -
ski b r o d o v i kalifa M u a v i j e (660) p o c i n j u napadati bizantske
vode. Z a u z i m a j u o t o k C i p a r te, nedaleko M a l e Azije, odnose
p o b j e d u u p o m o r s k o j b i t k i n a d s a m i m carem K o n s t a n t i n o m
I I ; osvajaju Rodos i napreduju sve do Krete i Sicilije.'^ P o t o m
l u k u K i z i k ucine p o m o r s k o m b a z o m iz koje u vise navrata o p -
sjedaju K o n s t a n t i n o p o l k o j i i m se uspjesno suprotstavlja "grc-
k o m vatrom", sve d o 677. kada odustaju o d p o t h v a t a . "
P r o d o r p r e m a A f r i c i , sto ga je zapoceo egipatski e m i r I b n
Sad, 647., zavrsio je p o b j e d o m nad egzarhom G r g u r o m . M e -
d u t i m , tvrdave sagradene za doba Justinijana n i s u popustile, te
su se Berberi, zaboravljajuci svoje staro neprijateljstvo p r e m a
R i m l j a n i m a , u d r u z i l i s n j i m a p r o t i v napadaca. I opet se p o k a -
zalo k o l i k o je vazna A f r i k a , ciji je negdasnji p a d u ruke V a n -
dala izazvao opadanje obrambene m o c i Carstva na Zapadu. O
njoj je ovisila sigurnost Sicilije i Italije te Slobodan m o r s k i p u t
p r e m a Z a p a d u . D a b i je o b r a n i o , car K o n s t a n t i n I I . je odlucio,
n a k o n posjeta R i m u (bio je to posljednji posjet nekog bizant-
skog cara), smjestiti se u Sirakuzi.
U to su v r i j e m e u k a l i f a t u i z b i l i n e m i r i te je zbog toga doslo
do predaha.
N o M u a v i j i n i m dolaskom na vlast 660. b o r b a se nastavlja.
G o d i n e 664., n o v i v e l i k i pljackaski p o h o d zavrsava n o v i m p o -
r a z o m Bizantinaca. Vojsku k o j u su poslali u H a d r a m a u t bila je
porazena, a tvrdava Guellula osvojena, n a k o n cega su se na-
padaci p o v u k l i . ' * N o kako b i se istodobno o d u p r l i p o n o v n o m
napadu Bizantinaca, k o j i su drzali gradove na obali, i zadrzali
Berbere s masiva Aures {Aurasius mons), O g b a - b e n - N a f i osni-
V A S I L I E V , op. cit., 1.1., str. 2 8 2 .
" O n i napadaju Konstantinopol 668. i 669.; 673. pocinju opsadu koja traje gotovo
pet godina H A L P H E N , op. cit., str. 139.
'*• J U L I E N , op. cit., str. 318.
PROVALA ISLAMA 129
va 670. K a i r u a n u " v o j n o vjezbaliste" islama sve d o kraja v j e k o -
va.''^ Odatle sada krecu p o h o d i , praceni p o k o l j i m a , p r o t i v Ber- ,
bera k o j i i dalje p r u z a j u o t p o r sa svojih planina. G o d i n e 681.,
Ogba, u s i l o v i t u naletu, p r o d i r e d o A t l a n t i k a . N o p r o t u n a p a d
Berbera i R i m l j a n a i h je rastjerao. Berberski v o d a Kosaila ulazi
kao p o b j e d n i k u K a i r u a n ( u danasnjem T u n i s u ) , a Berberi k o j i
su p r i g r l i l i islam brzo ga se o d r i c u . ' * B i z a n t i n c i p a k prelaze
u napad. Pobijedeni k o d Kairuana, m u s l i m a n i u z m i c u p r e m a
B a r k i gdje i h je iznenadila i poubijala j e d n a bizantska p o m o r -
ska desantna postrojba (689). N j i h o v je v o d a u b i j e n u b i t k i . ' ^
O v a pobjeda, koja vraca obalu A f r i k e B i z a n t i n c i m a , p r i j e t i
da zaustavi cijelo arapsko sirenje na Sredozemlju. Stoga se A r a -
p i u p o r n o vracaju u napad; Kartaga je osvojena na j u r i s (695).
Car Leontije sluti opasnost i naoruzava f l o t u koja, p o d zapo-
v j e d n i s t v o m patricija Ivana, uspijeva p o n o v n o o s v o j i t i grad.
