SVEUČILIŠTE U ZAGREBU

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE I RAČUNARSTVA

ZAVRŠNI RAD br. 4408

Simulacijski modeli sklopova

učinske elektronike za korekciju
faktora snage
Damjan Godec

Zagreb, lipanj 2016.

SADRŽAJ

1. Uvod ........................................................................................................................... 1

2. Faktor snage .............................................................................................................. 2

2.1. Faktor snage u izmjeničnom strujnom krugu s linearnim opterećenjem ......... 2

2.2. Faktor snage u izmjeničnom krugu s nelinearnim opterećenjem ...................... 5

2.3. Faktor snage u izmjeničnom krugu s nelinearnim opterećenjem i izobličenjem

napona ....................................................................................................................... 7

3. Korekcija faktora snage ........................................................................................... 9

4. Metode korekcija faktora snage ............................................................................ 10

4.1. Pasivne metode korekcije faktora snage ............................................................. 10

4.1.1. Pojedinačna kompenzacija ................................................................................ 11

4.1.2. Grupna kompenzacija ........................................................................................ 11

4.1.3. Centralna kompenzacija .................................................................................... 12

4.1.4. Mješovita kompenzacija .................................................................................... 13

4.2. Aktivne metode korekcije faktora snage ............................................................. 14

4.2.1. Jedno-stupanjski sklopovi za korekciju faktora snage ................................... 15

4.2.2. Dvo-stupanjski sklopovi za korekciju faktora snage ...................................... 16

5. Simulacija primjene kondenzatorskih baterija ................................................... 17

6. Zaključak................................................................................................................. 22

7. Literatura ................................................................................................................ 23
1. Uvod

Generiranje, prijenos i korištenje električne snage i energije jedan je od

najzahtjevnijih problema u električnom inženjerstvu. ITehnologije, koje se bave
opskrbom električne energije, prolaze kroz duboke promjene, kako bi omogućile
sigurnu opskrbu električne energije širom svijeta.

Sve veći manjak prirodnih resursa, te sve veća potražnja za električnom

energijom razlozi su za promjene sustava opskrbe. Zbog zaštite okoliša i ostalim
regulacijama sprječava se dodatno građenje elektrana na fosilna goriva i
dalekovoda. Temeljita analiza mogućih opcija za maksimalno iskorištenje
dosadašnjih sustava, kako bi se zadovoljila potražnja, pokazala je da je najefikasnije
rješenje, korištenje različitih sklopova učinske elektronike. Opća je suglasnost, da je
nova oprema i način korištenja sklopova učinske elektronike potencijalna zamjena
za zastarjela rješenja u elektroenergetskom sustav, koja su se temelje na
elektromehaničkoj tehnologiji. Ta tehnologija ima sporo vrijeme odziva i skuplja je za
održavanje.

Neovisno o strukturi elektroenergetskog sustava, tok snage kroz mrežu je

većinom distribuiran kao funkcija impedancije prijenosnih linija. Prijenosna linija s
niskom impedancijom omogućuje veći tok snage, nego prijenosna linija s visokom
impedancijom. To nije najpoželjniji ishod, jer vrlo često to izaziva mnoštvo operativnih
problema u praksi. Posao operatora sustava je da pokuša postići preraspodjelu
protoka energije. Primjeri problema, do kojih neregulirana korisna i jalova snaga
mogu dovesti su: nestabilnost sustava, petlje tokova snaga, veliki gubitci u prijenosu,
prekoračenje graničnog napona, nemogućnost korištenja dalekovoda do termičke
granice i tako dalje. Takvi problemi u prošlosti su se rješavali gradnjom novih
elektrana i dalekovoda. Gradnja novih elektrana i dalekovoda je skupa i zahtjeva
vrijeme izgradnje. Stoga je puno lakše osloniti se na rješenja koja nam omogućuju
regulaciju korisne i jalove snage, a da nije potrebno građenje novih struktura, već
samo nadogradnja postojećih.

1
2. Faktor snage

Faktor snage potječe iz potrebe za određivanje veličine koja pokazuje

koliko efikasno neko trošilo koristi struju iz izmjenične mreže.
Faktor snage u istosmjernom krugu je uvijek jednak 1. Istosmjerni krug
nema reaktivne komponente, pa su napon i struja uvijek u fazi. Fazni pomak
(𝜑) između struje i napona je nula stupnjeva, a cos(0) je 1.

