UNIVERZITET U SARAJEVU

PRIRODNO-MATEMATIČKI FAKULTET

CAULERPA TAXIFOLIA
(M. Vahl) C. Agardh, 1817

EKOLOGIJA INVAZIVNIH ORGANIZAMA

SEMINARSKI RAD

Mentor: Student:
prof. dr. Senka Barudanović Jasmina Ahmetagić

Sarajevo, april 2017. godine

 SADRŽAJ

UVOD ............................................................................................................................................. 1
1. OSNOVNE BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE ...................................................................... 2
2. SISTEMATIKA....................................................................................................................... 3
3. HIBRID CAULERPA TAXIFOLIA .......................................................................................... 4
4. KARAKTERISTIKE STANIŠTA .......................................................................................... 5
5. JADRANSKO MORE ............................................................................................................. 7
6. PUTEVI UNOSA I ŠIRENJE AREALA ................................................................................ 8
7. PUTEVI I OBLICI RAZMNOŽAVANJA.............................................................................. 9
8. UTICAJ ALGE CAULERPA TAXIFOLIA NA FAUNU I FLORU ...................................... 11
9. VAŽNOST POSIDONIE OCEANICE ................................................................................. 13
10. EKONOMSKI UTICAJ ........................................................................................................ 14
11. METODE ISKORJENJIVANJA .......................................................................................... 16
12. ZAKLJUČAK ....................................................................................................................... 20
LITERATURA ............................................................................................................................. 21
 UVOD

Caulerpa taxifolia je vrsta morske trave, odnosno alge, iz roda Caulerpa. Porijeklom je iz Indijskog
okeana (Wikipedia, 2015).

Rod Caulerpa u koji spadaju pored Caulerpa taxifolia i vrste poput Caulerpa racemosa i Caulerpa
prolifera je poseban po tome što vrste koje mu pripadaju su najveći jednostanični organizmi na
svijetu. Iako je cijela alga građena od samo jedne stanice njeno razgranato stabalce može narasti i
nekoliko metara te imati na sebi hiljadu korjenčića i stotine listića (Kocijan, 2014).

Alga stvara veliku količinu otrovne hemikalije štetne za ribe i druge vrste, za razliku od drugih
biljaka koje proizvode različite štetne tvari ali u manjim količinama. To je jedna od dvije alge na
popisu 100 najgorih svjetskih invazivnih vrsta prikupljenih u IUCN (Wikipedia, 2015).

Kaulerpe se mogu razmnožavati vegetativno i spolno. Početkom sedamdesetih Caulerpa taxifolia

jedna je od najčešćih korištenih alga u europskim morskim tropskim akvarijama zahvaljujući
lijepom izgledu, brzom rastu i otpornosti na akvarijske uvjete (Kocijan, 2014).

Prozvana je i algom ubicom jer na mjesto gdje se prihvati za podlogu stvara gusti sklop i zbog
otrovnih tvari koje luči smrtonosno djeluje na druge alge i manje morske organizme (Wikipedia,
2015).

1
 1. OSNOVNE BIOLOŠKE KARAKTERISTIKE

Caulerpa taxifolia je lijepa fluorescentno zelena alga građena od puzajućeg stabalca koji može
narasti preko 1 metar u dužinu, brojnih korjenčića kojima je učvršćena za dno i rasperanih listića
koji mogu narasti od 5 do 65 centimetara u dužinu. Pošto listići podsjećaju na listove tise (rod
Taxus- tisa) tako je alga i dobila ime. U Sredozemnom moru oni dosežu dužinu od 10-30
centimetara, a ponekad čak i do 80 (Sl. 1) (Kocijan, 2014).

