PREGLED SADRZAJA

(brojevi znace stranice)

OpCi dio: Matematika 1, Jedinice 26, Periodni sustav 44, Mehanika 47,
Elektrotehnika 56, Klima 75, Mehanicke vibracije 80, Korozija 86, Akustika
94, Mehanicka za~tita 108, Standardizacija 113
Elektricni rotacloni strojevi: Izvedbe 125, Generatori 142, Sistemi uzbude
155, Elektromotori 169
Elektromotomi pogoni: Neregulirani 199, Automatska regulacija 221, Regu-
lirani 255
Energetski transfonnatori 295
Sldopne aparature: Aparati visokog napona 315, Aparati niskog napona 337,
Sklopni blokovi 356
lndustrijska elektronika: U gradni sistemi 377, Moduli 385, Pasivne kompo-
nente 386, Poluvodicke komponente 396, Operacijski sklopovi 421, Digitalna
elektronika 431, Energetska elektronika 440, Laseri 472, Smetnje 475
Tehnicki infonnacljsld sistem: Programski sistemi 483, Programski jezici 498,
Racunarske mreze 507, Procesno upravljanje 514, Daljinsko upravljanje 525,
Vodenje elektro-energetskih sistema 536
Elektriena postrojenja i uredaji: Koordinacija izolacije 567, Kratki spoj 575,
Za~tita od dodira niskog napona 606, Za~tita od dodira visokog napona 622,
Protueksplozijski elektricni uredaji 634, Graficki simboli 657, Termoelektrane
672, Dizelski elektroagregati 685, Hidroelektrane 692, Akumulatori 707, Ne-
prekidno napajanje 719, Fotonaponski moduli 721, Trafostanice 726, Relejna
za~tita 734, Elektricna mjerenja 743, Mjerni transformatori 784, Trajne struje
796
Kabeli i svjetlovodi: Kabeli 817, Svjetlovodi 859
Energetski nadzemni vodovi: 867
Transportni sistemi i oprema: Elektricna vuca 913, Elektrifikacija zeljeznica
936, Dizalicna postrojenja 956, Elektricna oprema 'la plovilima %7, Kontej-
neri 980
Oprema za domacinstva i gradevinske objekte: Elektricno grijanje 981, Ku-
eanski aparati 996, Oprema za ugostiteljstvo 1010, Industrijski rashladni ure-
daji 1014, Elektricna rasvjeta 1019, Pumpe i hidrofori 1034, Ventilacija i
klimatizacija 1039, Dizala 1043
Materijali i tehnologija: Metali 1055, Izolacije 1061, Celici 1071, Bakar 1087,
Aluminij 1089, Plastomeri 1098, Duromeri 1100, Polimeme pjene 1106, Gume
1110, Navoji 1114, Lemovi 1126, Zavarivanje 1135, Gradevinski podaci 1141
Ramo: Standardni brojevi 1145, Formati 1148, Osiguranje 1149. Prva pomoc
1156
 -
TEHNICKI
-
PRIRUCNIK
PETO IZDANJE
II Ill

lzdavac KONCAR Elektroindustrija d.d.

Zagreb, Fallerovo §etalgte 22
Koordinator za plasman KONCAR - Trgovina i zastupstvo
Glavni urednik. Vladimir Jurjevic, dip!. inz.

Clanovi Urednickog odbora:

Mr. Zelimir Bobinac, dip!. inz.

Branko Hohnjec, dip!. inz.
DraZen Hosinger, dip!. inz.
Vladimir Jaric, dip!. inz.
Vladimir Matijevic, dip!. inz.
Dr. Dzevad Muftic, dip!. inZ.
Branko Paic, dip!. inz.
Dr. Borivoje Rajkovic, dip!. inz.
Dr. Zlatko SmolCic, dip!. inz.
Milan Stojsavljevic, dip!. inz.
Dr. Zvonimir V<~lkovic, dip!. inz.
Miroslav Vucetic, dip!. inz.

TehniCki urednik:

Zeljko Podnarcuk, graf. inz.

Lektor
Gioia Vucinic, profesor
Crteie izradio
Ladislav Kovacic, inz.
Tlsak: TIP »A. G. Mato~«,
Ovo izdanje Tehnickog prirucnika posveeujemo us-
pomeni na pokojnog prof. dr Boiidara Francica,
predsjednika Upravnog odbora, vrsnog znanstve-
nika i svestranog stvaraoca, koji je svoje snage i
izuzetne sposobnosti kroz cijeli radni vijek posvetio
poduzeeu KONCAR.
Samobor

Tisak dovrien u studenom 1991.

Sva prava za izvome sastavke pridrlana

 _____________________________________ v
IV
Autori i recenzenti sastavaka
(A-autor, R-recenzent)
Aljinovic, dr. Bruno (R)
Ambrozic, mr. Anton (A)
Babic, mr. Silvestar (A)
Bago, Darinko (R)
Peto obnovljeno i prosireno izdanje Tehnickog prirucnika >>KONCA- Baljic, Ismet (A)
RA<< nastavak je uspjesne tradicije naseg poduzeca. U novom izdanju Ban, dr. Drago (A)
Tehnickog prirucnika jos vise je izrazeno nase usmjerenje na elektro-
energetska postrojenja, opremanje slozenih objekata i industrijskih Bartolincic, Stjepan (A)
postrojenja, tehnicke informacijske sisteme, transportne sisteme, nove Beg, Zdenko (A)
materijale i nove tehnologije. Bencic, dr. Zvonko (A)
Bencik, Vesna (A)
>>KONCAR« svoju poslovnu djelatnost zasniva na samostalnim tehnic- Bernfest, Stjepan (A)
kim i tehnoloskim rjesenjima, konkurentnim na svjetskoj razini, sto Berkovic, Antun (R)
nam je osiguralo znacajno mjesto na medunarodnom trZistu.
Blasko, dr. Vladimir (R)
Nasi strucnjaci obavljaju vrlo znacajnu istrazivacku i razvojnu djelatnost Bobinac, mr. Zelimir (R)
sto >>KONCARU« omogucuje konkurentan nastup i ponudu suvreme- Bodlovic, dr. Petar (A)
nih proizvoda, kompletnih postrojenja i novih tehnoloskih rjesenja. Boras, Miljenko (A)
Tehnicki prirucnik je rezultat rada nasih brojnih tehnickih strucnjaka Bozic, mr. Dusan (A, R)
i znanstvenih radnika. Namijenjen je sirokoj strucnoj javnosti, nasim Brekalo, Krunoslav (A)
partnerima i studentima. Brkic dr. Blagoje (R)
Uvjereni smo da ce ovo djelo korisno posluziti nasim prijateljima i Car, dr. Stjepan (A)
poslovnim partnerima u zemlji i inozemstvu kao pomagalo u njihovu Culjak, Franjo (A)
svakodnevnom radu. Cvjetieanin, Milan (A, R)
Cvok, Stjepan (A)
Vjekoslav Srb, dip!. inz. Cabrajac, Sonja (A)
U studenom 1991. Predsjednik Upravnog odbora
Cukelj, Zlatko (A)
Cukman, Nenad (A)
Culinovic, Bozidar (A)
Cunko, Stjepan (A)
Cupurdija, Jasminka (A)
Faist, Kresimir (R)
Feretic, dr. Danilo (A)
Firinger, Vladimir (A)
Flegar, dr. Ivan (A, R)
Flegar, Ljerka (A)
Frankovic, Marijan (A)
Futivic, Stjepan (A)
Gemic, Marijan (A)
Grdovic, Zdravko (A)
Harca, mr. Stjepan (A)
Hohnjec, Branko (A, R)
Hohsinger, Drafen (A, R)
Hren, Ivan (A)
Hrestak mr. Mirjana (A)
Jakobovic, Zvonimir (A, R)
Juric, Vladimir (A, R)
Jemric, Branko (A)
Jurjevic, Vladimir (A, R)
Kajari, Mladen (A)
Kanizanec, Kresimir (A)
Klaic, Mirko (A)
Knapic, Zvonimir (A)
Komes, Zelimir (A)
Kosuta, mr. Ivan (A)
Kovacevic, mr. Josip (A)
Krajzl, Vinko (A)
Krsinic, mr. Frano (A)
Kurelec, mr. Vladimir (A, R)
Labas, Adolf (A)
Lakovnik, Boris (A)
Lesan, Borislav (A)
LovrenCic, Zoran (A)
Lukavecki, Petar (A)
Lukic, mr. Nada (A, R)
Lukic mr. Zoran (A)
Marinovic, dr. Nenad (A, R)
Matijevic, Vladimir (A, R)
VI
Mayllinder, rnr. Julije (A)
Medak, Miro (A, R)
Mesing, Darnir (A)
Mitovski, Ivan (A)
Modric, Darnir (A)
MravlinCic, Zlatko (A)
Muftic, dr. Dzevad (A)
Muzdalo, Milan (A)
Naurnovski, Ivan (R)
Nedic, Zelirnir (A)
Niksic, Milutin (R)
Paic, Branko (A)
Paljan, rnr. Davorin (A)
Pasalic, dr. Ned:Zad (R)
Pavesic, Ratirnir (A)
Penzar, dr. Ivan (A)
Perle, dr. Nedeljko (A, R)
Plackovic, rnr. Ratko (A)
Plavec, Viktor (A)
Polak, Josip (A)
Poljak, rnr. Miroslav (A)
Poljicanin, rnr. Ivan (A, R)
Popovic, Zvonirnir (A)
Prerner, rnr. Branirnir (A)
Puhalovic, Mario (R)
Radic, Dubravko (R)
Radovic, Mate (A)
Rajkovic, dr. Borivoje (A, R)
Rajkovic, rnr. Velirnir (A, R)
Ratkovic, Igor (A)
Rasuo, rnr. Jadranka (A)
Sitar, rnr. Ivan (A)
Srniljanic, Danijel (R)
Srnolcic, dr. Zlatko (A, R)
Srb, dr. Neven (A)
Stankovic, Nenad (A)
Stojsavljevic, Milan (R)
Saban, rnr. Josip (A)
Sadura, Aleksa (A, R)
Sakic, Zeljko (A, R)
Sefeek, Dragutin (A)
Sirnic, Jandro (A)
Stahan, Ivan (A)
Stefok, Zlatko (A)
Tesnjak dr. Sejid (A)
Tisov, Jasna (A, R)
Tonkovic, Vladimir (A)
Turina, Miroslav (A)
Ursie, rnr. Srebrenka (A)
Valkovic, dr. Zvonirnir (R)
Vicenski, Petar (A)
Vickovic-Zgornbic, Aida (A)
Vrgoc, rnr. Marije (A)
Vujaklija, Zlatko (A)
Vucetic, Miroslav (A, R)
Zelenko, dr. Bogdan (A)
Zlatkovic, rnr. Branislav (A)
Zoricic, Zelirnir (A)
Zic, Anton (A)
Zic, Mario (A)
VII
PREDGOVOR PETOM IZDANJU
U skladu s neprekidnim napretkom i razvojem elektrotehnike, novo peto izdanje
Tehnickog prirucnika znatno je preradeno i prosireno novim sadrlajima radi
cjelovitijeg prikaza odredenih podrucja.
Kao i u svim dosadasnjim izdanjima, tako se i u ovom izdanju nastojalo sadrfaj
Prirucnika prilagoditi potrebama suvremene tehnicke prakse. U tom su cilju
prezentirani osnovni i vafniji podaci iz matematike, mehanike, elektrotehnike,
ekologije, standardizacije, materijala i tehnologije, te prikazana pojedina pod-
ruga koja obuhvacaju razlicite grope elektrotehnickih proizvoda. uredaja, postro-
jenja i sistema. Sire je obradena materija koja se odnosi na vrlo dinamican
razvoi industrijske elektronike, automatske regulacije i informacijskih sistema;
taj se razvoj odrafava i u vecoj iii manjoj primjeni u svim ostalim podrucjima
uvriltenim u ovaj Prirucnik.
U veCini sastavaka navode se prirnjeri konkretnih suvremenih tehnickih rjesenja,
ilustriranih shemama, dijagramima, tablicama s najvafnijim karakteristikama i
dr. Takoder su unijete osnovne informacije o nekim uredajima koji se sve vise
primjenjuju u modernoj tehnologiji.
S obzirom na veliku vafnost standardizacije, nacionalne i medunarodne, sastavci
sadrfe i vafnije podatke iz pripadnih standarda, prvenstveno JUS-a i IEC-a,
vazecih u 1988. godini a iznimno, tamo gdje ti standardi ne postoje, citirani su
standardi DIN i VDE. U Prirucniku su konzekventno upotrijebljene jedinice
medunarodnog sustava Sl.
Prirucnik je prvenstveno namijenjen inzenjerima i ostalim strucnim radnicima
kao osnovna informacija iz pojedinih podrucja elektrotehnike te s njima pove-
zanih pratecih podrucja znanosti i drugih grana tehnike.
Prema osnovnoj koncepciji Prirucnika, koju je postavio pok. inz. Viktor Plavec,
urednik svih ranijih izdanja, sadrfaj 5. izdanja Prirucnika priredio je Koncarev
lnstitut za elektrotehniku, a uredivao ga je U~ednicki odbor u sastavu:
Vladimir Jurjevic, dip!. inf. - glavni urednik
urednici po podrucjima
Mr. Zelimir Bobinac, dip!. inz. za transportne sisteme i opremu
Branko Hohnjec, dip!. inz. za opremu za domaCinstva i gradevinske
objekte
Drafen Hohsinger, dip!. inz. - za sklopne aparature i elektricna postro-
jenja
Vladimir Jaric, dip!. inz. - za opCi dio i materijale
Vladimir Jurjevic, dip!. inz. za opei dio, opremu za gradevinske ob-
jekte, materijale i tehnologiju
Vladimir Matijevic, dip!. inz. - za tehnicke informacijske sisteme
 IX
VIII

Dr. Drevad Muftic, dip!. in!. za nadzemne energetske vodove

Branko Paic, dip!. inz. za elektricne kabele i svjetlovode
Dr. Borivoje Rajkovic, dip!. inz. za regulirane elektromotome pogone
Dr. Zlatko Smo!Cic, dip!. in!. za elektricne rotacione strojeve i neregu- SADRZAJ
lirane elektromotorne pogone
OPCI DIO 1
Milan Stojsavljevic, dip!. in!. za elektricna postrojenja i uredaje Matematika . . . . . . . .
Dr. Zvonimir Valkovic, dip!. inz. za energetske i mjeme transformatore 23
Osnovni pojmovi pouzdanosti
26
Miroslav Vuretic, dip!. in!. za industrijsku elektroniku Mjerne jedinice . . . . . . . . . . . . . · . · ·
40
Preracunavanje angloamerickih i drugih jedinica
Pri izradi ovog izdanja sudjelovalo je 111 autora, odnosno koautora, najveCim 44
Periodni sustav elemenata .
dijelom (101) iz sustava KONCAR d.d. Zagreb. Mnogi su autori recenzirali 47
Osnovne formule mehanike
tekstove drugih autora, pa je ukupan broj autora, koautora i recenzenata 126. 50
Osnovne formule evrstoce .
Nadamo se da ce i ovo V. izdanje Tehnickog prirucnika, kao i sva dosadasnja 56
Osnovne formule elektrotehnike
izdanja, biti dobro prihvaceno i korisno posluziti namijenjenoj svrsi. 72
Podrucja frekvencije . . . .
73
U Zagrebu, u ozujku 1990. Klasifikacija uvjeta okoline
80
Mehanicke vibracije 83
Glavni urednik Vibracije zbog potresa . .
86
Korozija metala . . . . . . . · · · · ·. · · : · · :. ·
Toplinska procjena i klasifikacija elektncne !zolaclJe 93
94
Osnovni pojmovi i podaci iz akustike
98
Industrijski roboti . . . . . . .
101
Akceleratori cestica
104
Supravodljivi magnetski s~stemi . . . : . · . · ..
108
Stupnjevi mehanicke zashte elektncmh uredaJa
110
Integralna kontrola kvalitete
112
Standardizacija . . . . . . .
RADE KONCAR obavio je organizacijsku preobrazbu i danas djeluje kao sustav ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI
125
KONCAR. Odgovarajuee izmjene naziva tvrtke u tekstu Prirucnika nisu obav- Konstrukcija i opei podaci 142
ljene, jer je do promjene doslo nakon sto je tisak dovrsen. Trofazni sinkroni generatori . . .
145
Sinkroni samouzbudni generatori
151
Beskontaktni sinkroni generatori
152
Asinkroni generatori . . . . . . .
155
Sistemi uzbude sinkronih strojeva
169
Elektromotori 170
Istosmjerni motori 175
Sinkroni motori 175
Asinkroni motori
180
Linearni motori 182
Elektriena i temperatuma za5tita elektromotora
 XI
X--------------------~------------------
Smetnje i kvarovi na elektromotorima 421
186 Operacijski sklopovi . · · · · · · · · · ·. · : · · · · · · ·
Montafa, instalacija i odrfavanje elektromotora Generatori impulsa za upravljanje elektromck1m sklopkama 429
195 431
Digitalna elektronika
ELEKTROMOTORNI POGONI 438
Booleova algebra
Neregulirani elektromotomi pogoni 440
199 Energetska elektronika
Osnove sistema automatske regulacije 472
221 Laseri .... · · ·
Regulirani istosmjemi elektromotomi pogoni 475
225 Elektromagnetske smetnje
Regulirani izmjenicni elektromotomi pogoni Pouzdanost elektronickih komponenata 480
274
ENERGETSKI TRANSFORMATORI TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEMI
Osnovni pojmovi . . 483
295 Uvod .... · · · ·
Oznacavanje i spojevi . . . . . . . 484
296 Osnove informacijskih sistema
Regulacija i pad napona . 493
299 Programski sistemi . . . . · .
Struja uklapanja i dozvoljena preuzbuda 498
301 Programski jezici · · · · · · · · · ·
Buka transformatora . . . . . 504
302 Simboli za dijagrame toka programa
Zagrijavanje i tereeenje 507
303 Racunarske mreze
Ispitivanje i stupnjevi izolacije 514
307 Procesno upravljanje
Karakteristike . . . . . . . 525
308 Daljinsko upravljanje · . · · .· · · ·
Zastita, kvarovi i odrfavanje 536
310 Vodenje elektroenergetsk1h Sistema
547
Procesno upravljanje u hidroelek~ranama . · ·
SKLOPNE APARATURE 555
Automatizacija u termoenergetskim ob]ekt1ma
Sklopni aparati visokog napona 315
Sklopni aparati niskog napona 337 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJ!
Sklopni blokovi . . . . . . . . 567
356 Koordinacija izolacije
Niskonaponski sklopni blokovi Kratki spoj u elektricnim postrojenjima . · · · 575
357
Sklopni blokovi srednjeg i visokog napona . . . . . . Elektricne instalacije niskog napona u zgradama 606
362
Sigurnost i zastita pri radovima odr:l:avanja sklopnih blokova srednjeg ZaStita od napona dodira u postroje~jima iznad 1 kV 622
i visokog napona Dimenzioniranje zemljovoda i uzemi]!Vaca · · . · · · 630
369 634
Sklopna vremena Protueksplozijski elektricni uredaji . . .. .
371
Prik!jucnice i provodni svomici Kompenzacija jalove snage i potiskivan]e vJsli\ harmomka 650
373
Pomocni i upravljacki kontakti 657
374 Projektna dokumentacija · ·
lzvedbe prikljucaka na aparatima 672
374 Termoelektrane
672
Parne termoelektrane
INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA 676
Nuklearne termoelektrane
U gradni mehanicki sistemi za elektronicke sklopove i uredaje Elektrooprema termoelektrana . . . · · · · · ·. · · · · : · · · · ·.. · 680
377 685
Stampane ploce . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 383 Dizelski elektroagregati i postrojenja za proizvodnJU elektnene energt]e
Moduli (sklopovi) 692
385 Hidroelektrane . . . . . . . · ·
Pasivne elcktronicke komponente 705
386 Mikroelektrane i minielektrane
Poluvodicke komponente 707
396 Akumulatori
Monolitni integrirani sklopovi .. 716
412 Punjaci akumulatora . .
Aplikativno specificni integrirani sklopovi 719
418 Sistemi za neprekidno napaJanJe
XII XIII

Izravna pretvorba sunteva zratenja u elektricnu energiju fotonapon- Integ~alni transport zatvorenih sistema . 966
skim modulima . . . . . . . . . . . 721 967
Elektricna oprema na plovnim objektima
Ostali nekonvencionalni izvori energije 724 980
ISO transportni sanduci (kontejneri)
Metalom oklopljeni vodovi 725
Transformatorske stanice 726 OPREMA ZA DOMACINSTV A I GRADEVINSKE OBJEKTE
Elektricno grijanje . . . . . . . . · · · · · : · · · · · ·. · · 981
Relejna zastita u elektroenergetskim postrojenjima 734 992
Mjerenja u elektrotehnici 743 Pretvorba sunceva zracenja u toplinu solamtm kolektonma
Kucanski aparati . . . . . . . . . · · · · · · · 996
Mjemi transformatori 784
Oprema za ugostiteljstvo i drustvenu prehranu 1010
Nazivne trajne struje golih vodica 796
Industrijski rashladni uredaji 1014
Vijcani spojevi plosnatih vodica 810
Elektricna rasvjeta . . · · · 1019
Oznacavanje vodica u elektroenergetskim postrojenjima 812 1034
Blokiranje pogresnog sklapanja aparata u sklopnim postrojenjima vi- Pumpe i hidrofori . ·. ." . . . . :. ·
Ventilacija i klimatizactJa prostonJa 1039
sokog napona 813
Dizala (liftovi) 1043
Upravljanje i signalizacija 816
MATERIJALI I TEHNOLOGIJA
ELEKTRICNI KABEL! I SVJETLOVODI 1055
Metali za elektrotehniku
Elektricni kabeli 817 Izolacijski materijali 1061
Instalacijski kabeli 821 1068
Lijevano feljezo
Signalni kabeli PP 830 1071
Celici . . . . · · · ·
Dimenzioniranje izoliranih vodova 830 Celitni poluproizvodi 1079
Polaganje vodova . . . . . . . . 836 Bakar za elektrotehniku 1087
Bakrena lakirana fica za namote 840 Aluminij za elektrotehniku . . . 1089
Energetski kabeli 842 Mase proizvoda od metala i slitina 1090
Svjetlovodni ( opticki) kabeli 859 Magnetski limovi 1095
Osnovna svojstva plastomera 1098
NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI 1100
Duromeri za presanje
Osnovni elektricni i mehanicki parametri 867 Duromeri za lijevanje 1102
Medusobni utjecaji dalekovoda i okoline 878 1106
Polimeme pjene
Stupovi i temelji . . . 885 1110
Vafnije gume na bazi kaucuka
Vodici i zastitna ufad 894 1113
Ogrjevna moe goriva
Izolacija . . . . . . . 902 1114
Navoji i vijtani elementi · · · · · · · :
Uzemljenje . . . . . . 905 1125
Dopustena opteretivost transportne ufadt
Projektiranje i izgradnja dalekovoda 908 1126
Lemovi i odgovarajuea talila
1135
Zavarivanje
TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA 1141
Gradevinski podaci
Vozila elektricne vuce (elektromotoma vozila) 913
Elektrifikacija feljeznica . . . . . . . . . . 936 RAZNO 1145
Tovarni prostor teretnih vagona JZ 954 Standardni brojevi
1146
Dopusteno opterecenje feljeznickih pruga 955 Tehnicko pismo . · · · · · · · · 1147
Najvete dopustene dimenzije, mase i optereeenja cestovnih vozila 956 Uvjeti za snimanje na mikrofilmu
1148
Dizalicna postrojenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 956 Standardni formati papira
1148
Rimske brojke
XIV
Grcka slova 1148
Ruska slova 1149
Osiguranje 1149
Prufanje prve pomoCi pri udaru elektricne struje 1156
 --------------
----
Ill

PROGRAM PROIZVODNJE generatori za pogon parnill1 ITI prms k·m

I
turbinama,
hladeni. zrakom, vodi~O~a~~:io~~~om, vodikom iii
sinhrom kompenzaton
ASINKRONI ROTACIONI STROJEVI
vodom
generaton. 1. motori srednje i visoke frekvencije svih
Trofazni asinkroni motori
veliCina
stacJOmram. I. bro d sk'I gener atori za pogon disel moto-
Motori po IEC standardima, snagc od 0,09 kW do I 100 k\1
nazivnog napona 400 V ima .
Motori po IEC standardima, snage od 160 kW do 10 000 k\\1 - sinkroni moton
nazivnog napona 6 000 V i 10 000 V 2. Asinkroni strojevi visine .osovine. iznad 450 mm.
Motori velikih snaga za posebne elektromotorne pogone _ kavezni i kliznokolutm moton
Motori s vise brzina vrtnje _ asinkroni generatori
Protueksplozijski zasticeni motori za rudarstvo i industriju 3. Istosmjerni strojevi .
Motori za intermitirani i kratkotrajni rad _ istosmjerni moton .
Motori za tekstilnu industriju _ istosmjerni generaton
Motori za brodarstvo
Motori za kotrljace 4. Oprema za nuklearna istrazivanja
Motori za osobna i teretna dizala i pokretne stepenice elektromagneti razmh namJena i izvedbi (klasicni i
Motori za teske uvjete rada supravodiljivi) . . .
Motori za glavne pogone alatnih strojeva oprema za transport I mJerenJe cestica
Kocni motori
Reduktorski motori
Izmjenicni motori za servo pogone
Jednofazni asinkroni motori
ISTOSMJERNI ROT ACIONI STROJEVI
Motori snage od 0,06 kW do 2,5 kW za opcu namjenu
Motori za kucanske aparate Strojevi opce namjene . . .)
.. Im. stroJ·evi. (moton I generaton
SpeciJa
Strojevi za reguhrane pogone
Asinkroni generatori
Motori za tramvaje i trole]buse . vilicari i dr.)
. za malu vucu (elektrokohca, .
Generatori snage od 0,55 kW do 1 100 kW nazivnog napona
400 v ~~~~~: za dizel-elcktricnc i elektricne lokomottvc
Generatori snage od 160 kW do 10 000 kW nazivnog na- Generatori za dizel-elektricn~ lokomollve
pona 6 000 V i 10 000 V Generatori za vagonsku rasvJelu
Motori za rudnicke lokomollve .
Motori za rudarske izvozne strojeve
SINKRONI ROTACIONI STROJEVI Motori za metalurska postroJenJa
Motori za busace garmture
1. Sinkroni strojevi - vanjskog promjera statorskog pakcta Motori za brodarstvo
iznad 800 mm. Brodski generatori . _
- generatori za pogon vodnim turbinama svih izvedbi Elektrodinamicka poJacala
IV v

FOTONAPONSKA SOLARNA OPREMA ;;L~~~; ~PARATI I PRIBOR ZA VISOKI NAPON

Fotonaponske celije na bazi amorfnog silicija Prekidaci SF" do 765 k V
Fotonaponski uredaji za napajanjc elcktricnom cncrgijom Vakuumski prekidaci do 38 kV
Malouljni prekidaci do 38 k V
AGREGATI Vakuumski sklopnici 7,2 kV . _. V
Dizel-elektricni agregati izmjenicne struje sa iii bez auto- Okretni i pantografski rastavlJaCI do 42~ ~
matskog starta . -· d o 38 kV za unutarn]U montazu
Rasta vIpc1
Elcktricni agregati istosmjerne struje Linijski rastavljaci do 38 k V
Prijevozni elektricni agregati Rastavne sklopne
Prijenosni benzinski agregati izmjenicne iii istosmjerne struje _ unutarnja montaza do 24 kV
Razni specijalni agregati (Leonard-agregati, pretvaraci frek- _ vanjska montaza do 38 kV
vcncijc i sl.) Nosaci osiguraca do 38 kV
Elektroagregati za besprikadan rad Osiguraci-rasta vljaCi
Transformatorske preklopke . .
TRASFORMATORI Kompresorski uredaji za sklopna postkroJednJah smola za unu-
. · 1 n od epo s1 m
Provodni i pot~orm IZO a 10 1 kV do 38 kV
Regulacijski transformatori svih snaga, za napone do tarnju montazu za napon od
420 kV Pribor za rastavljace i rastavne_sklopke - a do 35 kV
Generatorski transformatori svih snaga Otpornici za uzemljenje zvJezdlsta u mrezam
Distributivni transformatori za snage do 1600 kVA i napone SKLOPNI APARATI I PRIBOR ZA NISKI NAPON
do 24 kV
Distributivni transformatori za snage do 40 MV A i napone Grebenaste sklopke do 1 200 A
do 38 kV Sklopke za pomocne krugove .. - .
Distributivni transformatori za snage do 40 MVA i napone Motorski sklopnici sa i bez termlcke zastite
do 123 kV Pomocni i instalacijski sklopmcl k 'ftom do 4 500 A
Prekidaci s termickom I magnets om zas I
Suhi transformatori za snage do 2 000 k VA i napone do 24 k V
Mjerni strujni transformatori za napone do 550 kV Tipkala _ .
Mjerni naponski transformatori za napone do 550 kV PokazivaCi polozaJa
Transformatori za elektrovucu Signalne svjetiljke
Transformatori za metalurske peCi Krajnje sklopke
Signalne sklopke
Transformatori za ispravljacke uredaje
Upravljacke sklopke . . ...
Transformatori i transformatorske podstanice za rudnike Osiguraci za primjenu u mdustn]l I s1.
Prigusnice za metalurska postrojenja Osiguraci - sklopke
Prigusnice za ispravljacke pogone Otkocni magneti .
Prigusnice za ogranicenje struja kratkog spoja i struja dozem-
Grebena_sti kontrolen . . m·erne motore do 2 500 kW . .
nog spoja 15105
Pokretac1 za asmkrone_ 1 J. a rcgulaciju brzine vrtnJC 1
Transformatori i prigusnice za posebnc namjene Limeni, zicani i lijevam otpormcl z
Zakretni transformatori terecenja
 VI VII

Rucni regulatori napona Tiristorski regulatori asinkronih motora dizala

Phnsk1 releji (sistem Buchholz) Tiristorski pretvaraCi za regulirane istosmjerne elektromotor-
Redne stezaljke ne pogone brzih bezreduktorskih dizala
Elektroinstalacijski materijal za brod k .. d .. Staticka postrojenja za besprekidno napajanje izmjenicnim i
stroJenJa s a I m ustnJska po-
istosmjernim naponom
Nepro~ocive armature i reflektori ElektroniCki stabilizatori napona i frekvencije
~klopm _a~arati u protueksplozijskoj zastiti PunjaCi stacionarnih i trakcijskih AKU-baterija, prenosivi
rovodm I potporni izolatori d . punjaCi
tarnju montazu o epoks•dne smole za unu-
Ultraizolacijski transformatori za potiskivanje mreznih smetnji
Provodni izolatori za rudarstvo IspravljaCi za podstanice zeljeznicke, gradske i rudnick-e
SKLOPNI UREDAJI elektricne vuce
Coperi za elektrokolica i viljuskare
Oklopljena SF 6 postrojenja do 145 k V Visokonaponski ispravljaCi za elektrostaticke filtre/indus-
Komandne ploce ormari 1. I . trijske otprasivace
industriju ' pu tevl za elektroprivredu j
Srednjefrekvencijski staticki pretvaraci za indukcijsko zagrija-
Upravljacki uredaji za alatne t . d' . vanje i taljenje
primjene s roJeve, IZahce, bagere i ostale Regulatori elektrolucnih peCi
Razvodne ploce, stalci i orma . I k . Staticki pretvaraci za generiranje tonfrekventnog signala za
Brodske razvodne ploc" · n za e e tropnvredu i industriJ'u sisteme MTK (mre:lnotonfrekventne komande)
. e 1 orman
Nlskonaponske razvodne bater" . .. Centralna mikroprocesorska automatika sistema MTK
Niskonaponske razvodne b· l~e _za mdustnJu i rudarstvo Uredaji energetske elektronike i upravljanja u elektricnoj vuci
od eksplozije, za rudarst~~e~ {~~~s~~t~olm uredaji zasticeni
1

Stabllne I pokretne transform kJ . Automatika, zastita i informatika

montazu do 24 kV ators e stamce za vanjsku Mikroracunarski sistem KONCAR PRO MASTER za distri-
Transformatorske stanice zasti . .. buirano procesno upravljanje, regulaciju i nadzor baziran
Stupnetransformatorske stani~;ne od eksploziJe za rudnike na 16- i 32-bitnim mikroprocesorima
Sklopm blokovi za napon od 7 2 k Procesni mikroracunarski sistem DS 80 baziran na 8-bitnim
1zvlacivom opremom za ind t .. V d o 38 kV s fiksnom i mikroprocesorima za standardne primjene procesnog up-
Sklopni blokovi zasticeni od us f!J~- I e ektropnvredu
1
ravljanja manje i srednje slozenosti
ne do 7,2 k V eksploziJe za rudarstvo, za napo- Mikroprocesorski uredaji za automatsko upravljanje hidroagre-
gatima i grupnu regulaciju radne i jalove snage te nivoa vode
ELEKTRONIKA I INFORMATJKA Mikroprocesorski uredaji lokalnog nadzora i abrade
Energetska elektronika podataka
Uredaji alarmne signalizacije
Staticki sistemi uzbude hidro i 1 b . - kronoloski registratori dogadaja
tora i sinkronih motora ur o-generatora, d1zel-genera-
- data loggeri
~~~~~~~~;~ ~=k~e~cije za velike sinkrone strojeve Mjerni pretvaraCi elektricnih veliCina, temperatura i brzina vrtnje
Tiristorski pr~tv:~as~f~:omh ~~rojev~ i agregata
Mikroprocesorski regulatori
elektromotorne pogon~egu lrane lstosmJerne i izmjenicne Programabilni logicki automati
Mikroracunarski uredaji za brodsku automatizaciju
 VIII IX

Mikroprocesorski uredaji za pozicioniranje bagera Lucnc peci . ,.

Mtkroprocesorski uredaji za upravljanje dizalima Peci za kalionice alata (solne kupke 1 ostale pect)
Mikroracunarske daljinske stanice Elektrotehnicka postrojenja za termicku obradu u crnoj i
Modularni sistem elektronickih zastitnih releja za: obojenoj metalurgiji
generatorc svih snaga Grijaci zraka
transformatore svih snaga Cijevni grijaci za industrijske potrebe
vodove, zracne i kabelske svih napona Cijevni grijaCi za kucanske aparate
vtsokonaponskc sabirnice Grijace place za stednjakc i kuhala
visokonaponske elektromotore Savitljivi grijaci za zagnJavanJe cJevovoda

Elektronicki uredaji BRODARSTVO

Izmjenicni i istosmjerni genera tori ..
Zvucnici i zvucnicki sistemi za unutarnju i vanjsku montazu Elektromotorni pogoni za elektricnu propulZIJU
Elektromcka oprema za ozvucenje, razglasni urcdaji, razglas- Elektromotorni pogoni za pomocne stroJeve
nt pultev1
Elektromotorni pogoni za palubne stroJeve
Jezicni laboratoriji za ucenje stranih jezika Specijalni strojevi . ..
Uredaj za zicno simultano prevodenje Automatski kormilarski uredaJI . .
Ucionice za telegrafiju i foniju Informatika i automatika za brodska postroJenJa ..
Takticki komunikacijski trening centar Brodske zicane veze (razglas, intcrfonija), komandm t uprav-
Elektronicki uredaji za sisteme internih komunikacija
Uredaji za interno komuniciranje preko niskonaponske mrc2:e ljacki pultevi . . .. . ..
Automat1ka brodskih i industrijskih postrojenja Razvodne ploce, razdJelmci 1 sklopm uredaJI
Punjaci i ispravljaci, antene i ostali pribor za bezzicne veze Sklopnici sa i bez termicke zastite
Transformatori .
OPREMA ZA NUKLEARNA POSTROJENJA PrekidaCi s magnetskom i termickom zastitom .
Nepromocivi elektromaterijal u brodskoJ Izvedbi
Elektromagneti za nuklearne akceleratore NepromoCive rasvjetne armature
Elektromagneti za transport nuklearnih cestica Reflektori
Elektromagneti za spektrometre Rashladni uredaji
Elektromagneti za analizu nuklearnih cestica Oprema za brodske kuhinje
Uredaji za napajanje elektromagneta Brodska dizala osobna i teretna
Elektricna oprema za nuklearne elcktranc
Sistemi regulacije, upravljanja i nadzora za nuklearne elektrane ELEKTROOPREMA ZA ISTRAZIV ANJE I PRIDOBIV A-
ELEKTROTERMIJA NJE NAFfE I PLINA
- iz podmorja (ofT-shore program)
Elektricne susare u normalnoj izvedbi - na kopnu (on-shore program)
Ele_ktricne susare u izvedbi s povecanom sigurnoscu (Sn)
Pect za gradevnu, sanitarnu i elektrotehnicku keramiku i OPkEMA ZA DIZALICE
porculan Asinkroni kolutni i kavezni motori .
Indukcijske peCi svih vrsta Asinkroni dvo- iii trobrzinski motori sa iii bez prigradene kocmce
 XI
X
Istosmjerni motori i pretvaracke grupe OPREMA ZA ZAVARIV ANJE
Otpornici za pokretanje i regulaciju brzine vrtnje motora
Upravljacki i razvodni ormari za sve dizalicne spojeve Prenosivi transformatori za zavarivanje
Tiristorski usmjerivaCi za regulaciju dizalickih pogona Transformatori za zavarivanje
Uredaji za blagi zalet kaveznih motora Ispravljaci za zavarivanje . . •
Uredaji za upravljanje kolutnim motorom frekvencijom ro- Uredaji za zavarivanje pod C0 2 , argonom, praskom 1 mJesa-
tora vinama
Pribor za zavarivanje
Uredaji za elektrootporno zavarivanje .
ELEKTRICNA VUCA Specijalna postrojenja za zavarivanje za primjenu u vehkose-
Elektricne lokomotive rijskoj proizvodnji (MIG-MAG, TIG, EPP)
Elektromotorni vlakovi
Elektricna oprema za tramvaje i trolejbuse UGOSTITELJSKA OPREMA
Elektricna oprema za dizelske i elektricne lokomotive i vlakove
Elektricna oprema za metrae Termicka oprema
Elektricki i plinski stednjaci
Stednjaci na kruto i tekuce gorivo
SREDSTV A UNUT ARNJEG TRANSPORT A Elektricka i plinska kuhala, rostilji i raznjevi
Elektricke friteze
Osobna dizala za stambene objekte Elektricke i plinske etazne pecenjare
Osobna dizala za poslovne objekte, banke, hotele Pecenjare - konvektomati .
Osobna dizala prilagodena za prevoz tereta Elektricki, plinski i parm kotlov1
Osobna dizala za bolnice i slicne objekte Elektricki i parni topli stolovi
Teretna dizala s pratiocem Elektricke i parne tople vodene kupke
Maloteretna dizala
Dizala na hidraulicki pogon Neutralna oprema
Hidraulicke podizne platforme Neutralni stolovi
Fasadna dizala Radni stolovi
Brodska dizala Stolovi za otpatke
Kosa dizala Stolovi za cijedenje
Panoramska dizala Sudoperi-praonici
Osobna dizala (MINI) za izgradene stambene objekte Panjevi za meso
Stalkena automatska vrata Kolica
Protupozarna vrata Termos Jonci
Dizala za rasvjetne stubove.
Pokretne stepenice Linije za samoposluzivanje
Prometne trake Linijski stolovi za posluzavnike
Elektrokolica Linijski topli stolovi .
Elektrokolica u izvedbi s povecanom sigurnosti (Sn) Linijski radni stolov1 zatvorem
Elektroviljuskari Linijske rashladne vitrine
Prikolice Stolovi za blok-blagajne
XII XIII
KlizaCi s prednjom fasadom i ograde ODLJEVI SIVOG LIJEV A I OBOJENIH MET ALA
Zastitnc staklene vitrine
Odljevi u pijesku
Tablet sistem za raspodjelu hrane Kokilni odljevi
Tlacni odljevi
Strojevi
Elektricki mlinovi za kavu OPREMANJE TEHNOLOSKIH PROCESA
Elektricki mlinovi za mak
Elektricni mlinovi za meso Alati za tlacni lijev, plastiku, smolaste mase, rezanje
Elektricke gravitacijske mesoreznice savt]anje
elektricke pile za kosti Sve vrste naprava
Kuhinjski univerzalni strojevi Specijalni strojevi i uredaji
Strojevi za pranje posuda Popravci alata, strojeva i uredaja
Strojevi za ljustenje krumpira

Ventilacija kuhinje OBJEKTIIPOSTROJENJA

Specijalna namjenska oprema
INZENJERING
Plinske stanice
Projektiranje, proizvodnja i montaza Projektiranje: studije izvodljivosti, idejna rjesenja, investicijski
projekti, glavni i izvedbeni projekti, projekti rekonstrukcije
Ugovaranje i isporuka opreme
KUCANSKI APARATI Koordinacija proizvodnje, montaze i isporuke opreme
Razvoj i izrada aplikacijskog softvera/programske podrske
Strojevi za pranje rublja Integracija sistema i ispitivanje
Elektricki stednjaci Pustanje u pogon
Elektricko-plinski stednjaci Odrzavanje u, i izvan garantnog roka
Plinski stednjaci Funkcijske garancije
Ugradbeni elementi Obrazovanje korisnika za pogon i odrzavanje
Elektricke grijalice vade
Mali kucanski aparati Ugovaranje i izgradnja objekata i postrojenja za:

Elektroprivredu
OPSKRBA VODOM
Hidroelektrane
Hidrofori od 90-180 I s jednofaznim i trofaznim crpnim Termoelektrane
agregatom Nuklearne elektrane
Tlacni kotlovi od 90-5000 I Dizelske elektrane
Crpni agregati s jednofaznin iii trofaznim elektromotorom Transformatorske stanice
lnjektori za usisnu visinu od 10 do 40 m Upravljacki i dispecerski centri
XIV XV
lndustriju Vucna vozila
Metalurgija, crna i obojena Elektricne lokomotive, diodne i tiristorske
Rudarstvo Elektromotorni vlakovi
Nafta i plin Industrijskc i mancvarske lokomotive
Kemijska industrija
Cementna industrija Elektrovucna postrojenja
lndustrija papira
Ispravljacke i transformatorske stanice
Tekstilna industrija
Sistemi daljinskog upra vljanja
Industrija gume
Gradski i prigradski transport
Prerada hranc
Secerane Sisteme unutarnjeg transporta
Mljekare
Uljare Postanski centri
Elektroenergetski objekti i tehnoloska postrojenja za industriju Robne kuce, bolnice i dr.
Energane
Transformatorske stanice Gradevinarstvo i ugostiteljstvo
Valjacke pruge Hoteli
Elektrolize Bolnice
Elektrotermicka postrojenja Skole
Dizalice Kuhinje, restorani, barovi
Bageri Hladnjacc
Lakirnice
Regulirani elektromotorni pogoni SURADNJA s vanjskim organizacijama - domaCim i ino-
Automatizacija zemnim:
Projektantskim i konzalting organizacijama
Poljoprivredu Strucnim grupama kod korisnika
Susare IsporuCiocima opreme i izvodacima tehnologije procesa u
Hladnjacc slozenim postrojenjima
Pumpne stanice

Brodogradnju, pomorski i rijecni promet

Elektrifikcija putnickih, teretnih i specijalnih brodova (»teh-
nicka flota<<)
Lucka postrojenja, elektroenergetika i automatizacija
Brodska elektronika i automatika
Integrirani informacijski sistemi za tehnicke funkcije na bro-
du, kontrolu tereta i administrativno poslovanje
Elektricnu vucu
 OPCI DIO

MATEMATIKA

Vatnije konstante

n 2" Oznaka Iznos Oznaka Iznos

2 lg2 0,30103 g 9,80665*
2 4 j2 1,41421 lgg 0,9~152
3 8 lgj2 0,150 51 g2 96,170 38
4 16
J3 1,732 05 1/g 0,10197
32 lgj3 0,238 56 Jg 3,131 56
6 64
J5 2,23607 j2& 4,428 69
7 128 It 3,14159 2,718 28
8 256 lgn 0,497 15 lge 0,43429
9 512 2n 6,28319 e2 7,389 06
10 1024 n/2 1,57080 e' 20,085 54
11 2048 n/4 0,78540 1/e 0,367 88
12 4096 Ill 9,86960
.fi 1,648 72
13 8192 4n 2 39,47842 ln2 0,693 15
14 16384 180/n 57,295 78 ln10 2,30259
15 32768
16 65536 lgx=log 10 x lnx=log,x • mfs 2 , standardizirano

Jedinice za mjerenje kutova

1 stupanj = 1o = 1/90 pravoga kula

.
1 radijan = kut kome pripada luk duljine 1 na kruznici polumjera r = 1.
lucna mjera:

@
x=l/r=arcot 0 =ot·arclo
arc 1o =n/180=0,017 453 3 I radijan = arc180o fn =
arc 1' = arc 1•:60 = 0,000 291 =arc 57°17'45" =arc 57,295 78'
arc !"=arc 1'·60=000000485
 __ 3
2 ---------- --- - - - - -- - _ OPCI DIO Matematika
Kona~ni redovi (a± b)' =a' ±2ah + b 2
S"=a 1 +a 2 + ... +a,.
(a± b)'= a3 ± 3a 2 b+ 3ab 2 ± b3
Aritmeti~ki red: a,=a, __ 1 +s=a, +(k- 1)·d,
Rastavljanje binoma na faktore
ak·-ot-1 =d; S,.= al ;a"·n
a' -b 2 =(a+b)·(a-b), a 2 +b 2 =(a+bj)·(a-bj), f = -1;
Geometrijski red: a,=a,_ 1 ·q=a,·q'-',
a' ±b'=(a±b)·(a2 +ab+b 2 )
aJa,_ 1 =q; a• -b 4 =(a-b)·(a+ b)·(a 2 + b2 )
a• +b 4 =(a 2 +flab +h 2 )·(a 2 -}2 ab + b').
Beskona~ni geometrijski red: - 1 < q < 1 s =a _ 1_. 1+q+q'q ... =-1-_
, " 'I-q' Potencije
1-q
Zbroj potencija: 1 +2+3+ ... +n= n·(n+ 1)_ a"=a·a· ... ·a, (n faktora)
2 ,
a1 =a; a"=1,(a-J-0); a-"=2_,(a-J-0).
12 + 2' + J2 + ... + n"=~(n + 1)·(2n_!__l). 1'+2'+- .. +n'=~+I)' a"
6 , 4 .

Faktorijele, binomna formula, rastavljanje na faktore

FaktorijeleO!=I, 1!=1, 2!=1·2, J!=l· 2 ·J, .. n!=(n-l)'·n Pravila: a'"+"=a'"·a11; a'"-"=a'":a"; (a'")"=a'"
n n!
Binomni koeficijenti
0 1

(~)=I, (;)=n, G)=~~--;1), (:)=I,

I I Logaritmi
2 2
3 6 log, p =a znaCi b• = p, (b > 0), dakle log, b = 1, log, bm = m.
4
5
24
120 (
;) n·(n-1):·--·(n-k+ I!=•- _
12· ... ·k
•t! _
k!·(n-k)
=-(n-k .
11 )
Za svaku bazu: log(a·b)=loga+logb; logam=m·loga;
6 720
a ...;- I
7 5040 Binomni koeficijenti cinr Pascalov trokut: logb=loga-logb; log.._; a=;;;loga; log 1 =0; log,O=- oo, (c> 1).
8 40320 1 I
9 362880 I 2
4+ 6=10 Veza logaritama raznih baza: log.p=lo!kp·log,c, dakle 1 =lo!kb·log,c.
10 3 628 800 3
5+10=15
3
4 6 4 Dekadski logaritmi log 10 p=lgp; 101'"=p.
5 10 10 5 lg 1 000=3; ...
... 15. lg I =0; lg 10= 1; lg 100=2;
lgO,l = -1; lg0,01 = -2; lg0,001 = -3; ...
Binomna formula Prirodni logaritmi log, p= In p; e= 2,71 828 =lim (I+ 1/n}" za n--+00 .

•• . 1 1 1
Vnjedl e"'=p, lne= I, ln20;::;3, In-;;= -I, ln2Q=ln0,05;::; -3.
 4
-- - - - - - - - - - OPCI 010 Matematika
Veza prirodnih i dekadskih Iogaritama sin a: tanoc±tanp
tanoc·cotoc= I; Ianoe= cosot tan(oc±{J)= 1 :ftanot· tanp
lnp= 2,30 259-lgp= In IO·lgp; lgp=0,434 29·In p= lge-Inp
cotoc·cotP:f 1
Trokut, trigonometrijske funkcije sin 2 ot=~-~cos2oc cot(oc±P) cotoc±cotP
Pravokutni trokut
2 2
c hipotenuza sin ::<=a/c, cos::<=b/c. sin(IX±{J)=sin oc ·cos P±cos ot ·sin p; IX+P ot-P
cosoc+cosP=2cos--·cos--
a,b katete 2 2
tan::<=a/b, cot::<=b/a. cos(ot±{J)=cosiX ·cos P:fsinot · sinP;
c=,J<;z +bz =-a- a= Jc 2 -b 2 =c-cos P=c-sin ::< . IX+P . oc-P
sincx' 2sin oc ·cos p=sin (oc + {J) +sin (IX- {J); cosot-cosP= -2sm--·sm--
2 2

2cosoc ·cosP=cos(ot+ {J)+cos(oc- {J); . ot+P oc±P

sinoc±sinP=2sm2·cos--
2
2sin oc· sinP=cos(oc-P)-cos(ot+ {J);

sin 2oc = 2 sin oc cosoc

2tanoc cot 2 oc-1
cos 2oc=cos2 at-sin 2 ex cot2ot=---
tan2ot=1-tan•oc 2cotoc

Kosokutni trokut oc + P+ y = 180"

Sinusov pou~k: Kosinusov pou~k
a: b :c=sin oc:sin p:sin y. a 2 =b 2 +c 2 -2bccosot.
sin(::<+90")=cos:x cot a ton !X
h=b·sinoc=asinp c=b·cosO<+a·cosP
cos(:x+90°)= -sin :x
tan(:x+90°)= -cot ex a·h ~----,.---:-
sin(-cx)= -sin ex tan( -ex)= -tan ex Povrlina A=-=Js·(s-a)·(s-b)·(s-c),
cot(cx+90°)= -tan ex cos(-cx)= +cos ex 2
cot(-cx)= -cot ex
A a abc
Osnovni odnosi medu trigonometrijskim funkcijama 2s=a+b+c; p=s; r=2sinoc = 4A'
sino: COSet tan ex cot ex
Geometrijski Ukovi
sin
)1-cos 2 cx )1-sin cx 2 Jl-sin 2 :x
.jl-sin o: 2 A povmna, p opseg, T teZi§te, e udaljenost tefi§ta.
sin ex
tan ex
)1-cos 2 cx coso: Trokut
)1+tan 2 at Jl+tan 2 cx cos ex A=c·h/2=Js(s-a)(s-b)(s-c), 2s=p=a+b+c
Jl-cos 2 cx
cot ex I s=pola opsega; e= h/3
)1 +cot' a )1+cot 2 cx cot ex Ianoe konstrukcija teZi§ta: a i c raspoloviti i spojiti sa suprotnim vrhovirna.
a a2
2
cos cx:+sin cc= 12 2
cos a- sin 2 a= cos 21X I I
cos 2 oc= + cos2oc
Jednakostrani~ni trokut: a=b=c, h=2J3, A=4J3.
2 2
 6
OPCI DIO Matematika -·~---~-~---- - - - - - - - - - - ___._ _ _ 7
Kvadrat Pravokotnik Geometrijska tijela
Vvolumen, S oplosje
Kocka
V=a',S=6a 2; dijagonala pobocke d,/ia;

A~
A=a2, p=4a, e=a/2,
A=ab, p=2(a+b), e=a/2 odn. b/2 pros to rna dijagonala AG = J3 a
dijagonala d = fi a. dijagonala d = .ja2 + b2
Pravilni vi~kot Kvadar V=abc, S=2(ab+ac+bc) Prizma (uspravna)
prostorna dijagonala
~}
(poligon)
n bro;J stranica, r, po1UinJer
· opisane kruinice, 2<p·=360'
-,
n AG=Ja 2 +h 2 +c 2
a=2rsin<p A a
a r2 Piramida
A =n·:z-r·cos <p =n-
2
·sin 2<p
V=~. S=A+povrsina plasta V= A· h, A= povdina baze
3
p=n·a=2nrsin<p; polumjer upisane kruznice
A= povrsina baze, h = visina S=p·h+2A, p=opseg baze
a
p=r·cos <p= ·cot 'P
2 Stofac uspravni krufni Kogla
Krug: r polumjer, d promjer, d=2r; A=r2 n=~n, p=2rn=dn. A= r2 1r povrsina baze
A ·h r21rh
Krufni is,iei!ak V=~=~
3 3
S =A+ povrsina plasta = r 2 1r + 2ms.
0
l=r·<p ·-1[-=r·arc m 0

r§J' 180°
A =r 2 n·_:t__=~
360° 2'
.,. '

p=l+2r
izvodnica s = Jr 2
+ h2

Koglin isjei!ak
Koglin ods~ak (kalota)
Krufni odsj~ak.
Krufni vijenac

l=r·<po._!!__=r ·arcmo A=(rf-riln=

~
t

rl rt
180°
= 2 sin (<p/2)

A =2-2'COS (<p/2).
.,. ' f
=(r, +r2)·(r 1 -r 2)·n
p=2(r 1 +r 2)n S = povrsina kruga + povrsina na kugli
=" (2rh- h 2) + 2nrh
w·
S=7rr·(2h+p), p=J2rh-h
2

Elipsa Valjak uspravni krufni Koso odrezani valjak

A=abn toeno

J tY1
h,~_~J_~,-
a2+b2
p=2n - - pribliZno za a;::,b
2 V=r 2 1rh h, +h 2 hz
2
V=r7r·-2-
Priblizne formule za povdine pomocu integrala vidi str. 23. S = 2r 27r + 2r1rh
 8 __ ____ 9
- - - - - - - - - - - - - - - - - - - - OPtl DIO Matematika
Suplji valjak V=(rf -ri)nh=d(r 1 +r2)nh Ba~va I a 2 -b,j_ a2-b,j=_l:__·e-l••
S=2(ri -ri) n+2(r 1 +r 2) nh= ~=a~+b~- lzl 2 rz
=2 (r 1 +r 2) n(d+h) 7!'=r"·ei·•
JednadZba pravca u kompleksnoj ravnini

V=~-t-(2D 2 +Dd+~d 2) pribliZno z,

z=z0 +.1.z 1
(.I. realna varijabla, parametar)
Rotaciono tijelo n D+d ..
S=2_d 2 +--n-l pnbhzno-
2
Guldinova pravila:

A = povrsina presjeka, p = udaljenost tezista presjeka do osi,

V= 2npA, (2np je put te:i:ista) p = opseg presjeka. Posebni polo:i:aji kruznice u kompleksnoj ravnini
u = udaljenost tezista presjecne krivulje do osi,
S = 2nup, (2nu je put tezista)
1 1
Primjer: torus z - - - · z=b+----,:
- a-.<j' a-"-]
0
Kruzica polumjera r rotira oko osi udaljene za R od sredista ---4E=------;---j>'-'' a, b realne konstante
kruznice (autoguma) ;. realna varijabla (parametar)
V= 2nR · r 2n, S = 2nR · 2rn.
Vektori
Kompleksni brojevi
z
Kompleksni broj y =a+ bj = r (cos q> + j ·sin q>) = r · ei~, realni dio Re (z) =a
a=a,i+a,i+a,k
imaginarni dio lm (z) = b
apsolutna vrijednost
r= Ja 2
+ b2 = Jz\ = apsolutna vrijednost y
Ja\=a=Ja~+a;+a;
b Imaginarna jedinica j, j2 = - 1.
tanq>=- a,
a kut ~ s osi x: cos~=-;

a,~------~.,~------·
ei•=cosq>+j·sinq>; a=r·cosq>, b=r·sinq>
y=a·sin(wt+q>)=imag. dio od a-eHmt+o)
z1 ±z 2 =(a 1 ±a2 )+(b 1 ±b 2 )j
.<realan broj:
.
-----
,. X

.<a= .<a,i + .<a,i + .<a,k

z 1 · z2 =(a 1 • a2 -b 1 · b2)+ j(a 1 · b2 +a 2 · b 1)=r 1 r 2 -eH~· +~,.)
a+b=(a,+b,) i +(a, +b,)j +(a,+b,)k
(aia2 +bib2)+ j ( -aib2 + bia2) '•-ei<•, -.,, a-b=a+( -b)= a+( -l)b
zl:Zz a~+b~ 'z =(a,-b) i+(a, -b,)j +(a,-b,) k
 11
Matematika
2
Parabola, os paralelna s osi y: y = ax + bx + c

L D=b 2 -4ac; D<O; ne sijece os x

D = 0: dodiruje

D>O: sijece os
OS X

Vektorski produkt c =ax b, c okomit na a i na b, Poseban polozaj hiperbole

jcj = ab sin_ <p, smisao od c jednak je smislu napredovanja c
desnog VIJka, ako se a pomi~e prema b. · y=ax+b+-
x
axb= -bxa.
asimptote: os y, pravac y=ax+b

Primjena: moment sile F s obzirom na tocku T:

Analiti~k.a
M=rxF.

geometrija u ravnlni
,/'" Xm=#,
Ym=b+2fo.

V aznije funkcije
y
Udaljenost tocaka T1 i T2 :
Potencija y = x" n>l
d=J(x2-x1) 2 +(y2- Y1 ) 2

.db:1' ~
Pravac, implicitni oblik: Ax+ By+ C = 0
eksplicitni oblik: y =ax+ b, '
dimenzije: [a]=[y]:[x], [b]=[y].

R~'
Ako su jedinice na osima jednake, onda je ;;> I
a=tanet.

n=2, 4, 6, ... n=3, 5, 7 ... n realan, x > 0

y

Polinom y=a.x"+a._ 1 x"- 1 + ... +

I '-X
fY'-'
+a 1x+a 0
ima najvi~e n nultocaka,
ima najvi~e n- I ekstremnih vrijednosti.
I
I
I
12 ___________________________ OPCI DIO Matematika __________ _ - - - - - - - - - - - - - - 13
Razlomljena racionalna funkcija
y=lnx; z=lgx=0,434291nx
)'
Eulerove re1acije: ei'=cosx+j sin'- I

ejx_e-j_\
sin x = - -- j -
2
Primjer: e- jx =cosx-j sin x;
y (x+2)(x-1) 2 (x-5)3 ejx+e-jx
(x-4) 3·(x+3) 6 cosx=--- -
2
y
Hiperbolne funkcije: sinus hiperbolni: sh x = e' - e-' ch
Prim jer algebarske funkclje: 2
Sinusolda y = a sin (wx + 'P)
Y=F+bx za pozitivne a, b dimenzije: [w] = 1/[x] kosin us hiperbolni: ch x = e' + e-'
2I
y Primjena: harmonicko titra-
nje, elektricki krug sa Li C.
/
<'::esti sluCajevi: y= Ymak.s(l-e- 118 ), z= Zmaks·e-t,la I
dimenzije: [a]= [t];

0,2 0,4 0,6 0,8 1,5 2 2,5 4

t/a
Eksponencijalna funkcija y = b' = e' •• • 0,18 0,33 0,45 0,55 0,632 0,78 0,865 0,918 0,95 0,982 0,993
baza b>O, b,<l. Y/Ymako

Primjena: y za krivulju za-

~1/b>l
grijavanja , zalet uz eksponenci-
C sin (wx + q>) =A cos wx + B sin wx,
jalno padajuCi moment, porast
struje u krugu sa Li R, (a= I/ R),
odnosno sa C i R, (a= RC). z za

~
krivulju ohlac1ivanja, izbijanje
kondenzatora kroz R, (a= RC).
X
Ia

Derivacije, integrali, Laplaceova transfonnacija

.
X ark us tangens: y =atan x is to §to Derivacija funkcije y= y(x) je y'(x)=~=lim ~Y. ~x-+0.
dx ~x
x=tany, -7t/2<y< +7!/2
Diferencijal nezavisne varijable: dx = ~x
 14_- - - - - -- . _ OPCI DIO Matematika ····----··- ______ . _ .. 15
Diferencijal zavisne varijable: dy = y' ·dx;;:, t.y
Taylorov red:f(x+h)=f(x)+f'(x)h+f"(~) h 2 +f"' (x) h3 + ...
2. 3!

b
J
Odredeni integral y(x) dx =

lim (y,·t.x, +y2·t.x2+ ··· +

+ y, · t.x,) = F (b)- F (a).

Neodredeni integral J y (x) dx = F (x) + C znaci F, (x) = y (x). Primjene: brzina je derivacija puta po vremenu; put je integral brzine po vreme-
nu; radnja L je integral sile F po putu s: L = JF ds ako sila ima smjer put a; povrsina
Nekaje y(x) derivabilna funkcja. Tada vrijedi:
ispod krivulje y = y(x) od a do b je J y(x) dx; inducirani napon je derivacija magnet-
ako je y'(xo)>O, ond y(x) raste u tocki x 0 ;
ako je y' (xo) < 0, onda y (x) pada u tocki x 0 ;
'(<o Jr>o skog toka po vremenu; elektricki na'boj kondenzatora je integral struje po vremenu.

ako Y (x) ima ekstrem za x = x 0 , onda je ~ Fourierov red periodicne funkcije, period P = ~:
(J)

y'(x 0 )=0. f(x)=1+(a 1 coswx+b 1 sinwx)+(a 2 coswx+b 2 sinwx)+ ...

2
Vis'e deriVaCIJe:
· ·· druga d envactja:
· d y
·· y" (x) =d- y' (x) = --· 2p 2p ~p
dx dx 2 ' a0 =- Jf(x)dx, a,=- Jf(x)cos(nwx)dx, b,=:: Jf(x)sin(nwx)dx
Po Po Po
n-ta derivacija: y'"'=_<!_y',_''(x)= d"y
dx dx" Funkcija Fourierov red funkcije w=~
Mac Inurinov red: y (x) = y (0) + y' (0) x + y" (0) x2 + y'" (0) 3
2! 3! X + ... ~~ sinwx+~sin3wx+~sin5wx+ ... 1
"L 3 5 ·J
Primjeri: binomni red: (l+x)m=l+mx+(m)x2+(m)x3+ ... , (jxJ<l)
2 3
I
~=l-x+x -x 3 + -.
2
}:-L''''··
~zaO<.x<P
p
P
2-;
P [sin wx J
sin 2wx sin 3wx
- 1 - + - 2 - + - 3 - + ...

~~ ~-~[~+ cos2wx +cos 3w_.:+ J

~p " " 1· 3 3· 5 5· 7 ..
e'= l+x+~x 2 +~x'+ .

.
21
I 3
31
I
(za svaki x)

smx=x-J!x +Six'-+ . . (x n radijanima, za svaki x)

'V\"""'', P/1 P

trrn
1

I 2 1
cosx= l-2!x +41x•- + ... (xu radijanima, za svaki x) trofazno 1spravljeno
 16 17
-- OPCI 010 Matemati ka __
ovisi o naponu kondenzatora za 1 = 0, Sto nije odredcno diferencijalnom jednadz·
Parcija/na derivacija funkcije z=f(x,y) pox je il[= Jimf(x+h,y)-f(x,y) Sr~
of h-0 h . no born: postoji neizmjerno mnogo rjesenja.
I
Dif. jednadzba I. reda sadrzi I. derivaciju nepoznate funkcije, ali ne sadrzi vise
·e _ilL·= lim (x,y+k)-f(x,y) · · . 0 ', . derivacije te funkcije. Opce rjesenje sadrzi jednu bilo koju konstantu (u gornjem
J vy , _ / k . PnmJCT. a;(x y +sm(xy))=2xy'+ycos(xy).
primjeru je to i0 ). Takva jednadzba se u jednostavnom slucaju rjesava separacijom

Diferencijal (totalni diferencijal): dz=~dx+*dy, (dx, dy su nezavisne varijable). (o d vaJanJem)

. . van].. a bl'1. N pr.: dt 2';
di = - I . di dt (
T = - '2 .. bl .
vanJU .
e 1. t su sepanrane ).

f
f
di I t . . , b. . ,1,
Ako d~JvabiiW funkcija z=f(x,y) ima u tocki (x 0 ,y0 ) ekslrem, onda je dz=O, T= - dl; lni= -:z+k. (k bdo kop konstanta). Sa i0 =e do 1va se i=l 0 e- .
2
dakle je a;-=0, ~=0.
linearna diferencijalna jednadiba n-tog reda ima oblik:
k Primjer·
. . i -
z-x'+6xy+4Y 2 +5 x +3 y+ 1. Ek strem more biti samo za one x y za
.0"' +a._ 1 (x) .0" . '' + ... +a 1 (x) y' + a 0 (x) y=f(x),
OJe Je x+6y+5=0, 6x+8y+3=0. Odatle je x 0 =1 1· y = -1 2 T 'd' ·
z((xo,Yo))= 1,95. No z(2;0)= 10, z(3; -2)= -1, a to su vrij~d~os~ i ma~j~ j v~c= j~ iii krace: L (y) = f(x). Ovdje su a. _ 1 (x), ... a0 (x), f(x) dane funkcije. Ako je desna
z Xo.Yo · strana f(x) te jednadzbe jednaka nuli, dakle L (y) =0. jednadzba je homogena; inace
Dakle ta funkcija nema ekstrema.
je nehomogena. Vrijedi superpozicija: ako je L (u (x)) =.f(x), L ("(x)) = g (x), onda je
Parcijalne derivacije 2. reda: o'f =!l._~. o'f =!l.__ilL. ~- o of. o'f o of
L(Au(x)+Bv(x))=Af(x)+Bg(x), (A, B konstante).
ox' oxox'oyilx oyox' oxoy -a;~· a:?=~iiY· Posebno: ako je y=~(x) rjesenje nehomogene jednadzbe L (y)=f(x), a y= Yu(x)
U primjeni je gotovo uvijek poredak deriviranja neval:an: vrijedi ~=~ rjesenje pripadne homogene jednadzbe L (y) = 0, onda je y = YH (x) + ~ (x) rjesenje
oxoy oyilx' nehomogene jednadzbe L (y)= f(x). Ako su y= y, (x) i y= y 2 (x) rjesenja homogene
Diferencijaln~ jed?adiba sadd:i d~rivacije nepoznate funkcije. Ako ta funkcfa jednadzbe L(y)=O, onda je y=C 1 y 1 (x)+C 2 y 2 (x), (C 1, C, bilo koje konstante)
ov!s' o s_amo Jedn~J n~zav•snoJ varJ]abh, diferencijalna jednadzba je obicna A~o takoder rjesenje te jednadzbe.
OVISJ o VJse vanJabh, d1ferencijalna jednadzba je parcija/na: ·
Svaka Iinearna homogena jednadzba ima za rjesenje funkciju y(x)=O (za svaki x
y' + 2y =sin x je obicna diferencijalna jednadzba, iz nekog intervala). Funkcija y(x)=O nije rjesenje nijedne nehomogene linearne
diferencijalne jednadzbe. Zato se u primjeni
o'u ou ou
2 2

0 x' + 0y' + 0z' = 0 je parcijalna diferencijalna jednadzba.
Dalje eemo promatrati samo obicne diferencijalne jednadzbe.
Rie§en~e diferencijaln~ jednadzbe je_ funkcija koja zadovoljava tu jednadzbu za
sva u ~nJednost nezav1sne vanJable JZ nekog intervala. Diferencijalna jednadzba
•rna neJzOI]erno mnogo rJelienJa, pa u primjeni dif. jednadzba prikazuje neizmjerno
mnog~ fiz1kalmh d'.'gadaja koji su povezani
Ro10MQ zaJedmck•m svoJstv•ma. Primjer: prema she·
m1 se sklopka zatvara u ~asu 1 = 0. Zbog
eesto promatra desna strana .f(x) nehomoge·
ne Iinearne dif. jednadzbe L (y)= f(x) kao
prikaz ,vanjskog" djelovanja. -Primjer: dif.
jednadzba za struju prema shemi:
~+ ~i=311 sin 3141.
dt 2
Funkdja i (t) ~0 nije rjesenje ove nehomogene jednadzbe.
Opce rjdenje Iinearne diferencijalne jednadzbe n-tog reda moze se napisati u

CJ'·"'"'
napona na kondenzatoru nastaje struja za
koJu vnjedi dif. jednadzba obliku
di 1 y=C 1 y 1 (x)+C 2 y 2 (x)+ ... + C.y.(x)+~(x).
d!+:zi=O, (1>0).
Ovdje su C 1 , ... c. bilo koje konstante; y 1 (x), ... Y. (x) su Iinearno nezavisna rjesenja
~pee rje~enj~ diferencijalne jednadzbe sadrzi sva rjesenja te J·ednadzbe u · pripadne homogene jednadzbe; ~ (x) je jedno od rjesenja (partikularno rjesenje)
slucaJu opce rJesenJ·e i -•o
_ · -•12 S . .
e • 1znos
· a •o Je oznacen . struje u casu 1= ·0. Taj
ovom JC
iznos dane nehomogene dif. jednadzbc.
 _19
18 _______ _ OPCI 010 Matematika _ _ _

Pocetni uvjet y (x 0 ) = y 0 , y' (x 0 ) = y', ... y1" - 11 (x 0 ) = yH' - 11 odreduje (najvi!e) :£ (f(x))
f"(x) f(x) Jf(x)dx
jedno rjesenje y=y(x) linearne dif. jednadzbe. Ovdje su x 0 ,y0 ,y0, ... yH'- 11 dane
konstante. k, C konstante
k·y k·y' kJ ydx k·y
Ako su funkcije a,(x) konstante, onda je -y+z -
y+z y'+z' Jydx+ Jzdx ~=~-~
y<• 1 +a._ 1 yl"- 11 + ... +a 1 y' +a 0 y= f(x) dx du dx
y' y" y(x)+C p·y-y(+O)
linearna dif. jednadzba s konstantnim koeficijentima. Ona se moze rijesiti (tj. mogu ~ (u·v)' = u'v+u·v'
naCi S\a rjesenja) npr. pomocu Laplaceove transformacije. Pri tome se pojavljuje 1 0 x+C 1/p
karakteristicna jednadzba, polinomna jednadzba Ju dv= u·v- Jvdu
X I x 2/2+C l/p2
P.(p)= p"+a 0 _ 1 p"- 1 + ... +a 1 p+a0 =0.
xk+l k!
Ta se jednadzba moze rijesiti numerickim metodama (v. str. 21). x' k·x'- 1 -+C pk+l
k+l

I.aplaceova transformacija :£ (f(x))= J e-px J(x)dx=J(p). Svojstva: linearnost 1/x -l/x 2 lnx+C Dimenzije:
0
(v. tablicu); za a>O je :£ (f(x-a))=e-•• J(p); za kompleksan broj a je lnx 1/x x(lnx-I)+C [y'] = [y]:[x]

:£ (e-"'f(x))=J(p+ a); za a>O je:£ (f"(ax))=~ 1(~). Za n-tu derivaciju vrijedi k [dy]=[y]
sinkx kcoskx -~coskx +C p2+k2
k
[Jydx]=[yl[x]
1
2 (yl" 1 (x))=p"y-p" y( +0)-p"- 2 y'( +0)- ... - yl"- 1 ' ( +0). p
coskx -ksinkx ~sinkx +C p2+k2
[:£ (y)]=[yl[x]
k
Primjena: odredivanje partikularnog rje~enja uz pocetni uvjet za obicnu linearnu =[y]:[p]
diferencijalnu jednadzbu s konstantnim koeficijentima. Takva diferencijalna jed- I kx 1
kekx -e --
nadzba se pomocu Laplaceove transformacije svodi na algebarsku jednadzbu s e" p-k [p] = 1/[x]
k
nepoznanicom y. Kad se odredi y u zavisnosti od p, prema tablici se dobiva tra:leno
rjesenje y (x).

- - 2
Primjer. y" + y=2e'; transformacija daje p2 y-py(O)-y'(0)+ y=--. Odatle je z-transformacija. Neka je T period niza impulsa f(t) o(t- n1). Ako se na pri-
p-I

- 1 1
padni red f f(t)
11=0
o(t- n1) primijeni Laplaceova transformacija, dobiva se
y= p2 +! [(y(O)-I)p+(y'(0)-1)]+ p-I"
f e-•Tp f(nT). Uvodi se oznaka z=er•. Tada je z-transformacija niza f(O),

Prema tablici je y=(y'(O)-I)sinx+(y(O)-I)cosx+e'. j(!fJ, ... f(nT), ... jednaka

Kao ,jedinicni impuls" za x=O upotrebljava se o-funkcija: o(x)=O za x;<O, sa
b
F(z)= f f(n"T)
n=O Z

.
svojstvom J f(x) o(x -x 0 )dx= f(x 0 ) ako je a<x 0 <b. Laplaceova transformacija
o-funkcije je 2 (o (x)) =I.
Prema tome se z-transformacija mo:le upotrebljavati u vezi s Laplaceovom
transformacijom.
20 21
OPCI 010 Matematika
Numcricki postupci
f(n1) F(z)
h
kf(n1) k F(z) Linearne jednadzbe ax+ b = 0, x = -- ako je a 7' 0.
a
/1 (n1) + / 2 (n1) F 1 (z)+F 2 (z)

1, n=O
1
0, n>O

1
I
1-z- 1 Sustav od n linearnih jednadZbi sa n ncpoznanica x 1 , .• • x 11 :

Tz- 1 allx 1+a 12 x 2 + ... +a 111 x,=b 1

nT a 21 x 1 +a 22 x 2 + ... +a 211 X =h 2
(1 -z- C)2 11

I a, 1x,+an2X2+ ... +anrtXn=bn

C ··anT
~-aT
2 -J Sustav se najbr:Ze rjeSava uzastopnom eliminacijom: prvo se eliminira x 1 iz 2 ..
3., ... n-te jednadzbe, zatim x 2 iz 3., ... n-te jednadzbe it d.
Te-aT z I
nTe-anT
(J -e •'71)2
Kvadratna jednadiba ax 2 + bx + c = 0.
l-e-anT
(! -c ··aT) z
(1-z ' 1 )(1--c af
I

z- 1)
Diskriminanta D=h 2 -4ac; ako D>O, rjesenja su realna: x= -b~aJD; ako

CD
-h+j
sin anT
(sina1)z ·I
2
D<O, rjesenja su kompleksna: X=---Ta--·
I --(2cos a1) z l+z
Rje§enja jednadzbe f(x) = 0, metoda sekante. Neka
!-(COS a1) Z I su Xp x 2 takve priblizne vrijednosti rjesenja, da su
cos anT 2 Y1 =f(x 1 ) i y 2 =f(x 2 ) suprotnih predznaka. Tada je
1-(2 cos a1)z l+z
nova priblizna vrijednost
e ,,. (sin b1) z ·I
e-anT sin bnT Y2XI-ytxl
1-2e •T (cos b1)z 1 +z-2 C-laT x3 = Yz-Y;--·
cos bT
1-z 1 e-aT
Izracunava se y,=/(x 3 ), pa se postupak ponavlja sa x 1 , x 3 iii sa x 2 , x 3 .
e -anT cos bnT
l-2e •T(cos b1)z l+z 2 C-laT
Primjer: y=x 3 -2x 2 -5x+6 =0.
/((n-k) 7) z 'F(z); (k=0,1,2, ... ) Prema crtezu odabiremo x 1 ~o, x 2 =2.
rx "f(n1)

11f(n1)-
f((n+ I) T)-f(n7)
F(rxz); (a#O, kompleksan)

(z- I) F (z)-ftO) z
.
Dobivamo y 1 =6,
-4·0-6·2
y 2 =-4.
x 3 =~=1,2. Pripadniy,= -1,152je

<0, dok je y 1 >0, pa postupak ponavljamo

Odatle

/
4···· / x, ~
 22_
- - - - -------- -- --- ___ OPCI DIO Osnovni pojmovi pouzdanosti _______ _ --- 23
. Rjeknja jednadfbe P,(x)=x 3 +a 2 x 2 +a 1 x+a 0 =0. Odrede se x 1 i x taka da Priblifoo izracunavanje odredeoog integrals
2
Je P,(x,)<O, P,(x,)>O. Upotrebljava se metoda sekante. Kad je realna nultocka
Xo odredena, ?.dredt se kvadratni faktor od P (x) = (x- x )(x + px + q) taka da
3 0
2
b b-a [ (a+b)
se 2 P, (x) podljeh sa x- X 0 • Preostale nultocke od p 3 su rjesenja jednadzbe !y(x)dx=-6-- y(a)+4·y - 2- +y(b)
J y(b;
(x +px+q)=O.
tocno za y = y (x) polinom do 3. stupnja uklju-
Rje§enja jednadfb~ P.(x)=x +a 3 x 3 +a 2 x 2 +a 1 x+a=0. Izraz P 4 (x) rastavlja se civo.
4

u faktore. P4 (x) = (x + px + q) (x 2 + Px + Q) 1 to uzastopnim priblizavajem na sljede-

Ci naCin. Odabire seq izmedu
Simpsooova formula: interval [a, b] se dijeli na paran broj dijelova: n paran.
,//a"J i +v!fa~J. Odreduje seQ=~. p= a1-qa3, h=(b-a)jn,
P- • I"1 d a b ud e d ovo!Jno
-a,- p, t e se ze . •
tocno q + Q + pP ~ a . q Q-q
2
x, h
2 Kad se to postifne, jednadzba P4 (x) = 0 se raspada u dvije k vadratne jednadzbe:
J
ydx=-·[y 0 +y,+2(y,+y4 + ... )+
x +px+q=O, x +Px+Q=O. Tada se lako odreduju sva cetiri rjesenja od xo 3
P 4 (x)=O.
+4(y, + y, + ... )].
4
Primjer: x +2x'+3x 2 +4x+5=0. Tablica za racun:
OSNOVNI POJMOVI POUZDANOSTI
5 4-2q
q Q=·- p=-- P=2-q (prema IEC 272/1974)
q q+Q+pP~3?
Q-q
Pouzdanost (engl. reliability) je sposobnost neke jedinice da izvrsava svoju
I 5 funkciju uz dane uvjete u danom vremenskom intervalu (razdoblju). Naziv pouzda-
0,5 1,5 6,75 >3
q odabirati nost upotrebljava se i za svojstvo pouzdanosti koje se izrazava kao vjerojatnost
2 2,5 0 2 4,5 R(t) da proizvod izvrsava svoju funkciju u vremenskom intervalu od 0 dot.
>3 izmedu
2,09 Kvar (otkaz) (engl. failure) je prestanak sposobnosti neke jedinice da izvrsava
2,392 -0,596 2,596 2,935 <3 -.jS i +v/5
svoju funkciju.
2,08 2,404 -0,494 2,494 3,252 >3 Promatratia pouzdanost za jedinice koje se ne popravljaju jest omjer broja jcdimca
2,008 2,3946 -0,5740 2,5740 koje su funkcionirale na kraju promatranog razdoblja, prema ukupnom broju
3,0050~3
jedinica u uzorku na pocetku razdoblja.
Promatrana pouzdanost za jedinice koje se popravljaju jest omjer broja slucajeva u
N ultocke su prema tome odredene jednadzbama kojima je jedinica (iii vise njih) zadovoljavajuce izvrsavala svoju funkciju u odrede-
nom razdoblju, prema ukupnom broju slucajeva u kojima je jedinica (iii vise njih)
x'- 0,574x + 2,088 = 0, trebala vrsiti svoju funkciju u tom istom razdoblju.
Procijenjena pouzdanost odredena je iii donjom granicom iii donjom i gornjom
x 2 + 2,574x + 2,3946 = 0. granicom intervala povjerenja uz danu razinu povjerenja. Pritom se statisticke
metode primjenjuju na isle podatke kao za promatranu pouzdanost nominalno
Rje8enja jednadfbe P ~ (x) =x' +a 4 x 4 + a 3 x 3 +a 2 x 1 + a 1 x +a 0 =0. Slicno kao kod identicnih jedinica. Treba navesti i pretpostavljenu razdiobu (distribuciju) kvarova
P, (x)=O odr~de sex, 1 x 2 taka da je P, (x 1 )<0, P (x )>0. Jedno realno rjesenje
5 2
u ovisnosti o vremenu.
Xo se ~dreduje metodom sekante. Ostala se cetiri rjesenja odreduju rjesavanjem Srednja fivotna dob (eng1 mean life) (za jedinice koje se ne popravljaju) srednja je
Jednadzbe 4. stupnJa P4 (x) = P 5 (x)/(x- x 0 ) = 0. vriiednost do kvara za sve promatrane jedinice nekog uzorka.
lntenzitet kvarova (eng. failure rate) za dana razdoblje u zivotu jedinice je
Postoje gotovi kompjuterski programi za rje8avanje polinomne jednadzbe omjer ukupnog broja kvarova u tom razdoblju, prema broju preostalih ispravnih
P11 (X)=x"+a 11 _ 1 x"- 1 +
... +a 1 x+a 0 =0. jedinica.
24 _ OPCI DIO Osnovni pojmovi pouzdanosti_ __ _ --25

Kurnulativno vrijerne je zbroj vremcna u kojem je pojedina jedinica nekog uzorka u tehnici se pri odredivanju pouzdanosti cesto prctpostavlja. da je gustoca
obavljala svoju funkciju. ). kvarova konstantna, pa su dakle vremena do kvara raspod!JCIJen.a eksp~ne~
Srednje vrijerne do kvara (engl. mean time to failure, MTTF), za jedinice koje se cijalno. Tada je R(t)=exp(-h), F(t)=l-exp(-At),j(t)=Aexp(-Jt), rn,-rn-
ne popravljaju, za dano razdoblje u zivotu neke jedinice jest omjer kumulativnog !
vremena nekog uzorka, prema ukupnom broju kvarova u uzorku unutar tog =rnF=i
razdoblja. Pouzdanost izvrsavanja funkcije serijski spojenih jedinica od n Clanova:
Srednje vrijerne izrnedu dva uzastopna kvara (engl. mean time between failures, R,=R 1 • R 2 • ••• • R •.
MTBF), za jedinice koje se popravljaju, srednja je vrijednost vremena izmedu dva Pouzdanost izvrsavanja funkcije paralelno spojenih • jedinica: R p =1-
uzastopna kvara, izraZena kao omjer kumulativnog vremena do kvara, prema broju -(l-R 1 )(1- R 2 ) . . (I -R.).
kvarova promatranih jedinica.
Zalihost (redundancija) je postojanje u jedinici vise od jednog sredstva za
ostvarivanjc dane funkcije.
Vaznije funkcije razdiohe kvarova

Osnovne rnaternati~ke relacije Trenutni

Gustoca kvarova Pouzdanost intenzitet
Razdioba f(t) R(t) kvarova
Funkcija F(t) kumulativne razdiobe kvarova daje (tcorijski) broj kvarova u
razdoblju od 0 do t: z(t)
00
F(t)~ Jf(t) dt.
"
Ovdje jef(t) funkcija gustoce vjerojatnosti. Za nju je priblizno
normalna
(Gaussova) afo
--~-e-~c~~)l
a~Je H':"J' ur
f(t)
R(t)

r(t)
,,
f(t!=·"N·
Weibullova 11 fitP-le-~
, e
-
. ~ tp-l
,
r (t) je ukupan broj kvarova u kratkom razdoblju od t do t +At, N je ukupan broj
jedinica koje se promatraju.

"
- l
. . NW · eksponencijalna .Ice "' e
Pouzdanost R (t) jednaka je R (1)= l-F(t)=--cc If (t) dt; dR (t)= -f(t) dt;
N(O) , .
N (0) je ukupan broj jedinica u casu 0, N (t) je broj pre2ivjeiJh JCdlllica u casu t. diskretna razdioba
X
Intenzitet kvarova u razdoblju od c do t + llt je ax e--n
I~
f(t)
- F(t+tlt)-F(t)
Poisson ova -x!- i! R(t)
z(t, t+t.t) . i=x
M·R(t)
x=O, I, 2,. . . a>O
Trenutni intenzitet kvarova z(t)= lim ~(r, t+M)=f(t).
·" ., R(r)
Srednja iivotna dab m1. =I t/(t) dt = f R (t) dt. OCekivanje J1 =I tf(t) dt. a= standardna devijacija.
"
Srednje vrijeme izmedu dva uzastopna bara za jedinice koje se popravljaju jest
0

ocekivanje rn vremena izmedu dva uzastopna kvara.

1' Prvi parametar oblika f3 > 0.
Srednje vrijcme do kvara za jedinicc koje se ne popravljaju jest ocekivanje rn,
vremena do kvara.
f
Varijanca rr' = (t- J1) f(t) dt.
2
Parametar mjeraca ,> .0
 26 - - ----- 27
- - OPCI DIO Mjerne jedinice _
Graficki prikaz vijeka trajanja proizvoda
(nastavak)
0. .. t1 interval pocetnih kvarova
Velicina Jedinica Znak
odgovara vecinom Weibullo-

J
voj razdiobi uz p< 1.
termodinamicka temperatra kelvin K
tt··· t, interval normalnog vijeka Ira- kandela cd
svjetlosna jakost
JanJa. odgovara eksponenci-

~
JalnoJ razdiobi, l = konst. kolicina tvari mol mol

I t, · .. oo interval istro8enosti odgo-

1
Decimalne jedinice su decimalni visekratnici iii dijelovi jedinica s posebnim
11 , vara veCinom normalnoj
. . . razdiobi. nazivima i znakovima. Naziv decimalne jedinice tvori se stavljanjem medunarodno
. Za odrec11vanJe mtenziteta kvara u intervalu . . dogovorenog predmetka ispred naziva jedinice, a znak se decimalne jedinice tvori
Izmertu uzastopnih kvarova ·edinice otre vremena t, dot, I srednJeg vremena stavljanjem znaka predmetka ispred znaka jedinice.
pojedinu komponentu jedi~ice i ~- bno!('epoznavanJe mtenziteta kvarova za
izvrsavanje funkcije jedinice f da lnac~n na_ OJI !e Ia komponenta ukljucena u Decimalne se jedinice tvore od svih jedinica SI, osim Celzijeva stupnja i kilogra-
tablici na str 481 su dani ~ .. I Je o senJska Ih paralelna funkcwnalna veza. U ma (decimalne jedinice mase tvore se od grama), te od sedam iznimno dopustenih
komponenat~. po aci mtenZiteta kvarova nekih osnovnih elektronickih jedinica (litra, tona, teks, bar, elektronvolt, voltamper i var).
Tablice na str. 28 do 39 daju pregled vaznijih fizikalnih velicina i pripadnih im
zakonitih mjernih jedinica. Da bi se mogla pratiti i starija litera lura navedene su i
MJERNE JEDINICE neke zastarjele jedinice te medusobni odnosi nekih jedinica.
dopu8tene u javnom prometu
Zakon o · · · d. ·
da se u Jug~j=~ij:":r;~g~n~c:~~:i~~~:e~J--~~~~~~~-~~! ~~~~ br. 9/1984) propis~f
1 Predmetak Mnozi Predmetak Mnozi
oznaka naziv jedinicu sa
I. Jed mice Medunarodnog sustava (jedin. SI) k J J ce ~Jeme jedmice: oznaka naziv jedinicu sa
jed in ice ~I. b) izvedene jedinice SI s I~seb,. OJe serazvrstavaJu na: a) osnovne
dene Jedmice SI bez posebnih naziva ~ zna~~~a n~li~Ima I ~nak~vima, c) IZVe- E eksa 10 18 d deci 10- 1 =0,1
2. Izmmno dopustene jedinice izvan SI , opuns e Je mice Sl
p pet a 10 15 c centi 10-'=0,01
3. decimalne jedinice od jedinica SI
4. kdecimalne jedini~e. od nekih iznimno dopustenih jedinica T tera 10 12 m mili 10' 3 =0,001
5· ombimrane JedmiCe. 9 10-6
G giga 10 J1 mikro
Osnovne jedinice SJ: M mega 106 n nano 10-•

k kilo 10 3 p piko w-"

Velicina Jedinica Znak
h hekto !O' f fern to 10 -15
duljina me tar 10-18
m da deka 10 a a to
mas a kilogram kg
vrijeme sekunda
Npr.: MVA=1 OOOOOOVA, kW= 1 OOOW, GWh= 109 Wh, mg=0,001 g.
jakost elektricne struje am per A 2 2
Eksponent uz decimalnu jedinicu obuhvaca i predmetak, npr. km znaci (km)
Rijeei bilijun i trilijun nemaju mertunarodne definicije, jer u pojedinim zem1jama
'' Vidi i JUS A.A1.020 ... 028 i IS0-31-0 ... 31 -13
imaju razliCito znaeenje. Stoga ih valja izbjegavati.
 Zastarjele, nezakonite Odnosi izmedu
Velicina Zakonite jedinice* jedinice jedinica

naziv I znak naziv I znak naziv I znak

I. Prostorno-vremenske i periodicne velicine

duljina metar m
(morska milja) 1852 m

(astronomska jedinica) 1,4959787 · 10" m

mikron f.l f.l= w- 6 m
ongstrem A A=I0- 10 m
povrsina, plostina, A Cetvorni metar m'
oplosje (ar) a a= 10 2 m 2
(hektarj ha ha= 104 m 2
obujam, volumen v kubni metar m'
(litra) L,l L=dm 3
registarska tona reg. t reg. t = 2,832 m 3
kut rx,{J, ... radijan rad rad o= 1
stupanj 10 !' =(n/180) rad
(minuta) 1' 1'=(n;10800) rad
(sekunda) 1" !" =(n/648 000) rad
(gon) l' l'=(n/200) rad
-------
* Navedene su jedinice SI te u zagradama iznimno dopuStene jedinice. Osim njih zakonite su i sve decimalne
jedinice od jedinica SI i nekih iznimno dopuStenih jedinica, te kombinirane jedinice.

sr Sf'= 1
ugao (prostorni kut) Q steradijan

vrijeme, trajanje sekunda

min min =60s
(minuta)
h h=3600 s
(sat)
d d=86400 s
(dan)

vremenska konstanta r, T sekunda

brzina u,v,w.c metar u sekundi IIl/S

0,514 m/s
(1:vor)

w radijan u sekundi rad/S

kutna brzina

ubrzanje, akceleracija a metar u sekundi na m/s 2

kvadrat

period a T sekunda
Hz=s- 1
fv here Hz
frekvencija cjs cjs=Hz
cikl us u sek undi

s-I s I =Hz
brzina (frekvencija) okret u sekundi 1
min- 1 min- 1 =(1 60) s
vrtnje (okret u minuti)
rad,is = s- 1 = Hz
kruzna frekvencija. w reciprocna sekunda s
pulzacija
ic metar m,
valna duljina

valni broj (J reciproCni metar m-I "'

-<!
 Zastarjele, nezakonite Odnosi izmedu
Velicina Zakonite jedinice* jedinice jedinica

naziv znak naziv I znak naziv znak

kruzni valni
broj
k radijan po
metru I·:~~':'
2. Mehanicke velicine

mas a m kilogram kg
(gram) g g= w-' kg
(tona) t= 10 3 kg
(atomska jedinica u u= 1,66057·10- 27 kg :
mase)
karat Kt Kt=0,2g

gustoca p kilogram po kg/m 3

kubnom metru

sila F njutn N N=kgm/s 2 =J/m

kilo pond kp kp=9,8066 N
megapond Mp Mp=!0 3 kp
din dyn dyn=to-~N

moment si!e M njutnmetar Nm

kilopondmetar kpm kpm = 9,8066 Nm

moment sprega T njutnmetar Nm

sila kilopondmetar kpm

tlak p paskal Pa Pa=N/m 2

(bar) bar bar= 105 Pa
tehn. atmosfera at at=98066 Pa
fiz. atmosfera atm atm=I01325Pa
milimetar zivina mmHg mm Hg = 133,322 Pa
stupca (tor)
milimetar vode- H 2 0 mm Hg=9,80665 Pa
nog stupca

naprezanje, cvrstoca (J njutn po cetvornom Njm 2 N/m 2 =Pa

metru
2
kilopond po cet- kp/cm 2 kp/cm 2 :::o0,1 Njmm
vornom centimetru
2
kilopond po cet- p/mm 2 kp/mm 2 :::o 10 Njmm
vornom mi1imetru

modul elasticnosti, E njutn po cetvornom Njm 2

smiCnosti, G metru

stlaCivosti K kilopond po cet- kp/cm 2

vornom centimetru ~
 Zastarjele, nezakonite Od nosi izmedu
Ve!iCina Zakonite jedinice* jedinice
I jedinica

naziv znak naziv znak naziv znak

moment presjeka I metar na Cetvrtu cm 4 = lo-s m 4

moment otpora Z, W metar na treCu m' cm-'=i0- 6 m 3

dinamiCki moment J kilogram i':etvorni kgm 2 tm 2 = 10 3 kg m 2

otpora metar

energija, rad E dzul J J=Nm=Ws

(elektronvolt) eV eVL602 19·lOJ
kilopondmetar kpm kpm = 9.806 65 J
erg erg erg=IO-' J

snaga p vat w W=J/s=Nm/s

kilopondmetar u kpm/s kpm;s;;::9.81 W
sekundi
erg u sekundi erg/s erg;s= w-' w
konjska snaga KS KS = 75 kpm;s;;::
;;::735,5 w

3. Elektromagnetske velii':ine

el. struja am per

gustoCa el. struje amper po Cetvornom j A/mm 1 =10 6 A/m 2
metru

kulon c C=A/s
el. naboj Q

el. tok 'P kulon c

el. indukcija D kulon po t~t vornom Cjm 2
(gustoca el. toka) metru

strujna uzbuda e am per A

magnetni napon um am per A Gb""0,79577 A
gilbert Gb

el. potcncijal V,<p volt v V=W;A

cl. napon, U, V volt v

clektromotorna sila E volt v
jakost el. polja E. K \O!t rn nlCtrU Vm
F=C!V
el. kapacitet, c farad F
kapacitivnost

dielektricnost. el. farad po mctru Ftm

permiti vnosL pro-
pustljivost

relatlvna diclektriCnost 1\c~

Q 0=S- 1 =V;A
el. otpor, re7istencija R om

X om Q
jalovi otpor. tj
reaktancija
 VeliCina Zastarjele, nezakonite Odnosi izmedu
Zakonite jedinice*
jedinice jedinica
naziv znak naziv znak naziv znak
prividni otpor, z om n
impedancija

el. otpomost p ommetar nm 0m=10 2 Qcm=

=10 3 0mm
el. vodljivost, G simens s S=0- 1 =A/V
konduktancija

jalova vodljivost, B simens s

susceptancija

prividna vodljivost, y simens s

admitancija

el. provodnost y, (1 simens po metru S/m S/m=10- 2 Sjcm=

= 10- 3 S/mm
samoinduktivnost, L henri H H=Wb/A
induktivnost, medu-
induktivnost

jelatna (aktivna) p vat w W=J/s

naga
"alova snaga PQ,S vat w var var var;;;sW

prividna snaga P,, S vat w vo1tamper VA VA=W

el. energija w dZul J=Ws
jakost magn. polja H amper po metru A/m
ersted Oe Oer:::79,577 Ajm
magnetski tok <P veber Wb Wb=Vs
meksvel M M=I0- 8 Wb

magnetska indukcija, B tesla T T=Wb/m 2

gustoca magn. toka
gaus G G=I0- 4 T
magnetska propust- I" henri po metru H/m
ljivost, permeabilnost
magn. otpor, R,Rm amper po veberu A/Wb A/Wb=H- 1
reluktancija ru
magn. vodljivost, A henri H
permeancija

4. Toplinske veliCine

toplina Q dzul J=Ws

kilokalorija kcal kcal=4,1868 kJr:::
,.,0,001163 kWh
toplinski tok <P vat w
kilokalorija u kcal/s kcalfs=4,1868 kW
sekundi
kilokalorija na sat kcalfh = 1,163 W w
kcalfh
"'
 w

Velicina Zakonite jedinice*

Zastarjele, noakonite Odnosi izmec!u "'
jedinice jedinica

naziv znak naz1v znak naziv znak

termodinamiCka T. e kelvin K
temperatura
Celzijeva temperatur• r, ;J Celzijev stupanJ c
gustoCa toplinskon 'I vat po Cctvornom Wm'
toka ~ metru

spec. toplina taljenja dzul po ktlogramu J kg k.ilokaloriia no

(is para vanja) kiiogranH~ .
topiinski kapacitet c dzul po keh mu .I K kilokalorija po
kclvinu
spec. toplinski J ik!!Ki kilokalori.1a ro
kca ·- 4 186 8 ~J_
dzul po kilogram- kcal 1
kapacitet
toplinska vodljivost G
kcl vinu
vat po kelvinu WiK
kilogramkelvinu
kilokalorija pc' satu
hK
Real kfuf , WkgK
i kclvinu hK
hl(~IJ63 K
toplinska provodnost A vat po kelvinmetru lw (K m) kilokalorija po satu kcal kcal W
i kelvinmetru hKm hKm~LI 63 I<-;;;
toplinski otpor R kelvin po vatu K;W
koef. toplinskog x, fi reciproi:ni keh·in K 1

Sirenja
koef. prijelaza topline x vat po kelvinu i lw·tKm 2) kilokalorija po satu, kcal kcal W
Cetvornom metru kelvinu i Cetvor- hKm2 hKm2=-l,i 63 Kml
nom metru

5. Radiometrijske veliCine

energija zraCenja Q, W dzul

tok zracenja vat w

~
gustoca toka vat po Cetvornom \\; m'
mctru

jak o~t 7raCenja vat po ~teradi.J<t!Hl \\; sr

zraCivost (radJjancija) L vat po steradijanu ';(srm 2 )

i Cetvornom metru

odzraCnost, radija- ,\1 vat po Cctvornom

cijska egzitancija metru

ozraCenic (irc,dijan- E vat po Cctvornorn

cija) - . metru

ozraCenost (ekspo- H vatsek unda po Ws/m 2 =1/m 2

zicija) Cctvornom metru

6. FotometriJskc 'elicine

svjetlosna mnol:ina lumensekunda lms

svjetlmni tok lumen lm

svjetlo~na jakost kandela cd

 Zastarjele, nezakonite Odnosi izmedu
VeliCina Zakonite jedinice* jedinice jedinica

naziv znak naziv znak naziv znak

2
svjetljivost, sjajnost L, kandela po eetvor- cd/m
(Juminancija) nom metru
nit nt nt=cd/m 1
stilb sb sb=cd/m 1
apostilb asb sb=n- 1 cd/m 1
svjetlosna odzrac- M, lumen po eetvor- lm/m 1
nost nom metru
osvjetljenje, rasvijetlje- E, luks lx lx=lm/m 2
nost (iluminancija) fot ph ph= 104 lx
foot-candle ftcd ftcd = 10,764lx
osvijetljenost H, lukssekunda lxs
(ekspozicija)
svjetlosna djelo- K lumen po vatu lm/W
tvornost
svjetlosnost v, 1

7. Velicine ionizacijskog zraeenja i dozimetrije

aktivnost bekerel
kiri Ci=3.7·10 10 Bq

specificna aktivnost a bekerel po kilo- Bqjkg kiri po gramu Ci/g Ci/g=3,7·10 13 Bqfk.g
gramu

koncentracija bekerel po Bq/m 3 kiri po kubnom Cijcm 3 Ci/cm 3 =3,7 ·10 16

aktivnosti kubnom metru centimetru Bq/m 3

predana energija En dful J

erg erg erg=I0- 7 J

apsorbirana doza D grej Gy Gy=Jjkg

rad rad rad=10- 1 Gy

brzina apsorbirane D grej u sekundi Gy/s

doze rad u sek undi rad/s

ek vivalentna doza H sivert Sv Sv=Jjkg

rem rem rem=I0- 1 Sv

brzina ekvivalentne Ei sivert u sekundi Sv/s rem u sek undi rem/S

ekspozicija X kulon po kilogramu Cjkg rendgen R R=2,58 ·to-• C/kg

brzina ekspozicije x amper po kilo- A/kg A/kg= C/(kg s)

gramu rendgen u sekundi R/s R/s=2,58·to-• A/kg
40 OPCI DIO PreraCunavanje jedinica 41

PRFRAC'UNA VANJE ANGLOAM I R I(K IH I DRUGIH JEDINICA 1 tekucinska unca (US lloz)=0,0295736 dm-' (I)"' 1.04085 UK lloz~ 1,805 in'
I cup~8 US lloz~0,2366 dm 3 (I)
U zagradama su navcdcnc kraticc: rn,t"IJil 11-.,kani krajnji brojcvi su konaCni.
Predmctak UK o7naCuje bntanskc, lJS antL'rJl:kc jedinice. Mjere za naftu
.Jrdinicc za duljinu 1 US petrol gallon= 3,7799 dm 3 = 5/6 UK petrol ~ai
1 US petrol barrel =42 US petrol gal= 158,76 dm-
I mil~ 0,00 I inch~ 0,0254 mm 1UK petrol gallon=4,5339 dm 3 =6/5 US petrol g~l
I paiac ~ I inch (in)~ I''~- 25,4 mm ~ I /12 fl o• 1 '36 yd ~ I 000 mils 1 UK petrol barrel= 35 UK petrol gal~ 158,76 dm·
1 stopa ~-I foot tft)= I' =0,3048 m= 12" = 1;3 yd
I yard \yd)~0,9144m=36"=3 feet (ft) Metrickc jcdinicc za volumen
I milja -I statute mile~ I 609,344 m =I 7611 }d -~ 5 2XO ft 1 dm' (1)~61.0236 in 3 ~0,035315 ft 3 =0,219969 UK gal~IUM17 US gal
1 medunar. morska milja ~ 1 inL n. mile= 1 852 m 1 m 3 ,,.;35,3147 11 3 = 1.30795 yd 3 = 264,17 US gal= 2 I9,969 UK gal
1 fathom=2 )d ~6ft= I,X2BX m
I furlong= 20Ll68 m = 0,125 mile~ 660 ft Brodske mjere
I m ~ 393701 inc 3,280 X4 ft = 1.093 6133 vd
1 km ~I 093,6 vd = 0,6 I 37 mile= 0519 95i inL n. mile 1 int registarska tona= 2.832 m-'
3
I cvropski hvai = I,R965 rn I regis tar. ton a = 100 ft 3 = 2,831 68 m ,
3
IUS sh1ppmg ton (utovarna tona)~40 ft 3 ~ 1.'-'267 m
Jedinice za povrSinu IUK shipping ton~42 ft =1,1893 m-'
3

I circular mil (CM) =0.000 50o707 rnm 2 = povrs. kruga pr,mljcra I miL siu/.i kao Jedinice za masu
jed. "' prcsjcke u SAD. 1 funta (pound. !b) =0.453 592 37 kg= 7 000 grains( gr)~ 256 drams (dr)~
I -cetvor. paiac~ 1 square inch (in 2 )~c645J6 mm 2
=16 ounces (oz)
I cctvoL Stopa~ 1 square foot (ft 2 )~ 144 in 2 ~0,0929 m 2 1 unca (oz)=28,3495 g~ 16 drams= ld61b
I squ:<re vard (yJ 2 )-- I 296 in 2 =9 fl "O.R361 m 2
I acrc-~4-046,86 m 2 •c4R40 vd 2 ,_0.4047 ha I dram (dr)= 1,771845 g
I Cct vor. milja __ _,_ 1 SLJ mi-= (,4o acres~ 2,~9 km 2 1 grain (gr) ~c 0,064 799 g
I mm 2 ~I 973,5 CM ~0,001 55 in 2 I stone= 14 1b"'6,35 kg
I m 2 ~ 1550 in 2 ~ 10,674 ft 2 ~ 1,196 yd 2 1 quarter~ 12,7 kg=2 stoncs=28 ih= 1;4 UK cwt . ,
1 UK hundredweight (UK cwt)=50,8023 kg= 112 ib=0,05 UK ton ~4 ~uartcrs=S stones
I ha~IOOOO m 2 =2.471 acres~O.OI km 2 ~2780 cetvor. hvali I UK ton (long ton)= I 016,047 kg= 20 UK cwt ~ 160 stones o- 2 240 lb = 1,12 US ton
I km'= 100 ha"'0,3861 sy mi
1 US hundred weight (US cwt)=-15,3592 kgo~ 100 ib
1 Cctvorni h\at =- 3,5967 rn 2
1 US ton~907,185 kg=20 US cwt~2000 !b~0,892857 UK ton
I jutro ~I 600 cetv. hvati ~ 5 755 m 2
1 kg~2,20462lb=35,274 oz
Jcdinice za l'Oiumen 1 metricka tona (t)=0,9842 UK ton=l,I0231 US ton~ ~2204,62 lb
1 karat dragog kamenja = 4 grains= 0,2053 g; I mternac. karat~ 0,2 g
I kub. paiac =I cubic inch (in 3 ) = 16.387 064 cm 3 1 karat zlata~ 1/24 teimsbh dljelova iegurc=41,667/1000
I kuh. stopa =I cubic foot (ft 3 ) ~28,3 I 68 dm 3~ I 72X in-' -~0.037 yd 3 =6,2288 UK gal Oznake u karatima 22 20 18 14 8
I cubic yard (yd 3 )=0,764555 m 3 ~27 ft 3 "'202 US gal~168,2 UK gal finoca u 1/1000 (zigosano) 917 833 750 583 333
Britanske (UK) supljc mjerr Depiasman broda = tdina
natovarenog broda u UK (long) tons
UK gallon (UK gai)=4,546087 dm 3 (1)~4 UK yt~8 UK pt= 160 UK lloz~ Dead weight= teZina tercta i goriva u UK tons.
~1,21)1 lTS gai~l53.7 US floz~227.42 in 3
I UK quart (UK yt)= 1,13652 dm 3 (!)=2 UK pt=40 UK noz=0,25 UK ~al Jedinice za silu
I UK pint IUK p1)=0,568261 dm 3 (i)= 0,5 UK qt·~20 UK lloz~34,68 in -1 funta sile (lbf) =4,448 22 N "'0,453 592 k p
I tekuC. unca (UK floz)=0.0284130 dm-' (1)~0,960754 US lloz~ 1.7339 in 3 I kp=2,204623 lbf=9,80665 N
Americke supljc mjerc I N;;:;O,l01972 kp=0,224809 lbf

I US gallon (l!S gal)~- 3,785 411 dm 3 (i) =4 US liq yt = 8 US liq pt ~ 128 US lloz~ Jetlinice za energiju i rad
~0.832675 UK gai=231 in-'~0,1337 ft 3 1 British Therma1Unit (8tu)"'0,2520 kcak 1,055056 k1~0,29J071·10 'kWh"'
I US yuan (US iiy qt)=0.94635 dm 3 (1)=2 US liq pt=0,25 US gal~32 US lloz ~ 107,6 kpm ~778,2 lbfx ft
I US p;nt tUS iiq pt)~0.4731764 dm-' (1)=0,5 t:S iiq qt 1 pound-force foot (lhfxft)= 1,35582 1"'0,138255 krm
 _____________________________ 43
~-------------------------------------- OPtl DIO Preracunavanje jedinica
1 horsepower-hour (hph)=0,7457 kWh=273745 kpm=2684,52 U=641,186 kcal= Jeclinice za brzinu
=2544,43 Btu,.,l,014 metric hp
I ftjmin =0,3048 m/min "'0,005 08 m/s
1 kWh=3600 kJ-367098 kpm=3412,14 Btu=859,845kcal=l,34102 hph""
""1,359 62 metric hp 1 ftjs = 0,3048 mjs"' 1,097 km/h
I yd/s=0,9144 mjs,.,3,292 km/h
1 J =0,737 5621bfx ft=8,850751bfx in=0,947 817·10- 3 Btu= 1 Nm,.,0,101972 kpm"' 1 mile/h., 1,609 km/h,.,0,447 m/s
,.,0,238846·10- 3 kcal
1 kcal=3,968 32 Btu=4,1868 kJ = 1,163·10- 3 kWh,.,427 kpm 1 int. naut. milejh = 1,852 km/h
1 kpm = 7,2330 lbf x ft ""9,295 ·10- 3 Btu= 9,806 65 J 1 m/s"' 3,28 ft/s = 3,6 km/h
1 kmjh,.,6214 mile/h=0,2778 mjs
Nm, kpm i lbfx ft sluze takoder za mjerenje zakretnog momenta.
Jeclinice za ubrzanje
Jeclinice za snagu
1 horsepower (hp)=0,745 700 kW =550 lbfx ft/s=76,0402 kpm/s= 1,013 87 KS 1 ftjs 2 =0,3048 mjs 2
, 1 mjs =3,2808 ftjs 2 .
2

1 Btu/s,.,0,2520 kcaljs,.,1,055 kW,.,107,6 kpm/s,.,778,2lbfxft/s""1,415 hp Jeclinice za protok

llbfxftjs=1,35582 W,.,0,138255 kpm/s=1,81818·10- 3 hp
1 kW,.,1,3410 hp,.,0,9478 Btu/s,.,737,5621bfxft/s""102 kpmjs,.,860 kcal/h,.,1,36 KS 1 ft3/s=283211/s=16991jmin"'373,7 UKgal/min,.,448,8 US gal/min
1 kcaljs,.,3,968 Btu/s,.,30881bfxft/s""4,186 kW,.,427 kpm/s 1 ft 3jmin,.,'0,4721 l/s,.,6,229 UK gal/min
Jeclinice za tlak (specifimi pritisak)
1 UK galjs"' 9,632 ft 3/min"' 4,546 ljs
1 1/s"' 13,2 UK gal/min"' 15,85 US galjmin .
1 funta sile po kvadr. palcu (pound per s~in=psi=lbf/in 2 )=0,0689476 bar"' 1 ljmin"' 0,22 UK galjmin "'0,2642 :US gal/mm
,.,0,0703071 at (kpjcm 2 )=6,894 76·10- (MPa),.,0,7031 m v. st"" 1 m3jmin"' 16,671/s"" 1,3078 yd 3jmm
""6894,76 Pa (N/m 2 ),.,51,713 Torr= 1441b/ft 2 ,.,2,036 Hg 1lb/s=1,6329 t/h I tfh=0,6124lb/s
1 funta sile po kvadr. stopi (lbf/ft 2 )=1/144 psi,.,0,0141 in Hg,.,47,8712 Pa"" 1 UK tonfh"'='0,28224 kgjs I kgjs,.,3,5431 UK ton/h
,.,0,0004882 at,.,0,359132 Torr
1 in Hg=0,491174 psi,.,25,4 Torr,.,345,316 mm v. st.=3386,39 Pa,.,0,034531 at Jeclinice za potroAnju goriva
1 Pa=1 N/m 2 = to-• bar,.,0,007 501 Torr,.,0,102 mm v. sU'>'l,02·10-• at"' I UKgaljmile=2,8247 ljkm
,.,0,000 145 psi I US galjmile = 2,3531/km
1 bar=100000 Pa (N/m 2 )=0,1 N/mm 2 ,.,1,019716 at (kp/cm 2 )"'14,5038 psi"' llfkm"'='0,3540 UKgaljmile,.,0,4252 US gal/mile
"'29,53 in Hg,.,750,062 Torr (mm Hg)
1 tehn. atmosfera (at)= 1 kp/cm2 =10m v. st,.,735,559Torr (mm Hg)=0,967841atm= Jeclinice za spec. otpor (el. otpomost)
=98066,5 Pa (N/m 2 )=0,980665 bar= 14,2233 psi,.,2048,2lbf/ft 2 ,.,28,9595 in Hg 1 micro ohm-inch (jdlin)=36·10- 6 Oin 2 /ld=0,0254 Drnm 2 /m=0,0254 ·10- 6 Om
1 tizikalna atmosfera (atm)=760 Torr= 1,033 227 at= 14,695 95 psi= 101 325 Pa=
= 1,013 25 bar,.,29,9217 in Hg I ohm-miljft (Qrnil/ft)= 1,662·10- 3 Qmm /m
1 Torr"' 1 mm Hg= 133,3234 Pa"" 1,3332 mbar,.,0,00135951 at"' 13,5951 mm v. 1 Omm 2 /m=39,37p!.!in=6017 Omil/ft
1Om= 102 Dcm= 106 Qrnm 2 /m=3,937 ·107 pain=6,017·10 8 Qrniljft
st.,.,0,039 370 in Hg,.,0,019 3368 pgi.
Jeclinice za rasvijetljenost
Jeclinice za mehani~ko naprezanje
1 brit. tona silejin 2 (UK tonf/in 2 )=2240 psi= 15,443 N/mm 2 (MPa)"" lluks (lx)= 1lumen/m2 (lm/m 2 )"'='0,0929 lm/ft 2 (ranije foot-candle, ft-c)
"'1,574 88 kpjmm 2 = 144 tonf/ft 2 I ft-c= I lm/ft 2 = !0,763 91 lx
1 UK tonf/ft 2 ,.,0,107 2522 N/mm 2 = 1,075 22 bar"' 1,093 3664 kp/cm 2 (st)"' 15,5556 psi I foot (ph)= I lm/cm 2 = 104 lx
1 N/mm 2 = I MPa,.,O,I0197 kp/mm 2 "' 145,038 psi,.,9,323 86 UK tonfjft 2 = 10 bar Jeclinice za lmnlnancl,lu
1 kp/mrn 2 "' 1422,33 psi=9,806 65 Njmm 2 (MPa)"" 10 N/mm 2 = 100 kpjcm 2 "' 1 kandelajm2 (cdjm2 )= 1 nit (nt)=0,0001 stilb (sb),.,3,141 59 apostilb (asb)"'
"'0,634 97 UK tonf/in 2 •
.,0,291 864 foot-lambert (fL)"' 3,141 59· to< lambert (L)
Jeclinice za gustoeu 1 stilb (sb)= 10000 cdjm 2 = 104 nt"" I04 1t asb"'2 918,64 fL"'" lambert (L)
1 funtajin 3 (lb/in 3),.,27,6799 (k&fdm 3 =&fcm 3)""1 728 lbtft' 1 apostilb (asb) = 1/104 1tSb"='0,31831 cdjm 2 ,.,0,092 90 fL =0,0001 L
1 funta/ft' (lb/ft')"'O,Ol6 02 kgjdm 3,.,0,5787 · 10- 3 Jbjin 1 foot/lambert (ftL)= 3,426 259 cdjm 2 = 10,7639 ash= 1,076 39·10- 3 L
1 k&fdm 3 = 1 gjcm 3,.,0,03613 lb/in 3"'62,428 lb/ft 3. !lambert (L),.,0,318310 sb,.,3183,100 cd/m 2 =10000 asb,.,929,03 fL
44
OPCI 010 Periodni sistem 45

PERIODNI SUSTAV ELEMENA T A

~-~·(il{llf•.\

i lA
~
RF[)NI
t.l'·'"""n BROJ 41KJ211

\'ODIK SIMBOL RFLATIVN-\ ATO~INA MAS,\ OD-

RELAllVNA lllB !VB VB VIR VII H HFLIJ
NOSI SF NA UGLJIK 12 C. ISTA
Li "Be ATOMNA BROJCANA VRI.IEDNOST IZRA- B c N 0 F
10
Ne
2. 6,'11<! ').0122 MASA ZENA U kg!kmol ILl g,rnol 10.~11 12,0111" 14,()()67 15,99'14 I~ ~91\4 ::u.1~1

OZNAC'AVA MOl Nl' MASll.

Lll!J B.lRILIJ
NAZIV SOH l;GLJIK DUSIK KISIK .. Ll OR NJ:ON
"Na "Mg
:4 1 1~
lJ AI 14 Si II p 16 s [7
O"Ar
26.'iHI5 28,0&:. l0,97JX 3:?,064

NA'IRLI 1WIGNF71J IliA IVA VA VIA VIJA ...c::=_VIJI-

~ I 8 II B ALlJMINIJ SILICIJ H)"iFOR St,MPOR KLOR ARGO~

4.
IY
1~.1(1~
K 20 Ca 21 Sc 22 Ti 2J v 24 0 25 :\fn 26 Fe n 01 2s Ni 29 Cu Jo Zn ~~ C.-a 32 Ge 33 As 14 Se 35 Br 36
Kr
47.<J(l
58.11 72,'"•

KALIJ KAU'\J SKAl\JDJJ IliA~ VANADIJ KROM \..1\1\.UA~ )fLJF:ZO KOB·\Ll NIKAL BAKAR Cll\K (ji\LIJ Cif'~·IANII ARSEN BROM KRIPT0\1
17 3 40 12 45
Rb " Sr " Y Zr " Nb Mo " Tc •• Ru Rh 46 Pd 47 Ag ., Cd 49 In '" Sn 51 Sb s2 Te 53
I
54
Xe
1'1~) ll('')()'i 106,4 IOU"IO 11240 ll·l.~: 11!\.1>9 121.75 12~.1,(1 12/,'Jf\.1 I H.lU

RliUJDJJ J ROM L riRIJ 'IRKONI NIOHU t-.f)lJ~l' IEIINT:ClJ Rf!T~NIJ RODIJ PALADJJ SREBRO KADMJJ INDJJ KOSIIAR ~liMO!'; fELlJR JOD KSENON
ss Cs '" Ba 72
Hf n Ta
74
\V 75
Re '" Os 77
Ir Pt Au '" Hg Tl " Pb "-' Bi 6
6. 1.12,'1!1' 117,14 17)(.4<) IHJ,)(~ 1%.2 IW1,2 192.2
1s 79 s1 s• Po " At ' Rn
195,0? 196,467 200,59 204.17 201.1'1 :'.flH,'M'\1 12101 1210)

CE/'JJ B·\RJJ HAFNIJ TANTAL VOLJ<MM RENIJ OSMJJ lRIDIJ PLATINA ZLATO ZJVA TALIJ OLOVO BIZMlJ f POLONIJ ASJ A r RADON
104 105
POVIJESNA BILJESKA
ZA( ETNIK PERIODNOG SUS- TAVA ELEMENATA JEST DMITRIJ IVANOVIC MENDF.L.IFJFV,
SVOJE PRAVILO .. SVOJSTVA ELEMENATA OVISE PERIODICKI 0 ATOMNOJ MAS! OBJAVJO
FR\NCIJ RADIJ
JE I g69_ GODIN F. TO PRAVILO !SPRAVIO JE 1913. GODINE G. J. MOSELEY POKAZAVSJ D,i_ FI-
ZilKA I KEMI.ISKA SVOJST- VA ELEMENATA OVJSE PERIODICKI 0 NJIHOVOM REDNOM BRO.IlJ

,, La " Ce 59 Pr 611 Nd ,, Pm ,,, Sm 6J Eu ,. Gd 65 Yb

Er o''Tm
60 67 6X 70 71
11~.'!1 140.12 141)907 144.24 (I·PI l'iO.H l'il.'lh I ~7.2'
Tb Dy Ho l.u
158,924 162<;0 164 ~~(I lf>7,2(, lhH ~<-t 17\04 17-'1.~7
PRA~EO"
LANTA~ CERIJ DlMIJ NEfXX..\1U PR0\1EilJ ~ Et T}{Ol-'fJ Gr\L.DU~ll
TERBIJ ~ISPROZI HOLMlJ f:cRBIJ TULIJ l"lERlHJ W!KlJ
90
''Ac Th 91
Pa n U Np Pu Am Cm No
21~.01
93
017)
94
124:J
95
124"\)
96
(247)
97

1247)
Bk
98

(24\11
a 99

12'l4)
Fs wo
(2511
Fm 101

(2'i(ll
Md !02
12'41
!()3

12'11)
Lr
PROT4..-
AKTINI.I TORIJ KT!NJJ
BERKLIJ Kl\llF(l{NIJ Ni'SIAINIJ FF.RMIJ IENDFLEVI 1\0BELIJ LOR~NSIJ
 OPCI DIO Osnovne formule mehanik.,__ _ _ _ _ __ 47

Prera~unavanje vrijednosti temperatura izraf.enlh razU~itim jedinlcama

Toplinsko stanje Celzijeva termodinamicka
5
Ran k.meov stupanJ. "R = K temperatura temperatura
9 tf"C 1)'K 77"R
. . 5 donja temeljna tempemtu- 17,78 255,37 459,67
Fahrenhettov stupanj "F="R=9 K ra Fahrenheitove 1jestvioe
apsolutna nu1a -273,15 -459,67 0 0
U SFRJ su to nezakonite jedinice, upotrebljavaju se u engleskom govornom
podruCju, obicno sa znakovima degR i degF. OSNOVNE FORMULE MEHANIKE

t T
-=--27315=-
"C K
t
--32 T 5(
) =- --49167
' 9 "F
) 5(
9 "R '
Skica i velicina U Sl- sustavu mjera

sila F F=m·a
masa m FuN, m u kg,
t t T T ubrzanje a au m/s 2
~= 1,8 "C + 32= 1,8 K-459,67 ="R-459,67
tezina G

~F
Zakon poluge F=G!.!_
12
1 FiGuN
6 11 i 12 u m
kruzno gibanje obodna brzina v v=6,28 r·n
v u mfs, rum, n u s- 1

~
Primjeri topHnsklh stanja izraf.enlh razliatlm temperaturama i jedinlcama
kutna brzina w w=2·n·n
w u s- 1 , n u s- 1
Velicina i pripadna jedinica
moment sile M M=F·I
MuNm
Top1insko stanje Celzijeva Fahrenheitova termodinamicka FuN
temperatura temperatura temperatura lum
t/"C t/"F 1)'K T{"R
obodna sila F F= P·0,318

~
d·n
standardno vreli~te vode 100 212 373,15 671,67 F u N, d u m, P u W, n u s- 1
trojna tocka vode O,Ql 32,018 273,16 491,688 T= P·0,159
zakretni moment T
n
standardno ledi§te vode 0 32 273,15 491,67 T u Nm, P u W, n u s -1,
,sobna temperatura" )() 68 293,15 527,67 snaga P P=6,28· F·r·n=6,28· T· n
P u W, FuN, rum, nus·',
temperatura ljudskog 37 100 310,15 558,27 Tu Nm,
tijela
48 OPCI DIO Osnovne formule mehanike ____ _ _ ___ 49

Momenti otpora i tromosti

Skica U Sl -- sustavu mjcra
Moment otpora Moment tromosti
J·m2
energija vr~ H~=2-
Presjek polarni aksijalni polarni 1 ) aksijalni 2 )
~~ u J, .J u kgm 2 , uJ u s·-l w" w; Jp J,
mm 3 mm 3 mm 4 mm 4
2

·~:~.
centrifugalna sila F<- o=-m·r·w
Fe F c u N, m u kg, rum, CrJ us·· 1 0,196d3 ;:,0,2d 3 0,098 d';:, 0, I d 3 o,098 a•,o,l a< p,049 a•"' o,o5 a•
zamaSni moment mD 2 ~4-J
o,l96(v•;a•) 0,098 - (v• 0
- a•) 0,098(D4 -d4 ) o,049(D4 -d4 )
(D•-a•)
2
"'------zo
,~,'
m u kg, Dum, J u kgm ,

(vrijemc zalcta '- str. 211)

0,208 a 3 0,018a 3 0,167 a 4 0,083 a 4

m R2
'11 0,208 kb 2h 3
bh 2
6=0,167bh 2 '!!'_(b 2 +h 2
)
bh 2
12=0,083 bh
3

e
)
2
moment tromostt Jz=m 1 - - 12
ll R ,-e'-rJ
- r R oko osi J,
2
m-(R'+r')
J =------ ,~, O,IR3 a' 0,104d-' o.12o a• 0,060d4
' 2
'
J, u kgm 2 , m u kg, d
X
~l
-- XJd li,IS_1 d-1 0,120cl-' 0,120J4 0,060d'
i ~ polumjcr tromosti u m, R i
rum

pravocrtno gibanje snaga P P=F·v

P u W, v u mjs, F u N
,~:1~_j
,, b h3 -hf,
6 h
!?_ (h 3 -hf,)
12

W=F·l=~~~~

-(i~J
rad W
2
bh 3 -b 0 hf, bh 3 -b0 hl
W u J, F " N, m u kg, v u m/s _6_h_
12

Korisnost 11 _ ko0n_i__{!ot:edani)__~a<J~_I22%
primljcni (utroseni) rad ·

Smga za dizanjc tereta P =

=

~- m- v- 9.X I -__I__
'I I 000
~orisna_ snag~_ 100 %_
snaga stroja

sin x,
1
2
)
·ttt\tl}
U odnosu na teZiSte plohe.
bh3 -b 0 hl,
-6h--
bh 3 -b 0 h/,
--12-

P u kW, m u kg, v br;ina dizanja u mjs. ) U OOnOSU na naznaeenu OS X -X.

3
) Vrijednosti za k: za h:b = I I ,5 4
G=rn-9,XI: F=G-sin x iznosi k -I 1,11 1,18 1,27 1,36
G u N, m u kg, F u N, 11 je oko O,X (kod puznog prijenosa ~= 0,4). Momente otpora i tromosti za s(andardne celicne profile v. str. 1079. do 1084.
50 _ _ _ _ _ _ __ OPCI 010 Osnovne 'formule cvrstoce 51
2
OSNOVNE FORMULE CVRSTOCE t u N/mm tangencijalno (smjcno) naprezanje
A umm 2 najmanji presjek' optereeenog dijela
Sile, koje djeluju na konstrukcijski dio izazivaju u njemu naprezanja, Naprezanja a, b, l u mm raz.maci iii duljina
koja su okomita na promatrani presjek zovu se normalna naprezanja i ovdj~ E u N/mm 2 modul ela:st~nosti:
spadaju vlaena, tlacna i savojna naprezanja, U ravnini promatranog presjeka lelt eelici, relii!ni· lijev 21 o 000
tangencijalna naprezanja u koje spadaju smicna i torzijska naprezanja, sivi lijev 100 000
bakar (E ~ Cu), Al-slitina sa 5 % AI valjana 110 000
Javlja li se istovremeno vise vrsta naprezanja tada se medusobno kolinearna
~ ~()()()
napretanja algebarski zbrajaju (vlacna, tlacna i savojna, zatim smicna i torzijsh)
Normalna i tangencijalna naprezanja medusobno se zbrajaju geometrijski, slitina E-AIMgSi Q,5 75000
aluminij E-Al 65000
slitina magnezija 45,000
drvo 1tl000
Vrsta Stvarno FuN pojediriaC!Ii teret; odn. ukupna vrijednost jednoliko po dui:ini raspo-
opterecenja Shema naprezanje Nosivost Potreban
re&:!tog ,tereta
fumm elasticni progib (defo:>rmacija)

~
vlak J u mm• moment tromosti (v; str. 49}
presjek M u Ninm moment savijanja
FA, PguN protusile (reakcije) u osloncima
F F moment torzije
A=- TuNmm
(J=-
A
F maks =A' adop
O"dop w. u 11)11)3 aksijalni moment otpora, v. str. 49.
w. u mm 3 polarni moment otpora, v. str. 49.
tlak
~ Dopu§tena sila na lzvijanje i vlak za cijevne motke
C:elicne cijevi za cijevoi navoj prema JUS C.B5.225-1968 1 ) v. str. 1085.
smicanje
(odrez) i
rz~.r r=-
F
A
F mats =A. rdop A=-
F
rdop
JOE IOE D 4 -d4 D 4 -d4
F1n=-;;[2·J=-;p·2QvJ,,.,20, v. str. 53, F, 1, 1 =A·u••••

pri remuje F - sila A - presjek

- modul elastienosti = D - vanjski promjer

~;
M
a=- Mmaks= moment otpora =210000N/mm 2 d - unutra§nji promjer
W, - moment tromosti u cm 4 I - duljina
~r
savijanje
- sigumost = 5 b - debljina stijenke u
»: =
~
F,a
=- =Wx·rfdop Mmaks mm.
w, (fdop "•••- dopu§teno naprezanje

T Naziv. Mjere Pre- Mom. F kod duljine motke I,.,

W=Tmab, Fvlak
torzija r=-= sjek tram.