2.1. Faktor snage u izmjeničnom strujnom krugu s

linearnim opterećenjem

U izmjeničnom strujnom krugu postoji fazni pomak između struje i

napona. Taj fazni pomak je rezultat jalove snage, koju stvaraju reaktivne
komponente(zavojnice i kondenzatori) u krugu.
Zavojnice apsorbiraju jalovu snagu. Kada je napon inicijalno doveden
na zavojnicu, magnetsko polje jača, i struja doseže maksimalnu vrijednost
nakon određenog vremena. To uvjetuje da struja kasni za naponom u fazi.
Kondenzatori su generatori jalove snage. Kada struja prolazi kroz
kondenzator, naboj na njemu raste i proizvodi razliku u naponu unutar
nekog vremena. Pošto se kondenzator protivi promjeni napona, napon će
kasniti za strujom u fazi.

Djelatna snaga je:

𝑃 = 𝑈 ∗ 𝐼 ∗ cos(𝜑) (1)

gdje su U i I efektivne vrijednosti napona i struje.

2
 Jalova snaga je:

𝑄 = 𝑈 ∗ 𝐼 ∗ sin(φ) (2)

Prividna snaga je:

𝑆 = √𝑃2 + 𝑄 2 = √𝑈 2 ∗ 𝐼 2 ∗ [𝑐𝑜𝑠 2 (𝜑) + 𝑠𝑖𝑛2 (𝜑)] = 𝑈 ∗ 𝐼 (3)

Prividna snaga je vektorski zbroj jalove i djelatne snage, slika 1.

Slika 1. Fazni prikaz odnosa snaga u sustavu

Na slici 2 je prikazan međusobni odnos prividne, djelatne i prividne snage

u vremenskoj domeni

Slika 2. Valni oblici snaga u AC sustavu

3
 Faktor snage je jednak omjeru djelatne i prividne snage:

𝑷 𝑼∗𝑰∗𝐜𝐨𝐬(𝛗)
𝝀= = = 𝐜𝐨𝐬(𝝋) (4)
𝑺 𝑼∗𝑰

Iz slike 1. se vidi da se sa smanjenjem kuta između prividne i djelatne

snage povećava faktor snage. Važno je napomenuti da jednadžba (4)
vrijedi kada u krugu nema nelinearnih opterećenja.

Faktor snage u izmjeničnom krugu bez nelinearnih opterećenja

jednak je faznom pomaku.

2.2. Faktor snage u izmjeničnom krugu s

nelinearnim opterećenjem

Ako je trošilo u izmjeničnom krugu nelinearno, a napon i dalje ima

oblik sinusoide, struja mreže sadrži harmonike, te se za računanje prividne,
djelatne i jalove snage ne mogu koristiti formule (1), (2) i (3). Iz čega slijedi
da faktor snage nije jednak samo faznom pomaku između napona i
osnovnog harmonika struje, to jest formula (4) više nije važeća.

Djelatna snaga je srednja vrijednost trenutačne snage, pa se može

izračunati pomoću formule:

𝑃 = 𝑈 ∗ 𝐼1 cos(𝜑1 ) (5)
gdje je:

𝑰𝟏 osnovni harmonik struje trošila

𝝋𝟏 - fazni pomak između napona i osnovnog harmonika struje
4
 Ukupna efektivna vrijednost struje je funkcija ukupnog harmonijskog
izobličenja struje i osnovnog harmonika struje:

𝐼 = 𝐼1 ∗ √1 + 𝑇𝐻𝐷𝐼2 (6)

𝑻𝑯𝑫𝑰 predstavlja ukupno harmonijsko izobličenje struje

Faktor snage u ovom slučaju je:

𝑃 𝑈∗𝐼1 ∗cos(𝜑1 ) 𝐼1 ∗cos(𝜑1 ) 1

𝜆= = = = cos(𝜑1 ) ∗ (7)
𝑆 𝑈∗𝐼
𝐼1 ∗√1+𝑇𝐻𝐷𝐼2 √1+𝑇𝐻𝐷𝐼2

𝐜𝐨𝐬(𝝋𝟏 ) se naziva i faktor faznog pomaka (𝝀𝒇𝒂𝒛 ), jer ovisi o kutu

između struje i napona, te je sličan faktoru snage s linearnim
opterećenjem.