Slika 1. Habitus alge Caulerpa taxifolia

Izvor: www.kaulerpa.revolucija.hr

Alga pripada sifonalnim, zelenim, veoma starim algama čiji su fosili poznati još iz silura. Njeno
tijelo, naizgled složene građe, sastoji od samo jedne jedine ćelije . Na njoj se jasno razlikuju tri
dijela koja podsjećaju na korijen, stablo i listove složenih biljaka [cvjetnica], a ustvari je sve to
samo jedna ogromna ćelija. U unutrašnjosti postoje pregrade koje daju biljci čvrstinu i
omogućavaju bolje provođenje materija kroz organizam, ali ne razdvajaju dijelove na ćelije. To
ovoj algi daje mogućnost skoro neograničene sposobnosti tzv. vegetativnog razmnožavanja.
Dovoljno je da komadić otkinut od roditeljskog organizma dospije u odgovarajuće uslove, iz njega
će se razviti novi organizam. Tako se ona može nesmetano širiti i osvajati ogromna prostranstva -
smatra se da može da ''napreduje'' brzinom od 1 cm na dan. Osim toga, posjeduje i sposobnost
spolnog razmnožavanja tako što obrazuje spolne ćelije koje se u morskoj vodi spajaju, a zatim iz
te oplođene jajne ćelije izrasta nova biljka. Spolne ćelije obrazuju se u izraštajima iz kojih se
oslobađaju (Trifunović, 2014).

2
 2. SISTEMATIKA

Classification (CABI, 2011):

Empire Eukaryota

Kingdom Plantae

Subkingdom Viridiplantae

Infrakingdom Chlorophyta infrakingdom

Phylum Chlorophyta

Subphylum Chlorophytina

Class Ulvophyceae

Order Bryopsidales

Family Caulerpaceae

Genus Caulerpa

Species Caulerpa taxifolia

Caulerpa taxifolia var. distichophylla (Sonder) Verlaque, Huisman & Procaccini

Caulerpa taxifolia f. asplenoides (Greville) Weber-van Boss

Caulerpa taxifolia var. falcifolia (Harvey & J.W.Bailey) W.R.Taylor

Caulerpa taxifolia f. interrupta Svedelius

Caulerpa taxifolia f. tristichophylla Svedelius

Caulerpa taxifolia var. crassifolia C.Agardh

3
 3. HIBRID ALGE CAULERPA TAXIFOLIA

Caulerpa taxifolia pronađena u Sredozemnom moru je hibrid koji se koristi za ukrašavanje

akvarijuma sa slanom vodom, a zbog svoje žarko zelene boje česta je u akvarijima s tropskim
ribicama. Prvi se puta koristila u akvarijmu u Stuttgartu, gdje je i dobijen genetski jači i otporniji
hibrid, kojeg su kasnije prenijeli u druge okeanografske institute. Pretpostavlja se da je u slobodan
okoliš ispuštena iz Okeanografskog instituta u Monaku 1984. godine odakle se vrlo brzo proširila
po Sredozemlju.

Za razliku od prirodne tropske vrste Caulerpa taxifolia, hibrid može lako preživjeti u hladnijem
moru temperature 5 -10 °C i jednako se brzo širi u čistom, otvorenom moru kao i u zagađenim
lukama i zaljevima. Širi se na različitim staništima – na pješćanom, stjenovitom ili muljevitom dnu
na dubinama do 100 metara. Treba ipak napomenuti: što je dubina veća prekrivenost dna je manja.

Hibrid se ne razmnožava spolno već samo vegetativno obnavljanjem iz otkinutih dijelova alge, što
joj omogućava brzo širenje na sidrima plovila, u ribarskim mrežama i sl. pri čemu bez vode može
preživjeti više od tjedan dana. Alga u sebi sadrži otrov koji nije opasan za ljude, ali ju stoga većina
morskih organizama izbjegava, neka su istraživanja pokazala da je otrovna za neke vrste. Prilikom
širenja alga potpuno prekriva dno te pritom uništava spužve, korale i ježeve, potiskuje sve ostale
organizme, a njome se ne hrani niti jedna vrsta riba ili glavonožaca (Orešić, 2004).

Slika 2. Prikaz kaulerpe koju su pojeli puževi

Izvor: www.gettyimages.in

4
 4. KARAKTERISTIKE STANIŠTA

Prirodno stanište joj je Indijski okean, Karipsko i ostala tropska mora. Zbog korištenja kao
akvarijumska biljka, Caulerpa taxifolia se raširila izvan svog prirodnog staništa, te se sada može
pronaći u Medieteranu, uzduž obala Kalifornije, Japana i istočne Australije (a i šire) (Ronilački
klub "Nautilus", 2013).

Alga raste na svim stabilnim podlogama (kamenu, mulju, pijesku, na rizomima morske cvjetnice
Posidonia oceanica, na nepokretnim životinjama) od 3 do 30-40 metara dubine, a ispred Monaka
pronađena je i na dubini od 100 metara. Može rasti u čistom moru, ali i u onečišćenom (npr. uz
kanalizacijske ispuste), osvijetljenom ili zasjenjenom mjestu. Razvija se na temperaturama višim
od 18° C, ali može preživjeti nekoliko dana na temperaturi od 7° C i 3 mjeseca na 10° C u
eksperimentalnim uvjetima (Kocijan, 2014).