Sa svoje strane, Berberi, o k u p l j e n i p o d v o d s t v o m tajnovite
kraljice zvane K a h i n a , unistavaju arapsku v o j s k u k o d Tebesse i
p o t i s k u j u je u Tripolitaniju."*
N o sljedece godine Hasan p o n o v n o p o d u z i m a napad te za-
posjeda K a r t a g u (698), cije ce osvojenje ovoga puta b i t i d e f i n i -
t i v n o . Stanovnistvo bjezi, a a n t i c k i grad u b r z o zamjenjuje n o v a
prijestolnica u d n u zaljeva: Tunis, cije ce l u k a (La Goulette)
postati velika baza islama na Sredozemlju. A r a p i , k o j i napo-
k o n i m a j u flotu, rastjeruju bizantske b r o d o v e . Odsada vlast na
m o r u p r i p a d a n j i m a . Uskoro ce G r c i m a ostati samo mjesto Sep-
tem Fratres (Ceuta) s n e k o l i k o ostataka M a u r i t a n i j e Secunde
te T i n g i t a n e , M a j o r k a , M e n o r c a i p o n e k i g r a d u Spanjolskoj.
C i n i se da su o n i te rastrkane posjede o k u p i l i u egzarhat k o j i je
trajao jos deset godina.
O d toga je t r e n u t k a b i l o gotovo s o t p o r o m Berbera, a sama
kraljica K a h i n a b i l a je protjerana u p l a n i n e Aures (danasnji
sjeveroistocni A l z i r ) gdje je ubijena, a njena je glava poslana
kalifu.
'^/fo!d.,str.319.
J U L I E N , str. 320. Cini mi se da ovaj autor posve minimalizira ulogu Bizantinaca u
korist Berbera. ; i
" 7b!rf., str. 321. ; .
str. 322-323. i, "\ -.-v^v'^- ' ^• ^ • ' •
" / b i d . , str. 323. , • .' • 'v' ^ v..
 130 ISLAM 1 KAROLINZI
Sljedecih g o d i n a arapski biljeg postaje sve snazniji. M u s a
i b n Nusair p o k o r a v a M a r o k o i namece islam b e r b e r s k i m p l e -
menima.^"
T i ce n o v i obracenici o s v o j i t i Spanjolsku, koja je vec b i l a
iscrpljena k a o i Sardinija i Sicilija: b i l a je t o n u z n a posljedica
okupacije A f r i k e . G o d i n e 675., A r a p i su s m o r a napali Spanjol-
sku, ali i h je odbila vizigotska flota.^'
Gibraltarski tjesnac nije mogao zaustaviti osvajace, a V i z i g o -
t i su b i l i toga svjesni. G o d i n e 694., k r a l j Egika optuzuje IZidove
za kovanje zavjere s m u s l i m a n i m a , a m o z d a su i h , zapravo,
p r o g o n i k o j i m a su b i l i izlozeni, natjerali da se nadaju osvaja-
n j u zemlje. G o d i n e 710., k r a l j Toleda, A h i l a , kojega j e svrgnuo
R o d r i g o , v o j v o d a Betike, bjezi u M a r o k o , gdje nedvojbeno t r a -
zi p o m o c m u s l i m a n a . Svakako, o v i koriste dogadaje, j e r 7 1 1 .
jedna vojska koja se procjenjuje n a 7000 Berbera, p o d T a r i k o -
v i m zapovjednistvom, prelazi tjesnac. N a k o n sto je R o d r i g o
bio pobijeden u p r v o m sukobu, vrata s v i h gradova otvaraju se
p r e d osvajacem k o j i , 712., uz pojacanje jos jedne vojske, d o v r -
sava osvajanje zemlje. G o d i n e 713., Musa, namjesnik Sjeverne
A f r i k e , proglasava u p r i j e s t o l n i c i Toledo suverenitet kalifa i z
Damaska.^^
N o zasto da se zaustave u Spanjolskoj? Naposljetku, t o se
p o d r u c j e nastavlja na narbonsko p o d r u c j e . C i m je dovrseno
pokoravanje p o l u o t o k a , vec 720., m u s h m a n i zauzimaju N a r -
b o n n u , p o t o m opsjedaju Toulouse, nacinjuci tako franacko
kraljevstvo. K r a l j , nemocan, ne p o d u z i m a nista. V o j v o d a E u -
des A k v i t a n s k i odbija i h 721., ah N a r b o n n a ostaje u n j i h o v i m
r u k a m a . U p r a v o odatle krece, 725., n o v a snazna ofenziva. G r a d
Carcasonne je zauzet, a m u s l i m a n s k i k o n j a n i c i p r o d i r u do A u -
tuna, k o j i pljackaju 22. kolovoza 725.