𝟏
Izraz naziva se faktor izobličenja (𝒌𝒅 ), jer ovisi o strujnom
√𝟏+𝑻𝑯𝑫𝟐𝑰

harmoničkom izobličenju.
Ukupni faktor snage umnožak faktora izobličenja i faktora faznog
pomaka:
𝜆 = 𝜆𝑓𝑎𝑧 ∗ 𝑘𝑑 (8)

Ako se jalova snaga u opterećenju poveća, fazni pomak između

napona i struje se također poveća i ukupni faktor snage se smanje. Također
ako se ukupno harmonijsko izobličenje poveća, faktor snage se smanjuje.
Korekcija faktora snage podrazumijeva korekciju, tj. smanjenje
faktora izobličenja i faktora faznog pomaka. To se postiže tako se da smanji
kut između struje i napona, te da se smanji ukupno harmoničko izobličenje
struje. Ako se oba faktora ne korigiraju, već samo je dan, ukupni faktor
snage će se povećati, ali moguće da je neće biti dovoljno da se zadovolje
minimalni uvjeti mreže.

5
2.3. Faktor snage u izmjeničnom krugu s
nelinearnim opterećenjem i izobličenjem napona

Na slici 3. prikazana je shema izmjeničnog strujnog kruga s

nelinearnim opterećenjem (dioda) i s izobličenjem napona.

Slika 3. Primjer izmjeničnog kruga s nelinearnim opterećenjem i

izobličenjem napona

Djelatna snaga je prosječna vrijednost od trenutačne snage, pa se

može izračunati pomoću formule:

𝑃 = ∑𝑁
𝑛=1 𝑈𝑛 ∗ 𝐼𝑛 cos(𝜑𝑛 ) (9)

Gdje je:

𝑼𝒏 je n-ti harmonik napona trošila

𝑰𝒏 je n-ti harmonika struje trošila
𝝋𝒏 je fazni pomak n-tog harmonika

Faktor snage se može dobiti kao omjer djelatne i prividne snage,

𝑃 ∑𝑁
𝑛=1 𝑈𝑛 ∗𝐼𝑛 cos(𝜑𝑛 )
𝜆= = (10)
𝑆 𝑈∗𝐼

6
 Ukupna efektivna vrijednost napona U je jednaka:

𝑼 = 𝑼𝟏 ∗ √𝟏 + 𝑻𝑫𝑯𝟐𝑼 (11)

Uvrštavanjem jednadžbe (6) i (11) u jednadžbu (10) dobijemo

𝑃 1
𝜆=𝑆 ∗ (12)
1 2 ∗√1+𝑇𝐻𝐷 2
√1+𝑇𝐻𝐷𝑈 𝐼

𝑷
Izraz je veza između djelatne snage, koja uključuje harmoničke
𝑺𝟏

komponente, i osnovne prividne snage. Taj izraz u ovom slučaju ne

predstavlja faktor faznog pomaka.

1
Izraz je faktor izobličenja (𝒌𝒅 ), koji ovisi o izobličenju
2 ∗√1+𝑇𝐻𝐷2
√1+𝑇𝐻𝐷𝑈 𝐼

napona i struje.

Ukupni faktor snage je:

𝑷
𝝀 = 𝑺 ∗ 𝒌𝒅 (13)
𝟏

𝑷
Izraz 𝑺 možemo raspisati:
𝟏

𝑷 𝑼𝟏 ∗𝑰𝟏 ∗𝐜𝐨𝐬(𝝋𝟏 ) ∑𝑵
𝒏=𝟐 𝑼𝒏 ∗𝑰𝒏 ∗𝐜𝐨𝐬(𝝋𝒏 )
= + (14)
𝑺𝟏 𝑼𝟏 ∗𝑰𝟏 𝑺𝟏

Uvrštavanjem jednadžbe (14) u jednadžbu (13) dobijemo konačno:

∑𝑁
𝑛=2 𝑈𝑛 ∗𝐼𝑛 ∗cos(𝜑𝑛 )
𝜆 = (𝜆𝑓𝑎𝑧 + )𝑘𝑑 (15)
𝑆1

7
 Isto kao i kod kruga s nelinearnim opterećenjem i bez izobličenja napona, s
povećanjem jalove snage na opterećenju, kut između struje i napona se
poveća, a faktor snage se smanji.