Slika 3. Livade alge Caulerpa taxifolia

Izvor: www.biophysics.sbg.ac.at

5
Slika 4. Izgled alge Caulerpa taxifolia
Izvor: www.rknautilus.com

6
 5. JADRANSKO MORE

U Jadranskom moru Caulerpa taxifolia pronađena je 1994. godine u Starigradskom zaljevu na

otoku Hvaru, u Malinskoj na otoku Krku te iste godine, a 1996. godine u Barbatskom kanalu uz
otok Rab. Caulerpa taxifolia pronađena je 2000. godine na Paklinskim otocima (otok
Marinkovac), a do danas se pojavila ispred Cavtata, uz Pelješac na tri lokaliteta te u podmorju
Mljeta, Hvara i Biševa.

Istraživanja nalazišta Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa najčešće se obavljaju u okviru

nacionalnog projekta Jadran barem četiri puta na godinu, a u novije vrijeme se obavljaju dodatna
istraživanja Laboratorija za bentos te Instituta za okeanografiju i ribarstvo u Splitu.

Za uklanjanje primjenjuju se određene metode pri čemu je se lokacija u Barbatskom kanalu

potpuno uklonila, a vjeruje se da će se ukloniti i u Malinskoj. Zaljev Stari Grad prekriven je
naseljem alge Caulerpa taxifolia na više od 50 ha pri čemu postupno nestaju morski ježevi, spužve,
korali i neke vrste riba. Da bi se usporilo i spriječilo širenje, uklanjaju se rubni djelovi naselja.
Sporijem širenju pogoduje činjenica da glavnina morskih struja i valova otkinute djelove nosi
prema dnu zaljeva gdje je alga i naseljena.

Alge se i dalje šire, najčešće ljudskim djelovanjem. Tako, npr. u Hrvatskoj problem Kaulerpi još
nije u odgovarajućoj mjeri podignut na nacionalnu razinu, a jedino se tako može adekvatno
financirati i zakonski regulirati (Orešić, 2004).

Slika 5. Rasprostranjenost alge C. taxifolia u Jadranu 2008.

Izvor: www.kaulerpa.revolucija.hr/revolucija.html

7
 6. PUTEVI UNOSA I ŠIRENJE AREALA

Još se ne zna način na koji je dospjela u Jadransko more, ali se zna da je u Sredozemno
more puštena iz Okeanografskog muzeja u Monaku. U jadranskom primorju prvi put je pronađena
u okolini Hvara, a poslije i uz ostrva Rab i Krk (Wikipedia, 2015).

Prozvana je i algom ubicom jer na mjesto gdje se prihvati za podlogu stvara gusti sklop. Caulerpa
taxifolia širi se morskim strujama, stoga je moguće da otkinuti djelići alge stvore naselja na bilo
kojem mjestu gdje naiđu na pogodno morsko dno (MMPI republike Hrvatske, 2010).

Kaulerpa se prenosi takođe sidrima, sidrenim lancima i mrežama stoga je na mjestima gdje je ona
rasprostranjena potrebno spriječiti ribolov i sidrenje brodova. Kada naseli novo područje započinje
njen brzi rast i vegetativno razmnožavanje. Tokom ljeta raste brzinom od 2 centimetara na dan, a
grananjem stabalca povećava gustoću. Najgušća naselja alga mogu po metru kvadratnom imati
300 metara puzajućeg stabalca i 14 000 listića. Tako veliki broj listića omogućava uspješno
vegetativno razmnožavanje, pošto njihovim otkidanjem valovima nakon desetak dana dolazi do
razvoja nove alge. Otkinuti listići uvijek se obnavljaju po istom principu: najprije se na mjestu
otkidanja razvijaju korjenčići, a na oko 0,5 centimetara od mjesta otkidanja razvija se novo
stabalce. Ovakav način razmnožavanja jedini je u ove vrste u Sredozemlju pa su tako sve alge
zapravo klonovi. Alga ima mogućnost i spolnog razmnožavanja, no ono se dešava samo u tropskim
morima. Iako dolazi do razvoja i ispuštanja gameta one su sve muške, a iz nepoznatih razloga ne
dolazi do razvoja ženskih gameta. Oko 27 minuta prije izlaska Sunca gamete se ispuštaju, no kako
ne dolazi do oplodnje sve ugibaju. Širenje naselja algi iznimno je brz proces. Kroz 5 godina alga
prosječno zahvati 10 hektara morskoga dna. Zato je posebno bitno pronaći nova naselja u ranoj
fazi njihovog širenja (unutar prve 3 godine od naseljavanja), kada još postoji mogućnost za njeno
uklanjanje (Akvarij.net, 2007).