~~~
Tmab= pro-
(uvijanje) w. p rdop
mjer D D b A J 0,5 m 1m 1,5 m 2m 2,5 m 3m
F·a mm col mm mm mm 2 cm 4 N N N N N N N
=- = wp 't'dop
w. 15 1/2 21,3 2,65 155,3 0,70 11800 2950 1310 740 470 3:m 9300
20 3/4 26,9 2,65 201,9 1,53 5700 6420 2850 1610 1030 710 2f00
Oznake: 25 1 33,7 3,Z5 310,9 3,71 2300 15600 6920 3900 24~ 1730 8650
u u N/mm 2 2 stvarno naprezanje, mora biti su.,.
u.,.u N/mm dopusteno naprezanje (v. str. 53) ) lkzproptsaruh rnehaniCkih svoJstava
 OPCI 010 Osnovne formule cvrstoce - 53

Opterecenje nosa~a Dopu§tena naprezanja u N/mm 2

Potrebni Vrsta cvrstoee

Konstrukcijski celici C:e!icni lijev Sivi lijev 21
Protusile JUS C.B0.500 JUS C.J3.0 11
moment otpora i opterecenja 11 JUS C.J2.020
Opterecenje Progib C:.0361 C:.0545 C:L.0300 SL 14
Moment Dopusteno
savijanja opterecenje
od do od do od do
F·l

~
FA=F
~F
It;=-
(Tdop F·l' I 90 150 120 180 60 120 30
vlak II 60 100 80 120 40 80 20
f=3·EJ
Mmaks=F·/ F= (Jdop »': III 30 50 40 60 20 50 10
I
I 90 150 120 180 90 150 90
tlak

~
Q·l II 60 100 80 120 60 100 60
FA=Q W=--
z 2 G'dop Q·l'
f=8·EJ
I 90 150 120 180 75 120 - 2)
Q·l Q= 2<rdop It; savijanje II 60 100 80 120 50 80 -
Mmaks=2 III 30 50 40 60 25 40 -
I
I F 72
F·l I 120 96 144 48 96 30

·1-J;·r =1
FA=Fs=2 W=-- smik II 48 80 64 96 32 64 20
z 4 (Jdop F·l' III 24 40 32 48 16 32 10
F·l f=48EJ
FA /\1.maks=4
F= 4adop W: I 60 120 90 144 48 96 - 3)
I
torzija II 40 80 60 96 32 64 -
III 20 40
I
FA=Fs= _g2 Q·l 30 48 16 32 -

+.Jimn ~~~~~rrnt.
W=--
z 8 (Jdop 5 Q·l' granica
Q·l f=384.EJ tecenja Ro.z 220 250 280 340 180 230 -
Q= 8<rdop It;
Mmaks=g vlacna
I
cvrstoca Rm 370 450 500 600 380 450 120
F·b W=F·a·b

·ffr'
FA=/ 11
I=stalno optereeenje, II=promjenljivo od 0 do +a, III =izrnjenieno od -o- do +o-.
b~
z /·adop F·a 2 ·b 2 21
Za visokovrijedni sivi lijev (Rm > 260 N(mm 2 ) mogu se udvostruciti vrijednosti.
F·a != 3EJ·I
F= O"dop ~·/ '' Dopustena naprezanja za sivi lijev uzimamo za:
Fs=l kru:Zni presjek = u dor'
~ a·b tdop
kruzni prstenast presjek r.,.=(0,8 do 1,0)o-.,•.
Mmak.s =FAa= Fsb
F·a
za F1=F2=F It;=- IZVIJANJE

+P: :rq
a b a (Jdop
F·a
FA=Fs=F Sila izvijanja
f=24Ei
r. Mmaks=F·a F= (Jdop Wz
-[3 (I+ 2a 2 )-4a 2]
Grani~na iii kriti~na sila kod koje postoji opasnost od izvijanja tlacno opterece-
a nih vitkih stapova, kad tlacna sila F = o-· A preraste u situ izvijanja F,'" = u;,, ·A.
Primjenom koeficiienta sigurnosti v slijedi·
54 ______________________________
OPtl DIQ O!iriovne formule cvrstoce ________ _ 55
F a ·A Tab!. I. Naprezanja izvijanja
dopu~tena tlacna sila F=--'E'=a·A=-K-,
v v
Naprezanje izvijanja a,, u N/mm 2
faktor sigumo$ti E
Materijal N/mm• Eulerova formula vrijedi za manje vrijednosti A
Naprezanje lnljanja odreduje se u elasticnom podrucju prema Euleru, u plastit- 1!2. E/A2 ;,;::; prema Tetmajeru
nom podrucju prema Tetmajeru, a za Stapove resetkastih nosaca w-postupkom.
Vitkost
sivi lijev 100000 987000:A 2 80 776-12,0·il+o.o53· .e
eelik 200000 1974000:A 2 112 303-1,29·).
210000 2073000:). 2 105 310-1,14·.<
pri cemu je 10 u mm slobodna duljina izvijanja, i=.fiiA u mm jc polumjcr 220000 2171 OOO:A' 89 335-0,62·).
tromosti, a J u mm• je najmanji aksijalni moment tromosti presjeka A u mm 2 • drvo 10000 98 700:). 2 100 293-0,194·A

Sloboclnu duljlnu izvijanja 10 , ovisno o ucvrScivanju krajeva stapa, odredujemo iz Faktor sigumosti , v otlabir~ ,se; ~.o; 3.,. ~. ako ne u:cimamo u obzir dopunska
duljine ~tapa prema slici. optercecnja kroz veei v. . . .
Slucaj 11 I II III IV Neelasdcno lzvijanje

I]
Ako je vitkost A manja od navedene u tab!. 1, tj. <T,,. > R •• tada eemo umjesto

jj ]
Eulerove formule primijeniti Tetmajerovu iz iste tablice.
Prikaz Faktor sigumosti v za ovo podrucje niZi je od onoga za e1asticno izvijanje i iznosi
nacina
optcreecnja
~
I I ~: od 4 do 1,75 i pada s opadanjem il.

,-
I
1- Postupak w
I Ovaj je postupak proracuna propisan za drvene i celicne konstrukcije, npr.
rf
~ I "" tehnickim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (,Sl. list
SFRJ", 51/1973), a provodi se uvodenjem koeficijenta izvijanja w, pa je naprezanje
u ~tapu
21 0,71 0,51

'' I - jedan kraj upet, a drugi slobodan;

II - oba kraja slobodna i vodena u osi ~tapa; pri eemu je A u mm 2 povdina neoslabljenog presjeka; F u N tlacna si1a; <T••• u
III - jedan kraj upet, a drugi slobodan i voden u osi stapa; N/mm 2 dopusteno naprezanje na vlak i savijanje za drvene stupove str. 891, za
IV - oba kraja upeta i vodena u osi stapa. armiranobet0 nske str. 890; w koeficijent izvijanja ovisan o vitkosti A i materijalu i
Za standardizirane profile vrijednosti za velicine A i J v. str. 1080. dan je u tab!. 2.

Tab!. 2. Koeflcijent lzvijanja w

Elasticno izvijanje
).
Ako je <1 1,. manji od granice proporcionalnosti R •• !ada imamo elasticno izvijanje
~tapa,
pa vrijedi Eulerova formula Mate-
rijal 0 10 20 30 40 50 60 70 80 90 100
tt2·E F= F,,.= tt2·E·J
U~:rv=~, l~·v . t.0361 - - 1,04 1,08 1,14 1,21 1,30 1,41 1,55 1,71 1,90
Napr.Zanje izvijanja je proporcionalno modulu elasticnosti E u N/mm 2 i neovis·
t.0561 - - 1,06 1,11 1,19 1,28 1,41 1;58 1,79 2,05 2,53
sivi lijev 1,00 1,01 1,05 1,11 1,22 1,39 1,67 2,21 3,50 4,43 5,45
no o cvrstoei materijala. Znamo li E i RP materijala, slijedi najmauja vitkost A.za 1,01 1,03 1,08 1,14
drvo. .1.00 1,.24 1,42 1,64 2,07 2,62 3,22
koju jos vrijedi Eulerova formula. Ti odnosi prikazani su u tab!. I. "
56 _ OPtl DIO Osnovne formule elektrotehnike -~ --~- ______ _ 57

). Ohmov zakon
Mate-
rijal 110 120 130 140 160 180 200 220 240 250
U razlika potencijala iii napon (V).

C.0361 2,11 2.43 2,85 3.31 4,32 5,47 6,75 8,17 9,73 10,55
C:0561 Prvi Kirchhoffov zakon - a1gebarska suma svih struja nekog cvorista mreie
3,06 3,65 4,28 4,96 6,48 8,21 10,13 12,26 14,59 15,83
drvo 3,90 4,64 5,45 jednaka je nuli
6,31 8,25 ~ ~
~ ~ ~

Proracun celicnih stupova za e1ektr. nadzcmnc vodove v. str. 885. I, struja v-te grane mreze (A).

Drugi Kirchhoffov zakon -- u zatvorenoj strujnoj petlji algebarska suma svih

elektromotornih sila jednaka je algebarskoj sumi svih padova napona
OSNOVNE FORMt:LE ELEKTROTEHNIKE
m "
L E.= L u, E" elektromotoma sila 11-tog izvora petlje (V),
lst~Jm~jerne struje J.t""l v=l
U, pad napona na v-tom djelatom otporu petlje (V).

Elektri~na energija
ElektriCna struja
W=UQ=Ult (Ws iii J).
l=g_(= dQ) (A). Q odnosno dQ naboj (As iii C),
t dt ·~ Toplinska energija sto je tijelo primi pri promjeni temperature od 9 1 na :f 2
l odnosno dt vrijeme (s).
c specificna toplina (J/kg K), str. 1055,
m masa tijela (kg).
GIIStoca struje
Djelatna snaga
1=~ ( = :~) (A/m
2
), A odnosno dA povrsina presjeka vodica (m 2 ).
W U2
P=t=Ul=Rl 2 =R (W),
Djelatni elektri~ni otpor (rezistancija)

R=~
A
(V/A iii fl), p specificni elektricni otpor (fl m), str. 34, Elektri~no strujanje u elektrolitima
I duljina vodiCa (m).
Prvi Faradayev zakon- kolicina izlucene tvari proporcionalna je koliCini protjeca-
Djelatna vodljiva vrijednost (konduktancija) nog elektriciteta
Q naboj (C)
m=aQ (kg), a elcktrokemijski ekvivalcnt (kg/C).
y specificna elektricna vodljivost (provodnost) (S/m),
str. 34. Drugi Faradayev zakon - elektrokemijski ekvivalenti raznih kemijskih eleme-
nata direktno su proporcionalni atomskim tezinama, a obrnuto proporcionalni
Promjena djelatnoga elektri~nog otpora R 1 na R 2 pri promjeni temperature 9 1 na valencijama
9 2 ("C) (vrijedi do oko 150 "C)
A 1 A2
rxt:cx2=-:-, A 1 i A 2 atomske teZine,
a temperaturni koeficijent otpora (1/K), str. 1055. vl v2
v1 i v2 valencije.
58 _ _ _ _ _ __ OPCI 010 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 59
Osnovne formule elektrotehnike
Elektrifna polja Kapacltet plo~astog kondenzatora
Elektrlfno polje Uakost elektri~nog polja) A
C=e,e,T (F), A povdina ploca (m 2 ),

E= ¥( ~~)
= (V/m), I odnosno dl razmak izmecju dviju tocaka prostora s
razlikom potencijala (naponom) (m), Zakon lorna linlja vektora E I D
I razmak ploca (m).

iii
cx 1 i cx 2 kutovi sto ga linije vektora E odnosno D
F zatvaraju s normalom na granicnu plohu pri prijelazu
E=Q, F sila na naboj (N), iz sredstva relativne dielektri~ne konstante e, 1 u sred-
stvo e, 2 .
odnosno
Slla na tockastl naboj u elektrlfnom polju
E=IEI (V/m), E vektor jakosti elektricnog polja
F=QE (N).
definiran kao
Slla lzme4u dva tockasta naboja (Coulombov zakon)
F
E=Q (V/m), F vektor sile na naboj (N).
F=~ Q 22 (N), r razmak izmecju tockastih naboja (m).
411 er
Gustoca elektrifnog toka Energija elektri~nog polja

D=g_A (= dQ)
dA
(C/m 2 ),
Q2
W.=2c=-2-=z
CU2 QU
(Ws).

odnosno
D=IDI, D vektor gustoce elektricnog toka Magnetska polja
definiran kao
Magnetomotorna slla, magnetska uzbuda (amperzavoji)
D=eE, e dielektricna konstanta (As/Vm). Fm=IN (A), N broj zavoja.
Dlelektrl~na konstanta (permitivnost) Magnetskl otpor (reluktancija)

e, relativna dielektri~na konstanta, str. 1060,

<,=8,854·10- 12 As(Vm).
R =__!__ (A/Vs iii 1/H), I duljina silnica (m),
m JLA A povrsina presjeka silocijevi (m 2 ),
Elektri~nl tok I' permeabilnost (H/m).
Magnetska vodljivost (permeancija)
'l'=JDdA (C), A vektor povrsine [m 2 ].
(§A D dA = Q - plosni integral gustoce elektri~nog toka po zatvorenoj plohi jednak l=_!_=JLA (H).
je ukupnom naboju te plohe.) R.,. I
Permeabilnost
Kapacitet
JL=Jl,Jl, (H/m), 1', relativna permeabilnost, (str. 35),
1'. apsolutna permeabtlnost vakuuma iii magnetska
C=% (As/V iii F). konstanta
(JL,=411·10- 7 H/m).
60 __ OPCI DIO Osnovne formule elektrotehnike --61
Magnetska indukcija (gustoca magnetskog toka) Zakon lorna magnetskih silnica

B=~ ( = ::) (Vs/m 2

tan~I P-rl
iii T). <1> ndnosno d<P magnetski tok (Vs iii Wb). --- a, i a, kutovi sto ga silnice magnetskog polja
tan a 2 }1, 2 '
zatvaraju s normalom na granicnu plohu pri
prijelazu iz sredstva relativne permeabilnosti
Magnetski tok
f.l, 1 u sredstvo relativne pcrmeabilnosti flrz·

Sila na naboj u gibanju

F=Q(vxB) (N), v vektor brzine gibanja naboja (m/s).

odnosno
Sila na vodif kojim protjece struja
J
<P= BdA (Wb), B vektor magnetske indukcije (T),
dA vektor povrsine (m 2 ). F=I fdl x B (N), I duljina vodica [m],
l
(fA B dA =0 --- plosni integral gustoce magnetskog toka po zatvorenoj plohi jednak dl vektor elementa duljine vodica (m).
je nuli.)
Sila izmedu dva vodifa protjecana strujama
Magnetsko polje Uakost magnetskog polja)
F =!loll, I, (N
I duljina vodica (m),
B 21tu ),
H=~ (A/m). a razmak izmedu dva ravna i duga vodica (m),
11 1 1 i I 2 struje kroz vodice (A).
Magnetski napon Privlafna sila magneta
Vm=H1(=JHdl) (A), H vektor jakosti magnetskog polja (A/m),
dl vektor duljine silnice (m).
F= A2B' (N), A povrsina pola magneta (m 2 ).
llo
Strujni oblog (linearna gustocna struje)
Ulanfeni tok

A=-(=-~-
x
NI '
dx
d(NI))
(A/m), x odnosno dx duljina linije (m). 'P=N<P (Wb)
Zakon indukcije (Faradayev zakon o elektromagnetskoj indukciji)
Protjecanje (magnetska uzbuda)
d'l'
O=Ax(=JAdx) (A), A vektor strujnog obloga (A/m),
e= -dt (V). e inducirani napon u svitku sa N zavoja (V),
dx vektor elemenata duljine (m).
odnosno
Zakon protjecanja ~- ukupni magnetski napon po zatvorenom putu jednak je
protjecanju e=f(vxB)dl (V), e inducirani napon u vodicu (V),
fHdi=J A dx. l v vektor brzine gibanja vodita (m/s),
iii
Biot-Savartov zakon- jakost magnetskog polja u nekoj tocki prostora odredena je
elementom struje I dl i njegovom udaljenoscu od promatrane tocke dB
I dl element duljine strujnice (Am),
fEd!=~
l
J-dA
Adt
(V).
dH =!__ dl x r (A/m), r udaljenost elementa od promatrane toeke (m).
41t r 3 r vektor udaljenosti sa smjerom od elementa (Inducirana elektromotorna sila u strujnoj petlji direktno je proporcionalna pro-
I dl prema promatranoj tocki (m). mjeni obuhvacenoga magnetskog toka u jedinici vremena.)
62 _______ _ OPCI Dtb Osnovne formule elektrotehnike _ _ _ _ _ _ _ 63
Samoinduktivitet Izmjenitne struje
'f' N2
L=l=Rm (H). Frekvencija

Napon samoindukcije I w
J=r='iii. [1/s ili Hz], T period promjene struje (s),
di di w kruroa frekvencija (1/s).
e= -Ldt (V), dt brzina promjene struje svitka (A/s).
Efektivna vrijednost struje
Meduinduktivltet
I=J~Ji
To
2 dt (A), i trenutna vrijednost izmjenicne struje (A),
M=M12 (= 'f'12)=M2, (= '1'2')= N,N2 (H).
/1 / 2 Rm
(Za sinusnu je struju I= Imfj'i, Im maksimalna vrijednost sinusne struje.).
Naponi medulndukcije
Elektrolitska srednja vrijednost struje
e =-Mdi2 (V), e 1 inducirani napon prvog svitka (V),
I dt 1T
I,,=-flildt (A).
2
ddi brzina promjene struje drugog svitka (A/s), To
. t
(Za sinusnu je struju I, 1 =2Imfn.)
(V), e2 inducirani napon drugog svitka (V), Omjerni faktori:
d' - tjemeni faktor
:: brzina promjene struje prvog svitka (A/s). (J=Im!I (za sinusnu struju (J=j2),
- faktor oblika f,=l/I,, (za sinusnu struju f, = n/2 j2),
Faktor magnetskog vezanja (faktor veze)
- srednji faktor (=I, 1/Im (za sinusnu struju C= 2/n).
M
k=-- k =I za idealnu vezu, k <I za nepotpunu vezu. Padovi napona na R, Li C elementima
.,JL;L;
Energija magnetskog polja
u,=Ri (V), u, trenutna vrijednost napona na djelatnom otporu,
i trenutna vrijednost struje,
3
Wm=Vf HdB (Ws), V volumen promatranog prostora (m ).
di
v UL =L dt (V), uL trenutna vrijednost napona na induktivnom svitku,
Energija magnetskog polja svitka
I
Wm=T (Ws).
L/2 Uc=C idt f (V), uc trenutna vrijednost napona na kondenzatoru,

. !li za slucaj sinusnih struja i napona izrateno u kompleksnom obliku:

Energija dvaju magnetski vezanih svitaka
u.=Rl (V),
L 1 /21 L I2
Wm =- 2- +~+MI
2 - I
1 2
(Ws)
j imaginarna jedinica (j = J=l),
XL induktivni otpor XL =wL(!l),
(, +" sukladno vezani svici, , -" suprotno vezani svici.) Xc kapacitivni otpor Xc= 1/wC (Q).
 _______________ 65
6"-------~-------··---------·· - - - - OPCI 010 Osnovne formule elektrotehnike
Struje kroz R, L i C clemente Nadomjesni elementi
i• = Gu (A), i• trenutna vrijednost struje kroz djdatni otpor, Spojevi
I Elementi serijski paralelno
iL = zfu dt (A), iL trenutna vrijednost struje kroz induktivni svitak,
--c::rc::l-

1 1
-td-
1
ic trenutna vrijednost struje kroz kondenzator, djelatni 1
otpori R; R.,=R 1 +R 2 +R 3 + ... - = - + - + - + .. -
R., R 1 R 2 R 3
iii ta slui:aj sinusnih struja i napona izrafeno u kompleksnom obliku: kapaciteti 1 1 1 1
I.=GU (A), C; -=-+-+-+
c •• c, c, c, ·-- c., =C 1 +C 2 +C 3 ,_
~- = jBL U (A), BL induktivna vodljivost BL = 1/wL (S), induktivi-
lc = - jBcU (A), Be kapacitivna vodljivost Be = we (S). tet I, r.. =I, + L, + 4 + .. 1=_1__+_1__+2_+.
r.. I, L, 4
Jalovi otpor (reaktancija) RXc(Xc jR)
djelatni Z= R-jXc Z=
X=XL -Xc (Q). otpor R i R 2 +Xf:
Jalova vodljiva vrijednost (susceptancija) kapacitivni RXc
otpor Xc Z=JR'+X~ Z=----
1 jR'+Xl:
B=X~BL --Be (S). R
Xc
tancp=-R tan cp= - -
Prividni otpor (impedancija) Xc
djelatni RXc(XL+jR)
Z=-../R' +X' (QJ. Z=R+jXL Z=
otpor R i R 2 +Xl:
Prividna vodljiva vrijednost (admitancija) induktivni RXL
I otpor XL Z=JR'+X[ Z=---
Y=-z=JG'+B 2 (S). JR'+Xt
XL R
Kompleksna impedancija (kompleksni otpor) tancp=R tancp=-
XL
X kapacitivni
Z=R+jX (Q), IZI=Z, tancp=R. . XLXC
otpor Xc i Z=j(XL -XcJ Z=-J---
induktivni XL-XC
Kompleksna admitancija (k ompleksna vodljivost)
otpor XL Z=l XLXc I
1 B Z=jXL -Xcl
l'=-z=G-jB (S). IYj=Y,tancp=c· XL -Xc
1t 1t
F azni pomak struje u odnosu na napon cp=+-
-z cp= +2
X B
cp =arctan R =arctan G kompleksne Z=(R 1 +R 2 )+j(X 1 +X,) (R 1 +R,)(X1+X:J[(X1+X,)+j (R 1 +R 2 )]
impedancije z (R 1 +R 2 }"'+(X 1 +X2 )"'
- ako je XL= X c = 0 tada je cp = 0 (pri cis to djelatnom teretu struja je u fazi Z 1 iZ 2
Z=j(R 1 +R,)2 +(X 1 +X,)2 (R 1 +R 2 )(X 1 +X 2 )
s naponom) z
- ako je R=Xc=O tada je cp=n/2 (pri cisto induktivnom tcretu struja zaostaje X 1 +X 1 j(R 1 +R 2 ) 2 +(X 1 +X 2 ) 2
za naponom za kut n/2 tancp=---- R 1 +R 2
- ako je R =XL= 0 tada je cp = -n/2 (pri cis to kapacitivnom teretu struja prethodi R 1 +R 2 tancp=---
naponu za kut rr./2. X 1 +X 2
66_ ______ OPtl 010 Osnovne forrnule elektrotehnike 67
Pretvorba spojeva Djelatna snaga (aktivna saaga)

Trokut u zvijezdu Zvijezda u trokut P= UI cos <p (W),

Z 31 ·Z12 U efektivna vrijednost napona (V),

Z 1 Z 2 +Z2 Z 3 +Z3 Z 1 I efektivna vrijednost struje (A),
z, <p fazni pomak struje i napona.

Z 1 Z 2 +Z2 Z 3 +Z3 Z 1 Jalova snaga (reaktivna snaga)

z, Q = U I sin <p (var).
Prividn s11aga
U'
S=UI=I 2 Z=z (VA).

Ohmov zakon u kompleksnom obliku Faktor s11age

p
IUl = U efektivna vrijednost napona (V),
I=~ [A], U=IZ (V),
III= I efektivna vrijednost struje (A),
COS<p=S.

iii Odnos s11aga

I=UY (A), U=!_ (V). S2 =P 2 +Q'.

y
Snaga u kompleks11om obliku

Kirhhoffovi zakoni u kompleksnom obliku S=UJ*=P+jQ (VA),

* konjugirana kompleksna vrijednost.
Prvi Kirchhoffov zakon: I /, = 0,
v= 1

11, kompleksna vrijednost struje v-te grane nekog CvoriSta. 1 rotazui sustavi
Simetri~ni trofazni sustav u spoju zVJjezda
Drugi Kirchhoffov zakon: I u" = I I,Z,.
~"" 1 v= I

U" kompleksna vrijednost napona 11-tog izvora promatrane petlje (V),

1, kompleksna vrijednost struje v-te grane promatrane petlje,
Z, ukupna kompleksna impedancija v-te grane promatrane petlje.

Rezonantna frekvencija serijskog i paralelnog L, C kruga

I
J=-- (Hz).
2njLC
Kut gubitaka kondenzatora
1
tan b= lnjRC'

R nadomjesni paralelno spojeni djelatni otpor.

68 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ OPCI DIO Osnovne formule elektrotehnike _________ 69

- Fazni naponi - Odnos medu naponima

u, =fi u,sinwt, V 1 =U,, u,,=v,,
u2 = j2 u, sin (we- 211/3), iii V2 =a 2 U,, u,,=v,,
u,,=u,,
u 3 =J'i U,sin(wt-4nj3), V,=aU,,
U1, U2 , U3 fazni (i ujedno linijski) naponi (V).
u 1, u2 , u 3 trenutne vrijednosti faznih napona (V),
U1, U2 , U3 fazni naponi u kompleksnom obliku (V), - Odnosi medu strujama
U, efektivna vrijednost faznog napona (V), I1 =I31-IJ2o II121=1I,31= II,,I =,::I.!C,'--~
a operator rotacije ( a=ei 2
•1
3
= -~+ j ~ j3). I,=I,,-I,,,
l 3-I
- 23
-I
311
II11=1I,I= II,l= II=-..;31,'
.
;;; I
.

- Linijski naponi Iw I23 , I 31 fazne struje u kompleksnom obliku (A),

I 1, I 2 , I 3 linijske struje u kompleksnom obliku (A),
U 12 =V1 -U2
I, odnosno I efektivna vrijednost fazne odnosno linijske struje (A).
u,,=v,-u, 1V I=IV,,I=IV i= lv=J"3 u,j,
12 31
U31 =V -U
3 1
Snage za simetricni teret
U 120 U23 , V31 linijski naponi u kompleksnom obliku (V), - Djelatna ~nags

U efektivna vrijednost linijskog napona (V). P=J3 UI cos <p (W),

- Zbroj napona i zbroj strnja U linijski napon (V),
u" u, + u, =0, I, +I, +I,=O, I linijska struja [A],
I 1, I2 , I 3 , fazne (i ujedno linijske) struje (A). <p fazni pomak linijske struje i napona.
(Sarno u slucaju nesimetricnih struja i prisustva nul-voda vrijedi:
- Jalova snags
I, +I2 +I3 =IN,
IN struja nul-voda (A).) Q=J3 UI sin 'P (var).
- Odnos medu strujama - Prividna soaga

IId=IIzi=II, l=ji,=II. S=.fi U/ (VA).

Simetri~ni trofazni sustav u spoju trokut Snaga za nesimetricni teret
P=P 1 +P2 +P 3 ,
~--~-----~'~-----11
1
P1, P2 , P3 snage pojedinih faza.
)u, Simetricne komponente
- direktna komponenta
~---~'----~~--12 1

I.= I (I1 +ai2 +a ' I3 ),

3
J, lu, - inverzna komponenta
~--------~--~----13
I. = I (11 +a ' I2 +a/3 ),
3
70 OPCl 010 Osnovne formule elektrotehnike . ______ 71
nulta komponenta
Prijeluni procesi

Nabijanje kondenzatora preko serijski spojenog otpornika

- struja nabijanja
/ 1, 12 • /J Cine nesimetri(;ni trofuni sustav ~truja. u
i,~Re- 11 ' [A], r~RC,
Nesimf'trii'rli trof~zni 'iusta\· stru_ja izrlt:len simetri~nim komponentama
I, ~ 1, + lr + 1", e=2,718 ... - baza prirodnih logaritama,
11 = fh + a 2/P + a/n, - napon na konddenzatoru
J.~=lh+aiP+a 2 1w u,=U(I-e 11 ') (Vj,
(Struja kro' nnl-vod jednaka je 1, ~ 31,.) r vremenska konstanta (s),
U napon izvora (V),
R djelatni otpor otpornika (Q),
Nesim•sne stru.ie C kapacitet kondenzatora (F).
Efekfivn~ vrijedrmst ncsimtsne struje Izbijanje kondenzatora preko serijski spojenog otpora
- struja izbijanja

i ~ _!:!.e-'1' (A)
' R '
I, cfektivna vrijednost strujc r-tog hrtrmonika
(/ 0 istosmjcrn'i kompl>'Jenta) lA), - napon na kondenzatoru
u,~ue- 1 1' (V).
lw, maksinn.lna vrijcrlnost "itrujc r-tog harmonika (A).
Djelatu'-1 sna~a viSiiJ ho;~rlflo•lika struje Uklapanje induktivnog svitka preko serijski spojenog otpornika
- struja kroz svitak

""""() \·=1

P0 snaga istosmjernih komponenata (W),

jL =¥ (1- e 1/t) (A),

U,., 11 • (Pv dt>ktivnc vri.kdnosti narona i struje odnosno fa/nog pornaka za v-ti - napon na svitku
harmonik. uL~ue- 11 ' (V),
Fakfor snage r vremenska konstanta (s),
p U napon izvora (V),
I ~T!i' R djelatni otpor otpornika (Q),
L induktivitet svitka (H).
ISaPlo Z'l sin11sni napon i struju i=-cos ((.1.)
Kratko spajanje svitka kojim Ieee struja preko serijski spojenog otpornika
Fakfor i7obl;c•·nia (rlislorzije)
- struja kroz svifak

i
L
~!:!.e-11•
R
(A)
•

- napon na svitku
uL =- Ue - 11' (V).
 72 ____ _
- OPtl 010 Klasifikacija uvjeta okoline 73
PODRUCJA FREKVENCIJA Radiofonija i televizija, valna podru~ja

Odnos frekvencije i duljine vala: f = cj A, A= elf

c je brzina sirenja vala u m/s, za elektromagnetske valove 3 ·10' m/s, Oznake valnih podrucja, CCIR Valna
f Je frekvenctJa u Hz, A je valna (talasna) duljina u m. duljina Frekvencija
9
pojas amer. m
1 nm=10- m=10001'm=10A br.
1 A= 10- 7 mm= 10-!0 m=0,1 nm
mirijametarsko 4 VLF 10 5 ... 10 4 3 ... 30kHz
Podrucje Frekvencija Hz Valna duljina 4 3
kilometarsko 5 dugi val LF 10 ... 10 30 .. . 300kHz
Tehnicka izmjenicna struja 16 2 / 3 do 100
upravljacka struja 50 do 3000
Zvucne frekvencije hektometarsko 6 srednji val MF 10 3 ... 10 2 300. .. 3000kHz
16do2·104
infrazvuk <16
ultrazvuk dekametarsko 7 kratki val HF 10' ... 10 3 ... 30MHz
> 2 · 10 4
glavno govorno podrucje 300 ... 2500
glazba 30 do 16·103 metarsko 8 UKV=FM 1) VHF 10 ... 1 30 ... 300MHz
Zicni prijenos:
teleprinter do 25 decimetarsko 9 UHF 1 ... 0,1 300 .. .3000MHz
telegrafija istosmjerna do 60
telegrafija izmjenicna 400 ... 3220 centimetarsko lU SHF 0,1 .. O,Ql 3 ... 30GHz
prijenos slika 750 ... 1800
telefonija Zicna 100 ... 104 3·10 6 ... 3·104 m milimetarsko 11 EHF 0,01 .. .0,001 30 ... 300GHz
putem v. n. vodova 5·10 4 ... 3,5·10 5 6000 ... 860m
Radio i TV: vidi pos. tablicu decimilimetarsko 12 - 1o- 3 ... l0- 4 300 ... 3000 GHz
Nepokretne i pokretne
radio-sluzbe (3...6)10 5 1000 ... 500m
1
) samo za podrucje 88 do 108 MHz.
sos 5·10 5 i 2,182·10 6 600m i 137m
Industrija:
indukcijske peCi 50 do 106 6·10 6 ... 300m
ull!azvuk KLASIFIKAC:IJA UVJETA OKOLINE
2·104 ... 2·10 7 1500 ... <15m
visokofrekv. grijanje 10 5 ... 2·10 10 3000 ... 0,015m Uvjeti okoline - fizikalni, kcmijski i bioloski uvjeti koji izvana djeluju na
infracrveno grijanje 3·10 11 ... 3·10 14 1mm ... 1J'm
ultraljubicasto zracenje 10 15 ... 3. 10 16 proizvod u toku odredenog vremena. Napomena: Uvjeti okoline su opcenito
30 ... 0,0ll'm sastavljeni od uvjeta koji se pojavljuju u prirodi i uvjeta koje stvara sam proizvod
Vidljiva svjetlost izmedu 3,7. 10 14 i 8,3. 10 14 810 ... 360 nm
crveno 3,95. 10 14 ili koje uzrokuju neki drugi vanjski izvori. Parataetar okoline - jedno iii
760nm vise fizikalnih, kemijskih iii bioloskih svajstava koja karakteriziraju cinioca aka-
svijetlocrveno 4,37. 10 14 687nm
naranCasto 4,58. 10 14 656nm line (npr. temperatura, v1aznost, ubrzanje). Cinilac okoline - utjecajni element
Zuto 5,09·10 14 589nm koji, bi1a pojedinacna bila u kambinaciji s astalim elernentima, ima za paslje-
zeleno 5,70. 10 14 527nm dicu nastanak uvjeta akaline (npr. toplina, vibracija). Strogost parametra oko-
svijetloplavo 6,16·10 14 486nm line - vrijednost svake ve1icine kaja karakterizira parametar okoline (npr. stra-
tamnoplavo 6,95. 10 14 431nm gost sinusne vibracije definirana je vrijednoscu ubrzanja u m/s 2 i frekvencijam
ljubicasto 7,56. 10 14 397nm u Hz).
Medicina:
v. fr. kirurgija (kaustika) Od 1979. godine k1asifikaciju uvjeta okaline obraduje Tehnicki komitet IEC/TC
106 ... 5 ·10 7 6 ... 300m 75 ciji je zadatak standardiziranje uvjeta okaline kojima proizvod moze biti
kratkovalna terapija 10 7 ... 3·10 9 0,1 ... 30m
rentgen 10'6 ... 10'0 izvrgnut tokom transporta, skladistenja, ugradnje i upotrebe, odnosno apisivanje
30nm ... 3pm tih uvjeta ogranieenim brojem klasa strogosti. U tab!. I. navedeni su abjavljeni i
Kozmicke zrake 3 · 10 18 ... 1,5 · 10 25 0,1 nm ... 20am predvideni standardi iz tog padrucja (stanje: 1988-09-23).
 OPCI 010 Klasifikacija uvjeta okoline 75
74

Pregled sadrzaja standarda uvjeta okoline po skupinama (v. tabl. I) Oznaka

Naziv Dokument
IEC 721-1: Standard klasificira pojedinacne klimatske i bioloske parametre IEC JUS"
okoline. pojedinacne kemijski i mehanicki aktivne tvari. agresivne IEC 721-2-7, 1987
721-2-7 A.A7.207 Fauna i flora
tekucine i pojedinacne mehanickc cinioce okoline. Za sve klasificira-
nc paramctrc u definitivnom standardu navcdcne su kvantitativne 721-2-X 41 A.A7.20X Elektricni i elektromagnetski
paramctri u pripremi
vrijednosti njihovih strogosti.
IEC 721 -2: U toj je skupini standarda opisana fi?ikalna pozadina te raspodjela 721-3 Klasifikacija grupa parametara
uvjeta okoline na naCin kako se oni izvorno pojavljuju u prirodi. okoline i njihovih strogosti
IEC 721 -3: Standardi i? te skupine obuhvacaju svc tipicne uvjete okoline u 721-3--0 A. A 7.300 Uvod IEC 721--3-0. 19R4
kojima se proizvod mozc naci tokom svog vijeka trajanja, te su Dodatak I: Trajanjc i uccstalost 1EC 721--3-0, Am 1.
stoga namijcnjcni za prakticnu upotrcbu. dogadaja 1987
Dodatak 2: Kompletan pregled
IEC 721·--4: Ta skupina obuhvaca standarde istih naslova kao i skupina 721-3, u pripremi
klasa
a namijenjena je kao osnova za izbor konstrukcijc i stupnja ispitiva-
n_ja u odnosu na prirodu proizvoda i svrhu ispitivanja. 721--3-1 A. A 7.301 Skladistenje IEC 721-3 -1. 1985

721-3-2 A.A 7.302 Transport IEC 721-3-2. 1987

Tabl. I. 721-3-3 A.A 7.303 Stacionarna upotreba na loka-

cijarna LaStiCenim od vremen-
Pregled IEC standarda: klasifikacija uvjeta okoline skih utjecaja IEC 721-3 -3, 19R7
Dodatak 1: Niske konccntracijc
Oznaka kemijski aktivnih
Naziv Dokument
TFC JUS 11 tvari u pnpremi

721-3-4 A.A7.304 Stacionarna upotrcba na loka-

721. I A.A7.100 Kla.ifikacija parametara okolinc IEC 721 -I. 1981 21 cijama nezaStiCenim od vremen-
i njihmih strogosti skih utjecaja IEC 721-3--4, 1987
721-3-5 A. A 7.305 Proizvodi ugradcni na kopnc-
721-2 Uvjeti okoline koji se pojavljuju nim vozilima IEC 721-3-5, 1985
u prirodi
721·-3-6 A.A7.306 Uvjeti okoline na brodu TEC 721--3--6, 1987
721-2-1 A.A7.201 Temperatura i vlaznost IEC 721-2-1, 1981
Dodatak A: Geografski pregled TEC 721-2-1, Am 721-3-7 A.A 7.307 Prijenosna i ncstacionarna upo-
1. 1987 treba IEC 721-3-7. 1987
Dodatak B: Osnovni dijagram TEC 721-2-1, Am 721-3-X 4 ' A.A7.30X Mikroklima za komponente u priprcmi
za vla:lnost zraka 1, 1987
721-2-2 A.A 7.202 Oborine i vjetar IEC 721-2-2, 1988 721-4 Uzorci uvjeta okoline zasnovani 75 Sec 88 31
721-2-3 A.A 7.203 Tlak zraka IEC 721-2-3, 1987 na statistickim podacima
721-2-4 A.A 7.204 SunCevo traCenje i temperatura IEC 721-2-4, 1987
721-2-5 A.A7.205 Inosem
Pr~sina, pijcsak i 'lana magla
VJClrom
75 Sec 94 31
75 Sec 94
11 JUS u pripremi.
21 Va:l:eCi dokument ima status tehniCkog izvjeStaja. a definitivni standard je u pripremi.
31 Se-: -- dokument sekretarijata (prednacrt standarda).
721-2-6 A. A 7.206 Vibracije i udarci uzrokovani
4 1 X - budui:i da je dokurnent u pripremi joS nema konaCnu oznaku.
potresom 75 Sec 83
76 OPCI DIO Klasifikacija uvjeta okoline __ 77
Klasifikacija klimatskih uvjeta zauzima sredisnje mjesto u svim standardima lD{BJZ 7 r--
sku pine 721 ~3, a temelji se na statistickim tipovima i grupama klima otvorenog UJn)UJOdUIO) U~IA[P.U 15:,
0
"' "' "'"' "' "'
N N
0
...... "'
...... ....
0 0
......
prostora. Tipovi klime, njihove kombinacije i grupe klima navedeni su u tabl. 2.
Geografska raspodjela tipova, kombinacija i grupa klima prikazana je na st. I.
i 2, a detaljno je opisana u standardu IEC 721-2-1. (v. prilog na str. 80)
% >6< )SOU<UJA ")U]~l
zn em)eJ~dm~t e~rAfeu o
U ....
"'
r--
"' "'
00 00
N
0
...... -
...... "'
...... ......
r-- -
......
tn]UJZ U
UJn)P.J~Ul~l e~rAfeu • ....
0
....
0
.... ...."' ...."' ...."' ....
~
0 0 0
-Co

....
Tabl. 2.
Tipovi, kombinacije i grope klima
tn]UJZ
tun lt:u:;:~d W~l npu fuu
U
c
"'r--I 0
.... ~ ......
"'! I I I "'I
"' 0 0
- -
0

I
7
~ 0 "' .... "' ~ "'
tnpuz r--
tlln)UJ~dma) U~IA[UU 5 ~ ...... r1
Tip klime (st. I) Kombincija tipova klime Grupa "' "' "' "'
naziv kratica
za pojedina
geografska podrucja (st. I)
klima
(sl. 2)
% >6 < )SOU<P.{A "!P.pl U
zn emtmadm~t e~~,[eu .,
0
"'
0

"'
......
N "'
"'
r-- r--
N
"' - ......
...... ...... 00
N

ekstremno hladna EC -
mpuz U
"'...... N .... ~ ~
...... ...... .... ....
0 0
...... "'
"'
UJU)Ill~dUlO) tl~tAfeu c
(izuzev Centralnog Antarktika) ...... 0 0
"'
......
P.)jtlJZ
Uln)UJOdUlO) U<tUfeu
U
o
"'I
"'
0
"'I ...... N N
I I I
"'I "' ::::
hladna c -
7
umjerena hladna CT -
tD{BJZ
Uln)eJ~UlO) P.~tA(UU j,_ -"'
::'; ~ ~ 0
N "'
N
r--
N
0
......
....
N

umjerena topla WT -
% >6 < )SOU?UJA ")U{Ol U
zn eJU)IUOdUla) U~IA[UU • - --
00 ...... 00 0
N
...... ....
"' "' N ...... "'
00
- N

~"
U)jUJZ U
"'"' "' 0
"'
...... "' ......
"' ;::: ....'""·
em)UJ~Ula) "~!Afeu .,
"' "' ......
N
"'
·-

0
c "c
~ ~~
2 :.>"
0
U)jUJZ
P.ln)eJOdiUO) U<tUfP.U
U
c
"'
"' I
"' -s --
.... "' "'
I I I
N
I
0 r--N 00

"' "'"' 7
s :::: - "'
·u .c
0
;:l
.0 nln)UJ~mat u~tAfeu
tD(BlZ
E s ~
r--
~ N
r--
N
-
00

0
topla suha

umjereno topla suha

WDr WDr/CT

MWDr MWDr/CT; MWDr/WT

~

~
% >6< )SOU?U{A "JP.pJ
zn um)madmat u~rA(uu
U
., ~ ~
- -"' "' "'
...... 0
N N N
00
N
-
00

topla vlazna WDa

"'fUJZ U
UJn)UJ~UlO) U~tAfeu ., -
"' ~ 0

"' "'
N 00
N "'...... ~
0
M
00
M

s
WDa/CT; WDa/MWDr tl)jlllZ U
P.Jn)P.Jadmat U?tufeu .,
0
"'I "'
......
I "'I
0
"'I M
I "' "' - 0
N

topla vlazna, ujednacena WDaE WDaE/MWDr l Ci Ci ~

ckstrcmno topla suha EWDr -

BA!ZBU B;)ptU)[
u f-< f-< ~ ~ Cl Ci '" Cl"'
~ u u ~ ~ ~ UJ ~ ~
U tabl. 3. navedene su srednje vrijednosti mjesecnih, dnevnih i godisnjih vrijednosti
temperature i vlaznosti zraka te apsolutne ekstreme vrijednosti dobivene dugo- ~~ "';;; "';;;
.0: .0:

-o..S 'c" '"

godisnjim pracenjem.
§" ~~
...cc _-, ""'"'
:a
0. "' 0.2"'
0. ,;
Za svaki od devet tipova klime postoji klimatogram iz kojeg se moze otcitati :;; gu~
2 2 c c '" '"
;;;"'
0 >N >N c

'" -·u
.0:
raspon vrijednosti temperature te apsolutne i relativne vlaznosti zraka za pripadno
"' E,..;;; '~" '~"
c c
0
c c ;;
;.-'""'"
klimatsko podrucje. Takvi klimatogrami omogucuju projektiranje proizvoda i F== "" ~ "'c " ·§'-[ ~
-~ ~ ~ ~ _:g.§
njegove zastite za upotrebu u klimatskim uvjetima odredenoga geografskog podru·
cja. Primjer klimatogtama prikazan je na st. 3.
~~~ ""''" 6
~:..=.-< :a
E ;:l ~ 8"' £":?"'"'
" " 2
78 ____ ~ OPCI DIO Klasifikacija uvjeta okoline __ 79
'Jpsolutnovloi:nostzroko- Tab!. 4.
Oznacavaje upotrebe

Oznaka Upotreba IEC

I skladistenje 721-3-1

2 transport 721-3-2
3 stacionarna upotreba na lokacijama zaStiCenim od
vremenskih utjecaja 721-3-3

4 stacionarna upotreba na lokacijama neLasticenim od

vremenskih utjecaja 721-3-4

5 proizvodi ugradeni na kopnenim vozilima 721-3-5

6 uvjeti okoline na brodu 721-3-6

7 prijenosna i nestacionarna upotreba 721-3-7

X mikroklima za komponentc 721-3-X

Tab!. 5.
Oznacavanje vrste uvjeta okoline

Oznaka Vrsta uvjeta okolinc

K klimatski uvjeti okoline

z ') posebni klimatski uvjeti

temperotur:J.zraka---
B bioloski uvjeti
Sl. 3. Klimatogram UMJERENO TOPLE (WT) statisticke klimc otvorcnog prostora
c kemijski aktivne tvari
NaCin oznaCavanja klasa uvjeta okoline i znaCenje oznaka
s mehaniCki aktivne tvari
Primjcr:
2 K 5 F 2) agresivne tekuCine

-~
Oznaka upotrehe (transport - tab!. 4)
M mehanicko-dinamicki uvjcti
Vrsta uvjeta okoline (klimatski uvje. ok. - tab!. 5)
Stupanj strogosti
1
) Pojavljuju sc u slandardima IEC 721-3~1, 721-3-3, 721-3-4 i 721-3~7.
2
) Pojavljuju se samo u standardu IEC 721-3-5.
80 _ OPCI 010
Oznacavanje stupnja strogosti klase
Stupanj strogosti klase oznacava se brojevima od I do 9, pri cemu je klBsa
strogasti najblaza klasa u smislu pripadnih uvjeta akaline, adnosoo
klasa najmanje ostrine. S parastam broja stupanj strogasti, adnasna o!trim
klase raste, buduci da uvjeti akaline pastaju sve slicniji anima iz akalnag pr~
stora.
Kad apisivanja klimatskih uvjeta uz najostriju klasu, adnasna klasu s naj~
cim brajem, panekad se iza broja maze susresti slava H (high - visaka) iii L (low
- niska). Time se dapustaju uvjeti u kajima u slucaju H temperatura smije bili
vrla visaka, ali nikako niska, adnasna u slucaju L smije biti vrla niska, ali nikato
visaka.
Kad apisivanja kemijski aktivnih tvari, a za stupanj strogasti aznacen brojell
vecim ad 2, maze se jedna iii vise najutjecajnijih tvari navesti u zagradi kako bi 1
istaknula njihavo stetno djelavanje.
Uvjeti akaline za kaje je praizvad, adnasna njegava zastita, kanstruiran, iii koj
su prisutni na adredenoj lokaciji, definiraju se klasam okoline, tj. nizom oznab
utjecajnih klasa uvjeta okoline, kaa npr.:

3K4/3Z2/3Z5/3Z7 f3B2/3C4(SO 2 )/3S2/3 M2

Uvjeti i ispitivanje okoline

Ta dva padrucja standardizacije su u IEC usko povezana i razvijaju 1
usporedno. lspitivanje okaline podrucje je djelovanja istoimenoga tehnickoj
komiteta IEC/TC 50. Rezultati rada IEC/TC 50 na temeljnim postupcima ispiti·
vanja okoline obuhvaceni su standardima iz skupine IEC 68. VeCi dio ti
standard a preuzet je u skupinu standard a JUS N.A 5.700 - 951 (53 pojedinal!ll
standarda). Svrha ispitivanja akoline je dokazivanje izdrzljivosti proizvada o
adredenim uvjetima okoline sa po mogucnosti sto vecom tocnoscu i ponavljiv~·
cu, tc provjera moze li proizvod izvrgnut tim uvjetima okoline pouzdano funkci~
nirati. Uvjeti okoline definirani u IEC-standardima izdanim prije nastanka st~
darda skupine 721 1 ), bit ce nakon prve sljedece revizije uskladeni s rjesenjimali
standarda skupine 721.

1
) V. str. 609, IEC 364-5-51/79, JUS N.B 2.751/86.

MEHANICKE VIBRACIJE

Oscilatorno gibanje elasticnih sustava nazivamo mehanickim vibracijama. U

prirodi razlikujemo deterministicke vibracije, kaje periodicki zavise ad vremena,~
se mogu rastaviti na harmanicke funkcije i slucajne (random) vibracije cije •
amplitude i spcktar frekvencija mijenjaju kao slucajne velicine, a analiziraju '
metodama matematicke statistike.
 'I\SfOA •--nad 2000 rr
Kl•ma otvorenog PfOSiorct na kQnt•,...... -~m OlolcJml "iredn,e rattne mor.~

U Skladu s IEC slat1clanlom 721-2·1 pod~ ~ni11VP

k~me
llvJCb """'""' ""' ... P<>I"YitoJIJ " poroe
T e.,..,eraturav1a1.n0s1 holc]tc'ermK:ko £)01fllt"je
· - kilme l<omt>!na .... '"""" klime
EC c CT WI
 VI~ llnacJ 2000 m
St. 2 Klima otvo<enog prostora na auna I llelolum olooma . . _ !Jodn!'C!' ra.z:100 mota
K rna CJ~ty~:x-enog pros'<Xa na ·~mtOt»me
~"'*~~ ~ p<omJOOIJ<Ye
U "-Jdadu s
UY""' o•OIMM!
IEC Sldf!QardOm 72t 2 1
•or se ""'"''~"'" u 11'104 a hogrOienm(:I<O PQdruC!e

CRVPE KL.Mf'
Mehanicke vibracije __ 81

Vibracije elektri~nih strojeva vecinom su deterministickog karaktera osnovni

parametri, ukoliko se radi o cisto harmonickim vibracijama, jesu:
amplituda pomaka A u Jlffi je maksimalni pomak iii deformacija,
frekvencija f u Hz iii kruzna frekvencija w=2nfu s- 1 ,
amplituda titranje brzine Aw u Jlffi/s,
amplitura ubrzanja Aw 2 u Jlffi/S.
Ako je vibracijska pojava sastavljena od vi§e harmonika razliCitih frekvencija i
amplituda, tada kao parametre za ocjenu intenziteta vibracija uzimamo slijedeee
veliCine:

efektivna titrajna brzina v,,= J~ L, Ar:i u Jlffi/s,

efektivna titrajna brzina pojedina~nog harmonika v.,=_!__ Aw u Jlm/s.

fi
100'r--,---,---,---,--,-----
oo
@1~~---+--~--~--~----

1SO 1100 J)O() 6000 12000 24000 60000 750 1100 3000 6000 12000 21,()()() 60000
OSC1t/m1n OSCil/mm

Dijagram 1: Za male strojeve do Dijagram 2: Za srednje strojeve

15 kW (grupa strojva K prema od 15 do 300 kW (grupa strojeva
VDI 2056). M prema VDI 2056).
6 Koncarev prirucnik
8L OPtl DIO Mehanicke vibracije _____ _ ____________________________ 83
400.---.---,---··,---·,---,----,
Nazivna brzina Maksimalna dopustena velicina efektivnih brzina
vrtnje vibracija za visinu osovine H (mm)
strojevi slobodno postavljeni cvrsto montirani
na temelj na temelj
56,:;H,:;132 132,:;H,:;225 H>225 H>400
min- 1
mm/s mm/s mmjs mm/s
;>600,:; 1800 1,8 1,8 2,8 2,8
> 1800,:;3600 1,8 2,8 4,5 2,8

Napomene:
I. Ako korisnik elektricnog stroja (npr. motori za alatne strojeve) zahtijeva da
maksimalne vibracije budu nize od navedenih u tablici, mora se sporazumjeti s
proizvodaeem stroja.
2. Za strojeve sa H > 400 mm moze se primijeniti i metoda mjerenja kada je stroj
slobodno posta vljen na temelj, ali rezultati mjerenja se ne mogu usporedivati s
podacima za cvrsto montiran stroj.
3. Procjena aksijalnih vibracija lezaja ovisi o funkciji i konstrukciji lefuja. U slucaju
JiJo I '001 7'il I ,\oo JOOO woo 1:zboo 24ooo Jbol 'Jld io I 1s0o lOOO Woo ,:zboo 24000 aksijalno nosecih lezaja vibracije su uzrokovane aksijalnom silom, pa ih !reba
375 60() 1000 OS( I( /min m 600 1000 OS(il/mlr analizirati u skladu s dopustenim opterecenjima.
Tamo gdje kod lezaja nema aksijalnih konstrukcijskih ogranieenja mogu se
Dijagram 3. Za velike strojeve s visoko- Dijagram 4. Za velike strojeve, npr. tur- prihvatiti i zahtjevi manje tocnosti, sto treba usuglasiti izmedu proizvodaca i
frekventnim temeljenjem (grupa strojeva bine, turbogeneratore s niskofrekven- kupca.
G prema VDI 2056) tnim temeljenjem (grupa strojeva T pre-
rna VDI 2056)
VIBRACIJE ZBOG POTRESA
Efektivna titrajna brzina usvojena je kao mjera dozvoljenih vibracija prema
standardima ISO, IEC i DIN. Vibracije jaceg intenziteta stetno djeluju na opremu ugradenu u neki objekt.
Prema prirodi njihova nastanka razlikuju se dvije vrste vibracija: artefaktne i
U dijagramima l. do 4. dane su dozvoljene velicine vibracija, prema preporu-
kama VDI 2056/1964 za rotacione strojeve opcenito. U tim preporukama potresne.
Artefaktne su posljedica ljudskog djelovanja. Pozna! im je izvor nastanka i
podijeljeni su strojevi u 2 grupe: s visokofrekventnim i s niskofrekventnim
maksimalne vrijednosti. To npr. mogu biti vibracije koje su prouzrokovane radom
temeljenjem. Strojevi s niskofrekventnim temeljenjem su oni, kod kojih je
kriticna brzina ili bar jedna rezonantna frekvencija sistema stroj - temelj is pod nekoga ugradenog elektroelementa, odnosno agregata. Ako su stetne, snizuju se na
frekvencije, koja odgovara nominalnoj brzini vrtnje (turbogeneratori, turbine, tolerantne vrijednosti posebnim nacinom ugradnje kako izvora pobude tako i
ostale elektroopreme.
strojevi s vrlo elasticnim temeljenjem). Ostali strojevi su s visokofrekventnim
Potresne vibracije su znatno opasnije. Ne moze im se predvidjeti mjesto i vrijeme
temeljenjem. Navedene osnovne veliCine vibracija mjere se na lezajima ili, ako su
nastanka, a ni njihove najvece vrijednosti. Stoga, da se izbjegne njihov eventualni
ldaji ugradeni u kuCiste, mjere se na kucistu blizu lezaja.
!tetni uCinak, nuzno je prema poziciji objekta definirati uvjete njegove aseizmicke
Osim ovih opcenitih preporuka postoje i specijalne preporuke IEC gradnje, i prema njima postupiti. Nadalje, za dokaz izdrzljivosti elektricnih proizvo-
34-14/1982. koje se odnose na horizontalne rotacione elektricne strojeve. da koji se planiraju ugraditi, potrebno je prije njihova testiranja definirati veliCine
U tablici su dane gornje granice efektivnih brzina vibracija, koje se jo! mogueeg ubrzanja gibanja eestica induciranih s vibracijama najveeeg potresa koji se
dopustaju u ovisnosti o visini osovine iznad temelja. Vibracije se mjere na pri lokaciji objekta moze dogoditi. Pritom kod potresa treba razlikovati dva
lezajima u radijalnom i aksijalnom smjeru. temeljna pojma: magnitudu i intenzitet.
 Mehanicke vibracije ____________ ----------------~--- 85
84 __ _ _ _ _ OPCI DIO
U cilju ispitivanja proizvoda, a radi tocnijeg opisa seizmicke okoline, upotreblja-
Tab!. 1. Priblizni odnos ljestvice MSC i Richterove ljestvice (JEC 721-2-6/1986) va se relativni spektar njegovog odziva (Respons spectrum). On se utvrduje kao
relativno djelovanje objekta (npr. prekidaca, mjernog transformatora, generators
Modificirana Mer-
callieva ljestvica MCS r 12" 13' 14" Is" 16" T Is" 9" 110" Ill" 112' itd.) na ubrzanje gibanja tla uzrokovanog potresom. Ako se odzivni spektar
odreduje seizmografom na mjestu potresa ili neposredno u njegovoj blizini, naziva
Richterova ljestvica ()... 2jl. .. 212 ... 313.. .4J4... 515 ...6 5... 716...8 7...91 8 i viSe se osnovni odzivni spektar (sl. 2). Vanjska granica osnovnoga odzivnog spektra
naziva se zahtijevani odzivni spektar jer oznacava zahtijevanu granicu vibracija koje
Priblizni stupanj
ubrzanja 2 m/s 2 3 m/s 2 5 m/s 2 proizvod moze izdriati.

r-1 r-
SeizmiCke zone zona 0 I zona 1 o nal zona3i4
2

'1gs+-+-+-+-++------+---+--+---+--!-++++-~2%-,--------Ll
Magnituda je srazmjerna kolicini razorne energije u zaristu i njegovoj dimenziji. 1

Izrazava se Richterovom ljestvicom. ---'-----1

Ucinak potresa na povrsini mjeri se njegovim intenzitetom, koji opada s udalje- 2
noscu od Zllrista, odnosno njegovog epicentra na povrsini. Za mjerenje njegove "
·-1...,
••...••.•• S% opreme
:-_:=-_-:
!~ priguSenJe
velicine sluZi Mercallijeva ljestvica. ~ 2,0t-+-t--H-t-------1c----t--+
Prema standardu IEC 721-2-6/1986 i usporedbi tih dviju ljestvica (tab!. 1) kojaje r---
uvjetna i samo prihlizna, definirane su ovisno o intenzitetu i magnitudi pripadne 1
lS,+-H-+++~~~-t-~-+--~..... ·- .. +-!++-~~~+-~-+--+~
seizmicke zone, koje odreduju uvjete aseizmicke gradnje cijelog objekta. Isto tako
definiraju se priblizni iznosi najvecih moguCih vrijenosti ubrzanja ovisno o potres~
koji su komparabilni s istovrsnim velicinama odredenim testiranjem izdrZljivosti
pojedinih elemenata elektr. .ot-+-t-++t------ir--+--+~H~
....... ~
opreme koja se ugraduje.
Pri ispitivanju otpornosti
·........... .1~__.....1--+~
proizvoda na potres uzima·
0.5t--H--t-+-l-------1f--+-----1--t-+-H-t-+-----+---t--t------1
ju se podaci iz standarda
IEC 721-2-6 (sl. 1) ill
DIN 40046 Teil 55, koji 567B910° 5 6 7 8 910' 3Hz •
propisuju maksimalnu am- trekvenc1ja-
plitudu vibracije tla za pro-
vjeru seizmicke klase proiz·
voda. Osnovna se amplitu· Sl. 2. Odzivni spektar upravljacke prostorije NE Krsko
da mnoZi koeficijentom
smjestaja uredaja na teme- Prema JUS N.B2.730/84 Opte karakteristike i klasifikacije za el. instalacije u
lje (1 do 3), koeficijentom zgradama n. napona vibracije i i udarci uzrokovani potresom (frekvencije do 10Hz)
smjera (horizontalni x i nazvani su ,seizmickim efektima" i podijeljeni prema sljedeeoj tablici:
y = 1, vertikalni od 0,5 do l)
i koeficijentom geometrije Oznaka Opis klase Karakteristike
I Gal= 1 cm/s 2
(j2 do j3). API zanemarivo S<30Gal
AP2 malejacine 30<S<300 Gal
Sl. 1. Amplitude vibracije
tla za provjeru seizmickih AP3 srednje jacine 300<S<600 Gal
,':;--L--L..,;.c-f.;-7---';'f---+-~+n.-2-----tl.S klasa objekata vlastitih AP velike jacine S>600 Gal
frekvenCIJa- frekvencija od 0,1 do 35Hz
86 ______________________________ OPCI DIO Korozija metala ______________________________ 87
Primjeri ispitivanja

Pri ispitivanju na seizmicka optereeenja prekidaca SF 6 proizvodnje ,R. Kon-

car", tipa K3AS za napone od 72,5 kV do 420 kV (ispitivanja su izvrsena
l Za§tita metals od korozije
I
J
na biaksijalnoj vibracionoj platformi u Institutu za zemljotresno inzinjerstvo
i inzinjersku seizmologiju Univerziteta ,Kiril i Metodij", Skopje) ustanovlje- Pasivna za§tita Aktivna za§tita
no je da su prekidaci bez prigusnika, otporni na seizmicka opterecenja, izdrla- izolacijom metala od okoline djelovanjem na metal iii okolinu
li ubrzanja do 3 m/s 2 , a s tarnim prigusnikom 3 ... 5 mjs 2 pri frekvencijama zastitnom prevlakom (1)
do 11Hz.
Ispitivanja Koncareva strujnog mjernog transformatora tipa AGU -420 pokazu-
ju da je transformator otporan na seizmicka opterecenja za sve amplitude ubrzanja
do 5 m/s 2 i nisu potrebna nikakva dodatna prigusenja.
Organske prevlake
(boje i Iakovi)
Za§tita ispravnim oblikovanjem
i izborom materijala }
- temeljne
Istrazivanja ponasanja turbogeneratora ,R. Koncar" snage do 3 MW pokazuju - pokrivne Katodna za§tita
da ubrzanje u horizontalnom smjeru od 0,33 g i u vertikalnom 0,2 g (pobudni signal
El Centro) prouzrokuju progibe osovina manje od statickog progiba, pa do tih Razlikuju se po kemijskom sastavu narinueem potencijala iz umjetnog
ubrzanja nisu potrebne nikakve nove konstrukcijske promjene. veziva i po pigmentu. TemelJne izvora na sticeni metal tako da ga se
prevlake sadrie obicno pigmente s dovede u pasivno stanje
Izvrsena su takoder ispitivanja sklopnih blokova niskog napona tipa VMI, antikrozijskim djelovanjem, a po-
VMO i VMF u tzv. pojacanoj seizmickoj izvedbi te se bez posljedica mogu krivne - pigmente koji daju odgo-
ugradivati u nuklearne centrale u skladu sa IEEE 308 za sigurnosne klase IE varajuC:i ton boje. (2) Protektorska za§tita
(do 5 m/s 2 ). stvaranjem elektrokemijskog clanka
Osim ranije navedenih medunarodnih propisa postoje i dva JUS-standarda: izmedu sticenog metala i zrtvene
Metalne prevlake anode od nekog neplemenitijeg me-
JUS N.A5. 726/!980. i JUS N.A5.951/!980. te Pravilnik a tehnickim normativima za
tala (magnezij, aluminij)
izgradnju objekata visokogradnje u seizmii'kim podrucjima, ,Sluzbeni list SFRJ", - nanesene elektroliticki (galvan-
31/81, 42/82 i 25/83.
ske)
Pri narucivanju opreme otporne na seizmicka opterecenja treba navesti maksi- - nanesene uranjanjem u talinu Za§tita inhibitorom
malni intenzitet potresa za lokaciju ugradnje opreme (prema gore spomenutom (vruee) dodavanjem inhibitora korozije u
cink, kositar, alucink, olovo korozijski medii (rashladnu tekuci-
Pravilniku), a koji se definira prema ljestvici MSC (tab!. 1, stupnjevi 1' do 12',
vidi prilozenu seizmolosku kartu na str. 96). - nanesene prskanjem taline nu, termoulje i sl.)
(metalizacijske)
cink, bakar, aluminij (3)
(1) ZaMitna prevlaka sastoji se od jednog iii
KOROZIJA METALA viSe s1ojeva.
(2) ViSe istih iii razliCitih prevlaka Cini zaStitni
Aoorganske nemetalne prevlake sustav. Ovakav sustav tine npr. sljedeCe pre·
Korozija je reakcija metala s okolinom, koja na njemu uzrokuje mjerljive - fosfatne vlake: fosfatna (kao _podloga), temeljna bo:
promjene i dovodi do nezeljenih ostecenja. Ova reakcija je najcesce elektro- - kromatne ja, pokrivna boja. Cesto se kombtm~aJu 1
metalne i organske prevlake (npr. cmk +
kemijski proces, ali moze biti i cisto kemijski iii kombinirani proces. Istodobno Slute uglavnom kao podloge za or- organske boje), ih metalne prevlake mec!u-
mehanicko iii toplinsko djelovanje moze bitno ubrzati kemijske procese. ganske prevlake, imaju ogranieena sobno.
zastitna svojstva. (3) Na z~titne prevlake n~n~seD:e prs~~nj~m
Najvece stele od korozije dogadaju se na metalima izlozenim morskoj vodi,
- oksidne (bruniranje i sl.) taline redovno se nanos1 JO~ jedna 1h viSe
atmosferilijama i vlazi, a posebno ako su meta!ni predmeti neprimjereno oblikovani - emajsl organskih prevlaka zbog zapunjavanja po-
iii je izabrana neispravna kombinacija raznorodnih metala. ra.
88 _______________________ _ __________________ OPtl DIO Korozija metala _______________ _ __ 89

Korozijsko pon..Sanje nekib tehni~kih metala u kontaktu s drugih metalima

Promatrani met a I

-
:?_ ~
;,e.
~

.
U kontaktu
z"" ]
""
<
g;i
'";)~
-~ . u ·;;:
0
·a
~
..:l
s metalom
~ ,;
:i)~
~::
E!
u
g~
...
~ 2~
...·a
<I
e~
:;~ 5 0
>
"""
~-
~
~ =
0

~ _g,0
6l,
~
l• .
iii •a
E!
';l,
::E
·a
,<J
-g~
[
.... "s.
... "'"
"~
·~
~ ~~ .,. ~~ ::E
-~ til
~; "" ... 0
~l! ·a .a ~ < " S.!!
""'"
.&>
ul,:'. "'
.&> <I,!. 'ij'l,!. 0
0
"' < c..8 Tl

>=< >=< >=< >=< >=< >=< >=< >=< >=< >=< >=< >=< >=< =< >=< >=< >=< >=< >=< >=< >=<

188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 1ee 1ee f8l$- -Ell- ~Ell- 188 188 I I I magnezij
188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 lee 1e8 f8iE9- f8lE9- ~(])~ 188 188 ~fEll magnezijske legure
188
188
188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 1ee
188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 1ee
le8 188 I '88 188
le8 188 188 188
--- --- iEilEil f(J)$
fEll$ f$(])
cink
pocincani celik
188
188
188 188 188 188 1.88 188 188 188 188 188 188 1ee
188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 1ee
--I
--I
--- --- --- f8i®E9 ~181$ iE!l(J) fEll$
~®(]) ~®Ell fEll$ iE!lEfl
A!Mg3
Al99
188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 1ee --I ~®Ell f8i®E9 f(j)(j) f(J)$ AIMgSi
188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 1ee --® --® --® f8itEil f8i®E9 !Ell$ iEllEil kadmij
188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 ®®(]) ~®Ell fEll$ fEll$ fEll$ ~181$ f8i®E9 I;BE&Eil I;BE9E9 niskolegirani eelik
188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 188 I 18 ~®Ell f.$(]) f(J)$ fEll$ f8l181$ ~®(]) I;BE9E9 ~$$ lijevano reljezo
--- -18 --® --i --i --® -®f
188 -I I --8 --i -®(]) -I- -®(]) --® --®
--® --- --- ~f(j) ®f$
f8i®® ~f(j) ®I$
~fEll fEll(]) iEilE!l fEll$ f8ifE9 ~fEll ~Ell$ ~$(])
~!Ell ~fEll ~i$ 18ifE9 f8iiE9 ~fEll ~(j)(j) ~Ell$
PbSn-lemovi
eelik sa 16 ... 18% Cr
-18 --i --f -®f --® f8ii(J) ®f$ 18ifEil fEll$ f$(]) f(j)(j) f8iiE9 ~f(j) fB$$ fBE9E9 olovo
~fEll iEilE!l f$$ f(J)(J) ~fEll f8il$ fBE!l(J) fBE9E9
-18 --f --f -®f --® f8li$ ®i$ kosi tar
I I 8 -18 I I 8 I I 8 I I 8 -18 --® --® f8iiE9 --® f8iiE9 ®f$ ~fEll iEilE!l f$$ fEll$ ~f(j) f8if$ fBE9E9 ~(j)(j) mjed (mesing)
-18 --8 I I 8 I I 8 ~®(]) --® --® ~fEll --® f8ifE9 ®i$ ~fEll fEll$ f(J)$ f$Ell f8lr$ f8iiE9 I;BE&Eil ~Ell$ nikal
Al-bronca
-®Ell -18 I 18 1-8 f8i-E9 -®(]) --® --® ~fEll --® ~f(j) ®i$ ~fEll fEll$ f$(]) fEll$ f8if$ f8if(j) I;BEil$ fB$(])
-®Ell f8i®E9 f8i®E9 --® --® f8if$ --® ~fEll ®i$ bakar
-®Ell -18 ~fEll fEll$ f(J)$ f(j)$ f8if(j) f8ifE9 I;BE9E9 fBEil$
-®(]) -®Ell ~®(]) ~®Ell --® --® f8ifE9 --® ~fEll ®f$ ~fEll fEll$ f(J)$ f(j)(j) ~iEil ~fEll ~Ell$ ~Ell$ bronca (88% Cu)
-®$ --® --i ~®$ ~®$ --® --® f8li$ --181 f8if$ ®i$ ~fEll f fEll i fEll 1 i $ ~!Ell ~i$ ~Ell$ ~$$ srebrni !em
-®181 -®Ell -®Ell -®(]) ~®Ell ~®Ell --® --181 ~i$ --® f8ifE9 ®f$ ~fEll f8iiE9 ~fEll ~iEll f8if(j) f8ifE!l ~(])$ ~Ell$ Cr-Ni-eelik

Tumal: znakova
< slobodna povr§ina promatranog metala JC mala u usporedbi s povriinom metala u kontak.tu "" korozijsko djelovanje neznatno, smjer neodreden
= slobodna povrSina promatranog metala je priblii:no jednaka povrSini metala u kontaktu ® korozija promatranog metala neznatno se poveCava
> slobodna povrSina promatranog metala je velika u usporedbi s povr§inom metala u kontaktu f korozija promatranog metala umjereno se poveCava
e korozija promatranog metala u blizini kontaktnog mjesta bitno se smanjuje E9 korozija promatranog metala bitno se poveCava
! korozija promatranog metala malo se smanjuje
 Pregled vafnijih standarda iz podru~ja za§tite od korozije

Oznaka standarda
JUS ISO DIN ASTM
Naslov standarda

1. Metalne prevlake; Elektroliticki i njima srodni pro- C.A6.001 2080 50 902 B 374
cesi; Rjecnik
2. Boje i lakovi; Rjecnik 4618/1,2 50 945 D 16-82a
3. Obrada povrsine i metalne prevlake; Opca klasifi- 2079
kacij a termina
4. Metalne i druge anorganske prevlake; Pregled me- C.A6.010 3882 50 986 3659
toda za mjerenje debljine prevlake C.A6.015 2064 50 981
50 982
5. Metalne prevlake koje nastaju od osnovnog me- C.T7.100
tala, ili metala prevlake u odgovarajucem postup-
ku; Definicije i oznacavanje
6. Galvanske prevlake na spojnim elementima C.T7.106
7. Termini i definicije koje se koriste kod starenja 4542 50 035/1,2
materijala
8. Korozija metala, termini; OpCi termini C.A5.001 DIS 8044 50 900/1,2 G 15
9. Anodna oksidacija aluminija i aluminijskih legura; C.T7.220
Definicije, klasifikacija i oznacavanje
10. Korozija metala; Kemijska korozijska ispitivanja; 50 905/1,2,3
Opeenito
11. Metalne prevlake; Prevlake koje nisu anodne u C.A5.030 1462 50 980
odnosu na osnovni metal; Ubrzana korozijska is-
pitivanja; Metoda ocjenjivanja rezultata ispitivanja
12. Metalne i druge organske prevlake. Corrodkote C.A.5.023 4541 B 380
test (CORR test)

13. ElektrolitiCke prevlake; Otpomost na koroziju elek- 50 959

trolitickih prevlaka na re1jezu i eeliku pod razli-
citim klimatskim ispitnim uvjetima; Opee upute
14. Elektroliticke prevlake; Otpornost na koroziju elek- 50 960
trolitickih prevlaka na eeliku pod razliCitim kli-
matskim ispitnim uvjetima
15. Korozija metala i legura; Ispitivanje korozije u C.A5.011 7384 50 905
umjetnoj atmosferi; OpCi zahtjevi
16. Metalne prevlake; Ispitivanje prskanjem sa slanom C.A1.554 3768 53 167
maglom (NSS test)
17. Metalne prevlake; Ubrzani test prskanjem sa ba- 3770 50 021
kar-kloridom u octeno-kiseloj otopini (CASS test)
18. Ispitivanje postojanosti metalnih predmeta i me- C.A5.021 1521 50 017
talnih i nemetalnih prevlaka u atmosferi vlazne
vodene pare
19. Boje i lakovi; Ocjena propadanja prevlaka boja; 4628 53 200
Oznacavanje intenziteta, kolicine i veliCine uobica-
jenih tipova defekata
1. dio: OpCi principi i pregled mjerenja 4628/I
2. dio: Oz11acavanje stupnja mjehuranja 4628/II 53 209 D 714
3. dio: Oznacavanje stupnja rdanja C.T7.302 4628/III 53 210 D 610
4. dio: Oznacavanje stupnja pucanja 4628/IV
5. dio: Oznacavanje stupnja ljustenja 4628/V
6. dio: Oznacavanje stupnja kredanja 4628/VI 53 231
20. Boje i lakovi; Odredivanje otpornosti na vodu; Me- 1521 50 906 D 870
toda uranjanja u vodu
21. Boje i lakovi; Odredivanje otpornosti na tekuCine 2812 53 168
22. Boje i lakovi; Odredivanje otpornosti na vlagu 6270 50 017
(kontinuirana kondenzacija) 1521
nastavak na str. 92.
92 - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - __ OPCI DIO
Toplinska procjena i klasiflkacija elektricne izolacije __ _ -- - --- 93
.,. TOPLINSKA PROCJENA I KLASIFIKACIJA
6"'
r- ELEKTRICNE IZOLACIJE
oo
0
Toplinsku procjenu i klasifikaciju izolacijskih sistema, odnosno elektrotehnic-
kih proizvoda i izolacijskih materijala, obuhvaca granski standard JEK IEC
-"NN l'-l'""l 85/1984 1 ) koji je posve u skladu sa IEC 85(1986. Smjernice za ispitivanje i
--"'
ViV)("'')

("")(""jC"")
l£)CI")V)
V)V)

("")("")
V)V)
odredivanje toplinske postojanosti za pojedine izolacijske materijale i sisteme
sadrfe standardi IEC:
216-1/71 Opce metode za odredivanje svojstva top!inske postojanosti, tempera-
turnih indeksa i profila toplinske spostojanosti
216-2/74 Lista materijala i odgovarajuCih ispitivanja
216-3/84 Statisticke metode
216-4(84 Upute za izracunavanje profila toplinske postojanosti
0 0 505/75 Smjernice za procjenu i identifikaciju izo1acijskih sistema za e1ektricnu
"'
"'
0 "'
0 "'
0 opremu
oO oO oO Najvazniji oblici funkcionalne procjene e1ektricnih izolacijskih sistema:
u u u 610/78
:i :i :i Mehanizmi starenja i dijagnosticki postupci
611/78 Smjernice za pripremu ispitnih postupaka za procjenu toplinske posto-
janosti elektricnih izo1acijskih sistema
791/84 Procjena korisnosti izo1acijskih sistema na osnovi iskustva u radu i
rezu1tata funkcionalnih ispitivanja
Pod izolacijskim sistemom razumijeva se optimalna kombinacija vise izolacij-
skih materijala odabranih tako da svaka komonenta na odredeni naCin pridonosi
funkciona1nom i tehno1oskom skidu elektricnog proizvoda.
Na starenje izolacijskih materijala i sistema najvise utjeee temperatura. Stoga
su toplinske klase odredene maksimalnom temperaturom kojoj je iz1ozena elek-
triCna izolacija u sistemu odnosno proizvodu pod nazivnim optereeenjem (u
pravilu) i drugim definiranim uvjetima.
Temperature iznad 250 'C povecavaju se
Temperatura u intervalima od 26 'C, pa se sljedeee
Toplinska
'C klase nastavljaju i oznacavaju na isti
klasa
nacin kao u tablici.
y 90
A 105
E 120
B 130
F 155
H 180
200 200
220 220
250 250
1) Znaeenje granskih standarda vidi na
str. 118.
 Osnovni pojmovi i podaci iz akustike -~- -95
94 ~~ OPCI DIO
Djelovanje zvuka na tovjeka
OSNOVNI POJMOVI I PODACI IZ AKUSTIKE
Osnovni pojmovi Bukom se naziva nezeljeni zvuk. U uiem smislu se bukom smatra zvuk koji
utjeee na razgovijetnost govora, ometa sporazumijevanje zvucnim signalima, raz·
Apsorpcija zvuka je pojava pretvaranja zvucne energije, pri prolazu kroz neki medij draiuje, smeta u radu ili na odmoru, djeluje stetno na ljudsko uho ili cijeli
iii prijelazu preko neke povrsine, u koju drugu vrstu energije i konacno u toplinu. organizam.
Buka okoline je ona buka na mjestu ispitivanja koja nije predmet neposrednog Ako dva zvuka izazovu jednaki osjet u uhu, njihova je ,razina glasnoce" jednaka.
promatranja. Izme<iu razine zvucnog tlaka Cistog tona, njegove frekvencije i razine glasnoee
Razina neke velicine definirana je kao logaritam odnosa te veliCine i referentne postoje odnosi prikazani na sl. I.
velicine iste vrste. Pri tome !reba da budu odredeni baza logaritma i referentna Buduci da frekvencijska karakteristika ljudskog uha nije linearna, instrumenti za
velicina. mjerenje zvuka imaju u sebi ugradene i narocite standardizirane filtre koji karakte~
ristike instrumenta prilago<iuju karakteristici uha. Tako izmjerena velicina naz1va
Decibel (dB) je jedinica razine.
se ,razina zvuka ili buke".
Koeficijent zvutne apsorpcije neke plohe odnos je apsorbirane i propustane zvuene Razina zvuka od 90 dBA - ako djeluje vise od 8 sati u toku dana - izaziva
energije prema upadnoj. trajna osteeenja sluha. Osjecaj dodijavanja ne zavisi o apsolutnom iznosu razine
Gluha komora je prostorija cije stijene apsorbiraju prakticki svu zvucnu energiju u buke, vee o promjeni koju neki izvor buke izaziva u prosjecnoj buci okoline.
sirem frekvencijskom podrucju. Povisenje razine od 10 dB osjeca se kao smetnja. Djelovanje buke na covjeka ne
Odjek je privremeno trajanje zvuka u prostoriji nakon sto je izvor prestao isijavati ovisi samo o njenim objektivnim karakteristikama, nego i o njegovom subjektiv~
zvuk. nom ustrojstvu.
Razina glasnoce (fon) je veliCina brojcano jednaka razini zvucnog tlaka cistog tona Rozma olasno(e Jakost zvuka
Rozid~ zvuf:noo tlaka

1
od 1000Hz koji se kao ravan val siri prema slusaocu a po ocjeni normalnog
slusaoca jednako je glasan kao ispitivani zvuk. 130
ton
~
Crii2
w t
1o~•

-
U9...
Razina zvutne snage (u dB) je definirana kao: 110
110 1--. v.~
p 110 .........../.
Lw=10lg- P 0 =10- 12 W t-
P,
gdjeje P promatrana zvucna snaga, a referentna zvucna snaga P,=l0- 12
P.
100
90
......
1~
90 t- ~--~
eo t- 1-
z/ 1o·'

~t-:
Razina zvul!nog tlaka (u dB) je definirana kao: eo
t:::3::: r--,_ 70 ~-~ ~
L,=201g£,
70
~~
,
~- 1--. 1-- 60 1'-
r-
v. 10-10
Po 60
~t'- ........ -~- ~ /
gdje je p efektivna vrijednost promatranog zvucnog tlaka, a referentni zvucni tlak
p0 =2·10- 5 N/m 2 (prag cujnosti pri 1000Hz).
50
~ 1'-.... r"--r--.
,.....__
40 -,... v 10-12

~~
40
Razina zvuka buke, ~uma (u dBA, dBB, dBC, dBD) je velicina izmjerena zvukomje·
!"- I'- lO
lO ....... r.....r"-- 1-
rom koji im ukljucen jedan od medunarodno standardiziranih (ISO, IEC) filtara: A, 10
10
B,Cili D.
10
t--.. 10 -~-
--- /
Sum je zvuk, koji ima kontinuirani spektar. 0 t-;-)/
Zvutni tlak u nekoj tocki medija jest izmjenicni tlak, sto se prilikom sirenja zvucnog 0 )'.;-1--'
vala superponira statickom tlak u. 100 1000 1000 1000 10000 Hz
10 50 100 100
Zvuk je titranje iii poremecaj, koje se u obliku vala siri u elasticnom mediju. U -Frekvenc.IJO
uzem smislu zvukom se smatra ono titranje, koje se zamjecuje sluhom.
Zvutno izoliranje je spreca vanje sirenja zvuka pregradama ili pokrovima. Sl. I. Razina zvucnog tlaka i glasnoce u ovisnosti o frek venciji
96 _ _ _ _ _ ·--------~~-~-------- OPCI DIO.
Mjerenje buke

Akusticka su mjerenja slozenija od ostalih jer bitno ovise o buci i o utje-

caju okoline (prostorija, predmeti u blizini) na sirenje zvuenog vala od pro-
matranog izvora. Metode mjerenja buke veCinom su regulirane propisima ili
preporukama.
Razlikujemo dva tipa zvuenih mjerenja: mjerenje na nekom mjestu radi ocjenjiva-
nja djelovanja toga zvuka na covjeka i mjerenje buke nekog izvora radi us pored be s
propisima iii s nekim drugim izvorom iii radi istrazivanja.
Metode mjerenja i ocjenjivanja buke s obzirom na reakcije stanovnistva
i zastitu sluha regulirane su u ISO 1996-ISO 1999. ,Pravilnik o opeim mjera-
ma i normativima zastite na radu od buke u radnim prostorijama" (Sluzbeni
list SFRJ 29/71) regulira nacin mjerenja i dozvoljene razine, s obzirom na za!titu
od ostecenja sluha i ometanje raznih vrsta djelatnosti. Za ovu se vrst mjerenja
buka izrazava u dBA, a u obzir se uzima vremenski promjenjivi, odnosno
impulsni karakter buke, i to taka da se racuna tzv. ekvivalentna ra-
zina buke.
Opca preporuka za metodu mjerenja buke strojeva, uredaja i aparata dana
je u ISO/DIS 3744-1981. Osim te opce preporuke postoje i specijalizirane,
koje se odnose na posebne vrste strojeva. Zajednicko je svim tim preporukama,
da predvidaju mjerenja po mjemoj plohi tj. u nizu tocaka prostorno raspore-
denih oko stroja na temelju kojih se racuna srednja razina. Da bi mjerenja
bila koliko-toliko objektivna, mjerni prostor mora imati odredene akusticke
kvalitete. Apsolutno tacna mjerenja se mogu provesti jedino u tzv. ,jecnim
komorama".

Osnovni zakoni

Razina zvucne snage Lw racuna se iz prostomo usrednjene razine zvucnog tlaka

4 i velicine plohe S (\11 2 ) prema:

-
~=L.+10lg-
s dB S,=1m
2

s.
Ako u prostoriji postoji n izvora zvuka njihova se razina L u nekoj tocki racuna
geometrijskim zbrajanjem:
• L
L = 10 lg L: antilg 2 dB
1 10
Npr. !OOdB+100dB=103dB iii 100dB+90dB.,100dB.
Srednja razina zvucnog tlaka L racuna se iz pojedinacnih mjerenja L po relaciji:
1" L
L= 10 lg- L;antilg-'! dB.
n 1 10
Osnovni pojmovi i podaci iz akustike _ _ _ _

Buka el. strojeva (vidi str. 140)

Buka transformatora (vidi str. 302)

Standardi iz podru~ja buke i vibracija

JUS standardi su u pripremi.

Standardi IEC
l. IEC 34.9 - 1972. Rotacioni elektri~ni strojevi; dio 9: Granice buke
2. IEC 34.14. - 1982. Rotacioni elektri~ni strojevi; dio 14: Mehanicke vibracije
i strojeva visine osovine 56 mm i vi~; Mjerenje, ocjena i granice vibracija.
3. IEC 551 - 1976. Mjerenje razine buke transformatora i prigusnica
4. IEC 704-1 - 1982. Odredivanje buke kueanskih aparata i slicnih elektrienih
ure4aja; Dio 1.: OpCi zahtjevi.

Standardi ISO
l. ISO 1680/1 - 1986. Mjerenje buke rotacionih elektricnih strojeva. Dio 1:
Metoda mjerenja u poluslobodnom zvucnom polju.
2. ISO 1680/2 - 1986. Mjerenje buke rotacionih elektrienih strojeva. Dio 2:
Informativna metoda.
.1. ISO 1996/1, 2, 3 - 1982. Mjerenje i ocjenjivanje buke u okoMu
4. ISO 1999 - 1975. Ocjenjivanje izlot.enosti buci s obzirom na zaStitu sluha.
5. ISO 2373 - 1974. Mehani~ke vibracije rotacionih elektri~nih strojeva visine
osovine izme4u 80 ... 400 mm - Mjerenje i ocjena vibracija
6. ISO 3740 - 1976. Odre4ivanje zvucne snage izvora buke. Upute za primjenu
osnovnih standarda.

Standardi DIN
l. DIN 45635; Dio 10: Mjerenje buke strojeva; Rotacioni elektriCni strojevi
2. DIN 45635; Dio 12: Mjerenje buke strojeva; Sklopni aparati
3. DIN 45635; Dio 30: Mjerenje buke strojeva; Transformatori i prigusnice
4. DIN 45635; Dio 18: Mjerenje buke strojeva Aparati za upotrebu u kueanstvima
i za sliene svrhe.
Preporuke VOL
5. VDI 2566: Smanjenje buke dizala
6. VDI 2565: Ocjenjivanje buke u stanovima (dane su prosjeene razine buke
kucanskih aparata!)
 OPt! DIO lndustrijski roboti __ - -------------- ___ 99
98
INDUSTRIJSKI ROBOTI Osnovne komponente manipulatora IR-a jesu:
- skelet (ruka, zglob efektora i efektor)
Industrijski roboti (IR) su programabilni manipulatori s vise stupnjeva slobode - servomotori (elektricni, hidraulicki, pneumatski)
gibanja (SSG) koji sluze za automatsko rukovanje objektima. S obzirom na zadacu - prijenosni slogovi (linearni, rotacijski).
koju obavljaju, industrijski roboti mogu biti autonomni sustavi iii sastavni dijelovi Tipovi osnovnih kinematitkih struktura manipulatora IR-a s anvelopama rad-
kompleksnih sustava automatizacije radnih i proizvodnih postrojenja i procesa. U nog prostora prikazani su na sl. 2.
tehnoloski suvremenim sustavima industrijski su roboti infrastrukturnih elementi
automatizacije.
Osnovni podsustavi robota (sl. I) jesu:

Sl. I. Osnovni podsustavi robota

- manipulator
- programabilni upravljatki uredaj sa servoregulatorima Sl. 2. Tipovi osnovnih kinematickih struktura manipulatora IR-a s anvelopama
- mjerni podsustav. radnog prostora .
Manipulator IR-a je lleksibilni mehanizam tipa otvorenog iii zatvorenog kinema·
tickog Janca, sastavljenog od tlanaka i osnazenih zglobova, kojim je moguee u Kinemati&im modelom manipulatora IR-a uspostavljaju se kinematicke relacije
potpunosti (SSG= 6) iii djelomitno (SSG< 6) pozicionirati i orijentirati predmet ili (pozicije, brzine) izmedu pomicnih koordinatnih sustava clanaka (zglobne koordi-
alat u radnom prostoru manipulatora. nate) i referentnoga koordinatnog sustava.
 OPtl 010 Akceleratori cestica
___________________________________ 101
100------------~------------------------
Matrica pristupa (prihvata) manipulatora IR-a omogucava jednoznacno izracu· CP upravljanjem omogucava se gibanje efektora po tehnoloski definiranoj
navanje lokacije (polozaj i orijentacija) efektora u referentnom koordinatnom kontinuiranoj putanji. Za ovo upravljanje potrebno je realizirati kinematicke
sustavu i ima sljedeei opeeniti oblik: transformacije izmedu referentnoga koordinatnog sustava i zglobnih koordinatnih
sustava manipulatora te algoritam za planiranje putanje u prostoru. Ovo uprav-

P,]
['
o. A, ljanje prirnjenjuje se npr. pri kontinuiranom zavarivanju, bru§enju i bojenju
prskanjem.
N, o, A, P,
Izvedba programabilnoga upravljackog uredaja IR-a zasniva se na racunalu.
T.=
N, 0, A, P, ,
Mjcrni podsustav robota daje za potrebe upravljanja informacije o velicinama
\l \l \l I gibanja (pozicija, brzina, ubrzanje), mehanickim velicinama (sila, moment) te infor-
macije o okoli§u robota (robotska vizija).
gdje su:
Programska podrska IR-a koja se realizira u upravljackom uredaju osigurava
(P., P,, P,)- komponente pozicijskog vektora p, visoku razinu komunikacije covjeka sa strojem i izvodenje prostornih gibanja
razliCitog stupnja slo:lenosti u radnom prostoru robota, sto se postiZe brzim
(A., A,, A,) - komponente vektora pristupa 11, obavljanjem kinematickih i dinamickih algoritama te obradom informacija dobive-
(0•. 0,, 0,)- komponente orijentacijskog vektora o, nih od mjernog podsustava. Sastavni dio programske podr§ke IR-a jest i program-
ska podrska za realizaciju algoritama umjetne inteligencije.
(N"' N ,, N ,) - komponente normalnog vektora n.
Programiranje (ucenje) IR-a podrazumijeva postupak pripreme robota za obav-
Direktni kinematicki algoritam omogucava jednoznacno odredivanje lokacije ljanje odredene zadace. Razlikuju se sljedeee metode ueenja robota:
efektora (p, n, o, 11) iz poznatih zglobnih koordinata (q 1, q 2 , q 3, q4 , q,, q6 ).
Inverzni kinematicki algoritam omogucava izracunavanje zglobnih koordinata I. "on-line" metode ueenja pokazivanjem uz prisustvo robota
(q 1, q2 , q 3 , q4 , q,, q6 ) iz poznate lokacije efektora (p, n, o, 11). - replikom manipulatora (neposredni "teach-in")
Algoritam za realizaciju gibanja po prostornoj putanji zasniva se na rjesavanju - preko rucne tastature (posredni "teach-in")
jednadzbi:
2. "off-line" metode ueenja bez neposrednog prisustva robota
V=J(q)xq, - planiranje zadaee drugim racunalom
4=J(q)-'xV, - video (CAD) nacini planiranja operacija robota

gdje su: 3. hibridne metode kao kombinacije "on-line" i "off-line"

V-(6 xI) vektor brzine pomaka efektora,

J (q)-(6 x 6) Jacobijeva matrica manipulatora, AKCEU<:RATORI CESTICA

q-(6 xI) vektor brzine pomaka zglobova manipulatora.

Programabilni upravljacki uredaj sa servoregulatorima IR-a omogucava uprav- Priac:ip rada

ljanje po osima gibanja, osiguravajuCi na taj nacin pozicioniranje i orijentaciju
manipulatora u radnom prostoru. Upravljanje robotom moze biti tipa tocka-toeka
(PTP) ili upravljanje po krivulji (CP), ovisno o namjeni robota i raspolozivoj snazi
upravljackog uredaja.
PTP upravljanjem omogucava se gibanje efektora kroz unaprijed defmirime
tocke u kojima su programirane pozicije i brzine. Ovo upravljanje pogodno je za
premjestanje predmeta, tockasto zavarivanje i busenje.
Akccleratori eestica su strojevi koji sluze za ubrzavanje elektricki nabije-
nih eestica (elektrona, protona, iona) elektricnim poljem. Sila na eesticu defini-
rana je sa F=q E (q=naboj cestice, E=jakost elektricnog polja), a kineticka
energya eestice (W) na izlazu iz akceleratora definirana je sa W= q U (U = razlika
potencijala koji eestica prolazi na putu kroz akcelerator). W se izra:lava u
elektronvoltima (eV).
102 _ _ _ _ __ ____ OPCI 010 Akceleratori cestica

Tipovi akceleratora

Postoje dva tipa akceleratora: linijski i magnetski ili ciklicki. Osnovni su im Sl. 2. Ciklotron: 1 - zavojnice, 2 -
dijelovi: jaram, 3 - deflektor, 4 - D-elektrode,
naponski RF izvor - generira izmjenicno elektricno polje koje ubrzava eestice 5 - RF izvor, 6 -:- naJ?ajanje zavojnica
(Istosmterm 1zvor)
(s ubrzavajucim
elektrodama)
izvor cestica - generira zeljeni tip cestica koje ce se akcelerirati
elektromagneti - odrzavaju snop cestica na putanji
vakuumska cijev - osigurava visoki vakuum.
Kod lineamih akceleratora cestice se ubrzavaju prolazeCi u ravnoj liniji akce·
leratorski dio samo jednom. Koriste se za ubrzavanje elektrona (W reda GeV)
i nerelativistickih cestica (protoni, teski ioni) kod kojih se postizu W reda MeV
(sl. 1).

Sl. I. Linearni akcelerator: 1 - ionski izvor i predakcelerator 2 - RF izvor

3 - ubrzavajuce elektrode (driftne cijevi), 4 - vakuumska pumpa '
Za magnetske akceleratore karakteristican je kruzni put nabijenih cestica kroz
akcelerirajuci dio, sto omogucava ciklicku primjenu elektricnog polja, Cime se
uz umJerene napone mogu postiCi visoke energije cestica na izlazu. Prvi akce-
lerator iz ave grupe bio je ciklotron, koji se sastoji od dvije suplje metalne
akcelerirajuce elektrode (tzv. D-elektrode) spojene na RF naponski izvor. Central·
no locirani ionski izvor producira nabijene cestice. Zbog djelovanja magnetskog
polja cestice se ~ibaju po priblizno spiralnoj putanji od centra prema perife-
n]I magneta. Pn svakom prolazu zazora izmedu elektroda cestice se ubrza-
vaju, zbog cega raste kineticka energija i zbog centrifugalne sile radius pula·
nje. Magnetskim iii elektrostatskim deflektorom se snap na izlazu skreee iz
ciklotrona (sl. 2).
Aka se proporcionalno s povecanjem kineticke energije cestica poveca magnet·
sko polje, radius putanje cestice ostat ce isti. Taj se princip primjenjuje u
sinkrotronu. Postoje dva tipa sinkrotrona: protonski i elektron-sinkrotron (sl. 3).
Sl. 3. Proton-sinkrotron: 1 - magnetskih sektor, 2 =· RF izvor, 3.- orbita, 4 -
inflektor (otklanja snap), 5 - injektor (injektira eestice), 6 - vakuumska komora
U novije vrijeme razvoj sinkrotrona tekao je u nekoliko smjerova koji su
rezultirali projektima novih tipova akeleratora za fundamentalna istrazivanja, tj. Tipicni akceleratorski sistem sastoji se od:
tzv. koliderima. Princip rada im je sljedeci: snopovi cestica sa suprotnim smjerovi·
ma rotacije dovode se unutar akceleratora u direktnu koliziju, cime se posti:Ze da akceleratora, magneta za otklanjanje i fokusiranje snopa, meta, sistema transpor-
je suma energija suprotno rotirajuCih snopova cestica dostupna za istra:Zivanja. tnih cijevi pod vakuumom i pomocnih sistema (predakcelerator, vakuumski sistem,
sistem za hladenje). Ionski izvor obicno dolazi u kombinaciji s predakceleratorom,
Energije koje se javljaju pri sudaru su reda TeV.
1~------------------------------------------ OPCt 010
cime se postiZu vcee energije eestica na ulazu u akcelerator. Magneti za otklanjanje
i fokusiranje snopa sluze za vodenje snopa kroz akceleratorski sistem, a prema tipu
dijele se na: dipole, kvadrupole, "switching" magnete itd.
U ,Radi Koncaru" razvijeno je dosada 10 vrsta elektromagneta za akceleratore
elementarnih eestica, koji su proizvedeni za nuklearne centre u zemlji i svijetu.
SUPRAVODLJIVI MAGNETSKI SISTEMI (SMS)
Supravodljivost
Supravodljivost je stanje u kojem izvjesni metali, metalne legure iii keramicki
oksidi, ohladeni na vrlo niske temperature, izgube elektricni otpor.
Osnovna elektromagnetska svojstva supravodljivih materijala odredena su:
a) kriticnom temperaturom Tc ispod koje supravodic prelazi iz normalnog u
supravodljivo stanje
b) kriticnom magnetskom indukcijom B, iznad koje supravodic prelazi iz supra-
vodljivog u normalno stanje
c) kriticnom gustocom struje j, iznad koje materijal gubi supravodljiva svojstva.
Ta tri osnovna svojstva supravodica medusobno su zavisna i mogu se prikazati
kriticnom plohom, koja je karakteristika svakog materijala, u koordinatnom
sustavu B, j, T, sl. I.
8 izmjenienim magnetskim poljima.
Supravodljivi magnetski sistemi (SMS) ____________________ 105
Supravodljivo stanje pojavljuje se ispod, a normalnog stanje iznad kriticne
plohe.
Poveeanje bilo kojeg od ova tri svojstva, obavezno utjeee na smanjenje vrijednos-
ti preostalih dvaju.
Svaka i trenutna promjena magnetskog toka u supravodljivom svitku uzrokova-
na bilo kojim razlogom, ovisno o brzini promjene i izvedbi supravodiea, mo:le
izazvati prijelaz iz supravodljivog u normalno stanje, tzv. quench. Zbog relativno
vetike akumulirane energije, quench mo:le u krajnjem slueaju izazvati osteeenja iii
uniitenje svitka.
Za spreeavanje te nezeljene posljedice quenchinga izvodi se kriogena stabilizacija
svitka oblaganjem supravodiea odredenom kolicinom bakra iii nekoga drugog
normalnog elektricnog vodiea visoke elektricne i toplinske vodljivosti i velikog
toplinskog kapaciteta, koji u momentu gubitka supravodljivog stanja u supravodi-
cu preuzima vodenje struje.
Disipirana energija koja se oslobodi u svitku u toku quenchinga odvodi se
rashladnim sredstvom. Kad temperatura svitka opadne ispod kriticne temperature,
supravodic se ponovno vraea u supravodljivo stanje.
Primjena supravodljivosti
Istrazivanje razvoja i primjene SMS odvija se u dva osnovna smjera:
- povceavanje jedinicne snage i iskoristivosti nekog elektricnog stroja iii uredaja,
zbog njegove manje mase, dimenzija i manjih energetskih gubitaka (npr.
magneti, generatori, motori, kabeli).
nove mogucnosti u rjdavanju tehnickih problema u energetici, transportu,
industriji, znanosti, medicini i drugdje (npr. fuzija, MHO, medicinska tomogra-
fija, magnetska levitacija, separacija izotopa, fizika eestica).
Primjena supravodljivosti zasada je ogranieena, jednom zbog kriogene opreme
koja je potrebna za postizanje niskih temperatura, pa se iz ekonomskih razloga
supravodljivost primjenjuje samo kod velikih sistema gdje udio te opreme u cijeni
nije znaeajan, i drugi puta zbog svojstva sadasnjih komercijalno proizvedenih
supravodiea koji nisu primjenljivi za izmjenicna polja, pa se supravodljivost
primjenjuje samo kod generiranja istosmjernih magnetskih polja iii izmjenicnih
polja vrlo niske frekvencije. Stoga su i sadasnja vrlo intenzivna istrazivanja
usmjerena na razvoj visokotemperaturih supravodljivih materijala koji su supra-
vodljivi iznad 80 K (Y -Ba-Cu-0, Bi-Sr-Ca-Cu-0), pa je dovoljno hlade-
nje tekuCim dusikom (77 K) i razvoj supravodiea koji ostaju supravodljivi i u
Uvidajuei mogucnosti i znaeenje tehnologije supravodljivosti, osobito u energeti-
ci, ,Rade Konear" je zapoeeo pripreme na razvoju primjene supravodljivosti na
dijelu konvencionalne energetske elektroopreme i opreme za nuklearna istra:livanja
iz svog proizvodnog programa (genera tori, elektrieni strojevi i magneti).
106 --~--~~-------~---- ______ --~------------ OPCI DIO Supravodljivi magnetski sistemi (SMS) ----~----- -~~---------------107
Rashladni uredaji U preCistacu helija izdvaja se iz helija zrak, kojim se_ u procesu hladenja
SMS onecistio helij, kako bi se helij ponovno mogao uvodJtJ u proces na ukap-
Radne temperature supravodica (NbTi, Nb 3 Sn), koji se danas upotrebljavaju u ljivanje
tehnologiji SMS, su ispod 10 K, pa se supravodljivi svici hlade helijem, najeesee 1- halon,
tekuCim (LHe), temperature 4,2 K pri tlaku 0,1 MPa. 2 - optocni kom-
presor,
Posuda u kojoj se smje§ta i hladi supravodljivi svitak naziva se kriostatom. 3 visokotlacni
Toplinska zastita kriostata danas se obicno izvodi vakuumskom vi5eslojnom kompresor,
izolacijom, tzv. superizolacijom, i jednim aktivnim stitom (najcesce tekuCi du!ik 4 - precistac helija,
LN 2 ) koji dio primljene top line iz okoline preuzima isparivanjem tekuee faze plina i 5 visokotlacni
.na taj nacin smanjuje kolicinu topline, koja prelazi na izolirani tekuci helij, sl. 2. spremnik helija,
priklju(ak za tekui1 hell] 6 - srednjotlaCni .buf-
~----- s1gurnosn1 vent1l
fer" (ublaZivac) tlaka,
...u~---- s1gurnosno opna 7 - ekspanzioni stroj,
etektru:ne uvodntce 8 - rashladna apa-
ratura,
9 - grupa regulacij-
priklju(ak za vakuum-pumpu skih ventila,
10 - posuda za pri-
kupljanje tekuceg he-
Sl. 3. Shema helijeva rashladnog postrojenja s posudom
lija,
za prikupljanje tekueeg helija i supravodljivim magne- 11 - kriostat (v. sl. 2)
tom

teku[, heliJ
1Sp1tn1 predmet

SVItak

Sl. 2. Kriostat supravodljivog magneta

Na sl. 3. prikazana je osnovna shema helijeva rashladnog postrojenja (tvrtke

Linde AG), s posudom za tekuci helij (10) i supravodljivim magnetom (11) kao
korisnikom tekueeg helija.
Ukapljivanje helija izvodi se prema Claudeu. Za slucaj naglog isparivanja
tekuceg helija (quenching) predvic1en je sistem za prikupljanje helija. Ovaj sistem
sastoji se od balona promjenljiva volumena (1), visokotlacnog kompresora (3h
precistaca helija (4) i visokotlaenog spremnika (5) za pohranjivanje prikuplje·
nog helija.
 108 _______________________ _
OPtl 010 109
STUPNJEVI MEHANICKE ZASTJTE ELEKTRJCNIH UREDAJA
~l!pOAZ!Old O!pa~po ~f ~fO:lJ 00
'oQ
l!Wl)~[An pod UlOpoA pod pl!J 00 I I I I I I
IEC standardom, PubL 529/1976 definirani su stupnjevi mehanicke zastite elek· !l:i[eil 1lZ u11qosods ~r f11~1n e::
tricnih uredaja. ciji unutarnji radni napon ne prelazi 72,5 kV. Preporuke IEC, Pub!.
34-5/1981 odreduju mehanicku zastitu elektricnih rotacionih strojeva, a Pub!. mw 0£ po nfu r-
'oQ

144/1963 mehanicku zastitu elektricnih sk1opnih aparata niskog napona. -1lf1lJl n ~U!~JAOd pods! w 1 r- I I I I I I
u~(uoJn fllpa~n n ~poA lllpOJd e::
Potpuna oznaka mehanicke zastite sastoji se od osnovne oznake i dviju brojki: 1lAOZ1lJUl q!:lJ1lf ! wopoA
'oQ 'oQ
'oQ
"'
IP osnovna oznaka (International Protection), .......
-~
UlO:lJSlOUl 11fU1lA!:lJSUfJdez "' I I I I I
e:: e::
.c :g
prva brojka stupanj zastite osoba od dodira s dijelovima pod naponom ili s 1lAOJ~[UlS qiAS Z!
"' I
~
I I I "'"'e::
unutarnjim pomicnim dijelovima i zastitu elek'tricnog uredaja od
prodora stranih krutih tijela, ""..."'" flZ1l{Ul n efull~Jl~ po e:: e::
~ ~

druga brojka stupanj zastite od stetnog prodora vode. ",.0

'0
l!AOJ~[UlS
~ I I I
~

"' :l "'e:: I
q!AS 2! efue~Jl~ e:: e::
Kada je potrebno oznaciti stupanj zastite samo jednom karakteristicnom broj· "8 ~lll:lJ!ll~A po

kom, ispustena se brojka zamjenjuje s1ovom X. Npr. IPX5 iii IP2X. ~ o09 op UlOUO(:lJIO I ~
V'l
"' "' "'
N ... I I
~ Ul!U~l~ndop S 1lfU1!:lJSld "' e:: e:: "'
e:: e::
Pojedini elektricni uredaji izraduju se najcesee sa slijedeCim stupnjevima meha· N"' nf"'O(OO UlOU(llUlJOU 1lUl V'l
nicke zastite: -~Jd oS 1 po 1ll~!?fl:lJ q!8
N
~ N N N
"' 0 N ~
I I
e:: e:: e:: "'e:: e::
N
'a'
-1lU ·dop zn 80U(1l:lJ!lJ~A
Elektri~ni rotacioni strojevi: IP 12, IP 21, IP 22, IP 23S, IP 44, IP 54 i IP 55. ~
..."'
Sklopni aparati: IP 00, IP 10, IP 11, IP 12, JP 20, JP 21, IP 22, IP 23, JP 30, IP 31,
IP 32, IP 33, IP 34, IP 40, IP 41, IP 42, IP 43, IP 44, IP 50, IP 54, IP 55, IP 60, IP 65,
IP 66, IP 67, IP 68.
-
..
"8 IJOU(ll:lJ!lJ~A
- -e:: e:: e:: e::
I
~ ~
N ;:;; ~ I I

8 8 ~ ~ 0 0
~
Sklopni blokovi: IP 21, IP 31, IP 32, IP 42, IP 43, IP 53, IP 54, IP 55, IP 64, IP66. =
.~
~l!l§l!Z z~q 0
e:: e:: e:: "'e:: e:: "'
e:: e::
.
Transformatori: IP 00, IP 10, IP 11, IP 20, IP 21, IP 23, IP 41, IP 54 i IP 65.

...i
ll:lJfOlll 0
- N
"' ~
"'
'oQ

Instalacijski aparati: IP 00, IP 20, IP 21, IP 40, IP 41, IP 55, IP 66.

Suhi ispravlja~ki uredaji: IP 00, IP 20, IP 21, IP 54.
~
....... e!
e e e
"·=-"'
.t;
"'0•~ ::s·~
- "'
~

i~ ·e
. ~ O..c:l..c:
~g]·a·~~ e e e ee o_g o•VI ;~'N
Oznaka zastite odnosi se na stanje pri isporuci i na normalni polozaj ure<laja
Promjenom polotaja moze se promijeniti vrsta zastite. Visi stupanj zastite ukljucuje
.c ~ e tl.:;.t;=E
"'0 ~
" "'1\
0
~ "' N'
- .a~=~
·~ 00~; "'"'
0,.'3
..
1"' ~ c "
0 1\ 1\ 1\ ~0!-<C:
i opseg zastite niZih stupnjeva. Dijelovi elektricnih rotacionih strojeva i transforma- c 0." c
tora mogu biti izradeni u drugom stupnju zastite.
~
"'e"'eo=~g
§ .. N

"
-;;;
·- -;;;
~
... ~ .• c E· §
e "' e"' ·-e
j;Q
Primjeri: elektromotor IP 44, prikljucna kutija IP 55; ~ "'0 > 0 ~ C:·> "'c "'c
transformator IP 54, priklj ucak IP 00. ~.g~ ~;]~
-g ;g -e § &;.a ....0 -~~ ·p 0 "
0.
0
"0
&
Nastavak na str. 110 0
VJO;.:::
2 0. ~ ~ 0. 0.
0.·-
110-------------------- --- _______ OPtl DIO lntegraJna kontrola kvalitete ________________________ 111
Dodatna slova lJ iza prvih brojki 2, 3 iii 4 znaeenje Integralna kontrola· kvalitete odnosno upravljanje kvalitetom predstavlja reali-
zaciju kvalitete u proizvodu od ideje do njegova stvaranja.
L proizvod je ispitan na prodor krutih
tijela i dodir s dijelovima pod napo· Provedba tog sistema za kvalitetu predstavlja takoder i odgovornost svih pojedi-
nom i pomicnim dijelovima naca i izvrsnih funkcija u:
Ako je izostavljeno dodatno slovo L, proizvod je ispitan samo na prodor krutih - propisivanju kvalitete (prodaja - istraZivanje tdista, razvoj i konstrukcija,
tijela. .
tehnologija, standardizacija),
iza druge brojke znaeenje
- realiziranju (materijaliziranju) kvalitete (proizvodnja, nabava, oddavanje sred-
s proizvod je ispitan u mirovanju (ne- stava za rad, operativna priprema, ekspedlt, prodaja - plasman)
pokretan stroj)
M proizvod je ispitan u mehanickom ra- - mjerenju i ocjenjivanju kvalitete (furikcija kontrole kvalitete, laboratorij, servis,
du kupac).
w upotreba u odredenim atmosferskim
uvjetima uz primjenu dopunske za!tite Slika ,kruga kvalitete" prikazuje jasno sistem integralne kontrole kvalitete.
N upotreba u okolisu gdje su potrebni Matematicki model integralne kvalitete (K 1Nr):
dopunski podaci 0 cesticama odnosno
pra5ini (npr. pilane, kamenolomi)
11
Neki novi standardi IEC vee sadrze podatke o dodatnim slovima. ukazuje da se ne smije zanemariti nijedna aktivnost u stvaranju integralne kvalitete
proizvoda, jer kvaliteta postaje jednaka nuli. Takoder nam ,krug kvalitete" poka-
INTEGRALNA KONTROLA KVALITETE
zuje da je nivo kvalitete put od ciljeva do gotovog proizvoda.
Kvaliteta svakog proizvoda ukupan je rezultat svih funkcija i pojedinaca koji su u Ovaj sistem organizacije za kvalitetu podrazumijeva sve one planirane i
njegovoj izradi sudjelovali.
...........,.........._ sistematske akcije nuzne da se garantira i osigura povjerenje u kupca da ee
'konstrukcija, sistem iii komponenta zadovoljavajuee funkcionirati u eksploataciji.
To znaCi da se zahtijeva odredena strogost koja se provodi i vrlo rigorozna
provjera izvrsenja planiranih aktivnosti, koju provode ovla!teni strucnjaci
organizirani u posebnoj organizacijskoj jedinici koja je izvan utjecaja bilo kojih
izvr!nih aktivnost~ vee je neposredno odgovorna poslovodnom odboru, i to
prvenstveno radi veee garancije odnosno sigurnosti i korisnika i okoline u koriste-
nju proizvoda.
Planirane aktivnosti provode se prema unaprijed izradenom i odobrenom pro-
gramu osiguranja kvalitete, koji obuhvaea propisane kontrole, nadzore i provjere
(prema medunarodnim i JUS standardima).
U svakom proizvodnom poduzeeu organizirane su kontrole kvalitete sa svojom
ulaznom, medufaznom i zavrsnom kontrolom.
Za stalno oddavanje kvalitete na potrebnom nivo-u koriste se za detaljna
povremena ispitivanja na uzorcima iz tekuee proizvodnje i posebni specijalno
opremljeni laboratoriji odnosno ispitne stanice, koji prvenstveno slure pri razvoju
proizvoda. Po potrebi proizvodi se atestiraju i u renomiranim inozemnim ispitnim
stanicama.
112 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ OPt! 010 Standardizacija 113
Tehni~ki propis: Propis koji tehnicke zahtjeve propisuje bilo izravno bilo upuCi-
STANDARDIZACIJA
vanjem na standard, tehnicki uvjet ili pravila prakse, odnosno ukljuCivanjem tih
dokumenata.
Napomena: Tehnicki se propis maze dopuniti tehnickim uputama koje opisuju
Definicije prema ISOjlEC Guide 2- 1986. neka sredstva uskladivanja s propisanim zahtjevima.

Standardizacija: Djelovanje na sastavljanju odredaba za opeu i mnogo- Medunarodni{regionalnifnacionalni standard: Standard sto ga je prihvatila doticna
kratnu upotrebu u odnosu na stvarne iii potencijalne probleme, radi postizanja standardizacijska organizacija i koji je dostupan javnosti.
optimalnog stupnja reda u danom kontekstu. Napomena: U skladu sa svojim statusom standarda i dostupnoscu javnosti te u
Napomene: I. Ovo djelovanje sastoji se posebno od procesa formuliranja, izdavanJa skladu s promjenama i obnovama standarda radi njihova uskladivanja sa stanjem
i primjene standarda. 2. Znacajne koristi od standardizacije su poboljsanje podob- tehnike, medunarodni, regionalni i nacionalni standardi !reba da budu priznata
nosti proizvoda, procesa i usluga za njihovu namjeravanu svrhu, otklanjanje tehnicka pravila.
prepreka trgovini i olaksanje tehnoloske suradnje.
Ostali standardi: Ostala standardizacijska tijela takoder mogu prihvacati standar-
Razina standardizacije: Geografski, poiiticki iii ekonomski opseg ukljucenosti u de, npr. granske standarde (JEK, ASTM) i standarde poduzeca. Djelovanje takvih
standardizaciju (nacionalna, regionalna, medunarodna, interna). standarda mozc sc prostirati na nekoliko drzava.
Normativni dokument: Dokument koji odreduje pravila, odrednice iii znaeajke
djelovanja iii njihovih rezultata. Problemsk1
Napomene: I. Naziv ,normativni dokument" je skupni termin koji obuhvaca oriJentlran
stupanJ
pojmove kao sto su standardi, tehnicki uvjeti (specifikacije), pravila prakse i propisi. konkreiiZOCIJe
2. Pod dokumentom se razumijeva svako nosilo informacije koja je zabiljezena na Pr1bl1iavonJf'
njemu iii u njemu. 3. Nazivi raziiCitih vrsta normativnih dokumenata definiraju se u I'IOJOOVIJI!m
nastavku polazeCi od jedinstva dokumenata i njihova sadrfaja. slupnJu
lehnologl)e
Standard: Dokument, sastavljen suglasnoscu (konsenzusom) i odobren od prizna- Oboveznost
tog tijela (organa), namijenjen sveopcoj i mnogokratnoj upotrebi, koji odreduje za organiZOUJU
pravila. odrednice iii znacajke djelovanja iii njihovih rezultata, a namijenjen je udruZenog rada
postilall.JU optimalne razine uredenosti u danom podruCju.
Napomena: Standardi treba da se temelje na uopeenim rezultatima znanosti,
tehnologije i iskustva, a namijenjeni su postizanju optimalne koristi zajednice.
PIRAMIDA STANDARDA
I
Tehni~ki uvjet (specifikacija): Dokument koji definira tehnicke zahtjeve kojima
mora udovoljiti proizvod, proces iii usluga.
Napomena: I. Ako je potrebno, tehnicki uvjet treba da naznaCi postupke pomoeu Medunarodna standardizacija
kojih se mofe saznati je ii udovoljeno danim zahtjevima. 2. Tehnicki uvjet mofe biti
standard, dio standarda iii samostalni dokument. Medunarodna standardizacija je predmet rada mnogih medunarodnih organiza-
cija. Sarno su dvije medunarodne organizacije specijaiizirane za standardizaciju. To
Pravila prakse: Dokument koji preporucuje tehnicke pravila iii postupke projek·
su: Medunarodna organizacija za standardizaciju (International Organization for
tiranja, proizvodnje, montafe, odrfavanja iii upotrebe opreme, konstrukcije ill
Standardization - ISO) i Medunarodna elektrotehnicka komisija (International
proizvoda. Electrotechnical Commission - IEC, CEI, MEK). Podrucje rada ISO su sva
Napomena: Pravila prakse mogu biti standard, dio standarda iii samostalni do·
podrucja osim elektrotehnike i elektronike, koja pokriva IEC.
kument. Uz ISO i IEC jos 50 medunarodnih organizacija objavljuje medunarodne
normativne dokumente (CAC, IAEA, CCIR, CCIT i dr.) za uska strucna podrucja,
Propis: Dokument koji sadrfi obavezna zakonska pravila koja su propisa-
koji su dopuna prethodnima.
le vlasti.
114 ------ __ ______ ________ _ ______ OPCI DIO Standardizacija ______ _ -- 115

ISO i IEC su nevladine organizacije, a njihove su clanice nevladine, poluvladine i Regionalna standardizacija
vladine organizacije. Najviiie tijelo ovih organizacija je skupstina clanica, koja bira
izvrsni organ za tekuee upravljanje radom. Centralni sekretarijat (kod IEC Generalni Regionalne organizacije za standardizaciju okupljaju nacionalne organizacije za
sekretarijat) je stalno tijelo koje obavlja sve administrativne poslove. Strucni rad na standardizaciju iz zemalja koje pripadaju tom geografskom, politickom iii privred-
izradi standarda povjeren je tehnickim odborima/pododborima (Technical Commit- nom podrucju. Cilj je razviti zajednicke regionalne standarde i kroz to omoguciti
tee/Sub-Committee). Sluzbeni jezici su engleski, francuski i ruski. Osnovna pravila za realizaciju ciljeva udruzivanja (npr. stvaranja zajednickog trZista).
rad u ISO i IEC sadrl:ana su u njihovim statutima, uputama i smjernicama. Pop" Najpoznatije regionalne organizacije za standardizaciju su:
tehnickih komiteta IEC dan je na str. 119. Brigu o unapredenju primjene medunarod·
nih standarda vodi Medunarodna federacija za primjenu standarda (International fede- o Evropski komitet za standardizaciju (CEN) i Evropski komitet za elektrotehnic-
ration for the Application of standard-IF AN). Sekretarijat IFAN nalazi se kod ISO. ku standardizaciju (CENELEC) za zemlje Evropske zajednice (EZ) i Zajednice
evropskog slobudnog tdista (EFTA)
o Komisija za standardizaciju pri Savjetu za medusobnu privrednu pomoc (SEV)
za socijalisticke zemlje
o Panamericka komisija za standardizaciju (CO PANT) za zemlje Latinske Ameri-
Osnovni podaci o IEC/ISO
International International ke
Electrotechnical Organization for o Azijski savjetodavni komitet za standarde (ASAC) za zemlje Azije
Commission Standardization
o Regionalna africka organizacija za standardizaciju (ARSO) za zemlje Afrike
Godina osnivanja 1 904 1 946 o Arapska organizacija za standardizaciju i metrologiju (ASMO) za zemlje arap-
Broj zemalja clanica u vrijeme osnivnja 14 25 skog govornog podrucja
Broj zemalja clanica 1987. godine 42 87 o Savjet za standardizaciju Karipskog zajednickog trzista (CARICOM) za zemlje
•karipskog prostora
Broj tehnickih komiteta (TC) 80 164
o l'acificki kongres za standarde (PASCl '" tcmlje pacifickog prostora.
Broj tehnickih potkomiteta (SC) 124 648
Broj zemalja kojima su povjereni TC/SC 23 31 Jugoslavenska standardizacija
Ukupan broj objavljenih standarda I 986 6 789 Zakon o standardizaciji (,Sl. list SFRJ'", br. 37/88) ureduje jedinstveni sistem
Ukupan broj stranica objavljenih standarda 42 725** 45 701 standardizacije proizvoda i usluga u SFR Jugoslaviji, koji obuhvaca donosenje
1 primjenjivanje standarda i propisa predvidenih ovim Zakonom, mjera za osigu-
Objavljeni broj standarda u 1987. godini 252 559 ranje tehnicke i konstrukcijske sigurnosti i kvalitete proizvoda i usluga te nad-
5 162 lora nad njihovim provodenjem. Standardi i propisi donose se radi stvaranja
Objavljeni broj stranica standarda u 1987. g. 9 063
jedinstvene tehnoloske osnove za razvoj jedinstvenoga jugoslavenskog trZista i
Broj zaposlenih u centralnom (generalnom) otklanjanja prepreka trgovini, za razvoj i unapredenje proizvodnje, zastitu potro-
sekretarijatu 95 141 !aca i dr.
Broj ukljucenih strucnjaka na izradi standarda 20 000 Zakon o standardizaciji je odredio za nosioca poslova jugosl. standardizacije
Savezni zavod za standardizaciju (SZS). Sjediste SZS je u Beogradu. SZS je
Broj medunarodnih organizacija s kojima ovlasteni zastupnik SFRJ u medunarodnim i regionalnim organizacijama za stan-
suraduju 200 400 dardizaciju.
Broj zemalja ukljucenih u informacijsku mrezu Jugoslavenski standardi (JUS) rezultat su dobrovoljnoga zajednickog rada zain-
ISO NET 60 teresiranih sredina (organizacija udruzenog rada, zajednica, organa i dr.) uz sudjelo-
Clanstvo SFRJ u organizaciji od 1953. 1950. vanje javnosti. Oni treba da su utemeljeni na provjerenim rezultatima znanosti,
tehnologije i iskustva, te da su uskladeni kad god je to moguce s medunarodnim
• Stanje 1987-12-31 standardima.
"'* Odnosi se na broj stranica engleskog i francuskog teksta
116
Nosioci izrade JUS-a su komisije za standarde pri SZS koie su odgovorne
1a rad na standardima dodijeljenog im uzeg strucnog podrucja. Clanovi komisija
;a standarde su priznati struC:njaci iz sredina zainteresiranih za donoSenje stan-
darda. Podrsku radu komisija pruzaju suradnici SZS. Clanove komisija imenuje
direktor SZS na prijedlog zainteresiranih sredina. Smjernice za oblikovanje stan-
darda i rad komisija sadrfune su u JUS Uputama I i 2. Standardi JUS-a donose
sc na temelju i u okviru godisnjih i visegodisnjih programa, sto ih utvrduje
SZS u suradnji sa zainteresiranim sredinama, u skladu s politikom i ciljevima
koji su sadrzani u Drustvenom planu Jugoslavije. Svaki zahtjev za standardi-
zaciju prethodno ispituje nadlezna komisija i tek potom se unosi u program
rada SZS.
IDENTIFIKACIJA
JUGOSLAVENSKOG STANDARDA
IJU S Up uta 1-1989 I
OPCI DIO Standardizacija _ ___ __ ___ _ __ _ 117
U postupak izradc standarda JUS-a ugraden je trajni utjecaj javnosti. On se
ogleda u najavi pocetka rada (radni naslov u programu rada SZS), medurezultati-
ma, javnoj raspravi nacrta JUS-a (anotacija u ,JUS informacije") i konacnim
rezultatom JUS standardom (Pravilnik o donosenju JUS-a u ,SL listu SFRJ'").
Zbirka standarda JUS-a sadrii vise od II 000 standarda, a izradio ju je SZS u
suradnji sa znanoSCu, privredom, udruZenjima i organima, i time pridonio uspjehu
jugoslavenske privrede. Uskladenost standarda JUS-a s medunarodnim standardi-
ma ovisi o podrucju i krece sc od 10 do 50%. Od 1974. godine standardi JUS-a se
Udaju na jezicima naroda Jugoslavije. U SZS djduje 250 komisija za standarde,
koje okupljaju 5 500 strucnjaka i godisnje razmatraju preko I 400 radnih dokume-
nata buducih standarda JUS-a. Pored standarda JUS-a, SZS objavljuje pravilnikc o
tehnickim normativima i normama kvalitete, te naredbe o atestiranju.
Uvjet uspjesnog privredivanja jest dostupnost informacija o standardima odnos-
no samih standarda, koje osigurava SZS (S. Penezic Krcuna 35, Beograd) kako

~ekst obavijest' o naC,nu

p:'rT!Jene standardo
I~t 0 ~~~raa I
05
Oznnko stondordo Je sostovlJeno
od
slijedi:
1 Bilten ,STANDARDJZACIJA", glasilo SZS, izlazi dvomjesecno. Uz strucne
oboveznom pnmjenom
• c, • krott(e JUS clanke i prikaze sadrzi popis objavljenih standarda JUS-a i propisa, medunarod-
•' d]elom11:no obovPznorn olfonumer!Cke oznake s nih i regionalnih standarda, znacajnih nacionalnih stanarda i druge informacije.
pr'mJenom KlaCI!IkoctJSK:m dtjelom
• s prtmJenom prema JUS AA0004 t • ,JUS informacije" su dodatak biltenu ,STANDARDIZACIJA" i izlaze dvaput
1 datum ulosko u IP[OJ prtdodoltm redntm brojem mjesecno. Objavljuju kratke aktualne informacije o zbivanjima u standardizaciji,
~~~~~~~~======~
,.~~. =~L ::.:--=:-:,:-_-:: l ~l:..!l- Godtna tzdonJO \
posebno anotacije nacrta JUS-a upueenih na javnu raspravu, pozive za predlaga-
nje clanova komisija za standarde, kalendar sastanaka komisija za standarde i dr.
1 ,JUS katalog" izlazi pocetkom godine i objavljuje popis svih vazecih standarda
JUS-a i drugih propisa. Dodatak ,JUS katalogu" je popis JSO/IEC standarda s
popisom svih JSO(IEC tehnickih odbora;pododbora.
1 Standardoteka SZS posjeduje bogatu zbirku medunarodnih, regionalnih i ino-
zemnih standarda (350 000 dokumenata) koji su na raspolaganju privrcdi.
• U zavrsnoj fazi izgradnjc je informacijski sustav o normativnim dokumentima
(standardi, propisi i dr.) u okviru medunarodne informacijske mreze ISONET.