Ako se izobličenje struje i napona poveća, faktor izobličenja se

smanji, a pošto je po jednadžbi (15) faktor izobličenja proporcionalan
ukupnom faktoru snage, faktor snage se smanjuje.

U tablici 1 nalaze se jednofazni aparati, koji su uobičajeni u kućanstvima

razvijenih država. I njima su pridruženi faktor izobličenja, faktor faznog
pomaka, ukupno harmoničko izobličenje struje i ukupni faktor snage

Tablica 1: Uobičajeni kućanski aparati i njihovi faktori snage

Trošila 𝜆𝑓𝑎𝑧 𝑇𝐻𝐷𝐼 𝑘𝑑 𝜆

Stropni 0,999 1,8 1 0,999
ventilator
Hladnjak 0,875 13,4 0,991 0,867
Mikrovalna 0,998 18,2 0,984 0,982
pećnica
Usisavač 0,951 26 0,968 0,921
Fluorescentna 0,956 39,5 0,930 0,889
lampa
Televizor 0,988 121 0,637 0,629
Računalo i 0,999 140 0,581 0,580
printer

8
3. Korekcija faktora snage

Korekcija faktora snage podrazumijeva mjere poboljšanja faktora snage do

mjere koja je još uvijek ekonomski isplativa.

Kako bi se smanjili gubitci u distribucijskim sustavima, korekcija faktora

snage se uobičajeno provodi upotrebom kondenzatora. Dodavanjem
kondenzatorskih baterija neutralizira se više jalove struje. Kondenzatori pri
korekciji faktora snage uzimaju struju koju pretvaraju u napon, te tako
poboljšavaju faktor snage.

Korekcija faktora snage vrši se kako bi se iz mreže moglo uzeti što je

moguće više djelatne snage. Na slici 4 prikazana je razlika između snaga
koje se uzimaju kada se koristi korekcija i kada se ne koristi.

Slika 4. Prikaz iskorištene snage sa i bez korekcije faktora snage

Uobičajeni faktor snage je između 0.92 i 0.95.

Neke od prednosti korekcija faktora snage su: korisnost za okoliš ( manja

potrošnje energije zbog poboljšanje energetske učinkovitosti), smanjenje
pada napona u dugačkim kablovima, produženi vijek trajanja opreme.
9
4. Metode korekcija faktora snage
Dva su osnovna načina korekcije faktora snage: pasivni i aktivni.

4.1. Pasivne metode korekcije faktora snage

Pod pasivnim metodama korekcije snage smatramo dodavanje

kondenzatora u krug, koji smanjuje vrijednost jalove energije kada je spojen
paralelno, slika 5. S postavljanjem kondenzatora postiže se manji gubitak
energije u prijenosu i manji padovi napona

Na pasivnu metode utječu fluktuacije u okolini postavljenog

kondenzatora. Pasivna metoda korekcije faktora snage zahtjeva da se
napon izmjenične mreže postavi ručno.

Slika 5. Dodavanje kondenzatora za pasivnu korekciju faktora snage

Postoje četiri vrste pasivne korekcije faktora snage:

-pojedinačna
-grupna
-centralna
-mješovita.

10
4.1.1. Pojedinačna kompenzacija

Odgovarajući kondenzator postavljen je paralelno sa svakim

induktivnim trošilom. Na taj se način u potpunosti eliminira opterećenje na
kablove, uključujući i kabel, te se dovodi električna energija kompenziranom
potrošaču.

Slika 6. Karakteristična pojedinačna kompenzacija

Nedostatak ove metode je u tome, da je taj kondenzator samo

u upotrebi onda kada korisnik koristi električnu energiju. Također nije
lako postaviti kondenzatore direktno na uređaje koji trebaju
kompenzaciju.

4.1.2. Grupna kompenzacija

Grupna kompenzacija se koristi onda, i samo onda, kada dva

ili više uređaja (aparata) rade isključivo istovremeno, pa je moguće
umjesto pojedinačne kompenzacije na svakome uređaju staviti jedan
zajednički kondenzator. Zajednički kondenzator kompenzira
zajedničku jalovu snagu.