Slika 6. Prikaz alge Caulepra taxifolia

Izvor: www.index.hr

8
 7. PUTEVI I OBLICI RAZMNOŽAVANJA

Životni ciklus vrsta iz roda Caulerpa je slabo proučen. Većina sifonalnih zelenih algi su primarno
diploidne (talus 2n), dok su samo spolne ćelije (gameti) sa haploidnim brojem hormosoma (n)
(Raven et al., 1992).

Slika 7. Životni ciklus alge C. Taxifolia

Izvor: www.biophysics.sbg.ac.at

Kod sifonalnog talusa nisu prisutni poprečni zidovi, te se u tom talusu nalazi veliki broj jedara
(cenocitni talus) i hloroplasta. Prema tome, tokom spolne reprodukcije pojedinačna jedra prolaze
kroz mejozu. Kao rezultat nastaju četiri gameta od svakog jedra, koja su okružena ćelijskim zidom.
Ovaj proces uključuje „holokarpiju“, odnosno pojavu kada cijeli protoplast odjednom daje veliki
broj gameta (gotovo kompletan protoplast jednog talusa ima ulogu ili dobija ulogu gametangije
koja sadrži biflagelatne (gameti sa dva biča) i nejednake veličine (anizogamija) pokretne gamete,
koji se otpuštaju simultano kroz papile (vjerovatno dijelovi na talusu koji podsjećaju na listiće). Nakon
spajanja gameta, nastaje zigot koji se razvija u protonemu, koja zatim formira tipični diploidni
talus (2n) (Silva, 2002).

9
Budući da je životni ciklus vrste Caulerpa taxifolia slabo proučen, vrlo je vjerovatno da odrasli
sporofit oslobađa zoospore sa četiri biča, koje daju gametofit (n).

Prema Meinesz, vrsta Caulerpa taxifolia ima mogućnost otpuštanja velikog broja muških i ženskih
gameta koji se u laboratorijskim uslovima mogu spajati i dovesti do formiranja zigota. Ali i nakon
skoro desetogodišnjeg istraživanja ove vrste u Sredozemnom moru i u laboratoriji, navedeni autor
nije konstatovao pojavu spolne reprodukcije. U prirodi, se dakle oslobađaju samo muški gameti,
što potvrđuje činjenicu da su sve jedinke Caulerpa taxifolia u Sredozmenom moru klonovi jedinke
koja je oslobođena iz akvarijuma 1984. godine.

Navedena invazivna vrsta u genetičkom smislu pokazuje slabu varijabilnost, a kao najčešći način
razmnožavanja ili proliferacije je vegetativnom diobom, odnosno fragmentacijom talusa.
Ošećenjem ili pucanjem talusa koje je prouzrokovano vještačkim (ribarska oprema etc) ili
prirodnim (munja ili grom?) putem, mali fragmenti veličine 1cm2 dovode do stvaranja novih
kolonija koji se razvijaju obično od 2 do 10 metara duboko u vodi i to najčešće tokom ljeta ili
jeseni kada je najveća stopa rasta (Meinesz et al. 1993).

10
 8. UTICAJ NA FAUNU I FLORU

Alga Caulerpa taxifolia jedna je od 100 najgorih svjetskih invazivnih vrsta te je s pravom nazvana
alga ubojica. Njezino širenje uzrokuje velike promjene u bioraznolikosti, ekoraznolikosti i
pejzažnoj raznolikosti (Kocijan, 2014).

U Sredozemnom moru, zahvaljujući širokim ekološkim valencama i nedostatku predatorskih

organizama, alga razvija izuzetno gusta naselja čime istiskuje autohtone organizme, prvenstveno
alge i morske cvjetnice, te na taj način mijenja prirodni ekološki sastav Sredozemnog mora
(Boudouresque i sur., 1995; De Villele i Verlaque, 1995).