Premo potrebt Granska standardizacija

uvodne obm•tjestt
Okviri djelovanja granske standardizacije utvrdeni su u Zakonu o standardizaciji
(cl. 30. do 32). Granski standard je standard stu ga je prihvatila standardizacijska
organizacija(tijelo udruzenih privrednih poduzecajstrucnih udruzenja i koji je do-
Oesknptort .... ==--=------------ stupan javnosti.
Za podrucie elektrotehnike posebno je znacajan JUGOSLA VENSKI ELEK-
T TROTEHNJCKI KOMITET - Zajednica ta medusobnu plansku i poslovnu
b ,JITekst Obovl)est o rednoml suradnju na standardizaciji u podrucju elektrotehnike, kratki naziv Zajednica JEK,
ObOVIJest 0 roJu 1zdanJ Sovezn' zovod zo stondardiZQCIJU broJU obnove l koja okuplja strucnjake iz elektrotehnike i srodnih podrucja na izradi jugoslavcn-
skih i granskih standarda JEK. Tehnicki rad Zajednica JEK organiziran je na
slicnim nacelima kao IEC, u koji je ukljui':ena. preko Komisije za koordinaciju
jugoslavenske standardizacije u podrucju elektrotehnike pri SZS.
 118------------- OPCI DIO Standard izaci j a __ 119

Popis tehni~kih komiteta IEC Stanje: 1987-12-31

1K Naslov 7K Naslov
7K Naslov 7K Naslov
63 Izolacijski sistemi 76 Laserska oprema
64 Elektricne instalacije u zgradama 77 Elektromagnetska kompatibilnost
I Terminologija 36 Izolatori {3)
65 Mjerenje i upravljanje industrijskim elektricne opreme ukljucujuci i radi-
2 Rotacioni strojevi (5) 37 Odvodnici prenapona
procesima (3) otelevizijsku opremu (2)
3 Dokumentacija i graficki simboli (3) 38 Mjerni transformatori
4 Hidraulicke turbine 66 Elektricni i elektronicki ispitni i 78 Alati i sprave za rad pod naponom
39 Elektronske cijevi
5 Parne turbine 40 Kondenzatori i otpornici za elek- mjerni uredaji. sistemi i oprema 79 Alarmni sistemi
7 Neizolirani aluminijski vodiCi troniCke uredaje (2) 80 Navigacioni uredaji
8 Standardni naponi, jakost i frekven- 41 Elektricni releji (2) 68 Magnetne slitine i celici 81 Zastitni gromobranski sistemi
cije struje 42 Postupci ispitivanja visokog napo- 69 Elektricna cestovna vozila i elektric- 82 Salami fotonaponski energetski sis-
9 Oprema za elektricnu vucu na ni industrijski transporteri temi
10 Fluidi za primjenu u elektrotehnici 43 Elektricni ventilatori za kucanska 70 Zastitna kucista 84 Oprema i sistemi iz podrucja audia,
II Preporuke za nadzemne dalekovo- P<'magala i aparate 71 Elektricne instalacije za otvorena videa i audiovizualna tehnika
de 44 Elektricna oprema za industrijske gradilista s teskim uvjetima 85 Mjerna oprema za osnovne eL veli-
12 Radiokomunikacije (7) strojeve 72 Automatsko upravljanje elektricnim Cine
13 Oprema za mjerenje elektricne ener- 45 Nuklearni mjerni urcdaji (2)
gije i kontrolu opterecenja kucanskim aparatima 86 Opticka vlakna (2)
46 Kabeli, vodiCi i valovodi za tele-
14 Energetski transformatori (3) komunikacijsku opremu (4) 73 Struje kratkog spoja 87 Ultrazvuk
15 Izolacijski materijali (3) 47 Poluvodicki uredaji (I) 74 Sigurnost opreme za informacijsku CISPR - Posebni medunarodni komi-
16 Oznake stezaljki i druge oznake za 48 ElektromehaniCke komponentc za tehnologiju ukljucujuCi i elektricnu tel za radiosmetnje (7)
prepoznavanje elektronicke uredaje(3) uredsku i telekomunikacijsku opre- lTC I, TSO/TEC - Zajednicki tehnicki
17 Sklopne i upravljacke aparature (4) 49 Piezoelektricni uredaji za kontro- mu komitet za informacijsku tehnologi-
18 Elektricne instalacije na brodovima lu i odabir frekvencije 75 Klasifikacija uvjeta okoline ju (17)
(i na prijenosnim i stacionarnim iz- 50 Ispitivanje uvjeta okoline (3)
vanobalnim lokacijama) (I) 51 Magnetne komponente i zeljezni Opaska: Brojevi u zagradama se odnose na broj potkomiteta u dotiCnom TK.
20 Elektricni kabeli (2) materijali
21 Sekundarni akumulatori (I) 53 Stampani krugovi
22 Energetska elektronika (5) 55 :lice za namote Kratice medunarodnih, regionalnih i nacionalnih standarda
23 Elektricni pomocni uredaji (8) 56 Pouzdanost i mogucnost oddava
25 Velicine, jedinice i njihovi slovni nja
simboli 57 Daljinsko upravljanje, daljinska zasti- Popis je kljuc do zemlje porijekla iii do organizacije porijekla. Zamisljen je kao opCi
26 Elektricno zavarivanje ta i popratne telekomunikacije za vodic i stoga nije potpun. Svrha je ukazati na zemlju porijekla i puni naziv kratice.
27 Oprema za industrijsko elektroza- elektricne energetske sisteme
grijavanje 58 Postupci mjerenja elektricnih metal- ABNT Associa~ao Brasileira de Normas Tee-
28 Koordinacija izolacija (I) nih materijala me as BR 3 ) Brazil
29 Elektroakustika 59 lzvedba elektricnih kucanskih po- AISI American Iron and Steel Institute us SAD
31 Protueksplozijski zasticeni elektricni magala (9) ANSI American National Standard Institute us SAD
uredaji (8) 60 Biljezenje zvuka i slike (2) API American Petroleum Institute us SAD
32 Osiguraci (3) 61 Sigurnost kucanskih i slicnih elek- AS Australian Standard AU Australija
33 Energetski kondenzatori tricnih aparata {8) ASME American Society of Mechanical Engi-
34 Svjetiljke i pripadna oprema (4) 62 Elektricna oprema u medicinskoj neers us SAD
35 Primarni akumulatori praksi (4) ASTM American Society for Testing and Ma-
terials us SAD
Opaska: Brojevi u zagradama se odnose na broj potkomiteta u dotiCnom TK AWS American Welding Society us SAD
120 __ . ----- ---- OPCl 010 Standardizacija 121
BDS Balgarski Dariaven Standart BG Bugarska ES Egyptian Standard EG Egipat
BDSS BD Banglades EURONORM (European Coal and Steel Community) Regionalni (ECSC)
BNS Barbados National Standard BB Barbados
BS British Standard GB V. Britanija GB CN Kina
GOST Gosudarstvennyj obscesojnznyj stan-
CAS Central Africa Specification CF Centralnoafricka, dart su SSSR
Republika GS Ghana Standard GH Gana
CECC CENEL Electronic Components Com-
mittee Regionalni HD Harmonization Document Regionalni
(EZZ&EFTA) (CENfCENELEC)
CEI 1) Comitato Elettrotecnico Italiano IT Italija
CEMA Canadian Electrical Manufacturers As- ICAITI Institute Centroamericano de lnvesti-
sociation CA Kanada gaci6n y Tecnologia Industrial Srednja Amerika
CGA Canadian Gas Association CA Kanada ICONTEC Institute Colombiano de Normas Tec-
CGSB Canadian Government Specification nicas co Kolumbija
Board CA Kanada IEC International Electrotechnical Com-
CJSPR Comite International Special des Pertur- mission Medunarodni
bations Radioelectriques Medunarodni (IEC) IEEE Institute of Electrial and Electronics
CNS
Engineers us SAD
Chinese National Bureau of Sandards TW Tajvan INDITECNOR Institute Nacional de Investigaciones
CO PANT Comite Panamericano de Normas Tec- Technol6gicas y Normalizaci6n CL C::ile
nicas Pan Amerika IN EN Institute Ecuatoriano de Normalizaci-
CO VENIN Comisi6n Venezolana de Normas In- 6n EC Ekvador
dustriales VE Venezuela lOS Iraqi Organisation for Standardization IQ lrak
CSA Canadian Standards Association CA Kanada IRAM Institute Argentmo de Racionalizaci6n
CUNA Commissione Tecnica di U nificazione de Materiales AR Argentina
nell' Automobile IT Italija IS Indian Standard IN lndija
CYS Cyprus Organization for Standards I.S. Irish Standard IE lrska
and Control of Quality CY Cipar ISIRI lnstitllte of Standards and Industrial
Research of I ran IR Iran
CSN Ceskoslovenskych Norem/Ufad pro ISO International Organization for Stan-
normalizaci a mereni cs Cehoslovacka dardization Medunarodni (ISO)
1ST IS Island
DEMKO Danmarks Elektriske Materielkontrol DK Danska ITINTEC Institute de lnvestigaci6n Tecno16gica
DGN Dircccion General de N ormas MX Meksiko Industrial y de Normas Tecnicas PE Peru
DGNT BO Bolivija JEK Jugoslavenski elektrotehnicki komitet YU Jugoslavija
DIN ,Das ist Norm"/Deutsches lnstitut fiir JIS Japanese Industrial Standard JP Japan
Normung DE Njemacka, SR JS Jamaica Standard JM Jamajka
DS Dansk Standard/Dansk Standardisen- JSS JO Jordan
gsraad DK Danska JUS Jugoslavenski standard YU Jugoslavija

ELOT Ellinikos Organismos Typopoiiseos GR Grcka KBS Korean Bureau of Standards KP Rep. Koreja
EN Europiiische Norm(E:Europcan Stan- KEBS Kenya Bureau of Standards KE :(enija
dard) KEMA Naamloze Venootschap tot Keuring
Regionalni van Electrotechnische Materialen NL Nizozemska
(CEN/CENELEC) K.S. Kenya Standard KE Kenija
ES Ethiopian Standard ET Etiopija KSS KW Kuvajt
122_ ---·---------------·-·--------- OPtl DIO Standardizacija 123
L.S. Lebanese Standard LB Libanon SI Standard of Israel IL Izrael
LSS LY Libijska Arapska SIS 2 ) Sveriges Standardiserings kommission SE Svedska
Diamahirija SLS Sri Lanka Standard LK Sri Lanka
SMS 2 ) Sveriges Mekanf6rbunds Standardcen-
MBS Malawi Bureau of Standards MW Malavi tral SE Svedska
MNC Metallnormcentralen SE ~vedska SN Schweizer Norm CH Svicarska
MS Malaysia Standard MY Malezija SNS SY Sirijska Rep.
MSZ Magyar Szabvany HU Madiarska ss Singapore Standard SG Singapur
ss Sveriges Standard SE Svedska
NBN Normes Belges BE Belgija S.S. Sudanese Standard SD Sudan
NBS National Bureau of Standards us SAD SAS Standard Saudi Arabian SA Saudijska Arabija
NC Norma Cuba/Comite Estata de Nor- sss SY Sirija
malizacion cu Kuba STAS Standard de stat RO Rumunjska
NCH CL Cile
NEK Norsk Elektroteknisk Komite NO Norveska TCVN Direction gimi:rale de standardisation,
NEMA National Electrical Manufacturers As- de metrologie et de controle qualite VN Vijetnam
sociations us SAD TGL Technische Normen, Giitevorschriften
NEN Nederlandse Norm NL Nizozemska und Lieferbedingungen DD Njemacka, DR
NF Norme Fran~aise FR Francuska TIS Thai industrial Standard TH Tajland
NFPA National Fire Protection Association us SAD TS Tiirk Standard (E:Turkish Standard) TR Turska
Nl Normes lndonesiennes ID lndonezija TTS Trinidad and Tobago Standard TT Trinidad i Tobago
NIS Nigeria Standard NG Nigerija TZS Tanzania Standard TZ Tanzanija
NM Norme Maroco MA Maroko
NP PT Portugal UL Underwriters Laboratories US SAD
ULC Underwriters Laboratories Canada CA Kanada
NORDON DO Dominikanska Rep. UNE Una Norma Espanola ES Spanjolska
NORVEN Norma Venezolana VE Venezuela UNEL Unificazione ElettrotecnicojComitato
NS Norsk Standard NO Norveska Elettrotecnico Taliano) IT ltalija
NZS New Zealand Standard NZ Novi Zeland UN! Ente Nazionale Italiano di Unificazione IT ltalija
6NORM 6sterreichische Norm AT Austrija UNIT Instituto Uruguayo de Normas Tecni-
OS Oman Standard OM Oman cas UY Urugvaj
6VE 6sterreichischer Verband fiir elektro- UTE !'Union Technique de l'Electricite FR Francuska
technik AT Austrija
VDE Verband Deutscher Elektrotechniker
PN Polska Norma PL Poljska e.V. I DE Njemacka, SR
PS Philippines Standard PH Filipini VIS Varvsindustrins standardcentral SE Svedska
P.S. Pakistan Standard PK Pakistan VSM Verein Schweizerischer Maschinenin-
dustrieller CH Svicarska
SABS South African Bureau of Standards ZA Juina Afrika
SAE Society of Automotive Engineers us SAD zs Zambia Standard ZM Zambija
SAS Saudi Arabian Standard SA Saudijska Arabija
SEN 2 ) Svenska Elektrotekniska Normer SE ~vedska
1
SEV Schweizerischer Elektrotechnischer ) CEI je isto tako francuska kratica za IEC standarde.
~vicarska
2
Verein CH ) Svi doneSeni standardi Svedske nacionalne organizacije oznaCuju se sada sa SS, mada mo:Zerno
susresti ove kratice joS na standardima u opticaju.
SFS Soumen Standardisoimisliito Fl Finska 3) Kodovi od dva slova (lSO alfa - 2 kodovi zemalja) za opCu upotrebu prema JUS I.B8.001
Sl Standards of Israel ll lzrael (ISO 3166).
 ELEKTRICNI ROT ACIONI STROJEVI
KONSTRUKCIJA I OPCI PODACI

Osnove konstrukcije elektricnih rotacionih strojeva obuhvacene su preporukama

IEC i raznim nacionalnim standardima, Sto omoguCujc bolje sporazumijevanje
proizvodaCa s korisnicima.
Izvedbeni oblici i na~in montaze elektri~nih strojeva
Prema preporukama IEC, pub!. 34-7/72, izvedbeni oblici i naCin montaze elek-
tricnih strojeva mogu se prikazati u dva k6da (tab!. !}, od kojih prvi sadrzi smanjeni
broj izvedbi i nacin montaze (strojevi s Jezajem u stitu i jednim krajem osovine), a
drugi je opci k6d.

Tab!. 1.
Neki izvedbeni oblici i nacin montaze elektri~nih strojeva
sjednim krajem osobine (IEC, pub!. 34-7/1972).

Strojevi s horizontalnom osovinorn

IM BJ'IIM IOOI IM B35IIM200I IM B 34 liM 2IOI IM B 5 I IM 3001

~~~liTH~
!\1~6JIM\051 IMB7JIMI061 IMB8JIM1071 IMB9JIM9101 lMHIOJ!M4001

$tffiiff34UE1Iill
IM B I4 liM 360I IM B I sliM I20I IM 820 JIM 1101 IM B 30 liM 9201

• Oznake lijevo ispod slike su prema k6du I, a oznake desno ispod slike su prema
k6du 2.
126 ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEYI Konstrukcija i opci podaci _ 127

Strojevi s horizontalnom osovinom Vertikalni strojevi

~
~ ~
~-JJ ~
~ ~
~8
JM 70ll JM 7101 JM 7lll JM 7121
$· ~-
m W-
--
- : . - ' I ' , //
~-
lf:r,-

IM V 18 I IM 3611 IM V 21 I IM 3015 IMV30 liMn![

IM 7301 IM 7311 IM 7321

lM V31 I IM 9231 IMV 36 I M 2031

Vertikalni strojevi

it J11
I \1 V l__l_Th:Ll_Oll IM V 2 I IM 3231
m$lM_Y_LL.!M.l.QlL IM V4 IIM3211
f
IM 8001_
I JJjc I

IM 8100
c:p

__!M_Illi(l_
l lM 820L_

§
JM_UllM___lVU
~
1M_ v 6 IM_lQJL
$
LM_ Y-~- UM_WJ
m* t
IM Y_9__l_j_M__Y3D
_!M__lliL
,....,
IM 8221
~ [
.....

IM 8320
~ [

_!M__ffiL
 Dopu~teni porast temperature rotacionih elektricnih strojeva (prema IEC pub! . -34-1 1983 pri hlaclenju zrakom)
-·
Toplinska klasa A E B F H
Dio stroja
Metoda mjerenja T 0 TE T 0 TE T 0 TE T 0 TE T 0 TE
K K K K K K K K K K K K K K K
I. a) izmjenicni namoti za ~ 5000 kW (kVA - 60 65 11) - - - - 80 85 111 - 100 105 1" - 125 13011)
b) izmjenieni namoti za >200 kW (kVA,
ali <5000 kW (kVA) - 60 65(il - 75 - - 80 90'" - 105 IJOOI - 12S 13011)
c) izmjenicni namoti za .;200 kW (kVA),
drugaCiji od onih u t. !.d) iii l.e) 121 - 60 - - 75 - - 80 - - 105 - - 12S -
d) izrnjenicni namoti za <600W (VA) 121 - 65 - - 75 - - 85 - - 110 - - 130 -
e) izmjenicni namoti samohlacleni bez
ventilatora (IC 40) i/ili sa zalivenim
namotom< 2 l -- 65 - 75 - 85
- - - 110 130
2. a rmaturni namoti koji imaju kolektor 50 60 - 65 75 -- 70 80 - 85 lOS - 105 125 -

3. u1budni namoti izmjeniCnih i istosmjemih

strojeva s istosmjemom uzbudom, druga-
ciji od onih u t. 4. so 60 - 65 75 - 70 80 - 85 lOS -- 105 12S
4. a) uzbudni namoti sinkronih strojeva s
cilindriCnim rotorom s namotom isto
smjerne uzbude rasporedenim u utore
osim sinkronih indukcijskih motora - - - - - - - 90 - - 110 - - 13S -
b) viseslojni mirujud uzbudni namoti isto-
smjernih strojeva so 60 - 65 75 - 70 80 90 85 lOS 110 8S 12S 135
c) uzbudni namoti malog otpora za izrnj.
i ist. strojeve te viSeslojni namot kom
penzacije istosmjernih strojeva 60 60 -- 7S 7S - 80 80 - 100 100 - 12S 12S -

d) jednoslojni namoti izrnj. i ist. strojeva

s izlozenim golim iii lakiranim metal
nim povrsinama te jednoslojni namo
kompenzacije istosmjernih strojeva< 3 J 65 65 - 80 80 - 90 90 - 110 110 -- 135 135 -

5. stalno kratko spojeni izolirani namoti<41 60 - - 75 - - 80 - - 100 - - 1251-1-

6. stalno kratko spojeni neizolirani namoti Porast temperature ovih dijelova ni u kojem slucaju ne smije
7. magnetske jezgre i drugi dijelovi koji nisu dostici takvu vrijednost da se ugrozi izolacija iii drugi materijal
u dodiru s namotima na tim iii susjednim dijelovima.
8. magnetske jezgre i drugi dijelovi u dodi-
ru s namotom 60 - - 75 - - 80 - - 100 - - 12S - -
9. kolektori i klizni koluti. otvoreni i zatvo-
reni< 51 60 - - 70 - - 80 - - 90 16 - - 100161 - -

111 Za izmjenicne namote napona iznad 11 kV provodi se korekcija.

121 Primjenom metode ispitivanja superpozicijom na namote strojeva .;200 kW (kV A) s izolacijom klase A, B, E iF,
dopusteni porast temperature mjeren iz porasta otpora smije se premasiti za 5 K.
131 Ukljucuje i viseslojne namote kojima je svaki donji sloj u dodiru s primarnim cirkulirajucim rashladnim

sredstvom.
141 Umjesto termometara smiju se upotrijebiti temperaturno osjetljive trake.
151 Dopusteni porasti temperature u t. 9. omogucuju primjenu izolacije kolektora iii kliznih koluta odgovarajuceg
porasta temperature, osim kad je kolektor iii klizni kolut neposredno uz namote. a tada porast temperature ne
smije premasiti onaj za klasu izolacije namota. Vrijednost porasta temperature primjenjuju se pri mjerenju
cijevnim termometrom. Kad se mjeri termoparom iii otpornickim termometrom dopusteni porast temperature
dogovara se izmedu kupca i proizvodaca. Za ,; 600 W (VA) porast temperature smije se premasiti za 5 K pri
klasi izolacije A, E i B te 10 K pri klasi izolacije F i H.
161 Pri porastu temperature ~ 90 K posebnu paznju obratiti izboru cetkica.

Navedeni porasti temperature dopusteni su uz temperaturu okoline, odnosno rashladnog sredstva do 40 "C i
nadmorske vi sine do I 000 m. Ako je temperatura tog rashladnog sredstva uvijek 40 > t 0 ~ 0 ·c dopusteni porast
temperature normalno se ne poveCava, a uz dogovor kupca i proizvodaCa moZe se poveCati za iznos smanjenja
temperature rashladnog sredstva, ali najvise za 30 K. Za temperature 60 > t 0 > 40 'C smanjuje se dopusteni porast
temperature za iznos povecanja temperature rashladnog sredstva. Za temperature ispod 0 "C i iznad 60 cc vrijedi
dogovor kupca i proizvodaca. Kod nadmorskih visina izmedu I 000 i 4 000 m i temperature rashladnog sredstva
40 ~c valja za svakih 100m iznad I 000 m smanjiti dopusteni porast temperature za I%. Oznake metoda mjerenja:
T - termometrom, 0 - iz porasta otpora. TE - termoelementom.
130 ___ ELEKTRitNI ROTACIONI STROJEVI Konstrukcija i opci podaci ____ . 131
Potpuna oznaka izvedbenog oblika i naCina montaze prema kodu 2 (v. primjere
u tab!. I) sastoji se od osnovne oznake i eetiri brojke:
IM osnovna oznaka (International Mounting)
prva brojka ...... . oznaka konstrukcijske izvedbe
druga i treca brojka oznaka nacina montaze
cetvrta brojka oznaka slobodnog kraja osovine.
Konstrukcijske izvedhe i slohodni krajevi osovine podijeljeni su prema kodu 2 u
devet kategorija. Mnogobrojni moguCi naCini montaze kodirani su pritom drugom i IC 26 IC 37 IC W 37 H 71 IC W08 U 40
trecom brojkom.
Oznake prikljucaka
Vrste hladenja elektricnih rotacionih strojeva Oznake prikljucaka (stezaljki) elektricnih rotacionih strojeva (prema JUS
N.GO.OIO, izdanje 1983) i stare oznake prema ranijim propisima VOE 0570/7.57).
Preporukama IEC, pub!. 34-6/1969, definirane su vrste hladenja elektricnih
Oznake stezaljki (poeetak
rotacionih strojeva. Potpuna oznaka sastoji se od: Vrsta elektricnog i zavrsetak namota)
Vrsta namota
dva slova IC (International Cooling). stroja nove stare
jednog slova i dva broja za svaki rashladni krug.
JUS N.GO.OIO VOE 0570
Slovo oznacuje rashladno sredstvo: A-zrak, W-voda, H-vodik, U-ulje (oznaka •a Al, A2
namot armature A, B
zrak maze se ispustiti). Prvi broj oznacava nacin strujanja rashladnog sredstva, a
drugi broj nacin dovodenja energije potrebne za strujanje rashladnog sredstva. namot pomocnih Bl, B2
po1ova (21 (JJ G,H
Tab!. 2. kompenzacijski namot (21 C1, C2
Najcdce vrste hladenja elektricnih rotacionih strojeva,
prema IEC, pub!. 34-6/1969 namot serijske uzbude 01,02 E, F
istosmjerni namot poredne uzbude E1, E2 C,O
strojevi 01
namot nezavisne uzbude F1, F2 I,K
pomocni namot u HI,H2
uzduznoj osi
pomocni namot u Jl, J2
poprecnoj osi
uzbudni istosmjerni F1, F2 I,K
trofazni sinkroni namot
strojevi
izmjenicni trofazni Ul, U2 U,X
namot (41 (61 VI, V2 V, y
WI,W2 W,Z
primarni 01 <3> Ul, U2 U,X
trofazni asinkroni
(statorski) trofazni VI, V2 V, y
kolutni motori
namot WI, W2 W,Z
nastavak tabhce na str. 132
132 _ _ _ __ ---~-- ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI Konstrukcija i opCi podaci _ _ _ ____ _ 133
Oznake prikljucaka (nastavak tabl. sa str. 131)
~
0
~J!'[l~~ "'
N

Vrsta elektricnog V rsta namota

Oznake stezaljki (pocetak
i zavrsetak narnota)
'[USI)Ud ~"'
"""
:!; ;::; :!;
~ ~ "'
0
N
stroja nove stare <n
<n
~
N N "(
JUS N.GO.OIO VDE 0570 uru~Jl c) "'
0 0 0 0
)U~[tJg~o'l vi r--i vi <n
N
sekundarni ''' (rotorski) Kl. K2 U, X 0 o. 0 0
trofazni asinkroni trofazni namot Ll, L2 v, y 0 0 0 0
kolutni rnotori Ml, M2 w, z
:::; r-.

trofazni asinkroni primarni c1 i f)J trofazni UI. U2 U,X

"
;. t:"'
IJI'[)~~ Od
uuoduu pud ;> "'
r- r-
"'
r-
r-
0
v
:1
II
Vl, V2 V,Y 00
ka vezni strojevi namot
Wl,W2 W,Z
"
'Q' "0
;:; 0 0 0 0
ti 0 0 0 0 0 0
glavni namot c31 Ul, U2 U, V "' BUIZJq "': ": "':
jednofazni asinkroni
ka vezni strojevi pomoCni namot Zl, Z2 W,Z
~
"
= """
'"
·a
..c:
uupoqo ~ "'
vi 00 "" 0""
0
<n
"'
0
N
0
"'
Kad se viSe namota spaja na istu stczaljku, njezina sc oznaka mora izvcsti od oznake stezaljke ""'" ,..." ~[nJ)S
s "' ;::; ~ ~
f!J
jednog iii viSe spojcnih namota. .....
"ii
t!?Otsnil
~-
oO r-: "'
~
c~J Ako je namot u dva dijela, oznaCujc se brojern dodanim ispred ~I ova namota. Npr. poCeci
namota pomoCnih polova su 181,281, a zavrSeci 182,282. .
.:<
.,f vi .a 00 8 r-
c~J Kad se namot pomoCnih po1ova isprepliCe s namotom kompenzacije mora se za oznaku
§ § § 8<n §
C*J
stezaljki upotrijebiti slovo C.
Za izvedeno zvjezdiSte primamog namota primjenjuje se slovo N (prema VDE 0570 oznaka Mp).
~. JOd)O
E 0
<n
0 N '-0
8<n
"'
N
IU~IJD~ds 00
(~) Za izvedeno zvje?di.Ste sekundarnog namota primjenjuje se slovo Q (prema VOE 0570 oznaka mp). ;.
-.; c:"
(O) Ako ne postoji moguCnost nesporazuma, mogu se ispustiti brojevi. U, \', W je npr. dovoljna
o.znaka za trofazni a~inkroni kave;:ni molor ~ nei1.vedenim zvjczdiSlem. Odvojeni se namoti '0'
m~pl'[~]J "- § § g g 00
§
.....
razlikuju po broju dodanom isprcd ~!ova namola. Npr. poCeci namota trofaznih asinkronih
i); "' "'
molora kod dva odvojena namola oznaCuju sc !Ul. !Vl, lWl za ni.Zu brzinu vrtnje i 2Ul, Ill
2Vl, 2Wl za viSu brzinu vrtnje, a kod polnopreklopivog namota sa IU, IV, 1W i 2U, 2V, 2W. 'lumps :t "- w "-
Kod trofaznih izrnjenicnih strojeva bez kolektora prikljucke valja oznai:iti tako
...=a$ .{

'""' u ou
...." "'>
da abecedni redoslijed oznacnih slova (npr. U, V, W) odgovara vrernenskom ~uoqJU.) "'1 <: 0 0
redoslijedu faznih napona pri desnorn srnislu vrtnje elektricnog stroja. Medusobni
<o
0 "-
...J w u::;;: Ill
spoj narnota za zadani srnisao vrtnje kod istosmjernih strojeva i jednofaznih
asinkronih rnotora v. u JUS N. GO.OI0/83.
~
0
-~
2 .IJlOpsilm~ :t
<=>::
0
<=>::
w
<=>::
u
<=>::
><
<=>::
Q,
;i
Smisao vrtnje 'C' """"' O)JUUiJJOW u 2::;;:
.
::;;: 0 ::;;:
u ~
Srnisao vrtnje elektricnih rotacionih strojeva odreden je u JUS N. GO.OIO. Ako ..
$ "'
= N <:
~ :t ""
stroj irna sarno jedan kraj osovine (ili dva kraja osovine razlicitih prornjera), srnisao ::; 0
vrtnje je onaj koji se vidi gledanjern sa strane kraja osovine (ili sa strane debljeg dOl. ;:J 0 0 0 oo Ill
;:J <XlN 0
kraja osovine). Ako stroj irna dva kraja osovine istog prornjera ili nerna krajeve
osovine, poloZaj promatraCa je:
"" <Xl

a
a) na strani suprotnoj od kolektora ili kliznih koluta kad kolektor i/ili klizni koluti ~ :_:;;
postoje sarno na jednoj strani stroja :.E!: "
.E"'
""' " ?~

"'"' .E .E"' 1l
b) na strani kliznih koluta kad stroj irna kolektor na jednoj strani, a klizne kolute .......
> :;::::;>
~ "'5;, ..."' -~
" " "'E
na drugoj strani.
""
,~

cc."a ""' 0
"
= 2 0

""' "' "'

Za slucaj koji rrethodno nije utvrden. polozaj prornatraca odreduje se posebnim roo
dogovororn. Srnisao vrtnje u srnjeru gtbanja kazaljke na satu srnatra se desnim
srnislorn vrtnje.
0 "
:.:::>
"""
:.:::>

"""
.E
"'
5;,
:;;;
"
<l '""a ij E
> ~
134 _______ ELEKTRIC::NI ROTACIONI STROJEVI Konstrukcija i opi:i podaci - - - _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 135

lzbor kvalitete materijala cetkica

(orijenta- cijski)

Tehnicka svojstva Proizvodac

"'g_:g ;:;
-~
el. specifiCni "..... "'
'-="
>()

"-"
Namjena "'0"' .... "'
:;::::;"
otpor •()
()"'
<;;;'5'
;:l
""~
.... ""
-o
"'0
o.o.
>()
to=·-:">

"'"
0"'
_..,.:;
~:g
0.0.
TUP Morganite Le Carbone Ringsdorff Schunk

JlQcm A/cm 2 v kPa

mali strojevi (do 10 kW) I 000 ... 2000 10 ... 12 0,7 ... 1,5 0,1...0,2 18 ... 20 EGO, EG10 EGO, EG260 EG34D, EG98 RE54 E55, E49
srednji strojevi
(do 500kW)
>
0
- obodna brzina do
V)
r-- do 20 m/s I 000 ... 5000 10 ... 12 1,1...1,5 0,1...0,2 18 ... 20 EGO, EG10 EG236S, EG251 EG34D, EG98 RE59W, RE92 E55, E49
- o bodna brzina
0 1500 ... 6 500 10 ... 12 1,1...1,5 0,1...0,2 18 ... 20 EG10, EG21 EG236S, EG251 EG98, EG367 RE59, RE92 E55, E49
z:::: iznad 20m/s
veliki strojevi (iznad
~
< "' 500kW)
z "0.0
0 "'
- obodna brzina
do 20m/s 1400 .. 6500 10 ... 12 1,1. .. 1,5 0,1...0,2 18 ... 20 EG21, EG32 EG236S, EG259 EG98, EG389 P RE59W, RE98 E46, E49
u "0
< "" - obodna hrzina
10 ... 12 1,1...1,5 0,1...0,2 18 ... 20 EG21, EG32 EG236S, EG259 EG98, EG389 P RE59W, RE98 E46, E49
"'~
(j);E'
iznad 20 m/s
posebni radni uvjeti
1400 .. 6500
I
--o
~ - rad s promjenljivim
optereeenjem 2500 .. 6500 10 ... 12 1,2 ... 1,5 0,1...0,2 18 ... 20 EG32 EG236, EG251 EG98, EG309 RE54W, RE92 E46, E49
> "
~
..... -~
-~ - velika preoptereeenja 1700 .. 6500 10 ... 12 1,2 ... 1,5 0,1...0,2 18 ... 20 EG32 EGI4, EG236S EG98, EG389 P RE92, RE98 E46, E49
0 ;; - valjaonicki motori 1700 ... 6000 10 ... 12 1,2 ... 1,5 0,1. .. 0,2 18 ... 20 EG32 EG236, EG251 EG367, EG309 RE59W, RE98 E46, E49
~ ·o- - valjaonicki generatori 1400 ... 6000 10 ... 12 1,2 ... 1,5 0,1...0,2 18 ... 20 EG31 EG17, EG221 EG98, EG389 P RE92, RE98 E46, E49
"'.::
VlVl - turbouzbudnici 1400 ... 6500 10 ... 12 1,2 ... 1,5 0,1...0,2 18 ... 20 EG21, EG32 EGll, EG251 EG98, EG367 RE59W, RE910 E46, E49
z
~
- rotacioni pretvaraCi
- brodski strojevi
2000 ... 4 500
1400 ... 5000
10 ... 12
10 ... 12
1,2 ... 1,5
1...1,5
0,1...0,2 18 ... 20
0,1...0,2 18 ... 20
EG21, EG32
~G21B, EG32
EG12, EG236 EG98, EG389 P
EG251, EG260 jEG34D, EG389 P
RE92
RE92
E46
E46
~
.....
::E> opcenito prema naponu
-do 6V 5... 30 20 0,2 0,15 20 BG82, BZG1 CM, CM2 OMC, CG75 RC90 B14
o_
Vl8
- 6 ... 12V 12 .. .40 12 ... 20 0,4 ... 0,7 0,15 ... 0,2 20 BG75 CM3H CG75 RC73 B14
~.g - 12 ... 24 v 18 ... 65 12 ... 15 0,7 0,12 ... 0,15 20 BG65 CM54 CG6535 RC66 A12S
- 24 ... 100V 150 ... 300 11...15 0,7 0,15 14 ... 20 BG50 CM9 CG651 RC50 B22
0
0.
""'
genera!. za galvanizaciju 12 ... 300
1000 .. .4500
11. .. 20 0,4 ... 0,7
10 ... 12 0,7 ... 1,5
0,12 ... 0,2
0,1...0,2
14 ... 20
18 ... 20
BG75, BG65
EGO, EG21
CM3H, CM54
EGO, EG236
CG75, CG6535
EG98
RC66
RE59
B14
E27
"'..; generatori za zavarivanje
"
uzbudnici do 75 V 18 ... 300 12 ... 15 0,7
2000 ... 5000 10 ... 12 0,7 ... 1,5
0,1...0,2
0,1...0,2
18 ... 20
18 ... 20
BG65, BG50
EG21
CM5H, CM9
EG12
CG75, CG651
EG34D
RC66, RC50
RE54
A12S
E27
il5 uzbudnici 75 ... 100 V
136 _________________________ ELEKTRIC:NI ROTACIONI STROJEVI Konstrukcija i opci podaci __ --·--·--- ________, _ -137

Tehnicka svojstva Proizvodac

r---------.-----.----.------.--~

eL specificni
Namjena
otpor TUP Morganite Le Carbone RingsdorfT Schunk

11Qcm A/cm 2 v kPa

·~ istosmjerni uzbudni
·5' koluti
tl - celicni koluti
·a (3000 min- 1) 1 HXL2000 10 1,2 0,2 14 ... 22 EGO, EGG! EGOR, HMGM LFC557 RESO F19
2 -- broncani koluti
~ (dol500min- 1 ) 18 __ 65 12 ___ 15 0,4 ___ 0,7 0,15 18 .. 20 BG65 CMSH CG665 RC66 Al2S
1 000 ___ 2000 12 L._l,2 0,15 18 .. 20 EGO, EGG! HM6 EG23D RE54 E46
; - celicni i lijevani ze-
~o ljezni (do 500 min_,) 1 000 .. 2 000 10 ... 12 1,2 0,2 18 .. 20 EGO, EGG2 EGO, HM6R EG34D RE92, RESO E46
Z"" izmjenicni koluti snage 20 .. 40 12 .. 22 0,4 ... 0,7 0,15 ... 0,2 18 .. 20 BG75, BZG1 CMIS, CM3M CG65/35 RC66 A12S
~·a (pretvar. i izmjen. gen.
zli s uzbudom na statoru) 1 000 .. 2000 10 .. 12 L..l,5 0,15 ... 0,2 18 .. 20 EGO EGO EG34D RE92 E43
o><:
0 klizni koluti s napravom
..: ·;: za kratko spajanje
1- " - s podizacem cetkica BG90, BG82 RC84 B14, K14Z3
~
8 .. 25 12 .. 23 0,3 ... 0,7 O,L..0,15 18 .. 20 CM, CM3H OMC, MC12
'f
- bez podizaca cetkica 12 .. 300 11 .. 16 0,4 ... 0,7 0,1...0,15 18 .. 20 BG82, BG65 CM3H, CM5H MC12, CG651 RC84, RCSO Al2S, K14Z3
;; ·g klizni koluti s trajno
prilegnutim cetkicama
U-1 ....
a~ - bronCani 8 ... 200 12...23 0,4 ... 0,7 0,12 ... 0,15 18 ... 20 BG90, BG65 CM. CMSH OMC, CG665 RC84, RC73 Bl4, A12S
~ ·~ - lijevanozeljczni 40 ... 200 10 ... 15 0,7 0,1 ... 0,15 18 ... 20 BG65 CMSH CG65 RC66 A12S
1/.l ·.:::::: 1000 ... 2000 10 ... 12 1,2 0,15 ... 0,2 18 ... 20 EGO, EGG! EGOR, HM6 EG34D, LFC557 RE92 E43Z3
~ " - celicni 1000 ... 2000 10 ... 12 1,2 O,l...O,i5 18 ... 20 EGO, EGG! HM6R LFC557 RE92 E43Z3
z:>< - bakar-nikalni
~·a
(zatvoreni strojevi) 8 ... 65 12 ... 23 0,7 0,15 ... 0,2 18 ... 20 BG90, BG82 CM, CM3H OMC, MC12 RC84 K14Z3, B14
~li
....,><: - celicni (zatvoreni
::8 strojevi) I 000 ... 1 800 10 ... 12 1,2 0,15 ... 0,2 18 ... 20 EGO EGOR EG34D RE92 E43Z3
~~K~li-zn~i~k-o~lu-t~i----tr-o~fu-z-n~i--r---------t-----r-~--r------t--~
kolektorski motori
- broncani koluti 5 ... 70 12 ... 20 0,3 ... 0,7 O,L..O,l5 18 ... 20 BG90, BG65 CM, CMSH OMC, CG665 RC84, RC66 A20B14
·~ jednofazni motori 3 500 ... 5 000 10 1,2 ... 1,8 0,1...0,15 20 ... 25 EG21, EG32 EG224, EG8101 EG98Z RE28TI E27
5000 ... 76000 6 ... 8 1,5 ... 2 >0,2 20 ... 25 Ul PM9 EG332 RK43 F46
""..!! trofazni motori 2000 ... 6 300 10 1,2 ... 1,8 0,1...0,15 20 ... 25 EG21 EG10. EG8101 EG98B - E49
~ (Schrage) 6 300 ... 25 000 6 ... 8 1,5 ... 2 >0,2 20 ... 25 GB1 IM9101 BG530 RX99 F46
138 ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI Konstrukcija i opci podaci --· -------- - --139

Tehnicka svojstva Proizvodac

.:::
el. specificni
=
>()

Namjena otpor e~
0 "' TUP Morganite Le Carbone Ringsdorff Schunk
@":g
0.0.

pQcm Ajcm 2 v kPa

istosmjerni vuCni moto-
ri napajani iz mrete
- srednje brzine vrtnje 1100 ... 5000 10 ... 12 1,1...1,8 0,1...0,2 20 ... 50 EG21, EG32 EGI4D, EG259 EG34D, EG8067 RE59, RE59W E29
- vece brzine vrtnje 1 200 ... 6 300 10 ... 12 1,1...1,5 0,1...0,2 20 ... 50 EG21B, EG32 EGI4D, EG259 EG367, EG8067 RE59W E29
- tramvaj i trolejbus I 200 ... 6 300 10 ... 12 1,2 ... 1,5 0,1...0,2 20 ... 50 EG21B EGI4D, EG259 EG7097, EG9041 REI9NI E29
istosmjerni vuCni moto-
ri (dizel-elektr. prijenos)
- male i srednje
brzine vrtnje 1400 ... 6 300 10 ... 12 1,2...1,5 0,1...0,2 20 ... 30 EG21B EGI4D, EG259 EG8067, EG7097 RE59N1 E29
- vece brzine vrtnje 1400 ... 6300 10 ... 12 1,2 ... 1,5 0,1...0,2 20 ... 30 EG21, EG32 EGI4D, EG259 EG6754, EG6184 RE59NI E29
istosmjerni vucni gene-
ratori (dizel-elektr.
prijenos)
- male i srednje
brzine vrtnje 3 500 ... 6 300 10 ... 12 1,1.. .1,5 0,1 .. 0,2 20 ... 30 m~21B, EG32 EGI40, EG236S IEG389/E, EG7099 RE53 E49XF
E49XF
- veCe brzine vrtnje 3 500 ... 6 300 10 ... 12 1,1.. .1,5 0,1. .0,2 20 ... 30 G21B, EG32 EGI40, EG236S EG300, EG8067 RE53
izmjeniC:ni vuCni motori 3 500 ... 5 800 10 ... 12 1,1...1,5 0,1 .. 0,2 20 ... 30 EG21B EGI4D, EG116 EG8067, EG7097 RE59 E84, E79ZI
ispravljena izmjenicna
struja 1400 .. 5 800 10 ... 12 1,1.. .1,5 0,1...0,2 20 ... 30 ~G21, EG32B EG259, EG251 EG8067, EG9041 RE59W, RE92 E49, E79Z1
pomoeni strojevi za vueu
- pomocni generator
iii uzbudnik 1200 ... 5000 10 ... 12 1,1...1,5 0,1...0,2 20 EG21, EG32 EG260, EG6749N EG34D, EG300 RE54 E27
- motor kompresora 1900 ... 5000 10 ... 12 1,1...1,5 0,1...0,2 20 EG21B EGI4, EG236S EG367, BG412 RE54 E46
- motor puhaljke 1900 ... 5000 10 ... 12 1,1...1,5 0,1...0,2 20 EG21 EG116, EG259 EG34D, EG367 RE54 E46
- motor ventilatora 1900 ... 5000 10 ... 12 1,1...1,5 0,1...0,2 20 EGIO, EG21 EGI4, EG236S EG30D, EG98 RE54 E46
- motor pumpe za
vodu iii ulje 1900 ... 5000 10 ... 12 1,1...1,5 0,1...0,2 20 EG10 EG259, EG260 EG40P, BG412 RE54 E46
- generator osvjetljenja 1900 ... 5000 10 ... 12 1,1...1,5 0,1...0,2 20 EGIO, EG21 EG3, EGI4 EG34D, EG300 RE54 E46
- motor -generator
motorske grupe 1900 ... 5000 10 ... 12 1,1...1,5 0,1...0,2 20 EG21, EG32 EGI2, EG14D EG98, EG34D RE54 E46
- generator 1900 ... 5000 10 ... 12 1,1...1,5 0,1...0,2 20 EG32 EG14, EG236S EG98, EG34D RE54 E46
g. s neizglodanom izolaci-
·u jom izmedu lamela koL 3 800 ... 76000 6 ... 8 1,1...2 0,1...0,2 20 ... 50 Ul, GB1 A, IM6, PM70 A107, BG412 RM94 HI?, F211
::s s izglodanom izolacijom
~ izmedu lamela kolekt. 3000 ... 5000 10 ... 12 1,1...1,5 0,1...0,2 20 ... 50 EG21, EG32 EG3, EG224 EG98Z RE28 L42F2
Ako 1zabrana kvahteta matenJala cetkice ne zadovoljava iii se stroj prema
. ..
,Upltm hst eetklce (v. IEC, publ. 136/1986). Mjere I toleranCIJe cetklca I ddaca-
namjeni ne nalazi u tablici, potrebno je za bilo kojeg proizvodaca ispuniti eetkica elek. strojeva prema IEC. publ. 136/1986.
140 ____ _ .. ELEKTRIC:NI ROTACIONI STROJEVI Konstrukcija i opci podaci

Buka elektricnih strojeva
Buka elektricnih strojeva je magnetskog, aerodinamickog i mehanickog podri-
jetla. Magnetsku buku uzrokuju radijalne vibracije paketa i kucista, izazvane
prostorno i vremenski promjenjivim harmonicima indukcije u zraCnom rasporu.
Aerodinamicka buka nastaje zbog periodickog stvaranja vrtloga zraka, izazva-
nog vrtnjom ventilatora iii rotora. Mehanicka buka nastaje zbog vibracija lezajeva,
lezajnih stitova i cetkica, koje su izazvane vrtnjom stroja. Buka opterecenog stroja
obicno je veca od buke praznog hoda.
Metode mjerenja buke elektriCnih strojeva odredene su u ISO/R 1680/1-1682/2 iz
1986. g. i DIN 45635/1974 Bl. 10. IEC 34-9/1972 (tab!. I) daje preporuke za razinu buke
strojeva u praznom hodu, a DIN 57530, dio 9 za razinu buke optere6enih strojeva.

Maksimalna dozvoljena A-razina zvucne snage lwA (!EC 34-9/1988)

Metoda hladenja IC-kod; vidi IEC 34-6 (str. 128)
Stupanj zastite IP-kod; vidi IEC 34-5 (str. 108)

Nazivna brzina vrtnje nN 960<nN~1320

nN~960 1900 < nN ~2360 2360<nN~3150 3151 <nN~3750
1/min 1320 <nN ~ 1900

I COl IC41 IC31 ICOJ JC41 IC31 COl IC41 IC31 COl C41 IC31 COl C41 IC31 COl C41 IC31
Metoda hladenja JCJJ IC51 ICW77 ICII IC51 ICW77 Cll C51 ICW77 Cll C51 ICW77 C11 C51 ICW77 C11 C51 ICW77
(pojednostavljene oznake) IC21 IC61 JCW37 IC21 IC61 ICW37 C21 C61 ICW37 C21 C61 ICW37 C21 C61 ICW37 C21 C61 ICW37
CW37A81 CW37A81 CW37A81 CW37A81 CW37A81 CW37A81
(1) (2) (2) (I) (2) (2) (I) (2) (I) (2) (2) (I) (2) (2) (I) (2) (2)
(2)
Nazivna snaga P N k W iii k VA Najveca dozvoljena razina zvucne snage LwA u dBA (za P0 = 10- 12
W)
l~PN~J,l 73 73 76 76 79 81 81 84 82 88
77 78
1,1 <PN~2,2 74 74 78 78 83 85 85 83 88 91
81 82
2,2<PN~5,5 77 78 81 82 88 90 89 93 93 95
85 88
5,5<PN~ll 81 82 85 85 90 93 93 97 97 98
88 90
11 <PN~22 81 83 83 88 91 94 93 97 96 100 97 100
22<PN~37 97 90 91 91 94 98 100 99 102 101 103
98
37<PN~55 90 93 94 94 97 100 98 102 101 104 103 104
55<PN~110 93 96 97 98 101 104 103 106 105 106
100 103
110<PN~220 97 99 100 102 103 107 105 109 107 110
103 106
220<PN~550 99 102 98 103 105 100 102 106 109 102 107 Ill 102 110 113 105
106 108
550<PN~IIOO 101 105 100 106 108 103 104 108 111 104 109 112 104 111 116 106
108 111
1100<PN~2200 103 107 102 106 110 105 105 109 113 105 110 113 105 112 118 107
109 113
2200< PN ~ 5500 105 109 104 110 112 106 110 115 106 11 115 107 112 115 107 114 120 100
PnmJedba: 1. tlpttna za!ttta IP22 tit IP23
2. tipitna za!tita IP44 do IP55
142 _ _· - - - - - - - - - - - - - - ELEKTRitNI ROTACIONI STROJEVI Trofazni sinkroni generatori ________________________ 143

U izvornoj publikaciji IEC 34-9/1972. dozvo1jena buka eiektricnih strojeva biiaje

drugacije definirana.
1
Mehanitka snaga potrebna za pogon generatora Pm,.= 00·P kW, gdje je ~ koris-
~
Znacajnije smanjenje buke strojeva od vrijednosti danih propisima moze se nost generatora u %.
postici specija1nim konstrukcijama (strojevi sa smanjenom razinom buke) iii akus- Nazivna snaga generatora opada ako je temperatura okoline iznad 40 oc iii
tickim izoiiranjem, odnosno prigusenjem buke motora npr. pomocu specijainih nadmorska visina iznad 1000 m, v. str. 129. Djelatna snaga opada i sa smanjenjem
okiopa ili prigusivaca. induktivnog faktora snage cos q>.
601
Sinkrona brzina vrtnje n= min-I, gdjeje f frekvencija mrdnog napona u Hz, a
TROFAZNI SINKRONI GENERATOR! p
p je broj parova polova.
Manji horizontaini strojevi (do 1 m vanjskog promjera) izraduju se obicno U tablici su navedeni najeesce upotrebljavani brojevi polova za trofazne i
sa stitnim iezajima (obiik IM 1001), a srednji i veCi strojevi s odvojenim ie- jednofazne, sinkrone i asinkrone generatore i motore s pripadnim sinkronim
zajima oblici IM 7201 i IM 7221). Za dizeiski motor najprikiadniji je oblik brzinama vrtnje pri 50 Hz.
IM 7011 kod veCih i obiik IM 1201 kod manjih strojeva (obiici eiektricnih stro-
jeva v. str. 125). 2p
Vertikalni hidrogeneratori izradeni su obicno s prirubnom osovinom prema
dolje, s aksijalnim (nosecim) iezajem gore - eesto kombiniranim s gornjim
radijalnim (vodecim) leZajem - i s donjim radijalnim lezajem. Ponekad se aksijalni Generatorski naponi su standardizirani i 5% su veci od adekvatnih mreznih
(noseci) lezaj stavlja neposredno iznad turbine, pa onda generator ima samo dva napona.
radijalna ldaja ili samo donji radijaini lezaj (gljivasta izvedba) iii pak samo gornji Opseg podesavanja pogonskog napona siri od ± 5% uvjetuje redukciju nazivne
radijaini lezaj. snage iii veci generator.
Kod cijevnih agregata aktivni je dio generatora Gezgra statora i rotor s namoti- Moment tromosti J u kgm 2 i konstanta tromosti H u kWs/kVA medusobno su
ma) smjesten u specijaino kuciste - ,krusku", koja je u vodoravnom poiozaju. vezani jednadzbom
potopljena u vodotok. Oko kruske struji voda (koja okreee turbinsko kolo na kraju
kruske), pa kruska mora biti oblikovana, u skladu sa zakonima hidromehanike, J- = 182,5 ·~·H·10
n2
3 kgm 2 (S u kVA, n u min- 1 ).
tako da pruza sto manji hidraulicki otpor protjecanju vode. Lezajevi su smjesteni
unutar kruske. Konstanta tromosti H predstavlja iznos kineticke energije rotora generatora na
VeCi zatvoreni strojevi najbolje je da imaju kruzno hladenje, a ne filtre, jer tako jedan kVA prividne nazivne snage generatora. ,Prirodni" iznos konstante tromosti
ostaju unutra cisti i rade priblizno pri konstantnoj temperaturi, bez obzira na odreden je s obzirom na najekonomi¢niju izvedbu stroja, narocito sto se tice
temperaturu okoline i na optereeenje. Veci strojevi, posebno oni s veeim obodnim njegovih proporcija. On se dobije iz dijagrama za H u ovisnosti o S/n 2 (kVA ·min 2 ).
hr1inama. izradUJU sc zatvoreni iii poluzatvoreni radi prigusenja buke (sistemi
hladenja elektricnil1 >lrojeva v. str. 130). 10
Relativna brzina vitlanja (omjer prema nazivnoj brzini vrtnje), koja se propisuje 8
zbog ev. mogueeg ,pobjega" turbine odn. motora, iznosi kod Kapianovih turbina 2 6
I v
'"~~
do 2, 9, kod Francisovih turbina 1,8 do 2, kod Peltonovih turbina obicno 1,8, kod
parnih turbina 1,25, a kod svih ostalih strojeva 1,2.
H
•
kll's!klll I ,, v
'\t::Jt::Jr::;~'"' '
2
j}·U·l P
Prividna snaga S = 100() =cos 'I' k VA, "\Stl~~\'\\,({ r,' '
bCj -,tJCl\\\h\'\\i ~-'
1
,s \Cl'IJ\'\\'"'
gdje je U linijski napon u V, I je linijska struja u A, cos q> je faktor snage.
0I _,
J3·U·I·cosq> 'Hr' <6810.. 2 <6810
3
2 46816
2
681() <681 • 6 810
DjelatnasnagaP= Scosq>kW(SukVA).
1000 s;nl-
1+1_ ELEKTRIC::NI ROTACIONI STROJEVI Sinkroni samouzbudni generatori ___________________ 145
Primjer: Generator snage 16000 kVA i brzine vrtnje 600min~ ima S/n =0,045:
1 2
Podaci potrebni za ponudu sinkronih strojeva
cemu odgovara iz dijagrama H = 2,2 k Ws/k VA; dak1e pnrodm moment tromost1
3 3
iznosi J = 182,5·0,045·2,2·10 = 18·10 kgm 2 SnagaukVA Konstrukcijska izvedba (oblik - v. str. 125)
Nazivna brzina vrtnje u min- 1 Nacin hladenja
Utjecaj odstupanja mr 2 od prirodnog iznosa na masu generatora: Nazivni napon u V i njegov opseg Nacin uzbude (vlastita, strana, staticka)
povecanje momenta tromosti J podesavanja Potrebni moment tromosti J
prema prirodnom iznosu za 20 50 100 150 200% Frekvencija u Hz
poveCanje mase generatora Faktor snage cos cp
prema prirodnom iznosu za 15 30 50 100%
Za velike vertikalne generatore treba dati i potreban promjer jame ispod generatora
Reaktancije sinkronih strojeva i provrt generatora za eventualno prov!acenje turbinskih dijelova.
1. Sinkrone reaktancije, uzduzna x. i popre~na x., mjerodavne su za stacionarno
pogonsko stanje.
2. Pocetne reaktancije (suptranzijentnc), uzduina X~ i popre~na X~, mjerodavne su
za pocetak prijelaznog stanja, npr. kratkog spoja iii nagle promjene tereta. SINKRONI SAMOUZBUDNI GENERA TORI
3. Prolazne reaktancije, uzduzna X~ i popre~na X~, mjerodavne su u drugoj fazi
prijelaznog stanja, koja nastupa obicno nekoliko stotinki sekunde nakon poeet-
Sinkroni samouzbudni genera tori grade se prosjecno do snage 2 000 k VA,
ne pojave, a traje neko1iko sekondi. obicno niskog napona. Razvijen je niz sistema za samouzbudu. Zajednicka je
4. Jnverzna reaktancija, X , mjerodavna je za inverzni trofazni sistem struja, a znacajka tih generatora da nemaju rotacijskog uzbudnika. Uzbudni namot napaja
primjenjuje se u proracu~ima stanja kod nesimetricnih opterecenja. se preko silicijskog ispravljaca, iz posebnog uzbudnog sklopa, koji ima i ulogu
5. Nulla reaktancija, X 0 , mjerodavna je za nultu komponentu struje, sto se regulatora. To su dakle generatori statickog sistema uzbude.
pojavljuje kod strojeva, kojima je zvjezdiste strujno optereceno.
Opeenito je uzbudna struja generatora sastavljena od dvije komponente: od
Relativni iznosi reaktancija odredeni su prerna nazivnom naponu i nazivnoj struji: struje praznog hoda, koja odreduje napon praznog hoda generatora, i od dodatne
komponente, koja je potrebna za odrfavanje konstantnog napona generatora uz
x 0/o=~-X· 100 v''3, odn. X= x% U n (Q jfazi). razlicite faktore snage i optereeenja.
u. 100I.fi
Struja praznog hoda i 0 odredena je naponom
Tablica reaktancija generatora U, i impedancijom Z 0 u uzbudnom
krugu, §to ovakvom generatoru daje samouzbudni
Vrsta stroja x. x:, X~ xd X~
'• '• (poredni) karakter (sl. 1). U,=k·Z 0 ·i0 , ot::Z 0 .
'•
turbogeneratori, 2 pola 200 190 25 190 12 14 13
hidrogeneratori bez
prigusnog namota 120 65 33 65 25 50 38 14
hidrogeneratori s
priguSnim namotom 120 65 33 65 22 24 23 14
Sl. 1. Krivu1ja praznog hoda i pravac samouzbude
kompenzatori 200 120 45 120 28 28 28
sinkroni motori s izrazitim Uzbudnu struju osiguravamo na razne naCine, po cemu razlikujemo tri vrste
polovima 100 60 42 60 27 27 27 14 samouzbudnih generatora:
a) samouzbudni kompaundirani generatori
U tablici su srednje vrijednosti reaktancija (u %) koje se najcesce susrecu. Moguca
su odstupanja prema gore, odnosno prema dolje i za 25 %. NaroC!to. vehko b) samouzbudni generatori s automatskim regulatorom napona
snizavanje reaktancija zbog povecanja stabilnosti mreze poskuplJuJe stroJ, te se c) samouzbudni kompaundirani generatori s dodatnim automatskim regulatorom
mora posebno dogovoriti s dobavljacem generatora. napona.
146 ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI
Prosjecna svojstva navedenih vrsta generatora (sl. 2a, b, c)
Sl. 2. Shematski prikaz regulaciJc
a) Generator je obicno kompaundiran iznosom strujc optcrecenja I i faktorom
snage cos c:p, a u iznimnim prilikama samo iznosom struje.
Tocnost napona u stacionarnom radu maze se postiCi do 2% uz promjenu
frekvencije (tj. statiku dizelskog motora) do 5 %. Veca tocnost zahtijevala
bi povecanje dimenzija generatora. Prednost ovih kompaundiranih generato-
ra je velika brzina korekcije napona kod naglih promjena optereeenja. Pad
napona, koji nastaje zbog naglog uklapanja nazivne struje uz coscp=O, ispravlja
se za priblizno 0,1 do 0,2 s. Zagrijavanje rotorskog namota more utjecati na
napon, no postoje rezonantni sistemi s kondenzatorima, kod kojih je taj utjecaj
izbjegnut.
Paralelni rad slicnih generatora je moguc. Pritom se uzbudni sklopovi spajaju
paralelno. Ako genera tori imaju razlicite nazivne uzbudne napone, potrebno je
ugraditi posebne transformatore. Paralelni rad s krutom mrezom nije moguc.
b) Tocnost napona u stacionarnom radu obicno je do I %. Postojc sistemi kod
kojih je napon nezavisan od frekvencije. Brzina regulacije je manja nego kod
kompaundiranih generatora. Pad napona zbog uklapanja nazivne struje uz
cos cp = 0 ispravlja se za vise od 0,2 s. Napon genera tara ne ovisi o zagrijavanju
uzbudnog namota. Paralelni je rad generatora moguc bez ogranieenja, aka su
automatski regulatori odgovarajuce opremljeni.
c) Generator maze biti kompaundiran i strujom i faktorom snage. Ovakav sistem
sjedinjuje prednosti sistema a) i b).
Tvornica ,Rade Koncar" proizvodi samouzbudne kompaundirane generatore
bez i sa automatskim regulatorom napona, tj. sa svojstvima koja su opisana pod a)
i c), i to pretezno sa dva sistema samouzbude i kompauniranja: jedan sistem se
upotrebljava za generatore veeih snaga, od 100 do 2 250 k VA (a i preko 2 250 k VA
u slucaju potrebe), a drugi za genera tore manjih snaga, od 1,5 do 250 k VA (po
potrebi i do 400 kVA). I jedni i drugi genera tori najcesee se agregiraju s dizelskim
motorima, a generatori vecih snaga i vecih brzina cesto se vezu s parnim i plinskim
turbinama. I druge vrste pogonskih strojeva, u slucaju potrebe, dolaze u obzir (npr.
elektricki motori raznih vrsta prikljuceni na pretvarace, vodne turbine kod vecih
jedinica i benzinski motori kod manjih).
Sinkroni samouzbudni generatori _____ _ -- 147
Uzbudni uredaji prema a), dopunjeni odgovarajucim regulatorima poput onih
pod c), mogu se upotnjeb1t1 gotovo neizmijenjeni i za regulaciju uzbude izmjenicnih
uzbudmka mahh 1 srednJ1h hesk~ntaktmh generatora, tj. generatora koji u svom
uzbudnom s1stemu nemaJU khzmh kontakata ~ cetkica i koluta. Iako ovakvi
uzbudni sistemi, ~bog prisustva beskontaktnog rotacijskog uzbudnika, nisu staticki,
o~ su 1pak prav1 samouzbudni kompaundni sistemi, vrlo srodni anima pod c), jer
o.m snagu potreb~u za ~zbudu uzbud~ika uzimaju sa stezaljki samog generatora, a
za kompaund1ran]e sluz1 s!ruJa opterecenJa tog genera tara (v. Beskontaktni sinkro-
ni generatori, str. 151).
Veliki samouzbudni generatori, 100 do 2500 kV A
Ovi genera tori,_ uglavnomsa 4 do 14 polova, frekvencije 50 i 60Hz, pokazali su se
kao 1dealm 1zvon za snabd1jevanJe brodske niskonaponske izmjenicne mreze elek-
tricno~ energijom .i kod najtezih uvjeta terecenja, odnosno kod direktnog upusta-
n]a veh~1h .~avezmh . asmkromh motora za pogon pumpi i dr. te kod primjene
modermh v1sebrz~nsklh_ kaveznih motora za pogon brodskih teretnih i drugih vitla
~td. Izvanredna dmam!Cka regulaC1Jska svojstva ovih generatora mogu se iskoristiti
1 u kopnenim uvjetima za napajanjc elektromotornih pogona s velikih i ueestalim
strujnim udarnim opterecenjima - vrsta uzbude pod a), sl. 2a. Dopunjeni adekvat-
mm regulatonma ~ vrsta uzbude pod c), sl. 2c ~ ovi generatori mogu raditi na
krutu mrezu. Pogodno ih je primijeniti i u slucajevima kad nema nekih velikih
zahtj:va na dmru~uku regulacij~. Njihov je staticki sistem uzbude jeftiniji od
klas1cnog s 1stosmJern1m ~zbudmkom 1automatskim regulatorom napona, a po-
gonska mu JC s1gurnost veca, rukovanJe 1 oddavanje jednostavnije i jeftinije.
Principna shema samouzbudnog kompaundiranog genera tara prikazana je na sl.
3. Elemenh uzbudnog skl?pa smjesteni su u zajednickom okviru, koji se ugraduje u
rasklopnu plocu 1h se pngraduje na generator. Prigradnjom uzbudnog sklopa na
ge~erat<;lf post1zu se znatne ustede u prostoru strojarnice. U obje varijante genera-
ton se !ZfaduJ~ pr~ma raznim propisima (najcesee prema LRS, JRB, IEC i Reg.
SSSR), . u razmm !Zvedbemm obhcuna 1 naCimma montaie (najeesce IM 1305
IM B3 1 IM 7005). Izolacija je vecinom tropska, termicke klase F. '
Stavljanje generatora u pagan vrlo je jednostavno. Prilikom pokretanja pogon-
skog stroja glavna sklopka mora biti otvorena. Pocetna uzbuda, odnostlo samouz-
buda, na.staje na osnovi remanentnog magnetizma, a pojacana je rezonancijom ko-
Ja nastaJ~ u uzbt;dnom krugu kada se generator priblizi nazivnoj brzini vrtnje.
K?d naz1vne .brzme vrtnJ.e generator postigne nazivni napon i maze se optere-
t~t1. Rezonanc1Ja 1zmedu mduktlVlteta kompaundnog transformatora m 2 i kapa-
crteta kondenzato~ke baterije k, kod nazivne frekvencije, omogucuje prakticki
potpunu ehmmaCJJU utjeCaJa termicke promjene otpora uzbudnog nrunota na
napon uzbude.
, Generatori s _uzbudnim sklopovima podeseni su u tvornici, taka da ne zabtijevaju
mkakv_o posluZJvanJe u toku rada. Napon se oddava na nazivnom nivou s
garantlranom tocnoscu ± 2,5 % u podrucju od praznog hoda do nazivnog tereta za
148 - ----~--- --~ -~ _ ELEKTRitNI ROTACIONI STROJEVI Sinkroni samouzbudni generatori ---------~ ___ _ _________ 149

sve faktore snage od cos vcp = 0 (ind.) do cos cp =I. Za neki odabrani cos cp, npr. Kada se primijeni uzbudni uredaj prema c), sl. 2c, nema paralelnog povezi-
nazivni, moze se garantirati i veca toenost napona. U slucaju potrebe mogu se vanja uzbudnih sklopova, ali su pritom automatski regulatori opremljeni za
vanjske karakteristike napona mijenjati i naknadno u eksploataciji. paralelni rad.
Promjenom mjesta napajanja na Generatori i uzbudni sklopovi tako su dimenzionirani da mogu izdrlati direktni
l1 kompaundnom transformatoru m2 kratki spoj bilo koje vrste u trajanju do 3 s. Time je omogueen sirok raspon
ll iii promjenom njegova zraenog ras- selektivne zastite. Posebna je prednost ovih generatora da nakon uk:lanjanja
IJ pora postizu se promjene napona kratkog spoja trenutno postizu napon koji odgovara brzini vrtnje agregata u casu
generatora; biranjem prikljucka pre- isklapanja kratkog spoja.
klopkom b mofe se postici paralelnn U narudZbi samouzbudnog generatora potrebno je, osim uobicajenih podataka
pomicanje vanjske karakteristike~ za sinkroni stroj, navesti jos sljedece:
U=f(J).
l. trarenu tocnost napona u % za odredene intervale cos cp i optereeenja
G ·- sinkroni generator (SN - sta- 2. tocnu brzinu vrtnje pogonskog motora u praznom hodu
torski armaturni namot, UN - uz-
budni namot); T - kompaundni 3. promjenu brzine vrtnje pogonskog motora u % od praznog hoda do nazivnog
transforrnator; C - kondenzatorska optereeenja (statika dizelskog motora)
baterija za rezonanciju s induktivite- 4. po mogucnosti i velicinu maksimalnog strujnog udara koi se oeekuje na ge-
tom komp. transformatora; U - si- neratoru.
}• licijski ispravljac; S - sklopka za
rucno podesavanje; F - prenapon-
ska RC-zastita ispravljaca; e - po- Mali samouzbudni generatori 0,6 do 250 k VA
vezivanje uzbudnih sklopova, u slu-
caju varijante a), u paralelnom radu. Cetveropolni generatori
Sl. 3. Principna shema velikog sa- Trofazni generatori (2,5 do 400 kVA) i jednofazni genera tori (1,6 do 32 kVA) su
mouzbudnog kompaundiranog ge- samouzbudni kompaundirani strojevi s vanjskim polovima na statoru. Armaturni
neratora namot je na rotoru, a energija se odvodi preko eetiri klizna koluta (U, V, W, N).
Za varijantu uzbude pod c), sl. 2c, zavrsno podesavanje regulacije uzbude Upotrebljavaju se u malim centralama kao samostalni iii rezervni izvori elektric-
provodi se rucnim podesavanjem nivoa napona na automatskom regulatoru. ne energije, u agregatima za nuzdu, prijevoznim i prijenosnim agregatima, automat-
skim agregatima iii specijalnim rotacionim pretvaracima napona. Na manjim
Sinkronizacija generatora, opremljenih istovrsnim uzbudnim sklopovima prema
brodovima mogu biti glavni izvor el. energije, a na veeima pomocni izvor. Ove
a), sl. 2a, izvodi se rucno iii poluautomatski preko prigusnice. Poluautomatska
generatore su gotovo istisnuli generatori s beskontaktnim uzbudnim sistemom, a\i
sinkronizacija dopusta uklapanje generatora na mrezu i u trenutku kad se frekven-
ih je vrlo velik broj u eksploataciji.
cije generatora i mreze medusobno razlikuju za odredene (ogranieene) iznose.
Uzbudni sklopovi generatora u paralelnom radu moraju biti medusobno paralel- Za uzbudu i regulaciju sluzi staticki uzbudni sklop prema principnoj shemi
no spojeni na izmjenicnoj strani, radi izjednacenja potencijala izmjenicnih strana na sl. 4.
uzbudnih sklopova. Ti se spojevi izvode pomocu posebnih sk:lopnika koji u easu Osnovna izvedba tih generatora je s uzbudnim sklopom prigradenim generatoru.
sinkronizacije, tocnije receno istodobno s uklapanjem glavne sklopke, zatvaraju Svi elementi sklopa, zajedno s izlaznim generatorskim stezaljkama, konstrukcijski
kontakte i paralelno povezuju uzbudne sklopove. U vodove za izjednacenje poten- su povezani u jednu cjelinu i montirani u gornji dio Jezajnog stita.
cijala ugraduju se otpornici, da bi se poboljsale prilike kod sinkronizacije i
Generatori se normalno izraduju za frekvenciju 50 Hz i nazivni napon 400/231 V
paralelnog rada. Paralelnim spajanjem uzbudnih sklopova postize se pravilna
trofazno, odnosno 230 V jednofazno. Moguci su i drugi niski naponi.
raspodjela jalovih snaga medu generatorima. Raspodjela djelatnih snaga ovisi
iskljucivo o regulatorima pogonskih strojeva. Kad se predvida paralelni rad Uzbudni sklop se normalno podesava u tvornici, tako da u stacionarnom pogonu
dizelskih agregata, vodi se racuna o broju cilindara i broju taktova dizelskog odrlava napon generatora s tocnoscu ± 2% u podrucju od praznog hoda do
motora, zamasnim masama dizelskog motora sa zamasnjakom i rotorom generato· nazivnog tereta za sve faktore snage od cos cp = 0,8 (ind.) do cos cp = 1. Medutim po
ra (mR 2 , odn. J kgm 2 ) te o stupnju nejednolikosti vrtnje i odnosu snaga pojedinih potrebi se jednostavnom promjenom podesenja uzbudnog sklopa mogu vanjske
agregata centrale. karakteristike U = f (I) i naknadno korigirati.
150 ___ -~------ - - ______ ELEKTRIC::NI ROTACIONI STROJEVI Beskontaktni sinkroni generatori _______ . ---------151
Dvopolni generatori

Sinkroni samouzbudni generatori imaju cilindricni rotor: (trofazni (1 ... 32 k VA) i

jednofazni (0,6 ... 20 k V A~ Prvenstveno su namijenjeni za male prijenosne ili
prijevozne benzinske ili dizelske agregate. Normalna izvedba je MB5/MB20. s
prirubnicom prilagodenom pogonskom stroju i zastitom IP 22. Regulacija napona
ostvarena je takoder pomocu statickih samouzbudnih sklopova, trofazne iii jedno-
fazne izvedbe.
Tolerancija vanjske karakteristike napona ovih generatora kreCe se od ± 4 (% za
najmanje generatore, pa do ± 2% za vece.

u - uzbudni sklop; G -.
sinkroni generator; T -
kompaundni transformator;
C 1 - kondenzatorska ba-
terija za rezonanciju s in-
duktivitetom komp. tran-
sformatora; U - silicijski
ispra vljac; S - sklopka za
rucno podesa vanje napona;
X - redne stezaljke; C 2 -
zastitni kondenzator; e -
povezivanje uzbudnih sklo-
pova u paralelnom radu.
SL 4. Principna shema malog samouzbudnog kompaundiranog generatora
Uzbudni sklop se normalno pode$ava u tvornici, tako da u stacionarnom pogonu
odriava napon generatora s tocnoscu ± 2 % u podrucju od praznog hoda do
nazivnog tereta za sve faktore snage od cos q> = 0,8 (ind.) do cos q> = 1. Medutim po
potrebi se jednostavnom promjenom podcsenja uzbudnog sklopa mogu vanjske
karakteristike U =f(J) i naknadno korigirati.
Okretanjem rucice grebenaste sklopke S moguce je i paralelno pomicanje vanjske
karakteristike napona.
BESKONTAKTNI SINKRONI GENERA TORI
Beskontaktna uzbuda donekle je potisnula staticke uzbudne sisteme kod nekih
vrsta sinkronih strojeva - malih sinkronih strojeva (generatora i motora), turboge-
neratora, cijevnih hidrogeneratora - i potpuno istisnula sisteme s istosmjenim
uzbudnicima. Najvise se primjenjuje kod malih i srednjih generatora pogonjenih
dizelskim motorima.
Osnovna je karakteristika beskontaktnih generatora (sl. 5) da nemaju kliznih
kontakata (cetkica, kolektora, kliznih koluta) u uzbudnom sistemu. To se svojstvo
postil:e prigradnjom izmjenicnog (najcesee sinkronog) uzbudnika invertirane kon-
w
Napomena:
l. Automatski regulator napona
mol:e biti dopunjen kompaun-
dacijom.
armatura
statoro
generator a 2. Energetsko napajanje uzbude
uzbudnika (preko automat-
skog regulatora) mol:e biti rea-
lizirano pomocu PMG-a na
osovini generatora (varijanta).

U pogledu dinamickih karakteristika, paralelnog rada, narudzbenih podataka

te zadovoljavanja raznih propisa klasilikacijskih drustava, vrijedi sve sto je receno
kod velikih samouzbudnih generatora, s napomenom da se uzbudni sklopovi u
paralelnom radu povezuju na istosmjernoj strani (stezaljke F I, F 2), a ne na
izmjenicnoj.

Posebne su izvedbe malih sinkronih strojeva genera tori za rad s krutom mreiom, Sl. 5. Principna shema beskontaktnog sinkronog
sinkroni motori sa stranom iii kompaundiranom uzbudom. generatora s uzbudno-regulacijskim sistemom
152. _____ _ -·~ ASINKRONI GENERATOR! Samouzbudni asinkroni generator - - - - - · - - - - - - - - - · - 1 5 3
strukcije (tj. s uzbudom na statoru, a armaturom na rotoru) i rotirajueega diodnog VeliCina napona u praznom hodu U 0 ovisi
(iznimno tiristorskog) ispravljaca na osovinu generatora. Uzbudni namot generato- o velicini kapaciteta kondenzatora C i brzini
ra napaja se iz rotirajuce armature uzbudnika preko rotirajueeg ispravljaea. Radi vrtnje n, pa je frekvencija napona f 0 = p · n/60,
regulacije napona generatora, regulira se uzbuda uzbudnika (namotani polovi na gdje je p broj pari polova statora, a n brzina
statoru uzbudnika) pomoeu automatskog regulatora napona. vrtnje min- '-
Prema nacinu napajanja uzbude uzbudnika snagom, razlikuju se dvije osnovne Pri konstantnim vrijednostima brzine vrt-
variante: nje i kapaciteta kondenzatorske baterije,
napajanje iz pomocnog uzbudnika (obicno je to sinkroni stroj s permanentnim napon se smanjuje s opterecenjem pa se pri
magnetima) prigradenoga na generatorsku osovinu (zajedno s vee opisanim odredenoj vrijednosti optereeenja genera-
glavnim uzbudnikom); ovaj pomocni uzbudnik je "normalne" konstrukcije, tj. s tor razbuduje, ovisno o faktoru snage tere-
polovima na rotoru i armaturom na statoru ta, sl. 2a. Nadalje, opada frekvencija napo-
na, pa je za konstantnu frekvenciju potreb-
napajanje sa stezaljki samog (gla vnog) generatora preko regulacijskih sistema no osigurati odgovarajuee povecanje brzine Sl. I. Samouzbudni asinkroni ge-
opisaih u poglavlju ,Sinkroni samouzbudni generatori"; po izvedbi i na6nu nerator na samostalnoj mrezi
vrtnje rotora, ovisno o optereeenju. Utje-
napajanja uzbude ova je varijanta zapravo ,rotirajuea samouzbuda". caj promjene kapaciteta kondenzatora uz
Prednost je beskontaktnih sistema uzbude da otpadaju svi oni problemi koje konstantnu brzinu vrtnje generatora i faktora snage tereta prikazan je na sl. 2b.
donose klizni kontakti (tro§enje kontakata, iskrenje, briga i tro~ak oko odrZlivanja).
Po brzini regulacije beskontaktni sistemi ne mogu se mjeriti sa statickima.

ASINKRONI GENERATORI

Asinkroni generator priklj.reen na mreiu

Kad je trofazni asinkroni ka vezni stroj prikljueen na mrezu, i ako mu se rotor
pogoni iznad sinkrone brzine, on preuzima mehanicku energiju preko osovine i
predaje je u obliku radne elektricne energije mreZi. To znaci da asinkroni stroj radi
kao asinkroni generator. Pri prelasku asinkronog stroja iz motorskog u generator-
ski rad mijenja se smjer radne komponente struje, a smjer jalove komponente struje
ostaje nepromijenjen. Dakle asinkroni generator mora uzeti jalovu energiju za
stvaranje magnetskog polja iz mrere.
Napon i frekvencija napona asinkronog generatora odredeni su naponom i
frekvencijom mreze, a radna smaga koju asinkroni generagor predaje mrezi ovisi o
brzini vrtnje generatora i ogranieena je maksimalno dopu~tenom strujom u trajnom
radu.
Samouzbudni asinkroni generator
Kad asinkroni stroj radi kao generator na samostalnu mrezu mora mu se
osigurati jalova energija za uzbudu, a to se postize prikljuckom kondenzatorske
baterije, sl. 1.
Glavni induktivitet stroja i kondenzatori cine titrajni krug koji se uzbudi
vrtnjom slabo magnetiziranog rotora. Kad izostaje remanentni magnetizam rotora,
on se postize kratkotrajnim spajanjem stezaljki statora na izvor istosmjernog
napona.
(>C
I- I-
a
Sl. 2. Krivulje optereeenja samouzbudnog asinkronog generatora; a - za razlicite vri-
jednosti faktora snage tereta, b - za razliCite vrijednosti kapaciteta kondenzatorske baterije
Primjena asinkronib generators
Osnovne su prednosti asink..ronih gcneratora u odnosu na sinkrone: nii:a cijena,
potreban je samo regulator brzine vrtnje, nuzno je odrZlivanje samo lezaja.
,Rade Konear" proizvodi seriju dvopolnih asinkronih generatora, i to jedno-
faznih od 1,1 do 5,5 kW i trofaznih od 1,5 do 5,5 kW, tabl. I. Ovi generatori
najee~ee se upotrebljavaju kao samostalni izvori elektricne energije u domaCinstvi-
ma, poljoprivrednim gospodarstvima, i sl., a najcdee su izvedeni kao prenosivi
agregati. Prije svega namijenjeni su za napajanje radnih tro~ila kao izvori izmje-
nicnog napona s tolerancijom napona + I 0 %, - 15 % i frekvencije ± 5 %, uz
brzinu vrtnje generatora u podrucju od 2900 do 3100min- 1 • Tro~ila bitno utjecu
na izlazni napon, sl. 2a, pa je za veca induktivna trosila potrebno izvr~iti kompen-
154 ___ ~---- ---~----- ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI Asinkroni generatori - 155

zaciju dodavanjem dodatnih kondenzatora, koji se zbog nezeljenog porasta na- Tab!. 2.
pona, sl. 2b, moraju isk1juciti pri isk1jucenju induktivnog tereta. Osnovni tehni~ki podaci §estpolnih trofaznih asinkronih generatora
mehani~ke za§tite JP23 i JP54 za mikrohidroelektrane i minihidroelektrane
Tab!. l.
Mehanicka zastita Mehanicka zastita
Osnovni tehni~ki podaci dvopo1nih jednofaznih i trofaznih asinkronih generatora IP 23 IP 54
mehani~ke za§tite IP54 za agregiranje s dizelskim i henzinskim motorima

Jednofazni asinkroni generatori Trofazni asinkroni generatori

220 V/50 Hz 3-380 V/50 Hz
""
0()

.,"' .: .:~ ...

tipna oznaka
generatora
tipna oznaka
genera tara
" ~ "'
... e "§'
0()
0 o~
:E0
~~~ ....
<;;;>
::0
0 t>>
,o ~~
... 0

:-g 8-
;>
'i'l
~
0
tipna oznaka
generatora
,o
,;CO
;.<'>
"N'"O
"
~
·u~
roN
0
"'~~
N tipna oznaka
generatora
,;00
;."'
"N '"0
·uOl
O,,;
~
N
"'
N
~@
kW

z" "
O,,;
N "0 ,.,..,
"' " "~
a~
"'0
"'"
"-"' -"'""'
"::E
8-
5,5 4AZG 132MB-6 9,8 55 75

kW
" """
A pF kg A pF kg
11
15
4AZG
4AZG
160L-6
180L-6
19,1 110 134
25,6 150 175
22 4AG 200M-6 32 220 225 4AZG 200LB-6 37,4 220 255
1,1 5AZCG 80B-2 5 50 10,4 - - - - 37 4AG 225M-6 63 370 315 4AZG 250M-6 61,6 370 415
1,5 5AZCG 90LB-2 6,8 60 17,2 5AZG 90S-2 2,3 II 12,2 55 4AG 250M-6 91 550 430 4AZG 280M-6 91 550 570
2,2 5AZCG IOOL-2 10 100 21 5AZG 90L-2 3,3 16 15 90 4AG 280M-6 149 900 660 4AZG 315MA-6 147 900 900
3 SAZCG 112M-2 13,6 !50 30 5AZG IOOL-2 4,6 20 20 160 4AZG 355MB-6 261 1600 1515
5,5 4AZCG 132SB-2 25 200 68 4AZG 132SA-2 8,4 40 54,5 250 4AZG 355L-6 406 2500 1980

.,Rade Koncar" proizvodi i seriju sestpo1nih trofaznih asinkronih generatora,

snage od 5,5 do 250 kW, tab!. 2. Uz konstantnu brzinu vrtnje generatora i faktor
snagc trosi1a cos <p = 1 izlazni napon trofaznih generatora iznosi 3-380 V/50 Hz uz SISTEMI UZBUDE SINKRONIH STROJEVA
to1eranciju napona + 10%, - 15% i frekvencijc ± 2%. Dopustcno je nesimetricno
fazno terecenje do 30% nazivne snage. Pritom nema pojave povisenja napona na Pojmovi i definicije
preasta1e dvije faze. Generatori su prije svega namijenjeni za mikrahidroe1ektrane
i minihidroe1ektrane, bila za rad na distributivnu bilo na samosta1nu mrezu (v. Sistem uzbude
str. 705). Sistem uzbude je oprema koja proizvodi struju uzbude za sinkroni stroj, uk1jucu-
Standarni jednofazni i trofazni asinkroni matari magu se upatrebljavati kao juCi sve upravljacko-regu1acijske uredaje te opremu za brzo razbudivanje, zastitu od
generatari sama u slucaju para1elnag rada s mreiam, dok se pri samosta1nom radu prenapona i re1ejnu zastitu sistema uzbude.
ne mogu upotrebljavati zbog previsokog napona, odnosno premale prekretne Sistem uzbude sastoji se od uzbudnika, automatskog regu1atora napona i rezer-
snage. Stoga je za samasta1ni rad strojeva redavita patrebna prematanje matara u vnag regu1atora (sl. 1).
generator.
Za pribliznu procjenu kapaciteta kondenzatara maze se reCi da je za dvapo1ne Uzbudnik
genera tore u jednofaznaj izvedbi nazivnog napana 220 Y/50 Hz potrebno oko
50pF/kW, a u trafaznoj izvedbi nazivnog napona 3-380V/50Hz oko Izvar e1ektricne snage koji osigurava struju uzbude sinkronog stroja.
3 x 7,5 pF /k W sa spajem u trokut, dok je kad scstopa1nih trofaznih generatora Napomena: Izvor maze biti:
patrebna ako 3 x 9pF/kW. Relativno visoke vrijednasti kapaciteta kondenzatora rotacioni stroj ~ istosmjerni generator iii izmjeniCni generator
po kilovatu agranicavaju primjenu asinkronih generatora za samastalan rad do s pridruzenim ispravljacima
snage oko IOOkW. jedan i1i vise transfarmatara s pridruzenim ispravljacima.
 Sistemi uzbude sinkronih strojeva _ _ _ __ __ _ _ _ _ 157
156_. --~-- _____________ ELEKTRI~NI ROTACIONI STROJEVI
Sistem regulacije uzbude
Sistem regulacije uzbude sinkronog stroja je regulacijski sistem s povratnom
vezom koji ukljucuje sinkroni stroj, njegov sistem uzbude i elektroenergetsku mre:iu
na koju je prikljueen.

Upravljacko-regulacijski uredaj
Upravljacko-regulacijski uredaj mijenja uzbudnu snagu na osnovi signala koji su
karakteristika stanja sistema regulacije uzbude u skladu s ugradenim zakonima
upravljanja (regulacije).
Napomena: Napon sinkronog stroja je najcesce regulacijska varijabla.

Stezaljke uzbudnog namota

Mjesto prikljucka ulaznih vodova na uzbudni namot sinkronog slroJa.
"'
·~ Napomena: 1. Ako postoje eetkice i klizni koluti, oni se smatraju dijelom uzbud-
bll nog namota.
0
0 2. U beskontaktnim strojevima spojno mjesto izmedu rotacionog
~

"' "2 ispravljaca i prikljucnice uzbudnog namota su stezaljke uzbud-

~

""-~ nog namota.

u .g
~ lzlazne stezaljke sistema uzbude
"'
c:Ci!
~
{l" Mjesto prikljucaka izlaznih vodova iz uredaja koji sadrze uzbudni sistem.
~:r:
"'~
""'
=~
Te stezaljke mogu biti identiene sa stezaljkama uzbudnog namota.
Nr <.>
~"'
5r
v; :;"' Nazivna strnja I fN
N
<
< "' ""~ Istosmjerna struja u uzbudnom namotu sinkronog stroja kad radi s nazivnim
z
0
0..
s
1l naponom, strujom, faktorom snage i brzinom vrtnje.
;!; .:a
"',...; Nazivni napon uzbnde U fN
Vi Istosmjerni napon na stezaljkama uzbudnog namota sinkronog stroja, potreban
da proizvede nazivnu struju uzbude s time sto je uzbudni namot zagrijan do
temperature koja rezultira iz nazivnog optereeenja i nazivnih uvjeta te da je
primarni medij za hladenje na svojoj maksimalnoj temperaturi. (Ako nije toenije
definirano, pretpostaviti temperaturu uzbudnog namota 120 °C.)
Napomena: Ako stroj ima ciklus optereeenja koji ne rezultira stacioniranjem
temperature uzbudnog namota, tada se UrN bazira na maksimalnoj
temperaturi uzbudnog namota koja se postize u tom ciklusu optere-
cenja.

Struja uzbude praznog boda I ro

------,~-----------

Istosmjerna struja u uzbudnom namotu sinkronog stroja potrebna da proizvede

nazivni napon u praznom hodu kod nazivne brzine vrtnje, (v. sl. 2).
158 ~-~--- ------ ~ ___ ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI Sistemi uzbude sinkronih strojeva - 159

Napon uzbude paznog hoda U ro Nazivni napon sistema uzbude U UN

Istosmjerni napon na stezaljkama uzbudnog namota stroja potreban da proizve- Istosmjerni napon na izlaznim stezaljkama sistema uzbude koji moze sistem
de struju uzbude praznog hoda s time da je uzbudni namot na 25 'C uzbude ostvariti dok proizvodi nazivnu struju sistema uzbude pod definiranim
uvjetima rada.
Struja uzbude zra~nog raspora I,,
Struja u uzbudnom namotu sinkronog stroja koja bi teorijski bila potrebna da Stropna struja sistema uzbude I P
proizvede nazivni napon na pravcu zracnog raspora (v. sl. 2). Maksimalna istosmjerna struja koju moze sistem uzbude proizvesti iz svojih
Napomena: Struja u7hude na pravcu zracnog raspora je bazna vrijednost (per stezaljki za odrerteno vrijeme.
unit) u modelima uzbudnih sistema za kompjutorske proracune.
Stropni napon sistema uzbude U•
Maksimalni istosmjerni napon koji sistcm uzbude mo7e proizvesti na svojim
zro(nog raspora stezaljkama pod odredenim uvjetima.

Napomena: 1. Za sistcme uzbude cije napajanje ovisi o naponu i (ako je pri-

Karaktemt1~10 mijenjeno) struji stroja, na izlaz sistema uzbude utjecu karakteristike
_ _ (!!DZnog hoda smetnji u elektroenergetskom sistemn i odredeni projektni parametri
sistema uzbude i sinkronog stroja.