11
 Slika 7. Karakteristična grupna kompenzacija

Grupna kompenzacija je povoljnija od pojedinačne, ali

nedostatak je taj što je moguća samo kod određenih korisnika koji se
istovremeno koriste.

4.1.3. Centralna kompenzacija

Kod ovog tipa kompenzacije kondenzator je postavljen na jednom

centralnom mjestu, na primjer, na glavnoj ploči distribucije niskog napona.
Ovaj sustav pokriva ukupnu potražnju za jalovom električnom energijom.
Kapacitet je podijeljen na nekoliko dijelova koji se automatski uključuju i
isključuju, ovisno o zahtjevima sustava.
Centralna kompenzacija je danas najkorištenija od svih pasivnih
metoda kompenzacije. Pošto je kondenzator na jednom, centralnom, mjestu
lako ga je sustavno provjeravati. Pomoću kontrolera moguće je provjeravati
jalovu i djelatnu snagu, cos(φ) i prisutnost harmonika u distribucijskom
sustavu.

Slika 8. Karakteristični centralni sustav za kompenzaciju faktora snage

12
 Nedostaci centralne kompenzacije su: jalova snaga unutar
korisnikovog distribucijskog sustava nije smanjena i postoji dodatni trošak
za automatski kontrolni sistem.

4.1.3. Mješovita kompenzacija

Ekonomske analize sustava često pokažu da je isplativo kombinirati

više vrsta kompenzacije. Na slici 9. prikazana je shema mješovitog sustava
za kompenzaciju faktora snage.

Slika 9. Karakteristični mješoviti sustav za kompenzaciju faktora snage

Općenito, prednosti pasivnih metoda korekcije faktora snage su:

jednostavnost
isplativost pri niskim snagama
pouzdanost
ne stvaraju se elektromagnetske smetnje
mogu poslužiti kod filtriranja elektromagnetskih smetnji
zajednički faktor snage za linearne terete.

13
Nedostaci su:

nemogućnost potpunog ispravljanja kod nelinearnih tereta

potrebna rekonstrukcija u slučaju promjene karakteristike tereta
potreba za zavojnicama u slučaju kapacitivnog tereta
faktor snage ne prelazi 0.9.

4.2. Aktivne metode korekcije faktora snage

Aktivna metoda korekcije faktora snage je poželjniji način korekcije

faktora snage, jer faktor snage može doseći vrijednost od 95%. Aktivna
metoda također se rješava harmonika.
Aktivni način korekcije faktora snage koristi aktivne poluvodičke
komponente, a rad same korekcije se temelji na korištenju kontrolera i
pretvarača. Korištenje pretvarača i kontrolera omogućuje kompenzaciju
harmonijskih članova te smanjenje faktora izobličenja.
Zbog kompleksnosti aktivne kompenzacije, moguće je lakše upravljati
nego s pasivnom, no cijena je sukladno tome i veća.

Slika 10. Prikaz jednofaznog ispravljača s kapacitivnim trošilom i pripadajući

valni oblici

14
 4.2.1. Jedno-stupanjski sklopovi za korekciju faktora
snage

Struktura jedno-stupanjskog pretvarača za korekciju faktora snage

dana je na slici 11. ¸

Slika 11. Struktura jedno-stupanjskog pretvarača za korekciju faktora snage

Jedno-stupanjski pretvarač koristi samo jednu sklopku i jedan

regulator za oblikovanje ulazne struje i izlaznog napona. Kontroler se koristi
za brzu regulaciju izlaznog napona. Iako slabljenje harmonika struje kod
jedno-stupanjskog pretvarača nije dobro kao u dvo-stupanjskom, ono je
dovoljno za ispunjenje zahtjeva IEC 1000-3-2.

U pravilu, za svaki pretvarač, trenutna ulazna snaga varira tijekom

ciklusa, dok je izlazna snaga konstanta. Zbog toga, u krugu za ispravljanje
faktora snage, mora biti kondenzator, koji sprema ne uravnoteženu energiju.
Kod jedno-stupanjskog pretvarača, taj kondenzator nije strogo definiran,
obično napon na njemu iznosi oko 130V. Budući da cijena s povećanjem
kapaciteta kondenzatora raste, postoji kompromis koji uravnotežuje cijenu
kondenzatora i štednju koju donosi jedno-stupanjski pretvarač s većim
kapacitetom kondenzatora.

