Köprülü family - The Ottoman Grand Viziers

History-center

U historiji Osmanske države istaklo se nekoliko porodica neturskog porijekla. Jedna od

takvih je porodica albanskog porijekla Köprülü (alb. Qyprilliu). Osmanskoj državi služila
su tri velika vezira iz porodice Köprülü, dok se za četvrtog velikog vezira Kara Mehmed-
pašu smatra da je bio zet Köprülüima. Međutim, negdje se uz njegovo ime veže prezime
Köprülü. U ovom članku biti će riječ o njima.

Veliki veziri su imali značajnu ulogu u Osmanskoj državi – bili su desna ruka sultana.
Veliki vezir je imao pečat i mogao je savazti sve paše da prisustvuju Divanu. Posebno
znajčajnu ulogu imali su u vrijeme vladavine slabijih sultana, odnosno nakon Kanuni
Sultan Sulejman-hana. Na samom dvoru između podadnika, pa čak i sultanija, bila je
borba za naklonost i podršku velikog vezira.

U vrijeme kada je preuzeo tron 1648. godine sultan Mehmed-han IV imao je tek šest
godina. Najveće pitanje je bilo ko će se brinuti o mladom sultanu. Tu su se sudarile
ambicije dvije žene, njegove majke Hatidže Turhan i njegove bake Mahpejker. Sultan
Mehmed-han IV nije imao velikog uticaja u krojenje sudbine Osmanske države. Period u
kojem je on vladao smatra se periodom vladavine žena, ali njegov period još se smatra i
vladavinom velikih vezira Köprülüa, odnosno Köprülü erom.

Köprülü Mehmed-paša

Zbog nezadovoljstva velikim vezirom Mehmed-pašom i pod pritiskom majke sultanije,

za velikog vezira 1656. godine postavljen je Köprülü Mehmed- paša (1656-1661), koji
je funkciju velikog vezira oabavljao do 1661. godine, kada se povukao u penziju. Raniji
beglerbeg Tripolisa u Siriji, Mehmed-paša Köprülü rođen je u albasnkom selu Rudnik
kod Berata. Devširom je završio u sultanovoj službi, gdje je između ostalog obavljao
dužnosti sandžak-bega Amasije, zatim je bio namjesnik Trabzona i član carskog divana.
U Anadaoliji je kao timar imao selo Köprü (Kepri), po čemu je i sam često nazivan.

Prije nego što je priuhvatio ulogu velikog vezira, Mehmed-paša Köprülü je majci sultaniji
iznio zahtjeve: da pristane na sve njegove prijedologe, da u darivanju položaja ima
slobodne ruke, da niko od velikaša i pouzdanika ne narušava njegov ugled i da ne sluša
nikakvu klevetu na njega. Nakon što su i majka sultanija i sam sultan pristali na to,
Mehmed-paša Köprülü, starac od osamdeset godina, počeo je djelovati aktivno i oštro.

http://history-center.xyz/
 Köprülü family - The Ottoman Grand Viziers
History-center

U Istanbulu je ugušio pobunu dijela muslimana koji su ustali protiv derviških redova i
njihovog shvatanja islama. Kako ih nije mogao smiriti mirnim putem, bio je prisiljen da
ih protjera. Osim njih, njegov gnjev su osjetili i miljenici majke sultanije, koje je ili
smaknuo ili ubio. Pri uklanjanu svojih protivnika stari Köprülü bio je smotren. Veliki
vezir Köprülü nije nikoga štedio, sve koje je smatrao krivim riješio ih se bez obzira na
kojim su funkcijama bili. Najveće iznenađenje izazvala je vijest da je veliki veziri Köprülü
Mehmed-paša naredio da se zadavi šejh Salim.