N o v i pljackaski p o h o d poduzet ce 732. e m i r Spanjolske A b d
a r - R a h m a n k o j i , posavsi iz Pamplone, prelazi Pireneje i krece
na Bordeaux. Eudes, p o t u c e n , sklanja se k o d Karla M a r t e l a .
U p r a v o ce sa sjevera k r e n u t i p r o t u n a p a d na m u s l i m a n e , b u d u -
ci da j e j u g b i o posve n e m o c a n . K a r l o krece s Eudesom p r e m a
»Ibid., str. 327.
^ ' L O T , P F I S T E R i G A N S H O F , H/sfoire Mojven A^e, 1.1., str. 240.
" H A L P H E N , o p . d f . , str, 142-143. . des abayes de Saint-Philibert, 1905., str. 66.
PROVALA ISLAMA 131
napadacu i sustize ga k o d istoga p r o p l a n k a u b l i z i n i grada P o i -
tiersa gdje je nekada K l o d v i g p o b i j e d i o Vizigote. Bitka se v o d i -
la u listopadu 732. A b d ar-Rahman je pobijeden i ubijen,"^^ n o
opasnost nije otklonjena. O n a se sada p o m i c e p r e m a Provansi,
to jest prema m o r u . G o d i n e 735., arapski guverner N a r b o n n e ,
Jusef I b n A b d a r - R a h m a n zauzima Aries, u z suradnju p o m a -
gaca koje nalazi u zemlji.^''
P o t o m , 737., A r a p i zauzimaju A v i g n o n uz p o t p o r u M a u r o n -
da i sire svoja pustosenja sve d o Lyona i A k v i t a n i j e . K a r l o p o -
n o v n o krece n a n j i h . O p e t zauzima A v i g n o n i napada N a r b o n -
n u p r e d k o j o m pobjeduje arapsku v o j s k u koja je m o r e m dosla
u p o m o c , ah ne moze o s v o j i t i grad. Vraca se p r e m a Austraziji s
g o l e m i m p l i j e n o m , jer je zauzeo, u n i s t i o i spalio Maguelonne,
Agde, Beziers i Nimes.^^
T i uspjesi ne sprjecavaju n o v i p o h o d A r a p a n a Provansu
739. Ovaj p u t o n i prijete takoder L a n g o b a r d i m a , pa o n i p o m a -
zu K a r l u da i h opet potisne.^''
O n o sto p o t o m slijedi je nejasno, n o c i n i se da su A r a p i
p o n o v n o p o k o r i l i provansalsku o b a l u i ondje ostali n e k o l i -
k o godina. P i p i n i h j e odande istjerao 752., ah je bez uspjeha
napadao Narbonnu.^^ Naposljetku ce je o s v o j i t i tek 759. O v a
pobjeda oznacava, ako ne kraj p o h o d a n a Provansu, a o n o ba-
rem kraj muslimanskoga sirenja na zapadnome kontinentu.^*
Kao sto je K o n s t a n t i n o p o l o d o l i o v e l i k o m e n a p a d u 718. i t i m e
" Ova bitke nije imala vaznost kakva joj se pripisuje. Ona se ne moze usporedivati
s pobjedom nad Atilom, vec samo oznacava kraj jednog pljackaskog pohoda, ali
zapravo ne zaustavlja nista. Da je Karlo bio pobijeden, samo bi pljacka bila vecih
razmjera.
B R E Y S I G , Jahrbiicher des Frdnkisches Reiches. Die Zeit Karl Martels, str. 77-78.
^5 Ibid., str. 84.
Ibid., str. 86.
" H . H A H N , Jahrbiicher des Frankischen Reichs, 741-752, str. 141.
^* Jos ce biti dosta pustosenja u Provansi. Godine 799., Saraceni pljackaju obale
Akvitanije, nedvojbeno sa strane Atlantika, Miracula S. Filiberti, M. G . H . SS. t.