Sl. 2. Odredivanje struje uzbude praz- 2. Kod sistema uzbude koji se koriste rotacionim uzbudnikom stropni
nog hoda I ro i struje uzbude zracnog napon je odrerten kod nazivne brzine vrtnje.
raspora I,, UN - nazivni napon gene-
rat ora

,o
I
1, 9 Ito 11 I 6UE
strujouzbude-- I
nogrb I
Napon uzbude na pravcu zra~nog raspora U,, I
Istosmjerni napon na stezaljkama uzbudnog namota sinkronog stroja koji je
--------- -t.--
1B
---
potreban da proizvede struju uzbude na pravcu zracnog raspora ako je otpor I
uzbudnog namota jednak UfN/IrN- I
Napomena: Napon uzbude na pravcu zracnog raspora je bazna vrijednost (per I povrsrna ABC~ ABO
unit) u modelima uzbudnih sistema za kompjutorske proracune. I
Nazivna struja sistema uzbude I EN
I
I
Istosmjerna struja na izlaznim stezaljkama sistema uzbude koju moze proizvoditi
sistem uzbude pod odredenim uvjetima rada uzimajuCi u obzir najnepovoljnije 0.5
trajne uvjete rada sinkronog stroja (koji opcenito rezultiraju iz dopustenih varijacija t-
napona i frekvencije sinkronog stroja). Sl. 3. Odrertivanje nazivnog odziva sistema uzbude, VE
 _ _ _______ _ _ _ ELEKTRIC:::NI ROTACIONI STROJEVI Sistemi uzbude sinkronih strojeva _ _ _ __ 161
160-
Stropni napon sistema uzbude u praznom hodu U PO
Maksimalni istosmjerni napon Roji moze sistem uzbude proizvesti na svojim
stezaljkama kad nije opterecen.

Stropni napon sistema uzbude pod teretom U pt

Maksimalni istosmjerni napon koji moze sistem uzbude proizvesti na svojim
stezaljkama kada proizvodi stropnu struju sistema uzbude.

Nazivni odziv sistema uzbude VE

Brzina porasta izlaznog napona uzbudnog sistema odre<1uje se iz krivulje odziva
napona sistema uzbude dijeljenjem s nazivnim naponom uzbude (v. sl. 3). Ta brzina
porasta treba ostvariti istu naponsko-vremensku povrsinu kao i stvarna krivulja u
toku intervala prve pola sekunde (iii nekoga drugog vremenskog intervala ako se
taj odredi):

VE=~s-t
U 1N·0,5

Za ostale definicije vidi IEC-standarde koj su u fazi pripreme.

Podjela sistema uzbude

Podjela sistema uzbude prikazana je na sl. 4.

Karakteristike sistema uzbude

U tab!. I. navedene su karakteristike najeescih suvremenih sistema uzbude.

Smjernice za izbor sistema uzbude

Sistem uzbude odabire se na osnovi vrste, snage, brzine vrtnje, mjesta i uloge
sinkronog stroja i elektrane u elektroenergetskom sistemu, zahtjeva o pogonskoj
pouzdanosti odnosno 0 nivou odrlavanja sto je odre<1eno predvi<1enim nivoom
automatizacije rada agregata (elektrane) te o cjelokupnom tehnoloskom rjesenju
postrojenja.
Osim toga treba pri odabiru sistema uzbude definirati sljedece funkcije:
brzo razbu<1ivanje
zastitu kruga uzbude od prenapona
pocetno uzbu<1ivanje
napajanje vlastite potrosnje sistema uzbude
zaStitu sistema uzbude od unutrasnjih i vanjskih kvarova te zastitu sinkronog
stroja od kvarova u sistemu uzbude
- upravljanje sistemom uzbude
- signalizacije, indikacije, mjerenja i dr.
 ~

Tabl. I.
Karakteristike naj~~ih suvremenih sistema uzbude ~

Oznake Karakteristike
Naziv sistema sist. Primjer Najeesee
uzbude uzbude sl. br. primjene Opaske
prema staticke dina- pouz-
sl. 4. micke danost
staticki sistem S3al odlic- vrlo odlicna 5a HG svih snaga klizni koluti, manji investicijski
uzbude ne, dobre do i brzina vrtnje tro!ikovi
napajanja staticka odlicne
sa stezaljki tocnost (ovise o TGmali, kod struje uzbude I • > 5 000 A
stroja napona faktoru srednji i veliki problem kliznih kolutova
(UN± forsira-
±0,5%) nja) SK svih snaga problem kliznih kolutova u vo-
diku
Im
rotacioni R2a2 odlic- odlicne odlicna 6 HG svih snaga veCi investicijski troskovi, duga r-
m
uzbudnik konst. ne, i brzina vrtnje osovina agregata, maksimalna
napona sa sta- staticka autonomnost sistema uzbude od ,~
cionamim tiris-
torskim usmje-
toenost
napona
smetnji u mreZi n.
z
rivaCem (UN±
±0,5%)
,
~
beskontaktni
sistem uzbude
R2bl odlic-
ne,
srednje
do vrlo
odlicna
(nema
7 HG brzohodni veci investicijski tro!ikovi,
nemoguce brzo razbudivanje ~
s izmjenienim staticka dobre kliznih 6
uzbudnikom i toenost (ovise o koluto- TG svih snaga u opeem slueaju produzuje oso- ~
rotirajuCim
ispravljaeem
napona
(UN±
karakte-
rist. uz-
va) vinu, nemoguce brzo razbudiva-
nje, sporiji odziv sistema uzbude ,"'
-t

±0,5%) budnika) .Q
SK svih snaga nema moguCnosti negativne uzbude
·-- L__ L__ - - L_ - - - ~
Legenda: HG - hidrogeneratori; TG - turbogeneratori; SK - sinkroni kompenza.tori

= ...
"i<'l
~~
,.,
f ~z (;" '""'!'!!. VJ

~ ac:R-e-~ ~-
'0._, ::>."'
~-·
~:::! ~i ;i~ ~ ;: a.o "ii'
"'"'
a.s- •.: ~n;
< 1'1' 3
~
:"- s·~
n a.

a~;;.
s: ~;g

~~
~
~~~
r_l:_
~~
!~
~
i-;
e.~ ~~-
~·a
-
-·
~-
0
ill"'
.
""~­
§·,...
~

"" "0
e. 'R
r;l o. "'
~g.~~=~·
~ =
"·""
~-;:;
en -a ~ (D
:;-

('D ..... ('D

[
-·
"'
,.,.

(t

.3~ct
~::=:c..
=a . EL c !:i'=""' -=="'::J.
(D
(')<
§r!!.(iog-
(D ~. ::s s
~.

.a "' g. ~·~
~·N
~ I .if:;;or;;
"
!;f.!~-­
~-
..Jf,~~
cr
e:~. ~-~ c;;· !;
tl.) :J

~:~~ i 'r~ ~j;! .,g. :·§ ~ ~ ~c:: (;" g

~ ."
~~-§..
"0 - · ·
.9.~-~
~
:;;;
.I ~~
~~
.§v;
., .
. - ~~ 2'~ .5!:P..
0"'

g~
a a· o g·
~~ a=-~
,9'0
0
~
-~...,
..
a :;:
§. 0~
s.. n;·
fol'l

~ ~-
\1 ...
-;;-:CCIJ
c;- ~"0
"' .. .
"0
~ g< ::s Q)

~0"8 .
"'v.
..E.~ 0 (") -·
::~.g· ~
.......
~ g- ~ ~- ~ :;
..
~
2. a"
.. '0 .. .2.~
rn<
~
0
=
.~
....... 0
0 "' ~
§ §·§- ~g
~- .. -
"'0 = -·o:r .E.('D -·::r'
... "'
~.,
=
0"
.. :r
rA
"'
;·
- ~ ~ ~-
a·s ~- ...::~.
§ ~­ ] "~ ;" ~
PJ
~
E.
E.~·
~
-·~
rn·~
0
a 8~~
~•z
~,.

~c a ;:r = S e. -=::.g
"""~ c..,
]::-:-F A:~?~ ., .
~'Sl ~ 2. g. ~ e. ri 3
~~s­ ~~~ ~-rr. !;" c: c
"'
0 "0
~CIJ ~­ r;·-·----~ ""'"
;g s:: !':!:.
.,
(i" 3 7i;· N

~~
V\
c:::
I I I I

~a·~ Q
'0~
~
>
%-ci!:QON~~~~!
·~~~~~Z~f~,
~ 1;~~~~~>;;~ ~ fJ
::cS--a
co"'
r"~<:tC
~~~
""
... "'
=.., ."
~a
~

g.,- "'.,
r::r .....
~ N ~
~~
(") 0 ..... t:r'::l. (D- C.."'
; ~8 :!! ·2 ~~ ~~ .. :::J'
!S1i!!;
ir .2. -N
.., o
..
n"""
0
a~-=
.e. ....
a '0.s I;; I"' ~ ~i "! ' §-g ""t:r
!A[ fH·
~~-
'3
.,·~
2.

~ ::!.
j_ _____~ _ _j
s:< "s· a~-~ ..--
""
... "' "- s.:·
..a."
..E.~(
~·a
a.;
a:
.,..,....
a
2.
t:r'
[~
!= ~
~9
8 9 ..."'
~
164~~~~~~~~~~~- ELEKTRitNI ROTACIONI STROJEVI Sistemi uzbude sinkronih strojeva ______ -~~~~165

u mrezi), aktivira se uredaj za potpuno otvaranje tiri~to_r~ koji pri takvhn _smetnja- Sistem uzbude pomocnog generatora izvodi se iii kao tiristorski sistem samouz-
ma zamjenjuje regulator napona i impu~sni uredaJ .tmstorskog usmJenvaca. U bude bez kompaundacije, s automatskim regulatorom napona, iii kao sistem
ovakvom sistemu uzbude preporuca se pnmJena podtmpedantne zasltte kao nad- samouzbude s kompaundacijom i diodnim ispravljacem (bez automatskog regulato-
strujne zastite generatora. ra napona). Prvo rjesenje je tehnicki bolje, ali i znatno skuplje.

Stati~ki sistem uzbude s naponskim i strujnim izvorom (S4a, sl. Sb)') Beskontaktni sistem uzbude (R2 bl, sl. 7.) 11
Uzbuda izmjenicnog uzbudnika napaja se iz pomocnog generatora s permanen-
Primijenjen je spoj s naponskom sumacijom. Vektorski ~u sumirani napon tnim magnetima.
proporcionalan naponu generatora s naponom proporctonalmm strUJl ge~erato~a
iz strujno-naponskih transformatora u ~vj~zdistu generatora. Izlazno poJac~lo Je
tiristorski usmjerivac. PromJena opterecenJa trenutno mtJenJa napon na tmstor- r-------~·-J!AliroMArsKI'!
skom usmjerivacu, tako da je, uz jednaki kut paljenja tiristora, napon uzbude I f---~
REGULATOR
1)---------------i ~PON~_j
prakticki prilagoden novim parametrima uzbude.
Rotacioni uzbudnik konstantnog napona sa stacionarnim tiristorskim usmjeri- r·---·-,
POMOCNI j REZERVNI
va~em (R2a2, sl. 6)"-
!-.- - - - - - ,

NAPON • REGULATOR j

~_j
l
I
ROTIRAJUCI 010

Q!c~:p--~~:1m.
_0-;J I
·

L___ ....':::--=-~----- _j
POMOCNI SINKRONI
PRIJELAZ
AUTO~ATSKI­ 1- uzbudn1 no mot
~T~;;;;;ORS~;ll
GENERATOR GENERATO ·RUCNO
2-rotlrOJU(I tsprovl;o( I• USMJERIVAC .

D
3-izm;enu:m uzbudn1k
4-Jzm;enlf_nl nomoi IZffiJena:nog
uzbudmka
~Mshemtliijel 5- uzbuda pomo(nog general ora
, prtkozano· ! PREKLOPKA
AUTO~ATSKi
- OPREMA ZA UPRAv-1
- RUCNO
i~~~~~~OG j
~NERAT~
1 LJANJE SISTEHOM
' UZilUDE
1- ZASTITE I'

• - OPREMA ZA • SL 7. Beskontaktni sistem uzbude s izmjenicnim uzbudnikom i rotiraju&n ispravljaeem

I SIGNALIZACIJU
, - PDKAZNI
I,
L~NSTR~MENT!_j Automatski regulator napona i rezervni regulator
VLASTITA POTROSNJA
SISTEM UZBUOE Automatski regulator napona i rezervni regulator opisani su na primjeru standar-
dnoga automatskog regulatora napona ,RADE KON<':AR" tipa ARN, za sinkrone
Sl. 6. Rotacioni uzbudnik konstantnog napona sa stacionarnim tiristorskim usmje- strojeve snage iznad 5 MVA. Automatski regulator napona tipa ARN je modularne
rivaCem konstrukcije i podijeljen je u funkcionalne jedinice. Svaka funkcionalna jedinica
osigurava posebno regulacijsko djelovanje. Struktura automatskog regulatora na-
0 Vidi sl. 4. 11
Vidi sl. 4.
166 _ _ __ ELEKTRICNI ROTACIONI STRO]EVI Sistemi uzbude sinkronih strojeva _________________ 167

pona odreduje se izborom funkcionalnih jedinica, a na osnovi veliCine stroja, te nje- U najveeem broju slucajeva reaktivna kompenzacija se podesava tako da genera-
govog mjesta i uloge u elektroenergetskom sistemu. Automatski regulator napona tor odrfava konstantni napon s malom pozitivnom statikom prema tzv. sabirnica-
tipa ARN moze imati sljedece funkcionalne jedinice (sl. 8): ma beskonacne snage (sL 9. i 10). Sabirnice beskonacne snage su zamisljene
sabirnice u elektroenergetskom sistemu ciji se napon ne mijenja zbog rada promat-
ranoga sinkronog generatora.
Rezultantna statika vanjske karakteristike x, izracunava se (sl. 10) iz izraza
OGRANICIVACI NAOREOENI REGULATOR! DOOATN£ REGULACIJSK£ JEOINIC£
OgrontC.en,~e
struJe uzbude Regulator reokt1vne snoge SIDMIZOtor E!lektroenergetskog
Vremensk1 zategnuto ogrom- Regulator faktoro snoge s1stema
tenJe struJe stoloN! Grupm regulator Kompenzntor frekvenCIJe
Vremensk1 zategnuto ogra~ Kompenzator okl111ne struJe gdje su xc reaktancija izmedu stroja i sabimica beskonaCne snage, xk stupanj
mCen1e struJe uzbude reaktivne kompenzacije koji daje automatski regulator napona.
Momentalno ogranlienJe
struJe uzbude 1- sinkroni stroj
OgramCenJe preoptere(enJe
rot ora 2- blok-transformator
3- dalekovod
I 4- sabirnica beskonacne snage
I •!FunkCIJE! regulociJG nopona. relallvna •
0 SNOVNA JEOINICA
REZERVNI
REGULATOR 5-
6-
sistem uzbude
automatski regulator napona
kompenzOCIJD, pr1logodenJe l I Regulator struJe
uzbude
7- uzbudnik
8 - sklop za reaktivnu kompenza-
II ciju (podeseni iznos reaktivne
kompenzaciju xu)

POJACALO SNAGE Sl. 9. Sinkroni stroj prikljueen na sabirnice beskonacne snage

(Tirtslorskl usmJenva[ \
Ako x, nije pozna!, more se eksperimentalno odrediti primjenom sljedeeeg izraza:

Sl. 8. Funkcionalne jedinice automatskog regulatora tipa ARN &U"'

xc-xk= Aiq

Osnovna jedinica osigurava osnovne regulacijske funkcije: odr:Zavanje konstan-

tnog napona sinkronog stroja, jednoliku raspodjelu reaktivnog optereeenja izmedu
sinkronih strojeva koji rade paralelno (reaktivna kompenzacija) i pridonosi odrla-
vanju visoke staticke i tranzijentne stabilnosti stabilnosti u mrezi.
Reaktivna kompenzacija ostvaruje modifikaciju vanjske karakteristike regulirano-
ga sinkronog stroja u ovisnosti o reaktivnoj struji stroja.
Prema smjeru djelovanja more biti:
pozitivna - primjenjuje se za kompenzaciju pada napona u prijenosnom
sistemu (transformatori, dalekovodi)
negativna - primjenjuje se za osiguranje stabilne i jednolike raspodjele realr.tiv-
nog optereeenja izmedu vi!!e sinkronih strojeva direktno spojenih u paralelu bel
medureaktancije i/ili za smanjenje varijacija reaktivne snage kod varijacija
napona vanjske mrere.
Izrafava se u postocima nazivnog napona stroja pri nazivnoj struji stroja.
gdje su &U"' promjena referentnog napona automatskog regulatora napona u p.u.:
AI. odgovarajuca promjena reaktivne struje generatora u p.u.
Primjer
Ako je potrebna kompenzacija pada napona na blok-transformatoru, ciji je
napon kratkog spoja u.= 10% (x,=O.I p.u.) (sl. 10) i ako se zahtijeva da je
rezultanta ~!atika do visokonaponskih sabirnica x, = 6 % treba podesiti reaktivnu
lr.ompenzaCIJU regulatora x. na iznos:
x.=x,-x,=O,l-0,06=0,04 p.u.=4 %.
~ (limiteri) (npr. ogranieeaje struje uzbude, vremenski zategnuto
· ograail!eRje struje statora, vremenski zategnuto ograniCenje struje uzbude, trenutno
ogranitenje struje uzbude, ogranieenje preoptereeenja rotora) sprecavaju prijelaze
sinkronoa stroja u nedgpusten refun rada pri varijacijama napona mreze koje taj
168 _ _ _ _ ~----- --~--~- ELEKTRIC:NI ROTACIONI STROJEVI
sinkroni stroj ne moze korigirati, a da se ne preoptereti iii ispadne iz koraka. Svrha
ogranicavaca jest da sprijeei stetu koja bi nastala iskljucivanjem generatora iz rada
zbog djelovanja zastite. Pri proradi ogranicavaca prestaje djelovanje regulacije po
konstantnom naponu stroja, ali poeinje djelovati regulacija po nekoj drugoj
varijabli, npr. reaktivnoj snazi stroja iii struji uzbude.
Sl. 10. Karakteristika napon- karakterist1ka sobimiro
beskona(ne snage
-reaktivna struja sinkronog 100% 1
stroja pri pozitivnoj kom-
penzaciji (kompenzaciji pada
napona u prijenosnom siste-
mu prema sl. 9)
oL-_ _ _ _ _L _ _
0 pu
~~-
Nadredeni regulatori reguliraju neke druge varijable stanja stroja na konstantni
iznos umjesto napona stroja. To su npr. regulator reaktivne snage, regulator faktora
snage i grupni regulator. Grupni regulator odr:Zava napon visokonaponskih sabirni-
ca elektrane i formira vanjske karakteristike elektrane. Nadre<teni regulatori su
integralnog djelovanja s relativno velikom vremenskom konstantom te sporo
izjednacuju reguliranu velicinu. Za brze pojave ostaje mjerodavna regulacija na
konstantni napon.
Dodatne regulacijske jedinice (npr. stabilizator elektroenergetskog sistema, frek-
ventni kompenzator) formiraju dodatne upravljacke signale, koji se sumiraju s
referentnim naponom, Cime se mijenja napon stroja sa ciljem da se ostvare dodatne
kvalitete regulacije napona. (Npr. prigusenje elektromehanickog njihanja rotora
stroja kod vlastitih iii sistemskih njihanja.)
Rezervni regulator
Rezervni regulator realiziran je kao regulator struje uzbude. U slueaju potrebe
moze u odre<tenoj mjeri nadomjestiti automatski regulator napona.
Digitalna regulacija napona sinkronih strojeva
Digitalni regulatori napona, koji su posljednjih godina u primjeni u svijetu,
omogucuju povi8enje kvalitete regulacije napona, a time povisenje kvalitete elektriC-
ne energije koju proizvodi sinkroni stroj, povisuju granice stabilnosti i poboljsavaju
prigusenja elektromehanickih njihanja agregata. Primjenjuju se suvremeni algoritmi
upravljanja ukljucujuci algoritme adaptivne i optimalne regulacije.
Sistemi uzbude sinkronih strojeva 169
Digitalni regulator napona more se realizirati kao mikroprocesorski sistem za
upravljanje elektrickih strojeva i srodnih brzih procesa, sa 16-bitnim mikroproceso-
rima konfiguriranim u vi8eprocesorski sistem povezanih brzim viseprocesorskim
sabimickim sistemom.
Osnovne karakteristike su:
• velika brzina rada mikroprocesorskog sistema i velika brzina racunanja koje su
definirane hardverom i operacijskim sistemom za realno vrijeme
• jednostavno programiranje pomocu viseg procesno orijentiranog, blokovski
strukturiranog jezika
• fleksibilnost i modularnost u konfiguriranju sistema
• mogucnosti dijagnoze i samokontrole funkcioniranja upravljackog ure<taja.
Digitalni regulator napona osim toga omogucuje:
unaprije<tene funkcije upravljanja i nadzora. Osigurava komunikaciju sistema
uzbude s nadre<tenim sistemom upravljanja agregata i po potrebi njemu nadre-
<tenim sistemima upravljanja. Komunikacija se obavlja sistemom brze digitalne
komunikacije s brzinom prijenosa 2 i vise megabauda
funkcije zaS!ite u sistemu uzbude
funkcije kronoloske registracije doga<taja
funkcije komunikacije s posluziocem, zadavanje parametara i strukturiranja
regulatora te prikazivanja varijabli i parametara u sistemu regulacije uzbude u
alfanumerickom obliku, u obliku stupeastog prikaza iii kao vremenski tok
prijelazne pojave. Za to se upotrebljavaju jednostavna senzorska tastatura,
minijaturni stampac i ekran s tekucim kristalom.
Veza s postrojenjem ostvaruje se pomocu digitalnih ulazno-izlaznih modula s
galvanskim odvajanjem i analogno-digitalnih pretvaraca.
U mikroprocesorskom sistemu realiziran je generator impulsa u kojem se generi-
raju upravljacki impulsi koji preko impulsnih pojaeala ukljucuju tiristore tiristor-
skog pretvaraca.
ELEKTROMOTORI
Vrste i momentne karakteristike elektromotora
Elektromotori su elektricni strojevi koji dovedenu elektricnu energiju na na-
mote stroja pretvaraju u mehanicku energiju na osovini stroja, a primjenjuju se
za pogon radnih mehanizama. Prema vrsti prikljueenog napona razlikuju se
istosmjernl motori (s nezavisnom, serijskom i slofenom uzbudom) i izmjenicni mo-
tor! (sinkroni, trofazni i jednofazni asinkroni i kolektorski). Za posebne namje-
ne upotrebljavaju se i druge vrste motora: reluktantni, histerezni, koracni, linearni,
s elektronickom komutacijom itd. Elektromotore karakterizira ovisnost momenta
170 -----~--- ELEKTRIC::NI ROTACIONI STROJEVI lstosmjerni motori s nezavisnom uzbudom ______________ 171

M m o kutnoj brzini vrtnje osovine w, te moment tromosti motora J. Razlikuju
se cetiri prirodne stacionarne momentne karakteristike koje ovise o vrsti i izvedbi
mot ora. sl. I).
Sl. I. Stacioname momente krivulje elektro-
motora
M mab - maksimalni moment
M.- nazivni moment
I - kruta, 2 i 3 - tvrda } momentna
3' - meka, 4 - vrlo meka krivulja
r· Brzina vrtnje mijenja se promjenom ':'apona armature preko otpomika iii uprav-
JIVog lspravlj~ca z? brzme ~rlnJe manJe od nazivne, a promjenom uzbudne struJ'e
za brzme vrtnje vece od naZ!vne.
A~o se P~ konstantnom protumomentu radnog mehaniZ!lla zeli smanjiti brzina
V~Je u traJn<;>m pogonu,_ !reba odabral! motors vecom nazivnom snagom kad se
rad1_ o 111otonma s. vh1sl!tom ventilacijom, v. str. 220. Kod motora 8 prlsilnom
ventllaciJOm _moguce_ Je opterecenje s nazivnim momentom u cijelom radnom
podru~Ju brzma vr!nJe.
Pokretanje motora: uz snizeni napon zbog smanjenja udara struje i naprezanJ·a u
motoru (str. 206).
Ko~nje motora: generatorsko, elektrodinamicko iii protustrujno (v. str. 212).

w--
Promjena smisla vrtnj_e postize ;;e zamjenom stezaljki El- E2 za poredni, odnos-
n-- no Fl-F~ za _nezav1sm motor 1h Z?mJe~om stezaljki A1-C2, sl. 2 (str. 174). Kod
kompaund1ramh. motora potrebno Je UVIJek zamijeniti i stezaljke serijskog namota
Odnosom momenata Mm,.JM. odredena je momentna preopteretivost elektro- Dl-02. _M?ton s nezav1s~om 1 porednom uzbudom te kompaundirani motori
motora (termicka naprezanja, v. str. 182). DomaCi proizvodaCi se pritom pridrzava- ";'Ogu r~d1t~ I kao _genera ton (v. sl. 2a, b, str. 174). Primjena ovih mot ora je za pogon
ju preporuka IEC, pub!. 34-1, osmo izdanje 1983. i propisa VDE 0530-1/1984 iz llskarsk1h 1 alatm~. slroJeva, slroJeva za proizvodnju papira, za pogon dizalica
kojih slijedi: ,Istosmjemi motori i visefazni indukcijski motori normalne izvedbe va!Jaomca, propulzije brodova 1td. '
moraju neovisno o (svojoj) vrsti pogona i izvedbi podnositi preoptereeenje 15 s
momentom do 1,6-strukog nazivnog momenta, pri ~emu uz jedno1iki porast U tabL I. prikazani su osnovni tehnicki podaci istosmjernih motora s potpuno
Iamehramm magnetsk1m krugom - proizvodnje ,Rade Koncar".
momenta ne smije doCi do prekretanja iii nenadane promjene brzine vrtnje.
Indukcijski kavezni motori sa strujom kratkog spoja manjom od 4,5 struke nazivne
Tab!. 1
struje, npr. jednofazni asinkroni motori s pogonskim kondenzatorom, moraju
podnositi preopterecenje 15 s sa 1,5-strukim nazivnim momentom."
Tehni~ki podaci istosmjernih motora s nezavisnom uzbudom i prisilnom ventilacijom
Preopteretivost istosmjernih motora ogranicena je pogonskom stabilnoscu (roo- (IC 06), IL 132...280, 2 IV 315 ... 710, mehanicka zastita IP 23
tori sa stranom uzbudom) i komutacijom (serijski motori). Dopustena preoptereti-
vost moze se povecati kompenzacijskim namotom. Preopteretivost indukcijskih Tip Brzina• Koris-
Snaga• Moment Moment
mot ora ogranieena je prekretnim momentom M mab• koji kao parametar motora Napon
motora vrtnje nost tromosti Mas a
ovisi 0 kvadratu mreznog napona. 1
kW min Nm % v kgm2 kg
s 11 70 86,0 0,11 135
ISTOSMJERNI MOTOR! IL 132 M 16 1500 100 87,0 170 ... 440 0,14 160
L 20 130 88,0 0,16 180
Istosmjerni motori s nezavisnom uzbudom
Na statoru se nalaze glavni polovi s uzbudnim namotom te pomoeni polovi koji
s 20 130 89,0 0,19 210
IL 160 M 30 1500 190 90,0 220 ... 460 0,22 240
omogucuju komutaciju bez iskrenja. Veliki i specijalni motori opskrbljeni su i s L 36 230 90,7 0,24 260
kompenzacijskim namotom smjestenim u utore glavnih polova Na rotoru se nalazi
namot armature i kolektor. Kompenzacijski namot i namot pomoCnih polova spojeni s 49 310 90,0 0,75 430
su u seriju s armaturnim namotom, a uzbudni namot se napaja iz nezavisnog izvora. IL 200 M 65 1500 410 91,7 220 ... 460 0,81 480
Kad je uzbudni namot spojen paralelno na armaturni napon, radi se o porednom L 87 550 92,4 0,88 550
motoru. Ako se na glavnim polovima nalazi i uzbudni namot spojen u seriju s ar- s 110 700 92,3 1,4 610
maturom u smislu povetanja stabilnosti, radi se o kompaundiranom motoru. Zbog lL 225 M 126 1500 800 92,8 220 ... 460 1,5 690
znatno boljih svojstava u pogonima koji zahtijevaju promjcnu brzine vrtnje, danas 11 L 150 960 93,3 1,8 770
uglavnom upotrebljavaju motori s nezavisnom IW>udom. Ovi motori imaju tvrdu mo-
mentnu karakteristiku, krivulja 2 na sl. I, kao i motori s permanentnim magnetima. Nastavak na stc. 172.
172____________________ ELEKTRitNI ROTACIONI STROJEVI lstosmjerni motori s nezavisnom uzbudom ________________ 173

Tip Brzina* Karis- Moment Navedene snage motora te one u katalozima iii na natpisnoj plocici odnose se
motora Snaga* vrtnje Moment nost Napon tromosti Masa samo na nazivno pogonsko stanje. Ono je definirano top1inskom klasom (str. 220),
nazivnom brzinom vrtnje (str. 171), nazivnim naponom (str. 171), temeraturom
kW min 1
Nm % v kgm 2 kg okoline do 40 'C (str. 218), nadmorskom visinom do I 000 m (str. 221) uz napajanje
s 200 1270 92,7 3,5 1140 istosmjemom strujom. Za svako odstupanje od nazivnog stanja potrebno je
IL 280 M 264 1500 1680 93,5 400 ... 520 4,1 1250 katalosku snagu reducirati mnofenjem odgovarajucim faktorima. Snaga kojom se
L 310 2000 93,9 4,7 1360 motor mofe opteretiti kod napajanja valovitom strujom iznosi
L1 229 1650 1325 92,4 5,2 1400
L2 225 1290 1666 92,3 5,5 1530
2IV 315 L3 305 1380 2111 93,3 440 ... 720 7,0 I 710 gdje su:
L4 307 1210 2423 93,2 7,5 1820 k, - korekcijski faktor pri napajanju valovitom strujom (iz poluvodickih isprav-
L5 308 960 3064 92,7 8,5 2040 ljackih sklopova)
L1 325 1495 2076 93,4 9,5 1860 Tab!. 2.
2IV 355 L2 325 1185 2619 93,1 440 ... 720 10,6 2060
L3 476 1425 3190 94,5 12,2 2330
L4 482 1135 4056 94,2 13,7 2650
L1 491 1660 2825 94,3 15,9 2500
2IV 400 L2 490 1315 3 558 94,3 440 ... 720 17,5 2780
L3 491 920 5097 93,9 21,3 3 360 P, nazivna snaga iz kataloga iii natpisne ploCice
L4 485 735 6302 93,5 23,7 3750 w,% valovitost struje u % (str. 200).
Ll 565 1120 4818 94,1 27,5 3400
2IV 450 L2 562 880 6099 93,9 440 ... 720 30,5 3 780 Istosmjerni motori sa serijskom uzbudom
L3 554 690 7668 93,6 ~4.5 4250
L4 551 550 9567 93,2 39,5 4800 Ovi su motori izradeni u osnovi jednako kao i istosmjerni motori s paralelnom
Ll 810 1225 6315 94,7 49,5 4100 uzbudom. Posebnost se sastoji u serijskom spoju namota armature i uzbudnog
2IV 500 L2 807 960 8028 94,7 440 ... 720 55,5 4500 namota, sl. 2. Potezni moment ujedno je i maksimalni te iznosi od 160 do 350%
nazivnog momenta.
L3 822 675 11630 94,3 65,8 5350
L4 810 535 14459 93,9 75,8 6100 Momentna karakteristika je meka, krivulja 4 na sl. I.
Ll 820 750 10441 94,5 83,0 5080 Brzina vrtnje mijenja se promjenom napona armature iii promjenom rotorskih
2IV 560 L2 815 590 13192 94,3 440 ... 720 91,2 5700 otpomika za brzine vrtnje manje od nazivne, a sentiranjem uzbudnog namota za
L3 814 470 16540 93,9 108,8 6450 brzine vrtnje vece od nazivne. Pri pokretanju postupa se analogno kao kod motora
L4 802 375 20424 93,5 124,5 7 380 s nezavisnom uzbudom (str. 171). Isto vrijedi i za kocenje, osim generatorskog
koeenja koje se ne mo:Ze ostvariti.
Ll I 050 775 12939 94,5 146,5 6920
2IV 630 L2 1047 610 16392 94,3 440 ... 720 163,0 7700 Smisao vrtnje mijenja se zamjenom stezaljki: A1-A2 armatumog namota iii
stezaljki D1-D2 uzbudnog namota, sl. 2.
L3 I 026 435 22525 93,8 194,0 8900
L4 1022 340 28706 93,6 223,0 9900 Motori sa serijskom uzbudom narocito su pogodni za elektricnu vucu pri
nereguliranim elektromotornim pogonima (:Zeljeznica, tramvaj, elektrokolica i sl.).
Ll 1352 800 16140 95,2 241,5 7900
L2 1362 590 22050 95,0 277,0 9100 Zbog opasnosti od ,pobjega", serijski motori ne mogu raditi pri niskim optere-
2IV 710 L3 1372 495 26470 94,9 440-720 302,0 9950 eenjima, iii u praznom hodu uz nazivni napon, te se opremaju sa zastitom od
pobjega.
L4 I 383 390 33866 94,5 344,0 11400
L5 1395 305 43680 93,9 399,0 13250 Istosmjerni motori mogu se izraditi i sa dva ili vi~ uzbudnih namota. Kombina-
cijom paralelne i serijske uzbude, npr. kod kompaundnih motora, moze se momen-
• Snage i brzine vrtnje kod napona 440 V. tna karakteristika, sl. 1, podesiti od tvrde do meke.
174 ____ --------~--- ELEKTRitNI ROTACIONI STROJEVI Asinkroni motori _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 175

Elektri~na snaga potrebna za rad istosmjernih motora P", koji daju na osovini SINKRONI MOTORI
mehanicku snagu P u kW:
Stator sinkronih motora namotan je trofazno. Rotor ima manje iii vise izrai:ene
p = !OO·P kW polove s uzbudnim namotom kojim protjeee istosmjerna struja.
<I ~
Sinkroni motori primjenjuju se svuda gdje je potrebna konstantna brzina vrtnje i
(~ - korisnost elektromotora). kompenzacija jalove snage, te za regulirane elektromotorne pogone velikih snaga
raznih brzina vrtnje (v. str. 281). Karakteristicna momentna krivulja je krivulja 1 na
Sheme spoja namota istosmjernih strojeva sL 1. Njihova korisnost (stupanj djelovanja) veea je za 1 do 2% nego kod
usporedivih asinkronih motora. LakSe se i elc:onomicnije izra<!uju od asinkronih
01 El motora za vi8e napone i velike snage. Najeesee se upotrebljavaju za pogon
ventilatora, pumpi i kompresora.
:FI :Fl
Na sL 11 do 15 (str. 209) prikazani su spojevi za pokretanje, a u tabL 2 (str. 208)
Fl Fl uspore<!eni su pojedini naeini pokretanja sinkronih motora (v. str. 207).
Sinkroni motori heskontaktne izvedbe gra<!eni su jednako kao i generatori
beskontaktne izvedbe, a imaju organizirano prespajanje uzbudnog namota u toku
asinkronog zaleta (v. str. 207 za asinkroni zalet i za beskontaktnu uzbudu).
AIEl AIEl Elektri~na snaga potrebna za rad sinkronih iii asinkronih motora P, 1, S, 1, koji
daju na osovini rflehanicku snagu P u kW:
!OO·P
OlEl OIEl
P"=-~- kW iii s.. = lOOP
---
~-cosrp
kVA

:FI
:~~
(, je korisnost elektromotora u %, cos rp je faktor snage).
Fl
ASINKRONI MOTORI

Trofazni asinkroni kolutni motori

AIEl
lCl [I
Sl. 2. Istosmjerni stroj s pomocnim polovima~ kompen_zacijskim namotom i s~fe.:
nom uzbudom: a - generator za desni sm1sao vrtnJe; b - ~~nerat~r za J~VI
smisao vrtnje; c - motor za desni smisao vrtnje;. d .- mot?r za hJCVI sm1sao vrtn!e:
e _ stroj s razdijeljenim namotima kompenzac!Je 1 pomocruh polova rad1 smanJe
nja radiosmetnJI
AIEl
Stator asinkronog motora izv.edbom se ne razlikuje od statora sinkronog motora.
Trofazni je namot smjesten u utore i spojen u zvijezdu iii trokut. Na rotoru je
najeesee trofazni namot kojem su poeeci spojeni u zvjezdiste, a svrseci izvedeni do
kliznih koluta preko kojih se more sa svak:im faznim namotom u seriju ukljuciti
vanjski otpor iii neki dodatni vajski napon. Namot rotora spaja se u zvijezdu, a kod
veCih motora u trokut, ako je potrebno smanjiti napon rotora u stanju mirovanja.
Dodatni vanjski otpori (pokretaci iii uputnici) koriste se za pokretanje, regulaciju
brzine vrtnje i koeenje (v. str. 341). Mogucnost dodavanja otpora u rotorski krug
daje kolutnom motoru dvije znatne prednosti pred kaveznim i sinkronim motorom.
Te su prednosti u mogucnosti da se potezni moment (moment pokretanja) more
poveeati sve do iznosa maksimalnog momenta i da se struja koju motor uzima pri
pokretanju more smanjiti na iznose koje podnosi mre!a iii autonomni izvor. Nakon
dovr8enog zaleta more se posebnom napravom - podizaeem eetkica i kratkospoj-
uikom - klizne kolute kratko spojiti, a eetk:ice podignuti s kliznih koluta radi
smanjivanja njihova tro8enja i trenja na kolutima. Svi kolutni motori nemaju
ureclajc za kratko spajanje i podizanje eetkica. Taj se izvedbeni detalj dogovara pri
narudfbi i kupnji motora, ovisno o tome je li motor predvi<!en za regulaciju brzine
176 _ _ __ _ _ _ _ ELEKTRitNI ROTACIONI STROJEVI
vrtnje s trajno ukljucenim dodatnim otporima, odnosno vanjskim narinutim napa-
nom u rotorski krug, iii se otpor dodaje samo rad1 pokretanJa. Kolutm Je motor
projektiran i izveden za pokretanje s dodatnim otpornikom u rotorskom kru~u
{sl. 16, str. 210), pa se uspjesno pokretanje ne moie vrsiti s kratko spojenim kolutmm
rotorom.
Preko kliznih koluta moze se u rotor dovoditi vanjski napon kojem frekven-
cija mora biti jednaka frekvenciji ~ot<;>rskih struja. ~o je po~~ata tehnika ~egu­
lacije brzine vrtnje kaskadmm spoJCVIma. Pn svakoJ regulaCIJI brzme vrtnje -
otporom, naponom, i frekven~jo"?• pod~inkronim _i, nadsinkro~im kas~adama
- mora se voditi racuna o utjecaJU nacma regulaCIJe na promJenu gub1taka u
zeljezu i namotima motora i na promjenu uvjeta hladenja zbog promijenjene brzine
vrtnje ventilatora. U slucajevima sirokog opsega regulacije i neodgovarajuce_ to~e
smanjenih momenata opterecenja, maZe biti potrebno da motor 1ma ventl!aCIJU
neovisnu o brzini vrtnje osovine motora, ili da se odabere motor s vecom naz~vnom
snagom.
Kolutni se motori masovno proizvode za sve standardne napone i frekvencije
mreze. Rotorski naponi nisu standardizirani.
Promjena smisla vrtnje iii reverziranje trofaznih kolutnih motora vrsi se tako da
se zamjenom dvaju dovoda do mreze izmijeni fazni redoslijed na~ona pr~klju­
eenih na stezaljke motora {v. sl. 6. str. 183). Kod motora s vent!lato?ma ~ Jedan
smjer vrtnje nije dozvoljeno mijenjati smjer vrtnje zbo~ _p_ogorsamh uvjeta hla-
denja motora. To je obicno naznaeeno na natp1sno] ploc1c1 1 u uputama za pogon
mot ora.
Kolutni je motor definiran nazivnom snagom, nazivnim naponom i frekven-
cijom statora, brojem polova, brzinom vrtnje, maksimalnim mom~nto~ (pre_-
opteretivost), naponom r~tora u mirovaj~. 1 struJom rotora pn naz1vnoJ_ sna~.
Tome treba uvijek dodat1 mehamcku zastltu 1 nacm hladenJa, 1zvedbem obhk
te standarde iii preporuke prema kojima se gradi motor. Podaci za pokretac
mogu se racunati prema izrazima na str. 346. Detalj~i pod~ci. za kolutne ~ot~re
nalaze se u katalozima ,Rade Koncar", ,Trofazm asmkrom v1sokonaponsk1 kliz-
no-kolutni motori", br. 33468 i za niski napon ,Trofazni asinkroni kolutni motori",
br. 33471.
Kolutni motori primjenjuju se za pogone drobilica, dizalica, {str. 201) mlinova,
kompresora, pumpi, sjekaca, transportera i svagdje gdje nije moguca primjena
nereguliranoga kaveznog asinkronog motora.
Pored mnogih prednosti trofaznih kolutnih motora u odnosu na sinkrone i
kavezne {pokretanje velikih momenata inercije, podesavanje brzine pri neregulira-
nom elektromotornom pogonu, smanjivanje struja pokretanja uz istodobno pove-
canje momenata, vise mogucnosti kocenja), kolutni mo~ori i~aju i bitni ~edostatak
uvjetovan vrlo osjetljivim sklopom kliznih koluta 1 cetk1ca. Moguc1_ kvaroVI,
troS.nje cetkica te iskrenje na kliznim kolutim.a ogranicavaJU mu. pnm!e~u, a
narocito u pogonima gdje je bitna protueksploziJska zastlta. U mnog1m pnmJena-
ma daje se prednost kaveznom asinkronom motoru, koji je znatno jeftiniji te
jednostavniji za izradu i odrzavanje.
Asinkroni motori --177
Trofazni asinkroni kavezni motori
Kavezni asinkroni motor razlikuje se od kolutnoga samo u izvedbi rotora.
Rotorski je namot kaveznih motora malih i srednjih snaga najcesce izliven od
aluminija, a kod vecih snaga izraden od specijalno formiranih neizoliranih bakrenih
profila. Za najteze uvjete pokretanja rotor>ki se namot (kavez) izraduje od bronce
ili mjedi. lzborom materijala za rotorski kavez i oblikovanjem rotorskog utora
rJesavaju se problemi relativno velikih struja pokretanja, relativno malih poteznih
momenata i termodinamickih naprezanja. Navedeni su problemi naroCito izrazeni
kod vecih i vclikih motora, posebice brzohodnih (2-polni i 4-polni motori). Dvoka-
veznim {rijetko trokavcznim) motorima dobije se najvcci efekt smanjenja struja
pokretanJa uz dovolJnO vehke momente pokretanja. Unutrasnji kavez, onaj blizi osi
vrtnje, obicno je veceg presjeka i izraden od bakra, a vanjski (zaletni), blizi zracnom
rasporu, manjeg je presjeka i izraden od materijala veceg specificnog otpora i
toplmskog kapac1teta.
Potezni momenti i struje kratkog spoja kaveznih motora dani su u katalozima.
zaJedno sa svim ostalim nazivnim podacima: (v. kataloge ,Radc Koncar": Trofazni
asinkroni kavezni motori tipa 4AZ i 5AZ, broj 32161, V.sokonaponski trofazni
asinhroni motori 6000 i ]()000 v; broj 33458).
Brzinu vrtnje maze se podesavati promjenom broja polova statorskog na-
mota (Dahlanderovi spojcvi za omjer brzina 2: 1), polno-amplitudnom modula-
cijom {PAM) za druge omjere brzina (npr. 6:8, 12: 14), promjenom napona.
promjenom napona i frekvencije. Za podesavanje brzine vrtnje u 2 stupnja koriste
se kavezni motori i sa dva odvojena namota na statoru, za svaku brzinu posebni
namot.
Pokretanje ~aveznih motora obavlja se najcesce direktnim prikljuckom na mrezu, a
ako to mreza ne dozvoljava pokretanje se obavlja tehnikom objasnjenom kod
proble~a pokretanja sinkronih motora, v. tab!. 2, str. 208. Najcesce se primjenjuje
tzv: ZVIJezda-trokut pokretanJe, a u tom se slucaju namot motora spaja u trokut za
traJm rad.
Kocenje pomocu kaveznih motora maze se ostvariti razlicitim zahvatima na
statorskom namotu. Pored generatorskog, protustrujnog i elektrodinamickog koce-
DJa maze se za manje motore primijeniti tehnika kondenzatorskog kocenja. Aka
pogon traz1 preciznije zaustavljanje i pozicioniranje maze se primijeniti asinkroni
kavezm motor s prigradenom kocnicom.
Promjena smisla vrtnje iii reverziranje obavlja se zamjenom dvaju, od tri, dovoda
do mreze.
Kavezni se motori zbog jednostavnosti izvedbe i oddavanja upotrebljavaju
svagdje gdje mreza podnosi udare struje, a pagan nema strozih zahtjeva za
podesav~nje brzine vrtnje pri nereguliranom EMP. Proizvode se u serijama i
pojedm~cno za snage do 30 MW 1 napone do 14kV. Motori manjih snaga
o?uhvacem su standard1ma po redu snaga, naponu i prikljucno (prigradno) gabarit-
n~m mJerama._ U tab!. 3. prikazani su osnovni tehnicki podaci kaveznih asinkronih
mskonaponskth motora standardizirane izvedbe iz proizvodnog programa ,Rade
Koncar".
178 ______ _ ELEKTRitNI ROTACIONI STROJEVI Asinkroni motori ______ -----~
---~ ___ 179
Tabl. 3.
Snage trofaznih asinkronih kaveznih motora stupnja za§tite Trofazni motor na jednofaznoj mrefi
IP 54, oblik IM B 3 (IEC 72/1971 i DIN 42673/1983.) Trofazni asinkroni motori manjih snaga mogu se prikljuCiti na jednofaznu mrezu
spojevima prema sl 3. U takvim je spojevima potrebno dodati metalno-papirni
Snaga motora u kW pri 50 H~ i sinkronoj kondenzator c •. pribliznog kapaciteta 8 JlF za svakih 100 ~ snage motora.
Tip brzini vrtnje okretnog polja statora
mot ora
1
3000 min-• 1500min- 1 1000min 750min 1
M
5 AZ 71 A 0,37 0,25 0,18* Nn 3- fazno
' ....... __ --.4.,
5 AZ 71 B 0,55 0,37 0,25*
5 AZ 80 A 0,75 0,55 0,37 0,25*
' '\
\
5 AZ 80 B 1,1 0,75 0,55 I
0.5 I
5AZ90S 1,5 1,1 0,75 0,37*
I
5 AZ 90 L 2,2 1,5 1,1 0,55*
5 AZ 100 L (A) 2,2 1,5 0,75 ll ......_ _ _ _--1-_ 1/_._ _ _ _ _t--
3
5 AZ 100 LB
5 AZ 112M 4
3
4 2,2
1,1
1,5
N------- N------>-- !'.._
n,

4 AZ 132 S (A) 5,5 5,5 3 2,2 SI 3. Prikljucak trofaznog motora na Jednofaznu mrezu u tzv Steinmetzovu spoju:
4 AZ 132 SB 7,5 a - spoj trokut, b - spoJ zv1jezda, c - usporedna momentna karakteristika
4 AZ 132M (A) 7,5 4 3 (I - lijevi smjer vrtnje, d - desni)
pomotna t
4AZ 132MB 5,5
4 AZ 160M (A) 11 11 7,5 4
4 AZ 160MB 15 5,5
4 AZ 160 L 18,5 15 11 7,5
4 AZ 180M 22 18,5
4 AZ 180 L 22 15 11
4 AZ 200 L (a) 30 30 18,5 15
4 AZ 200 Lb 37 22
4 AZ 225 S 37 18,5
4AZ225M 45 45 30 22
4 AZ 250M 55 55 37 30
4AZ280S 75 75 45 37 ll_,i------+--.......-+-
4AZ280M 90 90 55 45 N---------~
4 AZ 315 S 110 110 75 55
4 AZ 315 M(a) 132 132 90 75 Q b
Sl4. Dvokapacitivni motor: a - shema spoja (g - glavna, p - pomocna faza, C,
4 AZ 315Mb 110* 90* - kondenzator za trajni pogon, C8 - za1etni kondenzator s napravom za
• Prema DIN 42673 snage msu defimrane. isklapanje); b - karakteristike momenta u ovisnosti o ukljucenom kapacitetu
(polozaj sklopke d - desni smisao vrtnje, poloiaj I - lijevi)
 ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI Linearni motori 181
180 -
Jednofazni asinkroni motori . Tehnicka_ rjesenja asinkronih lincarnih m?tora mogu biti razlicita, ali najcesce su
slicna_ o_mma Ilustnramm na sl. 5. Takva 1 shcna pnnc1pna rjesenja rezultat su osnm-
Jednofazni asinkroni motor ima na statoru glavnu fazu i pomocnu (zaletnu) ne teznJe za pnmJenu li_nearmh motora u transportu bez kotaca i mehanickog kon-
fazu. Rotor je u pravilu kavezni. Pomocna faza maze biti ukljucena samo za vri- t~ta (na ~agnetskom 1h pneumats~om jastuku). Time se u potpunosti mogu savla-
jeme trajanja zaleta iii trajno. lJ pomocnoj fazi najcesce se koristi kondenzator, datl ogramcenJa makSJmalno moguc1h brzina zbog adhezijskc granice sinskih vO?ila.
a izvcdbe ovih motora mogu biti: samo sa zaletnim kondenzatorom, s konden-
zatorima za zalet i trajni rad (dvokapacitivni motor) iii samo s kondenzatorom
za trajni rad (kondenzatorski motor). Ako nije upotrijebljen kondenzator za traj-
ni pogon, pomocnu fazu treba isklopiti nakon zaleta (npr. centrifugalnom sklop-
kom).
Revcrziranje jednofaznog motora s pomocnom fazom vrsi se zamjenom priklju-
caka samo jcdnog namota, glavne iii pomocne faze. Na sl. 4. prikazan je prin-
cipni spoj dvokapacitivnog motora, reverziranje i pribiizni izglcd momcntnih
karakteristika.
Jednofazni asinkroni motori proizvode se u velikim serijama, za snage do 3 kW. ~~---~--,

napone 220 V, 50 Hz. Motori oznake 5 AZC, ,Rade Koncar·•, isticu se visokom I I I
korisnosti ~- faktorom snage cos q; blizu L mirnim hodom. Prikladni su za kob1no vozllo I I VOZilO I
upotrebu u poljoprivrednim strojevima, kucanskim aparatima i svagdje gdje nema I
I
trofazne mre:Ze. I
I
I
LINEARNl MOTOR! sekundarl
f1kwon I
I
OdgovarajuCom topolnSkom transformacijom moZ.e se svaki rotacioni elektriCni L ___ j
stroj svesti na linearni. Lincarni elektriCni motori pretvaraju energiju prema istim
principima kao i njihovi rotirajuci ekvivalenti. Specificnosti unose rubne pojave,
kao posljedica mehanickog diskontinuitcta magnctskog kruga u smjeru gibanja i
okomito na njega. Primjenom linearnog clektromotora izbjegava se pretvaranje Sl; 5. Shematski prikaz izvedbe visefaznoga linearnog asinkronog motora: a _
rotacionog gibanja u linearno upotrebom manje iii vise kompliciranih i skupih v1sefazm motors dvostrukJm pnmarmm (uzbudnim) dijelom i sekundarom u obliku
kinematickih uredaja (reduktori, puzni prijenosi. ekscentri). moze se realizirati !rake_ (I - lamehram uzbudm dw (paket statora); 2 - visefazni namot smjdten u
elektromehanicka pretvorba i prijenos sila bez mehanickog kontakta izmedu utore, -~ .- s_ekundar u obhku trake; b - zracni raspor, magnetski; o-d _
mirnog i pokretnog dijela elektromotora. meh~mckJ ::racm raspon); b - shema primjene i izvedbe mot ora s fiksnim sekunda-
Poseban znacaj daje se iinearnom motoru za progresivno gibanje asinkronog rom I pom1cmm pnmarmn (kratk1 stator); c -- shema primjcne i izvedbe s fiksnim
principa rada. Takav je motor najjednostavnije zamisiiti na nacin da se obod uzbudmm dljelom 1 pomicnim sekundarom (kratki rotor)
statora i rotora vclikog stroja s trofaznim (visefaznim) namotom za mnogo pari
Zamisljeni p~oces transformacije rotirajuceg stroja u linearni metodom razrezi-
polova razvije u ravninu. Takvom se transformacijom krui:no gibanje rotora pre-
vanJa I r~zviJanJa u ravninu" uvodi u razmatranja _nove spccificnosti, nepoz~atc kod
rna statoru pretvara u linearno, a okretno polje koje se gibalo sinkronom brzi- konvenctonalnoga elektncnog slroJa. Da bt se odVIJalo relativno gibanje sekundara 3
nom transformira se u linearno putujuce polje, koje za trajanja l pune periode na ~1. 5 (ekvtvalent rotoru) prema pnmaru 1 na sl. 5 (ekvivalent statoru) nuzno je da
izmjenicnog napona narinutog na stator prijede put jednak dvostrukom pol- duiJm~ Jedn~g dtjela u odnosu na drug1 budu raziicite. Za tehnicka rjesenja
nom koraku, x=2r •. Sinkrone brzina iinearnog gibanja iznosi pri frekvenciji speclficne apl1kac1Je ~emelJnOJe p1tan1e dtzaJna, !J. koJI ce dw linearnog motora biti
napona f(Hz) v, =2fr., a klizanje sekundara (pomicnog dijela ekvivalentnog kratak, a kOJI produzem. DVIJe su osnovne grupe koje se mogu izvesti iz principne
rotoru) koji se giba brzinom v (ms- 1 ) iznosi s=(v,-v)/v,. Karakteristika razvi· tzvedbe na sl. Sa:
jena sila i brzina translacije F =f(v), ne razlikuje se bitno od karakteristike mo- - motori s kratkim uzbudnim dijefom i dugackim sekundarom
ment, brzina vrtnje M =f(s), rotacionog asinkronog motora (v. str. 204). - moton s kratkJm sekundarom i izduzenim uzbudnim dijelom.
182 _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI Elektrcna i temperaturna z.Stita elektromotora _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 183
llllll
Gibajuci dio moze biti primar iii sekundar u svakoj od ove dvije izvedbe. I I I
Primami i sekundarni dio svake od navedenih izvedbi linearnog motora ima svoj
,poeetak" i ,kraj" u smjeru gibanja, sto moze bitno utjecati na karakteristike r -----~1
motora. Te su speciticnosti obuhvacene tzv. rubnim pojavama linearnih strojeva, a
njihov negativni utjecat na karakteristike bitno se smanjuje s povecanjem broja ______ _j
polova i smanjenjem zracnog raspora.
U prakticnoj izvedbi obicno se uzima kratki uzbudni dio, a sekundar (aluminij-
Fl
ska iii bakrena sina, ili savitljiva dobro vodljiva traka) duljine potrebne za
realizaciju pogona. Za primjenu u vuci uzima se obicno kratki pomicni primar
smjesten u vozilu, a sekundar je tracnica od aluminija ili sl. Za transport rastaljenog
metala upotrebljava se izvedba s tiksnim i kratkim uzbudnim dijelom, a sekundar
sacinjava rastaljeni metal smjesten u termicki dobro izolirani kanal. To je tzv.
pumpa za rastaljeni metal, gdje se asinkroni princip izvedbe moze koristiti za
ispunjavanje dviju funkcija: zagrijavanje i transport metala. Poznate su razlicite
izvedbe linearnih asinkronih motora za kontinuirana i oscilatorna gibanja (cijevni
linearni motori, oscilatorni linearni motori, disk linearni motori i dr.).
Paralelno s razvojem i primjenom asinkronih linearnih motora, razvijaju se
sinkroni i istosmjerni linearni strojevi. Posebno je znacajan sinkroni motor za
linearna diskretna gibanja (koracni sinkroni motor) po jednoj iii vise koordinata.

Sl. 6. Promjena smisla vrtnje trofaznih asinkronih kaveznih motora

ELEKTRJCNA I TEMPERATURNA ZASTITA ELEKTROMOTORA

Od svih dijelova elektromotornog pogona, najveca se paznja posvecuje zastiti

elektromotora, posebno njegovih namota. Zastitni uredaji moraju zastititi elektro·
motor od pregrijavanja i rada na nedopusteno niskom naponu. U slucaju kratkog
spoja moraju isklopiti motor u sto kracem vremenu i sprijeciti daljnja osteeenja.
Najeesce koristeni zastitni uredaji su osiguraci, sklopnici s bimetalnim relejima,
motomi zastitni prekidaci i uredaji za temperaturnu zastitu elektromotora, sl. 8.
Svrha je osigura~a da u slucaju kratkog spoja sto prije prekinu napajanje
elektromotora elektricnom energijom. Rastalne uloske (patrone) osiguraca u dovo-
du treba odmjeriti tako da izdrze uklopnu struju: za direktno uklapanje kaveznih
motora treba odabrati ,gG" uloske za 1,3 I. 'I.=nazivna struja elektromotora). Pri
uklapanju kaveznih motora pomocu preklopke YA (lagani zalet) i za kolutne
motore, odgovaraju ulosci za 1,0 I •• v. tabl. 4.
Vrijednosti navedene u tabl. 4. vrijede za krace trajanje zaleta, do 5 s kod
kaveznih, odnosno do 15 s kod kolutnih motora.
Zastita od preopterecenja kojom se osigurava ispravna komutacija kod istosmjer·
nih elektromotora i zagrijanje u dopustenim granicama kod istosmjernih i izmjeniC-
nih elektromotora, postize se pomocu bimetalnih releja. U trajnom radu (S1) zastita
se podesava na nazivnu struju elektromotora. Pri 1,05-strukoj podesenoj struji ne
smiju proraditi unutar 2 h. S obzirom na vlastite tolerancije u proradnim vrijednos-
tima i s obzirom na dopustenu preopteretivost elektromotora (str. 170) bimetalni
releji moraju pri 1,5-strukoj pode!enoj struji isklopiti za manje od 2 min (v.
karakteristiku na str. 338). Osim toga mora biti zajameen siguran zalet elektromo-,
Tab!. 4. ~
Nazivne struje trofaznih asinkronih motora, nazivne struje osiguraca tipa gG i aM (str. 353) I
i orijentacijski presjeci dovoda (4-polni motori, pad napona do 80 m
udaljenosti manji od 2% )"

Uklapanje direktno Uklapanje Y/Ll-preklopkom iii

(l k = 61 .; t, = 5 s)* pokretacem (I, =21.; t, = 15 s)*
Nazivna Nazivna struJa
snaga motora I. u A struje presjeci vodica struje presjeci vodica
motora pn naponu osiguraCa u A mm 2 Cu osiguraca u A mm 2 Cu
za napon za napon za napon za napon

220 v 380 v 500 v 220V 380 v 500 v 220V 380 v 500 v 220V 380 v 500 v 220V 380 v 500 v
kW

1,5 1,5 -- - - -
0,18 0,95 0,55 0,42 2 2 2 1.5 - -

1,5 1,5 1,5 - - - - -

0,25 1,28 0,74 0,56 2 2 2 -

1,5 1,5 1,5 - - - - - -

0,37 1,82 1,05 0,80 4 2 2
4 2 1.5 1,5 1,5 4 2 2 1,5 1,5 1,5
0,55 2,6 1,48 1,13 4
4 4 1,5 1,5 1,5 4 4 2 1,5 1,5 1,5
0,8 3,6 2.1 1,6 6
6 4 1,5 1,5 1,5 6 4 4 1,5 1,5 1,5
1,1 4,7 2,7 2,1 10
6 6 1,5 1,5 1,5 6 4 4 1,5 1,5 1,5
1,5 6,2 3,6 2,7 10
!0 6 2,5 1,5 1,5 10 6 4 1,5 1,5 1,5
2,2 8,7 5,0 3,8 16
10 10 4 1,5 1,5 16 10 6 2,5 1.5 1,5
3,0 11,6 6,7 5.1 20
16 10 6 2,5 1,5 16 10 10 2,5 1,5 1,5
4,0 15,1 8,7 6,6 25
20 16 10 4 2,5 25 16 10 4 2,5 1,5
5,5 21 12 9,1 35
12,2 25 20 16 6 4 35 20 16 10 4 2,5
7,5 28 16 50
35 25 25 10 6 50 25 20 16 6 4
11,0 40 23 17,5 63
50 35 35 16 10 63 35 25 25 10 6
15,0 53 31 23 80
63 50 50 25 16 80 50 35 35 16 10
22,0 76 44 33 100
80 63 50 35 25 125 80 50 50 25 16
30,0 100 59 45 125
74 56 160 100 80 70 50 35 160 80 63 70 35 25
38,0 130

Uklapanje direktno Uklapanje Y/Ll-preklopkom iii

(J,=6I.; t,=Ss)* pokretacem (1,=21.; t,= 15 s)*
Nazivna Nazivna struja
snaga motora /n u A struje presjeci vodica struje presjeci vodica
motora pri naponu osiguraCa u A mm 2 Cu osiguraCa u A mm 2 Cu
za napon za napon za napon za napon

kW 220V 380 v 500 v 220V 380 v 500 v 220 v 380 v 500 v 220V 380 v 500 v 220V 380 v 500 v

50,0 165 95 72 200 125 100 95 50 50 200 125 80 95 50 35

63,0 200 120 89 260 160 125 120 70 50 225 125 100 120 50 50
80,0 255 150 110 300 200 160 150 95 70 300 160 125 150 70 50
100,0 325 190 140 400 225 200 240 120 95 350 200 160 240 95 70
160,0 515 300 230 - - - - - - 500 300 225

* I, je struja uklapanja, t, je trajanje zaleta. Tocnije odredivanje presjeka prema padu napona i kcntrola
zagrijanja prema str. 834.
1
' Tab!. 4. uglavnom odgovara tab!. BII i Bill iz IEC 204-1 1 1981. (zastita PVC kabela u el. opremi industrijskih
strojeva)
186 _________________ ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI 187
Ll-~--­ Ll~--------------~
ll-hr--
.... ·-"' '""' ;.
e ~~
0
LJ-t-t-"T-- 0
00·.: "'0"' ·e
"' ""
>
"'0 0.... :u 1;l0""
> .!::1 > ·~
:.;;"' 2 0
0 0
e "' l"::.5" "
>
"" &E
"" ]
"" -~:;; -"~0 'il>0
·a
"0~

"'
:.;;"
. - , >{)
" " ·;;- ·a"" 0"~
•(.)
"' "' "'
>N >U

-@ .~
~ •(.)
-"

:;; ""
0
e ;: ""'00 o·~
0 1l
=-
""""'
C' ~,8
"
><..>
::l

.~
P..-i:;
·;;:
:E
>N
e!
0
E 1J
8.:.;;;:
"' "' -;;; e 1!5
0

<
>
""'0>
0
•(.)

"""' -~ " B!:! ·-"' ""' -"> "" !:!"

0 ~ ""'0 "
>(.)

.:a"" .5
::l

:E
N
" g.~ .... "'
0 "'
-~
Oil
::l
"'
-~ .... =
~"'
::l

"
::l
-"
;;;: ""
""-·-
•(.) 0 .0

0
f-<
e"'
·.: e...."
·e
,ij """ ',() ,i_l·-
'§ ~~~ .8 "'>
-"
::l
0~ -~
::l

"
><..>
B
""-"'
oo"O
e
·e
::l

><..> "
>N
0 0 .!l
><..>
"' ~ .:: ><..>

e ..,·e
~~:-a·E t:"'
0
:E 0
e '"...."' "'>0
b{) E >
~
:;;; ·::::"'
..,
0 c.> ""' .£
0:: e
N
""'
·- 0.. 0
.;:: "' ""'g
Temperaturna (termicka) zastita trofaznih asinkro- f-<
~ ·e =g.:E" ;~:~~:~ ·~ e"'
> -~ =~ N .fl0 :E.,.~
"' "'~ > C'd~~.g~ ~0 >
c:: l"::
"'=' .....
(!)
nih motora (uredaji tipa RTN 133 R i ETZM) tll
...l "E' ~ ~ 8...~ 8...~ ""'
0
~
l"::
o Eo-"'
tll "" "" c.. "" > 0
tora. Posebni problemi javljaju se pri zaletu trofaznih asinkronih kaveznih motora, <
z -~
""'
cije struje ukapanja odgovaraju 6 do 8 strukim nazivnim strujama. Pritom se za
lagane ·zalete dopusta da pri 6-strukoj nazivnoj struji zastita proradi tek nakon 2~ >
0
·;;:
a za teske zalete tek nakon 5 s. Bimetalni releji trebaju osim toga sprijeeiti 0:: 2
jednofazni rad trofaznih elektromotora i omoguCiti sto potpunije iskoristenje ~ "'
>
-"
elektromotora u intermitiranom radu. ~
Sklopnici s bimetalnim relejima i osiguracima stite elektromotore u kratkom
spoju i pri preopterecenju u trajnom radu (Sl, str. 215). U dovode treba ugraditi ....tll '£"'
osigurace tipa gG (IE C), odnosno gL (DIN-VDE) (v. str. 352) prema tab!. 4 (v. sl. 6. zf-< e
do 8). Sklopnik s tipkalom stiti motor i radni mehanizam i protiv iznenadnog tll
:E
"'
povratka napona jer nakon nestanka napona ostaje otvoren.
Za zastitu elektromotora koriste se najcesce motorni zastitni prekidaci. Oni imaju "'
ugradene bimetalne okidace protiv nedopustenog preopterecenja i brze nadstrujne
okidace za slucaj kratkog spoja, koji djeluju ako struja naraste na 12 do 15-struku
nazivnu struju (krivulje na str. 338). Motorski zastitni prekidaci mogu se opremiti
jos podnaponskim okidacem, koji isklopi motor prilikom nestanka napona ill
opadanja za 50% (v. str. 337).
u intermitiranom se pogonu mogu elektromotori zastititi od pregrijavanja, ada
se pritom istodobno i potpuno iskoriste, samo pomocu temperaturne zastite. Ova se
zastita kod malih, narocito jednofaznih elektromotora ostvaruje pomocu malih
bimetalnih sklopki okruglog ili duguljastog oblika koje se pri izradi ili popravku
(nastavak na str. 195)
 MoguCi uzrok Zahvat
Smetnja iii opazanje Br.

zelene iglicaste I, 7, 8, 9
iskre
13 prekinuti spojevi kolektorskih zalemiti ponovno spojeve
zastavica
dodirni luk cetkica nedovoljan ostvariti pogodan tangencijalni pomak, konzultirati
14
proizvodaca
4, 13
promjenljivo iskrenje
koje putuje oko pronaCi i otkloniti gresk u, konzultirati proizvodaca
kolektora 15 greske u namotu rot ora iii spoj-
kama izjednacenja
16 isturena izolacija lamela izglodati izolaciju lamela

3
jako zagrijanje
kolektora poveCati pritisak opruge taka da odgovara
17 preslab pritisak opruge
k valiteti cetkicc
18 bakreno uie cetkice prekratko upotrijebiti eetkice s duZim bakrenim uzetom veCe
iii prekinuto savit1jivosti
19 nedovoljno ubrusene cetkice ubrusiti cetkice
20 radijalni ddac eetkica Iagana postaviti drZaCe cetkica u radijalni polozaj i na
nagnut u smislu vrtnje ispravnu udaljenost od kolektora
21 spoj kabela cetkica olabavljen oCistiti stopice, stegnuti vijke
iii prljav
3, 15, 17, 18
jako zagrijanje
cetkica i ddaca
22 otpor izmedu Cetkica i nosaCa oCistiti i uCvrstiti spojeve
cetkica
drzaca cetkica nije jednolican
23 prejak pritisak opruge smanjiti pritisak opruge taka da odgovara
k valiteti Cetkice

Smetnja iii opaZanj e Br. MoguCi uzrok Zahvat

bakreno ufe cetkice
nagorjelo iii 3, 4, 17,22
promijenilo boju
brzo tro~nje cetkica 17
iako je komutacija
bez iskrenja 24 vibracije zbog vanjskih utjecaja pronaCi i odstraniti uzrok vibracija motora ili motor
postaviti na podlogu koja prigusuje vibracije
25 vibracije zbog unutra,njih uzroka uravnotei.iti motor i kontrolirati trosenje lezaja
neuravnoteZenost i ekscentriCnost
26 ulje ili prljavstina na kolektoru ocistiti kolektor
27 niska vlaZnost atmosfere koristiti rashladni zrak normalne vlaZnosti

nejednoliko tro~nje 2, 3. 22, 24, 25, 26

cetkica
28 zrnca oljustenja u kontaktnoj ponovno izbrusiti i oCistiti povrSinu Cctkica
povrsini cetkica

nejednoliko tro~nje 3, 17, 28

kolektora, pov..Sina
svijetla

zavlaeenje bakra I, 14, 24, 25

na kolektoru
29 plosnata mjesta na kolektoru pretokariti iii prcbrusiti kolektor
pretjerano tro~nje 16
kolektora, povrSina
pocrnjela 30 segment1 kolektora istureni iii stegnuti, pretokariti iii prebrusiti kolektor
uvuCeni
31 kolektor olabavljen stegnuti. pretokariti iii prebrusiti kolektor. izglo-
dati iwlaciju lamela
Smetnja iii opazanje Br.
stvaranje kanala i
zubaca na kolektoru
prijenos bakra na
povr§inu ~etkica
poskakivanje ~etkica
32
MoguCi uzrok
I Zahvat
20, 23, 24, 25, 26, 28
I, 2,3, 9, 17, 24, 25, 31
16,17, 24, 29, 30, 31
eetkica je prelabava u drzacu
eetkica iii ddac ostecen
I zamiJemh
uzeti_ cetkicu pravilnih
nov1ma
dimenzija, ostecene drzace

prugasta povr§ina 4, 17, 26, 31

kolektora
33 drzac cetkica montiran preda-
leko od kolektora
I postaviti ddac na 2 mm od kolektora
kolektor ima 15,16, 20, 26, 30, 31
nesimetri~na nagorje-
Ia mjesta
kolektor ima 1,2,6,9, 15,22,24,25
simetri~na nagorjela
mjesta
kolektor ima 3, 24, 25, 31
valovit izgled
rupicasta kontaktna 2, 3, 4, 9, 15, 16, 17, 22
povr§ina ~etkica
lorn bridova iii 11, 16, 24, 25, 31
cijele ~etkice
nemogucnost da se 4, 5, 16, 19, 24, 25, 26, 28
razvije zaltitna
patina

Smetnja iii opafanje Br. MoguCi uzrok Zahvat

motor se oe pokreCe 34 prekid u dovodu pregledati i izmijeniti pregorjeli osigurac, pregledati i
iii se tdko pokreee uklopiti sklopku, ispitati dovode i otkloniti prekid
35 prekid u rotorskom krugu, u pregledati dovode, oCistiti eetkice, kontrolirati namot
pokretacu, spojnim vodovima armature, u slueaju prekida namota motor poslati
iii namotu rotora, istro5enost iii na prematanje
izlizanost eetkica
36 prekid u uzbudnom krugu pregledati dovode do uzbudnih namota, ispitati uz-
budni namot, u slucaju prekida namota motor posla-
ti na prematanje
svi namoti se previ5e 4
zagrijavaju
motor uzima preveli- 37 pojedini svici kratko spojeni na ocistiti kolektor, izglodati izolaciju lamela
ku struju, armatura kolektoru
se pregrijava
motor uzima preveli- 38 spoj medu svicima armatumog podignuti eetkice, uzbuditi stroj i vrtiti ga drugim
ku struju i te§ko se namota strojem; ako se armaturni namot zagrijava nuzno je
pokreee prematanje armature
lezaji se previ§e 39 prijenosni remen je previse za- popustiti remen, poravnati osi spojenih strojeva
griju tegnut iii se osi spojenih stroje-
va ne poklapaju
40 previse iii premalo ulja u leza- izmijeniti ulje u lezajima
jim a
41 neispravna montaza lezaja lezaje i osovinu poravnati, blazinice postrugati (tu-
sirati)
motor vibrira 42 motor nije dobro pricvrscen izraditi nove temelje, kontrolirati temeljne vijke
43 istroseni lezaji izmijeniti blazinice
44 savinuta osovina izravnati osovinu i smanjiti zatezanje remena
 Smetnje i kvaroYi na sinkronim motorima

Smetnja iii opazanje Br. Moguci uzrok Zahvat

motor se ne mo.Ze 1 u jednoj fazi statora nema prekontrolirati faze i spojeve

zaletiti struje

motor ne mo.Ze posti~ 2 prenizak napon mre.Ze povisiti napon na nominalni iznos
Ci nazivnu brzinu, 3 preveliko opterecenje motora rasteretiti osovinu motora
iako su struje kod upustanja
simetri~ne 4 spoj medu zavojima namota pronaCi oSteCeni svitak i zatnijcniti ga
uzbude

njihanje rotora i 5 nagla promjena tereta povecati struju uzbude

ispadanje iz sinkro- 6 njihanje radnog mehanizma povecati struju uzbude
nizma 7 njihanje napona i frek vencije povecati struju uzbude

Smetnje i kvarovi na asinkronim motorima

Smetnja iii opazanje MoguCi uzrok Zahvat

motor ne kreCe, prekid u najmanje dva dovoda, izostanak kontrolirati osigurace, vodove, sklopku, a na-
nema buke napona roCito stezaljke
kod jednofaznih motora: ostecena iii uklopiti termicku zastitu (klixon) iii je
neukljucena termicka zastita zamijcniti

kod uklapanja vodovi za napajanje imaju medusobni spoj
pregore osiguraci dvije faze statora imaju medusobni spoj iii
iii isklapa z3Stitni spoj sa zeljezom
prekidac preslabo odabrana elek triCna zaStita
vodovi od rotora do pokretaCa iii dva drZaCa
Cetkica irnaju medusobni spoj
odvojiti vodove i medusobno ih izolirati
obnoviti statorski namot
odabrati odgovarajuCu zaStitu
odvojiti pokretaC, podloZiti Cetkicu izolacijom
i ispitati

Smetnja iii opafanje MoguCi uzrok Zahvat

motor ne kreCe, jedan dovod prekinut (nakon pokretanja kontrolirati dovode, osigurace i sklopku: oste-
jako bruji rukom motor se moze vrtjeti u oba smjera) eene dijelove zamijeniti
kod jednofanih motora: oSteCena centrifu- zamijeniti iii popraviti centrifugalnu sklopku
galna sklopka iii kondenzator zamijeniti kondenzator
motor ne krece pod previsok protumoment urediti pagan - motor odspojiti i ispitati u
teretom praznom hodu
prenizak napon mreze izmjeriti napon mreze (izabrati drugi odvojak
na transformatoru iii premotati motor)
prevelik pad napona u dovodima provjeriti presjeke dovoda
motor je predviden za spoj t., a spojen je u Y promijeniti spoj
prekid u rotoskom strujnom krugu kod ko- kontrolirati nije li prekinut rotorski krug, is-
lutnih motora (eetkice ne nalijezu dobro, losi trosenost i prikljucak cetkica, zagaravljenost
kontakti za kratko spajanje) kontakta za kratko spajanje
kod jednofaznih motora: zamijeniti gla vni i glavni namot spojiti direktno, a pomocni pre-
pomocni namot ko kondenzatora na mrezu
* motor se grije u motor je predviden za spoj Y, a spojen u t. promijeniti spoj
praznom hodu previsok napon mreze izmjeriti napon mreze i struju praznog hoda;
povisenje napona ne smije biti vece od 5 %
iznad nazivne vrijednosti
nedovoljno hladenje zbog zacepljenih zraC- ocistiti motor
nih putova
krivi smisao vrtnje motora za samo jedan kontrolirati ventilatorsko kolo i smisao
smisao vrtnje vrtnje
~am motor se nti ostecenje lezaja v. str. 197
nemirnu vijci za pricvrscenje labavi vijke zategnuti i osigurati
spoj medu zavojima obnoviti statorski namot
montirani prijenosni dijelovi (spojka iii re- rotor motora izbalansirati zajedno s montira-
menica) pogorsavaju izbalansiranost rotora nom spojkom iii remenicom
strana tijela u zraCnom rasporu odstraniti strana tijela
oCistiti zraCni raspor
 Montaia, instalacija i odriavanje elektromotora _195
elektromotora ugraduju u njegov statorski namot. BuduCi da su ave sklopke, u
pravilu, ukljucene u glavni strujni krug, osim na temperaturu namota u kojem se
nalaze, reagiraju i na struju koju motor uzima iz mreze. Pri prekoracenju dopustene
velieine struje iii temperature namota, neposredno isklapaju elektromotor s mreze.
Kad se namot ohladi, automatski ponovno uklapaju elektromotor. Kod pogona
gdje nenadano pokretanje radnog mehanizma maze uzrokovati ozljede iii nesrece
pri radu, smiju se upotrijebiti samo bimetalne sklopke s rucnim ponovnim uklapa-
njem. One se tada ugraduju na prikljucnu kutiju elektromotora. Za zastitu veCih
elektromotora koristi se temperaturna zaStita s poluvodickim temperaturnim osjeti-
lima (PTC, Pt s odgovarajucim elektronickim relejima). Pri izradi iii popravku
elektromotora ugraduju s~ u topliju glavu namota. Preko tranzistorskog uredaja za
upravljanje (sl. 8) djeluju na glavnu sklopku elektromotora i pri nedopustenom
zagrijanju iskljucuju motor. Daljnja je prednost temperaturne zastite da se identicni
elementi koriste za zastitu raznih motora, bez obzira na njihovu velicinu, polaritet,
vrstu pogona i dr. Za razna dopustena zagrijanja (ovisno o izolacijskom sistemu i
vrsti elektromotora) potrebno je ugraditi samo druga temperaturna osjetila. Kod
istosmjernih elektromotora temperaturna se osjetila ugraduju u uzbudni namot za
zastitu poredne uzbude, a u namot pomocnih polova za zastitu svih namota koji su
serijski spojeni s armaturom motora.
Istosmjerni elektromotori zasticuju se od pobjega podstrujnim relejom, ciji je
mjerni elan spojen serijski s namotom uzbude, a radni clan djeluje na isklapanje
glavne sklopke elektromotora u slucaju prekomjernog smanjenja uzbudne struje
Osim toga za zastitu od pobjega istosmjernih motora upotrebljava se i centrifugalna
sklpopka.

MONTAZA, INSTALACIJA I ODRZAVANJE ELEKTROMOTORA

Priprema montafe. Prispjeli motor !reba pregledati i utvrditi eventualni gubitak,

popustanje iii ostecenje dijelova, do cega je moglo doci za vrijeme transporta. Aka
se montaZi ne pristupa odmah, motor !reba uskladistiti u suhoj prostoriji na ravnoj
podlozi. Motoru koji je bio duljc uskladisten iii je vlafan, treba izmjeriti izolacijski
otpor namota. Aka je otpor ispod 1 MQ kod motora do 500 V iii I()()() Q za svaki
volt kod visih napona iznad 500 V, !reba motor susiti stavljanjem na toplo, suho,
provjetravano mjesto iii propustanjem istosmjerne struje 50% od nazivnog iznosa
iii prikljuckom na izmjenicni napon 7 do 20% od nazivnog iii stavljanjem pod
pokrov s izvorom topline. Antikorozivni premaz s kraja osovine, dosjednih povrsi-
na stopala i prirubnica !reba odstraniti trikloretilenom, a ociscene povrsine prema-
zati uljem. Nakon toga se motor kompletira sa spojkom, remenicom iii zupcani-
kom, eiji provrti moraju biti uskladeni s osovinom. Ovi prijenosni elementi moraju
biti dinamicki izbalansirani, a montiraju se prikladnim napravama, koristeCi navoj-
ne rope na ceonoj strani osovine, iii eventualno udarcima drvenog cekica oslonivsi
drugi kraj osovine na cvrsti oslonac, da se izbjegne ostecenje lezaja. Ovisno o
obliku (v. str. 125), motori se pricvrscuju pomocu nogu iii prirubnice. Kod motora s
nogama, u slucaju remenskog prijenosa, obicno se koriste priteznice, a kod drugih
prijenosa te veCih motora (visina osovine iznad 500 mm) i motora s treCim lezajem,
redovito se primjenjuje temeljna ploca koja se postavlja na temelj.
196 ELEKTRICNI ROTACIONI STROJEVI
Temelji moraju biti projektirani i izradeni prema mjernim skicama motora.
Temelje za velike i teske motore s ventilacijskim i kabelskim kanalima moraju
izraditi gradevinska poduzeca prema posebnom nacrtu temelja. Prema svojstvi·
rna razlikuju se dvije vrste temelja: kruti
i elasticni. Kruti temelji mogu biti beton·
ski iii zidani, prema sL 9. Temelj !reba do·
pirati do cvrstog tla, a iznad poda strsati
oko 20 em, da se motor ne bi ostetio
pri Cisccnju i da bi se zastitio od prska·
nja vade. Na cvrsto tlo se najprije nazida
2 do 3 sloja kamena, a na nasuto tlo 4
do 8 slojeva. Zatim se upotrijebi beton ili
opeka. Beton je mjesa vina jednog dijela ce·
menta, dva dijela pijeska i cetiri dijela sljun·
ka (v. str. 1141). SkruCivanje betona ovisi o
uvjetim susenja i marki betona. Za zidani
temelj treba po I m 3 oko 400 tvrdo pece·
nih klinker·opeka i oko 0,3 m 3 i:buke. Upusti
Sl. 9. Betonski temelj za za temeljne vijkc naprave se prilikom grad·
nje, stavljanjem drvenih letvi u razmacirna
velike motore
A i B prema mjernoj skici.
Montafom motora maze se zapoceti tek nakon sto otvrdnu temelji. Kod strojeva
spojenih spojkom !reba osovine uravnati taka da njihove osi Ide u istom pravcu.
To se maze kontrolirati mjerenjem radijalnog i bocnog udara prirubnice spojke
pomocu indikatora. Potrebno je uzeti u obzir pogonske uvjete, kao sto su terrnicka
dilatacija osovina, pomak osovine radnog stroja u odnosu na polozaj mirovanja,
aka ima klizni ldaj itd. Motor za remenski pagan mora se uravnati prije zalijeva·
nja prite1nica. On se pricvrsti vijcima na slobodne priteznice polozene na ternelj.
Priteznice se podmetanjem zeljeznih klinova moraju dovesti u horizontalan polozaj.
Nakon toga se osovina motora poravna prema postavljenoj osovini radnog stroja i
motorska remenica prema proturemenici. Obje osovine moraju !dati paralelno, a
simetrale obiju remenica padati zajedno. U slucaju primjene zupcanika za prijenos,
!reba postici paralelnost osovina i njihov tocan razmak. Ozubljenje mora biti tocno,
da bi se izbjegla nedozvoljena opterecenja lezaja. Ispravan rad zupcanika moze se
provjeriti pregledom tragova zuba na papirnoj traci, koja se propusta izrnedu
zupcanika. Nakon sto se postigne zadovoljavajuci polozaj, pristupa se fiksiranju
motora. Zalijevaju se temeljni vijci i priteznice, odn. temeljne place tekucim, dobro
promijesanim mortom ad jednog dijela cementa i jednog dijela fino prosijanog
pijeska. Pritezanje temeljnih vijaka dopusteno je tek nakon potpunog stvrdnuca
zaljevne mase, nakon kojih 14 dana. Pri postavljanju motora za direktan spoj ili za
pogon zupcanicima, noge kucista treba spojiti s podnoi:jem pomocu prizon.zatika.
Konacno se stavlja glazura temelja.
Elektri~ni priklju~ak !reba oba viti prema spojnoj shemi na kojoj je naznaeen
prikljucak elektricne i termicke zastite, a kod kolutnih motora i rotorskog pokreta·
ca v. str. 176. Spajanje motora obavlja se prema podacima s natpisne ploCice,
spojnicama u prikljucnoj kutiji statora. Uvod kabela u prikljucnu kutiju mora biti
Montaia, instalacija i odriavanje elektromotora 197
zabrtvljen, da bi prostor stezaljki ostao odijeljen prema van. Motor i pripadne
aparate !reba uzemljiti. Za uzemljenje motora sluzi vijak za uzemljenje u prikljucnoj
kutiji iii na nozi kuCista. Taj je vijak oznacen znakom za uzemljenje .,;,.. Prije prvog
uklapanja !reba jos jednom provjeriti valjanost montai:e i prikljucka motora u
skladu s uputama o montazi i odriavanju, koje pripadaju doticnom motoru. Upute
!reba pazljivo spremiti. Treba utvrditi prisutnost napona mreze u svim fazama,
provjeriti pritegnutost kontaktnih i pricvrsnih vijaka, zasticenost protiv dodira
rotirajucih dijelova i dijelova pod naponom, kontrolirati ispravno udesavanje
nadstrujne zastite, najcesce na nazivnu struju motora, a kod kolutnih motora jos i
polozaj eetkica, rucice uredaja za kratko spajanje i poluge pokretaca. Treba se
okretanjem rotora rukom uvjeriti da rotirajuci dijelovi ne strui:u i ne zapinju. Ako
je sve ispravno, moze se uklopiti neoptereceni motor. Nakon toga treba jos
provjeriti je li smjer vrtnje ispravan i imaju li sve faze napon.
Oddavanje motora uglavnom se sastoji od nadzora zagrijavanja, ciscenja putova
rashladnog zraka i podmazivanja. Kod kolutnih i kolektorskih strojeva treba
nadzirati jos klizne kolute, uredaj za kratko spajanje, kolektor, dri:ac cetkica i
eetkice. Putove rashladnog zraka elektricnih strojeva !reba u odredenim vremen·
skim razmacima, ovisno o oneciscenosti okoline, cistiti, da se ne pogorsa hladenje.
U tu svrhu koristi se suhi komprimirani zrak. Kod kolutnih i kolektorskih strojeva
!reba kroz postojece otvore redovito ispuhavati i unutrasnjost da se otkloni prasina
nastala trosenjem cetkica. Unutrasnjost zatvorenih strojeva (IP 44 i vise) dovoljno
je cistiti prilikom rastavljanja radi podmazivanja lei:aja. Povremeno treba kontroli·
rati pritegnutost svih spojnih elemenata, narocito kontaktnih dijelova. Kod kolut·
nih i kolektorskih strojeva !reba redovito pregledati kliznu povrsinu prstena, odn.
kolektora, !reba kontrolirati istrosenost i pritisak cetkica, slobodno pomicanje
eetkica u drzacima, kontaktne clemente uredaja za kratko spajanje i funkcioniranje
uredaja za podizanje cetkica. Uocena eventualna ostecenja treba odmah otkloniti.
Elektricni se strojevi izraduju s kotrljajuCim iii kliznim I.Zajima. Klizni lezaji koriste
se sarno kod velikih i specijalnih elektricnih strojeva. Odri:avanje lezaja sastoji se ad
povremene kontrole zagrijavanja i buke te oct redovitog podmazivanja. Manji
elektromotori obicno imaju trajno podmazane kotrljajuee lezaje. Motori srednjih
snaga, od priblizno 30 kW, nadalje, redovito su opskrbljeni s mazalicom za
naknadno podmazivanje. Podmazivanje tih motora moi:e se izvrsiti bez rastavljanja
i za vrijeme pogona. Rokovi naknadnog podmazivanja i koliCine maziva redovito
su navedeni na posebnim natpisnim plocicama vecih elektricnih strojeva. Naknad·
no podrnazivanje !reba izvrsiti svakih 50 do 200 milijuna okretaja. Donja granica
odnosi se na strojeve s veCom brzinom vrtnje i veCim leZajima te za sluCaj rada u
jako oneciscenoj okolini. Nakon nekoliko naknadnih podmazivanja, ali barem
svake 2 godine, odn. na pocetku sezonskog rada, poi:eljno je ipak izvaditi lezaje, pri
eernu kuglicne lezaje i unutrasnje prstene valjkastih lezaja ne treba skidati s
osovine. Cijeli lezajni sklop treba temeljito ocistiti odstranjenjem stare masti,
ispiranjem benzolom iii benzinom. Za Ciscenje se ne smiju upotrijebiti ostri i tvrdi
predmeti, vee Sarno komadici mekog drva i cetke. Nakon susenja lezaj !reba odmah
narnazati svjezom mascu, ispunivsi cijeli slobodni prostor izmedu kuglica, odn.
valjaka lei:aja. Slobodni prostor lezajnih poklopaca smije se ispuniti samo do
polovice, jer prekomjerno punjenje unok uje pregrijanje lezaja. Cijeli postupak pod·
198 ---------- ELEKTROMOTORNI POGONI

mazivanja iziskuje najvecu Cistocu, jer pr.odiranje necistoca u. lez~j lak~ mot~
dovesti do njegova unistenja. Zbog toga 1 pn naknadnom podma~~van!u tre .a sva. ~
put pazljivo ocistiti glave mazalic~. Za pod~aztvanJe !reba upolnJeb~t·p{~~~t~~ f
rikladne vrste masti za valJne lezaJe, kao sl() su npr.. Shell Alvama 1.. . . • . ·
~ri ostecenju, Ciji su znaci prekomjerno zagnJavanJe I b~ka, tre.ba .za~IJemti ~zaJe.
Lezaje treba skidati prikladnom napra_v~m da se tzbjegne ostecenJe dosJe a n~
osovini. Originalno pakovanje novog lezaJa otvara ~~ tek nep'.'sredno. P';~Je mo~ta ELEKTROMOTORNI POGONI
ze LeZaje osim onih .la najmanje motore, treba pnJe ugradnJe zagnJay u ~ru~m
ul:u na te~peraturu 80 do 90 "C. OslanjajuCi prikladnu napr~vu u obh.~u <:IJeVJ na Elektromotorni pogoni trebaju zajedno sa sistemom opskrbe elektricnom energi-
u~utrasnji prsten, Jaganim udarcima lezaj se montir~ na osovmu •. vodec1 racuna ~ jom, sistemom informacija, sistemom odrzavanja i sistemom zastite covjekove
okoline sacinjavati harmonicnu cjelinu.
sjedne do kraja dosjeda. Prilikom svakog rastavlJan~a. stroJa rad! ~:>Odmaztvant ~
eventualne zamjene Jezaja, potrebno je pregledati 1 brtve lezaJa. J?otraJa e ~
ostecene treba zamijeniti. Brtvene prstene od. vunenog pusta treb~. pn!e ugradnJe
natopiti toplim uljem. Brtveni prsteni ne smiJU btl! m lab_avt m tljesm. U prvom Strukture elektri~nih pogonskih sistema
slucaju ne brtve dovoljno, u drugom tzaztvaJU zagnJanJe lezaJa.
Razlikuju se dvije osnovne strukture:
• neregulirani sistemi za pogon pojedinacnih vise iii maje slozenih mehanizama, v.
str. 206.
• regulirani pogoni s odredenim funkcijama upravljanja i regulacije, v. str. 221 do
294.
Osnovna komponenta e1ektricnih pogonskih sistema (elektromotornih pogona) je
motor. On se s ulazne strane napaja preko sklopnog aparata i elektricnog uprav-
ljackog uredaja elektricnom energijom iz mreze.
Na izlaznoj strani povezan je preko odgovarajuceg prijenosnog elementa s
radnim mehanizmom. Zastitni uredaji imaju ulogu da sprijece dovod energije pri
nedozvoljenim naprezanjima pojedinih elemenata elektromotornih pogona.

NEREGULIRANI ELEKTROMOTORNI POGONI

Neregulirani pogonski sistemi, sl. 1, sluze za pogon radnih mehanizama koji ne

postavljaju posebne zahtjeve u pogledu pokretanja, podesavanja brzine vrtnje i
koeenja kao ni na tocno oddavanje definiranih iznosa elektricnih iii mehanickih
velieina iii na provodenje odredenih unaprijed postavljenih programa. Takvi su
pogoni ventilatora, pumpi, mlinova, pila, transportnih traka, mijesalica betona,
kosilica, kompresora, elektroalata i dr. Prekidac (y 1 na sl. 1) se u pravilu rucno
namjesta, a upravljacki uredaj (y 2 ) rucno iii automatski.
Takoder se, ovisno o nivou izvedbe, mogu predvidjeti mjerni, pokazni, nadzorni i
registrirajuci elementi. Osnovne karakteristike nereguliranih el. mot. pogona koji se
opisuju u daljnjem tekstu, mogu se vecinom primijeniti i na regulirane agone.

Napajanje elektri~nom energijom

Elektromotorni pogoni napajaju se iz elektricnih mreza standardnih napo-

na (JUS N.A2.001/1989, v. str. 575). Najcesce se primjenjuju naponi 220 V
 ELEKTROMOTORNI POGONI Neregulirani elektromotorni pogoni - 201
200
w.= /maks -/min.tooo;;J
uredaJi za napajanj e elek,ri(nom energrJom I 1
/maks+/min

I (lm••• i Im;n su amplitude valovite struje)

I
Za vozila unutrasnjeg transporta (elektrokolica, vilicari, tegljaci, elektromobili)
prekrda( zaStitnr motori se napajaju iz akumulatorske baterije standardnih napona 12 V, 24 V, 48 V,
- r- ili 1--- uredaJ 72V i HOY.
osigura(

Radni mehanizmi iii strojevi

r ____ .Jt ~I ' L-----~-------~
Radni mehanizmi ili strojevi uglavnom sluze za preradu materijala iii za tran-
I
I
: I
sport !judi i materijala. Iskljuce li se iz razmatranja translatorni uredaji s npr.
linearnim motorom, tada se potrebna energija dovodi preko rotirajuce osovine, a
radni je mehanizam karakteriziran kutnom brzinom vrtnje ulazne osovine w,
Yz - r- upravlja(kr
uredaj ~ el ek t romotor ~
prijenosni
elementr = radni
mehanizam promjenom momenta s promjenom brzine vrtnje i tokom vremena M, i momentom
tromosti Jr. Sve tri veliCine, tj. wr, Mr i Jr, mogu medusobno zavisiti na razne
nacine, ovisno o konstrukcijskim svojstvima radnog mehanizma. Zavisnost se moze
tx mijenjati ovisno o vremenu ili nekoj drugoj velicini. Razlikuju se dvije grupe radnih
mehanizama, i to oni koji se u pravilu vrte u jednom smjeru, npr. ventilatori,
davo.Cr mjerne veli(me J pumpe, centrifuge, brusilice, uredaji za namatanje i takvi kod kojih se tokom
tx, radnog ciklusa brze ili sporije mijenja smjer vrtnje, npr. dizalice, reverzioni valjao·
nicki pogoni i sl.
pokazni dojovni r regrstrrraju(i .nstrumenti Snage potrebne za pogon pojedinih radnih strojeva navedene su u tab!. 1.

Sl. 1. Struktura nereguliranog elektromotornog pogona Tab!. I

Snaga potrebna za pogon radnih strojeva
- tok elektricne energije x - mjerne velicine
__ tok mehanicke energije y - zahtijevane veliCine
Transportni strojevi (formule za dizala: str. 958)
::-:-=: tok signala Mosni kran 3 ... 10 tona
dizanje (6,2 ... 3,8 m/min) 5 ... ~. kW
jednofazno i 380V, SOOV, 660V, 3000V, 6000V i "IOOOOV t~ofazno. Sinkrorri_i
voznja vitla (32 ... 25 m/min) 0,8 ... 1,7 ,
asinkroni motori napajaju se najcesce direktno 1z mreze?a u nov!Je doba sve v1se Ill
voznja krana (100 ... 50 m/min) 5 ... 9
poluvodickih pretvaraca (v. str. 445) napona 1 frekvcnciJC. . . Okretni kran 1 ... 5 tona
lstosmjerni elektromotorni pogoni napajaju se direktno iz mreze lstosmJer· dizanje (20 ... 8 m/min) 4,5 ... 9
nog napona (110 V i 220 V) ili iz mreze izmjenicnog napona (220 V do I OOOV) okretanje (120 ... 8 m(min na maks. polumjeru) 0,8 ... 2
preko usmjerivaca (str. 448) valov1t1m naponom. . . Dizalo: osobno, 4 do 6 osoba, 0,4 ... 0,6 m/s 2 ... 4,5 ,
Pn-.l)l...'tllca vahn 1\l)t! napona Je valoVItost teretno, 100 ... 1 500 kg, 0,2 ... 0,45 m/s 0,4 ... 10 ,
~truje "-'\ (sl. 2), koju treha ograniCiti odgovara· Pumpe (proracun str. 1034):
jucom pnuuSnicom ~po_jcnom u seriju s arma- kW='/,-0,000164 (lit. vode(min)xmanometr. visina (m vode ) ~ je za male
·turom molora zbog povcl:anih gubitaka ~ ~O· centrifugalne pumpe 0,5, a za velike pumpe 0,7.
tmu (k,, str. 173), a kod motora s mas1vmm Ventilatori (proracun str. 1039).
Jarmom statora i zbog poJa\c. JskrenJa na_ko·
kktoru, ovisno o vrsti U'>lllil'rJ\aCa. Valovttost
" valja smanjiti kod napai:mja iz trofaznog
Alatoi strojevi (za obradu metala)
p~moupravljivog mosta na 10 •;.,: iz trofazn~g "l' k visina siljaka u mm
To k an1ce, snaga u W: ;;e ISO odn:
poluupravljivog mosta na 15 •y,, 1 IZ jednofaznlh
upravljivih mostova na 20 °/o.
202 ___- - - - ELEKTROMOTORNI POGONI Neregulirani elektromotorni pogoni _______ 203

s vodeCim vretenom Poljo;uivredni strojevi

razmak siljaka 500 ... 5 000 mm Vr8ilice (oko 350 kg/h, sa Cistacem) _ . . . . . . 2 ... 3 kW
visina siljaka 150 ... 300 m 0,8 ... 2,2 kW Siroke vrsilice (oko 550 kgjh, s dvostrukim ciscenjem) . . 4,4 ... 6
za eel no tokarenje (u ravnini) Siroke vrsilice (oko 1 000 ... 4 000 kg/h), s automatskim ulaga-
0 ploce 900 ... 4000 mm 1,5 ... 8 njem, s presom za slamu i Cistacem . . . . . . . . 18 ... 35
vertikalne (karusel), promjer I 300 ... 4 000 mm 1,5 ... 11 Cistaci za Zito (ventilatori) 0,8 ... 2,5
revolverske, visina siljaka 140 ... 260 mm . . . . 0,8 ... 2,2 Pumpa za gnoj I 1,5
Glodaliee: snaga u k W"' 7 x povrsina stola u m 2 za glodanje Prese za dugu slamu . . . . . 1,5 ... 7
zupcanika, 0 500 ... 2 000 mm 1,1. 4 Elevatoc:i za sijeno i slamu (oko 3 000 kg dnevno) 0,8 ... 1,5
Busiliee, snaga u kW"='0,05 x promjer svrdla u mm Trijer (180 ... l 200 kg/h) 0,5 ... 1,1
Blanjaliee, snaga u kW: "'2 x duljina stola u m Rezalice za repu (I 000 ... 4 000 kg/h) 0,5 ... 1,5 "
hod u mm Rezalice za krmu (400 ... 4 000 kg/h) I ... 6
Shaping, snaga u kW: ,, _ _Is"'o,--- Mlin na valjke (350 ... l 500 kg/h) grubi 1,1. .. 6,5 "
Mlin na valjke (350 ... 1 500 kg/h) fini 4 ... 10
Kruzne pile (eirkulari) (hladno), Mlin s kamenima (100 ... 500 kg/h) 1,5 ... 7
W promjer ploce u mm
snaga u k : "=' Mljekarski strojevi
150
hod u mm Male centrifuge (60 ... 800 l) 0,1. .. 0,6 kW
Lisne pile (hladno), snaga u k W "" Velike centrifuge (1200 ... 3000 l) 0,9 ... 2 ,
150
Kruzne brusiliee, snaga u k W"" 20 x 0 ploce u m Gnjeeilo za maslac (150 kg/h) oko 0,3 ,
Skare, snaga u kW "'0,4 x debljina lima u mm
Ekseentarske prese, pritisak 100 ... 600 kN jednostupne 0,8 ... 2,5 kW Rami obrtni~ki strojevi
iste 100 ... 2000 kN dvostupne 4,5 ... 10 Rezalice za meso (100 ... 1200 kg/h) 0,8 .. 4,5 kW
Zracni bat 1 ... 8 Pile za kosti . . 0,7. 1
Mijesilice za tijesto (50 ... 200 kg) 0,8 ... 3
Gradevinski strojevi Brusilice za nozeve 0,4 ... 0,8
2 ... 4,5 kW Sivaci strojevi 0,1 .. 0,4
Mijesaliee za beton
Drobiliee za kamen sa sit om 2 ... 4,5 m 3 /h 15 ... 25 Knjigoveski strojevi 0,4 ... 0,8

Strojevi za obradu drva Stati<'!ka stanja elektromotornih pogona

Pile: vertikalne jarmace, sirina 40 ... 120 em 8 ... 25 kW
horizontalne jarmace, sirina 60 ... 150 em 4,5 ... 11 .. Radni mehanizmi mogu se, kao sto je prikazano na sl. 3, podijeliti prema svo-
kruzne pile (cirkulari), 0 ploce 60 ... 120 em 4 ... 10 Jlffi staewnarnim momentnim krivuljama (moment - brzina vrtnje). Moment
pojasne (tracne) pile, 0 kotaca 80 ... 100 em 2 4 M, ne_ovt~an o brzini vrtnj_e (krivulja I) imaju dizaliee, liftovi, tiskarski strojevi i
Blanjaliee, sa I reznim valjkom, sir. 30 ... 100 em 3 7 sl. Knvul]u_ 2 s vrlo vehktm momentom otpora u stanju mirovanja imaju mli-
sa 2 rezna valjka, sir. 40 ... 60 em 4 6 ~ov~ hagen, kranovt, neke vrste alatmh stro]eva, zasloni, ventili, tekuee trake
Tokariliee za drvo 1 ... 4 1 dr. Proporcionalno s brzinom vrtnje, moment raste kod strojeva za gladenje i
Glodaliee za drvo 0,7 ... 4 postizan]e sjaja papira i umjetnih folija, koeniea na prineipu vrtloznih struja i
Busiliee za drvo 0,3 ... 3 ~en~ratora pri konstantnom otporu tereta (krivulja 3). NajcesCi su uredaji kod ko-
]ih Je protumoment proporeionalan kvadratu brzine vrtnje (krivulja 4). To su
Tiskarski strojevi venttlaton, eentnfugalne pumpe, turbokompresori i dr. Pri malim brzinama vrtnje
Zaklopni strojevi 0,4 ... 0,8 kW povecava se moment otpora zbog trenja u lezajima. Momentnu krivulju 5, gdje
Brzotiskarski strojevi 0,8 ... 2 moment opada s porastom brzine vrtnje, imaju radni mehanizmi koji zahtijevaju
Tiskarski strojevi sa 2 brzine 1,5 ... 3,7 konsta~tnu st;tagu, kao npr. strojevi za namatanje traka papira, limova, alatni
Jednostavni rotaeioni strojevi 4,4 ... 5,1 " stroJevt, vuca 1 sl.
204 ELEKTROMOTORNI POGONI
Karakter momenta M, razliCit je kod raznih radnih mehani7ama. U nckih je
reaktivan - opire se svakom kretanju (u osnovi povezan s trenjem), a u nekih
potencijalan - nastoji okretati iii gibati radni mehanizam pod utjecajem svog
polozaja.
Elcktromotore i radne mehanizme karakterizira kutna brzina vrtnje osovine w.,
promjena momenta s promjcnm brzine vrtnje i tokom vremcna M m i moment
tromosti Jm. Kod elektromotora razlikuju se Cetiri prirodne stacionarne momentne
Neregulirani elektromotorni pogoni 205
Dinami~ka stanja elektromotornih pogona
Elektromotorni pogoni imaju cesto vise osovina koje se vrte s razliCitim brzi-
nama ili mehanizme Ciji elementi dijelom rotiraju, a dijelom se krecu linearno.
Z~ dimen~ioniranj_e elemenata pogona i za proracun gibanja (zalet, kocenje, pro-
mJena brzme vrlnJe, momenti tromosti i dr.) potrebno je djelovanje sila i marne-
nata tromosti reducirati na jednu vrstu gibanja, odnosno na jednu brzinu vrtnje,
npr. brzmu vrtnJe osovme motora

stob1ln1? rodne to(ke

Nrt.

!1 M,, gdje su J u kgm 2 - zbroj momenata tromosti reduciranih na brzinu vrtnje mo-
tora; Jm u kgm 2 - moment tromosti motora; J 1, J 2 u kgm 2 - momenti tro-
mosti ostalih rotirajucih dijelova; w
u s- 1 kutna brzina vrtnje,
w = 21tn n u min- L w u s- 1 ~
60 ' ' m elektrr[ne f--+--+-...,f--1--+-l-----J.-..J
n- kutna brzina vrtnje motora; m, u kg meha"'(ker--+-+-....,--+-~+--f--+-..j
- masa tereta; v1 u ms- 1 ~ brzi~
Sl. 3. Stacionarne momentne
krivulje radnih mehanizama ili
Sl. 4. Staticki odnosi stabilnosti
kod pogona s asinkronim
na linearnog gibanja tereta. termd.ke f--+-+--1--+- -1--+-... -l
Zamasna masa mD 2 u kgm 2 cetiri
strojeva motorom
pula je veca od momenta tromosti
J (mkg 2 ) (v. str. 48). sekunde--
krivulje, sl. 1, str. 170. One su uvjetovanc posebnim svoj~tvima statora i rotora Prijelazne pojave nastaju zbog
poJedinih motora. Vrijede naravno za nazivne ulaz.ne veliCine (napon, frekvencija). promjene optecerenja motora, ukla- Sl. 5. Podrucje elektricnih, mehanickih i
Moment neovisan o brzini vrtnje, tj. krutu momentnu krivulju (krivulja 1} imaju panja, isklapanja, reverziranja, koce- termickih vremenskih konstanti elek tro-
trofazni i jednofazni sinkroni motori s istosmjernom uzbudom ili permanentnim nja, promjene brzine vrtnje, gresaka mehanickih elemenata
magnetima, zatim reluktantni i histerezni motori. Pri prekoraCenju hl maks ispada
motor iz koraka i ostaje sta)ati. Tvrdu momentnu krivulju (krivulja 2) imaju
w
istosmjerni poredni i nezavisni motori te motori s elektronickom komutacijom. Pri
prekoraCenju Mmak~ nije viSe osigurana stabilnost brzine vrtnje. Momentnu krivulju
3 imaju trofazni i jednofazni asinkroni kavezni motori, asinkroni kolutni motori i
rotorski napajani trofazni kolektorski motori. Povecanjem otpora rotora postaje
momentna krivulja, kod asinkronih motora, sve meksa (krivulja 3}.
Kod pogona s konstantnom kutnom brzinom vrtnje,w = konst., radna tocka se
nalazi u sjecistu momentne krivulje radnog mehanizma (sl. 3) i momentne krivulje w,
elektromotora (str. 170), dakle M, ~ M m· Ovo stanje je stabilno ako pri susjednim
veCim brzinama protumoment Mr postaje veCi od momenta motora Mm, a pri
manjim brzinama manji od momenta motora. Na sl. 4. prikazane su stabilne i
nestabilne radne tocke pogona s asinkronim motorom. Kod pogona sa sinkronim
motorom, serijskim i nezavisnim (porednim} istosmjernim motorom postize se za
isle momentne krivulje stabilna brzina vrtnje (v. str. 170 i 175). t,
Potrebna snaga motora iznosi
Pm~O,l047 Mmnm !Wl IMm U Nm, nm U min
1
).
Sl. 6. Promjene brzine vrtnje u dinamicki stabilnim i nestabilnim
elektromotornim pogonima
206 ___ . ________________________ ELEKTROMOTORNI POGONI
pri upravljanju ili promjena napona i frekvencije napajanja. Njihove vremenske
konstante priblizno su u podrucjima navedenim na sl. 5. U pravilu su dakle
elektricne i mehanicke pojave vee zavrsene, a tek tada nastaju primjetne tem-
peraturne promjene u elektromotoru. Najveci broj pokretanja, kocenja i reverzira-
nja odvija se u vremenu izmedu 0,1 i 10 sekundi. Pri prijelaznim pojavama
interesantno je poznavanje trajanja pojave i vremenske promjene kutne brzine te
gubitaka. Racunski rezultati dobiju se koristenjem stacionarnih momentnih krivulja
elektromotora i radnog mehanizma.
Elektromotorni pogon je dinamicki stabilan ako na kraju nekog dinamickog
procesa (zalet, kocenje, i dr.) brzina vrtnje poprima konacnu vrijednost u konacnom
vremenu. To se ne odnosi na kvazistacionarne pogone s promjenljivim (pulziraju-
Cim) opterecenjem (v. sl. 6).
Da bi se smanjili udarci struje i naprezanja u motoru i radnom mehanizmu
koriste se pri pokretanju razliciti spojevi izvora i motora, koji ovise o vrsti i veli6ni
motora te o uvjetima pogona.
Pokretanje elektromotora
Istosmjerni motori pokrecu se tako da se prikljucuju na snizeni napon (kao sto je
za serijski istosmjerni motor shematski prikazano), koji se moze mijenjati pokret!W·
kim otpornicima, sl. 7 (v. i str. 346), upravljivim ispravljacima, sl. 8. i neupravljivim
ispravljacima s regulacijskim transformatorom, sl. 9.
Neregulirani elektromotorni pogoni _ _ 207
l1 l2 ll
Sl. 9. Pokretanje 1s~osmjernog 111otora pomocu neupravljivog isprav-
lJaca 1 regulaC1JSkog transformatora
fr ~a po~retanje sinkronih m~tora koristi se uglavnom asinkroni zalet i pretvaraCi
e venC1Je. PokretanJe pomocu zagonskog motora primjenjuje se prakticki samo
kod kompenzatora.
Za asin~roni zale~ si~kroni motori su opremljeni prigusnim kavezom (stapovi
male vodlJ1VO~Il ul~zem u polne _Papuce i medusobno povezani s kratkospojnim
prsteno~): Pn upustanJU uzbudm namot se kratko spaja preko otpora koji ima
10-strub 1zn~JS otpora uzbudnog_ namota. Otvaranje kratko spojenog uzbudnog
namot.a 1 pnkljucak na DJegov 1StosmJerm napon obavlja se vrlo jednostavno
!'Om~u prekl?pke, sl. 10, 1 to kod htkog zaleta (pretvaraci, centrifugalni kompreso-
n), pnJe. nego sto se stator preklop1 od pocetnoga na puni napon, a kod srednje
teskog 1 teskog zaleta (stapm kompresori) tek poslije preklapanja statora na pu~
napon.

Sl. 7. Pokretanje istosmjernog motora pomocu

pokretackog otpornika ili copera
L1 L2 ll

Sl. 10. Strujna shema sinkronog motora s rotirajucim elektronickim

uredajem za beskontaktnu uzbudu

Asinkroni zalet: Sinkroni rad:

V8 - otvoren V8 - zatvoren
VI 0 - zatvoren VI 0 - otvoren
Leg.: VI ... VIO oznake ventila
Sl. 8. Pokretanje istosmjernog motora pomo- R, - rotirajuCi otpornik
cu upravljivog ispravljaea U 1 - upravljacka elektronicka jedinica
208 ___ ELEKTROMOTORNI POGONI Neregulirani elektromotorni pogoni _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 209
Na sl. 11. do 15. prikazani su spojevi za pokretanje, a u tab!. 2. usporedeni su
Tab!. 2.
pojedini nacini pokretanja sinkronih motora.
Pregled na~ina pokretanja sinkronih motora l1 _ ____,,____ _
L1-..-----
Uklopna Potezni
~~=--==-....~1:+1=
....,:_-= l2-!-..---
ll-+-+--.--
l2---+---

struja moment Primjena

Nacin asinkronog ---
pokretanja
---
nazivna nazivni
struja moment

'""'"'
direktno uklapanje 4 ... 6 0,5 ... 1,0 ako mreza podnosi velike
(sl. 11) strujne udare

pokretanje s dvojnim
(namotom (sl. 12)
2 0,2 .. . 0,35 kod velikih snaga i srednje
teskog pokretanja r~'""
l• l-
pokretanje Y t. (sl. 13) 1,5 ... 2,0 0,2 ... 0,5 kod srednje teskog
pokretanja Sl. II. Direkt. uklj.: Sl. 12. Dvojni na- Sl. 13. Yt.
pokret.: polozaj b; mot: pokret.: A- pokretanje Y: A-ukljueeno,
0,1 samo kod lakog pokreta· pogon: polofuj a ukljuc.; B-otvor.; B-otvoreno, C-ukljuceno;
pokretanje pomocu 1,5 ... 2,5
tanja i malih snaga pogon: A-ukljuc.; pogon t.: A-ukljuceno, B-
otpornika (prigusnice)
B-ukljuc. ukljuceno, C-otvoreno
(sl. 14)
l1 - - - - . . - - - -
pokretanje pomocu ovisi o prije- ovisi o prije- za sve napone i snage L2---+-o--
transformatora (sl. 15) nosnom nosnom Sl. 14. Predotpor
omjeru omjeru pokretanje: A-ukljuce-
no, B-otvoreno;
pokretanje pomocu oko I <1,0 za vece snage i sla be mreie pogon: A-ukljueeno,
pretvaraca frek vencije B-ukljueeno;
Zje otpomik

Sinkroni motori beskontaktne (brushless) u?bude (v. str. 175) imaju organizi·
Sl. 15.
rano prespajanje uzbudnog namota u toku asinkronog zaleta te u toku proce·
Trafo za pokretanje T:
sa sinkronizacije, pomocu rotirajuceg elektronickog uredaja koji prateCi stanje
pokretanje: A-ukljuee-
na stezaljkama uzbudnog namota (frekvenciju i napon) ukljucuje istosmjer·
no, B-ukljueeno, C-ot-
nu uzbudu, a iskljucuje zaletni otpornik (ovaj kod beskontaktne uzbude uvijek
voreno; pogon: A-uklju-
rotira na osovini motora) u najpovoljnijem trenutku (kako bi strujni udar u sta·
eeno, B-otvoreno, C-
toru bio sto je moguce blazi). Rjesenje je elektronicko (s tiristorskim rotiraju·
ukljuceno
Cim sklopkama) te sa sinkronim uzbudnikom invertirane konstrukcije, prigrade·
nim na osovini rnotora - cime je omogucena kompletna beskontaktnost uzbud·
nog kruga u svim rezimima rada (u asinkronom zaletu i u trajnom sinkronom Slike II. do 15. Pokretanje sinkronih motora
radu, v. sl. !0. 14 Konfurev prirucnik
210 ELEKTROMOTORNI POGONI Neregulirani elektromotorni pogoni __ 211
Za pokretanje trofamih asinkronih kolutnih motora u rotorski kru!l se ukljucuju_ ot-
Jednofazni asinkroni motori pokrecu se direktnim prikljuckom na mrdu.
pornici sl. 16, ana taj se naCin postiZe velik_i potezni moment. Upravl)anJe sklopmcuna
(K2, KJ i K4) provodi se vremenskim releJlllla 1h frekvenCIJSk:im releJem (URURAM) lll2ll

\ 3~

.------
Sl. 16. Pokretanje trofaznih asinkronih kolntnih motora
,. l1l2ll
Trofazni asinkroni kavezni
i -f~J' motori prikljucuju se direktno na
mretu, sl. 17, iii kod vedh moto-
i ra prespajanjem namota YA, sl.
18, odnosno elektronickim ure-
I l ' i _____ _j dajima za meki zalet. SL 16, 17. i 18. odnose se na sheme odgovarajucih standardiziranih aparatnih
grupa u sistemu KON-KOMPAKT, v. str. 359.
i ! ~~so
Fl
Cesto je potrebno kod prikljucka asinkronog motora odrediti trajanje za-
leta. Npr., trajanje zaleta maze se tada odrediti sljededm grafoanalitickim postup-
I t--, kom (sl. 19):
, : ~)S1

~~r Lr~~-lJ
An 1 An 2 An 3 )
t,~0,1047 EJ ( - +-- +-- s
Mal Ma2 Ma3

(J u kgm 2 , M u Nm, n u min- 1 ).