Najveći nedostatak je to što izlazni DC napon ovisi o mrežnom naponu

i trošilu.

15
 4.2.2. Dvo-stupanjski sklopovi za korekciju faktora snage

Struktura dvo-stupanjskog pretvarača za korekciju faktora snage je

dana na slici 12

Slika 12. Struktura dvo-stupanjskog pretvarača za korekciju faktora snage

Na slici 12 se vidi da dvo-stupanjski pretvarač ima dva samostalna dijela.

Prednji dio se sastoji ispravljača i sklopa koji se bavi korekcijom faktora
snage (engl. power factor corection – PFC). Ulazni pretvarač na prednjoj
strani se sastoji od sklopke, diode, prigušnice i kondenzatora. PFC kontroler
detektira izlazni istosmjerni napon na kondenzatoru 𝐂𝐁 i prisiljava ulaznu
struju da valnim oblikom prati sinusni napon kako bi se postiglo da je ulazni
faktor snage jednak jedinici. Budući da je napon kondenzatora koji skladišti
energiju labavo reguliran, u naponu 𝐔𝐁 , pored istosmjerne komponente je i
harmonik drugog reda.

Nedostaci u odnosu na jedno-stupanjski pretvarač su: veća cijena i

kompleksnost aktivnog dijela kruga.

16
5. Simulacija primjene kondenzatorskih
baterija
Za primjer fazne kompenzacije u programskom alatu za simulaciju
učinske elektronike Ansoft Simplorer® konstruiran je trofazni sustav sa
simetričnim LR trošilom. Na sljedećoj slici dan je sustav u kojem je
kompenziran utjecaj jalove energije.

Slika 13. Trofazni sustav sa simetričnim RL trošilom

U gornjem primjeru faktor snage 𝜆1 iznosi 0,847 i kondenzatorske

baterije prikazane su kao idealni kapaciteti C1, C2 i C3. Kako bi se odabrao
povoljan iznos kondenzatora za kompenzaciju potrebno je odabrati konačni
tj. željeni faktor snage. Neka novi faktor snage bude 𝜆2 = 0,95. S obzirom
da radna snaga iznosi 𝑃 = 38,116 𝑘𝑊, potrebna snaga pojedinog
kondenzatora može se izračunati iz:

𝑄𝐶 = 𝑃 [𝑡𝑎𝑛(𝑐𝑜𝑠 −1 𝜆1 ) − 𝑡𝑎𝑛(𝑐𝑜𝑠 −1 𝜆2 )] (16)

te za ovaj slučaj iznosi 11,394 𝑘𝑉𝐴𝑟. Iznos potrebnog kapaciteta

kondenzatora se tada može izračunati iz:

17
 𝑄𝐶
𝐶= (17)
2𝜋𝑓𝑈𝑓2

S obzirom da je fazni napon 𝑈𝑓 = 230𝑉𝑒𝑓𝑓 taj kapacitet iznosi 685µ𝐹 što

odgovara i rezultatima simulacije prikazanim na sljedećoj slici.

Slika 14. Primjer kompenzacije. a) Nekompenzirani 𝜆 = 0,847 b)

Kompenzirani 𝜆 = 0,95

Problem nastaje ako zbog nekog razloga napon mreže padne, tada
će kondenzatorski kompenzator sustav opskrbljivati i višestruko manjim
iznosom jalove energije. Ako se promijeni induktivitet samog tereta potrebno
je povećati iznos kapaciteta kako bi faktor snage ostao isti. Ovakav sustav
je stoga dobro projektiran za rad samo u jednoj točki.

Kako bi proširili radno područje ovakvih kompenzatora najčešće se

koriste kondenzatorske baterije ili MSC (eng. Mechanically Switched
Capacitor) - sustav od više kondenzatora upravljani prekidačima. Uklapanje
kondenzatorskih baterija povlači veliku struju uklopa što se odražava kao
nagli skok ulazne struje. Sljedećom jednadžbom moguće je približno odrediti
maksimalni iznos te struje u ovisnosti o naponu i kapacitetu samih
kondenzatorskih baterija.

18
 𝐶
𝐼𝑚𝑎𝑥 = √2𝑈𝑓 √ (18)
𝐿0

Gdje je 𝐿0 zbroj svih induktiviteta u krugu koje mogu prigušiti struju.