XV., str. 303. Usp. W. V O G E L ; Die Normannen und das Frdnkische Reich, Heidelberg,
1907., str. 51, n. 4. Vec 768., Mauri uznemiruju okolicu Marseillea, Chronique du
pseudo-Fredegaire, Continuatio, M. G. H . SS. rer. Merov. 1.11., str. 191. Godine 778.,
oni prijete Italiji. J A F F E - W A T T E N B A C H , Regesta, no. 2424. Godine 793., napadaju
Septimaniju, B O H M E R - M U H L B A C H E R , Regesten, str. 138. Godine 813., pljacka Nice
i Civitavecchie; 838., pljacka Marseillea. Godine 848., osvajanje Marseillea. Godine
847. i 850., pustosenja Provanse. Godine 889., naseljavanje Arapa u Saint-Tropezu
i L a Garde-Freynetu. Sa strane Atlantika nalaze se Saraceni, koji su dosli iz Spa-
njolske u V I I I . stoljecu, na otok Noirmoutier, P O U P A R D I N , Monuments de Thistoire
 132 ISLAM I KAROUN/A
zastitio Istok, ovdje su netaknute austrazijske snage, k a r o l i n s k i
b r o d o v i , t i k o j i spasavaju Zapad.
M e d u t i m , p r e m d a na I s t o k u bizantska flota uspijeva u d a l j i t i
islam s Egejskoga m o r a , na Z a p a d u ce Tirensko m o r e pasti
p o d n j e g o v u vlast.
P o h o d i p r o t i v Sicilije n i z u se 720., 727., 728., 730., 732., 752,
753.; zaustavljaju se za t r e n u t a k zbog gradanskih n e m i r a u
Africi,^^ nastavljaju se 827. za v r i j e m e aglabidskog emira Sia-
deta AUaha I . , k o j i k o r i s t i p o b u n u p r o t i v cara k a k o b i pokusao
p r e p a d na Sirakuzu. Jedna arapska flota napusta Sousseu 827.,
n o B i z a n t i n c i energicno vode b o r b u te jedna bizantska flora
prisiljava A r a p e da odustanu o d opsade Sirakuze.
M u s l i m a n i p a k d o b i v a j u pojacanja i z Spanjolske, p o t o m
iz A f r i k e . U k o l o v o z u - r u j n u 831., zauzimaju Palermo, n a k o n
jednogodisnjeg opsjedanja, te tako d o b i v a j u u p o r i s n u t o c k u
na Siciliji. Unatoc t o m p o r a z u , o t p o r Bizantinaca silovito se
nastavlja na m o r u i na k o p n u . M e d u t i m , o n i ne m o g u sprijeci-
t i m u s l i m a n e , k o j i m a p o m a z u stanovnici N a p u l j a , da z a u z m u
Messinu 843. Srediste bizantskog otpora je svladano 859., a Si-
rakuza pada, 2 1 . svibnja 878. n a k o n herojske obrane.
I d o k se Bizantsko Carstvo b o r i k a k o b i spasilo Siciliju, Kar-
lo V e l i k i ratuje s m u s l i m a n i m a na granicama Spanjolske. G o -
dine 778., o n salje v o j s k u koja dozivljava poraz p r e d Zarago-
z o m , d o k je njena zastitnica pobijena k o d Roncevauxa. Tada
se K a r l o V e l i k i odlucuje na o b r a n u , n o kada su Saraceni napali
Septimaniju (793), o n p r o t i v n j i h osniva "Spanjolsku m a r k u "
(795)^" na k o j u ce se njegov sin L u d o v i k , kralj A k v i t a n i j e , osla-
n j a t i 801. kako b i osvojio Barcelonu. N a k o n vise neuspjesnih
p o h o d a , koje je v o d i o missus I n g o b e r t 810., Tortosa na uscu r i -
jeke Ebro je pala u L u d o v i k o v e r u k e 811. M e d u t i m , n a k o n sto
je d o z i v i o neuspjeh k o d Huesce, nije zelio i c i dalje u napad.^'
U stvari, K a r l o V e l i k i j e u Spanjolskoj naisao n a v r l o j a k
otpor, a E i n h a r d pretjeruje kada izvjestava k a k o je zauzeo cije-
l u z e m l j u sve d o rijeke Ebro. Zapravo je do rijeke dosao samo
na dva mjesta, k o d v i s o r a v n i j u z n o o d Navarre, i k o d doline
H A R T M A N N , op. cit., t. III., str. 170-171.
" R i c H T E R i K O H L , Annalen des Frankischen Reichs im Zeitalter der Karolinger, str.
132.