Koliku je podršku imao od sultana govori i pismo sultana Mehmed-hana IV iz januara

1567. godine u kojem mu daje podršku da smiri spahije: “Od kad sam stupio na tron,
spahije nisu prestale prelaziti svoje granice, da zahvalnosti i čast carstva gaze nogama.
Mome velikom veziru je dan zadatak da ih uništi, što je najvažniji posao vjere i države.
Dobronamjernici će mome velikom veziru pružiti ruke da se kazne zločinci i oni će biti
predmet mojih najboljih želja.“

Baš u vrijeme kada je htio krenuti na Kretu u Erdelju (Transilvaniji) učestali su postali
osmansko-habsburški sukobi. Mladi knez Rákóczi György II je uz podršku Moladvije i
Vlaške, koje su ga proglasile svojim zaštitnikom, htio je zavladati Poljskom i svoju državu
pretvoriti u najveću silu. Knezu Rákócziju planove je prekinuo Köprülü Mehmed-paša,
koji je lično sa vojskom u ljeto 1658. ušao u Erdelj, odakle je knez Rákóczi pobjegao pod
zaštitu Habsburga. Kneževina je zadržala status vazalne države. Osim toga Erdelj je
izgubio značajan grad Veliki Varadin, koji je 1660. postao središte tog ejaleta.

Smirivanje situacije u Erdelju nije značilo mir u svim krajevima Carstva. U Anadoliji je
izbila pobuna na čijem čelu je bio Abaz Mehmed paša, sa ciljem da ovlada Anadolijom.
Njegov ustanak je ugušen vrlo brzo pod vodstvom veliko vezira Mehmed paše Köprülüa.
Veliki vezir napravio je klopku za Abaza i njegove glavne saradnike njih oko trideset. U
gradu Halebu, preko vojskovođe Murtaz paše pozvao je Abaza i pobunjenike da se dođu
pokorit sultanu koji će im oprostit izdaju. Međutim tu ih je sve veliki vezir kaznio.

Osim političkih djelovanja imao je Mehmed –paša i djelovanja u arhitekturi odnosno po

njegovom naređenju građene su i utvrde. Kao što su uz njegovu suradnju Dardanele bile
utvrđene novim utvrdama i osigurane s juga od neprijateljskog napda, tako je dvije
utvrde dao podići i na ušću Dona i na obali Dnjepra. Prva je bila nedaleko od Azova na

http://history-center.xyz/
 Köprülü family - The Ottoman Grand Viziers
History-center

ušću Dona da bi spriječio ili nadzirao izlaženje kozačkih čajki. Druga se utvrda dizala na
obali Dnjepra, u blizini stare opustošene prijestolnice Gazan –hana, na pličini koja se
zove Sokolovac. Kažu da je na samrti sultanu dao četverostruku pouku: da ne sluša žene,
da ne dopusti da netko postane prebogat, da riznicu na sve moguće načine napuni i da
sebe i vojsku stalno drži u pokretu.

Nakon što se Mehmed paša Köprülü povukao u penziju, par dana nakon toga je u umro.
Na dužnost velikog vezira došao je njegovi sin Fazli Ahmed – paša (1661 – 1676.),
namjesnik Sirije. Fazil Ahmed – paša je stigao u Carigrad da preuzme dužnost upravo na
dan očeve smrti 31.oktobra 1661. godine. Kako je Mehmed – pašu često znalo izdati
njegovo oskudno obrazovanje, tu se on pobrinuo da mu sin dobije najbolje moguće
školovanje tog vremena. Fazil Ahmed – paša primljen je u red visokoobrazovane
istanbulske uleme. On se kasnije opredijelio za vojno – birokratsku karijeru, ali je ostao
zapamćen kao učen hodža. Po stupanju na dužnost velikog vezira nastavio je raditi na
principima koje je postavio njegov otac, na obnovi vojske i države. Veliki vezir Ahmed –
paša Köprülü je najviše svoje djelovanje usmjerio na spoljnu politiku pokušavajući da
Osmanskom carstvu vrati prijašnji sjaj i moć. Tako su 1663. godine oživjele borbe protiv
Habsburgovaca jer su se stalno miješali u Erdelj, da na vlast dovedu svoje pristalice. U
svakom slučaju nisu mogli da spriječe da tvrđava Ujvar (danas Nove Zamky u južnoj
Slovačkoj) na sjeveru kraljevske Ugarske padne u osmanske ruke. Osmansko osvajanje
Ujvara uzdrmalo je cijeli kršćanski svijet, posebno Austriju i Njemačku. Ipak godinu dana
kasnije osmanska vojska na čelu sa velikim vezirom kod Monoštora doživjea je poraz od
Habsburgovaca i tim je zaustavljeno širenje osmanske vojske.