M, je moment ubrzanja.

L_wvrw·------------
(fj Sl. 17. Direktno pokretanje trofaznih asinkronih kaveznih motora Sl. 19. Odredivanje vremena zaleta
n-

212- ~ ELEKTROMOTORNI POGONI
Ko~na stanja elektromotornih pogona
Kocno stanje moze biti stati~ko (brzina vrtnje konstantna) i dinami~ko (promjen-
ljiva brzina vrtnje ).
Stati~ko kocno stanje nastaje pri potencijalnom momentu tereta kad je
Mt=-Mm.
Dinami~ko kocno stanje nastaje kad M, djeluje suprotno smislu vrtnje pogona uz
M,>Mm, te kad M, djeluje u smislu vrtnje pogona uz M,<Mm.
Vrste kocenja su: generatorsko, elektrodinamicko i protustrujno.
Generatorsko kocenje koristi se samo pri potencijalnom momentu tereta uz
brzinu vrtnje pogona vecu od brzine vrtnje motora u praznom hodu.
Elektrodinami~ko kocenje koristi se pri potencijalnom i reaktivnom momentu
tereta, a ostvaruje se tako da se armatura iskljuci iz mreze i spoji na kocni otpornik
(istosmjerni motor) iii isklapanjem statorskog namota iz mreze i prikljuckom na
istosmjerni napon (asinkroni motor).
Protustrujno kocenje moze se koristiti pri potencijalnom i reaktivnom momentu
tereta, a nastaje kad inducirani napon armature (rotora) promijeni smjer. To se
moze ostvariti na dva naCina: samo ubacivanjem velikog otpora u rotorski strujni
krug, ako se radi o potencijalnom momentu tereta, iii zamjenom stezaljki armature
(istosmjerni motor), odnosno zamjenom faza (asinkroni motor) uz ukljucenje veli·
kog otpora u rotorski krug motora, ako se radi o reaktivnom momentu tereta.
Istosmjerni nezavisni (poredni) motori koce se generatorski, elektrodinamicki i
protustrujno.
Istosmjcrni serijski motori koce se protustrujno i elektrodinamicki - u samouz·
budnom spoju iii u spoju kao nezavisni motori.
Sinkroni motori ne koce se generatorski i protustrujno, vee samo elektrodinamicki
Trofazni asinkroni motori koce se generatorski (nadsinkrono), protustrujno i
elektrodinamicki.
U elektromotornim pogonima u kojima je potrebno brzo i precizno zaustavljanje
prigraduju se mehanicke kocnice.
Prijenosni elementi
Prijenosni elementi su uredaji koji rade sa iii bez pomocne energije (elektrika,
pneumatika, hidraulika). Oni su postavljeni kao spojni elementi iii kao upravljacki
elementi za prenosenje, odnosno za odredeno utjecanje na tok mehanicke energije
izmedu motora i radnog mehanizma. Pritom se ugla vnom radi o spojkam~
remenicama, reduktorima, pojacalima momenta i kocnicama. Izvedbe i kombinacije
za ispunjenje vrlo razlicitih zadataka su mnogobrojne.
Neregulirani elektromotorni pogoni ____ 213
tromosti, ponasanje u nestacionarnom pogonu, izvedbeni oblik elektromotora (str.
125), sistem hladenja elektromotora (str. 130) i mehanicku zastitu elektromotora
(str. 108). Veliku vaznost imaju i ekonomska pitanja, kao sto su cijena elektromoto-
ra, pogonski troskovi energije, sigurnost i pouzdanost pogona, troskovi odrta vanja,
potreban prostor i dr.
Statickim elektromotornim pogonima odgovara brzohodni, a pretezno dinamic-
kima sporohodni motor. Kad je na osnovi statickih karakteristika pogona i
elektromotora (v. str. 170) odabrana vrsta motora i prijenosnik, potrebno je
odabrati snagu motora s obzirom na preopteretivost (M m••J M .) i dozvoljeno
zagrijanje izolacijskog sustava.
Zagrijanje elektromotora u pogonu uzrokovano je gubicima nastalim pri pretvorbi
elektricne energije u mehanicku. Gubici ovise o obliku napona kojim se napaja
elektromotor, o veliCini optereeenja, o vrsti pogona, o broju uklapanja, reverziranja i
koeenja. Osim gubitaka, na zagrijavanje zrakom hladenih elektromotora utjeee
brzina vrtnje elektromotora, temperatura i gustoea rashladnog zraka. Dopusteno
zagrijanje namota odredeno je klasom primijenjene izolacije (str. 93), a dopusteno
zagrijanje letaja odredeno je vrstom masti za podmazivanje. Danas se kod elektricnih
strojeva primjenjuju pretezno izolacijski materijali klase F. Prekomjerno zagrijanje
znatno ubrzava kemijski proces starenja izolacijskog sistema. Za svakih 10 K preko-
mjemog zagrijanja smanjuje se vijek trajanja namota na polovicu.
Izbor snage motora ovisi o vrsti i karakteru optereCenja u ovisnosti o vremen u
[P,=f(t), M=f(t), w=f(t), v. sl. 20] koje se ciklicki ponavlja.
"' Pg,M
P, - gubici
Pg,
Pg,
Pg,
w
,,
-------,
I
I
I
t, t, t, t,

Izbor elektromotora
I M I
Optimalna izrada i rad pogonskog sistema zahtijevaju prilagodenje motora L_.l_...J
radnom mehanizmu. To se odnosi na fizikalne velicine kao sto su potezni moment,
kocni moment, nazivna snaga, ovisnost brzine vrtnje o optereeenju, moment Sl. 20. Vremenski tok krivulja promjenljivog ciklickog opterecenja
214 ~~- ELEKTROMOTORNI POGONI Neregulirani elektromotorni pogoni ~~~-215
Za odredivanje potrebne (termicke) snage motora uz vremenski promjenljivo
Metoda ekvivalentne snage koristi se u pogonima gdje je brzina vrtnje kon-
ciklicko opterecenje koriste se cetiri metode: ekvivalentnih gubitaka, ekvivalentne
stantna:
struje, ekvivalentnog momenta i ekvlvalentne snage.
Metoda ekvivalentnih gubitaka je najtocnija i najdugotrajnija, a koristi se za velike i
skupe elektromotorne pogone. KoristeCi oznake na sl. 20, ekvivalentni gubici se
izracunaju:
Da se pojednostavni izbor motora za neke tipicne elektromotorne pogone, vrste
P, 1 ·t 1 +P, 2 ·t 2 +P,,-t-' pogona su standardizirane od S1 do S8, po IEC 34-1/1983 (v. tabl. 3).
pgek
(t,+t,)t>+t,+t.·f!
Pogon ventilatora, pumpi i sl. odgovara trajnom pogonu S1, pogon presa, stanci,
pri cemu je: skara i sl. odgovara trajnom pogonu s intermitiranim opterecenjem S6, pogon
dizalica, liftova i sl. odgovara intermitiranom pogonu s utjecajem zaleta i kocenja
na temperaturu SS, itd.
f!=!lo - omjer vremenskih konstanti pod teretom i u mirovanju
T,
Tab!. 3.
i+P v ..te pogona elektri~nih strojeva (IEC 34-l/1983)
<X=~2-.

Ekvivalentna snaga motora P,. dobije se pokusavanjem iz izraza:

P,. = ~- P,,., gdje je ~-korisnost dana u katalogu.
1-~

Metoda ekvivalentne struje koristi se kad podaci o gubicima nisu dostupni, ali je
manje toCna.

Upotrebom oznaka na sl. 20 uz I(f)=M(f), racuna se:

t-
t-
Trajni pogon Sl Kratkotrajnl rog(\11 S2
P,.;::,U·I,.-cosrp·~, gdje su

U, cos rp, ~-kataloski podaci. I.,=I.·kP

Metoda ekvivalentnog momenta koristi se kod pogona pomocu motora kojima je P"""P.·kP
razvijeni moment izravno proporcionalan struji (istosmjerni motor uz konstantni
magnetski tok, kolutni asinkroni motor uz cos rp 2 ;::, konst.):

M,.= J Mi-t 1 +Mh 2 +M3·t 3

(t, +t 3)a+t 2 +t 4 ·P
P,. ;::,0,1047· M,.-~
(P,• u W, M,• u Nm, ~ u min- 1 ).
'
gdje SU : p Fo - gubici U zeljezu; p C -
nazivni gubici u bakru; r; - topli';;'ska
vremenska konstanta pri nazivnoj brzini
vrtnje
216 _ _ _ __ ELEKTROMOTORNI POGONI Neregulirani elektromotorni pogoni _ _217
Tab!. 3 (nastavak I) Tab!. 3 (nastavak 2)

intermitencija: Jint =/o-kp

tz+tp+tlr.
tz+tp+t~r.+tm

I,
t-
lntermitirani pogon S3 bez utjecaja zaleta na *lntermitirani pogon S4 s utjecajem zaleta na
temperaturu temperaturu

t
~~-------------

*Neprekinuti pogon S7 sa zaletom i koCenjem *Neprekinuti pagan S8 s preklapanjem polova

I; i T, - toplinske vremenske konstante
pri vrtnji i pri stajanju *za pogone S4, S5, S7 i S8 potrebno je poznavati momente inercije, a ekvivalentna
I, snaga odreduje se metodom ekvivalentnih gubitaka (v. str. 214).

Dopu§teni broj ciklusa opterecenja kaveznih asinkronih motora na sat:

pri eemu su: Q. i Q, - nazivni i teretni gubici energije u J, A, i Ak - gubici energije

zaleta i koeenja u J, a odreduju se iz dijagrama opterecenja, e - inter-
mitencija (tab!. 3), {! = 'ET, - omjer toplinskih vremenskih konstanti, i u vrtnji i u
*Interrnitirani pogon S5 s utjecajem zaleta i ko- Stalni pogon S6 s intermitiranim optereCenjem mirovanju (tab!. 4).
Cenja na temperaturu
218 __ - - - - _ __ ELEKTROMOTORNI POGONI
Tab!. 4.
Toplinske vremenske konstante motora
Vrste stroja prema izvedbi i hladenju
TJT,
zatvoreni bez ikakvog hla<lenja 0,95-0,98
zatvoreni s prisilnim hla<lenjem 0,95-1,00
zatvoreni s vlastitim povrsinskim hla<lenjem 0,45-0,55
otvoreni asinkroni s vlastitim hla<lenjem 0,25-0,35
otvoreni istosmjerni s vlastitim hladenjem 0,40-0,50
Snage motora navedene u katalozima vrijede uz sljedece pretpostavke:
1. napajanje istosmjernih motora iz izvora istosmjernog napona, a sinkronih i
asinkronih motora iz izvora sinusnog napona cije efektivne vrijednosti ne
odstupaju vise od ±5% od nazivnog napona
2. velicina opterecenja jednaka iii manja od nazivne snage
3. vrsta pogona S1 - trajni rad (v. str. 215)
4. uklapanja, reverziranja i kocenja povecavaju zagrijavanje i smanjuju snagu
elektromotora, pa je u nekim katalozima naveden dopusteni broj uklapanja u
jednom satu
5. brzina vrtnje elektromotora treba biti jednaka iii veca od nazivne (efikasnost
hladenja)
6. maksimalno dopustena temperatura rashladnog zraka je 40 "C
7. motori su postavljeni na nadmorskim visinama do I 000 m.
Ako navedeni uvjeti nisu ispunjeni, treba uzeti u obzir stvarne uvjete rada
elektromotora i njegovu katalosku snagu korigirati prema jednadzbi:
P= k.·k;k.-k.-k,·k.- P•.
Stvarni uvjeti rada:
I. Povecanje efektivne vrijednosti napona za vise od 5 % od nazivnog napona
znaci nedopusteno povecanje gubitaka u zeljezu i nedopusteno zagrijavanje
elektromotora. Pri smanjenju napona za vise od 5% od nazivnog napona,
proporcionalno se smanjuje snaga elektromotora. Pritom se mijenja i momentna
Neregulirani elektromotorni pogoni __ 219
karakteristika M (n), ovisno o vrsti motora (k.). Vrijednosti korekcijskog fak-
tora k,, koji uzima u obzir smanjenje snage istosmjernih motora pri napa-
janju valovitim (a ne istosmjernim) naponom navedene su na str. 173. Pri
napajanju sinkronih i asinkronih motora s nesinusnim naponom potrebno je,
takoder, smanjiti snagu motora. BuduCi da je ovo podrucje u elektromotornim
pogonima novo, za vrijednosti faktora k,, potrebno je konzultirati proizvo-
daca motora.
2. Ako se elektromotor optereti snagom vecom od nazivne, on se pregri-
java i smanjuje mu se vijek trajanja. Pri vecem preopterecenju dolazi do
brzog pregaranja motora. Elektromotor se moze opteretiti snagom manjom
od nazivne. Pritom se smanjuje zagrijanje elektromotora, mijenja se ko-
risnost ~. a kod motora izmjenicne struje i faktor snage cos rp. Jzuzetak
su jednofazni asinkroni motori s pogonskim kondenzatorom, koji se pri
malim opterecenjima, a posebno u praznom hodu zbog povecanih gubita-
ka inverzne komponente, zagrijavaju jednako ili vise nego pri nazivnom
opterecenju. Kod istosmjernih motora sa serijskom uzbudom postoji opas-
nost da pri malim opterecenjima, a posebno u praznom hodu, motor ,pobjeg-
ne", tj. postigne nedopuSteno veliku brzinu vrtnje, Sto mo:Ze uzrokovati
unistenje elektromotora, a i velike stete na ostalim dijelovima elektromo-
tornog pogona.
3. Za ostale vrste pogona (v. str. 215), koje se razlikuju od trajnog pogona Sl,
potrebno je trajnu snagu motora mnoziti faktorom k •. Za neke vrste pogona radi
ekonomicnosti izra<luju se motori posebne izvedbe i njihovi kataloski podaci vee
uzimaju u obzir faktor korekcije k •.
4. Ako je brzina vrtnje motora veca od nazivne, npr. kod prikljucka asinkronih
motora za 50 Hz na mrezu frekvencije 60 Hz, moze se snaga povecati za oko
10 %. lstodobno se kod nepromijenjenog namota smanjuje cijela momentna
krivulja obrnuto proporcionalno s kvadratom frekvencije. Pri trajno manjim
brzinama vrtnje od nazivne, potrebno je snagu motora smanjiti, priblizno u
omjeru s korekcijskim faktorom kb (tab!. 5).
5. Ako je maksimalna temperatura rashladnog zraka razliCita od 40 oc, treba snagu
motora iz kataloga pomnoziti korekcijskim faktorom k, prema tabl. 6.
6. Ako elektromotori hla<leni zrakom rade na nadmorskim visinama iznad
1000 m pri temperaturi rashladnog zraka 40 oc, valja snagu motora
iz kataloga pomnoziti s korekcijskim faktorom k., koji uz prosjecni om-
jer gubitaka u zeljezu prema bakru Pyc/Pcu = 1/4, iznosi k, = 0, 93 pri 2 000 m,
0,86 pri 3000 m i 0,79 pri 4000 m nadmorske visine. Kad je tem-
peratura rashladnog zraka na raznim nadmorskim visinama jednaka ili
manja od vrijednosti danih u tabl. 7, katalosku snagu motora ne treba
smanjivati.
220 _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije - - - - - - - · - - - _ _ 221
Tabl. 5. Tabl. 7.
Korekcijski faktor kb Dopu§tene temperature rashladnog zraka

Temperatura rashladnog zraka

Nadmorska (
0
C) za toplinske klase izolacije
40 50 60 70 80 90 100 visina
(m)
B F H

istosmjerni motor s vla- 0,12 0,22 0,35 0,45 0,56 0,68 0,79 0,9 1,0 1000 40 40 40
stitom ventilacijom
2000 32 30 28
istosmjerni motor s pri·
silnom ventilacijom
3000 24 20 15
asinkroni kolutni motor 0,06 0,15 0,25 0,35 0,48 0,6 0,75 0,85 1,0
s vlastitom ventilacijom 4000 16 10 3
asinkroni kolutni motor 0,1 0,2 0,3 0,4 0,5 0,6 0,7 0,8 0,9 1,0
s prisilnom vnetilacijom
OSNOVE SISTEMA AUTOMATSKE REGULACIJE

Osnovni pojmovi o regulacijskom krugu

Tabl. 6. Osnovni pojmovi o regulacijskom krugu i djelovanju povratne veze razmotrit ce

se na primjeru Leonardove grupe (sl. 1).
Korekcijski faktor k, Pretpostavlja se da je napon e, doveden direktno s klizaca potenciometra DR na
ulaz pojacala i da je povratna veza prekinuta, kao sto je prikazano isprekidanim
crtama na sl. 1.
ll l2 Ll
*0 *10 *20 *30 40 45 50 55 60

~
B 1,21 1,21 1,14 1,07 1,0 0,96 0,92 0,87 0,83

F 1,16 1,16 1,11 1,06 1,0 0,97 0,94 0,90 0,87

~~-
H 1,14 1,14 1,09 1,05 1,0 0,97 0,95 0,92 0,89

*U podruCju od 0 do 40 "C u osnovi je k, = 1, a vrijednosti u tabhc1 mogu se pnmiJemtt samo uz

dogovor kupca i proizvodaCa. Sl. 1. Sistem regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora u spoju Leonardove grupe
(bez povratne veze - sistem upravljanja)
222___ _________ ELEKTROMOTORNI POGONI
Pomicanjem klizaca potenciometra DR mijenja se uzbudni napon istosmjernog
generatora G. odnosno napon armature istosmjernog motora M, a time i brzina
vrtnje motora (uzbuda motora je konstantna). I uz isti polozaj klizaca, brzina vrtnje
motora se mijenja zbog promjena brzine vrtnje pogonskoga asinkronog motora
AM, promjena momenta tereta, promjena napona naponskih izvora, zbog promje-
na parametara i trosenja pojedinih komponenata, itd. Nastale promjene brzine
vrtnje mogu se kompenzirati dodatnim pomakom klizaca.
Opisano djelovanje na sistem bez povratne veze (otvoreni sistem) naziva se
upravljanjem. Ako Covjek odrZ.ava Zeljenu br.L.inu vrtnje na usnuvi vizualne informa·
cije o njenom odstupanju, mozemo ovaj sistem shvatiti i kao sistem s povratnom
vezom: u tom slucaju govori se o ru~noj regulaciji.
Bitno manja odstupanja brzine vrtnje od zeljene mogu se postici uvodenem
povratne veze (sl. 1). Napon tahogeneratora usporeduje se s naponom e,, tako daje
napon na ulazu u pojacalo e~e,-eTG; time smo dobili zatvoreni krug djelovanja.
Uzbuda generatora se napaja, dakle, pojacanim signalom razlike e.
Ako istosmjerni motor opteretimo brzina vrtnje w ee se smanjiti, dakle i napon
tahogeneratora eTG. BuduCi da je napon e, ostao nepromijenjen, povecat ee se
signal razlike e, a zbog toga i napon uzbude generatora, odnosno napon armature
motora, dakle i brzina vrtnje motora. Ako brzina vrtnje OJ postane veca od zadane
(npr. zbog smanjenja uzbudne struje), smanjit ce se i napon e, a to znaci i brzina
vrtnje motora.
Dakle, u sistemu s povratnom vezom odstupanje brzine vrtnje od zeljene
vrijednosti stvara protudjelovanje, koje automatski tezi da vrati sistem u prvo-
bitno stanje. Zato se zatvoreni sistem na sl. I. i naziva sistemom (automat·
ske) regulacije; to je sistem s negativnom povratnom vezom. Ako se dogodi
da je signal povratne veze u takvom faznom odnosu prema signalu e,, da se signal
razlike c sve vise i vise povecava, pojavit ee se oscilacije u brzini vrtnje (pozi-
tivna povratna veza). Amplituda oscilacija se poslije nekog vremena ili ogranici
zasicenjima u nelinearnim elementima sistema, ili dolazi do destrukcije nekog dijela
sistema.
Elementi regulacijskog kruga
Svaki sistem regulacije moze se, u pravilu, podijeliti na osnovne clemente
(komponente), koji su medusobno povezani kao na sl. 2.
I. Referentna (vodeca) velWna x je ulazna velicina (za sistem na sl. I. to je napon
e,); ona je nezavisno promjenljiva ili uzrok. Regulirana veliNna y je izlazna
veliCina (brzina vrtnje OJ na sl. I) i zavisi od ulazne velicine x; ona je, dakle,
posljedica.
Sistem regulacije moze imati vise ulaznih i izlaznih velicina.
Poremecajna veli~ina (smetnja) z predstavlja utjecaje koji remete odnos izmedu
regulirane i referentne veliCine (npr. promjena tereta na osovini motora).
2. Objekt regulacije (staza, proces) uvijek je zadan i njegovi parametri se, u pra·
vilu, ne mogu mijenjati. Prema zahtjevima pogona odnosno tehnoloskog pro-
Osnove sistema automatske regulacije __________________________ 223
cesa, objektu (istosmjerni motor s radnim mehanizmom na sl. I) treba regu-
lirati neku od njegovih velicina.
Ostale clemente regulacijskog kruga !reba odrediti prema zahtjevima na
reguliranu veliCinu, uzimajuci u obzir i tehnicko-ekonomske pokazatelje.
3. Dava~ referentne veli~ine generira referentni signal x (stabilizirani izvor napona i
potenciometar DR na sl. 1).
4. Mjerni clan je element povatne veze, koji daje signal ovisan o reguliranoj velicini
(tahogenerator na sl. l ).
5. Referentni signal x i signal povratne veze b usporeduje se u komparatoru
(poredbeni ~Ian), koji formira signal razlike c ~ x- b. Ulogu komparatora na sl. I.
ima ulazni stupanj pojacala.
6. Regulator se, prakticki uvijek, sastoji od pojacala i korekcijskog clana, koji signal
razlike e pojacava, odnosno vremenski oblikuje (deriviranje, integriranje i sl.)
Regulator je, dakle, dio sistema regulacije koji pojacava i vremenski preoblikuje
signale iz mjernog clana i davaca referentne veliCine.
7.Postavni (izvrini) ~Jan daje velicinu koja djeluje na objekt regulacije. U regulira-
nim elektromotornim pogonima to je, najcesee, pojacalo snage (istosmjerni gene-
rator na sl. l ).
Prijenos signala i prijenos energije kroz sistem, dva su razlicita procesa. Za
analizu i sintezu sistema regulacije bitan je prijenos signala, jer se pomocu signala
upravlja prijenosnom energije. Smjer prijenosa signala oznacen je na sl. 2. stre-
licama.
y
regul~rano
vel1Cmo
I b
L
SL 2. Elementi regulacijskog kruga
Prednosti sistema regulacije, dakle i regulacije elektricnih strojeva jesu: povecana
tocnost u stacionarnom rezimu rada, poboljsanje dinamickih karakteristika (proce-
sa, strojeva), siroko podrucje promjena izlazne veliCine, smanjenje efekata nelinear-
nosti (sto je svojstvo sistema s negativnom povatnom vezom) i dr.
Regulacijski sistem moze se shvatiti kao tillar koji prigusuje poremecaje, a
,propusta" referentnu velicinu.
224 ________ ELEKTROMOTORNI POGONI
Danas se pod upravljanjem cesto misli i na automatsko upravjanje, koje je visi
stupanj automatizacije, dakle i siri pojam od automatske regulacije.
S obzirom na karakter referentne velicine sistemi regulacije mogu se podijeliti na:
• sisteme automatske stabilizacije (referentna velicina je konstantna)
• slijedne regulacijske sisteme (referentna veliCina se mijenja po nekom unaprijed
nepoznatom zakonu)
• sisteme programske regulacije (referentna velicina se mijenja po unaprijed pozna-
tom zakonu).
Moguce su i drugacije podjele.
U prvom dijelu razmotrit ce se kontinuirani sistemi, kojih se ponasanje moZ.
opisati obicnim diferencijalnim jednadzbama.
Prijenosne funkcije i vremenski odzivi komponenata
Radi jednostavnijeg opisa sistema regulacije pretpostavit cemo: elementi sistema
su linearni ili se mogu linearizirati, a njihovi parametri ne mijenjaju se s vremenom.
Ovakva aproksimacija daje, pri analizi i sintezi sistema regulacije, zadovoljavajuee
rezultate - posebno za male promjene ulazne i izlazne velicine.
Na sL 3. prikazan je primjer linearizacije staticke karakteristike.
Osnove sistema automatske regulacije __ 225
U jednadzbi (2) su x (p) i ji (p) Laplaceove transformacije vremenskih funkcija
ulazne i izlazne velicine; p je kompleksna frekvencija (p =a+ jw) iii tzv. Laplaceov
operator.
Odnos ji(p)/x (p) opisuje, dakle, dinamicko ponasanje komponente ili sistema u
podrucju kompleksnih frekvencija.
Prijenosna funkcija dobiva se Laplaceovom transformacijom (v. str. 18) diferenci-
jalne jednadzbe uz nulte pocetne uvjete (rormalnom zamjenom fr= p). Time se
rjelavanje diferencijalnih jednadzbi svodi na tjesavanje algebarskih jednadzbi.
Vee na osnovi slike F (p), odnosno j (p), u ravnini p moguce je izvesti viSe
zakljueaka o svojstvima originala f(t), odnosno y (t). Ti zakljueci temelje se na
karakteru korijena nazivnika funkcije F (p); tab!. 3. na str. 248. Medutim, da bi se
rjesenje nepoznate veliCine dobilo i u vremenskom podrucju, !reba izvrsiti inverznu
!t transformaciju (npr. primjenom Heavisideova teorema razvoja i tab!. na str. 19.
Staticko odnosno dinamicko ponasanje komponente i sistema automatskog
upravljanja najeesee se opisuje stati~kom karakteristikom Y = f (X). odnosno vre-
menskim odzivom na udarnu funkciju y (t) i prijenosnom funkcijom F (p), sL 4.
Pritom je, sa stanovista upravljanja, opis prijenosnom funkcijom potpuno dovoljan.
staticka vremenski prijenosna
karakteristika odziv funkcija

~ ~ IJ!p~
Odnos izlazne Y i ulazne velicine X, odnosno pri linearizaciji odnos njihovih
prirasta naziva se koeficijentom (stati~kog) poja~anja.
Za linearne sisteme vri-
xlfi.IY!.L:tly(l)• F!p)

jedi zakon superpozi- A koeficijent SL 4. Karakteristicni prikazi komponente

cije: ako istodobno dje-
lovanje ulaznih velicina
x 1 (t), x 2 (t), ... x. (t) daje
rezultantnu izlaznu veli-
cinu y (t), onda je
y(tJ= I y,(tJ,
i=l
y k = ____}' statickog
AX pojacanja
Buduci da se apstrahiraju ftzikalna priroda ulaznih i izlaznih veliCin~ i energetske
prilike, onda i potpuno razliCite komponente (npr. pneumatsko, h1drauhcko 1h
poluvodicko pojacalo) mogu imati identicne prijenosne funkcije.
SL 3. Linearizacija Vremenski odziv je vremenska ovisnost izlane velicine za odredenu promjenu
staticke ulazne veliCine.
karakteristike
Radi jednostavnije analize sistema regulacije uvedene su standardne ulazne
veliCine (pobude), sL 5.
(I)
x (t) - udarna x (t) - impulsna x (t) - funkcija linear-

''h_ .,~
funkcija funkcija nag porasta
gdje je izlazna velicina y 1 (t) posljedica djelovanja ulazne velicine x, (t).
Djelovanje svake linearne komponente moze se opisati linearnom diferencijal-
nom jednadzbom s konstantnim koeficijentima iii prijenosnom funkcijom.
Prijenosna funkcija komponente iii sistema je odnos izlazne i ulazne veliCine u
,,~
Laplaceovu podrucju ji (p) i x (p) ~ -podrucje) pri nultim pocetnim uvjetima:
I I . I
F(p)j(p) (2) Sl. 5. TipiCne ulazne veliCine x (t) i pripadni vremenski odzivi y (t) za odredenu komponentu
x(p)
15 Koncarev prirucnik
226 ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije ___ ________________ 227
Prijelazna funkcija je vremenski octziv na jectinicnu uctarnu funkciju (tj. udarnu i to aperiodski octziv za ( > I, granicni aperiodski octziv za (=I i oscilatorni octziv
funkciju jedinicnog iznosa). Tefinska funkcija je vremenski odziv na Diracovu za (<I; ako Je ( = 0 vremenski octziv je neprigusena sinusoida (sl. 6).
b (t) funkciju. 2.0 -

1.8
/r\ \
Osnovni linearni ~lanovi
1.6 I \ ~"0 7I
• Clanovi nultog reda: proporcionalni (P), integralni (I) i derivacijski (D) clan. .!!!.!_ /~
~ "0.2
I I
• Clanovi prvog recta: aperioctski clan prvog recta, derivacijski clan prvog reda
(realni D clan), proporcionalno-integralni (PI) clan, proporcionalno-derivacijski
Ak 1.4
1/ ,......, ~"04,
1/ I
1.2
(PD) clan i dr.
• Clanovi drugog reda: aperiodski clan drugog recta, clan drugog recta s oscilator- 1.0 'I ,-..: ~6 Tl/ f---..- tL I
nim vremenskim odzivom i dr.
0.8
(~ ~ \?l( p--tf Iii'-1
Wlh ~ I f-/ ··-
r-f~ 1
Prijenosne funkcije i vremenski odzivi na uctarnu funkciju za neke od osnovnih
linearnih clanova, koji se realiziraju operacijskim pojacalima, prikazani su u tabl. l. 0.6
~ "1.0 \ i
1"0.8
na str. 424.
0.4
~~"1.2
Clanovi drugog reda

Ako komponenta sactdi dva skladi~ta energije, oncta govorimo o clanu drugog
05
II
' r"1.4

3.0
-\tft-- -1 71I
6.0 9.0 12.0 15.0
reda. Ako postoji mogucnost izmjenjivanja energije izmedu tih skladi~ta, onda je
moguc oscilatorni vremenski odziv te komponente na udarnu, impulsnu ili funkciju SL 6. Vremenski odiiv clana Wnf-
linearnog porasta. drugog reda na udarnu funkciju
Prijenosna funkcija clana drugog reda moZe se napisati u dva oblika:
Vremenski odziv y (t) ctostigne prvi maksimum pri
kw~
F(p)
p2 +2(w.p+w;.'
(3) tp
w.J!=T'
" ·p" (7)
ili i ima vrijednost (•
k
F,., p2 Ti;+2(T 0 p+ I'
(4) Ym,.,=Ak+Ake- Jt-(' (8)

100 Na sl. 7. prikazan je iznos maksimalnog

gdje je k koeficijent pojacanja, w. = l/T0 prirodna frekvencija (frekvencija neprigu!e· %
nih oscilacija), a ( relativni koeficijent prigusenja.
Korijeni nazivnika prijenosne funkcije jesu
01\ nadviSenja u odnosu na stacionarnu vri-
jectnost (y,." = Ak) u funkciji relativnog ko-
eficijenta prigusenja (.

Pu = -(w.±jw. Jl=T'=Ol±jfi, (~
0\ Najcesee se u praksi izabire ( = 0,4
do 0.7.
gctje je 01 koeficijent prigusenja, a p frekvencija prigusenih oscilacija. \
Ako se na ulaz clana drugog recta narine uctarna funkcija amplitude A, dobiva se '\
(pomocu inverzne !!'- transformacije) vremenski odziv: 20
-.......
(6)
1'-- Sl. 7. Nadvisenje u vremenskom octzivu
02 0,4 0.6 0.8 1,0 clana drugog recta u funkciji relativnog
5- koeficijenta prigusenja
Tabl. I.
Prijenosne funkcije elektri~nih strojeva

Shema
elektricnog Karakteristike Prijenosna funkcija po upravljackoj veliCini
stroja

jedn. uzbudnog kruga u !£'- podrucju

e.=i.(R,+p~); e,=k;i.
k, - nagib tangente na E, = f(l .)
k;/R k,
F,(p)=-:!=---'-=--
e. l+p~ l+p'T,.
R,

vremenska konstanta istosmjernog generatora

istosmjerni genera- karakteristika k'

tor s nezavisnom praznog hoda k =_! - koeficijent naponskog pojacanja
uzbudom ' R,

e, kJR, k,
F,,(p)=::-=--L-= 1 +p T
eu 1 +p___! sg
R,

T
SJ
=~
R,
- vremenska konstanta SG

sinkroni karakteristika k,. = k~/R,. - koef. naponskog pojaCanja

generator praznog hoda

F m (p) istosmjernog motora upravljanog naponom armature (do naziv-

ne brzine vrtnje Qn i uz konstantan moment tereta)

Fm(p)=~ 1/k,
e, p 2 T,T..,+pTM+l

M,E, k,=kM=k- (konstante protu-EMS i momenta motora)

¢,l,~M
E, T, =~ - armaturna vremenska konstanta
, lla - R,
Q, Q
T. M=~-
JR,
elektromehanicka vremenska konstanta
'M

wn = I
;;::r:;r:.- . d na fre k venctJa
- pnro ..
...;T,TM

( =:2lJT.
istosmjerni motor karakteristike
s nezavisnom istosmjernog 2! - relativni koeficijent prigusenja
uzbudom motora T,

F,m (p) asinkronog motora upravljanog naponom i frekvencijom (vrije-

di samo u okolini sinkrone brzine vrtnje)
6i I
F
•m (p) = -w, = p-=:-;oc;---.:::--:-
2
T1 T2 +pT1 +1
Q
I
T2 = --- - el. vremenska konstanta (s., - prekretno klizanje)
~tatitkc 2xf.s.,
karakteristike
asinkroni pri upravljanju T1 =J (dQ) - elektromehanicka vremenska konstanta
motor ujf.=konst. dM ,~o
230 _________ . - - - - - - - - - - - ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije __ __ _ _ 231
Prijenosne funkcije elektri~nih strojeva

Linearizacija komponenata i sistema osigurava u mnogim slucajevima primjene

efikasne inzenjerske proracune dinamickih stanja procesa, odnosno pogona. U
takvim proracunima zanemaruju se nelinearnosti tipa zasicenja, histereze, te efekti
vrtloznih struja, reakcije armature itd. koje su posebno izrazene kod elektrickih
strojeva. L-----•.:..r,_,G'----1 FrG ;KrG 1 - - - - - - - - - - '
Prijenosne funkcije po upravljackoj velicini .X elektrickih strojeva dane su u tabl.
I. Ulazna (upravljacka) velicina je napon uzbude, napon armature i kruma
frekvencija napona napajanja statora za istosmjerni (s nezavisnom uzbudom) i Sl. 8. Strukturna blok-shema sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora
sinkroni generator, istosmjerni nezavisno uzbuc.1eni motor i asinkroni motor, res· (za sistem na sl. 1)
pektivno. Ako se istosmjernim nezavisno uzbudenim motorom upravlja naponom
uzbude, dobiva se prijenosna funkcija treceg reda, tj. u sistemu su tri skladi!ta
energije - energije elektromagnetskih polja uzbudnog i armaturnog namota, te Prijenosne funkcije sistema
kineticka energija rotirajucih masa.
Prijenosn~ funkcija sistema F (p) od n serijski spojenih komponenata jednaka je
produktu pnjenosnih funkcija pojedinih komponenata:
Strukturne blok-sheme

Medusobno povezivanje komponenata u sistem prikazuje se pomocu funkcional-

Jl
F(p)=F 1 (p)· F 2 (p) · F 3 (p) .. . F; (p) ... F. (p)=
i=l
F; (p). (10)
nih i struktumih blok-shema.
U funkcionalnim shemama svakom funkcionalnom elementu sistema odgovara . Kod paralelno ~P?ienih komponenata ulazna .v~litina je za sve komponente
Isla, ~ tzlazne vehcme se zbraJaJu (s odgovaraJUCtm predznakom). Prijenosna
jedan blok, a u strukturnim shemama svakoj matematickoj operaciji, koja opisuje funkctJa ststema F (p) od n paralelno spojenih komponenata je:
pretvorbu signala, odgovara jedan blok.
Strukturna blok-shema sistema regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora sa~-
1, u kojoj je svaka komponenta sistema prikazana jednim blokom i odgovarajucom F(p)=F, (p)+F 2 (p)+F 3 (p)+ ... +F; (p)+ ... +F. (p)= I i=l
F;(p). (11)
prijenosnom funkcijom komponente, prikazana je na sl. 8 . Pretpostavljeno je da se
pojacalo i tahogenerator mogu opisati kao proporcionalni clanovi nultog reda s Strukturna bl?k-shema ':?tvorenog kr~ga !zatvorenog sistema) prikazana je na
prijenosnim funkcijama F • = k• i Fra = kTG; prijenosne funkcije istosmjernog gene· sl .. 9, a sastojt se od pnjenosne funkctJe dtrektne grane G (p) i prijenosne funk-
ratora i motora navedene su u tab!. I. ci~ grane povratne yeze H (p). ObJe. g_r~ne mol!u imati vise serijski spoje-
Na osnovi strukturne blok-sheme (sl. 8) i jedn. (13) (str. 232) dobije se prijenosna nih komponen.ata, koje se mogu zamtJemtt sa po Jednom odgovarajucom prije-
funkcija sistema sa slike 1: nosnom funkctJOm u obJe grane.

w
F(p)=- i •
e,

Sl. 9. Strukturna blok-shema sistema

(9) s negativnom povratnom vezom

Za zatvoreni sistem na sl. 9. mogu se postaviti sljedeee jednadzbe:

. Je 1k
. k = k .k, k, . . otvorenog k ruga.
gdJe 0 ra - poJacanJe
.X-Ti=l; Ti= yH (p); y=lG (p), (12)
 ------------~------ ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije _______________ 233
iz kojih se eliminiranjem varijabli i fj dobije prijenosna funkcija sistema s Unutra§na povratna veza
negativnom povratnom vezom:

G(p)
Radi poboljsanja ponasanja sistema regulacije u dinamickim rezimima rada,
F( )j(P) (13) resto se, pored tzv. vanjske (nadredene) povratne veze (!reba mjeriti reguliranu
P x(pJ l+G(p)H(p) velianu), uvodi i tzv. unutra8nja (podredena) povratna veza (sl. II).
Funkcija F 0 (p) = G (p) H (p) naziva se prijenosna funkcija otvorenog kruga, a
polinom I + F 0 (p) naziva se karakteristi~ni polinom zatvorenog kruga. Otvo· ...:>:.....+~~--1
reni krug dobiva se iz zatvorenoga presijecanjem povratne veze uz komparator
(sl 9).
Strukturna blok-shema zatvorenog kruga na koji djeluje i smetnja ±z moiese
prikazati kao na sl. I 0.

X +
Sl. II. Strukturna blok-shema sistema s unutrasnjom povratnom vezom
Sl. 10. Strukturna blok-shema
sistema s negativnom povrat-
nom vezom na koji djeluje Takva je struktura moguca ako je moguce mjeriti, estimirati ili rekonstru-
smetnja i irati svaku od reguliranih velicina. Dakle, kod sistema zasnovanih na prin-
cipu podredene regulacije (visepetljasta kaskadna regnlacija, paralelna korek-
cija) cijeli se sistem razlaze na jednostavnije regulacijske krugove od kojih
Postavljanjem jednadzbi za sistem prikazan na sl. 10. i eliminiranjem varijabli ~ svaki upravlja svojom varijablom (velicinom). Prednosti takvih struktura jesu:
ji 1 , ji 2 i fj dobiva se izlazna (regulirana) velicina ji: jednostavnija analiza i sinteza, a posebno podesavanje i pustanje u pogon;
jednostavno se ogranicavaju maksimalne i minimalne vrijednosti reguliranih
ji=x Gt(p)G2(p) +i G2(p) xF(p)±zF,(p). (14) velicina.
I+G 1 (p)G 2 (p)H(p) I+G 1 (p)G 2(p)H(p)
Uvijek (kada je to moguee) treba za formiranje signala unutrasnje povratne veze
Jednadzba (14) je osnovna jednadzba teorije automatske regulacije. Ako je koristiti velicinu koja je proporcionalna derivaciji regulirane veliCine, jer tada
smetnja z jednaka nuli, iz jednadzbe (14) dobiva se prijenosna funkcija zatvore1191 korekcijska djelovanja u sistemu nastaju ne samo na osnovi promjene, vee i na
kruga po referentnoj (upravlja~koj) veli~ini: osnovi tendencije promjene regulirane velicine.
Pomoeu sl. II. jednostavno se dobiju prijenosne funkcije:
F(p)j(p) = G, (p) G2 (p) (15)
x(p) l+F 0 (p). F ()j(p) G 1 (p) G 2 (p) G 3 (p)
(17)
' P x(p)
Ako je referentna velicina x, odnosno njena promjena jednaka nuli, iz jednadZbc
(14) dobiva se prijenosna funkcija po smetnji:
F (p)=ji' (p) = G, (p) G2 (p) (IS)
2
(16) x(p) 1 + Gt (p) G2 (p) G, (p) H 2 (p) + G2 (p) H 1 (p)

'Pri regulaciji brzine vrtnje istosmjernih nezavisno uzbudenih motora, pogodan

Brojnik funkcije F, (p) jednak je prijenosnoj funkciji direktne grane signal za formiranje unutra8nje povratne veze je struja armature Gednostavno se
smetnja z shvati kao ulazna velicina; izlazna veliCina ostaje regulirana lllieri i brzini vrtnje prethodi u fazi - u praznom hodu za 900), a pri regulaciji
y (sl. 10). llllj!Ona sinkronog generatora, to je napon uzbude.
234. - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije ____________________ 235

Frekvencijske karakteristike i kriteriji stabilnosti sistema automatske regulacije
Ako se na ulaz linearne komponente iii sistema narine harmonijski signal
x (t)=Xm sin wt, onda je izlazna velicina u stacionarnom stanju y(t)=
= Ym sin (we+ <p). Ulazna i izlazna velicina jednake su, dakle, frekvencije, a medu-
sobno se razlikuju po amplitudi i po fazi. Za razliCite frekvencije ulaznog sig-
nala odnos YmfX m i kut <p su razliciti.
Te harmonijske velicine u simbolickom obliku jesu:
X(jw)=Xmeiw<,
(19)
Y(jw) = Ymei (ro< + o)
Vektor
F(jw)= Y(iw) (20)
X(jw)
naziva se frekvencijska prijenosna funkcija, a dobiva se iz prijenosne funkcije F (p)
zamjenom p=jw.
Modul ove funkcije /F (iw)/ =A (w) naziva se amplitudna frekvencijska ka-
rakteristika, a argument arg F (iw)= <p (w) naziva se fazna frekvencijska ka-
rak teristik a.
Amplitudno-fazna karakteristika (Nyquistov dijagram) komponente iii sistema
jest geometrijsko mjesto vrhova vektora F (jw) u kompleksnoj ravnini, pri promjeni
frekvencije w od nula do beskonacno (sl. 12).
regulacijskog kruga ne obuhvaca tocku (-I, jO). Prema tome, sistem regulacije,
kojeg je Nyquistov dijagram prikazan na slici 12, je stabilan.
Na osnovi Nyquistova dijagrama za otvoreni regulacijski krug moze se zaklju-
Citi i na kvalitetu stabilnosti zatvorenog sistema pomocu tzv. faznog i ampli-
tudnog osiguranja y i L,. Fazno osiguranje (fazna rezerva) y jednako je 180" + <p (wJ
gdje je <p(w,) kut vektora kojega je modul jednak jedinici; L,=20log(I/K,)dB
(sl. 12). Da bi zatvoreni sistem imao dobre dinamicke pokazatelje kvalitete regu-
lacije, Nyquistov dijagram otvorenoga regulacijskog kruga !reba imati: y =30"
do 50" i L,= 10 do 15 dB (decibela). Moze se reCi da pri y=45' najvece nadvi-
Senje u vremenskum odzivu regulirane veliCine na udarnu funkciju neCe biti ve-
Ce od 15%.
Bodeovi dijagrami i kriterij stabilnosti
Frekvencijske karakteristike mogu se jednostavnije crtati kao logaritamske frek-
vencijske karakteristike, tj. kao Bodeovi dijagrami.
Na ordinatnu os Bodeova amplitudnog dijagrama (logaritamska amplitudna karak-
teristika) nanosi se velicina
L(w)=20 log/F(iw)/ =20logA (w) dB. (21)
Tab!. 2.
Modul (pojafanje) A (w) i pripadne vrijednosti L(w)
A(w) L(w) dB A(w) L(w) dB

1mOg1narna os O,DI -40 2 6

0,01 -20 3 9,5
0,2 -14 4 12
0,5 6 14
0,7 3,1 10 20
0,9 0,91 100 40
I 0,0 1000 60

Sl. 12. Amplitudno-fazna frekvencij-

ska karakteristika (Nyquistov dijag-
ram) komponente, odnosno sistema
Nyquistov dijagram konstruira se, u pravilu, po tockama. Za razne vrijednosti
frekvencije w izmjeri se iii izracuna modul A i argument <p vektora F (iw), odnosno
njegova realna i imaginarna komponenta.
Niquistov kriterij stabilnosti u pojednostavnjenom obliku moze se formulirati
ovako: zatvoreni sistem je stabilan ako amplitudno-fazna karakteristika otvorenoga
Na os apscise nanosi se kruzna frekvencija w = 2nf u logaritamskom mjerilu: os
apscise prolazi kroz tocku OdB. Tocka w=O nalazi se na osi frekvencija lijevo u
beskonacnosti (log 0 = - oo ).
Dijapazon izmedu dviju frekvencija, koje se odnose kao I: 10, naziva se dekada
[dek], a dijapazon izmedu frekvencija, koje se odnose kao 1:2, naziva se oktava.
Bodeov fazni dijagram (logaritamska fazna karakteristika) crta se tako da se na
os apscise nanosi frekvencija u logaritamskom mjerilu, a na ordinatu pripadni
lazni kut.
236 __ _ ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije 237
Bodeovi amplitudni dijagrami najeesce se crtaju (prakticki bez racunanja) u Stati~ki i dinami~ki pokazatelji kvalitete regulacije
obliku tzv. asimptotskih karakteristika; to su izlomljene linije, kojih pojedini
dijelovi imaju nagibe koji su visekratnici velicine 20 dB/dek (sl. 13). Tipicno ponasanje regulacijskog odstupanja e za stabilne i nestabilne sisteme
regulacije prikazano je na sl. 14.
Frekvencija na kojoj Bodeov amplitudni dijagram sijeee os apscise naziva se
presje~na frekvencija w, (sl. 13). Do frekvencije w,, komponenta, odnosno sistem,
pojacava ulazne signale, a iznad te frekvencije ih gusi. a) monotono b) periodicki c) periodicki
stabilan sistem sta bilan sistem stabilan sistem
Bodeov kriterij stabilosti more se formulirati ovako: na presjecnoj frekvenciji ro, (viseg reda)
otvorenoga regulacijskog kruga fazni zakret mora biti manji (po apsolutnoj vrijed-

~~~
nosti) od -180°, da bi zatvoreni sistem bio stabilan (sl. 13).

l!dBI l ldBI
I I I

~W,M-,
d) monotono e) periodicki f) sistem na
nestabilan sistem nestabilan sistem granici stabilnosti
Sl. 14. Tipicno ponasanje reguiacijskog odstupanja e za stabilne (a do c) i nestabilne
(d do f) sisteme regulacije

Stabiino ponasanje sistema regulacije nu:i:an je, ali ne i dovoljan uvjet za njegovu
prakticnu primjenu.
Zato moraju tzv. pokazatelji kvalitete regulacije biti unutar zadanih granica.
Sta~ki pokazatelji kvalitete regulacije odnose se na tocnost sistema u stacio-
narnom stanju, a dinami~ki pokazatelji kvalitete regulacije opisuju kvalitetu
prijeiazne pojave.
a) b)

Sl. 13. Logaritamske frekvencijske karakteristike (Bodeovi amplitudni i fazni
dijagrami) otvorenih sistema za koje je zatvoreni sistem stabilan (a) i nesta-
bilan (b)
Fazno i amplitudno osiguranje y i L, oznaceni su na sl. 13a.
Maze se ocekivati da je zatvoreni sistem stabilan, ako je nagib Bodeo~a
amplitudnog dijagrama za otvoreni regulacijski krug - 20 dB/dek na presjeenoj
frekvenciji w,.
Tocoost sistema regulacije u stacionarnom stanju
Stacionamo stanje nastaje kada se eksponencijalne komponente vremenskog
odziva priguse na 2 do 5 % od svojih maksimalnih vrijednosti.
Na si. 15. prikazan je utjecaj smetnje (npr. utjecaj promjene opterecenja
istosmjernog motora) na reguliranu velicinu (brzinu vrtnje) u stacionarnom
stanju. Velicina ~ 0 pokazuje stacionamo odstupanje izlazne velicine zbog konstan·
tnog djelovanja smetnje u nereguliranom sistemu, a velicina ~ odstupanje u
reguliranom sistemu.
238. _ _ _ _ _ _ _ __ ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije _____________________ 239
t,, i maksimalno dinamicko odstupanje LlYmak•· Svi ovi pokazatelji definirani su
r.a sl. 16.
ylt!

trenutok uklju(IVOnJO tereta

Sl. 15. Jlustracija utjecaja skokovite promjene opterecenja na izlaznu veli6nu

U tzv. statitkim sistemima (koji u direktnoj grani nemaju integralnih clanova) Sl. 16. Dinamicki pokazatelji kvalitete regulacije
stacionarno odstupanje regulirane velicine (tocnost sistema regulacije) zbog kon-
stantne smetnje jest: Poslije isteka vremena regulacije t, vrijedi
IY(t)-y,,.,ld~ (23)
Ll=~. (22)
I +k 0 gdje je y,." stacionarna vrijednost odziva y (t), a .5, tehnoloskim procesom zadana
vrijednost (npr. 1 %, 2% i sl.).
gdje je k 0 staticko pojacanje otvorenoga regulacijskog kruga. Dakle zatvoreni
sistem smanjuje utjecaj smetnje za (1 +k 0 ) pula u odnosu na otvoreni sistem. Relativno maksimalno odstupanje

Primjer statickog sistema je sistem regulacije brzine vrtnje motora prikazan (J Ymaks-Ystac
(24)
na sl. I. Ystac

U direktnoj grani tzv. astatickih sistema nalazi se barem jedan clan s integralnim eesto se u praksi podesava na vrijednost u= 10 do 30 %.
(I) djelovanjem. Direktni dinamicki pokazatelji kvalitete regulacije odreduju se na osnovi snima-
nja regulirane velicine pri pustanju u pogon i podesavanju sistema regulacije,
U astatickim sistemima stacionarno odstupanje stvarne od zadane vrijednosti odnosno pri projektiranju sistema regulacije racunanjem i crtanjem vremenskog
regulirane velicine jednako je nuli; postoje ipak strukture u kojima Ll ne mora biti odziva iz prijenosne funkcije sistema.
jednako nuli.
Sinteza sistema automatske regulacije
Dinamicki pokazatelji kvalitete regulacije lzbor i pr_oracun parametara korekcijskih clanova, koji osiguravaju zahtijevane
statJcke 1 dmam1cke pokazatelJe kvahtete regulacije naziva se sintezom sistema
Dinamicki pokazatelji kvalitete regulacije odreduju se na osnovi vremenskog automatske regulacije (sintezom u uzem smislu).
odziva regulirane velicine y (t) (direktni pokazatelji) ili pomocu velicina u frekven· Osnovni funkcionalni elementi (npr. objekt regulacije, postavni clan, mjerni clanovi
cijskom podrucju (indirektni pokazatelji), kao sto su npr. fazno i amplitudno 1td.) pretho~no su vee definirani (sintezom u sirem smislu). Oni se odreduju na
osiguranje. osnov1 zahtjeva na pogon, odnosno na tehnoloski proces i na osnovi tehnic-
ko-ekonomsklh pokazatelja za pojedina alternativna rjesenja.
Direktni dinamitki pokazatelji kvalitete regulacije u pravilu se odreduju za
skokovitu promjenu ulazne (referentne) velicine; to su mrtvo vrijeme t., vrijeme Uvijek, kada je to moguee, treba upotrijebiti tipske regula tore i tipske korekcij-
ske clanove.
porasta t,, vrijeme maksimalnoga dinamickog odstupanja t., vrijeme regulacije .
240 ____ _ _ -------------~~ ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije -241
Najjednostavniji je serijski korekcijski clan, koji se u krug regulacije ukljucuje Optimiranje kontinuiranih sistema regulacije
serijski. Paralelni korekcijski clan, tj. unutrasnja povratna veza (sL II), os1gurava
bolju stabilnost karakteristika dijela sistema obuhvacenog unutrasnJom povr~tnom
U teoriji i praksi poznati su mnogi postupci optimiranja sistema automatskog
vezom. U inzenjerskoj praksi najcesce se pn_mJeDJUJ~ smteza po Bodeov1m di)agra·
mima. Za formiranje zeljenih logantamskih amphtudmh karaktenst1ka postoJe upravljanja. U reguliranim elektromotornim pogonima najcesce se primjenjuju
sljedece preporuke: kriteriji optimiranja koji osiguravaju brzi odziv regulirane ili neke druge velicme. U
tom slucaju otvoreni regulacijski krug mora imati relativno visoku presjecnu
1. karakteristika nekorigiranog i zeljena karakteristika korigiranog sistema trebaju frekvenciju w,.
se podudarati u sto je moguee sirem podrucju frehencija .. ..
2. nagib amplitudne karakteristike u _podrucJU .mskih, frekvenCIJa !reba. hill Ovisno o tehnoloSkom proccsu moZ:e se zahtijevati da pojc:Uina regulirana
-20 dB/dek ili visekratnik tog nag1ba (rad1 sto veceg stallckog poJacanJa velicina EMP-a:
sistema) . . . brzo i vjerno slijedi referentnu velicinu
3. nagib zeljene amplitudne karakteristike kori~iranog sist~ma na presJ~cnOJ fre_k·
venciji OJ, treba biti -20 dB/dek; sto Je OJ, vece, to Je 1 vnJeme regulaciJe t, krace. (preporuca se tehnicki optimum, engl. apsolute value optimum, njem. Bctrags-
optimum) ili
Pri sintezi serijskoga korekcijskog clana dobivaju se njegove logaritamske karak·
da je ~to manje dinamicki osjetljiva na utjecaj poremecajnih velicina
teristike L, (OJ) i "'• (w) oduzimanjem logaritamskih karakteristika otvorenoga
(preporuca se simetricni optimum, engl. symmetrical optimum, njem. symmetri-
nekorigiranog sistema Lon (w) i <Po. (OJ) od logantamskih karaktensllka otvorenoga sches Optimum).
korigiranog sistema L 0 , (w) i <Pok (w), dakle:
L, (w) = L 0 , (OJ)- Lon (w), Tehnicki optimum
(25)
cp, (w)=cp 0 , (w)-q> 0 • (w).
Pretpostavlja se da se regulacijska staza (to je cijeli sistem osim regulatora) moze
Na osnovi tih karakteristika odreduje se principna shema korekcijskog clana opisati prijenosnom funkcijom drugog reda:
(npr. pomoeu tab!. na str. 424) i zatim se nu~ericki proraeunavaju njegovi elementi.
U slozenijim sistemima automatske regulaciJe, a posebno u r~guhramm el~ktr~mo· F (p) K,
(29)
tornim pogonima (EMP), najeesce se primJenJu_Je kombmaciJa paralelne 1 seruske ' (l+pT1)(l+p7;)'
korekcije. Prijenosna funkcija otvorenoga kong1ranog Sistema F.,
(p) s paralelnom
gdje je T1 dominantna vremenska konstanta regulacijske staze, a T, suma nedo-
korekcijom (sl. 11) je:
minantnih vremenskih konstanti regulacijske staze.
F ( )=G1(p)G 2 (p)G 3 (p) F.n(P)
(26) Odabire se takva struktura regulatora kojom se moze osigurati da staticka
•• p l+G,(p)H1(p) I+ G, (p) H 1 (p)' pogreska regulacije prakticki bude jednaka nuli i kojom sc moze kompenzirati
gdje je H 1 (p) prijenosna funkcija paraleln~ga korekcijskog clana. Na osnovi djelovanje dominantne vremenske konstante T1 • Takvu strukturu ima regulator
jednadzbe (26) dobiva se u podrucju frekvenciJa u kojem Je IH 1 Uw) G, Uwll ~ 1: proporcionalno-integralnog (PI) djelovanja s prijenosnom funkcijom:
I-.,, (w)"" Lon (w), (27) F.(p)=K• 1+pT•=l_:!:pT•,
(30)
pT. pT,
"'·• (w)<:; <Pon(w),
a u podrucju frekvencija u kojem je IH 1 Uw) G, Uwll.,_ 1: gdjeje T,=T./K• integracijsko vrijeme regulatora.
Za kompenzaciju djelovanja vremenske konstante T1 odabire se integralna vremen-
L,,(w) ""L•n (w) -L 2 (w)- L 1 (w), ska konstanta regulatora T• jednaka vremenskoj konstanti T1 :
(28)
'Pok (w)""'Pon (w)-<p 2 (w)-q> 1 (w).
(31)
L, (w) i rp 2 (w) su logaritamska amplitudna i fazna karak!eristika dijei_a direkt~e
grane obuhvacenog unutrasn)om P<;>Vratnom vezom. Gra~1cne frekvenCIJe,_ n~ koJI· llraz za odre<1ivanje pojacanja regulatora K• dobije se iz zahtjeva da amplitud-
rna se prelazi s jedne karakterist1ke na drug_~· grafick1 se_ odr~<1UJU SJeciStllD~
karakteristika L 1 (w) + L 2 (w) s osi 0 dB. DalJnJI postupak shcan Je postupku pn
no-frekvencijska karakteristika zatvorenoga regulacijskog kruga (F (jw)= y(jw))
xUw)
sintezi serijskoga korekcijskog clana. ima u sto sirem frekvencijskom podrucju, pocev od w = 0, iznos jednak jed an.
242_ __ _ ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije 243
Pokazuje se da je taj zahtjev najbolje ispunjen ako je relativni koeficijent prigusenja
regulacijskog kruga ( = j2;2. U tom slucaju pojacanje rcgulatora je

K
R
=____!___~
2K, T.-
(32)
a)

Uz podesenje parametara regulatora po tehnickom optimumu dobije se odziv

sistema na jcdinicnu udarnu promjenu ulazne (rcferentne) veliCine, prikazan na
sL 17. s nalllacenim direktnim dinamickim pokazateljima kvalitetc regulacije. Tada
jc Lt;nn (hl_t!ur :tntl' '-hlL'Ill:l r\:~ul;~ciiL' - ().:;;
b)

y ±2%
0.8 SL 18. Rcgulacijske strukture prikladne za primjenu simetricnog optimuma:
a) u regulacijskoj stazi postoji clan s I djelovanjem,
0.6 fa=4-.7Ts b) u regulacijskoj stazi nema clana s I djelovanjem,
Is ~8.1 Ts
rr~u% Uz podesenje parametara regulatora po simetricnom optimumu dobiju se odzivi
0.4
sistema na jedinicnu udarnu promjenu referentne i poremecajne velicinc, prikazani
na sL 19 a i b, s naznacenim direktnim pokazateljima kvalitete regulacije. Tada je
0.2
fazno osiguranje sistema regulacije y=37'.

Sl. l7. PnJcbuna funkqja 1.a :-.blcm podc~cn po tchniCkom optimumu ! 0 /1 5 = 3.1
t ,;r,"' 6
t sITs= 16.5
SimetriCni optimum fi "'<143%

Pretpostavljaju se regulacijske strukture prikazane na sL 18. Ohjekt regulacije

opisuje se, dakle, prijenosnom funkcijom koja se sastoji od aperiodskog clana prvog
reda i integralnog clana (sL !Sa) iii dvaju aperiodskih Cia nova prvog rcda (sL 18b). 10 11 20 21
Izrazi za parametre PI regulatora dohiju se iz uvjeta simetricnosti (s obzirom na
presjecnu frckvenciju w,) amplitudno i fazno-frekvencijskih karakteristika otvore-
noga regulacijskog kruga u Bodeovu prikazu. Za regulacijske krugove, koji imaju
strukturu kao na sL 18a, dobiva se
r. =4 -r.. (33),
Sl. 19 a. Vremenski odziv na jedinicnu udarnu promjenu referentne velicine za
sistem sa sL 18 a, podesen po simetricnom optimumu
244 ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije - 245

_!___
r,
11 20 21
•0 I
Y-!2.r,
0.0
fpz I ls<;::::~ 3

-0.1 f az ITs :: 8.3

I y _!,
fs
II mak~
~ 1.71
-1 0

-1.1

Sl. 19 b. Vremenski odzi' na jedinicnu udarnu promjenu poremecajne ve1icine za
sistem sa sl. 18 a, podcsen po simetricnom optimumu
Primjena postupka podesenja parametara PI regulatora prema simetricnom
optimumu i za regulacijsku strukturu prikazanu na sl. !8b, zasniva se na pretpos-
tavci da je T1 }> r;. pa se moze koristiti aproksimacija 1/(1 + T1p)"" 1jT1 p. U ovom
slucaju parametre regulatora, dobivene prema izrazima (33), treba korigirati koefici-
jentima k 1 i k 2 :
T•=k 1 4 T,,
(34)
I T1
K.=kl21;'
gdje je k 2 = 1/A =f(7;/1;J. Ova funkcijska ovisnost prikazana je graficki na
sl. 20. Podesenjem parametara regulatora prema izrazima (34) dobiju se direktni
dinamicki pokazatelji kvalitete regulacijskog kruga (za sistem prikazan na sl. 18b).
koji su priblizno jednaki pokazateljima kvalitete regulacije na sl. 19; to vrijdi samo
za T1 ~41',;.
BuduCi da je cesto potrebno smanjiti maksimalno dinamicko odstupanje regulira-
ne velicine y pri skokovitoj promjeni ulazne velicine x na vrijednost < 10%,
referentna velicina se .,usporava" prije komparacije signala x i y filtrom vremenske
konstante 7;= T• (za regulacijski krug sa sl. 18a), odnosno 7;= 1,2 T• (za regulacijski
krug sa sl. \8b ).
VeCina krugova regulacije EMP-a maze se, priblizno, opisati jednom od dviju re-
gulacijskih struktura prikazanib na sl. 18. Pritom se clanovi s nedominantnim V';f·
menskim konstantama mogu zamijeniti jednim aperiodskim clanom prvog reda, koje-
ga je vremenska konstanta r; jednaka zbroju nedominantnih vremenskih konstanti.
so
~/7$--
Sl. 20. Vrijednosti koeficijenata k 1 i k 2 u ovisnosti o T1 (T,
. Ob~ opisana postupkaoptimiranja primjenjuju se uspjesno, vee duze vrijeme, pri
smtez1 reguhra':uh tstosmJ_ermh EMP-a. Tako su npr. parametri i regulatora struje
a_nnatu;e I brzme vrtnjC IStoSmJernog EM P-a letecih skara (str. 273) podeseni po
s1metncnom opl!mumu.
. Zbog sve ?strijih z~htjeva na sisten:e automatskog upravljanja rastu zahtjevi
1 za potpUniJim I tocniJim matemal!ckim opisom objekta regulacije i drugih
komponenata,. ali i sistema u cjelini. Analiticke metode proracuna dovoljno
su razradene I efikasne su za analizu i sintezu linearnih sistema. Za prora-
cun ndine~rnih sistema ne postoji opci matematicki aparat, vee se, u pravilu,
ISpllUJe utjeCaJ pojcdmih nehnearnosti na ponasanje lineariziranih sistema iste
strukture.
. Efikasne su. _ali i s dosta ogranicenja, metode eksperimentalnog podesavanja
Sistema regulaCIJe na stvarnom objektu iii na njegovu fizickom modelu parametara
(ekspenmentalna smteza sistema regulacije).
. Simulacija - iz~ada ~ate~atickog modela sistema, priprema modela za postav-
ljanJe. na analogm, digitalm 1h hibndni racunski stroj (programiranje) i zatim
odredlvanje parametara regulatora na racunskom stroju - siroko se primjenjuje ne
samo kao metoda istrazivanja nego i kao metoda projektiranja sistema automatske
regulacije.
Ma.tematic_ki model formira se na osnovi fizikalnih zakonitosti, koje povezuju
pojedme varuable 1 parametre sistema, a opisuje se ne samo u obliku analitickih
zavisnosti varijabli i parametara procesa upravljanja, nego i u obliku grafova,
tablica i logickih zavisnosti pojedinih parametara.
246_ ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije 247
Analiza i sinteza nelinearnih procesa simulacijom na raCunskim strojevima ne z-transformacijom transformira se slijed funkcijskih vrijednosti f(nT) u funkciju
razlikuje se, u principu, od analize i sinteze linearnih procesa; simulacijom se bitno kompleksne varijable z prema definicijskoj relaciji:
olaksava i optimiranje procesa. Optimiranje sistema regulacije po matematickim 00

kriterijima optimalnosti treba shvatiti kao cilj kome treba teiiti, jer u njegovoj Z {f(nT)) =F(z)= I f(nT)z-"
egzaktnoj prakticnoj realizaciji postoje vrlo vclike teskoce. n:O
(35)
(za n<O-+J(nT)=O; O.;;z.;; 1).
Primjena ra~unala u sistemima automatske regulacije
Za realizaciju slozenih zahtjcva. kakvi sc postavljaju na reguliranc EMP-e i slicne Inverznom transformacijom funkcije F (z), pomocu tablica dobiju se diskretne
brze procese, potrebno je mjniti, nadzirati, a Ce~to i proraCunavati (estimirati, vrijednosti funkcije f(n1} Ta~o D]JL var~abla z- 1 pokazuje aktualni pomak u
rekonstruirati) tde mjcriJive varijahle sistema, te ohradivati slo?.ene upravljac- ravntnt z odnosno JedmJcno kasnJenJe (e- P ) u ravnmi p.
ko-regulacijske algoritme. kako bi se postigle poboljsane staticke i dinamicke Primjenom relacije z=e"T preslikava se lijeva poluravnina ravnine p u jedinicni
karakteristike sistema. krug u ravnini z (sl. 21), tj. podrucje stabilnosti diskretnog sistema odredeno je
jedinicnim krugom u ravnini z s ishodistem u z = 0.
Standardne upravljacko-rcgubcijske strukture, a posebno algoritmi optimalnog i
adaptivnog upravljanja, danas se realiziraju primjenom mikrora~unala, a uz potreb-
lm
nu sklopovsku (hardversku) kontlguraciju i programsku (softversku) podrsku. U tu
jw z- ravnma
svrhu razvijaju se prikladni matematicki modeli objekta upravljanja, te se na
temelju tih modela u postupku analize i sinteze, simulacijom na racunalu, tvore
algoritmi upravljanja po unaprijed definiranom kriteriju.
Rclativno jednostavna realizacija slozenih algoritama i struktura upravljanja
primjenom mikroracunala omogucila je i siru primjenu reguliranih izmjenicnih Re Re
IJ I!
EMP-a sa skalarnom i vektorskom regulacijom (v. str. 289).
PODRUCJE
Mikroracunala u upravljanju reguliranim EMP-ima imaju svojstva ,inteligen- STABILNOSTI
tnog automata" na najnizem stupnju upravljanja u decentraliziranoj hijerarhiji
kompleksnog upravljanja (pomocu nadredenih racunarskih sistema) procesima i
postrojcnjima. Sl. 21. Preslikavanje ravnine p u ravninu z

Osnove linearnih diskretnih sistema
Linearni diskretni sistemi opisuju se pomocu jednadzbi diferencija. Za analizu i
sintczu linearnih diskretnih sistema primjenuje se, slicno Laplaceovoj transformaciji
za lineame kontinuirane sisteme, z·transformacija (str. 19).
Osnovne oznake koje se upotrebljavaju za linearne diskretnc sisteme su:
t =nT vrijeme, (s)
11 =cijeli broj (0, I, 2, ... )
T = vremenski interval izmedu dva uzorka (vrijeme uzorkovanja), (s)
I
!, = T - frekvencija uzorkovanja signata, (Hz)
:za. ilustraciju preslikavanja iz ravnine p u ravninu z u tab!. 3. dano je nekoliko
pnmJera polozaJa polova sistema (korijena nazivnika prijenosne funkcije sistema
F (p) i F (z)) u ravnini p i z i odgovarajuci impulsni odzivi sistema (odzivi sistema na
JedJntcnt 1mpuls, tzv. o funkcija). Evidentno je da je polozaj polova u ravnini :
ovtsan 1 o vremcnu uzorkovanja T.
Proces diskretizacije kontinuiranog sistema, opisanog prijenosnom funkcijom
F(p)=~~, ilustrira sl. 22. Da bi se postiglo y(t)""yd (t) potrebno je ispravno
odabrati prijenosnu funkci-
ju F (z), odnosno interval

~~
uzorkovanja T, te D/A pre-
2n tvaraC.
m, =-y -

c
kruzna frekvencija uzorkovanja signala, (rad/s).

Teorem uzorkovanja (engl. sampling theorem, njem. Abtasttheorem)

Prema tom teoremu (Shannon, Nyquist) diskretizirani kontinuirani signal mou
se rekonstruirati na osnovi njegovih uzoraka onda i samo onda ako je frekvencija Sl. 22. Diskretizacija konti-
nuiranog signala/sistema
c
x(l)

I
xlnTJ

nT
yln/J

~
nT
x,ll)

ylltcs(l)

1
kontinuiranog signala manja od wj2.
248 _____ _ ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije ---- ___ 249

Tablica 3. Proces pretvorbe digitalnih vrijednosti signala u priblizno kontinuirani signal

lpomocu D/A pretvaraca) opisuje c~ prijenosnom funkcijom
Neki moguci polozaji korijena nazivnika prijenosne funkcije sistema
u ravnini p i z i odgovarajuCi vemenski odzh·i;
(36}
x oznaka za polove u ravnini pi z
koja predstavlja ekstrapolator nultog reda, svojstvo kojeg je da drzi signal kon-
stantnim u intervalu uzorkovanja T. U praksi se taj ekstrapolator najcesce primje-
njuje.
Prijenosna funkcija ekstrapolatora nultog reda sastoji se od dijela koji odgo-
vara diskretnom sistemu (1-e-TP) i dijela koji odgovara kontinuiranom sistemu
(1/p). Ekstrapolator nultog reda moze se prikazati i pribliznom prijenosnom
funkcijom:
I T
FE(p)~--T-~e-P2. (37}
l+2p

Prema tome, ekstrapolator nultog reda unosi u sistem kasnjenje koje priblizno
iznosi T/2.
Iskustva akumulirana pri analizi i sintezi kontinuiranih sistema mogu se primije-
niti i pri analizi i sintezi diskretnih (digitalnih} sistema upravljanja. U tu svrhu
potrebno je transformirati (postojeCi) kontinuirani u ekvivalentni diskretni sistem
(sl. 23). Postoji niz postupaka transformacije kontinuiranog sistema u diskretni, kao

aI

y ~ """t~-K@--(
bl

Sl. 23. Kontinuirani i ekvivalentni diskretni sistem:

a} kontinuirani sistem,
b) ekvivalentni diskretni sistem

sto su: ekvivalencija na temelju jednakoga impulsnog odziva, ekvivalencija na temelju

jednakog odziva na udarnu pobudnu funkciju (Eulerova integracija), bilinearna tran-
sformacija (trapezna integracija), ekvivalencija uz ekstrapolator nultog reda na ulazu
kontinuiranog sistema i drugi.
250------------- ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije ______________ 251
U regulacijskoj tehnici najcesce se primjenjuje ekvivalencija uz ekstrapolator i primjenom relacije (40), dobiva se prijenosna funkcija diskretnog PID regulatora.
nultog reda na ulazu kontinuiranog sistema (sl. 23b). U tom slucaju prijenosna odnosno digitalnog filtra drugog reda:
funkcija objekta upravljanja u ravnini z glasi

1-eTp } z-1 {F,(p)} U(z) ( 1+__']'_+

T.
To)z2-(1+2
T
To)z+!-"
T T
F,(z)=Z { --p-F,(p) =----;-Z - p - . (38) --=F.(z)=K• . (42)
E(z) z(z-1)
Transformacije Z {F,(p)/p} obicno su navedene u relevantnim knjigama koje
Odgovarajuca rekurzivna jednadzba PID regulatora glasi
obraduju podrucje diskretnih sistema (v. str. 18 i 19 - Laplaccova i z-transfonna·
cija).
Transformacija prijenosne funkcije kontinuiranog regulatora u ekvivalentni dis·
kretni oblik obicno se provodi uz aproksimaciju derivacije diferencijom
dx x(nT)-x((n-l)T) To
+KR Te((n-2) T)+u((n-1) T). (43)
-dt~ T (39)
d
Uvodenjem operatora z, operator dt=p preslikava se u ravninu z pomocu relacije Na temelju jednadzbe (43) programski se realizira u racunalu algoritam PID
regulatora.
z-1
P""'y;· (40) Za T 0 = 0 iz jednadzbe (42) dobije se prijenosna funkcija diskretnog PI regu·
latora:
Slikom 24. i!ustrirani su odzivi kontinuiranog i digitalnog integratora na udamu
pobudnu funkciju.
(44)
y(nl)
y!t) ODZIV KONTINUIRANOG Na primjeru digitalnog sistema upravljanja (sl. 25), s tipicnom prijenosnom
INTEGRATORA !y!t!!
funkcijom objekta upravljanja (aperiodski i integra1ni clan), provedena je analiza i
sinteza. Diskretni oblik prijenosne funkcije objekta upravljanja glasi:

1- T/T; e- TtT,-e-T!T,
Sl. 24. Odzivi kontinuiranog
i digitalnog integratora na T(T T )-
=-T,' -T,. + e -T.
-I
1-T,IT;-e T/1,
-----,-c......''--=,------ (451
11 2T JT 41 II nl.t udarnu pobudnu funkciju (z-1) (z-e TiT,)

Iz slike se vidi da je ,finoca" digitalnog integriranja ovisna o vremenu uzorkova-

nja T.
Diskretizacijom integralno-diferencijalne jednadfbe PID regulatora (vidi sl. 23b xlll•
odnosno sl. 25)

u (t)= KR [' (r) +_I_

T• o
J (r) dr + T
F. 0l (r)J (41)

p D Sl. 25. Strukturna blok-shema digitalnog sistema upravljanja

252 ELEKTROMOTORNI POGONI Osnove sistema automatske regulacije __ - 253
Primjenom bilinearne transformacije izvedbama, upravljani mikroracunalima. Pritom se obicno sklopovska i program-
sku konfiguracija mikroracunala projektiraju tako da se osigura fleksibilnost
'=eTP=_!._+Tv/'!:_ sistema.
(46)
- I -- Tv/2 Principna struktura servopogona s flcksibilnim servoregulatorom prikazana je na
sl. 26. Izvrsni clanovi mogu biti konvencionalni istosmjerni, sinkroni (elektronicki
analiza i sinteza diskretnog sistema upravljanja moze se provoditi u kvazifrekvencij- komutirani motori) iii asinkroni motori napajani iz raznih elektronickih energetskih
skom podrucju, odnosno mogu se primijeniti afirmirani postupci analize i sinteze pretvaraca.
kontinuiranih sistema (Nyquist, Bode i dr.). U izrazu (46) v predstavlja kompleksnu
varijablu; za p = jw slijedi v= jQ, gdje je Q kvazifrekvencija. Relacija koja povezuje
realnu frekvenciju w i k vazifrekvenciju Q glasi:
2 TQ I
w=-yarctg . 2 (47) I
I
I
Za slucaj da T-o, !!-co (v-+p). I
Primjenom bilinearne transformacije i postupka sinteze prema simetricnom I
optimumu dobiju se izrazi za parametre PI regulatora digitalnog sistema, prikaza- I
I
nog na slici 25: I
I
POYRATNA VEZA
3 I
PO POZICIJI
T•=4T,+
2 T. I
L _____ ~_ftgS~Lti!_~YQ__B_E~~IL_ _ _ _ _ _ _ _J

Sl. 26. Principna struktura servopogona

(48)
Za realizaciju fleksibilnoga cjelovitog sistema upravljanja servopogonima upot-
Za slucaj da T-o (kontinuirani sistem). izrazi (48) postaju identicni izrazima (33). rebljavaju se specijalizirani mikroprocesori (mikrokontroleri) u kojima su integrira-
Za kontinuirane sisteme i procese koji imaju presjecnu frekvenciju f, manju od ni eesce primjenjivani sklopovi za obradu signala, te namjenski integrirani krugovi
10Hz (to su izmedu ostalih i neki servopogoni) prakticno je, za diskretizaciju
kontinuiranog signala, primijeniti z-tr~nsformaciju i ekstrapolator nultog reda. U
torn 'luc·aju .tmrlitudne i fazne karakteristike digitalnog sistema degradiraju (sistem
PROGRAMSKA PODRSKA ELEKTRONICKI
mofe biti i nestabilan), cak i ako je frekvencija uzorkovanja signala [,"" 15 puta ZA UPRAVLJANJE ENERGETSKI PRETVARAC +
veca od prosjecne frekvencije kontinuiranog sistema. Zbog toga se odabire viSa ISTDSMJERNIM MDTDROM ISTOSMJERNI MOTOR
frekvencija uzorkovanja sign ala.
Tako je npr. za komponente id i i• struje statora asinkronog motora pri vektor-
PROGRAMSKA PODRSKA ELEKTRONICKI
skom upravljanju EMP-a (str. 289) dovoljna frekvcncija uzorkovanja od oko 1000Hz.
ZA UPRAVLJANJE ENERGETSKI PRETVARAC +
Za analizu i sintezu digitalnih sistema, osim opisanih, primjenjuje se i metoda SINKRDNIM MOTOROM SINKRONI MOTOR
geometrijskog mjesta korijena (engl. root locus). Geometrijsko mjesto korijena jesu
krivulje u ravnini z (za kontinuirani sistem u ravnini p) po kojima se gibaju polovi
PROGRAMSKA PODRSKA ELEKTRONICKI
prijenosne funkcije F (z) zatvorenog kruga, kada se koeficijent pojacanja otvorenog ZA UPRAVLJANJE ENERGETSKI PRETVARAC +
kruga mijenja od nule do beskonacnosti. ASINKRONIM MOTDROM ASINKRONI MOTOR

Zajedni~ki elementi sklopovske konfiguracije i programske podr~ke za servopogone

Perspektivno rjesenje za numericki upravljane alatne strojeve, industrijske ro- Sl. 27. Ilustracija primjena fleksibilnog servoregulatora
bote i manipulatore. te transportne sisteme i dr. jesu servopogoni, u raznim
254- ELEKTROMOTORNI POGONI
(engl. semi-custom IC) za realizaciju specijalnih funkcija, u pravilu odredenih
vrstom stroja i elektronickoga energetskog pretvaraca, te primjenom. U tom se
smislu razlikuje tip i realizacija sirinsko-impulsne modulacijc (SIMJ za upravljanje
clektronickim energetskim pretvaracem. Prema tome, sklopovska konfiguracija i
programska podrska fleksibilnog servoregulatora sadrzi zajednicki (univerzalni) i
specificni dio (sl. 27).
Zajednicka (u odredenoj mjeri) sklopovska konfiguracija i programska podt'Ska
prosirit ce se i na druge tipove reguliranih EMP-a.
Pustanje u pogon sistema regulacije
U realizaciji sistema regulacije najcesce se primjenjuju PI regulatori.
Njihovim proporcionalnim djelovanjem (pojacanjem) na srcdnjim (i visokim)
frekvencijama odreduju se dinamicka svojstva sistema. Velikim pojacanjem, sto ga
oni osiguravaju na niskim frek vencijama (I djelovanje) postize se visoka staticka
toCnost sistema regulacije.
Tck kada su provjerene karakteristike svih komponenata i spoje>i sistema i kada
su podesene zastite, podesava se sistem regulacije: najprije, kad god je to moguce, u
otvorenom (da bi se provjerila funkcionalnost sistema i dijapazon promjena signala
i paramctara), a zatim u zatvorenom krugu.
Pri zatvaranju povratnih veza sistema regulacije uvijek se prvo zatvara unutra!-
nja povratna veza. U sistemu za regulaciju brzine vrtnje istosmjernog motora
prvo se. dakle, zatvori povratna veza po struji, uz prekinutu povratnu vezu brzine
vrtnje.
Postupak pri podesavanju PI regulators u sklopovskoj izvedbi: kratko se spoji
kondcnzator i podcsava se otpor u povratnoj vezi operacijskog pojacala, sve dok se
nc dobije (snimi) zahtijevani vremenski odziv na udarnu pobudu (npr. u referenci).
Zatim se podesava samo kapacitet kondenzatora u povratnoj vezi operacijskog
pojacala, pocevsi od vrijednosti koje su vece od proracunatih, sve dok se ne
primijeti povecanje nadvisenja u vremenskom odzivu.
Na isti naCin se zatvara i vanjska povratna veza.
Osnovni spojevi operacijskih pojacala (v. str. 423), koji se u praksi ee!ee
upotrebljavaju kao regulatori, odnosno korekcijski clanovi, prikazani su u tabl. na
str. 426).
Principi pu~tanja u pogon sistema regulacije ostaju isti i pri upotrebi ra~unala u
automatskom upravljanju sistemima odnosno procesima,
Programska podrska mikroprocesorski upravljamh sistema obicno se zasniva na
programskim modulima - programske cjeline s jasno naznacenim ulaznojizlaznim
velicinama i parametrima. Povezivanje programskih modula obavlja se pomocu
korisnicki orijentiranih viSih jezika i prikladnih razvojnih pomagala (danas obirno
zasnovanih na osobnim racunalima).
Pri pustanju u pogon mikroprocesorski zasnovanih sistema upotrebljavaju se
namjenska servisna pomagala - servisni uredaji s monitorima ili displejima. Pa·
Osnove sistema automatske regulacije __ _ 255
rametri koje je potrebno podesiti pri pustanju u pogon obicno se pohranjuju
u memoriju tipa EEPROM.
Naprimjer, parametri digitalnog PI regulatora podesavaju se tako da se koefici-
jent pojacanja (numericka vrijednost) mijenja od minimalne vrijednosti (dobivene
postupkom sinteze) do iznosa koji priblizno osigurava zahtijevanu dinamiku siste-
ma, uz integralnu vremensku konstantu jednaku nuli. Zatim se, uz tako poeseno
poja~anje, mijenja integralna vremenska konstanta od maksimalne vrijednosti do
iznosa pri kojem se dobije zahtijevana dinamika sistema (s obzirom na referentnu i
poremecajnu velitinu).
U pogonskim (radnim) uvjetima, kada se znacajnije mijenjaju parametri objekta
upravljanja, potrebno je adaptirati parametre regulators, kako bi se odrzala dina-
mika sistema nepromijenjenom. Radi toga su racunarski sistemi vrlo prikladni
za on-line identifikaciju parametara i realizaciju algoritama (mehanizama) adapta-
cije.
REGULIRANI ISTOSMJERNI ELEKTROMOTORNI POGONI
Na~ini regulacije brzine vrtnje istosmjernog motora s nezavisnom uzbudom
U reguliranim elektromotnim pogonima (EMPl cesto se primjenjuju nezavisno
uzbudeni istosmjerni motori. Promjena brzine vrtnje w nezavisno uzbudenog
motora ostvaruje se promjenom napona armature U, ili magnetskog toka <P,
!to pokazuje jcdnadzba za stacionarno stanjc:
Q= U,-I,R,
k,. <P ,
gdje je I,R, pad napona na otporu kruga armature i k, konstanta stroja.
Na sl. I. prikazane su promjene vaznijih velicina pri regulaciji brzine vrtnje:
naponom armature U, od 0 do Q 0 i uzbudom (tokom <P) od Q 0 do 2,5 Q 0
(kombinirana regulacija). Vazno je uociti da je u podrucju oslabljene uzbude
moguee opteretiti motor konstantnom snagom, tj. momentom M koji se smanjuje s
porastom brzine vrtnje. Takav rad dolazi u obzir samo za neke vrste pogona.
Konstantna snaga postiZe se kada se motor optereCuje nazivnom strujom armature,
tj. kada se toplinski potpuno iskoristava u trajnom radu.
Izvrsni clanovi (uredaji) kojima se ostvaruje kontinuirana promjena navede-
nih velicina danas su elektronicki energetski pretvaraci izgradeni od obicnih
tiristora, GTO tiristora ili tranzistora snage. Elektronicki sklopovi, kojima se
realiziraju regulatori i sklopovi za upravljanje komponentama elektronickih ener-
getskih pretvaraca, su analogue iii digitalne izvedbe s mikroprocesorima i drugim
mikroelektronickim komponentama. Sl. 2. principno prikazuje varijante izvrsnih
Clanova.
256_~---~----~------ __ ELEKTROMOTORNJ POGONI Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _ _ _ _ __ 257
Prikazani izvrsni clanovi izvode se i taka da im se maze mijenjati polaritet Regulator brzine vrtnje Rw na osnovi zadane brzine vrtnje w' i stvarne brzine
izlaznog napona i smjer izlazne struje, sto omogucava tok energije u oba smjera. vrtnje w upravlja preko regulators struje armature R1• i generalora impulsa GI
izvdnim clanom u smislu postizanja zadane brzine vrtnje. Regulator R,. ogranicava
iznos struje armature u svim stanjima pogona i poboljsava dinamicko ponasanje
M INml EMP-a.
<t IVs I M
P IWI ------, Na sl. 2a je shema Leonardova genera tara, gdje je izvor energije pogonski motor
U, IV I \ generators, koji maze biti asinkroni, sinkroni iii neki toplinski motor. Shema se
I, I A I f-----'<t:;_ _ _, \.'
sreee samo u starijim izvedbama postrojenja. SL 2b prikazuje najcesce primjenjivani
:::,._ _____ !.__ tiristorski usmjerivac napajan iz jednofazne iii trofazne mreze. Razvijeno je vise
' ,, shema s obzirom na vrstu napajanja i zahtjeve pogona (v. tabl. 1. na str. 263).
Rjesenja na sl. 2c i 2d prikladna su, osim u posebnim slucajevima(npr. vuca), za
manje snage i pretezno za pogone kada je izvor energije npr. akumulatorska
baterija.
!,

Q [s--l]1l1
n [m1n- 1J

Sl. 1. PodruCje rada istosmjernog rnotora pn rcgulacij1 hrtine

vrtnje

Bitna je znacajka svih rjesenja da sadrze dvije regulacijske petlje: vanjsku za

brzin•t vrtnje i unutrasnju (podrcdenu) za struju armature motora.

Sl. 3. Principna shema kombinirane regulacije brzine vrtnje nezavisno uzbudenog

istosmjernog motora

Na sl. 3. je principna shema sustava koji omogucava promjenu brzine vrtnje

SL 2. lzvrsni clanovi u krugu armature motora: a) Leonardov genera-
tor s tiristorskim usmjerivacem u krugu uzbude, b) tiristorski usmjeri-
vac, c) tranzistorski caper, d) caper s GTO tiristorima
motora s promjenom napona armature i promjenom magnetskog taka, tzv. kombi-
nirana regulacija. Postavni clanovi su tiristorski mostovi TU u krugovima armature
i uzbude Ciji se izlazni naponi mijenjaju promjenom kuta kasnjenja paljenja
tiristora, eemu sluze elektronicki generatori impulsa GI.
Zeljena brzina vrtnje zadaje se analogno iii digitalno regulatoru brzine vrtnje Rro
(obicno PI(D) karaktera), koji tu brzinu usporeduje sa stvarnom brzinom vrtnje.
Rezultat usporedbe je razlika koja se u regulatoru brzine vrtnje pojacava i
dinamicki obraduje te se na njegovu izlazu dobiva signal koji je referenca struje
armature. Vodi se u regulator struje armature R,. (obieno PI karaktera), gdje se
usporeduje sa stvarnom strujom armature (povratna veza). Izlazni signal vodi se u
generator impulsa, koji tiristorskim usmjerivaeem TU u krugu armature upravlja
tako da se postigne zadana brzina vrtnje. Pritom magnetski tok, tj. struja uzbude,
ostaje na stalnom iznosu. Na taj se nacin brzina vrtnje moze mijenjati prakticki od
nule do nazivne 11 0 , tj. postize se opseg regulacije i veei od 1:100. Kada se dalje
povecava referenca brzine vrtnje, ne povisuje se napon armature, nego se smanjuje
258 ~ _ ELEKTROMOTORNI POGONI Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni 259

struja uzbude, a to se ostvaruje regulatorom napona armature RL'•' koji uspo~ II GENERATORSKI REZIM MOTURSKI REZIM
reduje refcrencu napona armature u; (obicno odgovara nazivnom naponu ar~ I desn1 smjer i (desnl ~mJer I
mature) sa signalom povratne veze po naponu armature. Regulator struje uz.
bude R 1" kao unutrasnja petlja ima zadacu slicnu regulatoru struje armature.
Smanjenjem uzbudc postizu se brzine vrtnjc 2 do 3 pula vece od nazivnc. Komu-
tacijska i mehanicka naprezanja odreduju najvecu brzinu vrtnje~
Posebni slucajevi navedene opce sheme na sl. 3. su rad uz konstantnu uzbudu, tj.
energua l
promjena brzine vrtnje samo promjenom napona armature i rad uz konstantni
napon armature, tj. promjena brzine vrtnje samo promjenom struje uzbude. Uprav-
ljanje naponom armature najcesce se primjenjuje i tada se uzbuda napaja iz w
diodnog ispravljaca iii jednostavnoga tiristorskog ispravljaca radi odrzavanja stalne
struje uzbude. Primjenjuju se i motori manjih snaga s poiovima od permanentnih
n
magneta. i to ugiavnom za servopogone aiatnih strojeva. Drugi siucaj je rijedak, a
doiazi u obLir kada se vise motora napaja iz jednog usrnjerivaca. a promjene brzine
vrtnje pojedinih motora postizu se promjcnom uzbude.

Rezimi rada istosmjernog stroja enerl}IJO I

Rciimi rada istosmjernog stroja prikazani su na sl. 4. Napajanje armature je
iz reverzibilnog usmjerivaca (dvousmjerivacki mosni spoj bez kruzne struje)
uz konstantnu uzbudu.
U ,. I, - istosmjerni napon i struja.
Jednokvadrantni pogon motorski rad u jednom smjeru vrtnje (k vadranti I
n
- U ~ [ Id Ra .ij,[, J, R,
iii Ill).
~OTOkSKI REZIM GENERATORSKI REZIM
Dvokvadrantni pogon -- motorski rad i generatorski rad (regenerativno koce-
nje) u jednom smjeru vrtnje (kvadranti I i II iii lll
III ll1je'Y1 smJerl lluev1 sm}erJ IV
i IV).
Sl. 4. Rezimi rada istosmjernog stroja
Cetverok vadrantni pogon motorski i generatorski rad u oba smjera vrtnje (kvad-
ranti I, II, Ill i IV). Dinamicko odstupanje brzine vrtnje pri skokovitoj promjeni momenta opterece-
Promjena smjera vrtnje (reverziranje) motora moze se ostvariti promjenom smjera nja, osim o iznosu te promjcne, ovisi i o momentu inercije. brzini vrtnje i brzini
struje u krugu armature iii uzbude. Najcesce se primjenjuje dvousmjerivacki spoj bez djeiovanja reguiatora, te nije moguce navesti opcenite vrijcdnosti. Za oba naCina
kruzne struje u krugu armature, a rjede dvousmjerivacki spoj iii skiopnici u krugu reguiacije pri skokovitoj promjcni momenta tereta za IOO% od nazivnoga i uz
uzbude. Prvo rjesenje daje znatno kraca vremena reverziranja momenta motora. optimaina poddenja reguiatora u svrhu brzog otkianjanja odstupanja, postizu se
najveCa dinamiCka odstupanja i znatno ispod 1 %1 nazivne brzine vrtnje.
Kvaliteta regulacije
Utjecaj usmjerivaCa na mrefu
Opisanim nacinima reguiacije - anaiognim i digitainim - postizu se veiike
tocnosti odrza vanja brzine vrtnjc, kako u stacionarnim tako i u dinamickim Tiristorski usmjerivac opterecuje mrezu osim djelatnom takoder i jalovom sna-
stanjima pogona. Taka se pri promjeni opterecenja za 100% od nazivnoga i pri gom, koja ovisi o opterccenju i iznosu istosmjernog napona~ Za siucaj opterecenja
promjeni napona napajanja za ±5 %, frekvencije za ±3% i temperature za 5'C konstantnom strujom u podrucju promjene napona od nuie do nazivnoga u
(brzina promjene < 1 'C/min), te kada se uzme u obzir pogreska mjerenja brzine ispravijackom i izmjenjivackom radu, poiukrug na sl. 5. dajc iznose djeiatne sna-
vrtnje, postiZu statiCke toCnosti za: ge Pv i jaiove snage Qv u odnosu na prividnu snagu Sv. Na siici U ,, oznacava
anaiognu reguiaciju 0,09% nazivne brzine vrtnje i najviSi istosmjerni napon idealnog usmjcrivaCa pri :x=O, a Uditt je napon pri ne-
digitainu regulaciju 0,01% nazivne brzine vrtnje~ kom kutu ot.
260 - - - - · - - - - - - - . .. - - · ___ ELEKTROMOTORNI POGONI Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _ _______ 261

Crtkani lukovi prikazuju odnose za slucaj slijednog upravljanja, za dva u seriju vm harmonicki clanovi struje na impedancijama mreze izazivaju padove na-
spojena usmjerivaca. Ta se shema primjenjuje pri velikim snagama pogona za pona, te se izoblici i napon napajanja. To moze biti problem u slucaju slabe mre-
smanjenje jalove snage. Kod pogona velike snage provodi se kompenzacija jalove ze iii veeeg broja usmjerivaca na istoj mrezi. Tada se na mrezu prikljucuju LC-filtri
snage kondenzatorima, snaga kojih moze biti stalna, iii se za pogone s velikim i za npr. 5. i 7. harmonicki clan, usmjerivaci se medusobno odvajaju prigusnicama
brzim promjenama opterecenja mijenja u vise stupnjeva pomocu tiristorskih sklo- (sl. 6a) iii se kod velikih snaga primjenjuje tzv. 12-pulsni spoj (sl. 6b i 6c). Grupe
pova, tako da slijedi brze promjcne opterecenja. spoja odabrane su tako da su naponi dvaju sekundarnih namota tronamotnog
transformatora (iii dvaju jednakih dvonamotnih) medusobno pomaknuti u fazi
1 -....._,
-- 90' za 30• el. Zbog toga su visi harmonici struje reda 5, 7, I 7, 19, ... , koji teku
sekundarnim namotima, na primarnoj strani medusobno u protufazi i ponistavaju
~ ~t O.B ~ se. Uvjet je da su sekundari jednako optereeeni i da oba usmjerivaca rade s
jednakim kutovima upravljanja.
s,
k? -.... ~ v Filtri s kondenzatorima racunaju se tako da ujedno kompenziraju i jalovu snagu.
11 0.6
/
0.4
/

'/ !\'o)0° Na sl. 6a prikazan je eesto primjenjivani jednostavni filtar za koji je odnos
reaktancija prigusnice i kondenzatora XL= (0,05 + 0,06) X 0 a sluZi za kompenzaciju
1/ / \ jalove energije i za suzbijanje visih harmonickih clanova.

-1
IZMJENJIVAC
v 0.2
\"'
0.4 0,6
ISPRAVLJAC
0~
Odnosi vafnijih veli~ina EMP-a

Izrazi za izracunavanje osnovnih veliCina EMP-a za slucaj napajanja motora iz

trofaznog punoupravljivog mosta, i opterecenog snagom P na osovini, uz napon
armature U, i brzinu vrtnje n. Korisnost (stupanj djelovanja motora) ~M treba uzeti
Sl. 5. Radna i jalova snaga usmjerivaca pri konstantnom optere- iz kataloga uzimajuci u obzir stvarno optereeenje i brzinu vrtnje; pritom se ne
Cenju uz zanemarenje komutacije uzimaju u obzir gubici uzbudnog namota i snaga prigradenog ventilatora.

NaCin rada usmjerivaca i osobine kruga uzrok su pojavi vi~ih harmoni~kih

~Ianava struje u izmjenicnom prikljucku. Trofazni punoupravljivi most uzima iz !OOO·P I, p u.
mreze viSe harmonicke clanove struje rednog broja n=6k±l, k=l, 2, 3, ... , tj.
clanove rednog broja 5, 7, 11,13, 17, 19, ... Iznos im je u odnosu na osnovni clan
Struja armature motora: /a=---,
u.·~M I A kW v
priblizno obrnuto proporcionalan rednom broju. Efektivna fazna struja Iv I,
Iv=0,816 ·I,,
VN
izmjenicnog prikljucka:
I A A
Djelatna snaga iz mreie:
~u je korisnost usmjerivaca p Pv p
(za nazivno optereeenje
iznosi 0,95-0,99).
Pv=--,
~M·~u I kW kW

Prividna snga i; mre/e. j3·Uv·lv Sv Uv lv

l', jc lmiJski napon mrch·. Sv
1000 I kVA v A
Q. Sv Pv
Jalova snaga iz mreie: Qv=JS?-P?,
I kVAr kVA kW
Pv Sv
Sl. 6. NaCini suzbijanja visih harmonickih clanova struje i napona.
U slucaju a) takoder i kompenzacija jalove snage
Faktor snage: ..!=Pv
s; I I kW kVA
262 ELEKTROMOTORNI POGONI Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni 263

I, Na sl. 7. je principna shema, a u tab I. 2 osnovni podaci tiristorskih usmjerivaca

Srednja vrijednost struje I, [.I(AVJ
niza TYRAK L za podrucje snaga 40 do 2000 kW. Kod ovog niza regulacija i
tiristora: I f(A\) 3' A A
Efektivna vrijednost struje IT I, Tab!. I.
tiristora: I r = 0, 78 · I,, Osnovni podaci i podrucja primjene reguliranih
A A

Maksimalni napon u
Lapornom smjeru tiristora:
u 1m=fi· Uv (ITm

v
Uv
v - istosmjernih motora napajanih iz tiristorskih usmjerivaca

--~--~1---~-

Jednotoznt Jednofozn,
,----------,
Trotazn, Trofazn, I
Kada se u izraze uvrste nazivne, odnosnu maksimalne vrijednosti, dobivaju se Usmr•r~vo(, 'provlroc u 'ev•rz,bdn> usmr•nvoc u reverz,b,ln' I
poluuprovlJIVOm us'nJenvoc u punouprD'IlJtVom usmJertvac u

w
struje i snage potrebne za odabiranje usmjerivaca, dirnenzioniranje prikijucka, mosnom spoJu mosnom spoJu mosnom SPOJU mosnom spOJU
odnosno transformatora, procjenu potrcbne kompenzacije jalove snage i sl.

'-----·~-~Q' -~ [~JI
Preopterecenja definirana iznosom, trajanjem i ucestaloscu posehno se uzimaju
u obzir.
Prigusnica za gladenjc strujc armature obicno nijc potrebna. Ako sc ipak
i j - i--- ---:
predvida, induktivitet joj se racuna prema str. 62 i 58( Pr 1nctpnal JI!: -----
L
+
----- J
-
she rna + - + -
H 1+1 1- 1+1
Karakteristike reguliranih istosmjernih I c [ [ [
EMP-a proizvodnje ,Rade Koncar" lj L®- .1:1 .1:1

~• } •
,.Radc Koncar" isporucujc rcgulirane istosmjerne elektromotorne pogone u vise
varijanti.
Za primjenu u industriji i transportu na raspolaganju je nekoliko nizova tiristor- f.'odruCJe
rod a
skih usmjerivaca, za koje su osnovni podaci navedeni u tab!. L a bitne znacajke su
sljedece:
osnovna izvedba sadrzi opremu za funkcioniranje pogona, a dodatnim sklopovi-
ma i funkcijama realiziraju sc spccificni zahtjevi pogona PodruCJe
1-1SkW 1-13 kW
snago 10-22000 kW 10-22000 kW
- usmjerivaci pokrivaju podrucje snaga od I do 22 000 k W
prikljucni naponi - jednofazni od 220 do 415 V, a trofazni od 220 do 1480 V TtptCnt '
proizvode sc nereverzibilni i rcverzibilni usmjerivaCi za armaturni krug; reverzi-
opseg 1 so 1 so 1 100 1 100 I
bilni usmjerivaci izvode se u dvousmjerivackom spoju bez kruzne struje
reguloCtJe I - ___ J
za napajanje uzbude motora predvideni su diodni ispravljaCi i tiristorski nere- Otporn,kom Regenerattvno Regenerat,vno Regenerat,vno
Mogutnost u krugu koCenJe
verzibilni i reverzibilni usmjcrivati koCenJo koCenJe kod ko(enJe

- zastupljena je analogna regulacija za jednostavnije i digitalna za slozenije

armature reverz1b1lne
uzbude I
pogone
Transportnt ure Transportni ure- Crpke,venr1latorl. Glavn1 1 pomo[n,
- predvidena je komunikacija izmedu usmjerivaca u visemotornim pogonima i/ili
prema nadredenom raCunarskom sustavu.
Regulirani elektromotorni pogoni posebno razvijeni za odredene namjene prika-
zani su u odgovarajuCim poglavljima (npr. vuca, dizala i sl.).
Podru(JO
prtmJene
dOJt. mJeSaltce,
namatallce,
olotn1 stro;evt 1
1
lfOJI, mJeSaltce. mJeSal!ce, ekstru-
namatal!ce .centri- der1. kalandert,
fuge,busiltce.bru- voljai'kl stanrJVI,
stltce.malt dtza- pap1r strOJeVI
li(nt uredaJt pogom brodova,
pogont VOljOOniCO,
centrifuge. dtzall-
ce.d1zala. bagert.
pap1r stroJeVI,
IZVOZnl strojeVI
1Sp1tnt uredOJI
Radi boljeg uvida u rjesenja spomenutih nizova navedeni su osnovni podaci i
principne sheme za dva niza.
264 __ ---~-----~-- _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTROMOTORNI POGONI Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni 265

upravljanje je potpuno digitalno, a ostvareno je 16-bitovnim mikroprocesorskim Tabl. 2.

sustavom upravljanja. Primijenjen je 11P MC 68008 (Motorola) uz frekvenciju takta Podaci za pogone prema sl. 7
10 MHz. Mikroprocesorski modul ima 12 prekidnih nivoa. Memorijska jedinica
Nazivna Strujni Linijski naponi Nazivni istosmjemi
(96 kB EPROM, 56 kB RAM, 8 kB EEPROM) montira se na mikroprocesorski
istosmjerna limit /dm napajanja napon UdN
modul. Na mikroprocesorski modul moze se spojiti do osamnaest ulazno-izlaznih
struja /dN UvN (50Hz) nereverzibilni reverzibilni
digitalnih iii analognih modula. Modul generatora impulsa tiristorskog usmjerivaea
1a napa_ianje armature motora pretc7no je hard"crske itvedhc. A A v v v
40 80
70 170
120 240
180 360 220 270 240
270 540 380 470 420
400 800 415 510 460
600 1200 440 540 485
800 1600 500 620 550
1100 2200 525 650 575
1400 2800
1800 3600
3000 6000
500 1000
650 1300
1250 2500 660 815 725
1600 3200
2500 5000

brza regulacija struje armature postize se tzv. prediktivnom regulacijom struje anna-
lure (vremenski optimalan algoritam upravljanja), a staticke i dinamicke osobine
pobolj8ava i regulator brzine vrtnje, koji mo:le biti tipa PI, PID iii PIPI (za pogone
u kojima znacajnije dolaze do izra:laja torzijske oscilacije u mehanickom prijenosu)
digitalni nacin mjerenja i regulacije omogucava tocno pozicioniranje gonjenog
mehanizma; time su sve bitne velicine EMP-a pod kontrolom
digitalo su rijesene zastite, mjerenje, signalizacija i posebno vazno - dijagnosti-
ka, koja dopunjena registriranjem i memoriranjem dogartaja, omoguca va da se
brzo otkrije uzrok i mjesto kvara
~---------------------QDI funkcije upravljanja realizirane su pomocu funkcijskih elemenata (PC elementi),
koji su najnize programske cjeline (npr. sumator, komparator, integrator, li-
Sl. 7. Prim:ipna shema pogona TYRAK L ;:a :-.nagc 40 do 2000 kW. 1-n.t~la\iljdi:. 2-:-.klopnik, miter, logicke funkcije i dr.). Pomocu PC-elemenata slazu se funkcijski moduli.
3-tiristorski most, 4-ventilator tiristorskog mosta, 5-sklop regulirane uzbude, 6-prikljuCak ventila- Korisnicko programiranje provodi se spajanjem funkcijskih modula pomocu
tora motora, 7-izvor pomoCnih napona, 8-mikroprocesorska jedinica za digitalnu regulaciju i
upravljanje, 9-komunikacijskajedinica s tastaturom za komande, prikazom mjerenja i signalizaci-
tzv. PC-jezika. Moze se reCi da se sve potrebne promjene u funkcioniranju
jom. A/D-analogno-digitalni pretvaraC, D/P-digitalno-impulsni pretvaraC, f/D-frekvencijsko-digi- pogona mijenjaju softverom, dok hardver ostaje nepromijenjen
talni pretvaraC, DI-davaC impulsa osnovni program upisuje se kod proizvo<1aca, dok se promjene parametara i
Glavne znacajke niza su ave: drugo pri pustanju u pogon obavljaju pomocu male komunikacijske jedinice
zahvaljujuci snaznim tiristorima, mostovi za cijeli niz su samo s jednim tiristo- (9 na sl. 7) ugca<1ene u usmjerivac ili drugdje
rom po grani mosta - razvijen je znatan broj funkcijskih modula i programa za karakteristicne pogone
 266 ELEKTROMOTORNI POGONI
-- komunikacijska jedinica s grafickim i alfanumerickim displejem s tekuCim
kristalom (LCD) sluzi za potpunu komunikaciju covjek-pogon. Rad LC displeja
podrzavan jc 8-bitovnim mikroprocesorom MC 6803. Prikaz _je moguc u obliku
brojeva (fizikalne jedinice iii postoci), dijagrama iii stupcastog prikaza (bar-
graph)_ Radi zapisivanja podataka jedinici se prikljucuje mali stampac
brzom komunikacijom usmjerivaC se spaja s drugim usmjerivaCima ili s nadre-
denim raCunarskim sustavom (scrij'\ka. "in krona U7 hr1inu od 2 Mbit/s)
Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni 267
- regulacija uzbude motora takoder je digitalna (dodatni modul s 8-bitovnim
mikroprocesorom MC 6803).
Na sL 8. je principna shema, a u tabL 3. su osnovni podaci tiristorskih
usmjerivaca niza TYRAK za podrucje snaga 700 do 22 000 k W_
TabL 3.

---r--l
Podaci za pogone prema sL 8.

Usmjerivac Tstosmjerni motor

Nazivna Maksimalni
istosmj. lin. napon Nazivna Nazivni Podrucje
struja napajanja struja napon snaga
A v A v kW
Usmjerivac s
!600-5000 400-940 650-5000 440-1040 700-5200

.I'
n.n. prekidacem

Usmjerivac bez
I n.n. prekidaca
1600-13640 400-1!90 650-13 640 440-l 040 700 16000

i Serijski spoj
usmjerivaca bez 1600-!3 640 ~X (400-740) 650-13 640 880--1600 !400-22000

I n.n. prekidaca

i Proizvode se u viSe varijanti s obzirom na shemu usmjerivaCa La napajanje

armature i uzbude. Regulacija je analogna, no po potrebi moguce je predvidenim

i mikroprocesorskim sustavom rijesiti regulaciju brzine vrtnje i neke drugc funkcijc

na digitalni nacin.

i S obzirom na veliku snagu i znacajan utjecaj na mrezu, kod ovog niza primjenju-
ju se spomenute mjere za suzbijanje visih harmonika i kompenzaciju jalove snage

i prikazane na sl. 6. Takoder se primjenjuju i brzi istosmjerni prekidaci u krugu

----·~---=----
__ j
SL 8. Principna shcma rcvcuih•lnog LMP-a TYRAK /a snagc 700 do
22000 kW: l - niskonaponski prekidac, 2 - tiristorski mostovi, 3 - hladenje
tiristorskog usmjerivaca, 4 - ispravljac za uzbudu, 5 - prikljucak ventilatora
motora. 6 - upravljacko-regulacijska jedinica, 7 - sklop za reverziranje, 8 -
brzi istosmjerni prekidac
armature radi zaStite usmjerivaCa i motora.
Primjeri primjene reguliranih EMP-a s istosmjernim motorima
Regulirani EMP-i s istosmjernim motorima najcesce napajanim iz tiristorskih
usmjerivaca primjenjuju se za pogone radnih mehanizama kojima je potrebno
mijenjati velicine po zelji iii po nekom programu iii odrzavati ih konstantnima, kao
sto su:
brzina vrtnje, ubrzanje, usporenje, pozicija
zakretni moment, vuCna sila, snaga
druge velicine koje su funkcije navedenih veliCina (npr. dobava crpke, tlak.
protok materijala i sl.).
Slijede primjeri za ilustraciju praktickih rjesenja.
268 ___ _
ELEKTROMOTORNI POGONI Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni ________________ 269

Na pocetku rada folija se rucno odmota s odmatalice, provuce kroz valjacki stan
i pricvrsti za namatalicu. Pritom su pogoni ukljuceni, a motori se vrte malom
brzinom. Cim se folija provuee kroz va1jacki stan, daje se nalog za prije1az u
normalni rad i tada pogon odmatalice kontinuirano prijede u generatorski rad, tj.
koCi odmatalicu i time napreze foliju, koju vuku valjacki stan i namatalica.
Da hi se sila napetosti F folije oddavala konstantnom i pri tehnoloskim
promjenama brzine folije, pri promjenama brzine vrtnje i promjera smotka odmata-
lice i pri djelovanju drugih smetnji, prooesni regulator pogona, ciji su dio sklopovi 7
w do 13 (anaJogni i digitalni), mora davati regulatoru struje armature 2 takvu
referencu da motor proizvodi moment MM u skladu s jednadzbom:
D
MM=F·z:-Mub-M&; F=konst.

To znaC:i da motor u kocnom rezimu rada razvija moment Mw koji zajedno s

momentom potrebnim za ubrzavanje ili usporavanje M •• i momentom potrebnim
D
za pokrivanje mehanickih gubitaka M• ddi ravnotezu momentu F- , koji proizvo-
2
di sila u foliji.
w Ukupna referenca momenta (ili struje armature) dobiva se na osnovi ovih triju
referenca:
glavna referenca momenta dobiva se iz sklopa 9 mno:Zenjem zadane sile F i polu-
mjera smotka odmatalioe D/2 kako bi se kompenzirala promjena promjera smotka
dodatna referenca za kompenzaciju momenata u dinamickim stanjima, npr.
zbog promjene brzine folije, dobiva se iz sklopa 10
RE[ BRZINE VRTNJE dodatna referenca za kompenzaciju momenta gubitaka, koji je funkcija brzine
100 VALJ SlANA I vrtnje w, dobiva se iz generatora funkcije 12.
SL 9. Sustav regulacije napetosti aluminijske folije: 1 - regulator brzine vrtnje, 2 - re- Referenca struje iz regulatora brzine vrtnje 1 ne djeluje pri regulaciji napetosti,
gulator struje armature, 3 - tiristorski most za armaturu, 4 - regulator napona arma- nego u fazama podesavanja pruge i sL
ture, 5 - regulat~r struje. uzbude, 6 - tiristorski most za uzbudu, 7 - sklop (inte- Sve referenoe momenata zbrajaju se u sklopu 11 i nakon toga u sklopu 14 mnoze
grator) za racunanJe promJera, 8, 9, 14 - mnozila, 10 - specijalni generator funkcije, faktorom koji pri visim brzinama vrtnje, kada je potrebno smanjiti magnetski tok
11 - sumator, 12, 13 - generatori funkcije, 15 - frekvencijsko-analogni pretva~ motora, osigurava prijelaz na regulaciju struje armature. Ovaj faktor je funkcija
magnetskog toka, odnosno brzine vrtnje w, te se dobiva iz generatora funkcije 13.
Regulacija napetosti pri valjanju folije Prema tome, izlaz iz sklopa 14 jc referenca struje armature, koja proizvodi
Pri valjanju Zice, traka, folija te pri proizvodnji papira, plastike, kabela i sL eesto se moment M M prema navedenoj jednadzbi. U stacionarnom stanju postize se tocnost
jav1ja potreba da se regulacijom motornog pogona namatalioe ili odmatalioe regulira oddavanja napetosti folije od 2 %, a u dinamickim stanjima 5 %. Promjer D
sila napetosti koja je bitna za kvalitetu proizvoda i kontinuirani rad postrojenja. smotka na odmatalici dobiva se racunanjem, jer je direktno mjerenje tesko provesti.
Na sL 9. prikazano je rjesenje regulacije pogona odmatalice u valjaonici aluminij- BuduCi da se brzina vrtnje w odmatalioe mjeri tahogeneratorom TG, a brzina folije
ske folije sljedeCih osnovnih podataka: v davacem impulsa i pretvaracem 15, sklopovima 7 i 8 racuna se promjer prema
debljina folije na odmatalici 0,02 do 0,04 mm D=k'!_.
promjer smotka na odmatalici 300/1 690 mm w
sila napetosti folije F 200-4 000 N BuduCi da se za ovakve pogone iskoristava znacajno slabljenje uzbude motora za
brzina folije iza valjackog stana 0- 1 442 m/min postizanje visih brzina vrtnje, uvedeni su sklopovi 4, 5 i 6 za regulaciju napona
debljina folije na zavrsetku valjanja 0,006 mm armature i struje uzbude.
270 ELEKTROMOTORNI POGONI Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni 271
Primjer na sl. 10. prikazuje rjesenje automatiziranih EMP-a bagera s rotacionim
kopacem za skidanje jalovine i otkopavanje mineralnih ruda i ugljena na povrsin-
skim kopovima.
Bager je opremljen s tri regulirana istosmjcrna EM P-a:
- za zakretanje kraka na kojem je rotacioni kopac, kojcg pogoni AM vece snage
- za voznju bagera pomocu gusjenica i
- za dizanje i spustanje kraka.
Svi motori napajaju se iz reverzibilnih tiristorskih usmjerivaca s regulatorima
brzine vrtnje iii napona armature.
Radi postizanja vece proizvodnosti i tocnijeg odrzavanja geometrije kopa pri-
>
:g / mijenjen je mikroracunarski sustav DS-8 za automatsko upravljanje EMP-ima
@ bagera.
r
0
Osnovne funkcije pojedinih pogona su:
~
- pogonom dizanja kraka odrzava se konstantna visina podetaze ;Jh i postavlja
krak u pocetni polozaj
- pogonom voznje odr:lava se konstantna dubina reza tJs i vraca bager u pocetni
polozaj
pogonom zakretanja kraka odriava se priblizno konstantna koliCina otkopanog
materijala u jedinici vremena bez obzira na kut zakreta kraka i nehomogenost
terena. Ostvaruje se na dva naCina:
a) promjenom brzine zakretanja v kraka ovisno o kutu "'zakreta prema zakonu:
v=v0 (cos0!, gdjeje v0 brzina zakretanja pri 0!=0 (krak u smjeru bagera)
b) u slucaju nehomogenog terena radi se s konstantnim opterecenjem motora
kopaca; mjeri se njegova struja I K i mijenja brzina zakretanja kraka kako bi
struja I K hila konstantna.
U cilju boljeg odrzavanja geometrije kopa, tj. ceonog i bocnog nagiba, mikrora-
cunarski sustav racuna i zadaje maksimalne kutove zakreta za svaku podetazu i
poeetne polo7""je kraka (h) i bagera (s).
Sve zadane velicine postavljaju se u digitalnom obliku na upravljackom pultu, a
stvarni polozaji mjere se inkrementalnim davacima. Mikroracunarski sustav, osim
ito racuna potrebne reference za brzine vrtnje, polozaje i stanja, takoder priprema
podatke za prikaz na displejima. Radi sto boljeg iskoristenja bagera, predvideni su
sljedeCi nacini rada:
- rucni - za voznju bagera i pripremu kopa
- poluautomatski - za pripremu kopa i kopanje
- automatski i automatski s odrzavanjem nagiba - za kopanje na uredenim
kopovima.
272 _ ELEKTROMOTORNI POGONI Regulirani istosmjerni elektromotorni pogoni _______________ 273
Pozicioniranje modela broda Osim opisane funkcije pozicioniranja, pomocu mikroracunarskog sustava auto-
matizirane su i sve druge funkcije EMP-a prema programima ispitivanja modela.
I
MB-8 j Mikroracunarski sustav prihvaca naloge i podatke zadane podsustavom MB-8 na
SOFTVER HAROVER upravljackom pultu i takoder priprema podatke za prikazivanje i zapisivanje.

~I
UIDJi
~0~ i
[[@'
i
i
i
i
i
i
Sl. 11 Sustav pozicioniranja modela broda (oprema za znanstvena istraZivanja)
od zavrsnog stuna
Pri istrazivanju i ispitivanju osobina projektiranog broda pomocu modela u Sl. 12. Sustav upravljanja leteeim skarama za rezanje gredica: M1, M2 - mot?ri
bazenu model se vuce kolicima na tracnicama odredenom brzinom i u stacionar- skara M3 - motor mjernog valjka, MV - mjerni valjak, Rw - regulator brzme
nom stanju provode se potrebna mjerenja (sl. 11). Za neke pokuse potrebno je da vrtnj~, R1 - regulator struje armature, F1, F2 - fotocelije, K - kotrljaca, DI I.
model bude slobodan, tj. da se kreee vlastitim pogonom i da zadr:lava odrede~l !)I 2 - inkrementalni davaCi impulsa, TG - tahogenerator, R• - regulator
poloz~j prema kolicima. Taj zadatak rijesen jepogonom modela, koji se sastoji bo . pozicije, RM" - regulator "nul-momenta"
rev~rzibJ!nogat~nstorskog usmJenvaca IIStosmJernog motora za pogon propeler
koJI se upravl,1a m1kroracunarskim sustavom DS-8. Sustav pozicioniranja moo•. ~vljanje leteCim (zaletnim) §karama
broda funkcionira na sljedeCi naCin:
Primjer na sl. 12. pokazuje primjenu reguliranog EMP-a i nadredenoga mikrora:
odredivanje pozicije modela prema kolicima provodi se inkrementalnim dav,. Ofsnarskog sustava za optimalno dijeljenje i tocno rezanje gred1ca u valJaomci
cern impulsa DI 1 i '"':"djeznih profila.
reverzibilno brojilo impulsa EDSI 140 s diskriminatorom smjera daje na izlazu , . Gredice (izvaljani materijal) kvadratnog presjeka 80 x 80 mm do 150 x 150 mm
podatak koJi predstavlja relativni pomak rezu se u toplom stanju tzv. leteCim skarama, koje pogone dva istosmjerna motora
stvarni pomak modela od referentne pozicije daje na izlazu programsko brojilo Ml i M2, svaki snage 1,25 MW, spojena u seriju i napajanja iz reverzibilnoga
impulsa PMA tiristorskog usmjerivaca s kruznim strujama i s uobicajenim regulatorima struje
na osnovi podatka iz PMA racuna se potrebna korekcija brzine vrtnje propelera armature i brzine vrtnje.
modela u sklopu PKA (programski korekcijski algoritam) Mikroracunarski sustav DS-8 obavlja u realnom vremenu dvije osnovne zadace:
proraeun ukupne duljine izvaljanog materijala i optimalno dijeljenje tog materijala
nakon dodatne obrade radi postizanJa potrebne dinamike ovaj signal se preko
u ·gredice, te upravljanje leteCim skarama.
regulatora brzine vrtnje prosljeduje u regulator struje armature reverzibilnoga
tiristorskog usmjerivaca pogona modela Ukupna duljina izvaljanog materijala racuna se na temelju indiciranja krajeva
izvaljanog materijala na odredenim mjestima na liniji v~ljanja (f<;>tocelije Fl i F2),
rezultat je promjena brzine vrtnje propelera i vracanje modela u referentni te na osnovi tehnoloskih konstanti valJacke pruge. Algontam opt1malnog diJelJenJa
polozaj.
18 Koncarev prirucnik
 274 _____________________ ELEKTROMOTORNI POGONI Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni 275

izracunava najveei moguci broj gredica prioritetnih duljina (u konkretnom slucaju Promjena frekvencije - i s tim povezana promjena iznosa napona - ostvaruje
11~5 do I~ m), koJe se m()gu 1zrezati iz dolazecega izvaljanog materijala uz najvi!e se statickim pretvaracima frekvencije s istosmjemim mectukrugom (indirektni pretva-
dv11e krace_ gred1ce,_ dulJm~ kOJih su odredene niZim tehnoloskim prioritetima. raci) iii direktnim pretvaracima.
Pntom duljma zadnjeg kraJa (otpad) treba biti minimalna.
Podjela pretvaraea frekvencije, principne sheme i osnovne osobine EMP-a s
Izr~cunane ?uljine ~redica s,, predstavljaju referentne vrijednosti regulatora takvim pretvaraCima prikazane su u tabl. I. na str. 286 i 287. Upnkaz Je uvrstena 1
poz~CIJe R. no~eva letec1h skara. Algoritam regulatora pozicije izracunava vodeeu podsinkrona kaskada, jer se realizira pretvaracem frekvenCIJe, 1ako Je pnnc1p
vehcm~ w, brzme vrtnJe mot()ra skara, a na temelju podataka o prijedenom putu s, promjene brzine vrtnje drugaCiji.
lbrzml gredlce v,, te 0 pOZICIJI <p (davac DI I) nozeva skara. Dodatnim preduprav-
ljanJima w,. I I,. poveeava se brzina djelovanja EMP-a skara.
_K valitetan odrez _(odrezna ploha okomita) postize se takvim upravljanjem da za
VC!Jeme rezanJa honzontalna komponenta obodne brzine nozeva skara bude jedna·
ka brzm1 gred1ce. Time se os1gurava i minimalno naprezanje mehanickih i elektriC-
kih dijelova skara.
Za mjerenje prijedenog puta i brzine gredica primijenjen je posebni mjerni sustav.
MJerm valJak _MVpretvara brzinu gredice v, u brzinu rotacije w,, a prijedeni put 51
do?1va _se 1z shjeda 1mpuls~ davaca DI 2. Da b1 se postlgla vehka toenost mjerenja,
nuzno Je da prokhzavanJe 1zmedu mjernog valjka i gredice bude minimalno. Zbog
toga EMP mJernog valjka (motor M3) treba una !I mekanu mehanicku karakteristi-
ku. __To se postize tako da je_ brzina vrtnje za~r8noga valjackog slana w,, vodeea
vehcma za EMP mJernog valjka (grubo upravlJanje), a regulatorom ,nul-momenta"
RMo prakticki se odriava struja praznog hoda motora M3 (fino upravljanje).
Za komunikaciju covjek-sustav sluzi podsustav MB-8, dok se protokoliranje
tehnolosk1 vazmh podataka obavlja pomocu pisaca .
. U konkr~tn~m slueaju _uz opisanu koncepciju upravljanja i sofisticirano pozicio-
mranjeleteclh skara posl!gnut Je kvahtetan odrez i tocnost rezanja unutar ±2cm, fs.W-
na duljmam~ ~red1ca od 4 do 12m pri brzinama gredica i do 3,5 mjs. Usto je otpad
matenJala m1mmalan, a usteda elektricne energije znatna.
Sl. 1. Momentne krivulje AM pri promjeni frekvencije i napona napajanja

REGULIRANI IZMJENICNI ELEKTROMOTORNI POGONI
OJK'enito
Promjena brzine vrtnje izmjenicnih motora moze se postici na vise naCina. Jedan
nacin _ie p~mjena frek_vencije napona napajanja, koji u novije vrijeme ima daleko
naJvecu vaznost za pnmJenu, ~uduci da se postiZu najbolji odnosi u motoru, te
sta_ticke 1 dn~armcke karaktenstike _pogona. Za asinkrone motore (AM) to je najbolji
nacm, a za smkrone motore (SM) Jedini nacin regulacije brzine vrtnje. Za kontinui-
ra?~ upravljanje_ i regulaciju brzine vrtnje izmjenicni strojevi se napajaju iz elektro-
mckih energetsk1h pretvaraca frekvencije i napona.
Razvo) tahih suvremenih pretvaraca omogucile su nove komponente energetske
elektromke: tmston,_ b~z1 tmston~ GTO tiristori i tranzistori snage od kojih se vrlo
uspJeSno grade stat1ck1 I?retvarac1 frekvencije. S druge strane, razvoj mikroelektro-
mke, u prvom redu m1kroprocesora, omoguCio je realizaciju relativno slounih
ele~tronickih uredaja za regulaciju i upravljanje, koji izmjenicnom motoru daju regu·
laCIJske osobme potpuno uspored1ve s osobinama reguliranoga istosmjernog motora.
Najmaeajniji za primjenu su kavezni AM napaj~ni i. regulirani pretvaracima
frekvencije s naponskim iii strujnim medukrugom (s ,u1Isnut1m" naponom 1h ,utisnu-
tom" strujom).
Na sl. I su momentne krivulje kaveznog AM napajanog naponom p~omjenljive
frekvencije i imosa. Da bi se stroj potpuno iskoristio, u podruCJU do naz1vne brzme
vrtnje dm se magnetski tok 1/1, statora na naz1vnom 1znosu promJenom napona
statora kako je prikazano na sl. I. OdstupanJe od zakona U,//,=konst. pn mskim
frekvencijama je vee maeajno zbog velikih padova napona na radmm otponma
namota statora. Kada se frekvencija povisuje iznad nazivne (npr. 50 Hz), 1znos
napona se ne mijenja, te se magnetski tok smanjuje. Posljedica toga je smanjenje
momenta kojim se motor moze opteretiti; jednako kao kod lstosmJernog motora u
podruqu oslabljene uzbude.
Naponi i struje AM napaj~nog iz p~tvaraca frehencije odstupaju od sin~snog
oblika, sto je uzrok poveeamm gubic1ma u m_otoru,. te 1h Je. potreb~o, opcemto
govoreCi, predimenzionirati za 10 ... 20 %. Smiavan}em brzme vrtnJ_e smanJUJe
se efekt vlastite ventilacije, pa se smanjuje opterettvost motora; pnkazano na
 276_ __ ELEKTROMOTORNI POGONI
Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni 277
Sl. 2. ,5irafiranim" podrucjem uzete su u obzir razlike u karakteristikama mo-
tora raznih proizvodaca, razlike u snagama i sl.
Drugi nacini promjene brzine vrtnje izmjenicnih motora su manje interesantni za
I •SO~
primjenu. Tako se npr. regulacija naponom statora uz nepromijenjenu frekvenciju·
(rjesenje s antiparalelnim tiristorima u pri- u ~U-~H+~~~~-----~---~-----r~--T.-~-H

1.0 kljucku statora) zbog vrlo losih energetskib

~~
odnosa primjenjuje samo za kratkotrajnu
0.9- - - - regulaciju brzine vrtnje (npr. neka dizala,
~~ :;;o 11
dizalice - kolutni i kavezni motori) i za
meki zalet (engl. soft start) kaveznih AM.
<S:P"'
.«:~
t-· EMP-i s izmjenicnim strojevima napa-
0. s
k$> ·-· janim iz pretvaraca frekvencije i njihove 12 16
,_

.,:pfrs§4JJ4
l -· osnovne znacajke prikazani su u tabl. I
~ (str. 286). f ~ 35.3 Hz
.I
PretvaraCi i EMP-i razvijeni za sasvim

0 0
0.5
H 1.0
odredene namjene nece biti ovdje prikaza-
ni, nego u poglav Ijima gdje je obra<tena
njihova primjena (npr. vuca).
1
Sl. 2. Opteretivost AM s vlastitom ventilaci-
jom pri promjeni brzine vrtnje frekvencijom
24
Pretvaraci frekvencije
- 0 4 a 12 16 20 24
,_ 28 ms 32

Pretvaraci frekvencije s naponskim medukrugom
Pretvaraci frekvencije s naponskim medukrugom (engl. voltage source invertors,
VSI) najvise se primjenjuju za napajanje i regulaciju kaveznih AM.
Posebno je znacajan pretvarac s konstantnim naponom istosmjernog medukruga i
s impulsno-sirinskom modulacijom (eng. pulse-widht modulation, PWM) kao na~­
nom formiranja izlaznog napona. Oblici napona i struje prikazani su na sl. 3, a u
tabl. I. pretvarac je oznacen sa A.
Ostale znacajke ovih pretvaraca i EMP-a:
• Na ulazu pretvaraca je diodni most, tako da pretvarac iz mreze uzima neznatnu
jalovu snagu i najmanji iznos visih harmonika u odnosu na druge ispravljaee.
Faktor snage ).~0,95 neovisanje o brzini vrtnje i optereeenju. Filtar u medukru-
gu sastoji se od relativno velikog kondenzatora i manje prigusnice, sto medukru-
gu i pretvaracu daje karakter naponskog izvora. lzmjenjivac se gradi od brzih
tiristora, GTO tiristora ili tranzistora snage, a slozeni upravljacko-regulacijski.
sklopovi rjesavaju se najeesce mikroprocesorskom tehnikom.
• Impulsno-sirinskom modulacijom (frekvencija impulsa od nekoliko stotina Hz
do nekoliko kHz) postizu se pribliZno sinusni naponi i struje motora, pa u
motoru postoje neznatne pulzacije momenta. Mijenjanjem frekvencije impulsa na
odredeni naCin postizu se izlazni naponi s minimalnim sadrzajem visih harmoni-
ka i miran rad motora i pri niskim brzinama vrtnje.
Sl. 3. Izlazni fazni napon i struja pretvaraca s impulsno-sirinskom modulacijom
opterecenog asinkronim motorom
• Komutacija struje u izmjenjivacu ne ovisi znacajno o parametrima tereta,_ te se
broj motora prikljueenih na pretvarac moze mijenjati do granice opteretrvost1
pretvaraca.
• Da bi se omoguCilo generatorsko kocenje motora, u istosmjerni medukrug
dodaje se otpornik kojem se ~rijedn?st prividno mijenja eoperom,_ a za re~enera­
tivno kocenje potrebno je umJesto dwdnog mosta 1mat1 na ulazu tmstorsk1 most.
Tada se dobiva kvalitetan pogon za rad u sva cetiri kvadranta.
• Ova vrsta pretvaraca s kaveznim AM omogucav~ rjesavanj_e i veoma sloz:nih
EMP-a. Zbog slorenosti kaveznog AM sa stanov1sta upravl]an)a 1 pretv~raca s
impulsno-sirinskom modulacijom razvijeno_ je vise nacma regulaciJe ov1sno o
podrucju primjene i zahtjevima pogona, koJI ce b1tr op1sam u drugom poglavlJu.
• Kavezni AM napajan iz ovakvog pretvaraca uz odgovarajuCi zakon upravljanja
(npr. t/J,=konst.) postize dobar potezni moment i moment kocenja.
• Korisnost ~ pretvaraca iznosi 0,95 -0,98.
Pri upravljanju skupinom motora (engl. multi drive) ekonomicnije _je za sv~ki
motor primijeniti posebni izmjenjivac, a medukrug 1 IspravlJ_ac mogu b1t1 zaJedmch
Efekt je to veci sto je manji broj motora istodobno opterecen. V. pnmJer pnmJcne
na str. 291.
278. __________________________
ELEKTROMOTORNI POGONI Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni ----- - - - - - - - - - - 2 7 9

Pretvarai) frekvencije s konstantnim naponom medukruga s izmjenjivarem grade-

,.:I:,...,..,J=.:::~C::,I---------------------,
. -1> ,-, nim najre~ee od tranzistora zajedno sa sinkronim motorom s polovima od perma-
I nentnih magneta Cini tzv. elektroni~ki komutirani motor (engl. brushless DC motor).
(
>-,-<
1 ')
- I
I lzmjenjivacem se upravlja ovisno o polozaju rotora u odnosu na stator, te se
I I dobivaju karakteristike slicne istosmjernom reguliranom EMP-u; otuda i taka v
I I naziv, pri remu izmjenjivac preuzima ulogu komutatora istosmjernog motora.
I Pogon je interesantan za razlicite primjene (alatni strojevi, roboti) za manje snage.
I
PretvaraCi frekvencije s promjenljivim naponom medukruga (engl. variable voltage
invertors, VVI) (B i B' u tab!. I, str. 286) manje su vazni za primjenu i dolaze u obzir
za manje snage.
Podrucje promjene frekvencije je uze, a za generatorsko kocenje potrebni su
dodatni sklopovi.
Pretvarac prema shemi B ima na ulazu diodni most, a za mijenjanje napona
medukruga sluZi coper. Za generatorsko koeenje treba imati u medukrugu otpornik
i coper kojim se prividno mijenja vrijednost tog otpornika. Zbog diodnog mosta
na ulazu pretvarai) uzima iz mreZe malo jalove energije (A.,., 0,95) i ne~to visih
harmonika.
Pretvarac prema shemi B' na ulazu ima tiristorski most za mijenjanje napona
medukruga, te iz mreZe uzima jalovu snagu i vi~e harmonike, slicno kao istosmjerni
pogon s tiristorskim usmjerivarem. Za regenerativno kocenje na ulazu je reverzibil·
ni tiristorski usmjerivac.

u,F u,~

2 !,~ I,F
u.~~ u.~

I.N ~

lm~[\
L.;jl

a) b)

Sl. 5. Oblici napona i struja pretvaraca s naponskim i strujnim medukrugom: 1 -

tiristorski ispravljac, 2 - naponski medukrug, 3 - strujni medukrug, 4
tiristorski izmjenjivac, 5 - kavezni asinkroni motor, U ,, I, - napon i struja
medukruga, Um, Im - fazni napon i struja motora
280 _______________________ ELEKTROMOTORNI POGONI
Za obje vrste pretvaraca izlazni napon, tj. fazni napon napajanja motora je
6-pulsnog valnog oblika, a struja izoblieena sinusoida. U momentu motora javljaju
se zbog toga manji iznosi pulzacija momenta. Oblici napona i struja vide se na ~-
5a, a ostali podaci u tab!. 1.
Pretvarafi frek vencije sa strujnim medukrugom
Pretvaraci frekvencije sa strujnim medukrugom (engl. current source invertors,
CSI) za napajanje i regulaciju kaveznih AM jednostavniji su i more se reci da se
realiziraju uz relativno manje troskove u usporedbi s prethodnima. Oblici napona i
struja prikazani su na sl. 5b, a pretvarac je u tab!. 1. oznacen sa C (str. 287).
Ostale znacajke pretvaraca, odnosno EMP-a:
• Na ulazu pretvaraca je tiristorski most tako da iz mreze uzima jalovu snagu i vile
harmonike slicno kao pogon s istosmjernim motorom i tiristorskim usmjeriva·
cern. Pri nazivnoj brzini vrtnje faktor snage je 0,80-0,85, a za nize brzine vrtnjc
linearno pada. Filtar u istosmjernom medukrugu realiziran je relativno velikom
prigusnicom, koja medukrugu i pretvaracu daje karakter strujnog izvora. Izrnje.
njivac je izgraden od obicnih tiristora, dioda i komutacijskih kondenzatora.
• Elektronicki sklopovi za upravljanje ispravljacem i izmjenjivaeem relativno su
jednostavni i djelomicno se mogu koristiti elektronicki sklopovi istosmjernih
EMP-a. Za slozenije zahtjeve regulacije primjenjuje se npr. vektorska regulacija
(koja ce biti kasnije opisana).
• Komutacija struja u izmjenjivacu je prisilna, izlazna struja je trapezna jer u
procesu komutacije sudjeluju reaktancije motora, a napon sinusan zbog strujnog
karaktera medukruga. Trapezne struje u motoru izazivaju pulzacije momenta,
kojih je frekvencija sest puta visa od frek vencije napona statora (za 6-pulsni
izmjenjivac) i iznosa 10-20% srednje vrijednosti momenta. U naponu motora
zbog komutacije javljaju se prenaponi.
• Pretvaraci se grade tipicno za frekvencije do 50 Hz iii 87Hz, no moguee su i viSe
frekvencije. Tipicno podrucje promjene brzine vrtnje je I: 10. Za prosirenje tog
podrucja i mirniji rad motora pri niskim brzinama vrtnje, uvodi se impul-
sno-sirinska modulacija struje. Za vece snage pretvaraCi se grade i za napone do
nekoliko k V.
• Reverziranje i regenerativno kocenje omoguceno je standardnom izvedbom bez
dodatnih sklopova. lspravljac i izmjenjivac pri kocenju zamjenjuju svoje funkcije.
• Ovo rjesenje ne omogucava postizanje takvih poteznih i kocnih momenata kao
kod pretvaraca s naponskim medukrugom.
• Komutacija struja u izmjenjivacu znacajno ovisi o parametrima motora, te je to
tipicni pretvarac za jednomotorne pogone.
• Korisnost pretvaraca je oko 0,96, a cijelog pogona i 0,90 za nazivno optereeenje.
• Kod vecih snaga pogona pretvaraCi se spajaju u vee spomenutu 12-pulsnu shemu
s transforrnatorom sa dva sekundara, kojih su naponi medusobno pomaknuti za
30" el. Na taj nacin se smanjuju visi harmonici u mreZi. Takoder se moze AM
izvesti sa dva namota statora medusobno pomaknuta za 30" el,. cime se znatno
smanjuju iznosi pulzacija momenta, kojih je frekvencija dva puta visa.
Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni - - - - · - - - - ______ 281
Pret-.aracr frekvencije sa strujnim medukrugom i sinkroni motori
PretvaraCi frekvencije sa strujnim medukrugom i sinkroni motori (en!!!. load
commutated invertors, LCI) Cine EMP-e, koJI su s obz1rom na neke osobme vrlo
interesantni za primjenu.
Shema za slueaj tzv. 12-pulsnog spoja prikazana je na sl. 12, a u tab!. 1. pretvarac
je~¢en saD.
Znaeajke EMP-a:
• Primjena u podrugu velikih snaga (i do 50 MW) i velikih brzina vrtnje (i do
7 500 min- 1) sinkronih motora.
• Na ulazu pretvaraea je tiristorski most, tako d~ pretvarac iz mreze uzima j~lovu
snagu i vi8e harmonike, slicno kao reguhram J~tosmJ~rm EMP .. Pn nazJvnoJ
brzini vrtnje faktor snage je 0,82 do 0,85: a za mze ~rzme vrtnJe hne~rn? pada.
Filtar u istosmjernom medukrugu reahzrran Je rel~tivno. vehkom pngu~mcom,
koja medukrugu i pretvaracu daje karakter stru}nog 1~vora. IzmJenJIVac Je
izgraden od obicnih tiristora potpuno Jednako kao tsprav!Jac.
• Komutacija struja u izmjenjivacu je prirodna i provodi se nap<;mom. sinkr~nog
stroja. Izmjellilva~ je i voden sinkronim strojem, tj. takt za upra~ljall]e IzmJenJiva-
eem dobiva se od davaca polozaja rotora prema statoru 1h md1rektno od
vektorskog poloZ&ja struje statora prema izracunatom magnetskom toku strop.
Pretvarac napaja uvijek samo jedan motor.
• Obieno se na ovakve pogone ne postavljaju veliki zahtjevi u pogledu dinamike, te
je sustav regulacije jednostavan, sto se vidi iz sl. 12 (str. 292). Slicno JstosmJernom
EMP-u regulatoru brzine vrtnje Rm_ podreden Je regulator struje R,, a brzma
vrtnje regulira se zapravo naponom Jspravljaca.
• Struje statora su trapeznog oblika, a naponi sinusni._ U mome11tu motora javljaju
se pulzacije iznosa 10 ... 15% odsrednjevnJednostJ 1 frekvenc!Je sest puts_ v1se od
frekvencije napona statora. Ov1 podac1 su za 6-pulsm spoJ JZmJenJivaca, a za
12-pulsni su povoljniji.
• Pretvaraci se grade za ¥azne frekven~ije do 125!-Iz, tak_o da se dvopolnii_"
sinkronim motorom poslize brzma vrtnJe 7 500 mm 1 . Ttplcno radno podrucJe
brzina vrtnje je 1:10.
• Reverziranje i regenerativno kocenje omoguceno je standardnom izvedbom bez
dodatnih sklopova.
Ispravljac i izmjenjivac pri kocenju zamjenjuju medusobno uloge. Rad u podru-
cju oslabljenoga magnetskog toka je moguc.
• Korisnost pretvaraca dosti.Ze i vrijednost 0,98, a cijelog EMP-a i 0,96 pri
nazivnom optereeenju i za velike snage.
• Rjesenje ne omogucava v~ce potezne momente. Pri malim b!zinama -~rtnje
manjim od 5 do 10% nazJVne brzme vrtnJe.- !logon ne _rad1 na uobJcaJ~m
nacin, jer inducirani napon sinkronog stroJa mJe dovo!Jan za komutac!JU
izmjenjivaca. . . . . • . . .. • .
Tada se istosmjerna struja prekida u mz 1mpulsa Jspravljacem, a IzmJenJ!Vac rad1
bez komutacije i usmjerava impulse u pojedine fazne namote statora.
Nakon postizanja minimalne brzine vrtnje prelazi se u normalni rad.
 _ _ _ _ _ 283
282----------~----- ELEKTROMOTORNI POGONI Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni
VN il1 NN
• Kada se zahtijeva beskontaktna izvedba sinkronog motora (bez eetkica), uzbudni
namot se napaja iz asinkronog uzbudnika (rotirajuCi transformator, indukcijski
generator). To je AM s namotanim rotorom, kojem se struja rotora ispravlja
diodama prigrac1enim rotoru (rotirajuce diode) i vodovima kroz osovinu salje u
uzbudni namot sinkronog motora bez kontakata. Asinkroni uzbudnik vrti se u
suprotnom smjeru od onoga kojim bi se vrtio kao motor.
Stator AM napaja se promjenljivim naponom preko sklopa antiparalelnih tiristo· TRANSFORM ATOR
ra, tako da regulator EMP-a moze regulirati struju uzbude kako bi se postigao
optimalni rad sinkronog stroja (npr. optimalni faktor snage stroja, optimalni
moment i dr.),
• Na sl. 12. prikazani 12-pulsni spoj primjenjuje se za snage iznad nekoliko
MW, jer poboljsava prilike u mrezi i motoru. Vee je receno da ovaj spoj sma-
njuje iznos visih harmonika u primamoj mreZ:i. lpak se kod velikih snaga na
mrezu prikljucuju filtri za vise harmonike koji ujedno kompenziraju jalovu
snagu.
Buduci da motor ima dva namota statora pomaknuta mec1usobno za 30' el., u
momentu motora javljaju se pulzacije frekvencije 12 puta vise od frekvencije
napona stat ora i iznosa manjeg od I 0 % srednje vrijednosti momenta.
• Osim za EMP-e ovakvi pretvaraci primjenjuju se cesto za zalet _generatora u
motorski rezim rada u reverzibilnim hidroelektranama, ali takoc1er i za zalet
turbina u plinskim elektranama i zalet nekih velikih pogona. Rad je kratkotrajan
buduci da se nakon zaleta motor, odnosno generator, sinkronizira na mrezu, a
pretvarac iskljuci. OIOONI •
ISPRAVLJA[

Podsinkrona kaskada
Podsinkrona kaskada, tj. kolutni AM s pretvaracem frekvencije u krugu rotora
(engl. subsynchronous convertor cascade) je poznati nacin regulacije kolutnih AM u
podrucju ispod sinkrone brzine vrtnje uz vracanje snage klizanja u mrezu. Dana8-
njim statickim pretvaraCima mijenja se protunapon u krugu rotora i snaga klizanja
vraca u mrezu stalne frekvencije.
U tab!. I. (str. 287) shema je oznacena sa E, a na sl. 6. i 7. prikazana je principna
shema i tipicno radno podrucje podsinkrone kaskade.
Glavne osobine podsinkrone kaskade:
• Na ulazu pretvaraca je trofazni diodni most za ispravljanje struje rotora AM.
Prigusnica kao filtar u mec1ukrugu daje strujni karakter pretvaracu. Izmjenji-
vac je trofazni tiristorski most, koji radi u podrucju s kutovima upravljanja
a izmedu 90' (najvisa brzina vrtnje) i !50' (najniza brzina vrtnje) i preno-
si energiju klizanja AM iz istosmjernog mec1ukruga u izmjenicnu mrezu.
Izmjenjivac je voden i komutiran naponom mreze, tako da se koriste ener-
getski elektronicki sklopovi i upravljacko-regulacijski sklopovi iz istosmjer-
nih EMP-a. Na sl. 6. vidi se da je nacin regulacije jednak kao kod istosmjer-
nog motora.
~~~m
Sl. 6. Principna shema podsinkrone kaskade: w' - ~efcrentna brzina vrtnje.
w _ stvama brzina vrtnje, R, - regulator brzme_ vr!nJe, R 1 - regulator struje
rotora, Gl - generator impulsa, K - kondenzaton za kompenzactJU Jalove snage
• Najcesee se podsinkrone kaskade grade za uze podrucje promjene brzine
vrtnje, npr. od 50% iii 70% do 100% naztvne brzme vr!nJe. Za zalet motora
od mirovanja do minimalne brzine vrtnJe pnmJenJUJU se poznatt rotorskt
pokretaci (str. 346).
• Zbog ispravljaca i prigusnice struja rotora je priblizno trapez~og oblika.
Posljedice su povecani gubici u namotu rotora 1 pulzactJe momenta sesterostru-
ke frekvencije prema frekvenciji struje rot ora i iznosa 10 ... 20% od srednJe
vrijednosti. Takoc1er i snizenje faktora snage motora za oko 0,1. Zbo~ toga Je
potrebno AM predimenzionirati za 10 ... 20% kod pogona ~entr~fugalmh crpktt
ventilatora uz vlastitu venlllactJU, a kod drugth pogona JOS 1 vtse.
• Postize se nesto manja maksimalna brzina vrtnje od kataloske brzine za AM, a
dobiva se tako da se nazivno klizanje sN pomnozi sa 2 do 3:
s'N=(2 ... 3)sN; nr,.=(l-sr,.)n.,
 284~--~~-------------- ELEKTROMOTORNI POGONI Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni _ _ _ _ _ _ _ _ 285

gdje je sN nazivno klizanje; n, - sinkrona brzina vrtnje; s', - novo nazivno
klizanja i n', - nazivna brzina vrtnje u spoju podsinkrone kaskade.
EMP-ima. Svaki usmjerivac, Ciji tiristorski mostovi rade u ispravljackom i izmjenji-
vackom rezimu, reverzirajuci daje na izlazu napon niske frekvencije u obliku
sinusoide iii trapeza za jednu fazu kaveznog AM, iii eesce, sinkronog motora. Sva
tri reverzibilna usmjerivaca cine simetricni trofazni sustav, jer su im naponi
medusobno pomaknuti za 120" el.
Na sl. 8. prikazani su oblici izlaznog napona i struje jedne faze direktnog
pretvaraca frekvencije za slucaj ,sinusnog" oblika, a ostali podaci su u tab!. 1.
pod F (str. 287).
Direktni pretvaraCi primjenjuju se za velike snage i sporohodne motore, jer im je
najvisa izlazna frekvencija oko 40% frekvencije napona napajanja, a najniza
izlazna frekvencija je 0 Hz.
Pretvaraci ontogucuju rad motora u sva cetiri kvadranta bez dodatnih sklopova i
takoder velike potezne momente. Pulzacije momenta su neznatne.
Korisnost samog pretvaraca kod velikib snaga dostize i iznos 0,99 (zahvaljujuci
jednostrukoj pretvorbi energije), a za cijeli EMP sa sinkronim motorom i transfor-
matorom dostiZe i iznos 0,95.

-II

Sl. 7_ Karakteristike podsinkrone kaskade

• Pote?m momenti su veliki, jer se motori zalijecu rotorskim otpornim pokretaci-
ma. Ne postoji dobar nacin kocenja.
• Za prosirenje opsega promjene brzine vrtnje u krug rotora ukljucuje se autotran-
sformator s Izvodim~ 1h se 1spravljac i izmjenjivac grade od vise manjih jedinica
koje se, ov1sno o brzm1 vrtnJe, spajaju serijski iii paralelno.
• Kod velikih snaga primjenjuje se 12-pulsni spoj izmjenjivaca preko transformato-
ra sa dva sekundarna namota, naponi kojih su pomaknuti medusobno za 30' el.
Time se smanjuje iznos visih harmonika u mrezi. BuduCi da podsinkrona
kaskad~ opterecuje mrezu znacajnim iznosom jalove snage, primjenjuje se kom-
penzaciJa Jalove snage zaJedno s filtrima za vise harmonike.
• EMP-i s podsinkronom kaskadom postizu visoki stupanj korisnosti. Za velike
snage 1 naz1vno radno stanJe dostize pogon korisnost i do iznosa 0 96 a faktor
snage je nizak i iznosi za nazivno stanje i manje od 0,7. ' '
Sl. 8. Oblik izlaznog napona i struje direktnog pretvarata frekvencije pri sinusnom upravljanju
• Podsinkrona kaskada je ?sjetljiva na propade napona mreze i druge smetnje, pa
se Izvodi 1 s hnstorskim .IsJlraviJaCe.J? _u krugu rotora, kojim je moguce prekinuti
tok. energ~e Iz rotora 1 lime spnjeciii vehke strujne udarce zbog smetnji u Jalova snaga i visi harmonici, koje pretvarac uzima iz mreze, mogu se usporediti
IzmJenJIVacu napajanom nekvalitetnim naponom. s anima kod istosmjernih pogona, s tim sto jos ovise 0 nacinu formiranja izlaznog
napona i faktoru snage motora.
Direktni pretvara~ frekvencije
Dobre osnovne osobine zajedno s modernim nacinima regulacije - npr. vektor-
. Direktni pretvarac frekvencije (engl. cycloconvertor) je pretvarac bez medukruga, ska regulacija - Cine ave EMP-e konkurentnim istosmjernim pogonima, posebno
IJ. s Jednostrukom pretvorbom elektricne energije. Sastoji se od tri jednaka mrezom za pogone velikih snaga.
vodena 1 komul!rana reverzibilna usmjerivaca kak vi se primjenjuju u istosmjernim
286 _ _ __ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 287
ELEKTROMOTORNI POGONI Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni
Tabl. I Osnovni podaci i podru~ja primjene reguliranih izmjenianh motora napajanih iz pretvara~a frekvencije

Pretvara[, s naponsk1m medukrugom Oirektni pretwral

frekvencije
promJE'na nopona promJena napono prisilno komut•rani sinkronim strojem podsmkrona I C•klokonvertor I
medukruga toperom medukrugo !lfiS!or- •zmjenjivaf vod'en izmjenjivaC. kaskada
sk lffi USffiJE'fiVO(em

PrJnc1pna
shema

PodruCJe
rod a
~ standardno
izvfdba

E2:J uz dodotne
m1ere

Vrsta kavezn1 as1nkron' kavezn1 as,nkrom kovezn, as1nkroni kavezm as•nkrom

kavl!zni asinkroni sink rani kotutn1 asmkron• I SIOkrOOI
motora !1 smkroni J (i Slnkrond ! e s1nkrond

Podru(Je 10-lOOOkW 500-50 000 kW 100-20000kW 500- 20 000 kW

10 - 8000 kW 5-150kW 5-150kW
snaga

Tip.C.no
podrufje 0-10012001Hz 1-10Hz 5-100Hz 5-501871 Hz 5-125Hz 11 <, 0.411
frekvenCIJO
9-90Hz

crpke. vent 1lator'. crpke. vent Jlator•. kao B crpke, vent•lator• crpke, venttlotort, crpke ,venhlaton, VOljO(kl stOOOYI,
mjeSal1te .ekstruder1, mjeSal1U!, transporterL. komprl!sori .mJeSatice, kompresor 1.mJeSal.ce, kompresor•. rotorn• IZVOZnl StfOjf'YI,
alafn1 strOJi!VJ.bager•. prerad•vatka 1ndu- ekstruder•. centrifuge, ekstruder•. propulztja boger•, aerod•namti.k• propulz•JO brodova,
PodruCJe transportni url"<tOJI, striJO bogeri. tronsporteri brodova,aerodina- tunel•, •sp•tna boger•. transporh:or1,
pr•mJl!ne diz~lice.val{afk• st.a- mi(ki tum!li.ISplfna postroJl!OJO mlmovi u cemen
novl, kolrlJace. pap1r postroJenja
strOJI!Vi, VOZilO 00
traC.nicama
 288 .. ELEKTROMOTORNI POGONI
Nacini regulacije izmjenicnih motora
. Zbog razlicitih zahtjeva na!'ogon, raznovrsnost i strukturnu slozenost izmjenic-
m? mo_tora, dakle 1 elek tromckth energetskih pretvaraca frek vencije, razvijeno je
vtse nacma za nJthovu regulaciju.
• Za jednostav11e, ali brojne primjene tehnicki i ekonomski zadovoljava upravljanjc
AM frekv:ncu_t?' 1 na!'onom uz ogranieenje struje stat ora u otvorenom krugu br7
vrtnJe stoc11oscu odr:avanJa br;zme vrtnje od nekoliko postotaka. Uvodenjem k,
pen~actJ_e kh~nJa moze se statJcka tocnost dovesti u granice ± 1% pri promjeni .
terecenJa u CIJelom podrucJU upravlJanJa brzmom vrtnje (najeesee je u omjeru 1: 1
Kada_ se uvede_ regul~tor brzine vrtnje i tahogenerator za mjerenje brzine vrtr
posttze se statJcka tocnost regulactJe AM kao kod istosmjernih motora.
Navedeni nacin regul~cije s anal?gnim elektronickim sklopovima primjenjuje se
uglavnom za pret_varace frekvenctJe prema shemi B,B' i C i za pretvarace pod Au
Jednostavmm slucaJevtma (tab!. 1).
• Za p_ogone sa sinkronim motorima i pretvaraCima frekvencije (shema D) te za
podsmkro?e kaskade (~hema E) primjenjuje se isti princip regulacije kao kod
tstosmJermh EMP:a, tj. regulator brzine vrtnje i podredeni regulator struje.
Brzma_ vrtnJe reguhra se zaprav_o naponom istosmjernog medukruga, a moment
moto~a struJom llledukruga, kOJOJ Je dtrektno proporcionalan. Danas se navede-
m nacmt regulactJe nazivaju skalarnom regulacijom.
• Kada se od izrnjenicnog moto.~a zahtijeva visa kvaliteta regulacije u dinamickim sta-
nJtma, mora _se uvestJ regulaCIJa _npr. ulancenog magnetskog toka statora ili rotorJ
mc:m_enta, k]jzanJa, kuta opterecenJa th dr. Kavezni AM i sinkroni motor u dina-
mtckifJ1 starutma, u prv?m redu zbog medudjelovanja veliCina uzduine i poprecn<
ost (ost d _1 q), nepostJzu brzu 1 kvahtetnu regulaciju u dinamickim stanjima kao
t~tosmJerm moton. Za EMP-e s pretvaracima s impulsno-Sirinskom modulacijom
(shema A), 1 s direktmm pretvaracuna (shema F),_koji se primjenjuju za regulaciju
AM t SM s veliktm zahtjevtma na dmamtku, razVIJeno Je viSe nacina regulacije.
PRETVARAC
FREKVENCIJE
S UPRAVUANJEM L_~"'----'
Me= *1 Ia _.,.m "kj Ia fu He.= kz IJ;Iiq,s =kz ;ds'q_s
komponenta
/ \
komponenta komponento
/ \
komponento
momenta magnellzlrOnJO magnet 1z1ronJO momenta
Sl. 9. Analogija r~gulacije istosmjernog i izmjenicnog motora: M, ~ moment mo-
tora,k" kz, k,_ k;-:- :onstante stroJa, t/lm ~ magnetski tok, l,, l, ~ struja arma-
ture I uzbude, zqs , lds - reference komp.onenata struje statora, iq"' iu, - kompo-
nente struJe statora
- ~289
Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni -~------·
Jedan od najpoznatijih nacina regulacije je tzv. vektorska regulacija. Ideja metode
je da se za regulaciju izmjenicnog motora primijeni isti princip regulacije kao kod
istosmjernog motora. U tu je svrhu potrebno razdvojiti velicine uzduzne i
poprecne osi motora i odvojeno ih regulirati.
Na sl. 9. je prikazana analogija komponenata momenta i struje magnetiziranja
·istosmjernog i izmjenienog motora na kojoj se zasniva vektorska regulacija. Zada-
"'!a pretvaraea frekvencije i upravljanja jest da motoru osigura takav odnos
"!f"qroponenata struje statora i., i i.,. izracunatim pomocu matematickog modela
~1fiOtora, koji je zadan referencama ids * i iqs *. Kada se razdvoje komponente strujc
-(~' odvojeno reguliraju, izmjenicni motor se ponasa kao kompenzirani istosmjerni
.5lnotor. Dakle, uvjete sto istosmjernom motoru osigurava njegov princip rada,
izrnjenicnom motoru trebaju osigurati odgovarajuci elektronicki sklopovi. Razum-
ljivo je da se svi upravljacko-regulacijski sklopovi izvode u digitalnoj tehnici.
• U skladu s navedenim principima razvijeno je vise vrsta regulacije, kao npr. regula-
cija po ulaneenom magnetskom toku statora ili rotora ili po kutu optereeenja i dr.
Za regulirane EMP-e sAM, za pogone s poveeanim zahtjevima na dinamiku, upo-
trebljavaju se najeesce kao signali povratnih veza, uz podatak o brzini vrtnje roto-
ra, sljedeei parovi varijabli stanja AM: komponente rezultantnog vektora struje sta-
tora u d i q koordinatnom sustavu i i i ~ ulaneeni tok statora Jl)i, Ji elektromagnetski
moment m,, te ulanceni tok rotoraj 1/i,l i elektromagnetski moment m,. Metode se
baziraju na primjeni matematickih modela pretvaraca i motora za dinamicka i sta-
ticka stanja. Snazni mikroprocesori i primjena racunarske tehnike omogucuju stva-
' ranje modela i slozene proracune radi dobivanja EMP-a s optimalnim pona8anjem.
:.. Uglavnom za jednostavne pogone i to najcesce za pogone opce namjene primje-
J!juju se mikrokontroleri, koji sadde sve funkcije za upravljanje takvim EMP-ima.
Pozicioniranje osovine motora, odnosno gonjenog mehanizma, omoguceno je
digitalnom regulacijom, te je to danas standardna funkcija pretvaraca frekvencije.
Primjeri primjene reguliranih EMP-a s izmjenicnim motorima
Regulirani EMP-i s izmjenicnim motorima napajanim iz tiristorskih ili tranzis-
torskih pretvaraca primjenjuju se u svim podrucjima energetike, industrije, rudar-
stva, transporta i dr.
Posebno u slucajevima kao sto su:
~ velike snage
~ velike brzine vrtnje
- agresivna ili eksplozivna okolina
~ dugotrajni rad bez nadzora
~ sinkroni hod vise motora
u kojima su u velikoj prednosti pred istosmjernim motorima.
S obzirom na regulaciju ne zaostaju za istosmjernim pogonima, a mogu se
regulirati velicine kao sto su:
~ brzina vrtnje, ubrzanje, usporenje, pozicija
~ zakretni moment, vucna sila, snaga
druge velicine koje su funkcije navedenih (npr. dobava crpke, tlak, protok
materijala itd.).
 290 - ELEKTROMOTORNI POGONI
Sl. 10. EMP transportne !rakes reguliranim kaveznim asinkronim motorima· R - re-
gulator napona medukruga, R1 - regulator struje, SK - sklop za kompenzaciju kfuanja
Automatsko upravljanje kolicinom transportiranog materijala ostvaruje se vagom za
mJerenJe protoka rude (u t/h), koja na osnovi zadane i izmjerene koliCine rude daje
na 1zlazu Signal 4 ... 20 rnA kao referencu brzine trake, odnosno brzine vrtnje
motora. PromJenom brzme trake odrzava se konstantna doprema rude mlinu bez
obZJra na neJednohkl raspored rude na traci.
Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni -----291
Ruhlo upravljanje brzinom, kada je potrebno, provodi se tipkalima na upravljackom
pultu, a preko potenciometra s motornim pogonom, kojim se mijenja referentni
napon za brzinu vrtnje.
Kako u ovom slueaju nije potrebna velika tocnost brzine vrtnje, regulira se
istosmjerni napon medukruga kojem je proporcionalna izlazna frekvencija, odnos-
no i brzina vrtnje. Za poveeanje tocnosti koristi se - u pretvaracu predvidena -
tzv. kompenzacija klizanja.
Primijenjeni su pretvaraCi frekvencije niza FRAM s promjenljivim naponom istos-
mjemog medukruga, koji se mijenja tiristorskim coperom. Tiristorski izmjenjivaCi na izla-
zu daju izmjeniCni napon 6-pulsnoga valnog oblika u podrucju frekvencija 5... 50 Hz.
l~ 50Hz.400V
Sl. 11. EMP kotrljaea u valjaonici profila s reguliranim kaveznim asinkronim motori-
maf'-referentna frekvencija,J-stvarna frekvencija, F-filtar u istosmjernom medukru-
gu, K-kotrljaca, R-reduktor, I'P-upravljacko-regulacijsk:i sklop s mikroprocesorom
2. primjer na sl. 11. prikazuje Ijeiienje EMP-a kotrljaea u valjaonici za transport va-
ljanih profrla. Ukupno 86 kotrljaea - svaka s pogonskim kavezima AM - podijelje-
nih u 11 sekcija transportira profile ispred i iza skara za toplo, odnosno skara za
hladno rezanje i nakon toga profili se transportiraju na hladnjake i uredaje za vezanjc.
U cetiri sekcije su 33 motora (2p = 6) s regulacijom brzine vrtnje 120 ...
... 1800min- 1 promjenom frekvencije 6 ... 90Hz. Motori su projektirani za
napon 380 V pri 90Hz. U ostalih sed am sekcija su 53 motora (2p = 6) s
regulacijom brzine vrtnje 150 ... 1 000 min_, promjenom frekvencije 7,5 do
50 Hz. Motori su specijalne izvedbe i predvideni za 600 zaleta i koeenja na sat.
- S obzirom na velik broj sekcija, nije svrsisbodno primijeniti kompletne pretvara-
ee frekvencije, nego je ekonomicnije rjesenje s devet izmjenjivaca (od kojih se
dva mogu prekopeati na po dvije sekcije) i jednim zajednickim usmjerivaeem.
 292 __
ELEKTROMOTORNI POGONI
Zadaca mu je da na istosmjernim sabirnicama drii konstantni napon i da
prenosi energiju u 0ba smjera i zbog toga je reverzibilan. Dolazi, naime, u radu
do stanja u kojima je snaga generatorskog kocenja znatnijeg broja motora veea
od snage kotrljaca u motorskom radu. Tada tiristorski usmjerivac prelazi u
izmjenjivacki rad i vraca visak energije iz istosmjernih sabirnica u mrezu.
Primijenjeni izmjenjivaci su iz niza pretvaraca frekvencije s konstantnim napo-
nom istosmjernog medukruga. Gradeni su od tranzistora za manje snage i od
GTO tiristora za vece snage, a izlazni napon formiraju impulsno-sirinskom
modulacijom. Svi upravljacko-regulacijski sklopovi rijeseni su u mikroprocesor·
skoj tehnici.
Mikroracunarski sustav za nadredeno upravljanje procesom valjanja daje sva-
kom pojedinom izmjenjivacu referencu frekvencije .f' i tako, prema potrebi
tehnoloskog procesa, upravlja radom svih kotrljaca.
Sl. 12. Pogon brzohodnog oentrifugalnog kompresora; 12-pulsni spoj: K - kompre·
sor, AU - asinkroni uzbudnik, TG - tahogencrator, K, F - kompenzacija i filtri·
ranje, w' -· referenca brzine vrtnje, R. - regulator brzine vrtnje, R1 - regulator stru-
je, lu - struja uzbude, TR - transformator, PR - prigusnica, MS - sinkroni motor
3. primjer prikazan na sl. 12. tipican je za sinkrone motore velike snage napajane
i regulirane pretvaracima frekvencije sa strujnim medukrugom i s izmjenjivacem
vodenim strojem.
Centrifugalni kompresori zahtijevaju velike brzine vrtnje da bi bili optimalne
izvedbe i karakteristika. Prije su se pogonili brzohodnim parnim turbinama, dok je
danas najcesce rjesenje da se sinkroni motor napaja frekvencijom visom od '
frekvencije mreze.
U primjeni je centrifugalni kompresor za zrak u rafineriji nafte snage
4 500 kW, kojem se dobava zraka mijenja promjenom brzine vrtnje u opsegu
4000 ... 5200min- 1 , sto se za dvopolni motor postize promjenom frekvencije u
opsegu 65 do 86,7 Hz i odgovarajucom promjenom napona.
Regulirani izmjenicni elektromotorni pogoni - 293
Promjena dobave kompresora ostvarena promjenom _brzine vrtnje nije pracena
gubicima prigusivanja, i ustede energ1je su vrlo . znacaJlle. Os1m kod EMP-a
kompresora ovakvo rjesenje se primjenjuje i za venlila~ore, centnfugalne crpke_ 1 sl.
Bnduci da se motor nalazi u podrucju s opasnoscu eksploz!Je, 1zveden Je u
protueksplozijskoj zastiti i zbog toga je uzbuda motora beskontaktna, tj. reallZlrana
asinkronim l!Zbudnikom i rotirajucim diodnim mostom (v. str. 282).
Sustav regulacije sadr:li regulator brzine vrtnje R. i podredeni regulator struje R,:
Izmjenjivac se vodi naponom statora, a uzbuda motora reguhra -~e ov1sno o brztm
vrtnje i optereeenju. Pogon iz mreze vuce _Jalovu . snagu 1 v1se __harmomke._ U
konkretnom slucaju 12-pulsnim spojem smanJem su !ZOOS! nek1h v~sth harmomk~,
no ipak se za takve snage na visokonaponsku mrezu pnklJUCUJU filtn za v1se
harmonike, koji ujedno kompenziraju jalovu snagu.
r.J
[min""'J
1100
1200
160 t lsi
CENTRIFUGA
L ______________ ....J
Sl. 13. Primjer primjene reguliranog kaveznog AM za pogon centrifuge:
Ru-regulator napona, R1-regulator struje, Gl-generator impulsa, GF :-genera-
tor funkcije,f' -referenca frekvenCIJe, w 1 do w 4 -brzme vrlnJe centnfuge
4. primjer primjene pretvaraca frekvencije sa strujnim medukrugom iz niza
KONVERT -1 za napajanje i regulaciju kaveznog AM pnkazan Je na sl. 13.
Centrifuga za secer pogoni se kaveznim AM snage 200 kW, nazivne brzine vrtnje
1450min- 1 •
Pretvarac sa strujnim medukrugom relativno jednostavno omogucava regenera-
tivno koeenje, koje je vrlo vazno za centrifuge, jer se one eesto ubrz~vaju i koce, a
momenti tromosti su im veliki. Vracanjem energije u mrezu za V!Jeme kocenJa
postifu se znacajne ustede. Ciklus rada za jedan konkretni slucaj prikazan je
294
ELEKTROMOTORNI POGONI
dijagramom
b. . . w=f(t)
. na .sl ·_ 13· Brzme
· vrt nJe
· w pn· punJenJu
· · centrifuge moie se
1
Ir~II Izmed~ 80 I 200 mm ~· a centrifugiranje se provodi pri brzini vrtnje w koja
8
~ Ira Izme u 900 I I 450 mm - . U nekim slucajevima koristi se i medubrzi~a w
1

birtase Izm eddu 300 1 14~?mm- 1 (crtkano na slici). Centrifugira se prazni pri brzi~
V r nJe w 4 50 o 80 mm .

S obzirom na z~htijevani. siri opseg. regulacije od oko 1 : 30 te kako bi 0 00 ENERGETSKI TRANSFORMATORI

rtadw mirno I pn msk1m brzmama vrtnJe, uvedena je impulsno-sirinska mod~la~;,
s TUJe motora za frekvenciJe mze od 7Hz. '" Transformator je staticki elektromagnetski uredaj koji na principu elektromag-
netske indukcije pretvara izmjenicni napon i struju pri istoj frekvenciji u napon i
struju najeesce drugih vrijednosti.

Osaovni pojmo"ri
Nulvna snaga (SN) je dogovoma vrijednost prividne snage u k VA iii MV A, koja
je osnova za projekt, deklariranje, ispitivanje i odredivanje nazivne struje transfor-
matora.
Nulvlli napoa (UN) je napon na koji se transformator prikljucuje iii koji se
pojavljuje u praznom hodu izmedu stezaljki transformatora.
Nazima struja (/N) je struja kroz linijsku stezaljku transformatora, cija vrijednost
je odredena nazivnom snagom i nazivnim naponom. Za jednofazne transfonnatora
SN
/N=SN/UN, a za trofazne IN=---;:;-·
-v3 UN
Gullici praznog hoda (P 0 ) mjere se pokusom praznog hoda. P 0 je aktivna sna-
ga koju uzima transfonnator kada je na jedan namot prikljucen nazivni napon
nazivne frekvencije, a svi ostali namoti su otvoreni. Izvor P0 su gubici u jezgri i
odatle potjeee uobicajeni naziv gubici u zeljezu. P 0 prakticki ne ovise o opterecenju
transformatora.
Gubici zbog tereta (PJ mjere se pokusom kratkog spoja. P, je aktivna snaga koju
uzima transformator pri nazivnoj frekvenciji kada kroz linijske stezaljke jednog
namota teee nazivna struja, uz kratko spojene stezaljke drugog namota. Buduci da
najveei dio gubitaka zbog tereta nastaje u namotima, cesto se jos nazivaju gubici u
namotima iii gubici u bakru. Ovise o kvadratu opterecenja i temperaturi namota.
Deklariraju se pri nazivnoj struji i referentnoj temperaturi (75 oc za uljne transfor-
matore, kod suhih je referentna temperatura za 20 K visa od dozvoljenog zagrijanja
prema tablici 5b).
Napon kratkog spoja (u.) odreduje se pokusom kratkog spoja kao napon U • koji
je potrebno prikljuciti na linijske stezaljke da hi potekla nazivna struja, uz kratko
spojene stezaljke drugog namota. Obieno se izrazava u postocima nazivnog napona
UK
kaou.=-·100.
UN
Autotransformator je transformator u kojem se energija izmedu namota osim
elektromagnetskim prenosi i galvanskim putem. Namot autotransformatora sastoji
se od zajednickog i serijskog dijela. Na zajednicki namot prikljucuje se niZi napon,

296 ___________________ ENERGETSKI TRANSFORMATORI
dok se na serijski spoj zajednickog i serijskog namota prikljucuje visi napon.
Zajednickim namotom tece razlika sekundarne i primarne struje. Nazivna snaga
autotransformatora naziva se i prolazna snaga, za razliku od manje tipske snage
Oznacavanje i spojevi transformatora __________________ 297
Linijske stezaljke namota trofaznog transformatora?znacavaju se slovima U, Y:
w (sl. 2). Neutralna tocka namota spojenog u ZVIJezdu 1h c1k-cak mora h1U
oznacena slovom N.

till
koju bi otprilike imao obicni dvonamotni transformator jednakih dimenzija.

i
II
Glavni dijelovi transformatora
Glavni dijelovi transfonuatoa su jezgra i namoti s izolacijom. Jezgra vodi
izmjenicni magnetski tok. IC!di smanjenja gubitaka i struje praznog hoda jezgre
energetskih transformatora ;lazu se od tankih limova (transformatorski orijenti-

i Mt
rani lim, v. str. 1096). Namoti obuhvacaju jeLgru i protjecani su strujom. Gra<leni ll
su od okrugle zice, profilnih vodica, trake iii transponiranog vodica. Materijal
je elektrotehnicki bakar specificne elektricne vodljivosti 58 Sm/mm 2 pri 20'C.
Zavoji su najcesce ; 'ohrani lakom iii papirom. Glavna izolacija izolira namote
medusobno, prema jczgri i ostalim dijelovima. Ako su jezgra i namot uronjeni
u izolacijsku tekucinu govorimo o uljnim transformatorima. Aktivni dio i uljc
nalaze se u kotlu. Toplina razvijena u namotima i jezgri prenosi se preko ulja na l
kotao i rashladne uredaje, a odatle na okolinu. Zbog promjene temperature ulje l1
0) b) b) YN.d/1
mijenja volumen, zbog cega transformator mora imati posebno predviden prostor u
kotlu (konzervator) iii mogucnost promjene volumena kotla (kotao od valovitog Sl. 2. Oznacavanje
lima). Sl. 1. Oma~avanje
jednofaznih transfor- trofaznih
Transformatorsko ulje osim izvrsnih izolacijskih svojstava (probojna cvrstoea matora: a) s odvoje· transformatora
novog ulja je > 250 kV/cm) ima i veliku specificnu toplinu, pa mnogo bolje od namotima b) auto- (spoj YN, d\1)
zraka prenosi toplinu na kotao i hladnjake. To je jedan od razloga da se suhi transformator
energetski transformatori rade za napone samo do ;:::,35 kV i snage do ;:::, 15 MVA.
Sva izolacijska ulja su higroskopna. BuduCi da s porastom vlage opadaju izolacij- Spojevi transformatoa (IEC 606/78)
ska svojstva, mora se voditi racuna o njenom sadrzaju u ulju. Ako prijede odredeni
iznos nuzna je regeneracija i susenje ulja. Transformatorsko ulje spada u mineralna u tab!. 1-. prikazani su uobicajeni spojevi faznih namota energetskih transfor-
ulja i zapaljivo je. Sinteticka ulja su nezapaljiva. Donedavna se mnogo upotreblja- matora.
vao askarel, medutim zbog velike toksicnosti vise se ne ugraduje u nove transforma-
tore. Dobra zamjena su transformatori punjeni silikonskim uljem. Tab!.!. Spojevi faznih namota energetskih transformtora

Oznaka spoja na strani

Vektorski
Ozna~avanje i spojevi transformatora Spoj prikaz
VN NN
Oznacavanje stezaljki i izvoda (JUS N.Hl.OI9/87)
Stezaljke i izvodi energetskih transformatora oznacavaju se velikim latinickim
slovima i s jednom iii vise arapskih brojki (slova I i 0 se ne smiju upotrebljavati). zvijezda IW A IV
y y

Krajevi faznih namota koji su spojeni na linijske stezaljke iii stezaljke neutralne 1U d
trokut D
locke oznacavaju se brojevima I i 2. Izvodi za regulaciju oznacavaju se brojcanim
oznakama u rastuCem nizu, pri Cemu oznaCavanje mora poCeti na izvodu koji je /Wei, IV
najblizi kraju s oznakom I. cik-cak z z

RazliCiti namoti transformatora oznacavaju se brojevima ispred slovnih oznaka. lV ~lW

I i
Namot najviseg napona oznacava se brojem I, a ostali namoti sa 2, 3 ... prema jednofazni 2U
opadajucem nizu svojih nazivnih napona (sl. 1).
298 - - - - - - - - - - - - - ___ ENERGETSKI TRANSFORMATORI Reculacija i pad napona _______________________ _ ___ 299
Spoj dvonamotn<;>g trofaznogyansformatora _oznac~va se tako da se najprije na kraju satni broj. Satni broj je visekratnik kuta 30° za koji zaostaje niskonapon-
navede oznaka spoJa namota v1seg napona, zallm spoja namota nizeg napona i ski fazni napon iza istoimenoga visokonaponskog faznog napona. Na sl. 3. prikazan
Tab!. 2. je naCin odredivanja satnog broja na primjeru grupe spoja Dy5. Spoj u zvijezdu
Naji'<'''''' upntrrhl_javani spojevi energetskih transformatora prikladan je za visokonaponske namote s postup-
nom izolacijom i regulacijom pod teretom te kada
Vektorski dijagram Spoj se zahtijeva mogucnost terecenja neutralne tocke.
Satni
broj
Oznaka spoJa Transformatori u spoju Yy redovito nemaju neutral-
VN NN VN NN ni vod na VN strani, pa se nesimetricno mogu tere-
titi najvise do 10% IN. Zbog toga se veliki transfor-
DdO
Lf [!; [EE"rzES] matori u spoju Yy izvode s trecim, kompenzacij-

erus
IW IV zw zv IV zv I skim namotom (tercijarom) spojenim u trokut, koji
IYL2
0 YyO
IW A IV zw xu zv ~- 2V I
omogucuje tereeenje neutralne tocke nazivnom stru-
jom. Tercijar, ako je za to dimenzioniram, moze
sluZiti za napajanje trosila vlastite potrosnje, po-
moCnih pogona, kompenzacije i dr. Transformatori u
ozo
IW IS. IV zw
r{_v
zv
EW-}~
ffi:_ll!
Sl. 3. Odredivanje satnog spoju Dy s izvedenom neutralnom tockom mogu
broja grupe spoja Dy5 se nesimetrieno opteretiti do te mjere da im struja
neutralnog voda bude veliCine nazivne struje. Cik-cak
Oy5
IW IS. IV
zv
-{zw
zv
EIV!!U!.lff~IV ZV I
spoj ima primjenu na strani niZeg napona kod transformatora manjih snaga
(do 250 kVA) i nesimetricno se moze opteretiti do iznosa nazivne struje.
5 Yd5

Yz5
IW ~ IV
~IY
zv
<r
zv ~zw
zv
ew-zu~
IV lV I
LLW_l!!'
eTu2uJE] IV zv I
Regulacija i pad napona

IW zv cc;_IW ZW Regulacija napona (IEC 214/76 i IEC 542/76)

Oy11
IWLS. IV
zv)-
1V E'!Tl/733 IV ZV :
Distributivni transformatori imaju preklopku (premjestac) kojom se primarni
napon mofe u beznaponskom stanju prilagoditi naponu mreze na mjestu ugradnje,
najcesee u stupnjevima ± 2,5 % i ± 5 % nazivnog napona.
11 Yd71
IV 2W
1V[>
1V E'UliT~
IV lV
LYLll!'.
U mreZe viSeg napona ugraduju se regulacijski transformatori (obicno snage veee
IWAIV
zw Jlf__]~ od 10 MVA), pomocu kojih se napon moze regulirati bez prekidanja pogona (pod
teretom) i u sirim granicama (npr. ± 10 x 1,5% nazivnog napona). Takvi transfor-
EETUlU~
~ IV
Yz71 1V') IV 1V 1 matori imaju regulacijsku preklopku.
IW zv
111!._2!!'. Pad napona u transformatoru (IEC 606/78) je aritmeticka razlika napona praznog
1W
IV hoda i napona na stezaljkama istog namota pri opterecenju S i faktoru snage cos <fJ
0 YaO
~IV
IW Cil1lJ kada je na drugi namot prikljueen nazivni napon. Pad napona se obicno izrazava u
postocima napona praznog hoda i iznosi:

Au=~ [u,cos <p+u, sin <p+ ~ (u, cos <p-u, sin <p) 2 ]
Jednofazni transformatori za trofazni sistem
2 (%)

0 IiO
I'
VI 11VI
L[:1ul2v~ gdje su: ~=~ koeficijent optereeenja S u odnosu na nazivno optereeenje SN
wz
I 2V1 Lwz zu _j SN

t/VI u,= P,N 100 (%) - radna komponenta napona kratkog spoja
0 laO ZVI
zv
~~
lV I
SN
'- ..J
u,=Ju:-u; (%)- reaktivna komponenta napona kratkog spoja.
300 Struja uklapanja i dozvoljena preuzbuda transformatora _
ENERGETSKI TRANSFORMATORI --- --301
Paralelni rad (IEC 606/78) a) jednaki pomak faze izmedu istoimenih primarnih i sekundarnih stezaljki (isle
grupe spoja)
_ Dva (iii vise) t~ansformatora rade paralelno ako su primarno sekundarno b) omjeri transformacije ne smiju se razlikovati vise od ± 0,5 %
spojem na zaJedmcke sabtrmce. Uvjel! za paralelni rad su sljedeCi: c) naponi kratkog spoja ne smiju se razlikovati medusobno vise od 10% od
aritmeti~ke sredine u, svih paralelno spojenih transformatora
d) omjer nazivnih snaga ne smije biti veci od 2
Satni broj
e) transformatori trebaju biti gradeni za priblizno jednake nazivne napone.
Posljedica razlika transformatora u odnosu na uvjet a) i b) jest protjecanje struja
izjednaeenja vee u praznom hodu, pa se te uvjete obavezno mora zadovoljiti, dok
razlika transformatora prema uvjeti-
ma c) i d) znaCi samo neekonomi~no Satni broj
Grupa I iskoristenje instalirane snage.
lznirnno paralelno mogu raditi I 0 4 8
transformatori tazliCitih grupa spo- Grupa II 6 10 2
ja, uz uvjet da pripadaju ovim gru- III 1 5
pama: (desna tablica)
Stezaljke im se moraju spojiti na IV 7 11
trofazne sabirnice kao na sl. 4.
Uz jednake ostale parametre, optereeenje paralelno spojenih transformatora
proporcionalno je nazivnim snagama samo onda kada imaju i jednake naponc
Satnibroj --------~-r--------~1f0----------t-~z_________ kratkog spoja. U slucaju razlieitih u,, transformator s najmanjim u• biti ce najvise
relativno opterecen.

Grupa II
Struja uklapanja i dozvoljena preuzbuda
transformatora
Struja uklapanja

Kod uklapanja transformatora na mrezu u namotu koji se prikljucuje moze

poteCi poveeana struja. Amplituda struje uklapanja ovisi o iznosu napona i
remanentne indukcije u jezgri u trenutku uklapanja. Veca je struja uklapanja

Saini broj 5 11 Tabl. 3.

----~J---+---~-r--~----- Odnos maksimalnih vrijednosti struje uklapanja i nazivne struje
(l.JIN) i vrijeme '• za koje se I., prigusi na 50% maksimalnog iznosa

1.,/IN
Grupa III i IV Sadrzaj harmonika u struji
s. Namot
'• uklapanja:
(kVA) (s)
vanjski unutrasnji
500 11,0 16 :;:;0,1 osnovni (50 Hz) 100%
1000 8,4 14 :;:;0,2 drugi (100Hz) ~60%
5000 7,0 12 :;:;1 treCi (150 Hz) ~25%
10000 6,0 11 ~5 cetvrti (200 Hz) :;:,5%
SL 4. MoguCi naCini spajanja u paralelni rad transformatora razlicitih 2,2 :;:;60 peti (250Hz) :;:;5%
50000 6
grupa spoja
 302______ ____ _ _ _ _ ENERGETSKI TRANSFORMATORI Buka transformatora - - - - - - - 303
namota koji je blize jezgri. Pojava je prijelazna i struja ukalapnja se eksponencijal- Dozvoljena razina buke uljnih transformatora prema JUS propisima dana je u
no prigusuje do iznosa struje praznog hoda. U tabL 3. prikazan je odnos maksimal· tab!. 4.
nih vrijednosti struje uklapanja i nazivne struje I •• IIN izmjeren na transformatorus Vrijednosti iz tablica mogu se smanjiti do 10 dB pose_bnim konstrukcij_skim
cilindricnim namotima te vrijeme tP u kojem se struja uklapanja prigusi na 50% zahvatima na transformatoru. Pomocu specijalnih oklopa 1 pregrada moguca su
maksimalnog iznosa.
daljnja smanjenja za 15 ... 20dB.
Preuzbuda transformatora
Preuzbuda iii povecanje indukcije u transformatoru javlja se u slucaju povilienog Tab!. 4.
napona i/ili smanjenja frekvencije u mrdi_ Pritom raste struja praznog hoda, Dozvoljena razina zvucne snage LwA za uljne transformatore
osobito njeni visi harmonici, gubici u jezgri i dodatni gubici u namotima i metalnim a) 50 ... 2 000 kVA (JUS N.Hl.005/90)
dijelovima konstrukcije transformatora.
Transformator mora biti projektiran za trajni pogon sa 105 % nazivnog napona. Nazivna snaga [k:VA] 50 100 160 250 400 630 1000 1600 2000
Kada se zahtijeva trajni pogon i do 110% nazivnog napona, primjenjuje se relacija
dB A 56 59 62 65 68 70 72 74 76
7=[ 1,1-0,05 (f)'] ~NN b) 2,5 ... 12.5 MVA (JUS N.H1.006/90)
nazivni primarni napon i primijenjeni napon
nazivna i primijenjena frek vencija Nazivna snaga [MVA] 2,5 4 6,3 8 10 12,5
nazivna struja i struja tereta sekundarnog namota.
Veca preuzbuda moze na~tatj ~genera­ dBA 76 78 80 81 82 83
torskom transformatoru kod iznenad-
nog rasterecenja generatora. Dozvoljeni
c) 16 ...63 MVA (JUS N.Hl.007/90)
iznos i trajanje preuzbude prikazani su
na sL 5.
Nazivna snaga [MVA] 16 20 31,5 40 63

dB A 92 94 96 98 100
tra;no
~ l.l-0.051tl Dozvoljeni nivo zvucne snage za suhe transfo~matore. nije zasada odreden JUS
propisima. U danasnjoj tehnologiji moze se postiCI pnbhzno Jednak• mvo buke kao
IOZOJ0,05050 i kod uljnih transformatora (tab!. 4a).
f[sJ-

SL 5. Dozvoljeno trajanje preuzbude energetskih transformatora

Zagrijanje i terecenje transformatora

Buka transfonnatora Dozvoljena zagrijanja

Osnovni uzrok buke transformatora su vibracije jezgre izazvane pojavom magne-
tostrikcije. Sekundarni izvori buke mogu biti konstrukcijski elementi, rashladni
ventilatori, pumpe i sL
Nova velicina kojom se izrazava buka transformatora je razina zvucne snage
LwA• a ne kao donedavna razina zvucnog tlaka LPN Na taj se nacin dobila velicina
koja ne ovisi o udaljenosti na kojoj se mjeri_ Metoda mjerenja buke transformatora
odredena je sa JUS N_H 1.017/85.
Transformator radi u normalnim uvjetima ako:
nadmorska visina ne prelazi I 000 m
temperatura rashladnog zraka nije visa od 40 oc i niza a<!, -25 oc kada
transformator radi na otvorenom prostoru, odnosno pn -: 5 C kada ra~1 u
zatvorenoj prostoriji (srednja dnevna temperatura ne prelaz1 30 oc, a godisnja
20°C).
Za uvjete rada koji se razlikuju od navedenih vidjeti JUS N.HL012/85.
304 __ ------ _ ENERGETSKI TRANSFORMATOR. ~agrijanje i terecenje transformatora - - - - - - - · · - - - - - - · - - - - 305

· Dozvoljena zagrijanja namota, jezgre i ulja transformatora koji radi u normaln• jjlbl. 6. Oznake na~ina hladenja transfonnatora
UVJellma, dana su u tab!. 5. ·
Vrsta rashladnog sredstva Oznaka

Tab!. 5. Dozvoljena zagrijanja mineralno ulje iii ekvivalentna zapaljiva sinteticka izolacijska
tekuCina 0
nezapaljiva sinteti~ka izolacijska tekuCina L
a) uljnib transformatora (JUS N.Hl.012/85) G
plio
voda w
zrak A
Dio Dozvoljcno zagrijanje (K)
NaCin strujanja rashladnog sredstva Oznaka
namoti (top!. kl. izol. A) 65 za prirodno iii prisilno strujanje ulja prirodno N
zagrijanje se mjeri metodom 70 za d1rigirano strujanje ulja prisilno F
promjene otpora dirigiranoll D

ulje u najvisem sloju
- mjereno termometrom
------------~------------------
jezgra, metalni i ostali dijelovi
b) suhib transformatora (JUS N.H 1.018/87)
Dio
namoti
zagrijanje se mjeri
metodom promjene
otpora
jezgra, metalni i ostali
dijelovi
65 trans!ormator ima konzervator iii je ulje "Prisilno i vo4eoo kroz namot.
zastiCeno od pristupa zraka
55 transformator nema konzervator a ulje
nije zasticeno od pristupa zraka Redoslijed prema kojem se upotrebljavaju oznake dan je u tab!. 7.
temperatura ne smije biti tolika da moze ostetiti Tab!. 7. Redoslijed oznaka
jezgru iii susjedne dijelove
I. slovo 1 2. slovo 3. slovo I 4. slovo
ozna~uje rashladno sredstvo u dodiru s oznacuje rashladno sredstvo u dodiru s
namotima vanj. rash!. sredstvom
vrsta sredstva TnaCin hladenja vrsta sredstva I naCin strujanja
Top!. kl. izolacije Dozvoljeno zagrijanje (K)
Transformatori kod kojih je moguee po izboru prirodno iii prisilno strujanje
105 (A} 60 jednog iii oba rashladna sredstva ozna~uju se npr.:
120 (E) 75
130 (B) 80 ONAN/ONAF odnosno ONAN/OFAF.
155 (F) 100
180 (H) NaCin hladenja suhog transformatora s prirodnim strujanjem zraka i bez zastit-
125 nog kuCiSta ozna~ava se AN, odnosno ANAN ako ima zastitno kuciste i prirodno
220 (C) 150
strujanje zraka unutar i izvan kucista.
temperatura ne smije biti tolika da moze o!tetiti
jezgru iii susjedne dijelove Transformator u kueiltu

Ako je transformator smjesten u zastitno kuciste, otvori na kucistu moraju biti

Oznake nacina hladenja i raspored oznaka (JUS N.H 1.012/85)
Nacin hladenja transformatora oznacava se s cetiri slovna znaka (tab!. 6).
toliki da je dovoljna cirkulacija zraka za odvodenje gubitaka koji nastaju u
3
transformatoru. Za svaki kW gubitaka potrebni protok zraka iznosi 3 do 4m /min,
pri ~mu se zrak u kucistu zagrije za otprilike 15 K (razlika temperatura zraka na
306 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ -~ ENERGETSKI TRANSFORMATORI
izlazu i ulazu u kuciste), a prosjecna temperatura na kojoj transformator radi
poraste.za 4 do 6 K u odnosu na temperaturu okoline (JUS N.H 1.016/85). Otvori
'"' kuc1stu (sl. 6) dimenzwmraJU se prema relaciji
I ~4.25P,Jh~''
gdje su:
A povrsina otvora kroz koji zrak ulazi,
odnosno izlazi iz kucista, (m 2 )
P, ukupni gubici u transformatoru, (kW)
h razlika visina sredista transformatora
i otvora za izlaz zraka, (m)
e zagrijanje zraka u kuCistu, (K)
koeficijent otpora strujanju zraka (na
sl. 6, r=5).
Sl. 6. Dimenzioniranje otvora
na kuCistu transformatora
Prema DIN VDE 0101 A1/l.86 .. uljnu jamu moze zamijeniti sabirna po-
s~da. s nepropusmm dn~m 1 d~voiJno visokim pragom, ako kolicina ulja po
lransformatoru ne prelaz1 1000 htara, a u zatvorenoj prostoriji se nalaze najvise
3 lransformatora.
Starenje izolacije i terecenje uljnih transformatora (IEC 354/1972, JUS N.Hl.016/85).
Za starenje izolacije i zivotnu dob transformatora mjerodavna je tempera·
lura ~a!tophjeg mJesta u namotu (hot-spot). Kako je ,hot-spot" tesko tocno
IzmJ~nii, kon~rohra se srednje zagrijanje namota, a ,hot-spot" se indirektno
pr~VJerava racunski. Normaln_o starenje_izolacije uljnog transformatora je kod
98 C, sto oodgovara zagn!aUJU najtophjeg mjesta u namotu pri temperaturi
okoh~e 20 C. Svako povisenJe temperature za 6 K skracuje vijek izolacije na
po]OVICU.
U l'ogonu je transforma~or najcesce terecen manjim teretom od nazivnoga, a
samo Je ponekad pr~opterecen. Zbog to~a se mtenzivnije trosenje vijeka trajanja u
fazama preopterecenJ~ kompenz1ra manJim trosenjem u vrijeme kada je transfonna-
tor bw manJe opterecen.
lspitivanje i stupnjevi izolacije _307
U slueaju veeih preoptereeenja (pogon u nuzdi), koja su najcesce posljedica
posebnih prilika u mre:Zi, treba vidjeti je li preoptereeenje jos dopustivo i ekonomski
opravdano, tj. da li stela od ubrzanog starenja transfonnatora nije veca od stele
zbog prekida pogona.
Upozorenje
Zbog velike vremenske konstante zagrijavanja ulja (I do 5 h) i male vremenske
konstante zagrijavanja namota u odnosu na u1je (3 do 15 min), u slucaju preoptere-
cenja bilo bi pogresno zakljuciti o temperaturi namota samo na osnovi pracenja
temperature ulja.
lspitivanje i stupnjevi izolacije
Ispitivanje transfonnatora u pravilu obavlja proizvodac, pri temperaturi okoline
izmedu 10 i 40 oc. Ispitivanja se dijele na:
a) komadna - obavljaju se pojedinacno na svakom transformatoru, a tu spada-
ju: mjerenje otpora namota, omjera transfonnacije i grupe spoja, gubitaka i
struje praznog hoda, napona i impedancije kratkog spoja, te gubitaka zbog
tereta, ispitivanje stranim i induciranim naponom, punim atmosferskim udar-
nim naponom (ako je Um;;.300kV), sklopnim udarnim naponom i mjerenje
parcijalnih izbijanja (Um;;.300kV i ispitivanje prema metodi 2, v. JUS
N.Hl.OB/85)
b) ispitivanja tipa - rade se samo na jednom transfonnatoru kao predstavniku
viS. jednakih iii slicnih transformatora, a to su: mjerenje zagrijanja i ispitivanje
atmosferskim udarnim naponom (ako je U m< 300 k V)
c) specijalna - posebno se dogovaraju za svaku isporuku izmedu kupca i proizvo-
daca, a tu spadaju: mjerenje parcijalnih izbijanja kod suhih transformatora,
mjerenje nulte impedancije kod trofaznih jedinica, ispitivanje otpornosti na
kratki spoj, mjerenje razine buke, harmonika u struji praznog hoda i mjerenje
potrosnje uljnih pumpi i ventilatora.
Otpori namota, napon kratkog spoja i gubici zbog tereta preracunavaju se na
referentnu temperaturu. Za uljne transformatore to je 75 oc, a kod suhih ovisi o
toplinskoj klasi izolacije i za 20 K jc veca vrijednost od dozvoljenog zagrijanja
prema tabl. 5b (120°C za t. kl. F, 145 oc za t. kl. H). Kada transformator ima
namote razlicitih t. kl., za referentnu vrijednost uzima se temperatura namota vise t.
kl. izolacije.
Svakom namotu transfonnatora pridruzena je jedna vrijednost najviseg napona
opreme Um· To je najvisa efektivna vrijednost napona izmedu faza za koji je namot
projektiran s obzirom na svoju izolaciju (U m ne smije biti manji od najviseg napona
mrete na koju se namot mo:Ze prikljuciti). Nazivni stupanj izolacije namota
odreduju podnosivi atmosferski udarni napon i kratkotrajni izmjenicni napon
308 _ _ _ __
ENERGETSKI TRANSFORMATORI Karakteristike transformatora _ _ _ _ __ 309
industrijske frekvencije (Um<300kV, Um;:.300kV ispitivanje prema metodi 11
odnosno podnosJvJ atmosfersk1 1 sklopni udarni napon (Um;:.300kV, ispitivan~ 380 1050 670 1540 260 840
prema metodi 2). 650 1390 800 1720 450 1500
400 900 1660 900 1900 500 2100
Nazivni podnosivi naponi za sve namote navode se na natpisnoj plocici. Znaeen~ 1260 1910 935 1960 720 2 855
i redoslijed navodenja oznaka: 1950 2020 1070 2320 980 3805
SI - podnosivi sklopni udarni napon 2700 2100 1630 2480 1300 4950
LI - podnosivi atmosferski udarni napon 3S 3800 2330 1845 2550 1550 6 500
AC - podnosivi izmjenicni napon industrijske frekvencije. 5500 2795 2065 2755 2060 8910
10500 7800 3290 2250 2900 2900 12500
Pravilo je da se podaci za pojedine namote odvajaju kosom crtom. Za namot s 9400 3440 2420 3100 3270 14500
postupnom izolaci)om najprije se navode podaci na strani linijskih stezaljki, a zatim 11000 4020 3080 3850 3800 17000
1za crtJce na stram neutralne tocke. 13000 4465 3150 3940 5850 24000
Primjer: Transformator sa 3 namota 14000 4 750 3630 4175 7450 28 700
I. namot: Um=245 kV, postupno izoliran, spoj Y
II. namot: Um=72,5kV,jednako izoliran, spoj y Pored ovog niza sa standardnim gubicima, danas se radi i niz distributivnih
III. namot: Um=24kV, spoj d. transfonnatora s tzv. snifenim gubicima koji ima za otprilike 25 % niZe gubitke
prazn01 hoda i 30 % niZe gubitke tereta u odnosu na navedene u tab!. 8.
Oznaka: Ll850 AC 360 -· LI250 AC95/LI325 AC140/LI125 AC50
Tab!. 9. T~ki podaci suhih transformatora u konvencionalnoj izvedbi za napone
Nazivni podnosivi naponi za namote transformatora u ovisnosti o najvisem 10 i 20kV
naponu opreme Urn i metodi ispitivanja (za Um;:.300kV) dani su u JUS
N.Hl.OB/85. Napon Gubici Dimenzije
Nazivna Ukupna
Karakteristike transformatora snaga prazni zbog vis. masa
visi ni.Zi dulj. sir.
hod tereta Spoj u.
U sl~edeCim tablicam~ navedeni su tehnicki podaci (gubici, dimenzije i rna·
se) senJe trofazmh u!Jmh 1 suh1h transformatora koji se proizvode u ,Radi kVA kV v w w % mm mm mm kg
Koncaru". 10 850 2700 1420 1150 1200
Tab!. 8. Tehni~ki podaci trofaznih uljnih transformatora za napon 10, 20 i 35 kV 1
250
r-w- 1100 2700 1680 1380 1500
reg~Jacijom u beznaponskom stanju na VN strani u iznosi ± 2 x 2,5 % 10 1050 4200 5 1520 1310 1450
DBZIVDOg D8po08 400
r-w- 1300 4300 1

1
1780 1520 1800
Napon Gubici Dimenzije Masa 10 1450 5800 !600 1500 1900
Naz. prazni zbog
hod tereta Spoj dulj. sir. vis. ulje kupno
630
r-w- 1800 6000
Dyn5
1
1780 I 750 2100
snaga visi nizi "• 10 1800 8300 1650 1800 2600
kVA
50
kV v w w % mm mm mm kg kg
1000
rw- 400
2300 8600
1

1
1850
1000
1950 3000
190 IOSC !ISO 520 1290 120 415 10 2600 11800 1920 2000 3950
100
160
320 I 75C Yzn5
460 235(
1200 600 1370
1210 650 1440
160
235
615
880
1600
rw- 3 300 12500 6
1
2050 2070 4150
650 325( t---
1
250 4 1560 755 1340 215 1140 10 3 300 14500 2050 2050 4200
400 tlOililO 400
630
930
1300 :: Dyn5
r--
I 710 860 1670
1710 900 1548
380
365
1500
1950
2000
rw- 4000 14500
1

1
2250 2250 4 700
1000 1750 13500 1920 1240 1740 650 2950 10 4100 16500 2150 2150 4 750
1600 2550 19800 6 2070 1230 1910 800 4100
2500
r-w- 4300 16500
1
2400 2400 5500
310 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ ENERGETSKI TRANSFORMATORJ ZaStita, kvarovi i odriavanje transformatora _ _ _ _ _ _ _ _ 311

U tabI. 9. navedeni su podaci za konvencionalne suhe transformatore 10 kV Kvarovi u transformatoru mogu biti:
(dimenzionirani za visi stupanj udarnog napona) i 20 k V (dimenzionirani za - dielektricki (spoj medu zavojima, proboj na uzemljene dijelove, parcijalna
nizi stupanj udarnog napona). Za otezane uvjete pogona (kemijska industrij~ izbijanja)
bolnice, platforme i sl.) i mjesta gdje prijeti velika opasnost od nastanka po-
elektricki (losi kontakti na prikljuccima iii regulacijskoj preklopci)
zara danas se preporuca ugraditi suhe transformatore sa zalivenim namo-
tima. Po karakteristikama ti transformatori u potpunosti odgovaraju u1jnim tran· elektrodinamicki (sile kratkog spoja)
sformatorima (dimenzionirani za puni iznos udarnog napona, snizene razine bukei termicki (preveliko zagrijanje, lokalna pregrijavanja, termicko starenje izola-
dr.), a grade se za vise napone 10 i 20 kV, te u prespojivoj izvedbi 10 do 20kV. cije i ulja)
Podaci niza regulacijskih transformatora za najvisi napon opreme 123 kV is - mehanicki (vibracije, curenje, pogresno djelovanje regulacijske preklopke).
regulacijom pod teretom na VN strani u iznosu ± 10 x 1,5% nazivnog napona dani Najra!ireniji uredaj za dojavu kvara u transformatoru je Buchholzov (plinski)
su u tab!. 10. relej. Ugraduje se u uljovod izmedu pok~opca transformatora i k~nzerv~tor~­
Reagira na sakupljanje plina, nedostatak ulJa 1 mtenz1vno s!ruJaOJe phnova 1 ulJa
Tabl. 10. Tehni~ki podaci niza regulacijskih transformatora za najvi~i napon opreme
prema konzervatoru. Ima dva stupnja djelovanja. Pri manjoj kolicini _sakuplJ~nog
123 kV, spoj YN, ynO, d5, hladenje ONAN/ONAF
plina proradi alarmni uredaj. Pri vecim kolicinama plina, nedostatku ulJa u releJU 1h
Snaga (MVA) Napon (kV) ppse! 0 intenzivnom strujanju ulja kroz relej (najeesee posljedica veceg kvara u transforma-
U• ( /o) pubici (kW Masa(t) toru) isklapa transformator. Instrukcije pogonskom osoblju u slucaju da proradi
VN SN NN VN SN NN regul. VN-SN jVN-NN SN-NN Po P, ulja kupno Buchholzov relej dane su na sl. 7. i 8.
20 20 6,67 ::!< 22 130 10,4 39,2
31,5 31,5 10,5 on
:2
40 40 13,3
63 63 21
110
N
s10,5 X
:::;
+I
11 11 7
30,5
36
50
178 14,0 53,6
211 16,0 60,8
297 21,5 81,0

Niz sa snizenim gubicima ima oko 30 % manje gubitke praznog hoda P0 i 40%
manje gubitke tereta P, u odnosu na one iz tabl. 10.

Zdtita, kvarovi i odrfavanje transformatora

Zadatak je zastite transformatora da:
a) stiti transformator od vanjskih smetnji, prenapona, struja kratkog spoja i
preoptereeenja
b) stiti mrezu od kvarova u samom transformatoru
c) prati rad transformatora kako hi se na vrijeme mogla signalizirati pojava kvara i
sprijeciti njegovo prosirenje i steta.
Stupanj zastite ovisi o velicini i vafnosti objekta koji se stiti. U osnovi se za!tita
(v. str. 740) moze podijeliti u tri skupine:
1spust1ti plin.
od vanjskih prenapona (odvodnici prenapona, zastitna iskrista) vroti u pogon,
pove(otl nadzoc
od struja kratkog spoja i preopterecenja (prekidaci, osiguraCi, nadstrujni releji, aka se problem
kontaktni termometar, termoslika) ponov1, obav1jesht1
pr01zvodaC.a
od kvarova u transformatoru (diferencijalna zastita, Buchholzov relej, odu!-
nik, zastita mjerenjem napona kotla prema zemlji, zastitni relej regulacijske
preklopke). Sl. 7. Instrukcije u slucaju kada Buchholzov relej signalizira kvar
 312
ENERGETSKI TRANSFORMATORI Z.Stita, kvarovi i odriavanje transformatora --- -313
Tab! 11 Sbema nadzora transfonnatora u pogonu
Dio koji se pregledava Ucestalost nadzora
Transformator
kotao G
konzervator G
hladnjaci G p G G G
ventili PP
ventilatori s motorima pp p G G G
uljne pumpe s motorima PP G G G
ulje G pp
provodnici G
pokazival! razine ulja D pp G G G
Buchholzov relej T PP G G G
termometar D PP G G G
termostat PP G G G
termoslika PP G G G
odu~nik M G G G G
su~ionikzraka T PP
premjcltac G G G G G
Vrotr u pogon.
Pove(OJ nadzor. Regulacijska preldopka
Ako se problem
ponovr, obavljl- kontakti G G PP
str prorzvod'ata
ulje G pp
pogonski mehanizam G p G G G
Sl. 8. Instrukcije u slucaju kada Buchholzov relej
isklopi transformator Oprema
djelovanje G G G
za~titni
releji G G G G
Rutinski pregled transformatora obavlja se svaki dan iii jednom tjedno,
a opsezniji pregledi jednom mjesecno, kada uvjeti pogona i sigurnosti to odvodnici prenapona G 3G
dozvoljavaju. Obavezno treba provjeriti boju silikagela u susioniku zraka.
0"'
> E
Ispravan ~ilikagel ima modru boju, a ovlazeni crvenkastu. Mijenja se kada jedna Obja§njenja: "'
"2 g g
" '6 ....~
Oil
trecina promijeni boju, a regeneracija se obavlja su~enjem u peci pri temperaturi "2' "'
> 2 "
otprilike 100 oc_ D - dnevno " ;gg ..!< "'
"2' 0 .... ...."'
Oil
Oil
T - tjedno "0
r:
bll

"
.,. "":::1 """':::1 "2'"> '6'
~ <i ::E" 15"' 15"'
" ·-il"' "2'
M - mjeseeno
Jednom godisnje, najeesee u vrijeme redovnog remonta, obavi se detaljni
pregled transformatora i opreme (tab!. 11). Kod veCih i vaznijih transforma-
p - polugodisnje
il" ">'
·-" "2'""' "2'" -~"' "2'""' "2'"> "2'" ...."00 0
-"'
"'
G - godi~nje .::: r: E ·E "' .:::"' bb ""
tora preporuca se pratiti kretanje plinova otopljenih u ulju (kromatografska
analiza). 3G - trogodi§nje
pp - prema potrebi
~ .,.
~
g ;1j
;o :~ iE '8
·s .,.
:~ :i ·a .,."~
.!!;
·g
.!::!
 SKLOPNE APARATURE

SKLOPNI APARATI VISOKOG NAPONA

Sklopni aparati slufe za zatvaranje i otvaranje strujnih krugova. Pritom neki
mogu uklapati i prekidati odredene struje normalnog iii abnormalnog stanja
pogona, dok drugi to ne mogu. Po ovim se sposobnostima bira vrsta aparata za
odredenu namjenu. U tab!. 1 na stranici 316. prikazano je koje zadatke, prema
standardima IEC i JUS, trebaju glavni visokonaponski aparati savladati u pogonu .
Veliana aparata mora odgovarati parametrima u nekoj tocki mre!e, koji odreduju
nazivne karakteristike aparata.
Prekidna moe aparata (izmjenicne struje) je efektivna vrijednost izmjenicne struje
koju on mo!e prekinuti uz odredeni napon i pod danim pogonskim uvjetima, npr.:
• za aktivno optereeenje
• za kondenzatorsku bateriju
• za prigu~nicu
• za asinkroni motor
• za kratki spoj (na prikljucnicama aparata)
• za bliski kratki spoj
• pri opoziciji faza
• za neoptereeeni vod, kabel iii transformator.
Uklopna moe aparata je najveea tjemena vrijednost (kod sklopnika - efektivna
vrijednost periodske komponente) struje koju on moze uklopiti uz odredeni napon i
pod danim pogonskim uvjetima, npr.:
• za aktivno optereeenje
• za kondenzatorsku bateriju
• za asinkroni motor
• za kratki spoj
• pri opoziciji faza itd.
Aparat se oznacuje nazivnim karakteristikama za koje je grarten i po kojima se
bira, pa one ne smiju biti manje od odgovarajucih najvecih vrijednosti struje,
napona i sl. kakve se predvidaju u pogonu na mjestu njegove ugradnje. Nazivne
prekidne i uklopne moCi navode se u amperima (A) i utvrduju tipnim ispitivanjima,
tako da odgovaraju nazivnom naponu aparata. Jednake prekidne i uklopne moCi
vrijede i kod svakog napona nizeg od nazivnog.
Nazivni napon U aparata oznacuje gornju granicu najviseg napona izme<1u faza
mrek On je po vrijednosti redovno jednak ,najvi~em naponu" iz stu pea 1 tab!. A,
B i C, str. 568 do 570, kojima se odrertuje stupanj izolacije aparata s potrehnim
316_ SKLOPNE APARATURE Sklopnl aparati vlsokog napona -~--- · - - - - - - - - - .. - - . - - - · 317
Tab!. 1. Zadaci i karakteristike visokooaponskih aparata prema standardima IEC i JUS

Sldopka i rastavna sklopka za

Redni Zemljo- prigus- ikombinacija Osigurac Sklopnik
Rastav- OpCU konden-
Funkcija aparata Prekidac motore s osigur.
broj ljac spojnik upotrebu zatore nice
I,
nazivnu trajnu (optereeenja) I. 0 I, 0 0 Jnmu

pri otvaranju petlje optereeenog

voda 2. 0 I2.
pri otvaranju petlje para!.
Jnmax
transformatora 3. 0 I!b
II I"
kratkog spoja 4. I"
kratkog spoja s ponov. ukla-
panjem 5. (/") 0
neoptereeenih kabela 6. (I,) Iji._
0
neoptereeenih vodova 7. (I,) I..,
0
"
-~ neoptereeenih transformatora 8. (o) Is. 0
transformatora s prigusnicom 9. (o)
.,"' prigusnica 10. (o)
I•
0
I,
:.;;; asinkronih motora II. (o) 0
~ kondenzatorskih baterija jedinstve- I ..
~
nih 12. (/,.)
kondenzatorskih baterija slozenih 13. (J ••l
(I.J
pri evolutivnom kvaru 14. (o)
bliskoga kratkog spoja 15. (o)
pri opoziciji faza 16. (I.J 0
jednostrukoga zemnog spoja 17. 0
dvostrukoga zemnog spoja 18. (o)
0 0 0 0
nazivnu trajnu 19. 0 0
I .. (I..,) (1...) (I ...)
kratkog spoja 20. I,. (o)
...
[::>
.......
-"
~
pri opoziciji faza
neopterecenih vodova
21.
22.
(o)
0 0
0
;::,'.; neoptereeenih kabela 23. 0 1
0
asinkronih motora 24. (o) 0
kondenzatorskih baterija 25. (/b;) I,.
I. I. I,,
nazivnu trajnu struju 26. I. I. I. Jnmax
I. I.
~" kratkotrajnu struju 27. I,, I,, r,. I,. I,. I,. I,.
0 0 0
>
~
vrsnu struju
"' nazivni
·- 28. 0 0 0
u
0 0
u u u u u u,
.S-0
N"" napon 29. u u u uw uw uw uw uw
~~"8 prenapon 30. uw uw uw uw u u u u
0 0.
u u u u u
>
0
nazivni napon } izmedu priklj. {
prenapon istog pola
31.
32. uw uw uw u. uw Uw uw Uw
~2/88 420 282 470/74, 75
265~ 1/83 i
IEC publikacija 56/87 129/84
694/80,85
318 ~- --~--.----~---~~-- SKLOPNE APARATURE Sklopni aparati visokog napona ~-~~~~--~-~~~--· __ 319

podacima o pripadnom prenaponu (atmosferskom odn. sklopnom). Naznacene U odredenim uvjetima primjene moze se traziti da prekidac savladava i posebne
napone i prenapone obavezno podnosi izolacija prema zemlji i medu polovima, pogonske slucajeve (oznacene rednim brojem iz tab!. 1):
a kod mehanickih sklopnih aparata, koji djeluju otvaranjem kontakata, tako·
der izmedu ulazne i izlazne prikljucnice otvorenog aparata (v. zadnja dva retka u 6 sklapanje neoptereeenih kabela (kod U > 24 k V)
tab!. 1). 7 sklapanje neoptereeenih vodova (kod U ~ 72,5 k V)
8 isklapanje neoptereeenih transformatora
Otvoreni rastavljac, pored navedenih funkcija u tab!. I, ostvaruje i potrebnu 9 isklapanje transformatora s prigusnicom na tercijaru
sigurnost za rad osoblja na odvojenom dijelu mre:le. Otvoreni sklopnik i rastaljeni 10 sklapanje prigusnica
osigurac (nakon prekida struje) ne stile odvojenu opremu od prenapona, medutim 11 sklapanje visokonaponskih asinkronih motora
kada se odstrani rastalni ulozak osnova osiguraca ostvaruje jednaku sigurnost kao 12 sklapanje jedinstvene kondenzatorske baterije
rastavljac. 13 sklapanje slorene kondenzatorske baterije - s izvorom spojenim na drugu
kondenzatorsku bateriju.
Aparati mogu provoditi trajno nazivnu trajnu struju, a kroz kratko vrijeme
(I iii 3 s) i kratkotrajno podnosivu (termicku) struju, tj. izmjenicnu kompo· U ovih osam slucajeva sklapaju se relativno male pogonske struje, ali su
nentu struje kratkog spoja s odgovarajucom vrsnom vrijednosti (dinamicke) prekidaci napregnuti vrlo strmim povratnim naponom izmedu otvorenih
struje. kontakata. Nadalje, sklopni prenaponi prema zemlji ne smiju biti toliko
visoki ni strmi da ugroze izolaciju postrojenja, mreza i opreme (vidi koordi·
Pojedini aparati ispunjavaju navedene funkcije do (vrijednosti) pripadnib
naciju izolacije, str. 567).
nazivnih karakteristika koje su u tab!. I. upisane medunarodno standardizira·
nim slovnim oznakama (prema IEC), odnosno znakom ,o" gdje ona nije 15 - sklapanje bliskoga kratkog spoja na vodu (kada prekidac napona
utvrdena standardom. U.;;. 52 kV i prekidne moci > 12,5 kA sklapa nadzemne vodove) pri
eemu je kriticna poeetna strmina povratnog napona na otvorenim
VeliCinu aparata, prije svega, odreduju njegove osnovne nazivne karakteristi·
kontaktima
ke koje su u ovoj tablici otisnute masnim slovima. S njima su obicno uskladene 16 sklapanje pri opoziciji faza (ako spaja dva trofazna izvora) uz visoki
ostale obavezne karakteristike (otisnute obicnim slovima bez zagrade), tako da povratni napon pogonske frekvencije do 2,5 U
redovno zadovoljavaju u normalnoj upotrebi. U zagradama su naznacene one 17 isklapanje dvostrukoga zemnog spoja (samo u mrezama s izoliranom neut-
karakteristike koje se po potrebi mogu dodatno zatraziti, te ih treba posebno ralnom tockom); vrlo rijedak slucaj sa strujom I" uz povratni napon jednak
na vesti u narud.Zbi. linijskom naponu trofaznog sistema U.
Standardni sklopni aparati odgovaraju normalnim uvjetima njihova pogona i
upotrebe: u umjerenoj klimi s umjerenom vlaznosti i atmosferskom zagadenosti te lzvedbe prekida~a ,Rade Kon~ar"
neznatnim vibracijama i potresima. Prekidul srednjeg napona (malouljni i vakuumski) grade se za unutrasnju
U pogledu broja i ucestalosti sklapanja standardni aparati odgovaraju primje· montazu kao tropolne jedinice sa zajednickim opruznim mehanizmom ko-
ni u elektroenergetskim prijenosnim i distributivnim mrezama, ukljucivo i elektro· ji pokreee kontakte potrebnom brzinom. On se napinje rucno ili porno-
' 11 dcktromotora i omogucuje uzastopno otvaranje-zatvaranje~otvaranje (0-C~O).
vucu. Za posebno veliku ucestalost sklapanja, koja se katkad trazi u industri·
ji i vlastitoj potrosnji elektrana, upotrebljavaju se posebne izvedbe za pove· t :pravljanje i okidanje obicno se provode elektricki, a u nuzdi mehanicki direktno
canu trajnost i ucestalost. Kod sklopnika je ucestalost odredena njegovom na prekidacu.
klasom. Malouljni prekida~i imaju u cilindricnim izolacijskim polovima ulje kao sredstvo
za gasenje luka. Elektricna trajnost (kontakata) im je oko 5 sklapanja prekidne
Prekidafi moci /" ili 1000 sklapanja I •.
Prekidac sluzi za uklapanje i prekidanje pogonskih struja i struja kvara, npr.
kratkog spoja. Bira se po kratkospojnoj prekidnoj moci /"' koja vrijedi uz Nazivni napon Prekidna moe kA Nazivna struja A
cos <P ~0,15. Obicno je kratkospojna uklopna moe Im, = 2,5 !".
7,2kV 23, 31,5, 40 800, I 000, I 250, I 600, 2 500
Prema potrebi moze se zahtijevati da prekidac bude sposoban i za automatsko 12kV 12, 16, 20, 25 400, 630, 800, I 000, 1250, 2 500
ponovno uklapanje kratkog spoja nakon kratke bezstrujne pauze t ~ 0,3 s, koliko je 24kV 12, 16 800, 1250
dovoljno za prekidanje prolaznog kvara zbog luka na nadzemnom vodu, ali toliko 38kV 12,5, 16, 20 800, 1250
kratko da ne smeta pogonu i trosilima.
320 _______________ ·-------· _________ SKLOPNE APARATUll Sklopni aparati visokog napona _______ _ 321

Vakuumski prekida~i gase luk u komorama s visokim vakuumom. Prekidaju vrlo
brzo i efikasno struje u svim pogonskim slucajevima od 1 do 18 u tab!. I. i lab
svladavaju visoke i strme povratne napone u slucajevima od 6 do 13 i od 15 do 17,
te su osobito pogodni za sklapanje kapaciteta (slue. 6, 7, 12 i 13) i za za!titu
odnosno eliminaciju kvarova. Imaju veiiku trajnost, oko 50 sklapanja prekidm
moei iii 10 000 sklapanja nazivne struje. Potrebno im je samo rijetko i jednostaVDO
odrzavanje pa su prikladni za stanice bez nadzora.
Nazivni napon kV Prekidna moe kA Nazivna struja A
Podnaponski okidac aktivira isklapanje kada mu napon padne ispod 35%
nazivne vrijednosti.
Strujni okidac omogueuje okidanje pomoeu releja u sekundarnom krugu strujnih
transformatora tamo gdje kratkospojna struja prelazi termicku cvrstoeu primarnih
okidaca, a gdje ne postoji pomoeni izvor struje (baterija).
U prekidaee s komprimiranim plinom (pneumatske i SF 6 ) ugrat1eni su elektro-
ventili. Oni pretvaraju primljeni elektricni naponski impuls u pneumatski iii
hidrauiicki te imaju jednaku funkciju za zastitu i upravljanje kao naponski okidaCi
kod malouljnih i vakuumskih prekidaca.