^ ' K L E I N C L A U S Z , C/iar/emfl^ne, Pariz, 1934., str. 326 1 ss.
PROVALA ISLAMA 133
blizu Tortose, p o d p r e t p o s t a v k o m da je taj g r a d doista b i o za-
uzet.22
Karlo V e l i k i nije mogao iskoristiti zauzimanje Barcelone, jer
nije i m a o flote. P r o t i v Saracena k o j i su posjedovali Tunis, gos-
p o d a r i l i obalama Spanjolske i zauzeli otoke, nije mogao nista.
Pokusao je o b r a n i t i Baleare te je ondje p o s t i g n u o kratkotrajne
uspjehe. G o d i n e 798., M u s l i m a n i su opustosih te otoke.^^ Slje-
dece godine, popustajuci trazenjima stanovnistva, K a r l o V e l i -
k i i m salje t r u p e koje su zasigurno bile prevezene balearskim
b r o d o v i m a . C i n i se da je ta v o j n a demonstracija bila uspjesna,
b u d u c i da su arapske zastave bile poslane k r a l j u kao trofej.^''
N o ne v i d i m o da su se Franci dulje zadrzali na t i m otocima.
Zapravo je K a r l o V e l i k i gotovo sve v r i j e m e ratovao na p o d -
r u c j u Pireneja. N e m i r i k o j i su potresali m u s l i m a n s k i svijet, isli
su m u na r u k u . Osnivanje omejidskog kalifata u C o r d o b i 765.,
usmjerenog p r o t i v o n o g abasidskog u Bagdadu, islo m u j e u
p r i l o g , b u d u c i da je i j e d n o m i d r u g o m b i l o u interesu z a d o b i t i
naklonost Franaka. : !^y<-;:v/\^ V::,A:,
N a d r u g i m mjestima Sredozemlja K a r l o V e l i k i nije uopce
i m a o uspjeha. G o d i n e 806. Saraceni zauzimaju otocic Pantelle-
ria, a redovnike koje su ondje zatekli p r o d a j u u Spanjolsku kao
roblje. K a r l o i h otkupljuje.^^ Iste godine, 806., P i p i n , njegov sin,
k r a l j Italije, pokusa potjerati Saracene s Korzike, gdje su se b i l i
smjestili. O n naoruza j e d n u flotu te, p r e m a k a r o l i n s k i m k r o -
n i c a r i m a , zaposjeda o t o k . M e d u t i m , vec o d 807. o t o k p o n o v o
pada p o d vlast neprijatelja.-^*'
Karlo smjesta salje p r o t i v n j i h glavnoga zapovjednika vojske
Burcharda k o j i i h prisiljava na povlacenje n a k o n borbe u kojoj
gube trinaest brodova. N o pobjeda je i ovaj p u t bila kratkotrajna,
jer ga 808. papa Leon I I I . , govoreci K a r l u o mjerama koje p o d u -
zima za obranu talijanske obale, m o l i da se p o b r i n e za Korziku.^^
Doista, 809.1810. Saraceni drze K o r z i k u i Sardiniju.
Situacija postaje jos teza kada se A f r i k a , izmucena u n u t a r -
Ibid., str. 330.
" R i c H T E R i K O H L , op. dt., str. 141.
Annales regni Francorum, a. 799, izd. Kurze, M. G. H . SS. in us. schol., str. 180.
K L E I N C L A U S Z , op. cit., str. 332, n. 2.
Annales regni Francorum, a. 806 i 807, izd. Kurze, str. 122 i 124.
" J A F F E - W A T T E N B A C H , Regesta, n. 2515; K L E I N C L A U S Z , op. cit., str. 331. • ;
 134 ISLAM I KAROLINZI
n j i m n e m i r i m a , organizira p o d d i n a s t i j o m Aglabita k o j i p r i -
znaju bagdadskoga kalifa, H a r u n a Al-Rasida.
G o d i n e 812, Saraceni iz A f r i k e , unatoc dolasku grcke flote
p o d zapovjednistvom jednoga patricija te ojacane b r o d o v i m a
iz Gaete i A m a l f i j a , pljackaju otoke Lampedusu, Ponzu i Ischiu.