Od životinja na pjeskovitom dnu zbog kamuflaže obitavaju ribe pauci, iverci i listovi koji se nikako
ne mogu prilagoditi suživotu sa algom. Sveukupno gledano, nakon što se C. taxifolia nastani, broj
biljnih i životinjskih vrsta se poveća, no to nije zajednica pjeskovitog dna već nova zajednica livade
alge Caulerpa taxifolia (Kocijan, 2014).

Alga je u izravnoj kompeticiji s morskom cvjetnicom Posidonia oceanica (Meinesz i sur., 2000).
Alga je u vrijeme minimuma vegetacije cvjetnice (jesen) najbolje razvijena te može zasjenjivati
mlade kratke listove posidonije te na taj način usporavati njihov rast (De Villele i Verlaque, 1995).
To se događa u već oštećenim naseljima cvjetnice, a kada su naselja cvjetnice dobro razvijena onda
služe kao granica širenju invazivne alge (Thibaut, 2001). Budući su u algi prisutni sekundarni
metaboliti, ona je rijetko hrana glavnim sredozemnim herbivornim organizmima (Boudouresque i
sur., 1996; Lemée i sur., 1996). Tako se jež Paracentrotus lividus povlači s područja koja su gusto
naseljena algom C. taxifolia te se grupira na mjestima gdje alge nema i hrani se autohtonim algama
i cvjetnicama, što u konačnici pridonosi lakšem širenju invazivne alge (Boudouresque i sur., 1996;
Lemée i sur., 1996). Mijenjajući okoliš u koji je unesena, alga utječe i na promjene koje nastaju u
sastavu bentoske makrofaune. Caulerpa taxifolia negativno utiče na mnoge životinjske skupine,
posebno Amphipoda, Polychaeta, dok je utjecaj na skupinu Mollusca manje izražen (Bellan –
Santini i sur., 1996). Osim što je ugrožena bioraznolikost velike posljedice vidljive su i u
ronilačkom turizmu te priobalnom ribolovu (Kocijan, 2014).

11
 Slika 8. Caulerpa taxifolia
Izvor: www.biophysics.sbg.ac.at

12
 9. VAŽNOST BILJKE POSIDONIA OCEANICA

Livade koje tvori Posidonia oceanica čine pravu malu biološku floru i faunu podmorja-jedan
ekosistem. U njima žive, razmnožavaju se, love i skrivaju se nekoliko stotina vrsta algi i životinja.
Među njima možemo pronaći nekoliko vrsta rakova, glavonožaca, školjki, spužvi,
mahovina, žarnjaka, te mnoge vrste manjih i većih riba. Osim što pružaju dom, livade Posidonie
proizvode kisik kojim obogaćuju more i sediment, te ih možemo zvati i podmorskim šumama.
Svojim dugim listovima ublažuju nalet valova na obalu, pa tako sprečavaju eroziju tla, a njihovo
korijenje svojim spletom učvršćuje sediment i tako sprečava njegovo odnošenje.
Na kraju imaju i bitnu ulogu u kruženju i vezivanju hranjivih soli u moru. Budući da jako sporo
raste, obnova livada bi mogla potrajati i do nekoliko stotina godina (MMPI republike Hrvatske,
2010).

Slika 9. Posedonia oceanica

Izvor: www.istitutoveneto.org

13
 10. EKONOMSKI UTICAJ

Ekonomski i socijalni uticaji ogledaju se u smanjenju ulova ribe od strane komercijalnih ribara
zbog smanjenja staništa za ribe zbog C. taxifolia, a takodje se ona zapliće u brodske propelere i
ribarske mreže što utiče na njeno rasprostranjenje (NIMPIS, 2008). Nekoliko riba koje se hrane C.
taxifolia, kao što je mediteranska deverika (Sarpa salpa), akumuliraju toksine u svojim tijelima što
ih čini nepodobnim za ljudsku potrošnju (Meinesz i Hesse, 1991).