7,2kV 31,5 800, 1250, 1 600, 2 000, 2 500 Rastavlja~i i zemljospojnici

12kV 25 800, 1250, 1600, 2 000, 2 500 Rastavlja~
prije svega sluZi zastiti osoblja i postrojenja tako sto u otvorenom
24kV 25 1250, 2000 polozaju uzduf strujnog puta izmet1u njegovih prikljucnica postoji rastavni razmak,
38kV 12,5, 25 1250 koji zadovoljava posebne uvjete s obzirom na naponsku cvrstoeu. Taj razmak ne
mogu prijeCi ni eventualne odvodne struje, te one odlaze u zemlju.
Prekida~i sa SF 6 za vanjsku montazu gase luk plinovitim sumpornim heksalluo- Rastavljac nema posebnog uret1aja za gasenje luka i predviden je za otvaranje i
ridom, koji je spremljen pod malim tlakom u polovima prekidaca, a komprimira zatvaranje krugova priblizno bez struje. On moze sklapati naponske transformatore
se u toku isklapanja. Za komprimiranje plina i pokretanje kontakata slull i djelitelje napona, zatim neoptereeene spojne vodove, sabirnice, dijelove postrojenja
uljno-hidraulicki mehanizam. Upravljanje je jednopolno iii tropolno elektrib!om i vrlo kratke kabele te struje trajno spojenih kondenzatora za raspodjelu napona na
komandom. prekidacima. Upotrebljava se i za paralelno premostenje neke impedancije, gdje
more prekidati i veee struje, ali uz vrlo malu promjenu napona izmedu prikljucnica.
Za niske temperature do -40 "C primjenjuje se mjesavina sumpor-heksatluorida
i dusika (umjesto Cistog SF 6 ). Zemljospojnik ima zadatak da radi sigurnosti osoblja uzemlji dijelove elektricnog
postrojenja, kako bi ostali bez napona priiikom izvot1enju radova. Nalazi se u
sklopnom postrojenju kao zasebni aparat iii u kombinaciji s rastavljacem, rastav-
Nazivni napon kV Prekidna moe kA Nazivna struja A nom sklopkom, naponskim transformatorom i sl. Nije optereeen trajnom strujom,
ali sigumo provodi eventualnu struju kratkog spoja u kratkom trajanju.
123, 145, 170 40 2 000, 2 500, 3 150 Zemljospojnik s oznacenom uklopnom moCi, koja odgovara uvjetima zemnog i
245,363 40, 50 2 000, 2 500, 3 150, 4 000 kratkog spoja na mjestu ugradnje, moze se tamo uvijek uklopiti bez obzira na
420 40, 50, 63 2 000, 2 500, 3 150, 4 000 polofaj drugih aparata. Radi osiguranja bezstrujnog otvaranja i zatvaranja rastav-
525 40, 50, 63 2 000, 2 500, 3 150, 4 000 ljaca i zemljospojnika cesto se izvodi mehanicko iii elektricno blokiranje izmedu
prekidaca, rastavljaca i zemljospojnika, koje utvrduje pravilni redosiijed sklapanja
Kod svih prekidaca more se daljinski upravljati uk1apanjem i isklapanjem. Alto tim aparatima (str. 813). Svi rastavljaci ,Rade Koncara" mogu biti kombinirani sa
su predvit1eni za automatsko ponovno uklapanje, prekidaCi s tropolnim upravlja· zemljospojnicima i s njima met1usobno mehanicki blokirani.
njem, ukljucivo i malouljne, mogu to izvesti samo tropolno, dok oni s jednopolnim
upravljanjem mogu izvoditi bilo jednopolno bilo tropolno ponovno uklapanje. Pregled izvedbi ,Rade Kon~ar"
Primarni (direktni) nadstrujni okidaci prigrat1uju se na polove malouljnog preld- Rastavljaci srednjeg napooa za unutrasnju montazu s okretnim paralelnim kon-
daca i mehanicki izazivaju njegovo otvaranje, kada struja u njegovu glavnom krugu taktnim nozevima i epoksidnim izolatorima izraduju se sa zajednickim metalnim
prekoraci odabranu vrijednost. postoljem i pogonom kao tropolni (normalno), dvopolni iii jednopolni.
Sekundarni okida~i prigrat1uju se na mehanizam malouljnog i vakuumskog Nazivni napon kV Prekidna moe kA Kratkotrajno podnosiva struja kA
prekidaca te se prikljucuju na krugove niskog napona.
12 25, 31,5 40
N aponski (paralelni) okidaci okidaju na impuls od pomoenog izvora napona, 24 630, 1250 20, 25
uklopni sluze za hotimicno uklapanje, a isklopni za hotimicno iii automatsko 38 16,25
isklapanje (radi zastite).
322 _ _ _ _ _~-~---~--~-------~ SKLOPNE APARATUR! Sklopnl aparati visokog napona 323

Za vece s t r uj e grade se rastavljaCi sa zasebnim postoljem za svaki pol, i toza Rastame sklopke ostvaruju u otvorenom polozaju raz~ak kao i rastavljac, P.a
napone 12, 24 i 38 kV, nazivne struje 2,5, 4 i 6 kA te kratkotrajne (3 s) struje 50i ispunjavaju funkciju i sklopke i rastavljaca, te se na sv1m napomm > 1 kV v1se
100kA. upotrebljavaju nego obicne sklopke. Glavno podrucje nji,hove primjene su elektrop-
rivredne mre:le, gdje dolaze kao rastavne sklopke za opcu upotrebu, pnJe svega za
Za vi§e napone takoder ima svaki pol posebno postolje.
srednji oapon do 38 kV.
Rastavlja~i sa dva okretna potporna izolatora po polu izraduju se za vanjsku i
unutrasnju montazu s ovim karakteristikama: ~ rastavae sklopke s osiguraCima mogu dobr~ zallJijeniti prekidac za
e~Qi~Aitrlljl trajnog optereeenja do 250 A. Za tu komb~~aciJ_D vnJedJ prekldna
moe ugradcnih osiguraca. Pregaranje osiguraca automatskl IZ3ZJV3 tropolno !Skla-
Nazivni napon kV Nazivna struja A Kratkotrajna struja kA · panje sklopke. Pogonska sklapanja obavlja sama sklopka. ,Rade Koncar" 1ma
ovakve kombinacije za unutrasnju i vanjs.ku montazu:
630, 800 31,5
72,5 123, 145, 170 } Rastavne sklopke srednjeg napona ,Rade Koncara", za prekidanje struje iznad
1250, I 600, 2 000, 2 500 40 30 A, imaju izolacijske lucne komore cije stijenke pri pojavi luka otpustaJu phno1 e
245, 362, 420, 525
2 500, 3 150 50 potiebrte za ga8enje. Za unutra§nju se montazu proizvode rastavne sklopke:
• s plo~natim komorama koje su dogradene na normalni rastavljac s kruznim
Pantografski rastavlja~ ima po polu samo jedan potporni izolator s vertik~ luetanjem kontakata
pomicnim kontaktom u obliku skara koje zahvacaju gornji nepomicni protukon·
takt zavjesen na poprecnom vodu.
•s ciJevnim kinnorama i linearnim kretanjem kontakata.
Rasta-Ytic. sldopke za opeu upotrebu za unutra§nju montazu imaju nazivne karakte-
Ti se rastavljaci izraduju za iste nazivne napone kao i okretni, a za nazivne struje ristike; - ·
1250 i 2 500 A te kratkotrajno podnosive struje 40 i 50 kA.
Nazivna struja Kratkotrajno
Rastavlja~i sa tri potporna izolatora od kojih je samo srednji okretni te ima dva Nazivna struja Prekidna moe
Uklopna moe podnosiva struja
rastavna mjesta po potu, izraduju se prema potrebi.
12kV 630A 50kA 20kA
Svi rastavljaci i pridruzeni zemljospojnici pokreeu se, po izboru, rucno ili 24kV 400A 40kA 16kA
elektromotorom. Ovim posljednjim nacinom moze se upravljati elektricki iz daljin~
a po potrebi se moze upravljati i rucno pri samom aparatu. Rastavne sklopke za vanjsku montazu upotrebljavaju se za isklapanje vodova
srednjih napona i njihovih optereeenja. Obicno se postavljaju na stup nadzemnog
Sklopke voda. Upravljaju se i pokreeu rucno sa zemlje. Jednostavnija izvedba poznata J?Od
ranijim nazivom »linijski rastavljac". moze sklapati sam_o ogrameena opter~eenJa 1
Sklopka je pogodna za sva pogonska sklapanja odredenog optereeenja. Kroz neoptereeene vodove. Izvedbe s lucmm komorama 1 vecom prek1dnom moc1 su za
kratko vrijeme provodi i struje kratkog spoja koje ne more prekidati, ali ih obieno opeu upotrebu, sklapanje vodova 1 transformatora (stupmh stamca).
moze uklapati.
Sklopke za opeu upotrebu prikladne su svagdje u razvodnoj iii prijenosnoj mre!.i Nazivni napon kV Nazivna struja A Prekidna moe A Kratkotrajna struja kA
gdje optereeenje ima cos <p:;, 0, 7, jer u takvom krugu uz svaki napon .;;; U mosu 12 26, 480, 600
uklapati i prekidati struje .;;;I•• zatim induktivnu struju magnetiziranja odgovaraju- 24 200,400,600 26, 480 10, 14, 20
ceg transformatora te kapacitivne struje odgovarajueih neoptereeenih kabela i 38 15, 400
vodova. Ove sklopke mogu takoder otvarati zatvorenu petlju vodova sa cos rp;;.O,l
kojom teee struja I. uz razliku napona .;;;0,25 U (kod U<52kV), .;;;0,2U (kod
52kV.;;;U<300kV) odnosno .;;;0,15 U (kod U:;.300kV), a sklopke napona Sklopnici
U:;.52kV i petlju paralelnih transformatora sa cos<p:;,0,2 kojom tece struja0,5f,.
Sklopnici visokog napona sluze za cesta pogonska sklapanja asinkronih mo-
Sklopke za ogranieenu upotrebu pogodne su za samo neke od prethodno spome- tora, transformatora, kondenzatorskih baterija, elektrootpornih i indukcijskih
nutih primjena (npr. sklapanje neoptereeenih transformatora). peei itd. za napone izmedu I i 12 k V: a o~~gucuju i njihovu za~titu o~ pre-
Medu sklopke za posebnu namjenu spadaju sklopke za jedinstvene i za slofene optereeenja, ali ~e i od kratko~ ~poJa. BiraJ.~ se prema ~azivnoJ strUJI, od-
kondenzatorske baterije, sklopke za visokonaponske motore (do lO kV), sklopke za nosno snazi tro~!la te odgovaraJUCOJ kategOfiJI upotrebe, Jednako kao sklop-
prigusnice (U >52 k V) i sklopke za uvjete potresa. nici niskog napona (v. tabl. na str. 340). Upravljaju se uvijek daljinski, a pokre-
 324 _ _ _ _ _ _ __
SKLOPNE APARATURE
cu elekromagnetom. Ovisno o njihovoj klasi u skladu sa standardom IEC 470
mogu izdrzati 10 tisuca do 3 milijuna sklapanja s ucestaloscu 1 do 300 skla·
panJa na sat.
,Rade Koncar" proizvodi vakuumske sklopnike (koji prekidaju struju u vakuu-
mu) s elektromagnetskim pokretanjem, nazivnog napona 7,2 kV, nazivne termickei
pogonske struje I,.= I,= 450 A, kategorije upotrebe AC4 (str. 342) s prekidnom i
ukl<:~pnom moci 4 500 A, za ucestalost do 1200 sklapanja na sat, prikladne za sve
uobtcaJene pnmJene.
Osigura~i
Osiguraci vi~okog napona za ogranicavanje struje sluze u mrezama srednjeg
napona kao zasttta od prekomJermh struJa, npr. kratkog spoja. Oni najvece struje
prektdaJu JOS u porastu i ne propustaju im vrsnu vrijednost. Prema podruCju
pnmJene po IEC 282-1/85 razlikuju se:
• o s ig u r aci ~a o p cu up o t reb u koji sami pruzaju potpunu nadstrujnu
zastllu 1 prektdaJU sve struJe koje th mogu rastaliti unutar jednog sata pa do
nJihove l'rekidne moCi I"" Nije pouzdano prekidanje sasvim malih nadstruja
(>I.) koJe mogu nastatt samo u posebnim slucajevima (npr. pri jednofaznom
zemljospoju u neuzemljenim mrezama)
• p rid r u i en i o s i g u r a c i koji prekidaju sve od njihove najmanje prekidne
strUJe /min (2,5 do 4 I.) do prektdne moci I". Dulje vodenje manjih nadstruja
(tzmedu I" i I min) moze ih ostetiti i promijeniti njihove karakteristike. Zato se ove
struje prekidaju nekim drugim aparatima koji se pridruzuju ovim osiguracima i
stgurno otvaraJU prije nego sto struja izazove poteskoce za osigurac. Ovi se
ostguraCi mogu primijeniti i sami tamo gdje se ne ocekuje struja velicine izmedu
/n i /min·
Izbor velicine osiguraca
Prekidna moe I 1 osiguraca treba, kao i kod prekidaca, biti barem jednaka struji
kratkog spoja mreze na mjestu njegove ugradnje.
Nazivni napon U. rastalnog uloska treba biti barem jednak:
• najvisem linijskom naponu - kod upotrebe u trofaznom sistemu s neutralnom
tockom uzemljenom direktno iii preko male impedancije
• 115 %najvisega jednofaznog napona - kod upotrebe u jednofaznom sistemu
• 115 % najvisega linijskog napuna - kod upotrebe u trofaznom sistemu s
neutralnom tockom izoliranom iii uzemljenom preko prigusnice.
Ako. se upotrebljavaju u mrezama nizeg napona od njihova nazivnog treba
pnp~ztlt da sklopm prenapom koje oni proizvode odgovaraju stupnju izolacije
mreze.
Stupanj izolacije osiguraca (odnosno njegove osnove) ovisi, kao i kod svih
visokonaponskih aparata, o stupnju izlozenosti atmosferskim i sklopnim prenapo·
nima, te se bira u skladu s tab!. A na str. 568.
Sklopni aparati visokog napona __________________ 325
Nazivna struja rastalnog uloska bira se tako da se uzme u obzir:
a) normalna struja i moguca preopterecenja sticenog strujnog kruga
b) prijelazne pojave u vezi sa sklapanjem opreme kao sto su motori, tra~sfo_rmatori,
prigusnice i kondenzatori, posebno da uklopne struJe ne tzazovu ta]JenJe ostgu-
raea
c) koordinacija s eventualnim drugim zastitnim uredajima.
BuduCi da se u katalozima navedene nazivne struje odnose na osigurace u
slobodnom zraku temperature do 40 oc, njihove ce strujne karakteristike biti nize
prilikom primjene u zatvorenom plastu iii pri visoj okolnoj temperatun, odnosno
kad su izlofeni sunoovu iii drugom toplinskom isijavanju.
A. Za visokonaponske motore prema kriteriju b) treba izabrati vremensko-strujnu
karakteristiku osigura~a koja je u vremenu zaleta motora (3 ... _60s) dovoiJno
iznad vrijednosti njegove struje pokretanja (2,5 ... 8 xI.). Faktor stgurnostt treba
pomnoZiti priblifno sa 8estim korijenom broja zaleta motora na sat.
Kad ·se u istom strujnom krugu s osigura~ima nalazi sklopnik potrebno je
iakoller:
• da propu§te~ struja osigura~a pri kratkom spoju u mrezi bude manja od
podnosive vdne vrijednosti struje sklopnika
• udovoljiti uvjetima pod B.e).
Jednostavni na6n izbora osiguraca pridruzenih vakuumskom sklopniku za
za§titu motora naveden je u uputama za vakuumski sklopnik.
B. Za za§titu energetskib transformatora na njihovoj primarnoj strani !reba pasta-
viti osigurac uz sljedece u vjete:
a) nazivna struja I. veca je od struje punog opterecenja transformator~ s do-
pustenim preoptereeenjem uz dodatnu sigurnost za eventualno slabtje hla-
denje
b) na karakteristici rastalno vrijeme - struja vremenu od 0,1 s odgovara
struja veca od uklopne struje magnetiziranja transformatora (prakticki
10 ... 12-struke struje punog opterecenja transformatora)
c) vremenu od 10 s na toj karakteristici odgovara dovoljno mala struja da
osigura §to bolju i brzu zastitu transformatora
d) karakteristika minimalnoga rastalnog vremena ovih osiguraca mora, radi
selektivnosti, biti desno od karakteristika maksimalnoga prekidnog vreme-
na osigura~a i drugih zastitnih uredaja koji su spojeni iza njih (sl. 1), u ovom
slu~aju na sekundarnoj strani transformatora, preracunatih pripadnim omje-
rom, te se ove karakteristike smiju presijecati samo pri vecoj vrijednosti
struje od struje kratkog spoja neposredno iza zastitnog uredaja na sekundar-
noj strani I sc 2 •
e) kad se pridruZ.ni osigurac pridruzuje sklopki iii sklopniku s uredajem za
zastitu od preopterecenja !reba odrediti struju preuzimanja 1,0 (take-over
current) iznad koje osigurac preuzima zadatak prekidanja struje od sklopke
odnosno sklopnika. To je sjeciste maksimalne vremenske strujne karakte-
326 SKLOPNE APARATURE Sklopni aparati visokog napona ______________ ------· ------- 327
ristike osiguraca (s tolerancijom +6,5 %) i minimalnog trajanja otvaranja Za serijski spojene osigurace, pored spomenutog uvjeta:. potrebno j~ ta~oder da
sklopke (odnosno sklopnika), potaknute okidacem. Prakticki se na trajanje Jouleov integral I 2 t u trajanju taljenja i gasenja bude vec1 za os1gurac bhz1 !Zvoru.
otvaranja sklopke dodaje oko 0,02 s sto predstavlja proradno vrijeme vanj- To je redovno slueaj kod osiguraca jednakog tipa a razhcllih I. (npr. 4 1 5 na sl. II.
skog releja. Procijenjena struja preuzimanja ne smije biti manja od najmanje
prekidne struje I min osiguraca ni veca od prekidne moCi sklopke odnosno 1 2 l 4 5
sklopnika -___...-; <>ET<JD E3
4
E 3 - tros;Lo
v.n 1 nn
0 u kombinaciji sklopke s osiguracem. gdje taljenje pojedinoga rastalnog SL I. Primjer koordina-
uloska posredstvom udaraca izaziva automatsko otvaranje svih polova cije klirakteristika vri-
sklopke, treba, osim toga, paziti da ni struja prijelaza I" (transition current) jeme - struje zastitnih
ne bude veca od vrijednosti koju naznaci proizvodac komhinacije. Struju uredaja I,
malo nizu od te vrijednosti prekida u jednoj fazi osigurac, a u ostale dvijl 1 - prekidac
faze sklopka, dok iznad te vrijednosti osiguraci prekidaju struju u sve tri faze. 2 - rastavna sklopka
Prakticki se ona odreduje na minimalnoj vremensko-strujnoj karakteristici (s 3, 4, 5 - osiguraci
tolerancijom -6,5 %) kao struja koja odgovara 0,9-strukom trajanju otvara· t,, - trajanje otvara-
nja sklopke potaknute osiguracem. nja sklopke po-
Naprimjer: Za transformator 10 kV, 630 kVA u mreZi s uzemljenom nul-toekom taknute osigura-
na mjestu kratkospojne struje l" = 20 kA potreban je osigurac nazivnog eem
napona 12kV po IEC, cemu odgovara nazivni napon IOkV po VDE 670dio /
14
- struja preuzima-
4/1963, koji jos navode neki proizvodaci poput ,Mehanike" iz Trbovlja. Za nja
0,91,, -------
struju punog opterecenja transformatora 36,4 A, uz dopusteno preoptereeen~ I" - struja prijelaza
150%, na izvodu -5% je najveca struja 36,4 x 1,05 x 1,5 =57 A, te (prema I" - struja kratkog
katalogu za osigurace) odgovara osigurac Mehanike 10 kV, 63 A prekidne spoja
moci 46 kA >I". On pod nasi uklopnu struju transformatora 36,4 x 12 =437 A
u toku 0,1 s, jer je ona manja od pripadne vrijednosti rastalne struje 500A. lzolalori
Rastalna struja 170 A u toku 10 s je dovoljno mala za zastitu transformatora, Standardne dimenzlje visokonaponskih potpornih cilindri~kih izolatora za vanjskr
buduCi da kratki spoj na njegovim sekundarnim prikljucnicama daje na pri·
prnstore (prema IEC 273/1979)
. . 630 X 100 k , .
marnoJ stram struju l,d=-----=909A (uz uk=4%). Ta vu ce struJu Prijelomno opter. Podnos. Naziv. Visina Najmanji nazivni
10x}3x4 udarni napon klizni razmak
ovi osiguraci takoder sami prekinuti ako se primjene u kombinaciji sklopke s Ozl)aka sa'vijailje torzija
napon klasa I klasa II
osiguracem (tip RSu), jer je tada njihova struja prijelaza oko 400 A <I" 2 , pa su P.
prikladni i za tu kombinaciju. Selektivnost sa zastitnim uredajima sekundarnc kN kNm kV kV mm mm mm
strane, osobito ako ovih ima vise, maZda ee zahtijevati veeu nazivnu struju 1 2 3 4 5 6 7 8
osiguraca v.n., pa za nju !reba opel provesti slicnu kontrolu. 4-325 4 2
Jednostavnije je izbor osiguraca izvrsiti po preporuci proizvodaca kombina· 6-325 6 2,5
cija sklopke s osiguraeem. 8-325 8 3 325 72,5 770 1160 1600
Selektivnom se zastitom isklapa samo nu:i:ni ograniceni odsjek mrere odnos· 10-325 10 4
no voda koji je u kvaru, a ,zdravi" dijelovi ostaju u pogonu. Vremena 12,5-325 12,5 4
prorade serijski spojenih zastitnih uredaja (osiguraci, prekidaci, zastitne 4-550 4 3
sklopke) uz istu struju moraju biti to veca sto je uredaj bli:i:e izvoru energije 6-550 6 4
Selektivnost se posti:i:e kada se vremensko-strujne karakteristike tih uredaja 8-550 8 4 550 123 1220 1970 2900
ne doticu i imaju dovoljni medusobni razmak, osim uz uvjet iz locke Bd) za 10-550 10 4
odnos osiguraca v.n. i n.n. (vidi karakteristke 1, 2, 3, 4 i 5 za pripadne aparate 4-650 4 3
(sl. I) gdje kombinacija rastavne sklopke s osiguracem djeluje kao zastita od 6-650 6 3
preopterecenja 2 i od kratkog spoja 3). 8-650 8 4 650 145 1500 2300 3350
10 650 10 4
 328 SKLOPNE APARATURE Sklopni aparati visokog napona _______ _ _ __ 329

(nastavak)
(nastavak)
1 2 3 4 5 6 5 6 7 8
7 8 I 2 3 4
4 750 4 3
6-750 J 2-125 2 75 M12 Ml2
6 3 750 170 1700 2700 3900 J 4-125 4 85 M12 M16
8-750 8 4 125 24 210
J 8-125 8 125 M16 M20
4 950 4 3 J 16-125 16 140 M16 M20
6-950 6 3 950 245 2100 3400 4900 75 M12 M12
8-950 8 4 J 2-170 2
J 4-170 4 105 M12 Ml6
4 1050 4 170 38 300 M16 M24
3 J 8-170 8 130
6-1050 6 3 1050 245 2300 J 16-170 16 160 Ml6 M24
4000 5650
8-1050 8 4
4 1425 4 3 I) Navedene oznake vrijede za porculanske potporne izolatore. Za izolatore od
6-1425 6 3 1425 420 3150 organskog materijala (kao ara1dit) dodaje se s1ovo 0 iza J (npr. JO 4-60).
5600 7800
8-1425 8 4 2) Cvrstoea P0 je prekidna sita na savijanje s hvatistem na vrhu izolatora. Kada
4 1550 4 3 je hvati§te za x mm iznad ruba izolatora moze se priblizno racunati prekid-
6-1550 6 3 1550 420 3350 na sita
6200 8500 h
8-1550 8 4
P,=Poh+x·
3) Nazivni naponi u zagradi vrijede za izolatore u postrojenjima koja nisu izlozena
Standardne dimenzije potpornih izolatora srednjeg napona za unutra§nje prostorije atmosferskim i sklopnim prenaponima u skladu s uvjetima za listu 1 u poglavlju
(prema IEC Pub! 273/79) Koordinacija izolacije (str. 568).
Podnos. Promjer Gornji Donji
p 1) Naziv. 3 ) Visina Dopu§tena najveea zagrijanja za dijelove i materijale visokonaponske
Oznaka 1 ) 0 udarni d centr. centr.
kN napon napon h sklopoe aparature u skladu sa IEC Pub!. 694, 298 i 517
kV mm maks. navoj navoj
kV mm d, d, Dio aparata iii bloka (I, 2) Zagrijanje K (3)
1 2 3 4 5 6 7 8 kontakti (od bakra i bakrenih legu- posrebr. poko-
J 2-60 2 ra (4) goli ili sitreni ostali
60 Ml2 M12
J 4-60 4 7,2 ponikl. (5) (5, 6)
60 95 75 M12 M16
J 8-60 8 (12) 85 M16 M16 35 65 50 (7)
J 16-60 16 - u zraku
125 M16 M20 50 65 50 (7)
- u SF 6
J 2-75 2 - u ulju 40 50 50 (7)
60 M12 M12
J 4-75 4 12 75
75 130 M12 M16 spojevi od bakra i legura bakra i alu-
J 8-75 8 (17,5) 100 M16 M16 minija(4)
J 16-75 16 125 (7)
M16 M20 - u zraku 50 75 65
J 2-95 2 - u SF 6 65 75 65 (7)
60 M12 M12 60 60 60 (7)
J 4-95 4 17,5 - u ulju
95 175 80 M12 M16
J 8-95 8 (24) 110 prikljucnice za prikljucak vanjskih
M16 M20
J 16-95 16 30 vodica vijcima ili svornicima (8) 50 65 65 (7)
M16 M20
 330
SKLOPNE APARATURE Sklopni aparati visokog napona ~--­ -~----331
(nastavak)
(10) Pregled termickih klasa izolacije v. na str. 93.
Dio aparata i1i b1oka (1, 2) Zagrijanje K (3) (11) Ogranieeno jedino zahtjevom neosteCivanja okolnih dijelova.
(12) Za najvisi dio ulja.
meta1ni dije1ovi koji djeluju kao opruga (13) Pri upotrebi ulja s niskim pa1istem !reba posebno razmotriti isparavanje i
(9)
izolacijski i metalni dijelovi u dodiru s oksidaciju.
tzolactjom s1jedeCih k1asa (10):
- Y (neimpregnirani materijal) 50 Aparati za zastitu od prenapona
- A (tmpregnirani iii potop1jeni u ulju) 60 elektroenergetskih postrojenja nazivnih napona iznad I k V
- lak na bazi u1ja
60
-- lak sinteticki Prenaponi u mrezama su jedan od uzroka ostecenja opreme u elektroenergel·
90
-E skim postrojenjima i prekida opskrbe eiektricnom energijom. Svrha je aparata
- B 80
90 za zastitu od prenapona da amplitude ili strmine prenapona ogranice na iznose
-F 115 koje eiektricna oprema moze izddati bez preskoka iii proboja te da sa sigur-
-- H noscu odrie kontinuitet dobave elektricne energije, prekidanjem izmjenicne
140
-c (11)
struje iz mre:Ze koja potece kroz aparat za zastitu od prenapona tijekom odvo-
denja.
metalni iii izolacijski dije1ovi u dodiru s
u1jem (osim kontakata) Za ogranieenje amplitude prenapona s1uze sijedeci aparati: iskrista, cijevni od-
60 vodnici, odvodnici s nelinearnim otpornicima s iskristem (ventilni) i bez iskrista
u1je za u1jne prekidace, sk1opke i sl. (cink-oksidni).
(12, 13)
50 Navedene vrste odvodnika prenapona ne osiguravaju jednaku kvalitetu zastite,
dije1ovi p1asta koji se dodiruju pri nor- pa izbor vrste odvodnika ovisi o vise uvjeta, od kojih su najznacajniji: vaznost
ma1nom pos1uzivanju 30 postrojenja i opreme te posijedice prekida opskrbe eiektricnom energijom.
pristupacni dije1ovi p1asta koje nije po- Iskrista i cijevni odvodnici imaju ogranieeno podrucje primjene. Kao osnovni
trebno dodirivati aparati za zastitu od prenapona siuze, ug1avnom, za zastitu nadzemnih vodova i
40
manje znacajnih postrojenja s niskom ucestaioscu atmosferskih izbijanja (izokerau-
Primjed be: nicka razina ispod 20) iii za dopunsku zastitu opreme koja ima osnovnu zastitnu
razinu vee osiguranu odvodnicima s nelinearnim otpornicima (ventilnim iii
(I) Akoisti dio spada u vis~ kategorija iz ove tablice njegovo je dopusteno cink-oksidnim).
zagnJanJe Jednako naJmanJOJ od VnJednosti pripadnih kategorija. U usporedbi s odvodnicima (ventiinim i cink-oksidnim) iskrista i cijevni odvodni-
(2) Treba pazttt da se -~e ugroze susjedne izolacije. ci imaju sljedeee znacajne nedostatke: znatno kasnjenje prorade te ogranicenu moe
(3) Ova ~agnJanJa VTIJede ako temperatura okoline ne premasi 40 'C a njena (osobito iskrista) prekidanja popratne struje mreze.
srednJa Vf!Jednost u toku 24 sata ne premasi 35 "C. Za temperatur~ okoline
(40+Llt) C dopusten~ zagnJaDJe Je za Lit manje. Zbog svojih znatno povoljnijih svojstava i pouzdanosti, odvodnici s nelinearnim
(4) Kad ~ontaktm diJe1ovt tmaju razliCite prevlake uzima se najnize od pripadnih otpornicima upotrebijavaju se kao osnovni aparati za odr:Zavanje zastitne razine
dopustemh zagnJanJa. utvrdene standardom o koordinaciji izoiacije.
(5} Kva1itet~ pr~v1aka~ora biti takv~ da u podrucju kontakta ostaje s1oj prevlake
nakon ttpskth tsptltvanJa mehamcke trajnosti, uklopne i prekidne moci te Ventilni oclvodnici
k ratk?IT?Jno podnosivom strujom.
(6) ZagnJanJe_ kontakata osiguraca treba biti u sk1adu sa standardom za visokona- Ventili odvodnici (sl. 2a) sastoje se od dva osnovna eiementa: serijskih iskriSta i
ponske ostgurace.
serijskih otpornika s neiinearnom, naponski ovisnom, karakteristikom. Serijska
(7) Pri upotrebidrugih materijala !reba uzeti u obzir njihova svojstva. iskrista izoliraju nelinearne otpornike od pogonskog napona i djeiuju kao ventii "'
(8) Ova su zagnJanJa d~pustena 1 kada je vodic gol. ukapeanje nelinearnih otpornika u trenutku nadoiaska prenapona, a nakon odvo-
(9) Temperatura ne smtJe bttt tolika da smanji e1asticnost materijaia. Za futi denja udarne struje prekidaju popratnu struju iz mreze i ponovno izoliraju ugro7c-
bakar ova Je gramca 75 oc.
ni vod.
 332 __ --~-~- Sklopni aparati visokog napona ____ _ -----~- _333
------------ SKLOPNE APARATURE
NaCin djclovanja ventilnog odvodnika prikazan je na sl. 2b (s nejednakim Ovaj odvodnik blago ogranicava prenapon na odredenu zastitnu razinu (preosta·
mJenhma za traJaOJa struJe odvodenJa 1 popratne struje, iii prenapona i izmjenicnog li napon) bez prijelaznih pojava dok kroz njega tece struja odvodenja. Nakon
napona). prestanka prenapona izrnjenicna struja naglo padne na vrlo rnalu vrijednost koju
odreduju sarno uvjeti vodljivosti pri ternperaturi koja vlada u torn casu, tako da
prakticki nerna popratne struje.
~

f
II
II
'I
II
I I
Up,
u, I

t
i ol
ol b)
Sl. 2. Ventilni odvodnik: a) principna nadomjesna shema, b) djelovanje
. Neposredno nakon prorade odvodnika, tj. kada prenapon u na n'e 0 •
v~m steza!J~ama naraste do am ph tude UP" nastaje preskok serijskog iskris{; a
zatim potece udarna s!ruJa odvodenja I o koja na serijskim otpornicima stvara
pad napona U 9 ~~zvan preostali napon. Nakon zavrsenog procesa odvodenja
prenapona, IzmJe?Icm napon na stezaljkarna odvodnika jos poddava profeca·
OJe popratne st~UJe /P. pogonske frekvencije. Zadaca serijskih otpornika ·e~ da
1
strtJU lk ogramce na Iznos koji!e;ijska iskrista mogu prekinuti kod njezin~ prvog
pro aza roz nulu, ako IZrnJemcm napon na stezaljkarna nije veci od nazivnog
napona odvodmka.
Cink-oksidni odvodnici bez iskrista (sl. 3)
. Karakterist~ka cink,-oksidnih varistora ekstrernno je nelinearna (sl. 3b), tako da
napon ogramcava UVIJek na IS!u vrijednost i pritom propusta bilo koju struju a pri
mzern nannutorn naponu propusta sarno neznatnu struju. Zato oni rnog~ biti
traJno pod naponorn, !J. bez serijskih iskrista.
. Odvo?nik irna samo serijski spojene varistore. Pod pogonskirn naponorn kroz
nJega tece samo vrlo mala struja_
b)
Sl. 3. Cink-oksidni odvodnik: a) principna sherna, b) djelovanje
Osnovne karakteristike odvodnika s nelinearnirn otpornicirna koje obavezno
naznacuje proizvodac:
nazivni napon je najvisa dopustena efektivna vrijednost izrnjenicnog napona na
njegovirn stezaljkarna pri kojern on ispravno radi
nazima struja odvodenja je tjernena vrijednost udarne struje oblika 8/20 koja na-
kon prorade protjeee kroz odvodnik i prerna kojoj se odvodnici razvrstvaju u klase
preostali napon je tjernena vrijednost napona koji nastaje izrnedu stezaljki
odvodnika tokorn prolaza struje odvodenja
Za ventilne odvodnike vazni su i proradni naponi kod kojih pri porastu napona
nastaje preskok njihovih iskrista, i to:
proradni izmjenicni napon - izrnjerena tjernena vrijednost podijeljena sa j2
100-postotni proradni atmosferski udarni napon
100-postotni proradni sklopni udarni napon - najniza tjernena vrijednost sklop-
noga udamog napona cije trajanje cela iznosi: a) 30 ps do 60 ps, b) ISO ps do
300 ps i c) I 000 ps do 2 000 ps (uz trajanje hrpta barem dvaput du:i:e od cela).
Prirnjenjuje se sarno za odvodnike nazivnih napona iznad 100 k V.
334 ________________________________ SKLOPNE APARATURi Sklopni aparati visokog napona _ _ _ _ __ ___ 335
proradni udarni napon na ~elu vala je najvisa dopustena vrijednost udai'IWI N!ljvatniji kriteriji za izbor odvodnika (za prikljucak izmedu faze i zemlje) su:
napona koji za vrijeme trajanja cela raste, s prakticki konstantnom propisan011
strminom. • uziVIIll struja odvodenja odnosno klasa odvodnika, u ovisnosti ~ nazivnom
naponu mrefe, viiZnosti postrojenja te izlozenosti prenapomma. UobtcaJem UVJeti
nazivna struja odvodenja je tjemena vrijednost udarne struje propisanog oblib · ·za primjenu navedeni su u tab!. 2.
8/20, koja nakon prorade protjece kroz odvodnik i prema kojoj se odvodnici
razvrstavaju u klase (v. tabl. 2) ViAa se klasa (veCc: struje odvodenja) primjenjuje zbog bolje zastite, nize zastitne
razine izlot.eaosti sklopnim prenaponima (sklapanje dugih dalekovoda, kabela 1
udarna za~titna razina je brojcano odredena najvecom od triju vrijednosti: kon~nzatorskih baterija) te poveeane izlofenosti atmosferskim prenapomma
proradnoga udarnog napona na celu vala podijeljenog s 1,15, proradnogt
atmosferskog udarnog napona i preostalog napona za predvidenu struju odvo- • WIVni aitpon U odvodnika mora biti veci od privremenih pre1_1apona U, p~i
denja eemu treba razmotriti sve nenormalne pogonske uvjete na_ mJestu ugradnJe
odvodnika i vjerojatnost viAe istodobnih pojava, npr. zemljospoJ za vnJeme
kratkotrajna podnosiva udarna struja je ispitna udarna struja oblika 4/IU naglog rastereCc:nja u casu djelovanja odvodnika.
Standardne vrijednosti navedene su u tab!. 2.
Obiroo je dovoljno raeunati samo sa zemljospojem zbog kojeg je privremeni
dugotrajna podnosiva udarna struja je udarna struja koja naglo naraste oa
prenapon U,=kUm.JJ3, gdjeje U,.., najvisi napon mrefe izmedu fa~B:· a moze
propisanu tjemenu vrijednost i na toj vrijednosti ostaje propisano vrijeme, a
zatim naglo padne na nulu. Standardne vrijednosti navedene su u tab!. 2.
se uvrstiti faktor zemljospoja k= 1,4 za dtrektno uzem!Jenu nul-tocku IIi k= 1,73
za izoliranu iii rezonantno uzemljenu nul-tocku (maksimalno 1,82 kod tzohrane).
Nazivni napon odvodnika je tada prakticki U = UJf, gdj~ je f ": I za ventilne
Tab!. 2. odvodnike dok za cink-oksidne njegovu vrijednost naznacuJe prmzvodac ovtsno
Klase odvodnika o trajanju privremenih prenapona (obieno za t < 1 h, />I, za t > 1 h, f <I).
• wtitna razlaa mora biti takva da faktor sigurnosti, tj. omjer izmedu nazivnoga
- ventilnih ,V" (prema JUS N B2.050, IEC publ. 99-1/1970 i VDE 0675 dio 1/5. 72) podnosivog atmosferskog udarnog napona stieene opn;me (~- tab!. A, B 1 C na str.
- cink-oksidnih ,Zn" (prema IEC 37) (Seer.) 68 569) i zaAtitne razine ventilnog odvodmka bude jednak t!i vect od 1,4 za U m <52 k V
(tab!. A, str. 568), odnosno 1,2 do 1,4 za Um;.52kV (tabl. B na str. 569).
Klasa Kratko- Za zaAtitu neutralne toeke transformatora, koja je izo1irana za jednaki stul'anj
odvod- trajno Dugotrajno izolacije kao i krajevi namota na strani mreze, odabiru se odvodmct kojtma naztvm
nika Vrsta podnosiva podnosiva napon iznosi obieno 80% nazivnog napona odvodmka pnkljuCenog 1zmedu faznog
(struja odvod- udarna udarna Uobicajena primjena vodita i zemlje.
odvo- nika struja struja odvodnika faza-zemlja Kod transformatora s postepenom izolacijom namota (za mreze s uzemljenom
denja) 4/10 neutralnom toekom), izbor odvodnika ovisi o stupnju izolacije neutralne tocke
kA kA,i kA,i s transformatora. ZaAtitna razina odvodnika odabire se za struju odvodenJa I kA,
vodeei racuna da za§titna razina mora biti niza od nazivnoga podnostvog udarnog
2,5 v 25 50 500 samo za mreZe .;;35kV i napona neutralne toeke, a nazivni napon od~od1_1ika mora biti veci od izmjenicnog
Zn izokeraunicku razinu <30 napona koji se u toku zemljospoJa mo:Ze pojavttt na neutralnoJ tockt promatranog
transformatora.
5 v 65 75 1000 za mreze .;;35 kV, U pogledu smjdtaja odvodnika, osnovno je pravilo da moraJu biti sto blize
Zn 40 iznimno i viSe uredaju kojeg treba za~tititi. Prikljucni vodov1 o~. stezalJkl o~_vodmka do ~o?~ pod
naponom i do uzemljtvaca moraJu bttt sto krac1, a otpor sJrenJa uzemiJtvaca po
10 v 100 150 2000 za mreze ;.110 kV, mogucnosti §to manji.
Zn 65 - - a iznimno i niZe Zutitna zona, tj. najveca udaljenost lm od odvodnika do Stieen()!l uredaja u
krajnjem i prolaznom postrojenju (s jednim vodom kao_ naJnepovolJDIJiffi uvjetom),
10* v 100 500 2000 za mre:Ze ;.380kV, mofe se (prema VDE 0675, dio 2/8 75) odredttt prema Jednadzbl:
a iznimno i niZe
20 U.. -(Uu+U ... ).v
Zn 65 - - I,. 2S ' m,
 336 ____ - SKLOPNE APARATUP.I SJdl)pni.aparati niskog napona --~------------~---- ___ _ -- 337
gdje je lm_ najveea udaljenost od odvodnika do stieenog uredaja u m, u je nazilli Tabl. 4.
podnosm atmosferskl udarni napon stieenog uredaja u kV, U zastitna razila Maksimalne udaljenosti odvodnik - §ticeni uredaj
odvodmka u kV, _udod dodatni induktivni pad napona u kV' na prikljuCnim (prema VDE 0675 dio 2/8.75)
vodov1ma od stezalJki odvodmka do voda pod naponom i do uzemljivaca (pribli!ne
Nazivni napon Maksimalna udaljenost
Tabl. 3. mrefe odvodnik - sticeni uredaj
Dodatni pad napona na priklju~nim vodovima odvodnika
(prema VDE 0675 dio 2/8 75) kV m

Nazivna Priblizna Dodatni pad napona za

struja strmina do 35 10 do 15
ukupnu duljinu prikljucnih
odvodenja struje vodova 45 do 110 15 do 20
220 do 380 20 do 30
kA,i kA/ps 5m lOrn
kV kV
5 0,6 3 6
10 1,2 6 12 SKLOPNI APARATI NI8KOG NAPONA
20 2,5 12 25
--staJK!ardi IEC obuhvacaju ove aparate do nazivnog napona ~ I 000 V- i
vrijednosti V. U tab]. 3), V brzina sirenja prenapona: za zracni vod oko 300 m/flS, aD ~ 1500 V -. Primjenjuju se veeinom u industriji, elektroprivrednim razvod-
kabel oko 150 m/fls, S strmma cela prenapona, koja za blize udare moze iznositi nim uredajima n. n., el. instalacijama te za mnoge posebne namjene (npr. brodovi.
500 do I 500 kV/flS. . rudnici, dizala i dr.).
Preporucene maksimalne udaljenosti od odvodnika do sticenog uredaja naved~
ne su u tabl. 4. Aparati za glavne krugove
U postrojenjima treba prvenstveno stititi transformatore. Ako u prostranim po- U tu skupinu spadaju prekidaci, sklopke. rastavljaci, sklopHici i aparati s
slroJenJI.ma naz1vmh ~apona 1znad 45 kV 1ma vise transformatora, a ne mogu biti otpornicima. Osnovne su im funkcije analogne aparatima v. n. (str. 315).
obuhvacem Jednom zastitnom zonom, onda !reba stititi svaki transformator poseboo
Zaseban problem predstavlja zastita oct direktnih at·
Preklda~i
__/. mosferskih udara. Za zastitu od direktnih udara treba
poduzeti i druge mjere, kao sto su zastitna uzad iznad Kontaktni sistem prekidaca n. n. mehanicki je povezan sa zapornim meha-
cijelog postrojenja te na vodovima do odredenih udaljc- nizmom koji naglo otvara kontakte djelovanjem okidaca (elektromagnetski, ter-
nosll pnJe ulaza u postrojenje. micki, elektronicki) iii aktiviranjem rucnog pogona (odnosno daljinskog, ako
Velike strmine prenapona mogu jako naprezati izolaciju postoji). Mogu se opremiti i podnaponskim, nulnaponskim iii paralelnim napon-
namota transformatora i rotacionih strojeva; ne ublmva· skim olddaeem.
JU se ventilnim odvodnicima nego cink-oksidnim odvod·
Ograni~iva~i, prekida~i za ogranicenje struje (limitori) prekidaju veee struje
nicima bez iskriSta.
kratkog spoja vee tokom porasta (poput osiguraca) i time znatno smanjuju
nepozeljne dinamicke i termicke efekte. Pri tim strujama jake odbojne elektrodina-
Sl. 4. Prigusivaci prenapona ispred elektromotora micke sile otvaraju kontakte vee nakon 0,5 do 2 ms (autorepulzijski princip) i
stvaraju uvjete za brzo gasenje luka (2 ... 3 ms). Primjena prekidaca: uklapanje i
prekidanje te zastita od kratkog spoja i preopterecenja. U el. instalacijama upot-
Za ublazavanje strmine sklopnih prenapona (npr. zbog rezanja struje vakuum- rebljavaju se mali (instalacijski) prekidaci (najcesce jednopolni) umjesto osiguraca.
skih sk_lop~Ika. i prekidaca i .. za zastitu ..rotacion_ih strojeva) upotrebljavaju se
C-R pngu§_Iva~I prenapona kop ImaJu senJski spoJene kondenzatore i otpornike Elektromagnetski okidaCi djeluju trenutno iii s malin. kasnjenjem i stile od
(sl. 4). _YnJednosii C 1 R. ov1se o kapacJtel!ma elektricnog kruga ispred i iza kratkog spoja, a termicki s inverznom karakteristikom stile od preopterecenja (sl. I,
prekldaca odnosno sklopmka te o mduktivitetu voda ispred prekidaca odnosno v. i str. 834). U novije se vrijeme sve vise upotrebljavaju elektronicki okidaci, koji se
sklopmka. mogu podesavati u §irokom podrucju struja kratkog spoja i preoptereeenja.
338~~--~--~~--~--­ SKLOPNE APARATUM Sklopni aparati niskog napona _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 339
Tabl. I. Sklopke
Prekida~i ,Rade Kont"ar" (IEC 157-1(73) Konstrukcije suvremenih sklopki n. n. izvode se veeinom kao grebenaste sklopke,
Sllltavljene od jednakih sklopnih e!emenata, nanizanih na zajedni~ku osovinu s
Nazivna Prekidna moe grebenima, koji otvaraju i zatvaraju kontakte s dvostrukim prekidanjem. Takvom
termi~ka
se konstruk,cijom mogu jednostavno ostvariti sve vrste standardnih i vanstandar-
struja kA,, 50Hz kA vremenska dnih shcima spaj&nja. Malih su dimenzija i velike mehani~ke trajnosti. S obzirom na
A cos "' konstanta uklopnu i prekidnu moe odgovaraju kategorijama upotrebe (tab. 4. str. 342) AC-2,
380 v 500 v 660 v 220 V- ms AC-3, AC-4, AC-23 (motorske sklopke) i AC-21, AC-22 (teretne sklopke). Primjena
sklopki: uklapanje i isklapanje razli~itih tro§ila (elektromotori, el. razvod, rasvjeta,
100 16 1' 12" 9'' 0,3 45 10 111ZD0vrlni aparati i dr.). Upotrebljavaju se takoder za sklapanje upravljac-
100 (ograniCi vac) 50 1' 25 1 ' 0,25
1 kih i pomoCnih krugova (str. 347).
125, 160 12 ' 10" 11'' 0,3 20 10 ... 15
320, 500 30 2 ' 2
20 ' 1Q2) 0,25 25 10 ... 15
630, 880 2
25 '
2
25 2 ' 1Q2) 0,2 25 10 ... 15 Tatli.2. ·
2
1000, 1600 55 ' 55 ' 35 2 ' 0,2 30 10 ... 15 ' Trepolae I_N(JeMite ilklopke ,Rade Kont"ar" (JUS N.K5.012/82,
2000, 2 500 55 2 ' 55 2 ' 55 2 ' 0,2 75 10 ... 15 :c;c;·,; •• · ·. · N.K5.030/82, IEC 408/85, 292-1/69)
2 2
3200,4500 100 ' 100 ' 75 2 ' 0,2 100 15
l)

21
Ctklus tsptttvanJa PI, IEC 157-1.
Ciklus ispitivanja P2, IEC 157-1.
Nazivna ..
termii!.lla A 16 20 25 50 63 80 125 200 400 630 800 l 200
struja I,,.

Snaga trofaznog 380 v 9 12,515,5 24 39 50 63 125 260 260 260 260

tOO optereeenja u kW 500 v 11,817 20 33 52 66 84 165 340 340 340 340
kat. AC-21 j660 v 15,522 27 43 69 86 110 210 400 400 400 400

Snaga trofaznih 380 v 5 8 13 21 32 37 47 47 47 47 47 47

10 motora u kat. kW 500 v 6 11 17 27 42 48 62 62 62 62 62 62
AC-3, AC-23, 660V 6 11 17 27 55 60 80 80 80 80 80 80
30 skl./h

Dobro iskori§tenje prostora posti.Ze se primjenom kombinacija osigura~a i polufne

sklopke kao konstrukcijske cjeline. Osigurat-sklopka ima kao pomicne kontakte
osiguraee (kategorija upotrebe AC-23), a sklopka s osiguratima sadrzi osigurace
serijski spojene s polovima, odnosno sklopnim kontaktima (kat. upotrebe AC-22 i
trenutno AC-23).
prekidanJe

L~IN
In,= 1600A

In, :100A
Sl. I. Primjer karakteristike I
ok.ida~a za prekidaee naziv· J
10·..,_____-:-------:,~o---.,..1o"'o---,oo-o-.I. ne struje
1. 1 =100 A i I. 2 =1600A . Sl: 2. Izmjenicne sk!opke Sl. 3. Krizna i 2 izmjenicne sklopke
 340
SKLOPNE APARATUR!
U sklopke n. n. rnogu se svrstati i _instalacijske sklopke. To su sklopke 1
rr:gsbnorntlpkorn? okretne, pn!Isne, pregsbne i potezne (JUS N.E0.310/65). Prel!ll
nacmu sp~JanJa dsjcle -~e na jednopolne, dvopolne. serijske (sklapanje pojedinog io
obaJu trossla), IZrnJenscne (sklapanje jednog trosila sa 2 rnjesta, sL 2) i kri!nr
(sklapanJe Jednog tros!la sa 3 rnJesta, sL 3). Graficke sirnbole v. na str. 660. .
Posebnu skupinu niskonaponskih sklopki <·ine aparatne sklopkc, koje se uglav·
nom pnrnJellJUJU u kucanskim aparatirna (IEC 328/72).
Sklopni aparati niskog napona _ 341
G1avni su kontakti redovno za izmjenicnu struju iii (posebne izvedbe) za istos-
mjemu, a pomocni za izmjenicnu i istosmjernu struju. Za posebne se namjene
pro~ode polu~~di~k~ sklopnici (IEC 158-2/8~) koji urnjesto mehanickih kontakat_a
tma]u poluvod!ce, sli se paralelno mehamcksm kontakl!ma dodaJU poluvodscs
(redovno tiristori), koji za vrijeme uklapanja i isklapanja rasterecuju mehanicke
kontakte (hlllridni sklopnici).

Sklopnicl (kontaktori) Za te§ke uvjete rada odnosno opterecenja (npr. zeljezare) i u prostorima ugroze-
nim od eksplozije (rudnici, kemijska industrija) upotrebljavaju se vakuurnski sklop-
.s~I?pnici su aparati s energetskim (daljinskim) pokrctanjem pomicnih kontaka~ nici, ~ji su glavni kontakti smjeSteni u vakuumiranim luCnim komorama.
(naJcesce elektromagnetom. rJede pneumatski). Kada se prekine uzbuda elektro.
magn~t":, kontakt1 se vrate u polozaj mirovanja. Osim glavnih, imaju 2 iii vilt Za primjenu npr. u kucanskim aparatima (IEC 158-3/85) iii na brodovima (Jug.
pomocmh uklopmh. 1 ~<klopnsh kontakata za \JPravljacke i pomocne krugovr, registar brodova, Lloyd's Register of Shipping, str. 968) moraju sklopnici zadovoljiti
Sk!op~sc~ su vrlo_ pnkladns za upr~VIJanJe IL dalJine elektromotorima i drugim el dopunska ispitivanja na vlagu, udarce i dr.
uredaJI~a. Za zaststu od preopter~ccnJa dodaJe sm se nadstrujni termicki (bimetal-
m) releJ. PnmJCOJUJU se za kategonJc upotrebc AC-1 do AC-4 i DC-I do DC-5 (tabl mmet.Jni releji isporucuju se za razlicita podruCja struja, unutar kojih se
4, str. 342). podel!lvaju na nazivnu struju motora (IEC 255-17/82). Redovno imaju kompenzaci-
Napon svitka elektromagneta maze biti izmjenicni iii istosmjerni. ju temperature oltoline i za§titu od dvofaznog rada motora. Uz ispravno podesenu
struju §tite motor u trajnom pogonu do 15 sklapanja na sat.
. Pri isto~mje~noj se _uzbudi moz: nakon privlaccnja magneta uzbudna struja
~natno smanJsts? Jer sluzs_samo za drzanJe kotve. To se postize npr. ukljucenjem tzv. Kombinacije sklopnika s bimetalnim relejem sluze kao pokretaCi motora (direktni.
stednog otpormka u senJU sa svstkom. sis dodatnog namota. ~verzijski,Y- !::,, u Dahlanderovu spoju) (JUS N.K5.030/82, IEC 292-1 '69,
292-2/70).
Tab!. 3.
Tropolni sklopnici ,Rade Kon~ar" Kategorije upotrebe
(JUS N.KS.OI0/78, IEC 158-1/70)
Za jedinstvenu klasifikaciju karakteristika rastavljaca, sk 1opki i sklopnika
Nazivni n. n. za glavne i pomocne strujne krugove standardizirane su za veCinu ti-
Kat. pogonski Nazivna pogonska struja I. pienih prirnjena kategorije npotrebe. Svaka se kategorija upotrebe definira
upotrebe napon u kat. AC-2 i AC-3 A vrijednostima struja i napona, koje se izrazavaju kao visekratnici nazivne
v pogonske struje i nazivnoga pogonskog napona aparata, zatim faktororn sna-
ge, odnosno vremenskom konstantom kruga opterecenja. Nazivnu pogonsku
.;5oo- 12 16 25 25 32 63 80 110 170 250 struju deklarira proizvodac uzimajuci u obzir nazivni pogonski napon, frek-
660- - 12 12 14 47 60 83 125 180 ' venciju, kategoriju upotrebe i druge uvjete (v. npr. tabl. 3). Nazivni pogonski
napon u kombinaciji s nazivnom pogonskorn strujom odnosi se na primjenu
Granicna snaga trofaznih rnotora kW aparata u pojedinim kategorijama upotrebe. Navedene vrijednosti struja i
napona u tab!. 4. sluze za ispitivanje uklopne i prekidne moci te elektricne
AC-2 i 380- 5,5 ll 12 15 30 40 55 90 132 trajnosti aparata.
AC-3 500- 7,5 II 12 15 40 55 75 110 160
660- 7,5 11 10 11 40 55 75 110 160 Aparati s otpornicima
DC-2 i 220- 5" ll,5 20 40" Sastoje se vecinom od stepenaste sklopke iii kontrolera, koji postepeno ukla-
DC-4 440- 9" 23 40 80 11 paju i isklapaju kontakte na koje su spojeni pojedini stupnjevi otpornika. Ot-
,. pornici mogu biti Zicani, limeni iii lijevani. Kao otpornik moze sluziti i destili-
" Otvorena tzvedba bez kuetSta. rana voda sa 0,2 ... 2% soli Na 2 C0 3 (vodeni pokretaci s kontinuiranom prornje-
nom otpora).
Tabl. 4.
Kategorije upotrebe za aparate niskog napona

Vklap. Prekid Uklapanje

Vrsta IKategorija Nazivna i prekidanje Stan-
aparata upotrebe Tipicne primjene pogonska struja r---t--+--.,,--__;.-___,
~..SJcos '1' 2 l L/R3l dard
U, U, ms
2 3 4 6 9 10
AC-1 neinduktivni iii malo ind. tereti,
otpornicke peci 1,5 0,95
sve vrijednosti 1--
AC-2 kolutni motori: pokretanje re-
verziranje5> ' 4 0,65
1---
AC-3 kavezni motori: pokretanje, 10 0,65
tsklapanJe u vrtnji 8 I--
1,1

1,>100A 0,35
f--
AC-4 kavezni motori: pokretanje re- I,~ 17 A 0,65
v~rziranje, ' 1 impulsno pok;eta- t-:-::--:-------1 12 10
UJe (koracanje) l 6 17 A<I.~IOOA
0,35
I,> 100 A 10•1
DC-I neinduktivni ill malo ind.
tereti, otpornicke peei
DC-2 f:~~=~~kretanje, svc vrij~aoati .. 1.~

l 2 3 4 ~: 6 7
•·--
9 10

DC-3 poredni motori: pokretanje, re- ,·:· ..2,5 :.b

verzinmje,'l impulsno pokreta- ....
"':!::
.:g nje6l " sve vrijednosti
1----
"'--
-0
---~
ON
Ooh
,_
=
0.
.Q
DC-4 serijski motori: pokretanje,
isklapanje u vrtnji 4 4 1,1 - ~
·"'
....
15
-"' z.x.
"' DC-5 serijski motori: pokretanje, re- "'"'
;:J-
verziranje, >l impulsno pokreta- ~~
nje6l

AC-20'l zatvaranje i otvaranje neoptere- 11)

">
_.2;; eenih strujnih krugova
11) 11)

=a-;
·-"e. AC-21 uklapanje i prekidanje djelatnih
sve vrijednosti
"'~
00

-"'
~e
·- optereeenja i umjerenih preop-
tereeenja
1,5 1,5 0,95
1,1 f - - -
co
~
-"'"
<nbO
uklapanje i prekidanje kombi-
u
u·;; AC-22 ~
=
~ e
0 ranih djelatnih i induktivnih op- (".(

........_
u;·a tereeenja, umjerenih preoptere-
eenja
3 3 0,65
1--
~
N
<:;
~~
;.;ar,n
AC-23 uklapanje i prekidanje struja 1.~11 A
10 8
0,65
1--
"'~
motora iii drugih jako induk- i
~:~ tivnih optereeenja 17A<f.~100A
0,35
"'~
e... S I,> 100A &'l 68)
"""
~g
DC-20 zatvaranje i otvaranje neoptere-
~,:.G eenih strujnih krugova sve vrijednosti 11) 11)
1,1 - 11) w
....
w
'---
"'
 I 2 3 4 5 6 7 8 9 10
"'0.>~
~:::::;'>"' DC-21 uklapanje i prekidanje djelatnih
~~.:: optereeenja i umjerenih preop-
"Cn-5~ tereCenja
"'.o E 1,5 1,5 I
-~ § ;o r----
>g
;..:::.~
.!oil: e
:J
DC-22 uklapanje i prekidanje kombi- sve vrijcdnosti "'
00
DC-2 niranih djelatnih i induktivnih ~

~ 6·~ opt. i umjer. preopterecenja

1,1
oc0
t; :5 0
~ 'E' E fnpr. poredni motori) ..,.
2,5
o· .... ·a u
-a~~ DC-23 uklapanje i prekidanje jako in-
4 4 - ::J
0 0, ~
_,._...,
-oro DC-3 duktivnih opter. (npr. senjski
C/'J.~r.n motori) 1,5
AC-3 pokretanje kaveznih motora, I,,; IOOA 10 8 $
isklapanje nakon zaleta l,> IOOA 87) 6"'
s~:c
~st
....oo-
o.E~
-. AC-4 pokretanje kaveznih motora
uklj. impulsno pokretanje, a
l,,;!OOA
l,> IOOA
12
9
10 '
10
87)
1,1 13)

0.35
- ~:
~~~
reverziranje samo za reverzij- z~o
N~

sk;: pokretace r.nuv

2:~::::

]~ .., AC-11 uklapanje i prekidanje izmje- 10 I 1 16)

,_
0
~-u ;.
-~o
nicnih el. magneta (11) 14' (1,1)14) (1,1) 14 ' 0,7 -
>E""
0
u~
~::;-
[ &.5
:>·-
DC-11 uklapanje i prekidanje isto- I I 1 17) -r!.
<"')
smjernih el. magneta (1,1)14) (1,1)14) (1,1)141 -- 6P <"')

le - nazivna pogonsk~ struja I - uklopna struja I., - prekidna struja

U., - nazivni pogonski napon U - n&pc>P prije uklopa U ~ - p.ovratni nap.on

AC - izmjenicna struja
DC - istosmjerna struja

'' Za izmjenienu struju uvjeti uklapanja izrdavaju se · u efektivnoj vrijedll06ti, pri eemu se podrazumijeva da
tjemena vrijednost nesimetricne struje, koja odgovara faktoru snagc kruga, more poprimiti veeu vrijednost.
2' Tolerancija za cos q>: ±0,05.
3' Tolerancija za LjR: ± 15 %.
4' 0 primjeni aparata za sklapanje rotorskih krugova i kondenzatora ili iarulja s volframovom niti moraju se
posebno sporazumjeti proizvodac i korisnik.
5' Pod reverziranjem se razumijeva zaustav1janjc iii brza promjena smjera vrtnje motora, zamjenom spojeva
napajanja motora za vrijeme vrtnje.
6
' Pod impulsnim pokretanjem (koracanjem) rrzumijeva se jedno iii vi§e eestih kratkotrajnih uklapanja motornog
kruga sa svrhom da se postignu mali pomaci pogonskog mehanizma.
7' Najmanje 1 000 A.
•> Najmanje 800 A.
9
> Najmanje I 200 A.
10' Prekidna moe poluvodickih sklopnika ispituje se strujama jednakim uklopnoj moCi (stupac 5).
11 ' Ako je uklopna i prekidna moe veea od nule, Vlijednosti struje i faktora snage (vremenske konstante) treba
odrediti proizvodac.
12 ' Primjena pokretaca za upravljanje indukcijskim motorima s individualnim popravljanjem faktora snage
pomocu kondenzatora, predmet je posebnog sporazuma izmedu proizvodaca i korisnika.
13 ' Za vrijednost !,,:;17 A cosq>=0,65.
141
lznosi u zagradama vrijede .za izuzetna naprezanja.
15 ' Ako su navedeni aparati normalno namijenjeni za direktno uklapanje i prekidanje struja pojedinacnih motora,
moraju odgovarati posebnim odredbama koje su uglavnom u skladu sa standardom za sklopnike (Publikacija
IEC 158-1/1970).
16 ' Naznaceni faktori snage su konvencionalnc VJ ijednosti i primjenjuju se samo za ispitne krugove, koji
nadomjestaju elektricne karakteristike strujnih krugova svitaka. Za prekidanje: cos q> =0,4; iznimno 0,7.
17 ' Prema empirickoj relaciji treba za LjR u ms uvrstiti numericku vrijednost 6P u vatima, ali najvise L/R=30ms .

....
....
"'
346 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ SKLOPNE ARMATURE
Sldoptti aparati niskog napona _____ 347
Nadopuna kategorija upotrebe navedenih u novom standardu IEC 947-1/1981,
PokretaC:i za asinkrone kolutne motore odabiru se iz kataloga, prema karakteris-
Sklopne aparature n. napona (v. i IEC 947-2; -3, -4, -5): 1 )
timom broju k• = 1,4 ~m (U m je nazivni napon rot ora u V). Za zadane vrijed-
AC-5a sklapanje izbojnih zarulja ...;3IJ
AC-5b sklapanje zarulja sa zarnom niti nosti rJ..., f i snage motora iz tablica u katalogu odabire se u karakteristicni broj
AC-6a sklapanje transformatora - ____ 1,
AC-6b sklapanje kondenzatorskih baterija k0 i tip pokreta~
AC-7b sklapanje slabo induktivnih trosila u kucanskim i slicnim aparatima Regulacijslti pokretati (rucni), osim za pokretanje, sluze za mijenjanje brzine
AC-7b sklapanje motora za primjenu u kuCanstvu vrtnje motora do odredene granice.
AC-8a sklapanje motora hermetickih kompresora hladnjaka s rucnim pode!av.
njem okidaca za preopterecenje Kootroleri su sklopke s viSe sklopnih polo:laja, kojima je funkcija postupno
ukljuC:ivanje i iskljuC:ivanje otpora u strujnom krugu elektromotora, radi pokreta-
AC-8b sklapanje isto kao AC-8a, ali s automatskim podesavanjem nja, mijenjanja brzine vrtnje i kocenja dizalica i el. vozila.
AC-12 sklapanje omskih i poluvodickih trosila izoliranih optoelektronickim
spreznicima (engl. opto couplers) IDtllret1DI koatroleri (upravljaeke sklopke) uklapaju i isklapaju otpore posred-
AC-13 sklapanje poluvodickih trosila izoliranih transformatorom stvom &l:.lqpnika
AC-14 sklapanje malih elektromagneta Rueni regulator! uzbude mijenjaju uzbudnu struju el. strojeva postupnim
AC-15 sklapanje elektromagneta ukljuC:ivanjem iii iskljueivanjem otpora. Sluze za mijenjanje napona generato-
DC-6 sklapanje Zarulja sa Zarnom niti rs i mijenjanje brzine vrtnje istosmjernih motora s porednom i nezavisnom
DC-12 sklapanje analogno AC-12 uzbudom.
DC-13 sklapanje elektromagneta istosmjerne struje
DC-14 sklapanje elektromagneta istosmjerne struje sa stednim otpornikom .Rade Konear" proizvodi:
A zastita strujnih krugova bez naznake nazivne kratkotrajno podnosiw a) rotorske uljne pokretace za snage mot ora 16 do I 600 k W
struje b) vodene pokretaee za motore do 3 000 kW
B zastita isto ali s navedenom nazivnom kratkotrajno podnosivom
strujom c) rotorske regulacijske pokretace do I,= 150 A
d) grebenaste kontrolere za mot ore do 33 k W, 500 V
Pokreta~i (uputnici) s otpornicima sluze za pokretanje elektromotora pomoil
e) ruble regulatorc uzbude.
postupnog iskljuCivanja otpora, pri cemu se struja mijenja izmedu maksimablc
vrsne struje I 2 i sklopne struje I 1• Otpornlci nd okrugle lice
Sre d nJa
. s!ruJa
. pok retanJa:
. I, =I1-+Iz
-. Pro-
2 mjer Presjek Trajna
d mm 2 fl/m mjQ struja
Standardizirana strogost (teiina) pokretanja f za rotorske pokretaee asinkrooil mm I, A
kolutnih motora, prema IEC 292-3/1973:
0,1 0,0078 63,7 0,016 0,077
I 0,2 0,0314 15,9 0,066 0,24
f=2:0,7 1,4, 2; I, je nazivna struja tereta rotora u A. Koristi se takO<!er fsl. 0,3 0,0707 7,08
I, 0,142 0,47
Strogost pokretanja f za velike motore moze se odabrati i izvan standardiziraoil 0,4 0,126 3,97 0,25 0,76
vrijednosti. 0,5 0,196 2,55 0,39 1,1
0,6 0,283 1,77 0,57 1,5
0,7 0,385 1,30 0,77 1,9
I) Novi pojedinacni standardi IEC za sklopne aparature n. napona u pripremi kao 0,8 0,503 0,995 1,01 2,4
zamjenu za IEC !57, !58, 337 i 408. 0,9 0,636 0,686 1,27 2,9
 Sklopnl aparati niskog napona _________ 349
348 -- _ SKLOPNE APARATURE
,Rade Koncar" proizvodi kompletan asortiman tip kala 0 22 i 30 x 30 mm,
(nastavak tablice) signalnih svjetiljki, elemenata mozaik-sistema, zatim grebenastih sklopki za realiza-
ciju razliCitih shema spajanja u kategoriji upotrebe AC-11 (110 ... 660 V) i DC- I I
Pro- (24 ... 600V). (JUS N.K5.051/82, IEC 337-1/70, JUS N.K5.052/82, 053/82, IEC
Presjek Trajna
mjcr 337-2/72, 337-2A/7?J, -2Cj77).
Qjm m/Q struja
d mm 2
I, A
mm Vdnlje granlce zagrijanja (poveeanja temperature iznad temperature oko1ine)
LO 0,785 0,631 1,56 3,5 nlskoaaponskib sklopnib aparata i blokova prema standardima IEC
1,1 0,95 0,526 1,90 4,1
1,2 1,13 0,442 2,26 4,7 Dijelovi od metala iii izolacijskog materijala u dodiru s uljem ..... . 65 K
1,4 1,54 0,325 3,08 6,2 Priklju<mice za vanjske izolirane vodice ...................... . 70 K"
Metalni dijelovi za rucno pokretanje . , , . , ... , ....... , ........ . 15 K
L6 2,01 0,249 4,02 7,6
9,3 Dijelovi od izolacijskog materijala za rucno pokretanje .......... . 25 K
1,8 2,54 0,196 5,08
Metalna kueiSta i ploee pristupacne dodiru ................... . 30 K
2,0 3,14 0,159 6,28 11,1
KuCi§ta i ploee od izol. materijala pristupacni dodiru ........... . 40K
2,2 3.80 0,131 7,60 13,0
Ulje_ za aparate koji prekidaju u ulju ........................ . 60 K
2,5 4,91 0,102 9,92 16,1
2,8 6,15 0.081 12,3 19,5
'' Za prekidal!e prijcdlog IEC predVic!a 80 K.
3,0 7,07 0,071 14,1 21,3
2
p 1 =0,5 Q mm /m (konstantan) do 200 "C za laboratorije i slicne svrhe. npr.
Osiguraci (JUS N.E5.210/88 1l, IEC 269-1/86) 2 '
spirale hladene zrakom (korak >4d), namotane na tr.c 0 7 do 10mm.
Promjere <0,4 mm treba radi stabilnosti motati na nosace (cilindre, jahace), !to
ujedno povecava opteretivost I, za oko 1,7 puta. U slncaju vibracija treba i veee Opeenito
promjere motati na nosace; do 0 0,6 mm raste time opteretivost za 20 do 30 o/~ Osigurac (rastalni osigurac) je aparat koji taljenjem jednog iii vise svojih ras-
iznad 0 0,6 vise ne raste. talnih elemenata otvara strujni krug prekidanjem struje kad ona kroz dovoljno
Opteretivost u intermitiranom pogonu je 1,7 I, iz tablice. vrijeme prema§uje odredenu vrijednost. Osigurac se sastoji od ddaca i rastalnog
Materijal druge otpornosti p 2 trajno je opteretiv sa I 2 : ulo§ka. DrZ&c osiguraca je kombinacija osnove (podnozja) i nosaca uloska ukoli-
ko postoji.

Aparati za upravljacke i pomocne krugove Prema §irini podrucja prekidanja razlikuju se ,g"-rastalni ulosci (ranije ulosci
za optu upotrebu) i ,a"-rastalni ulosci (ranije pridruzeni iii ,back up" ulosci),
U ovu grupu aparata svrstavamo releje, pomocne sklopnike, tipkala, mikrosklopk~ ,g"-rastalni uloici (full-range breaking fuse-link) mogu pod propisanim uvjetima
indirektne kontrolere, programske i pozicijske sklopke, kontrolnike, signalne svjetiljke i prekidati sve struje do svoje nazivne prekidne moCi. Namjenjeni su zastiti od
slicno. Umjesto mehanickih kontakata sve se vise upotrebljavaju poluvodicki element\ preopterecenja i kratkog spoja.
sto omogucuje znatnu redukciju dimenzija i bolje prilagodavanje suvremenim zahtjevi-
ma razliCitih operacija upm vljanja, signalizacije itd. (npr. blizinske sklopke, tipkala, ,a"-rastalni uloki (partial-range breaking fuse-link) mogu pod propisanim
senzori). (Odredbe o relejima vidi u grupi standarda IEC 255-1-00, -3, -4, itd.) uvjetima prekidati sve struje izmedu odredene najmanje vrijednosti (npr. za
,aM"-ulo§ke /min= 6,3 I.) i svoje nazivne prekidne moci. Namjenjeni su zastiti
Tab!. 5. Pomocni sklopnici ,Rade Koncar" (JUS N.K5.010j78, N.K5.054/82, IEC od kratkog spoja.
158-1/70, 337-28/76) Prema propisima se osiguraci moraju postaviti na svim mjestima, gdje se
Naz. napon 50 Hz V 220 380 500 660 smanjuje presjek. To nije potrebno ako je duljina vodica s manjim presjekom manja
Naz. pogon. struja u AC-11 A 10 6 4 2 od I m, iii ako osigura~ stiti takoder manji presjek (vidi str. 834). Moraju se
postaviti u blizini pocetka sticenih vodica.
Naz. istosmjerni napon V 24 110 220 440 600
Naz. pogon. struja u DC-1 A 10 (10), 2,1 (10) 0,8 (10) 0,6 (1,3) 0,6 (1,0) 11
10 (10) 0,9 (10) 0,45 (2) 0,25 (0,9) 0,2 (0,8) Revidirani JUS N.E5.205 i 210/70 prema IEC 269--1/86
Naz. pogon. struja u DC-11 A :ZI Ovi standardi ne obuhvaCaju minijaturne osiguraCe JUS N.E5.705 i 706/ odnosno IEC 127
Vrijednosti u zagradi vrijede za spajanje :1 pola u seriju.
350 ________________________________ SKLOPNE APARATURe ~--351
S1dopni aparati niskog napona
Izuzetak: ogranci kabelskih i nadzemnih vodova osiguravaju se veeinom pri
ulazu u zgradu, a rjede na pocetku ogranka. Osiguraci se ne postavljaju tamo gdje ~~; ~
.ecce cccr-c ..:c<<<<..:c
ugrozavaju funkciju nekog uredaja (npr. u uzhudnom krugu porednih motora) niti
u nulte vodice (izuzetak ogranak s dvije Zice isle boje, tada se osiguravaju obje, alijc
tamo nulovanje zabranjeno). Navedene smjernice ne vrijede za spojeve izmedu
104
:!l!<llll~
--
\ll28 5! !a~§~!il
2NVO-O< NV . 2NV , 2N_'

elektricnih strojeva, transformatora, akumulatora, na razvodnim plocama, niti za s

nadzemne i kabelske vodove. 1\nltflll .\
»'
1. Osiguraci za industriju i slicne primjene
t
I,
(JUS N.E5.220' 1, IEC 269-2/86 i IEC 269-2-1/87) 1\ \
~
Ovi osiguraci ne moraju biti zasticeni od dodira dijelova pod naponom, a sl'l
manipulacije obavlja osposobljena osoba (oznaka BA4 i BAS JUS N.B2.730/84) iv 1\\
pravilu se upotrebljavaju u postrojenjima gdje su rastalni ulosci pristupacni samo_ »' .\.
takvim osobama. ·
,Rade Koncar" proizvodi osigurace nazivnog napona do 660 V s uloscima 1
-~ 1\ lNI\ \
nozastim kontaktima (prema DIN 57 636 d.21/84 NH-sistem) ito:
,g"-rastalne uloske za opcu primjenu, oznaka gG 21
,a"-rastalne uloske za za§titu motorskih strujnih krugova, oznaka aM 31 \ \. l\_\ 1\ 1\
»"'
Osiguraci proizvodnje ,Rade Konear"
10
\\
Osnove Nazivna struja Prekidna moe kA,,
Veli (pod- gG-uloska, A Nazivna struja 1101 4 6 4 6 Ill' 2 4 6 810' 2 4 & e1o 5A
cine nozje) ~oov- i 440V- aM-uloska, A 500V-1660V-1440V- I,-
do A 660V- 660V- gG, aM gG, aM gG t, = virtualno rastalno vrijeme
I~= ~.truja kr!llkog spoja
00 160 6 ... 160(100)* 6 ... 125 50
1 250 25 ... 250(200) 25 ... 250 >120kA 120 80 Sl. 4. R11stalite karakteristike gG-osiguraca ,R. Koncar", tipa NVO (odgovaraju
2 400 125 ... 400(315) 125 ... 400 (cos<p=0,2) 120 (T:s;15m~ ·. ' standardima JUS. IEC, DIN/VDE)
3 630 315 ... 630(500) 315 ... 630 120
Ograni~nje kratkospojne struje (sl. 5): proracunata struja I, (I;; str. 593) raste bez
• u zagradi su iznosi najveCih nazivnih struja za 660 V osiguraea do amplitude I., koja sadrZi istosmjernu komponentu. Karakteristika
propuitene struje prikazuje visinu te amplitude npr. za I,= 20 kA,, s udjelom
istosmjerne komponente do 80% amplituda je I.=J2·20·1,8=50,76 kA (toeka A).
1.1. ,gG" - rastalni ulosci Osigurac od 200 A prekida tu struju jos u porastu kod 13,7 kA (locka B) i stili time
postrojenje od dinamickog naprezanja. U niskonaponskim mrefuma udio istos-
Selektivnost ulozaka spojenih u seriju, bez obzira na velicinu struje kratkog 11\ieme komponente obicno je ispod 60 %.
spoja, postize se u pravilu taka da se odaberu s omjerom nazivnih struja 1,6 (za
1.:;;.16 A). To su ulo8ci koji se razlikuju za dva strujna stupnja. 1j. ,aM" - rastalni ulosci
SluZe za zaititu motora odnosno motorskih krugova (ukljucujuCi sklopne apara-
" Standard u izradi prema IEC 269-2/86 i IEC 269-2-1/87 te) od kratkog spoja. Za zastitu motora od preoptereeenja treba predvidjeti drugu
21 Prema DIN 57636 d. 1/83 oznaka gL, ulo§ci za za8titu vodova vrst zaitite (npr. bimetalni relej odnosno okidac). Nazivna struja uloska odabire se
31 Prema DIN 57636 d. 22/84 isla oznaka, ulo§ci za za8titu niskonaponskih postrojenja
prema nazivnoj struji motora. Osiguraci prekidaju struju 6,3 r. u vremenu kraeem
352 SKLOPNE APARATURE Sldopnl aparati niskog napona _______________________ 353

kA 80% 0% TEC 269-3-1), s utirnim kontaktima (npr. ,pin"-tip prema IEC 269--3-1).
100 Osiguraci za zastitu u domacinstvu odgovaraju karakteristikama gG (vidi tocka 1.1
00 630A
IOOA str. 350~ To daje mogucnost uskladivanja selektivnosti s osiguraCima za primjenu u
A
t: ~
c...< ~~~31\A
industriji odnosno razlicitih sistema osiguraca, npr. NH-sistem i D-sistem i slicno.
I" lO [::::.
20 160Ai~~ 2.1. D i DO-sistem osiguraca
~ 100A
k ~B 63A :~ Ovi osiguraci koriste se u nas najeesee za zastitu instalacija a gotovo redovito u
0
8 40A JIA domaCinstvu. Osiguraci DO imaju u odnosu na osiguraee D znatno manje dimenzi-
32A 25A jc §to doprinosi ustedama na prostoru. DO-osiguraci proizvode se za napon
20A 16A 380 V- i 250 V -, a osiguraci D za napon 500 V (u inozemstvu, prema DINjVDE,
4 lOA
3 proizvode se osiguraCi D-tipa istih karakteristika za napon 660 V- i 600 V-
1::::: ~k::"" ~ p ....... I!IIZiYne strujc do 63 A). Prekidna moe D i DO-osiguraca ne smije biti manja od
>?' ~ v 6A 50 kA za izmjenirnu i 8 kA za istosmjernu struju.
~~ 1--- ....... VeliCine i boje rastalnih ulohla (boje odgovaraju i boji kalibarskog prstena koji
1
0,8 spreeava ulaganje rastalnog ulo§ka veee
nazivne struje nego §to odgovara prstenu
Q6 montiranom u osnavu}
0.4
Q3 Veli- Osnova Ulozak Veli- Osnova Ulozak
Q2 ~~- cina do A Boja cina do A
/ (tip) (navoj)ll A (tip) (navoj)ll A

o.10,1 2 ruzicasta 2
02 0.3 0.4 0,6 DB 1 2 3 4 6 8ll 20 30 40 60 80 120
kAet 4 smeda 4
I,- DOl 16 6 zelena DII 25 6
(E14) 10 crvena (E27) 10
Sl. 5. Karakteristike propustene struje gG-osiguraca ,R. Koncar", tip NVO
16 siva 16
20 p1ava 20
od 60s (ulosci R. Koncar izmedu 6 i 10 s), struju 8 I" odnosno 12,51 0 prekidaju 25 Zuta 25
u vremenu duzem od 0,5 s (u1osci R. Koncar ~ 2 s) odnosno kracem od 0,5 s (ulo!ci
R. Koncar ~0,25 s). Standardom DIN 57636 d.22/84 definirana je selektivno~ 002 63 35 ern a 35
izmcdu ,aM" i ,gL" (DIN 57636 d.21/84) uloska ispred njega. Uloske ,gG" (,gLi (E18) 50 bije1a Dill 63 50
ta zastitu motora od kratkog spoja treba odabrati prema tablici 4. str. 184. 63 bakrena (E33) 63
100 80 srebma 100 80
2. OsiguraN za domacinstvo i slicne primjene 003 crvena DTV (R I 1/4") 100
(M30x2) 100
(JUS N.E5.230ll, IEC 269-3/87 i IEC 269-3--1 2 l) 31
ll NavoJ E v. str. 1122.
Upotreba ovih osiguraca namijenjena je nepoucenim osobama (oznaka BAI JUS
N.B2.730/84). Osiguraci moraju biti zasticeni od dodira s dijelovima pod naponolll 3. Osigura~i za zdtitu poluvodi~kih uredaja
Nazivne vrijednosti struje i napona ne prelaze 100 A odnosno 500 V. Proizvode se u (JUS N.E5.240 1 l, IEC 269-4/86)
razliCitim izvedbama: D, DO (navojni tip), s cilindricnim kapama (npr. tip B prema Poluvodicki ventili, u usporedbi s ostalim komponentana strujnog kruga, imaju
zbog male mase relativno malu strujnu preopteretivost. Oni se ne mogu stititi
" Revizija standarda JUS N.E5.206 i 211/76 prema IEC 269-3/87 i IEC 269--3 -1 pomoeu naprijed navedenih osiguraca. Za zastitu od kratkih spojeva upotrebljavaju
2
) Standard IEC 269 -3-l u pripremi se ultrabrzi osiguraci, koji se najeesee spajaju u seriju s diodama i tiristorima.
Jl Standard JUS N.£5.005/10.65 ,,lnstalacioni osiguraCi s rastalnim uloScima•· zastarjeva au
potpunosti ga zamjenjuje JUS N.E5.230 'l Standard je u izradi prema IEC 269--4/86
 354 _____ SKLOPNE APARATURE Sklopni aparati niskog napona -----~--- .355
Osiguraci niskog napona (do 1000 Vi 1500 V ~) za industriju, domacinstvo i slicno
(OpCi standardi: JUS N.E5.210/88, IEC 269-1/86, DIN 57636 d.1/83")

Oznaka podrucja Prekidna

prekidanja i kateg. Izvedba uloska Nazivni Nazivna
Namjena moe Posebni
upotrebe prema napon struja Glavna primjena
(sistem osiguraca) kA., standardi
US i IEC, DIN/VDE , do V do A (kA~)

Zastita vodova ~

s nozastim kontaktima (NH-sistem) JUS N.E5.200 31

od preoptere- 1250 >50(25) IEC 269-2/86 industrija41
eenja i kratkog ~

s cilindricnim kontaktnim kapama 660 100 >50 IEC 269-2-1/87 distribucija

spoja DIN 57636 d. 21/84 el. energije i
~

s kontaktima za pricvrseenje vijkom 1250 >80(40) (NH-sistem) slicno

D-sistem (navoj E27, 500 100 >50(8) JUS N.E5.230 31
E33 i R11/4") IEC 269-3/87 domacinstvo 51
gG gL 380 100 >50(8)
DO-sistem (navoj E14, IEC 269-3-1 31 i slicno
(gB, gTr) 2 E18 i M30x2) DIN 57636 d.31/83 61
cilindricna 240 45 >20 (D-sistem)
(tip A, B, C i dr.) 380 63 >20 DIN 57626 d.41/83
415 100 >31.5 (DO-sistem)
D-tip (navoj E16) mjerm i upravlj.
500 25 >4 DIN 57635/84 71
uredaii
Zastita motora, ~

s nozastim kontaktima JUS N.E5.220 31

sklopnih aparata (NH-sistem) 660 1250 >50
aM aM IEC 269-2/86, industrija 41
od kratkog spoja IEC 269-2-1/87 i slicno
DIN 57636 d.22/84 8 '
Zastita polu- JUS N.E5: 240 31
vodickih uredaja sve izvedbe 1000 1250 >50 (8)
aR IEC 269-4/86

NH-sistem 660 630 >50 (25) DIN 57636 d.23/84 1 '

gR D-sistem 500 100 >50 (8) DIN 57636 d.33/86

NH-sistem 660 (3000) 100 (1600) >50 (25) DIN 57636 d.23/84"

Standard DIN 57636 d.1/83 proteze se do 1000 V- i 3000 V ~, a DIN 57636

0
d.23/84 do 3000 V- i 3 000 V ~ te do 1600 A.
21
Podrucje prekidanja i kategorija upotrebe vidi str. 342. Kategorije upotrebe G i
M .IZ IEC standarda zamjenjene su u postojeeem standardu DIN/VDE vrstom
stiCenog objekta: L za vodove, M za postrojenja odnosno sklopne aparata
DINjVDE standardizira i osigurace za zastitu postrojenja u rudarstvu oznake
,B", te zastitu energetskih transformatora oznake ,Tr".
31
Standard u pripremi.
•1 Ne moraju biti zasticeni od dodira s dijelovima pod naponom.
'' Moraju biti zastieeni od dodira s dijelovima pod naponom.
' Standardom su obuhvaceni i osiguraci 660 V - i 600 V ~ do 63 A.
6
7
' Standard obuhvaca i osiguraee do 1000 V za rudarstvo (gB) i 400 V za zastitu
energetskih transformatora (gTr).
81 Standard obuhvaca i osiguraee do 100 A, 500 i 750 V za rudarstvo odnosno
uljeznicu.
356 -------- ---- - _________________ SKLOPNI APARATURE ~klopl)i blokovi __ 357

Tako se najtocnije karakteristika pregaranja osiguraca moze prilagoditi karakteris- . U pogledu sigurnosti osohlja od dodira dijelova pod nap_on'?m sklopna aparatu-
tici jednokratnog preopterccenja ventila. U postrojenju koje saildi veliki br~ ra (blokovi iii aparati) mo:ze hiti otvorena bez posehne za~t1te 1h zatvorena s nek1m
ventila, osnovna zadaca osiguraca je da izolira ventil koji je izgubio blokima iii od ovih slupnjeva za§tite:
zaporna svojstva. Cinjenica, da osigurac pregara kod odredene vrijednosti I't ida
se jednokratna preorteretivost poluvodicke komponente takoder mo:ze izraziti
pomocu vrijednosti I t, pojednostavljuje dimenzioniranje zastite od kratkog spoja Slupanj Sprijeeen dodir dijelova pod Sprijeeen prodor
Poluvodicka komponenta je, u pravilu, zadovoljavajuce zastiCena, ako je /21 z&Stite naponom i pokretnih dijelova krutih tijela
ukupnog vremena prekidanja osiguraca manji od 12 t komponente. Iznos l't
osiguraCa ovisi o konstrukciji uloSka, o karakteristikama strujnog kruga i narOCito IP 2X - prstima (12 mm0)
o pogonskom naponu. Kod manjeg pogonskog napona u odnosu na nazivni napo~ IP 3X - alatom, Zicom itd. 2,5 mm0 >2,5mm
I't ukupnog vremena prekidanja osiguraca se smanjuje (iznos 12 t,, rastalnoa
IP4X - Zicom iii trakom dehlj. l mm >lmm
vremena za t, < 5 ms je konstantan). Ovo moze biti korisno kad je potrebno
2
smanjiti 1 t, ali treba provjeriti da li napon luka osiguraca izdrze poluvodifke IP 5X - hilo Cim
komponente. Osigurac odabran na temelju vrijednosti / 2 t ne mora stititi o4 IP 6X - hilo Cim prasine
preopterecenja. Za potpunu zastitu, karakteristika vremena prekidanja osiguraea
treba biti ispod krivulje jednokratnog preopterecenja komponente.
Preg/ed tehn. podataka za osigurace n. napona daje tablica na str. 354 i 355 Sldopna apara,tura mofe hili za§licena i od vode u stupnjevima mehanicke zastite
s dvoZIIllll!enlcastom oznakom prema str. 108.
Prema za§tili od dodira dijelova pod naponom i prema vanjskom ohiiku hlok
SKLOPNI BLOKOVI mofe hiti:
otvouni, gdje je na noseeu konstrukciju montirana elekt~icna opre_ma ciji su
vodljivi dijelovi pristupacni. Plo~a je takav hlok kod kojeg ceona ploca osigura-
Opee karaklerislike va s prednje stranc stupanj zastite harem IP 2X
Sklopni blok je sastav sklopnih aparata, pripadne mjerne, signalne i upravljafkc zatvoreni kad je zatvoren sa svih strana tako da je ostvaren stupanj_ zastite
opreme, te nosive konstrukcije spojenih u funkcionalnu cjelinu. Tvorni~ki saslavljeai harem IP 2X. Ormar (s vertikalnom upravljackom plocom) i pull (s honzontal-
sklopni blokovi se izraduju. sastavljaju i ispituju u tvornici, te otpremaju u jedinica- nom iii nagnulom upravljackom plocom iii komhiniranom) prvenstveno . ~~
ma prikladnim za transport (vise polja niskog napona, jedno iii vise polja srednjeg predvidaju za postavljanje na_ pod, a . ormaric za montazu na z1d. Ormanc1,
napona, dio polja viseg napona). meduaohno povezani lako da 1m spoJm vodov1 prolaze kroz otvore u dod1rmm
sljenkama, predslavljaju bateriju ormarica.
Na mjestu upotrebe oni se postrojavaju i spajaju u sk/opno postrojenje. Njiho-
va svojstva izolacije, vodenja, prekidanja i uklapanja struje, mehanickog djelovanja Kaoalni razvod je Iipski ispitan hlok koji obuhvaca krute vodice na izolacijskim
i zastite od dodira odreduju se tipskim i komadnim ispitivanjima, te se prema elementima u kanalu, tlijehu iii siicnom plastu.
opsegu tipskih ispitivanja razlikuju Iipski ispitani i parcijalno Iipski ispitani blokcm
(str. 357).
NISKONAPONSKI SKLOPNI BLOKOVI
Za tipski ispitanc blokr>\e odredenih karakteristika mjerodavni su samo pripadni
ispitni zahtjevi: za izolaciju - ispitni naponi na str. 568 ... 570, a ne razmaci na str.
Niskonaponski sklopni hlokovi namijenjeni ~u za razvodenje elekt~!cne ener~ije u
571...572; za provodenje struje - zagrijanja na str. 329 i 349, a ne trajne struje na postrojenjima za proizvodnju, prijenos, raspo_dJelu 1 pretvorbu elektncne energiJe, te
str. 800 ... 808.
upravljanje energetskom opremom 1 tchnolosklm proces1ma.
Sklopni aparati i sklopni blokovi imaju zajednicki naziv sklopna aparatu- Osiin uobicajenih pogonskih uvjeta odredenih unutrasnjom iii_ va~jskom monta-
ra. Razvodoa aparatura (aparati iii hlokovi) sluzi za razvod elektricne energijc, !om, niskonaponski blokovi upotrebljavaju se takoder u speC!Jalmm ~~~~nsklm
a upravlja~ka aparatura za upravljanje razvodnom aparaturom, trosiiima ill uvjetima, npr. u hrodovima, tracnicnim voziiima, d1zahcama, na gradihstima, u
procesom. eksplozijskoj atmosferi i sl., te u kucanstv1ma gdje su pn rukovanJu dostupm
Prema predvidenom mjestu ugradnje i upotrehe raziikuju se aparature za uout· nestruenom osohlju. U tom slucaJU sklopm blokov1 moraJU pored osnovmh stan-
r&Snje prostorije (unutrasnju montazu) i za vanjske proslore (vanjsku monlatu). darda udovoljiti i dodatnim zahtjevima.
358 ______________ - - --- ______ SKLOPNE APARATURE Sklopni blokovi ___________________________ 359

. Niskonapon~ki sklo~ni blokovi izv?de s~ ovisno o stupnju ispitanosti kao Iipski Tab!. 2. Popis provjera i ispitivanja za blokove TI A i PTIA
tspttam blokovt (TT A) th parctjalno l!pskt tspitani (PTTA). (u skladu sa standardom IEC 439-1, odn. JUS N.K5.503)
. Osno~na podjela niskonaponskih sklopnih blokova, pregled vazecih standarda Broj Karakteristike TTA PTIA
I podruCJa pnmJene navedem su u tabl. I, a popis provjera i ispitivanja blokova
TTA 1 PTTA u tabl. 2. provjera ispitiva- provjera ispitivanjem iii
l. granice zagrijanja
njem ekstrapolacijom na osnovi
tipski ispitanih blokova
Tabl. 1. provjera mjerenjem otpora
2. dielektricna svojstva provjera ispitiva-
njem izolacije
Vrste niskonaponskih sklopnih blokon provjera ispitivanjem iii
3. kratkospojna evrstoea provjera ispitiva-
njem ekstrapolacijom iz slicnih
Vrsta bloka tipski ispitanih izvedbi
Podrucje Naziv bloka prema prema Osnovni Dodatni 4. funkcionalnost
primjene vanjskom obliku stupnju standard standard zaititnog kruga:
ispitanosti • dje1otvomost spo- provjera pregledom provjera pregledom iii
jeva izmedu okret- ·~ ill mjerenjem otpo- mjerenjem otpora
elektro- - otvoreni blok -stalak nih vod1jivih dije- .~ ra
energetska - ploca 1ova b1oka i za-
i indu- stitnog kruga ~~
TTA ~ provjera ispitiva- provjera ispitivanjem iii
strijska • kratkospojna
postro-
jenja
- zatvoreni blok
- ormar
iii
PTTA
IEC 439-1/85
JUS N.K5.503
IEC 890/87
JUS N.K5 505
evrstoca zastitnog
kruga
& njem prikladnom konstrukci-
jom i rasporedom zastit-
- pult nog vodica
- ormariC 5. izolacijski razmaci i provjera ispitiva- provjera ispitivanjem
- baterija ormarica klizne staze njem
6. mehanicki rad provjera ispitivanjem provjera ispitivanjem
- kanalni razvod IEC 439-2/85 stupanj mehanicke provjera ispitiva- provjera ispitivanjem
TTA 7.
JUS N.K5.503/2 za8tite njem

domaCin- - ormar 8. o~eenje, elektricka pregled bloka uk- pregled bloka ukljucujuci
stva (ruko- - ormariC IEC 439-3 IEC 439-1 funkcionalnost ljucujuci pregled pregled ozicenja i ako je
TTA potrebno ispitivanje elek-
vanje ne- - baterija onnarica JUS N.K5.503/3 JUS N.K5.503 oZicenja i ako je
strucnog ., potrebno ispitiva- tricke funkcionalnosti
osoblja) 'C' nje el. funkcional-
.~ nosti
gradilista - 9. izolacija ·.~ dielektricko ispiti- dielektricko ispitivanje ili
ormariC IEC 439-4
TTA - vanje provjera otpora izolacije
- baterija ormarica JUS N.K5.503/4 0
10. zaWtne mjere provjera zaStitnih provjera zaiititnih mjera
brodovi ] mjera i elektricne
- ormar
" neprekinutosti za-
- ploca IEC 439-1 IEC 92
- pult TTA :::2 stitnih krugova
JUS N.K5.503 zahtjevi klasifi-
- ormariC 11. otpor izo1acije provjera, ako nije prove-
kacijskih dru- dena pod br. 2 iii 9
stava
 360- ------- --· ------ -------- SKLOPNE APARATUR£ Jklopni blokovi ___________ _ 361
Tipski ispitani blokovi sistema KON-KOMPAKT A-ormar (:Jparatni) mofe se alternativno opremiti sa tri vrste aparatnih grupa cija
izvedba odreduje tipsku oznaku cije!oga sklopnog bloka, 1 to:
KON-KOMPAKT je modulni sistem tipski ispitanih niskonaponskih sklopni~
blokova ,Rade Koncar" koji obuhvaca vrste blokova prema tabl. 3. - izvlaCive aparatne grupe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . tip VMI
- odvojive aparatne grupe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . tip VMO
Tab!. 3. -·libne-aparatne grope ............................... tip VMF.
Vrste sklopnih blokova KON-KOMPAKT c · Asoiiiintm·navederiih aparatnih grupa sadrfi:
- dlrelctne pokretaee 10 ... 630 A
Za ugradnju opreme - reverzijslce pokretaee 25 ... 250 A
.- pokretate zvijezda-trokut 25 ... 250 A
Stupanj
... -_ pokretaee za preklapanje polova dvobrzinskih motora 25 ... 57 A
Vrst
Tip ... -=
:;;; ...s
mehan. - s.ldopke i nozaste osiguraee 20 ... 630 A
...
.," ""'"' ... ... s... " .
bloka >(J
~ro za!tite - osigurat-sklopku 125 A
;.:::;> ~
IP :_ preltidaee i 'nofaste osiguraee 160 ... 500 A
...E "" ·;:: !:;c. fr
;> 0 0
0
c. ·g '"
;. ~ ""'0 - navojne osiguraee sa i bez sklopki 25 ... 63 A.
~ ::l
Oil
·;;; ·~ ..2~
... ~
==--
"iil --''Oatsli'tlpskLonnari (T, P, R, M) identiCni su za sva tri tipa sklopnih blokova, a
razvodni ormari namijenjeni su za ugradnju:
VMI, VMO, VMF X X X X X X 21,53 T-onnar - SlihilitranSfortitatora 250 ... 1 OOOkVA
upravljacki ormari VSK X X X X X 21...53 P-ormar - izvlativih prekidata 800 ... 3 200 A
upravljacke 1 J ploee VTK X X X X 22 R-ormar - rastavljaea iii rastavnih sklopki 2 000 ... 3 300 A
upravljacki 11 pul- M-most - sabirnickog sistema za spajanje razmaknutih sklopnih blokova.
tov1 VPH X X X X 21 ... 54 Osnovne dispozicije ormara na mjestu postavljanja i preporuceni razmaci La
nrmariCi GKK rukovanje i odrfavanje prikazani su na sl. 2.
X X X X X 65
baterije ormariCa GK X X X X X 65
11
UpravljaCke plo&: VTK i plaCe na upravljaCkim pultovima VPH izraduju se u klasiCnoj
(limenoj) iii suvremenoj mozaik-tehnici gdje se raster popunjava mozaik-ploCicama i modul·
nim upravljaCkim i signalnim elementima.

Razvodni ormari sastavljaju se prema zahtjevu primjene od tipskih ormara

oznacenih sa A, T, P, R i eventualno sabirnickog mosta M (sl. 1).

sab1rnu:k, odJeLJOk zod zod

postavljanJe uz Z1d slobodno stoje(, blok
kabelsk1 odJelJak
aparotn1 odjeljak
pretlnac
PREPORU ENI MINIMALNI RAZMACI S- sob•rm(k• odjel;a~~;
aparatno grupa b c 21 A- aparatm odjeljok
K- kabelsko OdJelJal<
600mm 30mm

1J rozmak a1 odnos1 se no slu(oj aka se no mJestu Z1da

Drmar1: nolazi prednJO strana susjednog sklopnog bloka
T- transformatorsk1 21 razmak ( odrl!duje prostor za ekspanz•JU u slu(OJU luka
Sl. l. Primjer razvodnog bloka KON-KOMPAKT P- prek1doCa
A- aparatm SL 2. Dispozicija ormara KON-KOMPAKT
362 -- - SKLOPNE APARATURI Sklopnl blokovi 363
SKLOPNI BLOKOVI SREDNJEG I VISOKOG NAPONA Srednjonaponski sklopni blokovi ,Rade Kon~ar"

Opce karakteristike Primjenjuju se u elektricnim postrojenjima za proizvodnju, prijenos i razdiobu

elektrirne energije. Predvideni su za norrnalne, a pojedine izvedbe i za teske
Zastitu IP u zatvorenoj aparaturi osigurava pla~t koji je od krutoga izolacijiUc pogonske uvjete, npr. za ugradnju u prostorije s relativnom vlai:nosti vecom od
materijala ili od metala. Metalni pla~t je u pogonu obavezno uzemljen te je tab 95%, s prdinom, agresivnom atmosferom i sl. U potpunosti odgovaraju standardi-
siguran za dodir. ma JUS N.K3.503/l988. i IEC 298/1981, a posebne izvedbe za teske klimatske
Prema broju i vrsti pregrada blokovi s metalnim plastom mogu biti: uvjete dodatno se ispituju visokim naponima u klimatskoj komori uz prisustvo
povi~ne temperature, vlage i slane magle.
• metalom pregradeni - kad metalne pregrade stupnja zastite harem IP 2X dijeli
blok (polje) u odjeljke harem za glavni sklopni aparat (prekidac), sabirnkei Blokovi su pojedinarno sa svih strana zatvoreni metalnim uzemljenim plastom
prikljucak od eelienog lima, koji pri zatvorenim vratima prui:a zastitu od dodira harem IP 4X
te istodobno slufi kao nosiva konstrukcija za elektricnu opremu.
•· pregradeni - kad je blok jednako podijeljen, ali je neka od pregrada nemetalni
(zastita harem IP 2X, str. 356)
- iii nema pregrada, ali su sve komponente glavnoga strujnog kruga pojedt
Sl<l~l BI.OKOVI SREDNJEG NAPONA
nacno ugradene u krutu izolaciju
S METAlNIM PlASTEM
• nepregradeni - kad je broj odljeljaka manji (nego kod pregradenih)
- iii su pregrade nizeg stupnja zastite od IP 2X
- iii nema pregrade.
Svi tvornicki izradeni sklopni blokovi srednjeg i visokog napona tipski su ispitai
u skladu s pripadnim standardima.

Tab!. 4.

Vrste sklopnih blokova srednjeg i visokog napona Sf. 3. Podjela prema nacinu ugradnje opreme i izolaciji glavnoga strujnog kruga

Glavni sklopni Podrucje Montiraju se na ravnu betonsku podlogu koja ima otvore za prolaz i prikljucak
Izolacija Standard
aparat primjene energetskih i signalnih kabela iii krutih vodova, bilo direktno, bilo kroz provodne
izolatore iii strujne transforrnatore. Pomocna, zastitna i mjerna niskonaponska
s izolacijskim kruta+zrak izvlaciv do 52 kV IEC 466/74 oprema (elektromelianicka iii elektronicka) ugraduje se u odgovarajuce zasticeni
plastom odjeljak, a komandno-signalni elementi na vrata odjeljka.

nepokretan

.•
s metalnim
plastom Tab!. 5.
izvlaCiv Elektri~nenazivne karakteristike sklopnih blokova RK
zrak s fiksnim iii izvla~ivim prekida~ima
metalom oklop- nepokretan do 52 kV IEC 298/81 d
ljen (s metalnim
plastom
metal om
izvlaciv
••
$ Nazivni napon
u Nazivna trajna struja
kV 7,2 12 24 38

kA do 2,5 2,5 2 1,25

pregraden) SF6 nepokretan ~
od 72,5 IEC 517/86 Nazivna kratkotrajno podnosi-
kA do 40 31,5 25 25
va struja
364 __________________________ SKLOPNE APARAT~ sklopni blokovl
- --- 365
Sklopni blokovi s tvrsto ugradenom opremom

Primjenjuju se u gotovo svim vrstama elektricnih postrojenja, od najjednost~

jih (naprimjer za distributivne transformatorske stanice 10/0,4 i 20/0,4 kV) do
najslozenijih s dvostrukim sustavom sabirnica u kabelskoj i zracnoj mreZi.

Univerzalni blokovi izolirani zrakom iii kombinacijom krute izolacije i zraka

Modulni nacin gradnje kuCista omogucuje izgradnju vise veiicina skiopoil

blokova: s jednostrukim iii dvostrukim go lim iii izoliranim sabirnicama, s uzduinim
iii poprecnim iukobranom iii bez njega s vakuumskim, maiouijnim iii SF6 prekid.
cima, s drugim vrstama i rasporedom aparata, s izlaznim rastavljai:ima ili bez njil
(sl. 4).
Sklopni aparati mogu se pokretati rucno iii elektromotorom. Upravljanje prekJ.
dacem, rastavnom sklopkom i rastavljacima izvodi se kod zatvorenih vrata, [li
cemu se polozaj kontakata rastavne sklopke, rastavljaca i zemljospojnika vidi krlil
ostakljeni dio vrata. Pogresno rukovanje, ukljuCivsi i krivi redoslijed, spreeava 1
mehanickim ili elektrickim blokadama. Standardno se izraduju kao nepregra4c!i
blokovi, a na zahtjev i kao pregradeni ili metalom pregradeni. Zatvoreni redovno al ' b)
predstavijaju zastitu IP 4X, a po zelji i IP 53.
Dijelovi strujnog puta (sabirnice i vodovi - osim prikljucnih mjesta na apalll
i mjerne transformatore) mogu biti izolirani krutom samogasivom izolacijom. Tt
me se smanjuje mogucnost nastanka dieiektricnog preskoka ili nastanka kvan ~ .
slucajnim ulaskom stranoga vodijivog tijela ili zivotinje u blizinu dijelova p00
naponom. U slucaju kvara unutar sklopnog bloka sprijeceno je sirenje luka ~
l l l
duz izoliranih dijelova.
• • .
r=
-

Blokovi izolirani sumpornim heksajluoridom (SF 6 )

Svi dijelovi triju faza pod naponom smjesteni su unutar ceiicnog kucista ispu~ il
nog phnom SF 6 pod stalnim tiakom. S obzirom na namjenu, tehnicke parametrei
konstrukcijsko rjesenje postoje dvije izvedbe blokova: modulni metalom pregradai
s vakuumskim prekidacem s jednostrukim i dvostrukim sabirnicama i kompakti
nepregradeni s rastavnim sklopkama (sl. 4). Izvedba s vakuumskim prekidaCimaje
H·
L
posebno pogodna za primjenu u postrojenjima za vlastitu potrosnju termoelektrana
te u svim vecim transformatorskim stanicama u distribuciji i industriji gdjc 1
atmosfera zagadena, u vlaznoj tropskoj klimi, na vecim nadmorskim visinama i u
atmosfcri s intenzivnom salinizacijom.
' '
Ovi blokovi imaju tropolozajni rastavljac s mogucnoscu realizacije uklopljCOOl
isklopljenog i uzemljenog poiozaja, strujne mjerne transformatore u dovodu i cl d)

odvodu izvan plinskog prostora te mogucnost prikljucivanja kabelskim zavrSeciml SL 4. Shematski prikaz presjeka sklopnih blokova srednjeg napona: a) s cvrsto
iii uticnim sklopom, iii izoliranim vodicima (za vece struje).
ugradenom opremom izoliran zrakom, s dvostrukim sabirnicama i uzduznim
Za male transformatorske stanice prijenosnog omjera. 10 iii 20/0,4 kV primjenjuJ! rultobrahom, b) izoliran phnom SF 6 , s vakuumskim prekidacem, c) izoliran phnom
s
se kompaktm sklopm blokov1 s rastavmm sklopkama 1zohram phnom SF 6 • OYdje SF6 rastavnim sklopkama; kompaktni blok 3 vodna + I transformatorsko polje. d)
su u zajednickom limenom kucistu u istom plinskom prostoru smjestene rastal'llt s izvlacivom opremom (prekidacem)
366 _________ ---- __ ___ __ __ SKLOPNE APARATUI\I !!jdopni blokovi --- 367
sklopke i osiguraci za transformatorske i dva iii tri vodna polja. Ovaj blok i1111 Granicne nazivne struje i struje kratkog spoja, za nazivne napone 7,2 12, 24 i
mogucnost prikljucka kabelskim uticnim sklopom i kabelskim zavrsecima, mogut. 38 kV, dane su u tab!. 5 (str. 362).
nos! uzemljejna odvoda i v.n. osiguraca, kapacitivnu indikaciju naponskog stanja
na dovodima, indikaciju struje kratkog spoja, mogucnost ispitivanja kvara 111 Sklopni blokovi s izolaeivom opremom potpuno izolirani krutom izolacijom
kabelima bez odvajanja kabela od bloka.
Za razliku od prethodne izvedbe svi dijelovi strujnog pula, ap~_rati, mjerni
Blokovi se izraduju za nazivne napone 12 i 24 kV, nazivnu struju (sabirnicai
transformaJori i njihovi prikljueci prekrivem su krut<;>m. azolaciJOm,. came se pnJe
vodova) i prekidnu moe 400 A, te nazivnu kratkotrajnu struju 20 (16) kA. svega spreeava nastanak elektricnog luka u postroJenJu 1 kretanJe eventualno
Prednosti ovih izvedbi (u odnosu na blokove iwlirane zrakom): nastalog luka.
visestruko smanjenje dimenzija
potpuna neovisnost rada o stetnim vanjskim utjecajima okoline (zagra<lenj!, Sklopni blokovi s izolacivom opremom za rudarstvo
vlaga, prasina itd.)
Izraduju se samo za nazivne napone 7,2 i 12 kV, a primj~njuju se u rudnicima gdje
potpuna sigurnost osoblja
visoka pouzdanost pogona ne postoji opasnost od eksplozivnih pl~nova (npr. otvore~1 kopoVI). T<~ _su metal om
minimalno odrzavanje. pregradene izvedbe, s robustnim oobcnrm pl.Stem o_tpo~mm na ~eha~ch udar~e 1
vibracije, visokim stupnjem za.Stite od prodora stramh tljela IP55 1 malih damenZIJa.
Sklopni blokovi s izvlaNvom opremom
Sklopni tltotoDi s tzolaeioim sklopnicima
Predvideni su za ugradnju u transformatorske stanice za distribuciju i industrijui · Primjenjuju se ponajvi§e za _razvod elektricne energije_ elek~romotorima 7,2kV.
u elektricna postrojenja vlastite potrosnje, osobito gdje se zahtijeva velika pouzda, Izvlaciva aparatna grupa sadrZi vakuumsk1 skl?J?mk 1 oSigurace do traJne naziVne
nost i sigurnost u radu. Blok se sastoji od nepokretnog dijela i izvlacivih kolica. Na struje 400 A. u svakom ormaru mogu se ugradlta do tn aparatne grupe spoJene na
izvlacivim kolicima smjesten je sklopni aparat (malouljni ili vakuumski prekid~ vertikalne sabirnice. Kod veeih postrojenja blokovi se medusobno povezuJu u mz, a
sklopnik, rastavna sklopka) ili naponski transformator, dok je ostala oprCIIII vertikalne sabirnice pojedinog bloka povezuju se s glavnim horizontalno _POStavlje-
visokog i niskog napona u nepokretnom dijelu. Nepokretni dio je razdijeljll nim sabirnickim sustavom. Konstrukcija kucista omogucuJe povezavanJe u· mz s
metalnim pregradama u cetiri odjeljka, i to: sabirnicki odjeljak, aparatni odjeljat, blokovima 5 izvlacivim vakuumskim prekidacima i ugradnju upravljacke mjerne i
prikljucni odjeljak i odjeljak za smjestanje niskonaponske opreme. Izmedu tik Z.Stitne opreme. Prema izvedbi kuCista spadaju u metalom pregradene blokove.
odjeljaka osigurana je zastita od priblizavanja dijelovima pod naponom IP 2X
(izmedu aparatnog i niskonaponskog odjeljka IP 4X) i zastita protiv siren~
eventualno nastaloga elektricnog luka kvara.
U bloku su izvedene mehanicke blokade tako da se ne moze ni namjemo (bez
upotrebe alata) izvrsiti pogresna operacija. Kolica se ne mogu pomaknuti a
-------l r-------- -- T----
'>-"'......... E3 (-?>---,
ispitnog polo:i:aja (polo:i:aj u kome su kontakti razdvojeni na rastavni razmak, 1 I
pomocni strujni krugovi su spojeni radi mogucnosti sklapanja aparata) prel!ll I
pogonskom, ni iz pogonskog prema ispitnom, ako je sklopni aparat uklopljCJI; I
sklopni aparat se ne mo:i:e uklopiti u medupolo:i:aju itd. I
I
Osigurana je zamjenjivost kolica, tj. kolica se mogu uvuCi u svaki blok istih I
nazivnih karakteristika. -------1
I
Rucno upravljanje sklopnim aparatima izvodi se kod otvorenih vrata aparatnog
odjeljka uz osiguran stupanj zastite osoblja IP 2X. Zemljospojnik se mo:i:e sklapan
I
I
samo kad su kolica u ispitnom polo:i:aju iii izvan sklopnog bloka. I
I
Sklopni blokooi s izolai'ivom opremom izolirani zrakom I
ili kombinacijom krute izolacije i zraka I

Najeesce se primjenjuju u transformatorskim stanicama 110/10 (20, 30) kV zboj

visoke pouzdanosti pogona i sigurnosti osoblja te u industrijskim postrojenjima SL 5. Sbematski prikaz sklopnog bloka s izvlacivim vakuumskim sklopnicima
zbog mogucnosti brze i jednostavne zamjenjivosti opreme. povezan sa sklopnim blokom s izvlaCivim prekidacem
 368 SKLOPNE APARATI.>~t Wgpni blokovi 369

al slobodno stoJeCa bldoz1dna al s nasuprotno postov- bJ ~ tecfno postov-

IZVedba 1zvedba lJenlfT' bloKov,ma- ljen1m blokovuna
doz1dna 1Zvedba

! Z!d

"

Sl. 7. Vodno polje s dvostrukim sistemom sabimica

SIGURNOST I ZASTITA PRI RADOVIMA ODRZAVANJA

SI. 6. NaCini ugradnJe blokova s iLvlati\om oprcmom
Visokonaponski metalom oklopljeni sklopni blokovi
SKLOPNIH BLOKOVA SREDNJEG I VISOKOG NAPONA
(P rna standardima IEC 298/81 - ekvivalent JUS N.K3.503/87, IEC 694/80,
IEC r~l7/86 _ ekvivalent JUS N.K3.550/88, IEC 466/74, JUS N:B4.0~0/86,
N.B4.051/88, N.B4.052/86, N.B4.001/84 i Pravilniku o zastiti na radu pn konstenJu
tlektricne energije, Nar. novme, br. 9/87.)

Optenito
Svi elementi glavnoga strujnog kruga su nepropusno zatvoreni metalnim pial- Za radove u beznaponskom stanju potrebno je pridrfavati se sljedecih pravila*:
tom i medusobnim metalnim pregradama. Zatvoreni prostori odn. odjeljci na·
punjeni su plinom SF 6 koji dobro izolira i gasi elektricni Iuk. Izolacija ovisi a) isklopiti i vidljivo odvojiti od napona
b) sprijeeiti ponovno uklapanJe (blokadom)
samo o pritisku plina koji se u pogonu kontrolira po pojedinim prostorima
c) utvrditi beznaponsko stanJe . .
Uz propisno uzemljenje metalnog plasta postrojenje ima najvisi stupanj za!tik d) izvditi uzemljenje i kratko spaJanJe .. .
od dodira IP6X (sir. I 08) i od ulaska stranih tijela IP 68 (str. I 08) te moze slo- e) izvditi ogradivanje mjesta rada od d!Jelova pod naponom. . .. .. .
bodno biti pristupacno. Smjestaju se ponajvise u unutrasnje prostorije, a po za radove u blizini napona osobito je va:Zno odgov~r~j~Ce pnmiJ~mtl za~tit~e
potrebi i vani. izolacijske ploce i zastitne izolacijske pregrade te konstlli se osobmm za!titmm
,Rade Koncar" proizvodi metalom oklopljene sklopne blokove s tropolnim sredstvima.
Rli4 · pod naponom kakovi se primjenjuju na vis~konaponskim vodovima (str.
9.~i)o~sli
plastem i plinom SF 6 za izolaciju i prekidanje struje za nazivne vrijednosti: napona
72,5, 123 i 145 kV, struje odvoda 1250, 1600 i 2 500 A, struje sabirnica 1600, 2500i dopusteni na glavnim strujnim krugov1ma sklopmh blokova ' po-
3150A, te kratkotrajno podnosive struje (ujedno prekidne moCi) 31,5 i 40U sltojenja.
Modulni elementi bloka (odn. pojedinacni odjeljci) mogu slaganjem ostvariti razliQ. • Ponegdje se dozvoljava odstupanje od redoslijeda operacija, odnosno od nekog postupka (kao
te sheme postrojenja (v. primjer na sl. 7). §to je npr. ,.vidljivo odvojiti od napona").
370
___ SKLOPNE APARATUR£ Sklopna vremena ___________________________ _ ____ 371
Sklopni blokovi srednjeg napona s ~vrsto ugradenom opremom
Visokonapooski metalom oklopljeni sklopni blokovi
Za tocku e) se primjenjuje:
Na ovim blokovirna treba provesti sve rnjere od a) do d) (str. 369) zatirn isisati
Zastitna izolacijska ploca (JUS N.B4.050/86) upotrebljava se za zastitu od dodira i plin SF 6 i otvoriti odjeljak (plinski prostor) u kojern je tada takoder ostvarena
nehoticnog priblizavanja dijelovima pod visokim naponom, a postavlja se u potpuna zastita IP6X.
rastavljac ili rastavnu sklopku izmedu nepokretnih i pokretnih kontakata. Prilikom
postavljanja ploce dozvoljeno je trenutno dodirnuti dio pod naponom.
Na sl. 8. shematski je prikazan polozaj zastitne izolacijske ploce izmedu kontaka· SKLOPNA VREMENA
ta rastavljaCa, s definiranim rninimalnim razmacima amin kojih se svakako valja
pridrZavati, prcmda oni nc prcdstavljaju i Uuvoljan uvjet za ugradnju ploCe.

SKlOPNA VREMENA.
al za sklopnike ' rel•J• Is pogonom elektromagnetoml
UN(kV) 12 17,5 24 38

amin (mm 25 75 100 200

Glaz

pom1Cna
kotva
Sl. 8. Rastavljac s umetnutom plocom i minimalni razmaci od dijela pod naponom

Zastitna izolacijska pregrada ( JUS N.B4.051/86) sluzi za zastitu od dodira i sklapnik i

opasnog priblizavanja dijelovima pod visokim naponom i za zastitu mjesta rada uktopni
Zastitna pregrada ne smije pri postavljanju dodirivati dijelove pod naponom, a a kontnkt
stalnorn polozaju sc rnedu njirna prcporucaju razrnaci "•,:
isklopni
UN(kV) 3,6 7,2 12 24 38 kantnkt

a., (rnrn) 60 90 120 220 320

Ti razrnaci mogu biti i rnanji uz uvjet da pregrada izdrzi propisana ispitivanja.

Sklopni blokovi s izvla~ivim aparatima

Kod sklopnih blokova proizvodnje RK s izvlaCivirn rnalouljnirn ili vakuumskim pre-
kidaCima rnehanickirn je blokadama osiguran pra vilan redoslijed i izvrsenje svih opera·
cija od a) do e) (str. 369) te je nakon uzemljenja u doticnorn polju postignuta potrebna
sigurnost za radove odrzavanja na izvueenom prekidacu i u prekidackom odjeljku, gdje Sl. 1 Sklopna vrernena za sklopnike i releje Is pogonorn elektrornagnetorn)
tada za pribli7.avanje dijelovima pod naponom vrijedi stupanj za8tite IP 2X.
Ako ovi tipovi blokova irnaju ugradene i rastavljace, za sigurnu manipulaciju 1
njirna prirnjenjuju se spornenute zastitne izolacijske ploce i pregrade. Za osigurace je trajanje prekidanja jednako zbroju rastalnog vremena i trajanja
luka.
 372 __ _
SKLOPNE APARATU~ Pfikliucnlce 1 provodni svornici 373
PRIKLJUCNICE I PROVODNI SVORNICI
Prikljlli!nke - vainiji standardi
'11rwirnet standards Broj standarda
I. Stezaljke (vijeane prikljucnice) za prikljucak
bakrenih krutih (punih iii pouzenih) vodica do
35mm2 i savitljivih do 25 mm 2 (oznake velici-
na i primjeri konstrukcije) IEC 685-2-2(1983
2. Stezaljke za prikljueak okruglih bakrenih (punih
iii poufenih) vodiea do 70 mm 2 i finozicnih (sa-
vitljivih) do 50 mm 2 DIN 46206-1. Teil/1985
3. Stezaljke za prikljueak bakrenih vodica do
240 mm 2 (uvjeti ispitivanja) DIN 57609-1. Teil(1983
4. Utiene plosnate prikljuenice
- utika~ 2,8, 4,8, 6,3 i 9,5 mm DIN 46244/1980
. .~ !j • ~,f;-,_ 'l ·,: fll'
{ DIN 46342/1975
.,_
'i> i,i;~~~~J~· ... · DIN 46248(1976
r-l ~ ·~ natlkacl' bez tuljka 6,3 mm
t '' I' "'I. - natika~ s tuljkom 2,8, 4,8, 6,3 i 9,5 mm
DIN 46247(1973 i 1975
DIN 46245(1975

i l
5. Osnovne dimenzije prikljucnica za sklopne apa-
i
-!1
" ·rate v. n. IEC 518(1975.
5' 6. Prildjucni pribor za industrijske svrhe JUS N.E3.605, 620 ... 633
--·~
8. 7. Konektori za frekvencije do 3 MHz JUS N.R4.062, 063, 064
8. Minijaturni konektori za frekvencije do 3 MHz JUS N.R4.073, 074
~
! 9. Primjeri pnldjucnica za sklopne aparate niskog
nilpona · IEC 947-1/1988
Provodni svornici
(prema DIN 46 200j77)

Za Moment Za Moment
struje Mate- Mate-
Navoj rijal 11 pritezanja struje Navoj pritezanja
A Nm A rijal 0
Nm
10 M 3,5 Mjed 0,8 200 M 10 10
16 M4 CuZn37 1,2 315 M 12 15,5
F 45 400 M 16 Bakar 30
25 M5 2,0 630 M 20 E-Cu57 52
63 M6 3,0 F25
100 M8 6 800 M 24x2 80
160 M 10 10 1000 M 30x2 E-Cu58 150
250 M 12 15,5 1250 M 33x2 F25 197
1600 M 36x2 252
··.m M16
M20
CuZn37
F 38
30
52 11
Oznaka materijala po DIN-u.
374 __ SKLOPNE APARATUR£
POMOCNI I UPRA VLJACKI KONT AKTI
Upravljacki i pomocni kontakti, koje mehanicki pokrece sklopni (razvodni)
aparat, obicuo se nalaze u pomocnoj sklopki. Prikljucnice ovih kontakata ozna.Ca-
"'ju s~ dvozname?kastim brojem, tako da prva znamenka oznacava polofaj, ij
redoshjed u pomocnoJ sklopkl, a druga vrstu kontakta (v. sliku).
b l .. ~to
lJklopni a-kontakt ( 3/__ 4), kada sluzi za signalizaciju, smije prilikom uklapa-
nja javljati zatvoreni polozaj sklopnog aparata tek kada su glavni pokretni kontaka
"ih polova stigli u polozaj u kojem mogu sigurno voditi nazivnu i podno~vu
kratkotrajnu i tjemenu vrijednost struje.
lsklopni b-kontakt ( 1/ _2) smije javljati otvoreni polozaj rastavljaca, rastal'll!
sklopke iii zemjospojnika tek kada se u toku isklapanja izmedu glavnih kontakall
postigne barem 80% konai;noga otvorenog razmaka, odnosno, umjesto toga, kada
JC sigurno da Ce pokretni kontakti stiCi U O(Voreni po]ozaj.
Osim za signalizaciju takvi sc kontakti upotrebljavaju i za upravljanje vlastitiq
sklopnim aparatom, upravljanje i blokiranje drugih aparata i druge pomoenc
funkcije, za koje mogu biti potrebne i drugaCije vrste kontakata, npr. produZeni
uklopni ( _ 7j__ 8) (koji uklapa prije drugih a-kontakata), produzeni isklopni
1 5/ 6) (isklapa poslije drugih b-kontakata), preklopni (__I/ _2, __ 4), prijelazni
I 9/ 0) itd.
Pomocne sklopke izraduju se sa 3, 6, 9 i I 3 kontakata raznih vrsta prema potrebi
IZVEDBE PRIKLJUCAKA NA APARATIMA
Prikljucak okruglih vodica
Kraj vodica !reba svijetlo ostrugati i prikljuciti. Kod bakrenih vodova nisu
potrebne perne steljke One su pozeljne jedino tamo gdje je kontakt izlozen
vibracijama.
Aluminijske vodice treba nakon ciscenja odmah namazati neutralnom masti (npr.
tehnickim vazelinom bez kiselina i luzina iii mascu za kuglicne lezaje). Aluminij
popusta pod stalnim pritiskom, zato su potrebne perne steljke.
Savijanje u usice dopusteno je za masivne vodove do 16 mm2 , a za visefiene
{pou:!ene) samo do 6 mm 2 . J ace presjeke i viSdicne aluminijske vodiee treba
tzvedbe prikljucaka na aparatima --- 375
opremiti kabelskim stopicama, odnosno visezicne bakrene pretvoriti u masivni
vodic lemljenjem, a aluminijske zavarivanjem.
Ci~eenje vodiea i prikljucnih mjesta kao pod II i III.
D Prlldjubk piGsltatih vodib u zatvorenom prostoru
Za dobar prijelaz struje potrebne su metalno-ciste i ravne kontaktne plohe._ Za
obradu bakra i aluminija treba bezuvjetno upotrijebiti odvojene alate. ZabranJena
je upotreba papira iii platna za poliranje sa pijeskom, staklom, smirkom (smirkov
papir). OCiseene plohe moraju biti veee od dodimih ploha. Ove se nakon ciscenja ne
smiju dodirivati golom rukom.
2 Cluenje kontaktnih povrilna
!I) Spoj alruninij-aluminij
Kontaktne se plohe snafuo oeetkaju uzdu:! i poprijeko celicnom cetkom, _dok ne
budu -:brapave; samo svijetlo cetkanje nije dovoljno. Kod tvrdog matenJala 1h
lijesnog: prostora more se Cistiti i specijalnom turpijo~ za aluminij (kod tank1h
plosnatih vodica eventualno strugalom). Povrsme obscene p!Jeskom. !reba pn!e
pritezanja jos jednom oeetkati. Odmah nakon Ciscenja treba te povrsme pomocu
kista tanko namazati neutralnom masti.
b) Spoj bakar-bakrena legura
Kod mjesta bez metalne prevlake ocetkati metalno cisto celicnom cetkom i
odmah tanko namazati neutralnom masti. Sa kontaktnih povrsina s metalnom
prevlakom (npr. prevucene srebrom, kositrom iii niklom), treba samo odstraniti
prljavstinu.
c) Spoj aluminij-bakar
Aluminijske prikljucke ·ocistiti kao pod a), bakrene kao pod b). Prevlake od
srebra i kositra potpuno odstraniti turpijanjem iii struganjem. Gdje se to moze,
postaviti izmedu kontaktnih ploha tanki ocisceni i podmazani bakreni iii mjedeni
lim, sve ostale metalne prevlake mogu ostat1. PnJe podmazlvanJa, odnosno pnteza-
nja uvijek Cistom krpom odstraniti metalnu strugotinu.
3. Pritezanje vijka
Pod glavu vijka (odnosno pod maticu) staviti pernu steljku, a ispod nje obicnu
steljku. Kod pritezanja plosnatih bakrenih vodica na provodne svornike, steljke
nisu potrebne, jer stvaraju samo nepotrebni prijelazni otpor. Bolji su osiguraci od
bakrenog lima (0,5 do I mm). Kod pritezanja plosnatih aluminijskih vodica treba
naprotiv uvijek staviti steljku i pernu steljku.
4. Naknadno pritezanje
Kod upotrebe aluminija !reba, zbog njegove podatljivosti, ponovno pritegnuti
vijke nakon 24 sata, onda jos jed nom nakon 4 tjedna, a kasnije svake godine.
376 -- __ SKLOPNE APARATURI
III Prikljucak vodica u otvorenom iii vlafnom prostoru

. Prikljucci se izvode u skladu s I i II, ali s razlikom, da nije dopu~ten otvoreni

d1rektm dod1r Izmedu bakra i aluminija. Za prijelaz struje preporuca se podmetan~
1zmedu bakra 1 alummiJa:
a) podloga od_<::upal-a (tj. bakrenog lima s jednostrano navarenom aluminijskom
oblogom),. CIJa se bakrena strana okrene prema bakru. Rezane rubove til
dvometalmh podloga treba zastititi premazom boje,
b) specijalnih elasticnih steljki (npr. od Pfisterer-a) ispod kojih se stavi dovoljoo
mas!J, a pnpadm VI)CI 1h malice stegnu propisanim priteznim momentum. Poslijl
demontare ove steljke treba zamijeniti novima.
IV Prikljucni vodovi za aparate visokog napona
Prikljucak na prekidace i rastavljace visokog napona treba izvesti elasticnioi
spoJeVIma, kako se ne bi lomili izolatori i drugi dijelovi, uslijed dinamiail
naprezanJa pnhkom rada t1h aparata. Elasticni spojevi se izvode:
a) savijaryem plosnatog .vodica (do 5 mm debljine) u obliku slova L ako ima zato
dovo!Jno mJesta. Pn tom treba duljina kraka, koji je okomit na smjer ilt
uzrokovane radom aparata, iznositi oko 400 mm;
b) savijanjem plosnatog vodica (do 5 mm debljine) u obliku slova Q iii n, visi111
>200mm;
c) prikljuCivanjem preko gibnih spojnica od bakrenih lamela iii gibivih vodil.a
(pletenica);
d) uietima u vanjskim postrojenjima > 100 kV za prikljucak na prekidace i
okretne izolatore rastavljaca.
INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA
UGRADNI MEHANICKI SISTEMI ZA ELEKTRONICKE
SKLOPOVE I UREDAJE
Za potrebe elektromehanickog objedinjavanja elektronickih sklopova i uredaja u
je~!nstvenu cjelinu, primjenjuju se razliate vrste ugradnih sistema, a izbor ovisi
pnJe svega o zahtjevu na dimenzije pozivanjem na odredeni standard uvazavajuci i
zilhtjeve na klimo-mehanicke karakteristike.
U serijskoj proizvodnji telekomunikacijskih, informacijskih, za~titnih, mjernih,
mjemoregulacijskiQ, I!P,:avljiWicih i drugih el. sklopova, uredaja i sistema primjenju-
ju se danas najvcCim dijelom ugradni sistemi kojih osnovu cini uticna jedinica
(modul).
Ugradni sistem u osnovi se sastoji od ugradnih okvira, uticnih jedinica (modula) i
konekcijskih elemenata sa svim elementima potrebnim za mehanicko povezivanje,
oznacavanje i sl.
Ugradne sisteme tipizirali su vodeci svjetski proizvodaCi, a opce je prihvacen i
normiran EVROPSKI UGRADNI SISTEM, koji kao osnovu iskoristava uticnu
karticu(~tampanu ploCicu) dimenzije 100 x 160mm, poznatu kao ,EVROPA FOR-
MAT"
Ill Ovaj ugradni sistem u pogledu mjera za ugradnju definiran je grupom standarda
IEC 297.
Za elektricko povezivanje osnovu cini grupa konektora (za ugradnju na ~tampa­
ne ploace - uticne jedinice i konektori za ugradnju u ugradne okvire) prema
stancbitdl! IEC 603-2 i IEC 130-14.

IEC 297/1975 Mjere prednjih ploca i okvira zasnovanih na sirini

JUS N.R4.950/1980 prednjih ploca 482,6 mm

IEC 297-1/1986 Mjere mehanickih struktura serije 482,6 mm (19") Dio

1: Paneli i rekovi

IEC 297-2/1982 Mjere mehanickih struktura serije 482,6mm (19") Dio

2: Ormari i udaljenosti izmedu rekova
(III. izdanje)
IEC 297-3/1984 Mjere mehanickih struktura serije 482,6 mm (19") Dio
3: Rekovi i pripadajuce uticne jedinice
(1. izdanje)

IEC 97/1970 Mrezni sistem za stampane plocice

JUS N.R7.051/1978
378 INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA Ugradni mehanicki sistemi __ _ 379

IEC 603-2;1988 EVROPSKI COMBIFLEX

Konektori za frekvencije do 3 MHz. Dio 2: Indirektni Sve mjere u mm COMB I FLEX UNO 3,5 S(K59)
UGR. SISTEM E
konektori za stampane plocice sa zajednickim mon·
taznim karak teristikama i osn. rasterom 2,54 mm STANDARD IEC 297 ASEA ASEA BBC
(IL izdanje) !irina (A) 482(19")
.,._. . .
·a
..... visina (B) 1) 133,35 (3U) 178,8 (4U) 266,7 (6U) 155.5 (3,5U)
IEC 130-14/1975 Konektori za frekvencije do 3 MHz. Dio 14: Viseredni lib""'
konektori montirani na stampanim plocicama s razma. =0 dubina (C) 175; 235; 295 290 266,7 230
kom izmedu kontakata 2,54mm
!irina (D) 426,72 (84 T) 420 (60C) 421,64 (1661) 408 (24 Tl)
(I. izdanje)
~~-3
"0~"0 visina (E) 2) 100 170; 134,3 203,4 (801) 122,2
.. "'0
~-~e
dubina 3) 160; 220; 280 150 203,4 (801) 188
U ,RADJ KONCARU'' primjenjuju se cetiri ugradna sistema:
a) EVROPSKI UGRADNI SISTEM (IEC 297) ' 'S. !irina (F) n X l(min X 3T) nx40,60 nx9t nx Tl

b) COMBIFLEX (standard tvrtke ASEA, sada ABB) ~,

.2,
visiJII! (G) 2) 100 170 203,4 122

c) COMBIFLEX E (standard tvrtke ASEA, sada ABB) 'dubina (H) 3) 160; 220; 280 150 203,4 186.96
~e
d) UNO 3,5s (standard pod nazivom K59 tvrtke BBC, sada ABB).
=
--~
raster prednje
p1oee
4) 2,54x 2,54
(0.1" x0.1")
Svi spomenuti sistemi su modulni i omogucuju tipizaciju fizickih i funkcij-
skih jedinica i uredaja, cime se osigurava jednostavna ugradnja, medusobno "as
o.--
dubina (H) 3) 160; 220: 280 150 203.4 187.96
elektricko i mehanicko povezivanje, ispitivanje i odr2avanje. Predvideni su
~:9
visina (J) 2) 100 63; 134,3 203,4 114,3
za ugradnju u normirane ormare, komandne blokove i pultove ugradnih siri111
482 (19"). ;;;0.
raster 2,54 X 2,54 (0,1" X Q, 1")

Ugradni okviri izvedeni su s normiranim vertikalnim rasterom (modulom)

1) visine ugr, okvira (v. sl. 1) 3) dubine ,t" stampane plocice (v. sL I)
W"= IE"= IS 3 '=44,45mm (1,75") prema IEC 297/1975 i IEC 297-1/1986.
2) visine ,h" stampane ploCice (v, sL 1) 4) raster polja za ugr. elemenata na pr,
Ugradni sistemi COMBIFLEX primjenjuju se uglavnom za izradu eL sklopova i plocu (v. sl. 2).
uredaja po postojecim konstrukcijama, a sistem UNO 3,5 S primjenjuje se uglav·
nom za asortiman uredaja zastite (v. str. 380).
EVROPSKI UGRADNI SISTEM PREMA IEC 297-3/1984 primjenjuje se u
novim konstrukcijama, kako za izradu sklopova i uredaja namijenjenih za ugradnju
tako i za izradu urcdaja u prijenosnoj izvedbi.
Na slikama I. 2. i 3. dani su osnovni podaci o mjerama ugradnog sistema prema
IEC 297, a na slici uz tablicu navedene su bitnc mjere kao usporedba s ostalim
sistemima.
Tablicni prikaz osnovnih karakteristika ugradnih sistema
I U= IE= IS=44,45 mm= 1,75", lt=O,l" =2,54mm, I T=2t=5,08mm, c=7mm,
T1 = 17mm UGRADNI OKVIR UTICNA JEDINICA
I MODULI
380 ENERGETSKA ELEKTRONIKA .1Jar~ni mehanicki sistemi ~- -- ·----- 381

n h

2 5~05 raspored i oblik

1 455.6 izreza ZQ UCVrs(e-
0 411.15 nje prema
9 366.7 IEC 297i IEC 297-
8 322.25
7 277.8 1)
6 233.35
5 188.9
4 144.1t5
3 100
2 55.55

0 100 160 220 280 mm

rti ., "' ~
11111111111111111111111111111111
~ rgm

Clllllllr
n - broj visinskih modula h = (n xu - 33,35)_g,
U - visinski modul 8
t - 100; 160; 220;280-0,3
ugradnog okvira 1) - preferirane dimenzije
U = 44,45mm (1,75") (IEC 297-3)

SL I. Normirane visine i dubine stampanih plocica vezano uz odgovarajuce

velicine ugradnih okvira prema IEC 297-3
tiA ~1t
" Prema IEC. ~J~;::t 'rJrJ
"'v•~'
!S
Ww IE/
382 INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA ~mptne ploce~~-~- ____________ _ 383
STAMPANE PLOCE
Defmicija i podjela Atampanib ploca
f---~-­
' Pod itampanom ploeom (ploCicom) podrazumijeva se ploea od izolacijskog materi-
~ jala na Cijoj povriini se nalaze prospojne staze iii vodovi. Osnovna funkcija stampane
~L.J pl<Kie je mebani~o ucvr!Cenje komponenata na toeno odredenim mjestima i stvaranje
~~
~ke veze izmedu njih. Za stampanu ploeu je karakteristicno to da se sve
im provodne staze nalaze u ravnini Ovisno o tome da li se nalaze na jednoj, dvije iii vise
~---,.. ravnina iii slojeva, dijele se na jednostrane, dvostrane iii viseslojne stampane ploee. Kod
-- jednostranih ploea provodne se staze nalaze samo na jednoj strani (strana vodova), a
na drugoj strani (strana komponenata) nalaze se komponente Ciji su izvodi umetnuti u
rope na §tampanoj ploCi. Prosirenje voda oko rupe zove se lemni vijenac. Njegova je
mila povezivanje izvoda komponenata s vodovima postupkom lemljenja. Kod dvos-
tranih Atampanil>· ploea vodovi se nalaze s obje strane ploee. Pod vi8eslojnim stampa-
nim ploeama podrazumijevaju se ploee koje imaju vodove harem u tri sloja. Dva od
njib se nalaze na vanjskim stranama, dok je treCi inkorporiran u osnovni izolacijski
laltciill Za povezivanjc medu slejevima koriste se metalizirane prospojne rupe. U
qjih se moZie utaknuti i izvod komponente pa takve rupe imaju vi8estruku funkciju.
S obzirom na osnovna mehanicka svojstva izolacijskog materijala, stampane
ploee dijele se na krute, fleksibilne i kruto-fleksibilne.
Ovisno o namjeni, dijele se na profesionalne stampane ploce i na ploce opec
namjene. Profesionalne stampane ploee imaju stroze kriterije u pogledu tolerancija,
kvahtete i pouzdanosti. Primjenjuju se u kompleksnim uredajima i u uredajima
visolcih performansi (npr. veliki kompjuteri, mjerni uredaji, uredaji posebne namje-
ne i sl}. Za njihovu specifikaciju najeesee se primjenjuje MIL-STD-275E (Printed

~·~
Wiring for Electronic Equipment). Stampane ploce opce namjene imaju blare
kriterije u pogledu tolerancija, kvalitere i pouzdanosti. Ugraduju se u uredaje opce
namjene (npr. radio i TV aparati, i ostali uredaji siroke potrosnje).
Materijal za izradu §tampaoib ploca
Izbor marerijala za izradu stampanih ploca zavisi od: tipa stampane ploee,
"8" fl\1'130
clcbrietih karakteristika, mehanickih karakteristika i posebnih zahtjeva. Pod
<l potiebnim zahtjevima podrazumijevaju se otpornost na visoku temperaturu tokom
upotrebe, otpornost na temperaturu lemljenja, mogucnost mehanicke obrade i
zapaljivost. Ovisno o proizvodnom proeesu upotrebljava se osnovni materijal
ka§iran bakrenom folijom iii osnovni materijal bez nje.
Osnovni materijal
Omovni materijali koji se danas upotrebljavaju za izradu stampanih ploca,
specificirani su u razliCitim pripadnim standardima kao sto su:
JUS N.R7. 022-1988 Stampana kola. Osnovni materijali oblozeni metalnom foli-
jom. Fenolno-celulozno-papirna slojevita ploca oblorena bakrenom folijom viso-
ke elektricke kvalitete. Tehnicki uvjeti.
rus N.R7. 023-1988 Stampana kola. Osnovni materijali oblozeni metalnom foli-
jom. Fenolno-celulozno-papirna slojevita ploca oblozena bakrenom folijom, eko-
nomskog kvaliteta. Tehnicki uvjeti
JUC N.R7. 024-1987 Stampana kola. Osnovni materijali oblozeni metalnom foli-
jom. Epoksidno-celulozno-papirna slojevita ploca oblozena bakrenom folijom,
•otporna prema plamenu. Tehnicki uvjeti.
384 INDUSTRIJSKA ELEKTRONI~ Moduli (sklopovi) - - - - - - - - - ~385

JUS N.R7. 025-1987 Stampana kola. Osnovni materijali oblozeni metalnom foli- Yilcalojnih iitampanih ploea. ~ako se standardima ne mo&u u P'?tpunosti odrediti
jom. Staklo-epoksidna slojevita ploca oblozena bakrenom folijom, opce namj~ svi detalji, na koje se nailllZI kod proJektlr~nJa stampamh ploca,. proJektan!l se
Tehnicki uvjeti. ~ koriatc.i vlastitiro praviliroa do kojih su dash na osnovu vlaslltog 1skustva.. To se
JUS N.R7. 026-1987 Stampana kola. Osnovni materijali oblozeni metalnom tbt ~no odnosi na mcdusobni razmjestaj komponenata 1 nJihova poveZJvanJe.
jom. Staklo-epoksidna slojevita ploca oblozena bakrenom folijom, otporna flit
rna plamenu. Tehnicki uvjeti. MODULI (SKLOPOVI)
IEC-249 Base materials for printed circuits. o P......U.Iillllllai
MIL-P-13949 Laminate materials for printed circuits. ; · J..iki~ ,eicktro~ki sklop" je v~znaean. u osnovnom znaeenju ,elekt~onicki sklop"
NEMA LI-1-1971 Materials for printed circuits (NEMA v. str. 123) oznaQiva skupinu elektronickih elemenata (komponenata, sastavruh_d•Jelova) ~edu-
Zaspecifik~ciju sen_ajcesce primjenjuje navedeni NEM_A standard; ko~er~ sobno elektricki spojenih tako da mogu obavljati.odreden~ elektrorucku funkciJU..
nazlVI matenJala potJecu 1z ovog standarda. Danas pos!OJI mnogo razlici!lh tiPll\1 ,.Elektronicki sklop" takoder oznaeava mehamc~u gelin~ !J. _ship elektroruc~h
osnovnog materijala, koji ovisno o namjeni, imaju razlicite karakteristike. Ipak.i elemenata mehanicki uevrseenih na pogodan nosac 1 elektnck1 spoJenih. Zbog Jasnoce
najcesce primjenjuju sljedeci tipovi: '., izrafavanja takav sklop je uobieajeno nazivati ,elektroniCki modul" iii samo ,modul".
FR-2: lamina! na bazi fenolne smole ojacan papirom, ,.
FR-3: lamina! na bazi epoksidne smole ojacan papirom, ,,,. KlasUikacija elektronl&lh modula:
FR-4: visokokvalitetni lamina! na bazi epoksidne smole sa staklenim vlaknima 1!1
1. _Prcma funkciji
ojacanjem, ""' 2. Prcma tchnoloiik~ izvedbi:
FR-5: vrlo slican FR-4, a zbog vece otpornosti na povisenu temperaturu u odnail
na FR -4, koristi se za posebne namjene. - klasicm -· - na jcdnostrano §tampanoj ploCici
- na dvostrano stampanoj plocici
Bakrena folija na YiSesiojno Stampanoj plocici
K valiteta bakromkasiranog lami~ata takoder o~isi i o kvaliteti bakrene ro~ - povdinski montirani tip I; tip II; tip III; tip IV
SVOJStva bakrene fohje dJrektno Utjecu na kvahtetu I pouzdanost gotove stamp8!! - hibridni debeloslojni; tankoslojni
place. Zbog toga folija mora udovoljavati vrlo strogim zahtjevima u po~
elektricke vodljivosti, plasticnosti (kovnosti) kao i u pogledu ostalih svojsl4ll Opis modula
povrsine. Standardom IEC-249 (Base materials for printed circuits) definir~.~~ Pod ,,klasianm modulima" podrazumijevaju se takvi moduli k?jima je supstrat
debljine bakrene folije. Najcesee se primjenjuje bakrena folija cija debljina i1JI!IIi (podloga, nosac) jednostr~no stampana, dv.'?strall:o stampana lh VISesloJna stampa-
17,8, 35,5 iii 71,1 Jlm. Folije deblje od 71,1 flm rijetko se upotrebljavaju. .J! na plo¢ica, a sastavljem su od ele~tromck1h 1 elektrome?amckih elemenata s
Osnovne smjernice za projektiranje stampanih plo~a . , utakilutim izvodiroa, ko~i predstavlJalu fu~kcwnalne l'nkljucke el:'ll:enta. Sv1 sas:
. . . , . . . . tavni dijelovi modula smje§tem su na JednoJ stram plobce, a pnklJUCCI su provueem
Pro]ekt1ran!e stampan!h ploca vrlo JC: kompleksan zadatak. Osno~ne smJe~ ~oz rupe u plo¢ici na drugu stranu, gdJe su zalemlJem. .
proJ':ktlranJe 1 pnmJenu stampamh ploca dane su takoder u pnpadmm standanlilll Pod povr§lnski montiraulm moduliroa" iii modulima izradenim ,tehnologiJom po-
kao sto su: '" vriiinsk;montaie" podrazumijevaju se oni mod~li- koji su sasta;-l~eni o~ .ele!"enata bez
JUS N.R7.080 Osnovni principi za konstrukciju i primjenu stampanih plOO! •'' istaknutih izvoda (Cip elementi). Element! su smJesteru, m~hamck1 ucvrsce11_1! za\emlje-
IEC-326-3 Design and use of printed boards il ni 118 istoj strani plo¢ice. Podvrsta povrsinski montiramh modula su mjesovJII mo-
MIL-STD-275E Printed Wiring for Electronic Equipment. duli, koji su sastavljeni od Cip elemenata i k\asicnih elemenata s istaknutiro 1zvodima.
U njima se definiraju svojstva osnovnog materijala i povrsinska obrada, DiQn Moguee su sljedeee kombi~acije: . . .
povezivanja komponenata i vodljivog lika, dimenzije plocice i tolerancije, elek~ _ Tip I: Moduli ovoga llpa sastaviJ~' od .samo od _demenat:' za povrs~sku
i mehanicke karakteristike. Od e\ektrickih karakteristika najvainije su maksim~ montaZu, koji mogu biti smje§teni samo ~a Jednu 1h na obadVJJe strane ~tampane pl~ce:
strujno optereeenje i dozvoljeni napon izmedu vodova. One odreduju minimalnu _ Tip II: Moduli ovoga tipa sastavlJ<:m su od ;lemenata za povrsm_sku montazu 1
sirinu voda i razmak izmedu njih. U navedenim standardima dani su dijagrami!pji klasienih elemenata pri eemu su elemenll za povrsmsku montazu smJestem na 1edno1
prikazuju ovisnost sirine voda o strujnom optereeenju te ovisnost minimaliq strani ploeice, a klasieni elementi na drugoj. Lemljenje se obavlja samo na JednoJ
razmaka izmedu vodova o naponu izmedu njih. Zbog poteskoea pri izradi, i stop strani. . k
vecih troskova, potrebno je izbjegavati primjenu vrlo uskih vodova i izolacijskih - Tip III: Modul ovog tipa takoder je sastavljen _od elemenata_ za povrsms u
razmaka. Ako to nije moguce, bolje je primijeniti minimalnu sirinu voda Dll! mon!aZu i klasicnih elemenata, ali se element! za povrsmsku montazu smJestaJu na
minimalni izolacijski razmak. Kod vrlo slozenih modula, Ciju funkciju nije moguc!e· obadvije strane s~ampane pl'?_cice, a klasicni elementi samo na jednu stranu.
realizirati na jednostranoj iii dvostranoj stampanoj ploci, prelazi se na projektir111~ ,. Lemljenje se obavlJa na obadv!Je strane plocJce.
25 Konearev prirucnik
386_- .. ________ INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKI __ 387
hsivne elektronicke komponente
-;-. Tip IV:_ Modul tipa IV slican je tipu I s elementima samo na jednoj strari Committee); b) nacionalnim -- JUS koje donosi Komisija Saveznog zavoda
plociCe. Razhkuju se u tehmc1 lemlJenJa. Moduli llpa IV Ierne se iskljucivo Ill za standardizaciju KSZS-40, (vidi i str. II3). . . . ,
lem~o"?e ~alu, a m<;d~h llpa ~ Ierne se~ t~hniko'? pretaljivanja lemne Iegore. Standardi se dijele na: opec standarde, standarde vrste, podvrste 1 pojedmacne
H1br1dm eiektromck1 moduh 1h uob•caJemJe h1bridni elektronicki sklopovi ptlt standarde. Pojedine organizacije imaju Interne standarde i Tehnicke dobavne uvjete.
stavlJaJU skup elemenata na keramickom iii staklenom supstratu funkcionalno
povezamh matenJahma 1zvedemm tehmkom tzv. debelog iii tankog filma. Nazi! .v~ opo!i standardi za pasivne elektronicke komponente:
debeh 1h ta~ki film odnose se na materijale koji selektivno postavljeni na podlogti
odgovaraJuce obraden1 dobJvaJU unapnJed defimrane elektricke karakteristike i \.J(}s A.A4.00I/1985 Zagiavlja karakteristika predmeta. Osnovna pravila.
postaju funkcionalni dijelovi sklopa: vodici, otpornici, induktiviteti, izolatori. Na JUS A.A4.301/I986 Zagiavlja karakteristika predmcta. Otpormc1. .
h1bndne elektromcke sklopove stavljaju se aktivni elementi (tranzistori, die&, JUS A.A4.300/I986 Zaglavlja karakteristika predmeta. Kondenzaton.
mon?htm mtegnr~m sklopov1) u obhku goiog cipa iii u kucistima pogodnim 1 JUS N.A3.004(!985 (IEC 6I7-4) Eiektrotehnicki graficki simbuli. Pasivne kom-
povrsmsku montazu. ponente.
JUS N.AS ... (IEC 68-2- ... ) Osnovna ispitivanja utjecaja okoiine na elektronicke
Usporedba svojstava razlicitih modula uredaje i njihove sastavne dijelove.
(Usporedba svojstava prikazana je u tablici. Ocjene su relativne, gdje A oznaea~ JUS N.NO.Oll/1978 (IEC 63) Nizovi standardnih vrijednosti za otpornike i konden-
odhcnu ocJenu, a D oznacava jedva zadovoljavajucu ocjenu.) zatore s dozvoljenim odstupanjem.
JUS N.N0.029/1974 (IEC 410) Planovi i postupci uzimanja uzoraka za kontrolu
Vrsta modula prema atributima.
Svojstva klasicni JUS N.R0.020/1989 (IEC 62) Skraceno oznacavanje i obiijezavanje otpornika i
modula jed no- dvo- viSe- povrsinski hibridni kondenzatora.
strani strani slojni
Otpornici
dimenzije D c B B A Oznabvanje otpornika:
broj funkcija na jedinicu
povrSine D c B B A Na otporniku se oznacuju brojno-slovnim oznakama, bojama iii kodiranim ozna-
elektricke karakteristike D c c B A kama sljedeei podaci: a) nazivna vrijednost (n); b) to1erancija (%); c) tcmperaturni
disipacija snage A D c c D koeficijent (10- 6 /K). . ..
pouzdanost c c c B A Oznacavanje nazivne vrijednosti provodi se prema JUS N.R0.020. Naz1vne vnJed-
mogucnost automatizacije
nosti biraju se iz Renardovih nizova prema JUS N.No.Oil, a prikazani su u tab!._ I,
proizvodnje c c D A B gdje su navedene vrijdnosti IOO do 999, a sve druge vnJednosti dobiJU se mnoze-
potrebne investicije
njem brojevima iz 3. stupca u tab!. 2.
u proizvodnju A A B B c . Kod skraeenog oznacavanja nazivne vrijednosti prema JUS N.R.020 upotreblja-
cijena modula A B c B c
..
T1p1cne pnmJene pojedinih vrsta modula
vaju se slova R, K, M, G iT kao decimalni zarez (npr. 0,47 n=OR47, 47 n=47R,
470000 0=470K), 470 x I0 9 0=470 G). Iza oznake nazivne vrijednosti dolazi ozna-
klasicni jednostrano -- jednostavni sklopovi siroke potrosnje ·kil tolerancije i temperaturnog koeficijenta prema tab!. 3.
stampani sklopovi energctske elektronike Kodirano oznacavanje sadr:i:i dvije odnosno tri znamenke nazivne vrijednosti i
klasicni dvostrano --~~~-- slozeniji sklopovi siroke potrosnje eksponent mnoZitelja prema tab!. 2 (npr. 4Hl=470,4720=4720, 47000n=473,
stampani sklopovi industrijske elektronike 472000 0=4723). Iza kodirane oznake dolazi uvijek slovcana oznaka tolerancije
profesionalna elektronika prema tab!. 3.
viseslojni moduli s ugradenim VLSI integriranim Oznacavanje bojama (prstenima iii crtama) jednako je kodiranom oznacavanju s
sklopovima time da su brojeve zamijenile boje prema tab!. 2. Standardne vrijednosti snage
(T,m•=70 'C): 0,05 W, 0,063 W, 0.1 W, O,I25 W, 0,25 W, 0,5 W, I W, 2 W, 3 W, 4 W,
PASIVNE ELEKTRONICKE KOMPONENTE
SW, 7W i lOW.
Opeenito Otpornici snage (T,m•=25 'C): 5 W, 10 W, 16 W, 25 W, 50 W, IOO W, 160 W,
U grupu pasivnih elektronickih komponenata ulaze: a) otpornici - oznaka R; 250 W, 500 W, I kW.
b) kondenzaton - oznaka C; c) prigusnice - oznaka L. Definirane su standar· Stabiinost (1000 h, T,mb =70 'C): 0,01 %, O.I %, 0,25 %, 0,5 %, I %, 2 %, 3 %, 5 %,
d1ma: a) medunarodnim - IEC i CECC (CENELEC Electronic Componenb IO %, 15% i 20 %.
388 ____ 389
INDUSTRIJSKA ELEKTRONII(A l'uiYI'le elektronicke komponente
Tab!. I.
Nizovi standardil :.rtJednosti otpornika
Eo E 12 E 24 E 48 E 96 E 192 E6 E 12 E 24 E 48 E 96 E191 B6 E 12 E24 E48 E 96 E 192 E6 E 12 E 24 E 48 E96 E 192
±20% ±10% ±5% ±2% ±1% +0,5% :1::20% ±10% t5% ±2% ±1% ±i),l% ±Jl% ±10o/e ±5~ ±2% ±1% ±0,5% ±20% ±10% ±5% ±2% ±1% ±0,5%
100 100 100 100 100
~ 180 180
178 178 171':
f-ii
I 316 316
f4
320
560 560 562 562
~
569
102
~ 182 516
~
~. !J!D' ~
324
104 583
105 105 '.330 ,no 328
~ 187 590
~
187 181' 590
~
332 332
106 rti' 336

110 110
107

110
~
109
191
r-;. I 340
~
344
604
~
~ 196 196
~
619
~
~
348 348 620 619
Ill 626
191
113
~ '2oo . '
~
~
200 634
~
357

115 115
114
~ 361 642
t--).g_
~
205
~ ~~
205 365 365 649 649
117 37() I
118
~ ""'
.;:::1
120 120 120
210
~
213
I
" 374
..4
379
665
~
121 121
~
123 220 220 220
215 215
~
218
..::!
3~ 390
383 383
-m-
388
680 680 680 681 681
~
690
124 _g.__
126
221
4223 392
~
698
~
397 706
127 127
~
129
226 226
~
402 402
~
715 715
~
229 407 723
130 130 _gg_ 732
~ ~
412
~
232
132 417 741
llol
133 133
~ f--
237 237
r-4 422 422
~
750 750 750
~
137
135
240 240 ~ 427 759
~ 432
~
768
~
~
243
138 2% 437 777
140 140
~ 249 442
~
787 787
~
~
249 442
142 448 796
143
~ 4459 ~
255 453 806
145 ~
2ll

150 150 150

147 147

150
~
149

~
261 261
~
264 :
-
47() 470

......
470 464 464
1: 820 820
825 825
~
835

~
475
~
845
~
270 270 267
152 211 481
154 154
~
156
274 274
r-4 487 487 487
f---49)-
866 866
~
2n 876
158
~ ~ 280 499
~
887
~
160 r-ir 505 898
162 162

165
~
162 287 287 287
r-m
' 510 5Jl 5Jl --w.,_
517
910 909 909
1:
~ 523
~ 931
~
~
294
167 530 942
169 169
~
172
300 301 301
~
536 536
~
542
953 953
~
965
lG!
174
~ ~
549
~
976
~
309
176
- 988
 390
INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA Puivne elektronicke komponente · - - · __ ·--- 391

Podjela otpornika
Prema podesivosti: nepromjenljivi i promjenljivi (potenciometri).
Prema karakteristici: linearni i nelinearni (varistori, termistori).
2
~ ~ ~ 0
Prema materijalu: slojni (ugljeni, metal-film, metal-oksid), maseni-kompozicijski
""~
~oo~
0
0
0
0 (ugljeni, metal-oksid) i Zicani.
C'::l:;:;->--.._
1- () -D
<Ut;::: I
O.ooo 0 0 0
§ "'
N
Prema vanjskoj zastiti: nezasticeni, cementirani, lakirani, emajlirani, u keramickom
kuCiltu i u metalnom kucistu.
eo-
..,..,.- s c 0 0 c 0
0 :7-; 8 ~ a- I
"'"'
0

""I 8I
0 0
r- "'
+I +I +I +! +I +I +I +I +I +I +I +I +I
<n N "'
N :7-; N
0
00 Nepromjenljivi otpornici
Nepromjenljivi otpornici - pregled karakteristika
" "'
""""'
>" .,., ~
~ -1 u Cl I.L. 0 ;:;: z
-0 "
N
[/)Q "' -, ~ CY r- [/) N Naziv otpornika Vrijednost
ll
Niz olerancija Temp. koef.
±% ±10-'/K
Stabilnost
±%
Snaga
w
Napomena

qljenislojni IR ... 22M El2 ... E24 5, 10 -150/-1500 5, 10 0,1 .. 2 I) 7)

0: ~ 0 0 0 8
:: :;::::;>~
"'~
<n
0 + "'+ "'+ 00
+ t
~ ugl.jeni slojni stab. OR .. 22M E24 ... E96 1,5 -150/-1500 1,5
10
0.06 ... 1 2) 7)

2 "'
<n ugljeni tompozi.cijski 0,25 ... 2 I) 5) 6)
0" ' - ' -
0
0 "'
0 0 0 "' 0 0
0 c <n
0 0 0 a- c,- o- ClO mctal.film
OR ... IOOM El2, E24
IR ... 2M E24 ... E96
10,20
0,5 ... 5
500 ... 2 500
15 .. 200 I, 2 0,1. . .4 2) 7)
r- N on N M N N ~
+I +I +I +I +I +I +I +I +I +I tl +I +I metal.film prccizni OR ... IM liz4 ... E192 O,Q2 ... 1 5 ... 50 0,1 ... 0,5 0.1 .. 1 l) 7)
I I I ~obid OR ... IM El2 ... E96 1...5 100 .. 200 1..2 0,25. .2 216) 8)
metal oksid snage IR .. lOOK E6 ... E24 5 ... 10 200 .. 300 1...3 1...10 2) 6)
tiWli precizni ~,Ql .. 250K E96 ... E192 O,Ql ... l 5.. 25 O,Ql .. I 0,06 .. I 3)4)
titani cementirani IR. .!OK E12 5 ... 10 150. .500 1..5 0,5 .. 16 4) 9)
N 0,5 16 4) 9) JJ)
0> '2 tifani kerami~ki IR .. !OK E12 5 ... 10 150. .500 5. 10
~ 3'6- ~ iieani emajlirani 1R .. 15K E12 0,5 ... 5 20 . .100 0,5 .. 5 0,5 .. 12 4) 10)
~"~ ~ til!ani snage cement. 0,1. .lOOK E12 5, lO 100 .. 500 5. 10 s. 1000 4) 9)
-o
cr.
e =rr;- 0
0
N
0
0 0 <n
s &ani snage emajl. 0,1 .. lOOK E12 2 .. 10 50 .. 150 2 .. I 5 .1000 4) 10)
~
,.--- g_~ ~ "'
+I tl +I +I +I +I
N <n
+I "~ :tiani snage hladcni 0,1 .. lOOK EI2 ... E96 3 ... 10 100 .. 200 2 ... 5 5 ... 250 4)8) 10) II)
x
,..,. ,_,..,.-
Eo-
s" ~ r- •
>
0
Napomeoa - posebne karakteristike (zadnji stupac tahlice):
" 2>"
'0' c <n .~ I) Temperaturno nestabilni, 2) temperaturno stabilni, 3) temperaturno vrlo
.c ~ ~ :§,~ s "' "'
q ~

"'
N
·o: ' stabilni, 4) pogodni samo za niske frekvencije. 5) pogodni za visoke frekvencije, 6)
lr ~~
C< 0 c 0
ou'- 0

""'" i3
+I +I tl +I +I +I +I +I pogodni za strujna impulsna opterecenja, 7) nisu pogodni za strujna impulsna
·e ~ r- +I
§• optereeenja, 8) pogodni za mehanicke i temperaturne udare, 9) neotporni na vlagu,
0
""
s .s 0 s s s
Q. ;N 10) namijenjeni za Ieske klimatske uvjete, II) posebno izolirani.
0 ~ o:.=> I c
~ ~
0. ~ ""
;:;:- s s s s N
0
~ ~
0
..
~
Pripadni standardi:
"
'C' 'C> f--1-
.....""
;.

N
0 ..CJ
~

"" '6'E""
~
n ""'"'""'
N" E
'
0
- N M ,..,. V) 'C> r-- 00
"' LG: •
~
·s
JUS N.R3.005/l989 (IEC 115-1) Nepromjenljivi otpornici. Nazivi, definicije i me-
lode ispitivanja.
JUS N.R3.021/1981 (IEC 115-2) Nepromjenljivi nemotani otpornici malih snaga.
Metode ispitivanja i opci zahtjevi.
."'•
., JUS N.R3.022/1988 (IEC 115- 8) Nepromjenljivi Cip otpornici malih snaga. Opci
"
'2 ~ zahtjevi i metode ispitivanja.
" ~
"'0' " "' "" ::"" "' "'> :.0" u"' 0'" •
> >U
JUS N.R3.023/1982 (IEC 115 -4) Nepromjenljivi zicani otpornici tipa 2. Opci
,-.; E "'
"
''-'
"" "' ..CJ
;;;"
'0
" " C:" ;;" "il"" o..S
>U
..CJ
•> zahtjevi i metode ispitivanja.
"' -~" .D .D"
>CJ
:0 ~ E
u ~ u "
:;::::;>
N
•e
r-" 0" " " >N N
N
0
JUS N.R3.XXX (IEC 115- 5) Nepromjenljivi otpornici precizni. OpCi zahtjevi i
metode ispitivanja.
 392 ---~---- ~-~---- ~ _ INDUSTRIJSKA ELEKTRONII(} Pulvne elektronicke komponente ~ - - __ 393
Otporni~ke mrefe
Termistori
Otl'ornicke mreze su kombinacije jednakih ili razliCitih otpornika pojedina!uo Tennistori su otpornici 6ji se otpor eksponencijalno _mijenja s temperaturom:
ffiJerlJIVIh, a pr01zvode se u kuCistima integriranih krugova: SIL (Single in line!) PTC - pozitivni temperaturni koeficijent, NTC --:- negativm temperaturm koefici-
DIL (Dual in line). ' jent. Proizvode ~ u posebnim oblicima i karaktenst1kama ov1sno o namJem. .
Nazivne snage kuCista: 0.125 W, 0.25 W, 0.5 W, 1 W, 1.5 W, 2 W i 4 W. ·Pft:~ za§titu napona(20V-550 V ± 10%, 1=0,2-1~A), za ~ast1tu
Nazivne snage otpornika: 0.05 W, 0.1 W, 0.125 W, 0.25 W, 0.5 W i 1 W. motora od pregrijavanja: temperatura 60 'C do 180 'C toleranciJe_ ± 10 Vo, za
Tolerancije: 0.05, 0.1, 0.25, 0.5, 1, 2, 5, 10%.
Temp. koeficijent: ±25, ±50, ± 100, ± 250, -150/-600, -150/-1500 x 10- 6jK. za§titu od preoptereeenja, za vremenske releje. motor. startere, mJerenJe, kontrolu t
Stabilnost (I 000 h, T•mb = 70 "C): 0.5, I, 2, 5, 10 %. 1 kao grija6 elementi.
NTC tennistori: Namijenjeni su za mjerenje, kontrolu, kompenzaciju, zastitu,
Otpornicke mreze - pregled karakteristika startanje.
Vrsta mreze Vrijednost Niz rr olerancija Temp. koef Stabilnost Snap Naziv otpornika Vrijednost To1erancija Temperatura
Q -% + 10-';K +% w n ±% 'C
ugljene 10 ... 10M E12 5, 10
~j
-150/-1500 5, 10
tanki film 100 ... 100~ 0,05--1 25, 50 NTC za m.jerenje 2,5K-lOOK 10,20 -55+250
0,5
debeli film 10 ... 1M El2 2, 5 100, 250 NTC za komrju S0-500K 5,10 -55+ 125
povrsiliska mont. (SMD
1 p,4.J 20 -55+ 125
470-470K
10 ... 1M El2 2, 5 100, 250 1 ~:u NTCdp,S¥
NTC za strujnu za§titu 33R,2A 20 -55+200
Pripadni standardi:
Pripadni standardi:
(IEC 115-6/1983) Otpornicke mreze u kojima su svi otpornici pojedinaCI! (IEC 738-1/1983) Direktno grijani PTC termistori.
mjerljivi.
(IEC 696/1982) Indirektno grijani NTC termistori.
Promjenljivi otpornici
Varistori (VDR - Voltage Dependent Resistor)
. U §irem smislu promjenljivi otpornici zovu se i potenciometri, ~ ~ uzem smisluto
1111 111¥110 potenciometri podesivi. osovinom. PromjenljiVI otpo~mc1 l'odesJVI IZVIJa-
Varistori su otpornici koji pri niskom naponu imaju veliki otpor, a iznli 6em zovu se trimeri i namijenjem su samo za povremeno podesavanJe.
naziVnog napona otpor im se simetricno smanji. Namijenjeni su 711 zastitu od Na potenciometru je ozna~eno: nazivna vrijednost i t~lerancija, i to . brojca-
prenapona kod izmjenicnog napona. no-slovnom oznakom iii kodiranom oznakom. Naz1vne vnJednosti su u mzovtma
Narivniizmjenicni napon: 5 V, 6.3 V, 10 V, 14 V, 16 V, 25 V, 40 V, 60 V, 75 V, 95V, E3, E6 ili E12 prema tab!. 1. iii cjelobrojni niz: 10, 25, 50, 100 itd. Slovcane oznake
zat1m visokonaponski: 130 V, 150 V, 250 V, 275 V, 300 V, 320 V 420 V 460V. suprema tab!. 3. . . -·-
480 V, 550 V, 660 V i 1000 V. ' ' ~ Prema materijalu dijele se na: ugljene, cermet, metal-film, plast1~ne 1 ZJcane.
Potenciometri - pregled karakteristika
Nazivni istosmjerni napon definiran je kod struje 1 rnA, tolerancija napo-
na ±10%. Naziv potenciometra Vrijednost Niz olerancija Temp. koef. Stabilnost Snaga Napomena
Q ±% ±10- 6 /K +% w
Maksimalna jednokratna vrsna udarna struja (ispitni pilasti napon 8J.LS/20pJ) trimer ugljeni 100-10M E3 20.30 500 2000 10,20 0,05 I 1)7)9)
trimer cermet 10-2M E3 10,20 100,250 3-10 0.1-1 2)6)
100 A, 250 A. 400 A, 1200 A, 2 500 A, 4 500 A, 6 500 A (ovisno o velicini). Energija 5 0,1-0,25 2)5)6)
trimer cermet SMD 100-1M E3 10,20 100.250
(J): 0.5 J do 300 J (ov1sno o naponu, udarnoj struji i veliCini disk a). 47-68K E6 20 250 10 0,5 2)7)
trimer metal-film
trimer !iatni 10-IOOK E6 10,20 20-100 1,3 0.25-1 3)4)
Pripadni standardi: potenc. ugljeni I00-2.2M E3 20,30 500-2000 10.20 0.1-2 1)7)
potenc. plaatil!ni 50-5M - 10.20 1000 10 0,5-2 1)8)
(IEC S.538/1985) Varistori za elektronicke uredaje. Dio 1. Opei zahtjevi. potenc:. cermet 50-5M - 3-10 100.250 3.5.10 0.5-2 2)6)
(IEC S.513/1983) Vanstori za elektronicke uredaje. Dlo 2. Standard podvrste potenc. til!. precizni 25-IOOK El2 l-10 20,50 1,3,5 0,5-4 3)4)
varistora za zastitu od udarnih smetnji. potenc. iii!. snage !-lOOK E3 5-20 50,200 3,5,10 1-1000 4)8)
 394 _____ -
__ __ _ _ INDUSTRIJSKA ELEKTRONikA -395
Napomena - posebne karakteristike. Vidi: Nepromjenljivi otpornici.
Pripadni standardi:
JUS N.R3.501/1983 (IEC 393-1) Potenciometri. Nazivi, definicije i metode
- --
00-
v;'o;:)c;:) \OC0\0~
r;:)R~ ~~N'M
ispitivanja.
JUS N.R3.521/1981 (IEC 393-5) Motani (zicani) i nemotani jednoobrtni poten-
ciometri malih snaga. ~~8 §~~
JUS N.R3.522/1986 (IEC 393-2) Trimer potenciometri zakretni i vijkom podesivi
(lEC 393-3/1977) Potenciometri precizni zakretni.
(IEC 393 -4/1978) Potenciometri snage jcdnozakretni.
~~~ -
0 ""':. -6~
~ ~

~~~
,.._ ,.._ ,.._
Kondenzatori
~~gs t:"~ M N ~~~~
~~f~.n """"-
~~~ 0
Prema materijalu kondcnzatori se dijele na: keramicke, od tinjra, folijske metalizira.
ne, folijske. aluminijske elektrolitske i tantal-elektrolitske. Nisu obuhvaeeni energetski
kondenzatori. Nazivne vrijednosti kapaciteta biraju se iz Renardovih nizova prema
tabl. 1, a znacavaju se kao i otpornici prema JUS N.R0.020. Kod skracenog omaeava·
nja upotrebljavaju se slova p (pika), n (nano), 11 (mikro) i m (mili) u kombinaciji sj~
dinicom kapaciteta F (farad), npr. 4.7 pF =4p7; 47000 pF =47 nF; 47200 pF =47n2 itd
Tolerancija i temperaturni koeficijent oznacuju se prema tab!. 3. Stabilnost (%) I I I I I I I
(JOOO h, Tomb=40 "C): 0.5 %, 1%, 2%, 3%, 5%, 10%, 15%, 20%, 25%.
Tablicu s pregledom karakteristika vidi na <tr. 395.