L e o n I I I . podize o b r a n u na t a l i j a n s k i m obalama,^" a car m u
salje svojega rodaka W a l u u p o m o c . K a r l o o d m a h stupa u vezu
s p a t r i c i j e m Jurjem, n o ovaj zakljucuje s neprijateljem deseto-
godisnje p r i m i r j e . N i t k o se ne obazire na t o p r i m i r j e , te se rat
na m o r u ne stisava. Saracenska flota u o l u j i 813. g u b i sto b r o -
dova, sto donekle usporava p o h o d e A r a p a iz Spanjolske, k o j i
ne prestaju pljackati Civitavecchiju, N i c u , Sardiniju i K o r z i k u ,
odakle odvode 500 zarobljenika.
, M e d u t i m , usred ratovanja pokusavalo se postici i neke d i -
plomatske kontakte. Vec je 765. P i p i n poslao izaslanstvo u Bag-
dad. G o d i n e 768., p r i m i o je u A k v i t a n i j i izaslanike Saracena iz
Spanjolske k o j i su dosli preko Marseillea. G o d i n e 810. H a r u n
A l - R a s i d poslao je izaslanstvo K a r l u V e l i k o m k o j i je, 812., p o t -
pisao s p o r a z u m s E l - H a k e m o m , Spanjolcem.
M e d u t i m , svi t i r a z n i pokusaji n i s u dali n i k a k v a rezultata, a
K a r l o V e l i k i , ne uspijevajuci p r u z i t i o t p o r m u s l i m a n s k i m flo-
tama, p o m i r i o se s t i m e da prijede u o b r a n u , tesko odbijajuci
udarce koje je p r i m a o .
N a k o n s m r t i Karla V e l i k o g situacija se jos pogorsala. N e m a
sumnje, 828. Bonifacije Toskanski p r o d i r e sve d o a f r i c k i h oba-
la i z m e d u Kartage i Utice s m a l e n o m flotom kako b i zastitio
K o r z i k u i Sardiniju.^' Pretpostavljam da je iskoristio to sto su
M u s l i m a n i u to v r i j e m e b f l i zauzeti na Siciliji. N o n e k o l i k o go-
d i n a poslije, Italija, sjeverno o d bizantskih gradova, za M u s l i -
mane je predstavljala samo p l i j e n . B r i n d i s i i Taranto b i h su
opustoseni (838), B a r i osvojen (840), bizantska i venecijanska
flota porazene. G o d i n e 841., M u s l i m a n i pustose A n c o n u i d a l -
m a t i n s k u obalu sve do Kotora. A zar je Lotar uopce tajio, 846.,
da se pribojava aneksije Italije?'"'
J A F F E - W A T T E N B A C H , Regesta, n. 2 5 2 4 .
" H A R T M A N N , op. cit., t. I I I . , str. 179, primjecuje kako je to jedini prekomorski pohod
sto su ga poduzeli Franci. Usp. R I C H T E R i K O H L , op. cit., str. 2 6 0 .
M. G . H . Capit., t. I I . , str. 67., Po prilici u isto doba, Provansa je bila opet opustose-
na 8 4 9 . H A R T M A N N , op. cit., t. I I I . , str. 2 2 4 , a ponovna ce biti opijackana 8 9 0 . M. G .
H . Capit, t. I I . , str. 3 7 7 .
PROVALA ISLAMA 135
G o d i n e 846., sedamdeset b r o d o v a napada O s t i j u i Porto,
ploveci T i b r o m unistavaju sve, dolaze do zidina R i m a gdje
o s k v r n j u j u c r k v u Svetoga Petra. V o j n a posada G r e g o r i o p o l i -
sa nije i h mogao zaustaviti. Naposljetku i h je p o t i s n u o G u i d o
Spoletski. L o t a r o v p o h o d sljedece godine (847) nije uspio p o -
novno vratiti Bari.
G o d i n e 849. na izricit nagovor pape A m a l f i , Gaeta i N a p u l j
osnivaju savez p r o t i v Saracena te u O s t i j i okupe flotu k o j u
papa L e o n IV. dolazi blagosloviti.'" O n a o d n o s i v e l i k u p o -
m o r s k u p o b j e d u n a d Saracenima. Istodobno, papa o k r u z u j e
z i d i n a m a vatikansku t v r d a v u i o d nje stvara Civitas Leonina
(848-852).«
G o d i n e 852., papa u t v r d u j e Porto i ondje naseljava K o r z i -
kance k o j i su p o b j e g l i s otoka, n o taj n o v i grad ne napreduje.