U gornjem primjeru će dodavanje kompenzatora rezultirati praktički

beskonačnom strujom (prema simulaciji više od 200 𝑘𝐴 u trenutku kada je
napon maksimalan), stoga se struja najčešće ograničava serijskim
prigušnicama i predotpornicima. Struju je potrebno ograničiti prema
osiguračima koji su često dimenzionirani do najviše 200% 𝐼𝑛 što je struja pri
nazivnom opterećenju. Ako struja nije ograničena osiguračima, potrebno ju
je ograničiti prema maksimalnoj struju koju realne komponente mogu
podnijeti. Vrlo često se koriste takozvani NTC otpornici čiji otpor pada s
porastom temperature i brzo prigušuju nastale oscilacije prigušnice i
kondenzatora. Od ostalih metoda za suzbijanje prevelike struje uklopa
koriste se fiksni otpori, fazna odgoda uklopa te prednabijanje kondenzatora.
Na sljedećoj slici prikazani su rezultati simulacije uklapanja kondenzatora
istog kapaciteta kao onaj dobiven iz (17).

Na slici 14.a prikazani su napon (plavo) i struja (crveno) izvora za

vrijeme uklopa kondenzatorskih baterija. U trenutku uklopa 𝑡𝑢 = 25 𝑚𝑠 struja
izvora naglo poraste na preko 200 𝑘𝐴. Napon je ovdje skaliran faktorom 250.
Napon je na slici skaliran 2,5 puta.

Na slici 14.b prikazan je uklop u istom trenutku. Induktivitet je prema

(18) povećan na način da maksimalna struja ne bude veća od ~750 𝐴 tada
je potrebno koristiti prigušnicu induktiviteta 200 𝜇𝐻. Prijazna pojava struje
uklopa traje oko 10 perioda napona i frekvencija najvećeg višeg harmonika
ovisi o umnošku L i C prema:

𝟏
𝐟𝟎 = (𝟏𝟗)
𝟐𝛑√𝐋𝟎 𝐂

19
 Slika 14. Rezultati simulacije uklopa kondenzatorskih baterija

Na slici 14.c struja je ograničena pomoću termistora (NTC otpornika)

kojem je početni otpor samo 1,5 𝛺 nakon čega linearno pada usred
samozagrijavanja. Iz grafa je vidljivo da struja uklopa ne prelazi 450 𝐴.

Na slici 14.d prikazana je fazna struja kada su trenuci uklopa po

fazama prilagođeni na način da ona bude minimalna. Vidljivo je da je to
najbolji slučaj, međutim valja napomenuti kako je teško postići uklop u točno
određenom trenutku zbog nesavršene prirode realnih sklopova, a gotovo
nemoguće ukoliko je uklapanje izvedeno mehanički.

20
 Kako je vidljivo iz gornjih rezultata kondenzatorske baterije su dobar
kompenzator jalove energije dok su uvjeti relativno stabilni. U trenucima
kada postoji zahtjev za većim izvorom jalove energije dodatne kondenzatore
je potrebno uklapati u krug, što je moguće činiti samo u diskretnim koracima
za vrijeme kojih neizbježno dolazi do struja uklapanja. Kondenzatorske
baterija dakle imaju mogućnost dati samo unaprijed određene iznose jalove
energije. Za vrijeme uklapanja, dok traje prijelazna pojava, osim struje
uklapanja, mogu se pojaviti istitravanja između kondenzatora i prigušnica u
sustavu koja onečišćuju struju izvora višim harmonicima.

21
6. Zaključak
Korekcija faktora snage je važna jer povećava efikasnost mreže, a s
tim se smanjuje i opterećenja na mrežu.

Korekcija se faktora snage provodi se primjenom pasivnih i aktivnih

metoda. Ukoliko uspoređujemo jedno-stupanjski sklop za aktivnu korekciju
faktora snage s dvo-stupanjskim sklopom, može se zaključiti da jedno-
stupanjski ima jednostavnije upravljanje. Međutim, jedno-stupanjski sklop
ima nižu djelotvornost Za niže snage, jedno-stupanjski PFC regulator
predstavlja zadovoljavajuće rješenje.