Caulerpa taxifolia se može dodirivati bez opasnosti, ali po međunarodnim zakonima je zabranjeno
branje prodavanje ili transport ove alge. To je iz razloga što je transport djelića talusa ove alge na
sidrenim lancima i ribarskim mrežama glavni način širenja ove alge u Mediteranu. Osim toga
nepažnja vlasnika akvarijuma sa ovom vrstom dovela je do pojave ove alge u obalnim vodama
Kalifornije i do njenog daljeg širenja.
Cjelokupna situacija se dodatno komplikuje činjenicom da fragmenti ove alge mogu preživjeti
desetak dana van vode, na toplom, tamnom mjestu i da nakon ponovnog dolaska u morsku vodu
nastavljaju sa rastom. Upravo zato vrlo je lako prenijeti algu sa jednog na drugo mjesto ako njeni
djelovi ostanu na ribarskim mrežama, sidrenim lancima ili na ronilačkoj opremi. Zato je važno
pridržavati se zabrane branja, prodavanja i transporta ove vrste, jer svaki postupak sa ovom algom
povećava mogućnost njenog širenja na nekom novom području. Na svim mjestima gdje se ova
alga pojavila konstatovan je pad biodiverziteta, ribarske mreže su često zatrpane ne ribom već
samo ovom algom, a bogata lovišta i predivni centri za podvodne aktivnosti postaju sve manje
posjećeni te su ekonomski gubici višestruki. Sprečavanje rasta ove alge pokušalo se na više načina:
vakuum pumpama, solima bakra, suvim ledom, ultrazvukom, međutim sve su to akcije lokalnog
karaktera i ne mogu se primjenjivati na većim površinama. Razmišlja se i o uvođenju u vode
Mediterana jedne vrste tropskog puža koji se normalno hrani ovom algom, ali postoji opasnost što
raditi sa ovim pužem ukoliko dođe do njegovog prenamnožavanja. Strahuje se da bi to bio novi
problem. I dok se naučnici dvoume oko sprovođenja adekvatnih mjera za zaustavljanje rasta ove
alge njena naselja se i dalje šire bez izgleda da će usporiti svoj rast.
Druga vrsta iz istog roda - Caulerpa racemosa je na putu da postane možda i još veći problem od
prethodne.

Ova vrsta je takođe tropskog porijekla, a u Mediteran je dospjela preko Sueckog kanala. Prvi put
ova vrsta je zabilježena za Mediteran u Tunisu 1926.g. a nakon toga je primjećena na mnogim
mjestima u Turskoj, Siriji, Libanu, Izraelu, Egiptu, Tunisu (Mačić, 2011).

14
Slika 10. Caulerpa taxifolia je potpuno bezopasna kada dođe u dodir sa čovjekom
Izvor: www.phytophactor.fieldofscience.com

15
 11. METODE ISKORJENJIVANJA

Potpuno iskorjenjivanje alge Caulerpa taxifolia bilo je moguće 1991. g. ali kako to nije bilo
učinjeno danas se raznim metodama pokušava barem djelomično ukloniti i smanjiti brzinu njezina
širenja. Koriste se različita hemijska i fizička sredstva poput ručnog sakupljanja, zatrpavanja
krečom, prekrivanja crnim folijama, usisavanjem, solima, bakrom itd. Nekim se tehnikama
uspješno može ukloniti mala nakupina alga udaljena od gusto obraslog područja. Najučinkovitija
metoda za sada je prekrivanje folijom. Alga mora biti prekrivena barem 3 mjeseca, a to je veliki
problem jer folija može biti oštećena djelovanjem valova, mogu je potrgati sidra ili ribarske mreže.
Osim što folija uništava ovu algu uništava i autohtone organizme. To nije tako veliki problem
pošto se zajednice brzo obnavljaju, no svako uništavanje cvjetnice Posidonia oceanica gotovo je
neobnovljivi proces. Kako je brzina njezina rasta oko 1 cm godišnje uklanjanje alge mora se
provoditi ručno. Za područja s brojnim malim algama na pjeskovitom muljevitom dnu najbrža
metoda uklanjanja je isisavanje ''mamutima'', a brojni fragmenti sakupljaju se i rukama. U tijeku
su i biološka istraživanja koja uključuju primjenu nekih morskih puževa koji se jedino hrane
kaulerpom, no veliko je pitanje kako će njihovo uvođenje utjecati na cjelokupni ekosustav
(Kocijan, 2014).