Takoder g r a d i L e o p o l i kako b i zamijenio Civitavecchiu koja se
ispraznila zbog straha o d Saracena.'*^ Takoder obnavlja O r t u
( H o r t a ) i A m e l i j u ( A m e r i a ) u Toskani k a k o b i posluzile kao
utociste stanovnicima za v r i j e m e m u s l i m a n s k i h pljackaskih
pohoda.'''* N o to nije sprijecilo M u s l i m a n e da 876. i 877. p o -
haraju C a m p a g n u R o m a n u . Papa u z a l u d preklinje bizantsko-
ga cara: nevolje koje ovaj prozivljava toga t r e n u t k a na Siciliji,
gdje Sirakuza pada (878), nedvojbeno ga sprjecavaju da p r i t e k -
ne u p o m o c , te je naposljetku papa prisiljen placati M a u r i m a
20.000 srebrnih mancusa na g o d i n u k a k o b i izbjegao njihove
pljacke. U o s t a l o m , r a d i se o o b i c n i m gusarskim b a n d a m a koje
zele samo pljackati. G o d i n e 883., opatija Montecassin je spa-
Ijena i razorena.''^ G o d i n e 890. opatija u Farfi je p o d o p s a d o m
te odolijeva sedam godina. Subiaco je unisten, d o l i n a rijeke
A n i e n e i T i v o l i su opustoseni. Saraceni su izgradili j e d n o v o j -
n o vjezbaliste nedaleko R i m a , u Saracinescu, a d r u g o u b r d i m a
M o n t i Sabini, u C i c i l i a n u .
Campagna Romana postala je pustinja: redacta est terra in
solitudinem. M i r ce se v r a t i t i tek 916., kada I v a n X., car, k n e z o v i
J A F F E - W A T T E N B A C H , Regesta, str. 3 3 0 .
M. G . H . Capit., t. I I . , str. 66. Lotar nareduje, 846., skupljanje doprinosa u cijelome
Carstvu kako bi se podigao taj zid. , • ,
H A R T M A N N , op. cit., t. I I I . , str. 213.
J A F F E - W A T T E N B A C H , Regesta, no. 2 9 5 9 . Pljacka talijanskih obala 8 7 2 .
G A Y , L'ltalie meridionale et I'Empire byzantin, 1904., str. 130.
 136 ISLAM I KAROLINZI
Juzne Italije i car iz K o n s t a n t i n o p o l a , k o j i salje galije u N a p u l j ,
prisile taj g r a d i njegove susjede da o d u s t a n u o d saveznistva sa
Saracenima te zajedno s n j i m a n a p o k o n n a G a r i g l i a n u p o t u k u
strasne osvajace.
Dakle, m o z e m o r e d da je n a k o n osvajanja Spanjolske, a oso-
b i t o A f r i k e , zapadno Sredozemlje postalo m u s l i m a n s k o jezero.
Franacko Carstvo, bez flote, n e m o c n o je. Flote i m a j u jos samo
N a p u l j , Gaeta i A m a l f i . N o n j i h o v i i h t r g o v a c k i interesi tjeraju
da napuste Bizant, previse udaljen, k a k o b i se zblizili s M u s l i -
manima.
Tek zahvaljujuci n j i h o v u o t p a d n i s t v u Saraceni n a p o k o n za-
u z i m a j u Siciliju. Bizantska j e flota, istina, m o c n a , cak i vise o d
flota talijanskih p o m o r s k i h gradova, zahvaljujuci "grckoj v a t r i "
koja j u je u d n i l a strasnim r a t n i m o r u d e m . M e d u t i m , n a k o n
pada Sicilije, o n a je p o t p u n o odsjecena o d Zapada, gdje se
pojavljuje samo r i j e t k o i bez ikakve k o r i s t i . Pa i p a k je p o m o g l a
carevima da sacuvaju svoje Carstvo koje je p r i j e svega smje-
steno na obalama;'** zahvaljujuci njoj, vode o k o Grcke ostale
su slobodne, a Italija se naposljetku spasila dominacije islama.
Trideset g o d i n a n a k o n sto su ga osvojili M u s l i m a n i 840., B a r i
je p o n o v n o osvojila flota cara Bazilija koja j e imala 400 b r o d o -
va.'*^ Bio j e t o presudan c i m b e n i k k o j i je sprijecio M u s l i m a n e
da se ucvrste u Italiji, te se tako ondje odrzao bizantski suvere-
nitet i j a m d l a sigurnost Venecije.