U vrijeme Ahmed paše Köprülüa završen je i dugogodišnji rat za Kretu zvani Kandijski
rat. Borba je trajal od 1645. do 1669. godine, kada su branioci predali Kretu. Od 1666. na
Kreti je bio prisutan i veliki veziri, a od samog sultana dobio je pismo u kojem mu sultan
piše da vjeruje u njega i da očekuje da uloži veće napore u ratu. Nakon kraja rata veliki
veziri obnovio je grad, popravi bedeme, podigao je džamije. Bio je to dug i isrcrpljujući
rat za Osmansko carstvo. Osmanlije su ukupno 56 puta iznad zemlje jurišali na Kandiju,
a 45 puta su išli ispod zemlje (kopali lagume).

http://history-center.xyz/
 Köprülü family - The Ottoman Grand Viziers
History-center

Jedan od najvažnijih vezirovih uspjeha jeste i zauzimanje Poljske. Veliki veziri Ahmet –
paša Köprülü imao je sukob i sa Poljskom (1672 – 1677.). Ovaj sukob završio je u korist
Osmanskog carstva. Osmanska vlast proširila se oko Crnog mora sve do tatarskog
teritorija na Krimu, a Poljaci su morali priznati njihovu vlast u južnom području Ukrajne
sporazumom u Zoravnu, 27. oktobra 1676. godine. To je bio vrhunac osmanskog
osvajanja u istočnoj i sjevernoj Europi.

Fazil Ahmed – paša Köprülü, umro je nekoliko dana kasnije 3. novembra 1676. godine od
vodene bolesti, koju je izazvala njegova prekomjerna konzumacija pića. Nakon njegove
smrti za velikog vezira nije izabran kako se očekivalo njegov brat Fazil Mustafa – paša
Köprülü, nego Kara Mustafa paša koji je stekao naklonost sultana Mehmeda IV. Kao
veliki vezir na svojoj dužnosti Ahmed – paša Köprülü bio je 15 godina. Najduže se
zadržao na funkciji velikog vezira.

Poslije smrti Fazil Ahmeda – paše na vlast je došao Kara Mustafa paša (1676 -1683.),
prema osmanskom historičaru Ekmeleddin Ihsanoglu bio je Fazil Ahmedov zet. Bio je
osmanskog porijekla, odgajan je u porodici Köprülü, kojoj duguje svoju karijeru u
administraciji i u službi sultana Mehmeda IV. U vrijeme novog vezira postignuto je malo
uspjeha za razliku u doba njegovih prethodnika Köprülüa. Više je bio zainteresiran za
vođenje vanjskih poslova, nego za uređenje unutar carstva. Odmah po dolasku na vlast
imao je želju da zarati protiv Austrije, ali najprije je morao da smiri rat sa Rusijom koji je
počeo u proljeće 1677. godine. U prvom momentu osmanska vojska je doživljela poraz
kod Čehrina (august 1677.), a u proljeće 1678. godine tu je stigao i sam veliki vezir Kara
Mustafa paša. Rat sa Rusijom završio je se u jesen 1680. godine mirem u Begčesaraju
kojim je postignut kompromis da se više ne naseljavaju u vrijeme borbi raseljeni srednji
i južnio dio kijevske zemlje.

Veliki vezir Kara Mustafa – paša kao što je i zamislo još po dolasku na vlast, počeo je da
priprema vojsku za pohod na Beč. Početkom 1683. godine velika vojska se skupila u
Edirnamu odakle su krenuli put ka Europi. Pored velikog broja vojnika, veliki veziri je sa
sobom vodio i veliki harem žena, te veliki broj čuvara. Kara Mehmed paša je vjerovao u
pobjedu jer je habsburški dvor bio zaokupljen problemima u Europi.

http://history-center.xyz/
 Köprülü family - The Ottoman Grand Viziers
History-center