Slika 11. Uklanjanje alge Caulerpa taxifolia

Izvor: www.geografija.hr

16
Slika 12. Još jedna od metoda uklanjanja alge Caulerpa taxifolia
Izvor: www.slobodnadalmacija.hr

Slika 13. Različiti načini borbe protiv alge Caulerpa taxifolia

Izvor: www.biophysics.sbg.ac.at

17
Osnovni razlog zbog kojeg se Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa tako brzo šire jest taj što ne
postoje herbivorni organizmi koji bi se njima hranili i tako kontrolisati njihovo širenje. Zbog toga
svaki dan te alge zauzimaju sve veća morska prostranstva. Sve alge roda Caulerpa prizvode
toksične metabolite koji im služe kao zaštita od herbivora, osim od nekih. Jedna skupina puževa
prilagodila se hranjenju kaulerpama jer su evolucijski razvili otpornost na njezine metabolite. Čak
ih prerađuju u još toksičnije spojeve i pohranjuju u svome tijelu pa su tako potpuno zaštićeni od
predatora. Kaulerpama se hrane tako da isisavaju njihovu gigantsku citoplazmu. Ne postoje tako
velike alge s tolikom količinom citoplazme koje bi puževi mogli isisavati pa su zato kaulerpe
njihova jedina hrana. U Sredozemnom moru žive dvije vrste takvih puževa, a do pojave invazivnih
kaulerpi oni su se hranili jedinom autohtonom vrstom, C. prolifera. To su endemični sredozemni
puževi golaći Oxynoe olivacea i Lobiger serradifalci.

Ipak puževi nisu sposobni svojim načinom ishrane spriječiti širenje algi. Iako ih se može često
naći, uvijek su u malom broju, a razlog ležu u njihovom planktonskom stadiju. Oni ostavljaju
brojna jajašca iz kojih izlazi planktonska ličinka koja provede u stupcu mora oko 3 tjedna. U tom
vremenu ličinka biva odnesena morskim strujama, postaje lak plijen predatorima, ekološki uvjeti
u moru ne moraju biti povoljni za preživljavanje, a još im i treba 14 specifična hrana za razvoj.
Dio ličinki koji preživi tada se mora zateći na području s kaulerpama kako bi se mogle nastaviti
hraniti, a vjerovatnost za to je iznimno mala. Srodne vrste puževa koji se hrane isključivo
kaulerpama žive u drugim morima, no njihov ciklus razmnožavanja se razlikuje. Neke vrste polažu
jaja iz kojih izlaze potpuno razvijeni puževi pa je tako mogućnost za izgradnju gustih populacija
puno veća. Upravo na ovakvim vrstama puževa zasniva se ideja o biološkoj kontroli širenja
invazivnih algi. Njih bi trebalo tražiti u umjereno toplim morima, npr. u morima Australije. Ako
se i takve vrste pronađu moraju proći stroge laboratorijske testove kako bi se potvrdilo da će se
hraniti isključivo kaulerpama te da se ustanovi što će se desiti nakon njihovog puštanja. Takvi
testovi provode se godinama, no i ako se pokaže da puževi neće imati negativni utjecaj na zajednice
drugih organizama potrebna je saglasnost svih sredozemnih zemalja. Za ostvarenje ovakvog
načina kontrole širenja algi potrebno je još puno intenzivnog rada i vremena.

18
 Slika 14. Lobiger serradifalci
Izvor: www.digre.pmf.unizg.hr

Kako bilo da bilo, postoji nekoliko načina uništavanja Caulerpa taxifolia alge:

- mehaničko uklanjanje korištenjem različitih pumpi - nažalost, ovo nije dugoročna metoda
budući da se alge mogu rengerirati iz novonastalih fragmenata, te se čak mogu proširiti na
veće područje zbog morskih struja.

- prekrivanje invazivnih biljki neprozirnim folijama - nažalost, folije se mogu lako oštetit.

- tretiranje raznim hemikalijama - neselektivna metoda koja ubija sve.

- tretiranje slatkom/pitkom vodom - slatka voda brzo ubija Caulerpa taxifolia algu, dok
mnoge lokalne vrste morskih trava ostaju zdrave (Ronilački klub "Nautilus", 2013).