Bizant je takoder mogao zahvaliti floti sto je zadrzao n e k u
v r s t u supremacije n a d N a p u l j e m , A m a l f i j e m i Gaetom, d j a se
p o l i t i k a sastojala u l a v i r a n j u i z m e d u cara, vojvode o d Bene-
venta i cak M u s l i m a n a , ne b i l i sacuvali a u t o n o m i j u n u z n u za
njihovu trgovinu.
Dakle, islamska ekspanzija nije m o g l a o b u h v a t i t i cijelo Sre-
dozemlje. O n a ga je opkolila na istoku, na j u g u i n a zapadu, ali
Flota brani Bizant ne samo od Muslimana, vec i od Franaka; godine 806., dovoljna
je jedna flota protiv koje Karlo Veliki ne moze nista, pa da on odustane od Vene-
cije. Franci na moru potpuno ovise o talijanskim flotama; godine 846., buduci da
nije imao flote, Lotar trazi od Venecijanaca da napadnu Saracene iz Beneventa
navali expedicione. M. G. H . Capit., t. II., str. 67.
S c H A U B E , Handelsgeschichte der Romanischen Vdlker des Mittelmeer-gebiets, Mun-
chen, 1906., str. 26. Ludovik II. je dozivio neuspjeh u svojem pohodu na Italiju od
866. do 873. zbog sukoba sto su izbili izmedu njega i Talijana, koji su ga cak jednog
trenutka zatocili, H A R T M A N N , op. cit., t. III., str. 265,288,296.
ZATVARANJE ZAI'ADNOG SREDOZEMLJA 137
ga nije m o g l a n a g r i s t i n a sjeveru. Staro r i m s k o m o r e postalo
je granica i z m e d u islama i krscanstva. Sve stare mediteranske
p r o v i n c i j e koje su osvojili M u s l i m a n i gravitiraju sada p r e m a
Bagdadu.'*'*
Istodobno, Istok biva odvojen o d Zapada. Veza koja se bila
nastavljala i n a k o n germanskih provala, p r e k i n u t a je. Bizant
je sada samo srediste grckoga carstva, koje vise nema nikakve
m o g u c n o s t i za n e k u j u s t i n i j a n s k u p o l i t i k u . O n o je svedeno
samo na o b r a n u svojih posljednjih posjeda. Njegova najzapad-
nija mjesta su N a p u l j , Venecija, Gaeta, A m a l f i . Flota jos o m o -
gucava odrzavanje veze s n j i m a , sprjecavajuci na taj nacin da
istocno Sredozemlje ne postane m u s l i m a n s k o jezero. N o zapad-
n o Sredozemlje jest upravo to. O n o , koje je nekad b i l o velika
poveznica, sada je samo nepremostiva barijera.
Islam je p r e k i n u o mediteransko j e d i n s t v o koje germanske
provale nisu unistile.
To je n a j b i t n i j i dogadaj u europskoj p o v i j e s t i n a k o n p u n s k i h
ratova. O n oznacava k r a j anticke tradicije i pocetak Srednjega
vijeka, upravo u t r e n u t k u kada je E u r o p a b i l a n a p u t u b i z a n -
tizacije.
II. Zatvaranje zapadnog Sredozemlja
Tako d u g o d o k je Sredozemlje ostalo krscansko, t r g o v i n u sa
Z a p a d o m odrzavalo je istocno brodarstvo. Sirija i Egipat b i l i su
njegova dva glavna sredista; upravo su te dvije bogate p r o v i n c i -
je p r v e pale p o d vlast islama. Bilo b i sasvim pogresno v j e r o v a t i
kako je ta d o m i n a c i j a ugasila gospodarsku aktivnost. Premda
je b i l o v e l i k i h n e m i r a , p r e m d a je ocito v e l i k o iseljavanje Siri-
jaca prema Z a p a d u , ne smije se v j e r o v a t i da se gospodarska
s t r u k t u r a urusfla. Damask je postao p r v a prijestolnica kalifata.
M e d u t i m , uvoz zacina nije prestao, papirus se nije prestao p r o -
i z v o d i t i , luke n i s u prestale obavljati svoj posao. A k o su placali
porez, krscani n i s u b i l i izlozeni u z n e m i r i v a n j i m a .
Govoreci o Africi, M . Mar(;ais kaze: "Mostovi izmedu nje i krscanske Europe su
poruseni. Ona zivi ociju uprtih prema Bagdadu ili prema Kairu." >.