22
 7. Literatura
[1] Artesyn: Power Factor Correction,
http://www.coolpowersolutions.fi/Library/Power_Factor_C.pdf, Cool Power
Solutions Ltd, 2012

[2] Lazić Miroslav, Dragan Stajić: Neprekidno napajanje pc računara sa

korektorom faktora snage,
http://www.telfor.rs/telfor2005/radovi/PEL-7.21.pdf, Iritel Beograd, TELFOR
2005.

[3] Cinčić I., Dropučić K.: Korekcija faktora snage. Seminarski rad. Zagreb,2013.

[4] Godec D. : Uređaji učinske elektronike za kompenzaciju jalove snage, Zagreb,

2016.

[5] Azazi H.Z., EL-Kholy E. E., Mahmoud S.A., Shokralla S.S. : Review of
Passive and Active Circuits for Power Factor Correction in Single Phase, Low
Power ACDC Converters , Cairo University, Egypt, 2010.

[6] Jha Birla A. K., Fernandes B. G.,Kishore A. : A Single Phase Single Stage
AC/DC Converter with High Input Power Factor and Tight Output Voltage
Regulation, Cambridge, USA, 2006.

[7] Zhang J. ,Jovanović M. M., Lee F. C. : Comparison Between CCM Single-

Stage And Two-Stage Boost PFC Converters , 1999.

[8] Despotović Ž. : Korekcija faktora snage u kolima energetske elektronike ,

Beograd, 2012.

23
Popis slika

Slika 1. Fazni prikaz odnosa snaga u sustavu

Slika 2. Valni oblici snaga u AC sustavu
Slika 3. Primjer izmjeničnog kruga s nelinearnim opterećenjem i izobličenjem
napona
Slika 4. Prikaz iskorištene snage sa i bez korekcije faktora snage
Slika 5. Dodavanje kondenzatora za pasivnu korekciju faktora snage
Slika 6. Karakteristična pojedinačna kompenzacija
Slika 7. Karakteristična grupna kompenzacija
Slika 8. Karakteristični centralni sustav za kompenzaciju faktora snage
Slika 9. Karakteristični mješoviti sustav za kompenzaciju faktora snage
Slika 10. Prikaz jednofaznog ispravljača s kapacitivnim trošilom i pripadajući valni
oblici
Slika 11. Struktura jedno-stupanjskog pretvarača za korekciju faktora snage
Slika 12. Struktura dvo-stupanjskog pretvarača za korekciju faktora snage
Slika 13. Trofazni sustav sa simetričnim RL trošilom
Slika 14. Rezultati simulacije uklopa kondenzatorskih baterija

24
Popis tablica
Tablica 1: Uobičajeni kućanski aparati i njihovi faktori snage

25
Simulacijski modeli sklopova učinske elektronike
za korekciju faktora snage

Sažetak

U završnom radu analizirani su uzroci nastanku jalove snage. Objašnjene su

formule koje opisuju ovisnost faktora snage o nelinearnosti trošila i izobličenju
napona. Predstavljena je važnost stabilnog iznosa faktora snage. Navedene su
razlike pasivnih i aktivnih načina korekcije faktora snage. Predstavljena su
četiri metode pasivne korekcije faktora snage, te su objašnjene razlike između
njih. Aktivni način korekcije faktora snage ostvaruju se upotrebom
komponenata i uređaja učinske elektronike. U radu su predstavljeni jedno-
stupanjski i dvo-stupanjski pretvarač za korekciju faktora snage, te su opisane
razlike između njih.

Ključne riječi: faktor snage, korekcija faktora snage, pasivni način korekcije
faktora snage, aktivni način korekcije faktora snage

Simulation models of power electronics circuits

for power factor compensatione

Abstract

In this work is analyzed the reasons for the formation of reactive power. The
paper explains the different formulas for power factor depending on the
nonlinearity of load and voltage distortion. Paper presents importance of
stable power factor. Differences between passive and active mode power
factor correction are pointed. Paper presents four ways passive power factor
correction, and the provided difference between them. Active mode of
correction consists of various circuits and power electronics circuits, and the
paper presented single-stage regulator and a two-stage regulator for power
factor correction, and are given the differences between them. With the
development of power electronics will result in an improvement of the power
factor correction and thus optimizing the power factor.

Keywords: power factor, power facor correction, passive methods for PFC, active
methods for PFC