Kao povod za rat uzima se pokušaj Ugara da se oslobode Habsburške vlasti naime, u
Ugarskoj je 1682. godine izbio ustanak protiv Habsburgovaca. Vođe pokreta bili su
Nikola Zrinjski i Tekoli. Oni su se obratili Osmanlijama za pomoć i obećali su da će
priznati sulatana za svog vladara ako im pomognu. Tu aktivnost priznali su i Francuzi jer
su i oni ratovali sa Habsburgovcima i time su smatrali da će njihov položaj u Europi
oslabiti. Zbog toga sultan 1682. godine priznaje Tekolija za ugarskog kralja. Kao odgovor
na ovo, habsburški kralj Lepold I sklapa savez sa poljskim kraljem Janom II Sobjeskim, o
međusobnom pomaganju u toku ratnih operacija. Polovinom jula 1683. godine oko
250.000 osmanskih vojnika se zaustavilo pod Bečom. Osmanlije su 18 puta jurišali na
grad. Sam grad branila je mala posada, oko 5000 vojnika. U novije vrijeme turski
historičari za dugu opsadu krive velikog vezira Kara Mustafu. Oni smatraju da je veliki
vezir trebao narediti opći juriš na grad i da bi tako grad pao. Međutim Kara Musatafa
paša je htio da se grad preda.

Osmanska vojska doživjela je poraz na Klahenbergu kraj Beča 12. septembra 1683.
godine. Za poraz svoje vojske sultan Mehmed IV saznao je u Beogradu, odakle se
povukao u Jedern, ljut na Kara Mustafu – pašu, koji je poraz platio životom. On je
smijenje i ubijen u beogradskoj tvrđavi 15. septembra 1683. godine. Nakon nekoliko
slabih vezira, na položaj veliko vezira postavljen je Fazil Mustafa – paša Köprülü.

Fazil Mustafa paša (1689 -1691.) došao je na funkciju velikog vezira 25. oktobra 1689.
godine sa 52 godine. Njega je pratio glas strogog poštovaoca islamskih zakona, bio je
neprijatelj vina i kršćana. Još po dolasku na vlast, svim je dao na znanje da će biti strog i
pošten. Odlučio je da povede politiku kao što su vodili njegov otac i brat.

Najprije je odlučio da sredi unutrašnje odnose i da smiri „podivljale“ poreze, na taj način
je htio da umiri seljake. Prije svega kršćane na Balkanu. Njihovo nezadovoljstvo izazivalo
je bune. On je zato uredio novi način ubiranja poreza. Tako da je donešena odluka da se
glavarina ne uzima samo od domaćina kuće, nego od svih radno sposobnih, muških
odraslih članova.

Jedana od vezirovih aktivnosti jeste i reorganizacija vojske. Doveo je sposobne ljude a

mnoge smijenio, kao što je i veliki broj janičara lišio dužnosti. Smanjio je i broj upravnika
i namjesnika provincija. Na taj način pokušao je uravnotežiti državni budžet.

http://history-center.xyz/
 Köprülü family - The Ottoman Grand Viziers
History-center

To što je Fazil Mustafa – paša uspio preokrenuti niz poraza protvih Habsburgovaca ne
treba zahvaliti samo njegovim vojnim sposobnostima i talentu organizatora. Francuski je
kralj Luj XIV iskoristio je zauzetost Habsburgovaca protiv Osmanlija i provalio je u
Falačku. Tako da su Habsburgovci dio svoje vojske morali poslati na zapad, što je
iskoristio veliki vezir te je zauzeo Srbiju i Erdelj. Tokom proljeća 1690. godine veliki
vezir je uspjeo da vrati Niš, zatim Smederevo, a potom i Beograd 28. oktobra 1690.
godine.

U julu 1691. godine novi sultan Ahmed II potvrdio je položaj velikog vezira Fazil Mustafi
paši Köprülüu.

Zbog pojave kuge u redovima habsburške vojske veliki vezir je imao uspješene
protuofanzive. Imao je namjeru da protjera Habsburgovce od Dunava. Sa velikim brojem
vojnika oko 100.000 te 150 topova odlučio je da pređe preko Dunava i da iznenadi
neprijatelje kod Petrovardina. Umjesto toga kod Slankamena, na ušću Tise u Dunavu,
sačekao ga je u zasjedi feldmaršal Ludvig Badenski sa oko 60.000 ljudi. Drugog dana
bitke 20. augusta 1691. godine poginuo je veliki vezir Mustafa – paša, nakon čega su se
osmanske trupe panično povukle prema Zemunu.

To je bio posljednji Köprülü koji je pokušao da ustabili Osmansko carstvo. Njegovi

nasljednici nisu bili sposobni kao on.

http://history-center.xyz/