19
 12. ZAKLJUČAK

Nakon uvida u način života, širenja i negativnog utjecaja invazivnih vrsta alga vidljivo je kakva
opasnost prijeti primorju Jadrana. Iako se danas puno zna o tim vrstama ono najvažnije nedostaje,
a to je kako spriječiti njihovo dalje širenje. Postoje dva moguća scenarija za budućnost algi u
Sredozemnom moru. Prema jednom scenariju Caulerpa racemosa će zavladati cijelim
Sredozemljem od površine do četrdesetak metara dubine, a jedina alga pored nje koja će zauzimati
značajnije površine bit će Caulerpa taxifolia. Drugi scenarij uključuje naučnike koji bi trebali naći
način kontrole invazivnih kaulerpi. Sada je samo pitanje vremena. Hoće li alge i dalje malo po
malo zauzimati površine koje sada pripadaju autohtonim vrstama sve dok ne zavladaju čitavim
primorjem ili će vrijeme ipak biti na našoj strani i omogućiti nam pronalazak djelotvornog rješenja
protiv ovih invazivnih vrsta.

20
 LITERATURA

Akvarij.net. (2007, 05 08). Caulerpa taxifolia i Caulerpa racemosa. Retrieved from Akvarij.net:
http://www.akvarij.net/index.php?option=com_content&view=article&id=196:caulerp
Bellan-Santini D., A. P. (1996). The influence of the introduced tropical alga Caulerpa taxifolia,
on the biodiversity of the Mediterranean marine biota. J.o.Mar.Biol.Assoc. U.K. .
Boudouresque C.F., L. R. (1996). The invasive alga Caulerpa taxifolia is not a suitable diet for
the sea urchin Paracentrotus lividus. Aquatic Botany.
Boudouresque C.F., M. A. (1995). Spread of the green alga Caulerpa taxifolia (Caulerpales,
Chlorophyta) in the Mediterranean: possible consequences of a major ecological event.
Sci. Mar. .
CABI. (2011, 05 24). Caulerpa taxifolia (killer algae). Retrieved from CABI:
http://www.cabi.org/isc/datasheet/29292
de Vilele X., V. M. (1995). Changes and degradation in a Posidonia oceanica bed invaded by the
introduced tropical alga Caulerpa taxifolia in the north western Mediterranean. Bor. Mar.
Kocijan, K. (2014). INVAZIVNE VRSTE ALGI U JADRANU, seminarski rad. Zagreb:
Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu.
Mačić, V. (2011, 10 05). Caulerpa - "tumor Mediterana". Retrieved from Njivice:
http://www.njivice.co.rs/index.php/ekologija/49
Meinesz A, H. B. (1991). Introduction et invasion de l'algue tropicale Caulerpa taxifolia en
Méditerranée nord-occidentale. Oceanologia Acta.
Meinesz A., B. L. (1995). Variations in the structure, morphology and biomass of Caulerpa
taxifolia in the Mediterranean Sea. Bot. Mar.
MMPI republike Hrvatske. (2010, 07 19). Informacija o invazivnim algama roda 'Caulerpa'.
Retrieved from Ministarstvo mora, prometa i infrastrukture republike Hrvatske:
http://www.mppi.hr/default.aspx?id=9015
Orešić, D. (2004, 05 24). Caulerpe i dalje u jadranu. Retrieved from Geografija.hr:
http://www.geografija.hr/hrvatska/caulerpe-i-dalje-u-jadranu/
Pesando D., L. R. (1996). Effects of caulerpenyne, the major toxin from . Aquatic Toxicology.
Raven, P. E. (1992). Biology of Plants 5th ed. NY-USA: Worth Publishers.
Ronilački klub "Nautilus". (2013, 08 23). Caulerpa taxifolia - Invazivne vrste. Retrieved from
Ronilački klub "Nautilus": http://www.rknautilus.com/ekologija/caulerpa-taxifolia-
invazivne-vrste.html

21
Silva, P. (2002). Overview of the Genus Caulerpa. Berkeley (CA) - USA: Herbarium of the Univ.
of California.
Thibaut T., M. A. (2001). Elysia subornata (Mollusca) a potential control agent of the alga
Caulerpa taxifolia (Chlorophyta) in the Mediterranean Sea. Journal of Marine Biol. Ass.
Trifunović, S. (2014, 12 16). Smrtonosni jednoćelijski mutant - kaulerpa. Retrieved from
Životinjsko carstvo: http://www.zivotinjsko-carstvo.com/ekologija/kaulerpa.php
Wikipedia. (2015, 04 09). Caulerpa taxifolia. Retrieved from Wikipeda:
https://bs.wikipedia.org/wiki/Caulerpa_taxifolia

22