l
Pripadni standardi: 000
+~~
JUS N.R2.005'1987 (IEC 384-1) Nepromjenljivi kondenzatori. Nazivi, definicijei SSS:
metode ispitivanja. I I
JUS N.R2.503/1983 (IEC 384--4) Aluminijski e1ektrolitski kondenzatori s cvrstim
I
i tekuCim elektrolitom.
·c
JUS N.R2.601/1980 (!EC 384-15) Tantal kondenzatori s tekuCim iii cvrstim
elektrolitom.
JUS N.R2.602/1980 (IEC 384-3) Tantal cip kondenzatori s cvrstim elektrolitom
JUS N.R2.301/1983 (lEC 384-8) Keramicki kondenzatori klase 1.
JUS N.R2.305/1983 (IEC 384-9) Keramicki kondenzatori klase 2.
JUS N.R2.309j1974 Keramicki kondenzatori tipa 3.
j
JUS N.R2.302;'1983 (IEC 384-10) Viseslojni keramicki Cip kondenzatori.
JUS N.R2.05Jj1987 (IEC 384-2) Kondenzatori poliester metalizirani.
(IEC 384-11) Kondenzatori poliester s metalnom folijom.
(IEC 384-6) Kondenzatori po1ikarbonat metalizirani.
(IEC 384-12) Kondenzatori polikarbonat s metalnom folijom.
JUS N.R2.054/1988 (IEC 384-16) Kondenzatori polipropilen metalizirani.
(IEC 384-13) Kondezatori polipropilen s meta!nom folijom.
(IEC 384-17) Kondezatori polipropilen metalizirani izmjenicni i
impulsni.
JUS N.R2.901/1988 (IEC 384-14) Kondenzatori za otklanjanje RF smetnji.
(IEC 418-2) Kondenzatori podesivi. -~
(IEC 384-5) Kondenzatori od tinjca. z !U'El!Z~fBl~UI l!JOllJ[dJ:;) "l!tmnpp
JUS N.R2.906/1976 (IEC 384-7) Kondenzatori po!istiren. nsriJ0.1 ·f~u~UIOfV I'Elll"El
 396 ___________ - - - - - -.. INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA Poii!Vlldlcke ·komponente 397

Napomena - posebne karakteristik~ (zadnji stupac tabiice): poluvodifke komponente, su: Zenerov i lavinski proboj PN prijelaza (prakticki
1 ~)temperatumo nestabilni, 2) temperaturno stabilni, 3) temperaturno vrlo stabiJ, skokovit porast struje u inverznom smjeru), kapacitivnost PN prijelaza (koiicina
m, pogodm samo za mske frekvenCIJe, 5) pogodni za vrlo visoke frekvencr, prostomog naboja u barijeri, te prema tome i kapacitet barijere ovisi o naponu na
6) pog?dm za struJna 1mpulsna optereeenja, 7) nisu pogodni za strujna impuiSII berijeri), tuneliranje nosilaca naboja kroz PN barijeru (dio U- I karakteristke u
opterecenJa, 8) pogodni _za_visoki napon, 9) za temperaturu okoiine maks. 70~ direktnom smjeru ima negativni dinamicki otpor, javlja se kod PN prijelaza dvaju
10) kondenzaton za dug1 VIJek, 11) kondenzatori za puvrsinsku montazu _ SMn eUircmno dopiranih poluvodica), injekcija i ekstrakcija nosilaca naboja preko PN
Jllljc1aza (pritiljenjuje se za iniciranje/oddavanje/prekidanje toka struje kroz polu·
vodiCke strukture, izrazita kod jako asimetricnih PN prijelaza).
Prigu§nice PIN dlodna struktura. Izmec1u, obicno, jako dopiranog P-podrucja i jako dopira-
nog N-podruCja nalazi se slabo dopirano I-podrucje N-tipa iii P-tipa. U pogledu
Prig~_snice male snage namijenjene su za zastitu od radiosmetnji. Postoje aksijai-· U- I karakteristike l;vaiitativno identicna PN prijelazu. Naponski opteretiva kao i
ne, radiJa)ne I poscbne IZVedbe S jezgrom Od keramike, ferita iii ze)jeza. asjmetriCni PN prijelaz, a strujno opteretiva znatno vi§e od bilo kojeg PN prijelaza.
Velika strujna opteretivost zasniva se na stvaranju ,plazme" u 1-podrucju.
Prigusnice - pregled karakteristika MOS struktura. To je troslojna struktura: metal - izolator (Si0 2 ) - poluvodic.
Dovoc1enjem napona izmec1u metala i poluvodiea mijenja se vodljivost poluvodica
Naziv prigusnice Induktivitet Niz Tolerancija Struja neposredno ispod oksidnog sloja (elektricno polje pribliZava odn. udaljava slobod-
Otpor Snagi ne·nosioce naboja od granice oksid - poluvodic). Tako se mijenjanjem vodljivosti
/lH ± o/o w:
rnA
.
Q
poluvodi&l mof.c rnijenjati intenzitet toka struje kroz poluvodic.
aksijalna 1,0 ... 1000 E12 5, 10 50 ... 1000 0,01...20 0,1...[ Nl"N I PNP tranzistorska struktora. Obicno je jedan PN prijelaz propusno
radijalna 1,0 ... 800 El2 5, 10 50 ... 1000 0,1...1 polariziran, a drugi zaporno polariziran. Struktura ima takvu geometriju i profil
- dopiranja da prakticki svu struju propusno polariziranog PN prijelaza preuzima
zaporno polarizirani PN prijelaz. Tako se upravljanjem strujom propusno polarizi·
Pripadni standardi: ranog PN prijelaza upravlja strujom zaporno polariziranog PN prijelaza -
~:~~ m- ~//1988) Prigu~nice za zastitu od radiosmetnji. OpCi zahtjevi
- 1988) Pngusmce. Metode ispitivanja i opCi zahtjevi. ·
.;,_ struktura se pona§a kao strujni ponor. Na tom se principu temelji pojacanje
signala tranzistorskom NPN odn. PNP strukturom.
PN2N tlristorska struktura. Osnovno svojstvo PNPN tiristorske strukture jest
spntavanje toka struje u oba smjera pri velikim naponima i mogucnost provodenja
$inlje ed krajnjeg P-podrucja prema krajnjem N-podrucju injektiranjem nosilaca
naboja u jedno od srediSnjih podrucja (bistabilna karakteristika). Injekcija nosilaca
POLUVODICKE KOMPONENTE
&aboja postife se, na primjer, strujnim ili svjetlosnim impulsom. Od krajnjeg N-podrueja
prema krajnjem P-podruCju struktura ni u koj~m slueaju ne moi':e voditi struju.
Pol~vodicke komJlonente. se prema elektrickim karakteristikama di'ele na
porod~ce dwda, tranzistora, tmstora 1 mtegriranih elektronickih spojeva i ~klopo· kakteristlke poluvodi~kih komponenata
~~ ta _1. / · Osnovne podstrukture monokristala poluvodickih komponenata s~
pnJe az, PIN dwdna struktura, MOS struktura NPN i PNP t · ska Diode se osnivaju na elektrickim svojstvima PN prijelaza i PIN strukture.
struktura 1 PNPN t' · k • ranzistor I;!nergetske diode imaju, bez izuzetka, PIN strukturu.
.. . mstors a struktura. Uocavanjem podstruktura monokristala
pkoluvkodickkih komponenata maze se kvalitativno zakljucivati 0 nJ'ihovim elektril· ilipolarni tranzlstori upravljivi strujom PN prijelaza (injekcijom nosilaca naboja
1m ara tenshkama. preko emiterskog PN prijelaza) osnivaju se na elektrickim svojstvima NPN odn.
PNP strukture: 1. na injekciji minoritetnih nosilaca naboja iz emitera E u bazu B
preko propusno polariziranoga emiterskog PN prijelaza; 2. na transportu tih
Osnovne karakteristike podstruktura poluvodi~kih komponenata nosilaca kroz bazu; 3. na njihovu sakupljanju (kolekciji) u kolektoru C, sto obavlja
nepropusno polarizirani kolektorski PN prijelaz. Bipolarni tranzistori upravljivi
PN prij_elaz. Osnov~o svojstv? PN prijelaza jest da u jednom smjeru (od p rema MOS struktorom osnivaju se na upravljanju prolazom struje kroz PNP strukturu
N) prop~sta struJU (d1rektm smJer), dok u drugom smjeru (od N prema P) 8 ~OO!va iii kroz PNPN strukturu (tako konstruiranu da se samostalno ne moze oddavati u
tok s!ruJe (mverzm smJer). Ostala svojstva PN prijelaza, na kojima se osniv~u neke stanju voc1enja) kori§tenjem MOS strukture.
398
INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA Poluvodicke komponente --~ 399
Tnlll2isrori s efektom polja upravljivi poljem (barijerom) PN prijelaza osnivaju se ua
mijenjanju presjeka vodljivog pula izmedu uvoda S i odvoda D naponom)7medu geita G i
uvoda S (izmedu G i S je PN prijelaz~ Tranzistori s efektom polja upravljivi MOS
slrukturom osnivaju se na poveeanju ocln. smanjivanju vodljivosti poluvodiea izmedu
uvoda S i odvoda D naponom izmedu geita G i uvoda S (izmedu G i S je MOS struktura).
Uklopivi tiristori osnivaju se na elektrickim svojstvima cetveroslojne PNPN struk-
ture. Imaju bistabilno ponasanje (vodenje i nevodenje) u jednom smjeru Gednosmjerni
ili inverzno nevodljivi) ili u oba smjera (dvosmjerni). Uklapaju struju bilo dovode-
njem strujnog impulsa na geit {upravljai:ku elektrodu) G, bilo osvjetljavanjem
P-podru~ja do katode (fototiristori). Sarno tzv. cetveroslojna dioda i dijak (nemaju
geita) uklapaju prekorai:enjem napona prekretanja U1801. Uklopivi tiristori ne mogu
se isklopiti strujnim impulsom na geitu; oni vode dok struja ne prestane teCi.
Geitom isklopivi tiristori upravljivi strujom PN prijelaza u svemu su jednaki
uklopivim tiristonma s time da se JOS mogu ISklop1t1 negat1vnim strujnim impulsom
na geitu. To omogucuje specijalna konstrukcija geita, oblika ,snijezne pahuljice".
Geitom isklopivi PIN ventili osnivaju se na zatvaranju vodljivog puta unutar
sredisnjeg N-podrucja p+NN+ diodne strukture zonom prostornom naboja PN
prijelaza (dovodenjem napona na geit blokira se tok struje).

~ _ ... - ... -)~... - ... -.3?.~[- ... - ... - ... - ... - ... l
__ .... __ .... ....,.-.... - - .... -- ... ___ .. ____ , __ 1
Grn ! I
i

... _j
!
:5 .
"! 500 r-··-·--·>· ... ··-··+-··-··1---j----IGBT
··--... ! ~ SIT

200 \-t I MOSFET

· ·. . ! I
100 ·;I 1
1i I
50 ~..,..--~----.l
<;
10~~r---~----~-+----4---+---+---+---+----
1 10 20 50 100 100 soo 1000 2000 5000
gran1fno efekf1vno propusna struJO--

Sl. 1. Granifua strujna i naponska opteretivost energetskih poluvodii:kih ventila

(stanje 1988. g.)
 __________________ INDUSTRIJSKA ELEKTRONII<A 401
Sl. 1. prikazuje granicnu strujnu i napensku opteretivost dioda, (uklopivihj ;::1
tiristora (SCR), geitom isklopivih tiristora (GTO), bipolarnih tranzistora (BJT,
IGBT) i tranzistora s efektom polja (MOSFET, SIT).
a~
~u
Sl. 2. prikazuje granicnu sklopnu snagu (umnozak granicnog blokirnog napooli "'ii 8.o
·granicne efektivne propusne struje) u ovisnosti o granicnoj frekvenciji za mrehil
(uklopive) tiristore (SCR), frekvencijske (uklopive) tiristore (SCR), bipolarne tranzi. ,e. !:~ "'~ "'
~
~ 8
"'
8N 8N
tore (BJT, IGBT) 1 tranzistore s efektom polja (MOSFET). ·
i~
5
10 r-----------------------------------------~
kVA

., t
~
<
.a
:a
~
-
0
"'
8")
§ g
§
"l

"'
§
0
")

§
~
§
"'!
§
N
§
0
")

§
~

1 § § § §
~
~ ~ -g ~ 8
"l
8
"l
8")
~ ~ § § § §
.a
i
«>
«> 0
~ §
"'
·a
1 :§8.
8.>
~"
§
8N 0 0 8N 0

"' "'

I ·a
a>
=
11 0

t C'd·~
=ii
t~
:t~
"l

"!.
"'
r-f
~
"l
"!
"l
0
o.

""
"'
0
"'
....;
6.
"'
§
s
t ~
grand.na frekvenCIJO------..
1 0
~
-~ -~ -~ -~ -~ -~
.j 8:~ = = = = = >
poluvodi~kih ""'0> ~
>
Sl. 2. Granicna sklopna snaga i granicna frekvencija energetskih -g "8s€ ""'>0 ~S€
ventila (orijentacijski, stanje 1988. g.) ]~ > t 0
" =
= " c" c > "
c "c 0
>
Tab!. 2. daje, za energetske poluvodicke ventile na sl. I, znacajnije grania!e • <-< ·-~ > 0
f-.
t.I.J f-.
staticke i dinamicke karakteristike. -~ ~ f-.
..... r.... ~ t:
u
Tab!. 3. daje prcgled cesce susretanih poluvodickil\ komponenata.
z "'
f-.
lj ~
"'0
::E
s Vl
 Tab!. 3. Pregled poluvodi~kih komponenata ....
0

Simboi Opis elektricne "'

Naziv(Engleski naziv IEC* Elektricne karakteristike karakteristike
dioda;'diode 1"1}:
pro~1~,'.::;1X>ni propusno
- polognaU-IPNkarakteristici
prijelazu
ana-
~ karokterlst1ka ~ ispravljaCke diode (PIN
·! u.,
~
"T diode) odlikuju se viso-
·o~rr<J / kim probojnim naponom
raktens~ i velikom strujnom optere-
U AK = U F (propusni na- tivosti
pon), ako je U AK >0 - frekvencijske ispravljacke
UAK = U• (zaporni na- diode (PIN diode) odlikuju
pon). ako je UAK <0 se kratkim vremenom opo-
I,K =IF (propusna stru- ravlJanja.
ja), ako je I AK > 0 Primjena: ispravljaCi, modu-
I AK =I • (zaporna stru- latori, demodulatori, logicki
ja), ako je I AK < 0 sklopovi.
~ r-------------------~r---------------+-------------------t-----------------------
0~ Zenerova dioda/Zener dio- - funkcionalno identicna obic-
C de (unidirectional break- ~-- l"tf_•d<r noj diodi
down diode, voltage regu- ~ - ima ostro izrazen probojni
lator diode, Esaki-diode)

K I
r-
..1.___

1- 10 ,
.
u.,
napon.
Primjena: stabilizatori napona,
ogranicavaci napona. zastita od
prenapona.
-- veliki otpor u oba smjera
dvosmjerna Zenerova di-
oda. odvodnik prenapona/
/bidirectional breakdown
__j - oStro izraZen probojni na-
pon u oba smjera.
diode, ovCrvoltage suppres-
sor r u Primjena: ograniCavati napona.
zaltita od prenapona.

-- dio dire~ ltaratteristike

- tunel-dioda/tunnel diode ima nepti~ dinarnieki

'"I(\
,.
: otpor
l
~
..... -- inverzna struja nema zasi-
eenja, ona vrlo brzo raste s

K
~. naponom ....... .
primjena: generatori impulsa,
oscilatori, okidni clanovi.

-- po U-1 karakteristici ana-

Schottkyeva dioda/Schot- logna obicnoj diodi
tky- (hot carrier) diode lAX i r1~=tky-..a -- odlikuje se malim padom
d<r~!i/'obicno diodo napona u direktnom smjeru
"
~ u... i kratkim vremenom opo-
0 ravljanja.
Primjena: modulatori, detekto-
ri, ispravljaCi.

-- po U-I karakteristici ana-

varikap dioda variable-ca- logna obicnoj diodi
pacitance diode (varactor)
- kapacitivnost diode u in-
verznom smjeru koristi se
kao promjenljivi konden-
zator.
Primjena: titrajni krugovi.
 Simbol
Naziv/Engleski naziv
IEC* Elektricne karakteristike Opis elektricne
karakteristike ~
fotodiodajphoto diode
,. -po U-I karakteristici ana-

~~ I
logna obicnoj diodi
IJh dir. - veliCina struje u inverznom
smjeru ovisi o intenzitetu
1n~ u,.. svjetla.
K smJer porasta Primjena: zastitni i komunika-
1ntenz1teta SVJetlo cijski sklopovi.
svjetleca diodajlight-emit-
- po U-I karakteristici ana-

f
ling diode (solid state
"'
""'
·-a
0
lamp)
'"'!fdir logna obicnoj diodi
- tok struje u direktnom
smjeru uzrokuje emisiju
u..
svjetla.
1nv I Primjena: signalizacija.
protusmjerna dioda/back- ,,.. - propusna karakteristika rna-
ward diode (unitunnel
~;-111P-t1pu
J
.+'noN- tlpu nifestira se kao zaporna
diode)

d1r.
nv
-
u.,
- zaporna karakteristika rna-
nifestira se kao propusna.
Primjena: detekcija signala.
...
g nespecificirani tip inverzno opei simbol
:g nevodljivog tiristora s tri za porodicu

'f
elektrode/unspecified type
of reverse blocking triode
61 inverzno ne-

, ..
vodljivih ti-
c
thyristor ristora s tri
"i elektrode

,. ··-· ---· - ....

---- . ..

eetveroslojna dioda iii veliki ~r u oba smjera

0~ ~ prema kato-
~~
Schocldeyeva diodajfour- -
-layer (Schocldey) diode di naglo pjdne pre~oraee-

'
iii reverse blocking diode ~-~ 'licm napoiB~.Jil !lgr:·
thyristor ' .. ~
Pri~jena: Osc!ilatotJ;
novt.
oktdm a-

veliki otpor u oba smjera

'!Ek~
tiristor ill inverzno nevodljivi

·~
tiristor s P-geitom (n3; ~rani u,~~ · blokirm Ia - otpor od anode prema ka-
katode) I thyristor tli sth-
con controlled rectifier (SCR) r=- - todi naglo padne dovode-
njem pozitivnog struJnog
~u..
~
iii reverse blocking P-gate impulsa na geit .
triode thyristor K knrakter. - mrefui tiristori odlikuju se
·;::: visokim probojnim napo-
g u = U0 (hlokirni napon), nom i velikom strujnom op-
:§ ~o je UAK>Oi IAK~ teretivosti
UAK = UF (propusni napon), - frekvencijski tiristori odli--
·a ako je UAK>O i JAK~
uAK = UR (zaporni na- kuju se kratkim vremenom
"'§' pon), ako je U AK <0 oporavljanja.. . .
Primjena: razhctti sklopovt
.
~ I =I!> (blokima struja),
A~ko JC U AK>O i IAK.~ energetske elektronike, zastitni
]" IAK=IF (propusna.struja), sklopovi, signalizacija.
ako je UAK>O tiAII~
I AK =I~ (zaporna struJa),
akoJe UAK<O
asimetricni tiristor/asym- ..
/
mali probojni nal?o':' U1aRJ

L
- blokirna karaktenstlka ana-

J
metrical silicon con-
~
trolled rectifier (ASCR) logna tiristorskoj
- otpor od anode prema ka-
todi naglo padne dovode-
~/JAK njem pozitivnog strujnog
impulsa na gett .
- ima kraee vrijeme oporavlJa-
(nije prema JEC-u) nja od frekvencijskih tiristora
Primjena: izmjenj1vaCi, copen.
 Simbol Opis elektricne
Naziv/Engleski naziv Elektricne karakteristike
IEC* karakteristike
fototiristorjlight activated ima sve funkcije kao tiristor,
silicon controlled rectifier

¥.
s time da se jos moze uklo-
(LASCR) iii light activated kao tiristor pili impulsom svjetla.
reverse blocking triode
thyristor Primjena: sklopke.
·c:
2
·t:
·;:
'§

r
·s-" PUT iii tiristor s N-geitom/
/reverse blocking thyristor
- veliki otpor u oba smjera
~ iii programmable unijunc- - otpor od anode prema ka-
""~" tion transistor (PUT) todi naglo padne dovode-
kao tiristor njem negativnog strujnog
impulsa na geit.
Primjena: oscilatori, okidni cia-
OOVl.

·c: dijak/bidirectional diode

- blokira napon bilo kojeg
~ thyristor (DIAC) iii bidi- I
:g rectional switch
polariteta i vodi struju u bi-

·s ~ L~ lo kojem smjeru

'
- otpor izmedu A 1 i A2 naglo
"
·~
c=_l ~u padne prekoracenjem napo-
na prekretanja
... A,
Primj~na:
UIROI·
okidni Clanovi.
0
- ... ... ,.,,.,. ...... .. ,

trijakjbidirectional_ triode
'·I> i - blQ~ :'.pt;o ~hci ~oj~g

thyristor (TRIAC) iii gated
bidirectional switch
·c:0
+
polari- .i: ~001 s,&nlJU U
.'+Az. bilo ko,;er.:sqCAl
·u _ otpor iirdedu A} i A, n~~o
padne doVodenJem pol:Ittv-
nog iii negatiyn,og struJnOg
A, . impulsa na &eit.

-~L-----+--+---t--~-
. ... . . - Primjena: regulacija rasvjete.
·;:

'§ - funkcionalno identican an-

!S inverzno vodljivi tiristorjre- tiparalelnom spoju tiristora
·~ verse conducting P-gate A~z ~ j diode.
6 triode thyristor Primjena: coperi.
2A1

A,

·c: geitom isklopivi inverzno

.S nevodljivi tiristor s tn elek- opei simbol
:§ trode, geit nije specificiran; za porodicu
geitom is-
·;:: ;tum-off reverse blockmg
klopivih in·
·a triode thyristor, gate not verzno ne-
..9 specified vodljivih ti~
~ ristora s tn
e0 elektrode

8
 Simbol Opis elektricne
NaziviEngleski naziv IEC'* Elektricne karakteristike karakteristike
geitom isklopivi tiristor iii - veliki otpor u oba smjera
·.: geitom iskloptvi inverzno ne- - otpor od anode prema ka-
3 vodljivi tiristor s P-geitom todi naglo padne dovode-
.,
. (na strani kat ode) I turn-off
·19
A njem pozitivnog strujnog

~
P-gate triode thyristor (cat- IM impulsa na geit.
·;; bode side controlled)
~~
- otpor od anode prema ka-
·a todJ naglo (Xlraste dovode-
0

~
e K
r ~UAK njem negattvnog struJnog
impulsa na geit
Primjena: pretvaraCi za napaja-
B nje glavnog i pomoenog
'o:J
0 EMP-a na vuCnim vozilima, pre-
tvaraCi za neprekidna napajanja.
\3c PIN tiristorlstatic induction - ima sve funkcije kao gei-

~
!:! thyristor tom isklopivi tiristor
z
s::
~
v==lIM'~u.,
A J-- •
- ima vecu. granicnu sklopnu
frekvenct)ll od geitom isklo-
ptvog unstora.
Primjena: ocekuje se u izmje-
e (nije prema IEC-u) njivacima i coperima za robo-
~ te.

-~
tranzistorltransistor - konstantna struja kolekto-

·~
ra lc za odredenu struju

~
-~ NPN -
baze In-
NPN i PNP tranzistori su
g lsz medusobno komplemen-
·e tarni (tj. smjerovi struja i

~
ls1 napona su medusobno sup-
"'
0
PNP
IIa,l>lla,l
IUcel rotni). . .
Prj.Injen!J.: razliCti clcktrom~
~
..
... .... -··· - ----~---
·~r ·\ <:"1"T"
--- ~~~ -·
':··· •1\'ID\t. :
-··---·
·,_.P,( .
... "l'l"T ;:
:.__ ~-~titan otoo-

~
fototranzistorfpboto- cQ~ bez priklju- lc nom trQs&ona, s time .da
-transistor lka baze se upravijia avjetlom um·
E jesto strujom haze.
~~spriklpi-
kom baze Primjena: zaltitDi i mjerni
f licE sklopovi.

- veliki otpor u oba smjera

dijak-tranzistorjbidirec-

~
- nakon prekoraeenja odre-
tiona! trigger diac denog napona U(BO)> napon
....

E
~ na dijaku se smanjuje, ali
ne padne na nulu.
Primjena: okidni clanovi.
"'
0
9-

- veliki otpor u oba smjera

bipolarni tranzistor s izolira-

~
- uklapa se pozitivnim a is-
nim geitom 1 insulated gate
bipolar transistor (IGBT) J( I
Uo•
klapa nulom/negativnim
naponskim impulsom.

Primjena: pretvaraci frekvenci

E
je za indukcijska zagrijavanja
EMP-e.
(nije prema JEC-u)
 Simbol Opis elektricne
Naziv/Engleski naziv Elektricne karakteristike
IEC* karakteristike
jednospojni tranzistor -
otpor izmrlu E i B1, naglo pad-
(UJT)/unijunction ne kada napon izmedu E i B
transistor (UJT)

L=_
Ue.s1 prijede odredenu vrijednost
~8, s N -bozom - lZIIIedu B 1 i B2 ima karak-
8, teristiku otpora
- jednospojni tranzistori s N-
~8, s P- bozom
E
-bazom i P-bazom su me-
8,
,, dusobno komplementarni
(tj. smjerovi napona i struja
. su medusobno suprotni).
·c Pnm)ena: oscilatori okidni
clanovi. '
~
·;::; spojni tranzistori s efektom
c polja (JFET)/junction-gate - konstantna struja odvoda

«~;
"~
g field-effect transistor
I 0 za odredeni napon geita
Vas
·e (JFET)
N-kanal - veliki ulazni otpor (PN pri-
0"'
~;~; "' jelaz izmedu G i S je za-
.e- U&sl
porno polariziran).
"I
"
::J P-kanal
Primlfna: ulazna pojacala
IUas,l>l Uos2l sklop e. '
SIT tranzistor/static
- nema zapornih svojstava
induction transistor (SIT)

'~
- vrlo mala struja upravljanja

~:
- naJbolJe sklopne karakteris-
l/GS1
tike, u pogledu sklopnih gu-
GSZ bnaka 1 graniene sklopne
frekvencije, od svih do sada
poznatih energetskih ventila.
(nije prema IEC-u) OS
u ~u- ~jcna: ~~ zaari~
'
~
i W kaia ci analogan
tranzistor s efektom polja spojnom~storu s efek-
s izoliranim geitom i indu-
tom poljlf '
ciranim kanalom/
/enhancement insulated-gate ~s•• A'-kanal ' ~anredaoivdit ulazni ot-
field-efcct transistor (IGFET), s . por (izmedii 0 i S je ok-
metal oxide semiconductor sidni sloj) ."
transistor (MOSFET) ~s.. P-kanal Primjena: uiBzi!a ·pojaeala,
sklopke, napajaO, EMP.
s
U.."'O !Uasl
kod veeine izvedbi
je S spojen sa s•• IUos,I<IVaSll

tranzistor s efektom polja

s izoliranim geitom i
ugradenim kanalomjdeple-
tion insulated-gate field-
-effect transistor (IGFET),
metal oxide semiconductor
«s,, 0

s
N-kanal

transistor

kod veCine izvedbi

je S spojen sa s••

• Prema IEC publikaciji 617-5/83 i JUS standardu N.A.3.005.

Napomena: Kruznice oko grafickih simbola obicno se izostavljaju ako nisu nu:tne za razumijevanje simbola.
Objasnjenje kratica: A - anoda, B - baza, C kolektor, D - odvod, E - emiter.
G - geit, K - katoda, S - uvod, podloga. s•• -
dir.- direktni smjer (od A prema K), mv.- inverzni smjer (od K prema A)
 412
~ - - INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA Monolltni integrirani sklopovi 413
MONOLITNI INTEGRIRANI SKLOPOVI S obzirom na fizikalne mehanizme dominantne u integriranim sklopovima
(kretanje manjinskib i veCinskib nosilaca naboja) a osigurane tehnoloskim proce-
Opeenito som i projektiranom strukturom, razlikuju se bipolarni, unipolarni i kombinirani
aklopovi. Reprezentanti MIS-ova bipolame tehnologije su operacijska pojacala,
Monolitni integrirani sklopovi (MIS) · f k . ' komparatori, regulatori napona - analogna obrada, a TIL, ECL, I 2 L, LSTIL,
ristalinicnoj plocici silicija (cip) rJ·e~:oJ~ u~ CIDnalndu osnovu imaju u monok; ASITL - digitalna obrada. Glavni predstavnik unipolarne tehnologije je CMOS
JO rnrn X 10 c· d ' . '. . a S, zasa a rnakstrna]no povr!itti ~ s mnoitvom svojih varijacija ciji nazivi variraju od proizvodaca do proizvo-
nja integrira~i~·skl,~p~av:~:z~r~ a~t~:~,.;::ivne e_Iemente i njihov~ v~ze. Proizvodi ~ MIS-ova. CMOS procesom su se donedavno realizirali MIS-ovi samo za
~oji sacinjavaju poluvodicku planarnu tehno'l~ghi~a,Pplraoncearsntmoma t pnnctptmab diuj~ digitalnu obradu podataka, medutim sve se vile i analogna obrada podataka
sto se k · · ·h PN ·· ' · se naztva z og 1011 rjelava tom unipolamom tehnologijom. Kombinacija struktura kod kojih je za rad
MIS-ovt:t:::al~~:ra·u opnJclaza nalazt: u istoj ravnini. Pojednostavnjeno refetto vafan tok veeinskih i manjinskih nosilaca naboja i struktura kod kojih je vafan tok
peterovalentn"h I J p stupkom dtfuztJe t/th tmplantacije primjesa, trovalentnihiij veCinskih nosilaca naboja upravljanih elektrienim poljem rezultirala je u BIMOS
. . . t e emenata, a ponekad t plementtth metala u silicij. ' adDosno BICMOS tebnologiji koja, CineCi nufne kompromise, omogucava realiza-
~~~~~~~::,";:%::~:~i~a~~c·~~:~eometrijskih oblika tranzistora, dioda, otpornikai. ciju MIS-ova s prednostima obiju tehnologija. Bipolarne - relativno visoki
da tehnoloskih operacija k~je de~i~'J~~~;~s~~lu, te ~od~tno variranjem redoslij~ probojni naponi, velik faktor strujnog pojaeanja izlaznih tranzistora ... i unipolarne
sklopovi za analognu i digitalnu obradu podat:{~. m egnranog sklopa, kreiraju Sl· -' niski napon napajanja, mala potrosnja, velika gustoea pakiranja funkcija po
jedinici povriine ...
lntegrirani sklop u obliku ci
Cipa s okolino d
r ... ..
. pa rnon tra ~~ u ku~tste. Kuctste osigurava povezivanjt Pri izboru MIS-a korisnik !reba uglavnom obratiti pafnju samo na specificirane
zastitu od utje~j~ a~~d~de~eto~~~~;" ra~VtJene nJegovim radom, mehanicku za!titui tehnicke podatke koje MIS zadovoljava, a vrlo rijetko, iii nikako, osvrtati se na
plasticna kuCista a klasifikaci;a upzovtorebe se ?lketalna,_ keramtcka, staklokeramicka i proizvodnu tehnologiju MIS-a. Vrlo eesto isti tehnoloski postupak ima razliCite
' ' e pn azana JC u tabL 1. nazive kod razlicitih proizvodaea. Prilikom odluCivanja !reba uzeti u obzir metodu
TabL 1. proizvodnje - standardni MIS-ovi iii nestandardni, tj. aplikativno specificni integ-
rirani sklopovi ASIC.
Klasitikacija upotrebe kuci~ta monolitnih integrira m'h skl opova OpCe specilikacije rnikroelektronickih sklopova reguliraju standardi MIL-M-38510,
--~ -~--~otreba IEC 748 i JUS N.RL750.
Tamb Namjena Pouzdaaost lDOOOtitnih integriranih sklopova
Tip kucista ~~, , ,
MIS-ovi se razvrstavaju u nekoliko klasa pouzdanosti (MIL-STD-883,
metalno -sse do +12SC IEC 147-4, IEC 409, JUS N.N0.026) koje uzimaju u obzir funkcionalna svojstva,
profesionalna
sigurnost korisnika i financijske posljedice.
keramicko Klasa S (JANS) - MIS-ovi namijenjeni za primjenu u uredajima gdje su oddava-
(tri sloja) -sse do +12SC profesionalna nje i zamjenljivost nemoguCi, a pouzdanost je imperativ
Klasa A (JANTXV) - MIS-ovi namijenjeni za primjenu u uredajima gdje su odr-
staklo keram. , zavanje i zamjenljivost ekstremno teski ili nemoguCi, a
(cer- dip) -2SC do +8SC komercijalna i industrijska pouzdanost je imperativ
Klass B (JANTX) - MIS-ovi namijenjeni za primjenu u uredajima gdje su odria-
plasticno vanjc i zamjcnljivost tdki i skupi, a pouzdanost je imperativ
OC do +70C komercijalna i industrijska Klasa C (JAN) - MIS-ovi namijenjeni za primjenu u uredajima gdje se oddavanje
.. ..
Dtt~enztJe kuctsta propisane su standardima· JUS N Rl 9SO IEC 191 d
i zamjenljivost mogu jednostavno provesti, a vrijeme zastoja nije
kritican faktor
rna t DIN 41866. · · · • s po grupa-
Klasa D - MIS-ovi namijenjeni za primjenu u uredajima siroke potrosnje gdje se
Oz~ake na kuciStu propisane su standardom MIL-M 38S10 . d a] zamjena mofe jednostavno provesti, a vrijeme zastoja nije kritican faktor.
moraJu sadrtavati oznaku prvog . d . kl .- . , ~- tzme u ost og Da bi MIS-ovi zadovoljili odredenu klasu pouzdanosti potrebno ih je ispitati po
datum proizvodnje i oznaku drzavetzvok a,. hp s _opa, tdenttfikactJU proizvoda£a,
u OJOJ JC protzveden. razlicitim kriterijima i na razlicite nacine. Ispitivanja su grupirana po tehnoloskom
 414 ____ _ 415
JNDUSTRJjSKA ELEKTRONIKM
AOnolitni integriranl sklopovi . . . ..
sadr2aju u grupe A, B i C, a svaka klasa pouzdanosti zahtijeva odrec!enu proccdun . 1 201 do 3 200 i normalm mvo mspekCIJe
ispitivanja (MIL-STD-883, IEC 147-4, IEC 300, JUS N.N0.022). Tipil!mij . Na primjer za kolicinu jedimca u lo~ od 125 jedinica Da se uz AQL 0,065 cijela
ispitivanja po grupama: •l (ll), te jednostruko uzorkovan;e, uzor ;e .. b'ti losa, a za AQL 0,65 dv>Je
. prih . ':..tna J.edinica lZ uzorka ne sm>;e J 0 029
Grupa ispitivanja A - ispitivanja elektrickih karakteristika .~ k!!lil!il>a vat~ ru~ . . V'd' 11' t bl 1 i tab!. 2A iz JUS N.N .
}l!alince_-iz nzorka srru)ll b>ll lo5e. > ;e a · ·
.
Obavljaju se stalno u toku procesa proizvodnje na svim tipovima MIS-ova. .
1
Grupa ispitivanja B - fizikalne dimenzije 1
....... ~ ~ IIKUiu obrade iaformacije
vizualna i mehanicka ·J
lemljivost -~
hermetiCnost _ analogni integrirani sklopov_i
:~ _ digitalni integrirani sklop<!Vl . . . . ·
vijek trajanja
zavrsna elektricna ispitivanja ,,. --::_ komblnirani analogno-'digttalm mtegnram sk1opovt.. . I k d ko'ih
Ispitivanja se obavljaju na MIS-ovima koji su zadovoljili propisane zahtj$
AnaliJiai iiltegrirani sklopovi obra4uju analogne signale, !J. takve stgna e o j
ispitivanja grupe A. ' "ed . n - A f neprekinuta funk:CIJS vremena. . .. , ,
E..!!IJ . nosru r-·~-- .. . ;.
Prema funkciji koju obaviJ&JU analogm mtegnram
. . sklopovi mogu se podiJehti u
Grupa ispitivanja C - termicki udar
temperaturno cikliranje ~U&pina (tabl. 2). .
otpornost na vlagu I 11(i1~U' · .,~t

T¥~ ~
mehanicki udar
vibracije ,; ;: :' F-"cija aaalognlh mooolltnih iutegriranib sklopova
slana atmosfera "'r11· ' .• ~ ·
skladistenje pri visokoj temperaturi Tehnoloska KuCiste
Sloienost Primjer
reverzna polarizacija Skupina Podskupina grupa
zavrsna elektricna ispitivanja LM!OlA LM!08A skoro svi tipo-
Ispitivanja se provode periodicki. _pojaCala operacijska bipolarna l-struka
poja~ala LM208A LM308A vi operacijskih
Ispitivanja se obavljaju ili na cijeloj kolicini proizvedenih MIS-ova u odrec!enoill LM74l LM748 pojacala rade
vremenskom periodu (lot) iii se uzimaju uzorci po odrec!enim planovima uzorkova·, se u razliCitim
2-struka LMl558 kuCiStima DIL
nja i na osnovi njih se utvrduje pouzdanost (MIL-STD 1050, JEC 147-'4;
IEC 410, JUS N.N0.029, DIN 40080). MC1747 plasticna, OIL
Neprimjereno odabran plan uzorkovanja moze izazvati rizike za proizvoc!aca ciA' - -··--·- 4-struka MC474l keramicka,
LMl24 metalna, SO,
krivo ocijeni proizvodni proces. Rizik se utvrc!uje numerickom definicijom ,dobre" ·')r··l ., CLCC
kvalitete kao ,prihvatljivi nivo kvalitete"- AQL (od engleskog Acceptable Quality- bipolarna l-struka LFl55 LFI56
Level). AQ L je maksimalni postotak Josih jedinica (iii maksimalni broj defekata oa s FET 2-struka UA772 LF353
sto jedinica) koji, po kriterijima inspekcije uzorkovanjem, more biti smatr1111; ulazom 4-struka TL064 TL084
zadovoljavajucim kao prosjek procesa. Plan uzorkovanja !reba osigurati mali rizik
CMOS 1-struka TS271
proizvodaca, za kvalitetu koja je jednaka AQL-u ili bolja od njega.
Rizik korisnika je vjerojatnost da ce ,los" lot prihvatiti planom uzorkovanja Rizik. 2-struka TS272
se utvrc!uje numerickom definicijom ,lo5e" kvalitete kao sto je ,dozvoljeni postotal TS27L2
otkaza po lotu" L TPD (od engleskog Lot Tolerance Percent Defective). To je_ 4-struka TS274
postotak losih jedinica, na osnovi kojeg se, prema planu uzorkovanja, smatra da je' TS27l4
Jot los, pa se odbija. Korisnicki rizik od 0,10 je uobicajen, pa je LTPD definiran kao TO 99
naponsko bipolarna 1-struka BUF 03
kvaliteta Iota za koju je vjerojatnost prihvaeanja 0, 10, tj. sa 90 % sigurnosti moi.e se
sljedilo LMl02 LM110
tvrditi da neee biti prihvaeen Jot u kojem je vi5e od L TPD broja Josih jedinica.
bipolarna l-struka SMP!O SMP!I DIL14
U ovisnosti o odabranom planu uzorkovanja i pouzdanosti, te o velicini Iota "Sample
and hold" AD582 AD583
uzima se uzorak. Standardom je definirano koji su rezultati ispitivanja na uzoriu
zadovoljavajuci, odnosno zadovoljavaju traieni AQL ili L TPD. pojaeala LH0053
 INDUSTRIJSKA ELEKTRONI«< ~ltnl lntegrirani sklopovi _ _ _ _ _ __ "___ 417

Skupina Podskupina Tehnoloska Slozenost Osnovne znacajke

grupa Primjer Kucilte" Skupina Podskupina podskupine
kompa- bipolarna 1-struki Obavljaju pretvaranje digitalnog signala iz jed-
ratori
LMIII LM211 vi~ raziiiil koderi i nog sustava, npr. binarnog, u drugi sustav, npr.
LM31! kucista dekoderi
napona oktalni.
2-struki LMI19 LM193 '
LM219 LM293 .~' IIMiltivibratori Smit triger Okidni sklop kod kojega je signal na izlazu pri-
sutan cijelo vrijeme dok je amplituda signala na
4-struki LM139 LM239 ulazu visa od neke odredene razine. Sklop djelu-
LM339 je kao regenerativni komparator s histerezom.
stabili- referentn> bipolarni 1-struki
zatori REF01 REF02 T0-99 Okidni sklop koji na kratkotrajnu pobudu na
izvori monostabil
MC1500Ul0 Mini DIP , ulazu daje na izlazu impuls odredenog trajanja,
napona
MC!500U5 AD580 l
'•"
a zatim se vraca u poeetno stanje. Trajanje impul-
naponski bipolarni pozitivni sa na izlazu ovisi o vanjskim elementima (RC).
izvori 5V !A
(snazni)
L7805 svi sklopoviJ ----
-i!H. .. astabil Slobodno oscilirajuci sklop koji na izlazu daje
12V !A L7812 isporutuju 1
(, ~

5V 2A periodicki niz pravokutnih impulsa. Frekvencija

L78S05 T0-3i
12V 2A i vrijeme trajanja impulsa ovise 0 vanjskim
L78S12 T0-220 ~ elementima (RC).
Negativni Cistima
5V !A L9705 bistabil Sklop sa dva stabilna stanja. Pobuda na !.
12V !A L7912 ulazu mijenja stanje izlaza, koje se zaddava do
5V !,SA UA7905 pobude 2. ulaza. Sklop sluzi za skladistenje
12V 1,5A UA7912 jednog bita binarne informacije.
upravljacki bipolarni MSI sklop TDA 49!9A registri Registri slu:le za pamcenje vi~bitnih binarnih
sklopovi za P-DIP-20
TDA 49!9G P-DSO-JlL podataka. Dijele se na registre s paralelnim ula-
impulsne zorn i paralelnim iii serijskim izlazom, posmaene
stabilizato- registre sa serijskim ulazom i izlazom i one sa
re (SMPS) serijskim ulawm i paralelnim izlazom podataka.
brojila Direktno brojenje signala koji dolaze na ulaz bro-
jila. Moguenost brojanja naprijed i natrag, a tako-
koder do ill od nekog unaprijed odredenog broja.
mikroprocesori s 4-bitni Mikroprocesor je integrirana centralna uprav-
perlferijskim 8-bitni ljatka jedinica elektronickoga digitalnog racu-
TabL 3" sklopovima 16-bitni nala. Zajedno s periferijskim sklopovima i me-
Funkcije digitalnih monolitnih integriranih sklopova
32-bitni morijom Cini cijelo racunalo.
Skupina Podskupina Osnovne znacajke memorije RAM Memorije s direktnim pristupom kod kojih je
podskupine moguee upisati podatak iii otcitati podatak u
osnovni logicki NI/NILI bilo kojoj poziciji memorije.
~bavljaju logicke operacije s binarnim bro·
sklopovi 1/ILI eksklu- JCVIIDa" ROM Memorija sa stalnim saddajem. Moguee je sa-
zivni ILl mo iscitavanje upisanih podataka.
invertori ~aju na izlazu komplement ulaznog signala Slu- PROM ROM kod koje je moguce programirati sadr:laj.
i odjelni ze kao pnlagodenJe izmedu sklopova razliatih Postoje memorije s trajnim zapisom i reprogra-
sklopovi tehnoloskih izvedbi -(CMOS TTL npr.). mirljive memorije.
 418 __ :_________ _ ______ INDUSTRIJSKA ELEKTRONftll A;'llkatloi'no'spetlflcnl integrirani sklopovi (ASIC)-------· 419

Analogno - digitalni monolitni integrirani sklopovi odlikuju se time !to se i Vnte ASIC-a
istome cipu obavlja obrada analognih i digitalnih signala.

Skupina
pretvaraci
Podskupina
analogno-
Osnovne znacajke
podskupine
Pretvaraju analogni signal u digitalni pri •
j
monolitni
I
r "' .
-.J
-digitalni mu trenutacnoj vrijednosti analognog sigml
odgovara odre<teni binarni broj. Osnovna swt potpuno korlsnicki polukorisnicki
stva A/D pretvaraca su rezolucija, toenost i (engl. Full Custom) (engl. Semicustom)
brzina.
digital no- Digitalni signal doveden na ulaz pretvaraju 1
-analogni analogni izlaz. Osnovna svojstva su im t~
i rezolucija. standardne eelije logicki niz
.~ : .
analogue sklopke analogue Analogna poluvodicka sklopka upravljana 1ij (en~. Standard Cell) (engl. Gate Array)
multipleksori sklopke talnim signalom. Uklapa i isklapa analognel I
digitalne signale.
multipleksori Vi!estruka poluvodicka sklopka s razdvo~ ;
~~- ·
·':\~F· ....
~ ~ parametnZlrane fiksne eelije
nim ulazima i zajednickim izlazom. Upravl~ · ·l!elije (makro) (engl. Fixed Cells)
nje se obavlja digitalnim signalom u bi1111· (engl. Parameterised
nom kodu. Cells-Macros)

APLIKATIVNO SPEFICICNJ INTEGRIRANI SKLOPOVI (ASIC)
Jedan od kriterija klasifikacije integriranih sklopova je i mjera kontrole (bj
ukljucuje veci iii manji udio aktivnog sudjelovanja) koju korisnik (projektd
elektronickog ure<taja, odnosno sistema) ima nad projektiranjem i proizvodnj01
integriranog sklopa. Prema tom kriteriju integrirani sklopovi se dijele na standar·
dne i aplikativno specificne (engl. Application Specific Integrated Circuits, Asrq;
Kod standardnih integriranih sklopova korisnik nema nikakve kontrole, dok kt
ASIC-a kontrola nad projektiranjem, odnosno proizvodnjom postoji u veeoj i
manjoj mjeri. Ta kontrola omogucuje da se ASIC projektira tako da zadovo~
tocno odre<tenu elektronicku funkciju s jednoznacnim odnosom izme<tu shemat-
skog rjesenja i izvedbe u integriranom sklopu. Projektiranje ASIC-a odvojeno'
od proizvodnje i prepusteno je kontroli korisnika. Proizvodnja (tj. procesiranjc
cipa, montaia i ispitivanje) obavlja se kao vanjska usluga za to specijaliziranih
proizvo<taca integriranih sklopova (engl. silicon foundry). ASIC se proizvodi u
jednoj od postojecih tehnoloskih >~cupina, te mu tehnicke karakteristike, kao i kod
standardnih integriranih sklopova, ovise o izboru skupine.
Prednost ugradnje ASIC-a u elektronicke sisteme je optimalno rjesenje elektro-
nicke funkcije i bolja ekonomicnost u slucaju da je godisnja kolicina proizvoda vela
od minimalno isplative za pojedinu vrstu ASlC-a.
Napomena
U • standardnih integriranih sklopova postoji podgr?pa tzv. korisni~ki
r~ive Jogike (engl. programmable logic), koJa Je po nacmu pnmJene_ slicna
~=a; Naime, unatoe tome sto se radi o standardno. pr01zvede.mm mtegnran~m
sld · funkcija sklopa se odre<tuje tek kod konsmka pomocu odgovaraJUCih
CAopoDpoma
Vlma,gala i ure<taja za programiranje
. ... elektrickim impuls1ma. Nek1 od lib
integriranih sklopova su reprogram1r 1JIVJ.
Prillljer ASIC-a projektiranog u Elektrotehni~kom institutu ,Rade Konear"
ASIC - Generator trofazne sinusne reference
Vrsta: Monolitni CMOS digitalni integrirani sklop u tehnici logickog niza
Opis funkcije:
'~WJIC nerira trofazne impulsne nizove delta m()dulir~nih_ sinusoida kod ko-
jih•w. ~ ulsi takve sirine, razmjestaja i frekvenciJe poJavlJI~anJa,_ da n~ ter~­
tu frekve:cijake karakteristike niskog propusta_ smtetJz1raJu smusm valm ?bhk
stru' odnosno napona. Promjenom freh~nCIJe_ kontroln_?g. s1gnala F(t) I pe-
~signala A(t) mogu se kontinuirano ffiiJenJatl frekvenCIJa 1 amplituda smtel!-
ziranog valnog oblika uz konstantni spektralm sastav 1mpulsnog mza.
 420
INDUSTRIJSKA ElEKTRONikA O,.racljskl sklopovi - -------421
Slozenost:
OPERACIJSKI SKLOPOVI
- bro~ ?snovnih logickih sklopova: 400 (IJ. 1 600 1 . )
- broJ 1zvoda: 24. · ranz1stora
Operacljsko pojaulo
Podrucje primjene:
- geneHrat?r referentnih sinusoida razlicitih frekvenciJ·a (posebno , Naziv "operacijsko poja~alo" (operational amplifier), potjece iz tehnike analognih
400 z 1 50 Hz) re.erenca za
- generator impulsa u sklopovima z 1 .. . . . . raeunala, a odnosi se na istosmjerno pojaealo velikog pojaeanja napona i/ili struje;
trofaznih asinkronih motora a regu aCIJU brzme vrlnJe Jednofazmh i ima dva simetriroa ulaza i jedan izlaz (sl. I).
- univerzalna primjena u energetskim pretvaracima (DC-AC). Idealno operacijsko pojacalo ima ove karakteristike:
Valni oblik izlaznog signals: (I) neizmjerno veliko pojacanje napona; (2) neizmjerno veliku ulaznu i neizmjerno
Valni oblik izlaznog signala prikazan je na sl. I. malu izlaznu impedanciju; (3) karakteristike su neovisne o frekvenciji ulaznog
signala i temperaturi; (4) potpuno je simetricno.
Stvamo operacijsko pojaealo se manje iii viSe pribliZava idealnom, a karakteri-
ziraju ga velicine od kojih neke navodimo:
Dlfereneijalno pojabnje (Diferential Mode Gain) Ad je omjer izlaznog napona i
diferencije ulaznih napona Ad=u 0 /(u 2 -u 1), tipicno 50000~Ad~200000.
•J
Pojabnje za zajedni~ki ulazni signal (Common Mode Gain) A, je omjer promjene
izlaznog napona i zadanog zajednickog raspona ulaznog napona A,=Au 0 /Au 1 za
u1 =u 2 , tipieno je mnogo manje od jedinice.
Falltor potiskivanja (Common Mode Rejection Ratio--CMRR) je omjer difercn-
cijalnog pojaeanja i pojacanja za zajednicki ulazni signal. Obicno se daje u
decibelima; tipicno 80 dB.
b) Napon namjeStanja (Input Offset Voltage) u., je napon koji treba prikljuCiti izme-
du ulaza pojaeala, da bi izlazni napon bio jednak nuli, tipicno od ±1m V do +2m V.
Struja aamjeStanja (Input Offset current) I., je razlika dviju struja prednapo-
na, koje se dovode ulazima operacijskog pojacala za izlazni napon nula volti
1,.=181 -1 82 za u0 =0); tipicno od ±2nA do ±20nA.
Struja prednapona (Input Bias Curent) I 8 je srednja vrijednost dviju ulaznih
struja, dok su oba ulaza spojena na zajednicku tocku ulaza i izlaza. Ovu struju
treba dovesti svakom od ulaza u statickim uvjetima rada za izlazni napon nula
Sl. l.aV)alni o blikAizla· znog signala A SIC-a (snimljen osciloskopom) volti, I 8 ={1 81 +1 82 )/2 za u0 =0); tipicno od 20 nA do 200 nA.
na IZ1azu 81C-a
b) na izlazu niskofrekvencijskog filtera Ulaznl otpor (Input Resistance) Rd je otpor izmedu ulaza pojacala, tipicno
Rd;:.300k!l.
Prednosti rjesenja elektronifkog sistema (uredaja) pomocu ASIC-a
Raspon ulaznog napona (Input Voltage Range) je dozvoljeno podrucje promje-
Akumulacija znanja i stvaranje vlastito k h ·
ne ASIC-a u ostalim sistemima zbo int~ no\V- .ow o sistemu, mogucnost primje-
originalnosti rjesenja j otezavan 'e r.
graCIJe ZOaDJa pr.ovedene U kuci, zastita
potrosnje snage uredaja, jednosta~nijeo~~:-"Ja konkure~CIJI, s~anJenJe gabarita i
ne napona na bilo kojem ulazu pojacala, tipicno ± 11 V za pojacalo napajano
s ±15V.
Raspon izlaznog napona (Output Voltage Swing) je maksimalna promjena izlaz-
VIrna, smanjenje troskova skladisten ·a ov~~~a~Je I sna diJev~nJe rezervnirn dijelo-
nJe elektronickog uredaja/sistema. J , p cana pouzdanost ' efikasnost prmzvod· nog napona mjerena prema zajednickoj tocki za linearno podrucjc rada pojacala,
tipicno ± 12 V za pojacalo napajano s ± 15 V.
422 -------"~-------"-------- INDUSTRIJSKA ELEKTRON!AA ---
Kolebanje (Drift)" Promjena parametara poja~la

.l9
rn
ovisna o temperaturi, naponu napajanja i vremenu .
Kolebanje napona namje§tanja (Input Offset Volta-
ge Drift) je iznos promjene napona namje!itanja, ovis-
no o temperaturi, naponu napajanja i vremenu. U
tehnickim podacima posebno su istaknuti.
Temperaturno kolebanje napona namjdtanja je defi-
nirano s:

dUM IU.,(TI)-U.,(25 'CJI +IU.. (T,)- u., (25'C)/.

dT ITI-T,I
Sl. I. Operacijsko
u,
u., (T) je napon namjestanja pri temperaturi okoline T. pojacalo u,

Temperature T1 i T2 se tako odabiru, da je jedna veca, a druga manja od 25'C

Pri tome se 25 'C nalazi u sredini temperaturnog podrucja.
Na slican se nacin definiraju kolebanja ovisno o naponu napajanja i vremenu
Slicno se definiraju kolebanja struje prednapona (Input Bias Current Drift)'i
kolebanje strnje namjdtanja (Input Offset Current Drift).
. -.~~.

Tipicna vrijednost za U.,(T)je 211V/K.

Izlazni otpor (Output Resistance) R. je otpor gledan u izlazne prikljucke poja!al!
uz nulu izlaznog napona, tipicno 75 Q <;;R 0 <;; IOOQ.
·l;
Brzina promjene (Slew Rate) S, je maksimalna brzina promjene izlaznog napona
pri velikom izlaznom signalu; tipicno I V/11s<;;S,<;;5V/l's· ·
Svaka od spomenutih velicina, kao i druge koje se nalaze u katalozima proizvo-
daca, imaju odgovarajuCi utjecaj na sklopovska rjesenja te ih u konkretuim
slucajevima treba uzimati u obzir. Tako je npr. na sl. 2 prikazan utjecaj ulaziWI
struja prednapona i napona namjestanja na karakteristiku dierencijalnog poja~
izvedenog s operacijskim pojacalom. • . · , oreno; petljl za w=O.
" - '( -e ) - pojacanJe poJa~a 1a u o 1v '
A.t.-u31e1 1 R !R ·e
Ulazne struje i napon namjestanja imaju naroCit utjecaj u sklopovima koji sad!k :~:R 1 =R,;R,=R 4 iA •• ~l+ , Jl
integracijsko djelovanje, tj. veliko pojacanje za istosmjerne signale.
·-
BuduCi da se operacijsko pojacalo navedenih karakteristika proizvodi u veti· i .~ t
kim kolicinama uz nisku cijenu u obliku integriranog sklopa, ono je poata1o,
uz pasivne komponente, osnovni element analognih inforrnacijskih sustava. Na}
ce!ice ih susrecemo u linearnim i nelinearnim operacijskim sklopovima, od kojih
su neki prikazani u tablicama I, 2 i 3 (upotrebljeni simboli su prema standardu
IEC 617). · . . 'h . . apona na karakteristiku dlferencualnog pojacala
r:; Sl. 2. UtjecaJ ulazm struJa 1 n
 Tab!. I.
Osnovni linearni operacijski sklopovi elementi regulacijskih i drugih informacijskih krugova i
sistema*)
Shema sklopa i Bodeov amplitudni Odziv na udarnu
Simbol i naziv prijenosna funkcija i fazni dijagram funkciju

r=:r
A[dBJ 'f["J u,

·~· :
P-Clan
I

~i
'
u~z u u, I
1-Ku,
'¢' -no "f
Flp),-K K,R,IH, lg<ii

~ ~" ~·
A[dBJ >'["] u,
/-c.ton
• 1,() -135 I
u
@ u, u, Uz
20

-~
-8)

~~~
-liS
Flp),-1/pT 0
J=R,C =//GJ0 lg{w/f.J,,J

~ t)t:;:r A;:
u,
PI -clan •Ua A[dBJ ~ ["]
I

u@ "' u, Ut

/ -225
Flp) ,.K(I•pT)/pT ,' -Z70
X:R2 /Ii,
T:II2 C:I/ru.
0.1 1
lg(r.>/w,)
1_0 '
.. ..
'-~

Tabl 1. nastavak
Bodeov amplitudni Odziv na ucJarnu
Shema sklepa i funkciju
Simbol i naziv prijenosna (unkcija i fazni dijagram

u,

:~--
~
-.., u,

N:
2
u "' 20 f ' -225 t
'· .. , -l10 1-Ku,
0.1 I 1D
lg{<ii/.,1

rEr ~
u,
0-1lan

ug "' 20

0.1
'~-llS

1
,,

1.0
-180 !-Ku,
lg {GJ!W,l T
u,
A!dBl f !"l_ 90

e
PO-llan
u,
·Lftj-.. rn
20 --- _.....

w,
A ....... -100

Wz
t

Flp!,-Kfl,pT,VII•px
K,R,!R, J'R1 C,/ "'•
T1•(R,+ C•1/w,
lgGJ '·
....
...,
"'
 Tab!. 1. - nastavak

Simbol i naziv Shema sklopa i Bodeov amplitudni

prijenosna funkcija Odziv na udarnu
i fazni dijagram funkciju

PID-f.lan
A~ldBJ
fl"J_

u,
135
u~u 20
-180
~1
20 -235

w, WJ -270
lAh tgw

zakreta[ fnze u,

-45

~
\
-90
-20 \. -135
--
1"----r--,0.-1~I-"1.0:.0.,.--1 -lBO
~I
lg/w/GJ0 }

Tab!. 2. ,
~ libearnl operadjski Jiof<>vi s oq!o~bn mrela- - element! koji se iiaJ&I6e
. ' ... .. prigJjeu,juju

Shema sklopa i Shema sklopa

Simbol i naziv i jednadzbe
Simbol i naziv i jednadzbe

SUffiQCijSkO
diferenc1jalno POJO(alo
roja(alo

ill
u,
u, U4
u,
u,
UF--Kfu 1 -!h_)
K=R3 /R 1
R,=R2 I R'3=R4
neinvertlraJuCe struJno- naponsk1
poJaC.alo pretvara(

u,-EJ-u, u, u,
fi/Ul
'L___j-"
noponsko sljed1lo
 428
- - - - - - - - - - ___________ 429
GENERATORJ IMPULSA ZA UPRAVLJANJE ELEKTRONICKIM
SKLOPKAMA

• .Generator imputsa (GI) je stozeni etektronicki uredaj i dio je etektronickoga

&,
~

C~:S".;!
..."' energctskog pretvaraca (EEP). On predstavtja vezu izmedu informacijskog i ener-
F(Skog toka na takav naCin da, upravljanjem etektronickih sktopki po zadanom
....2 ~-c ptmu rada, izlazna velicina EEP-a (obieno srednja vrijednost napona ili struje)
:5 ·-"'
B-5. '*' zadana funkcija upravtjackog signata na utazu Gl-a. Struktura Gl-a prikazana je
j
~
"'
..... a 8i. I. GI se sastoji od bloka za napajanje (BN), informacijskog dijela (ID) i impulsnih
pojatala (IP).
!
o2
.!!
.,.8 'l;

l I
1 10
>N upravtja1ki signal
i BN I
.,"'c: H l I

-~ti~
blok IZVOR
sianol tokta
...,"' informacijski
nDPOJOOJO I + ENERGUE
~ ~~~~~
I

'
Qrnm1m UVJeti diO I energetskl
.a TP
·c :;"~~~~
s~nall za!tite
I
I
dio s elek-
• troniCk1m
"a
!'·
polttm uvjet1 f---
impulsna
pojc[ala r+
I
sklopkama

-=!
I·~ .
siQnol blokade
I
~-------------------------~
I
I
I TROtlO

;; ""
0
Sl. 1. Strukturna blok-shema generatora impulsa za upravljanje elektronickim
·o:
I =E
..
e
sktopkama
8. "'
..<:::

i Cll
Pomoeu BN-a osiguravaju se potrebni izvori stabilnog napona za rad GI-a, a po
potrebi i drugih sktopova (upravtjanja, zastite, mjerenja, signalizacije i dr.). BN sc
:i2 obieno sastoji od pretvaraca (izbor ovisi o vrsti izvora energije), stabilizatora ijili
:!- regutatora napona napajanja.
f"' Osnovna funkcija informacijskog dijeta Gl-a je modutacija upravtjackog signata
~ > u vremenski slijed imputsa. Vrsta modutacije kao i sinkroni iii asinkroni rad sa
-~ ·~ signalom takta funkcija su izabranog spoja pretvaraca. Drugi utazni signali (sl. I)
c: uvode se u ID po potrebi, sto ovisi o slo:lenosti spoja pretvaraca i o utjecaju
~ 0
pretvaraca na trenutna stanja toka energije.
,..; ·a .0 Proces obrade informacija u ID u ktasicnim uredajima rjesava se pomocu
:; .§ kombinacije analognih, impulsnih i digitalnih sktopova, a u novijim uredajima
:<i
~ d "' pomoeu digitalnih sklopova odnosno mikroracunala.
lmpulsnim pojacalima osigurava se: I. optimatni oblik i iznos energije imputsa za
upravljanje odabrane elektronicke sklopke; 2. prijenos informacije od informacij-
skog prema energetskom dijelu; 3. po potrebi, gatvanska izotacija zmedu GJ-a i
cnersetskog dijela EEP-a. Sheme spoja i konstrukcijsko rjesenje JP-a prvenstveno
ovise o tipu izabrane elektronicke sklopke.
 430 ______________________________ INDUSTRIJSKA
- - - - - - - - - - - _________ 431
Generatori impulsa za upravljanje tiristorskih ispravlja<"a
~ izvori napona napajanja svih dijelova GI-a. Sinkronizacijski signal dovodi

Gl-a za upravljanje tiristorskih ispravljaca generiraju slijed impulsa sinkrono •I 1iru GI iz napojne mreze preko transformatora T2 u flltarsku jedinicu F, koja iz
na~ za sinkronizaciju otklanja smetnje. Odgovarajucim spojem transformatora
naponom mreze (signalom takta). ali pritom njihov fazni poloiaj odre<fuje upra~ ho< i filtra na izlazu iz F dobiva se 8est sinusnih napona koji su medusobno
ljacki napon U"P' dakle a= f(U.p). Fazni poloiaj impulsa na izlazu GI-a, ovisneel pomaknuti za 60 "el. Kombinacijama tih napona pomocu pasivnih otpornickih
izvedbi, moze biti linearna iii arc cos funkcija upravljackog napona na ulazu u Gl
~ u davaCima impulsa (DI) realiziraju se signali za ogranieenje faznog pomaka
Tako je npr. srednja vrijednost istosmjernog napona u. na izlazu jednof8ZIIOIII1
tiristorskog punoupravljivog ispravljaca prikljucenog na napon UM i opt~· unpulsa na maksimalni odnosno minimalni kut okidanj& am i "m;n· Osim toga
radnim teretom: - ~binacijama istih napona iz F realizira se trofazni sistem koji je za 90 "el
1oirlaknilt prema naponu mrefe. Komparacijom ovako pomaknutih sinusnih napo-
.fi UM (1 +cos a).
u. =--;;- ·painapona U, (U,=k·U.p) na izlazima DI-a dobiju se po tri impulsa medusobno
. pomaknuta za 120 "el, dok je njihov fazni
. crt• ell polozaj ex, u odnosu na odgovarajuee linij-
u. je linearna odnosno cos funkcija napona uup• samo ako je staticka karakteristi· ske napone mreze, odreden iznosom na-
ka GI-a [a= f(U "P)] arccos, odnosno linearna. 180 pona U up (sl. 3). Promjeni upravljackog
Jedan od uobitajenih generatora impulsa, koji se primjenjuje za upravljanje tiristori- "'• napona u granicama (- uupm ~ uup~
ma u trofaznom mosnom spoju za napajal\ie npr. uzbude sinkronog generatol11, "" .;; uupm) odgovara promjena kula paljenja
armature ili uzbude istosmjernog motora i dr. prikazan je funkcijskom shemom na sl. 2 ~ cxmin~!l~.l:m.
Uupm
Pritom, ovisno o izvedbi, takvi GI mogu se realizirati za upravljanje u seriju ijil •1 Dobiveni impulsi iz DI uvode se u im-
( ,,
paralelno spojenih tiristora u granama mosta. pulsna pojacala (IP) i preko njih do uprav-
Ure<faj za upravljanje tiristorima u trofaznom mosnom spoju (sl. 2) napaja se iz a.,n 0 ljackih prikljucaka tiristora V1 do V6. Do-
trofazne mrefe preko tansformatora Tl. Sekundarni naponi transforrnatora T1 R. vodenjem signata blokade U b blokiraju se
ispravljaju, potom filtriraju i stabiliziraju u bloku BN. Ovim blokom osiguravaju R impulsi za okidanje tiristora, dok se dovo-
!;;,,.
denjem signata U, odnosno - U, (granicni
Sl. 3. Arc cos-staticka karakteristika
uvjeti) vrsi pomak impulsa na "m odnosno
"m;n· Prikazani Gl ima staticku karakte-
generatora impulsa ristiku arccos (sl. 3). GI-a, s odgovaraju-
Cim algoritmom upravljanja kako razlicitih
vnta· tklopki tako i razlicitih vrsta energetskih pretvaraca (-I-; -I-; -I- i
-1- ~ opisani su u odgovarajucoj specijalistickoj literal uri.

DIGITALNA ELEKRONIKA

Digitalni integrirani sklopovi

Izra<fuju se u tehnici integriranih krugova, u jednom kuCistu, kao osnovne kompo-

nente: osnovni logicki sklopovi, registri, brojila i dr
"• Pojedini tipovi (skupine) digitalnih integriranih sk! 'pova razlikuju se po elektric-
noj shemi (broju i vrsti aktivnih i pasivnih komponenti) i po nacinu njihova
povezivanja.
OSnovne karakteristike i parametri digitalnih integriranih sklopova su: napon
napajanja, dozvoljeno temperaturno podrucje, faktori razgranjivanja na ulazu i
Sl. 2. Funkcionalna shema uredaja za upravljanje tiristorima u trofaznom punoup i%lazu (engl. fan in i fan out), vrijeme zadriavanja po sklopu, osjetljivost na smjetnje,
ravljivom mosnom spoju moguenosti prijelaza na sklopove drugih skupina, sirina izbora razliCitih sklopova
unutar skupine i disipacija snage.
 432 _ _ _ _ _ _ 433
INDUSTRIJSKA bi&tu.lna elektronika - - - - - - - - - - - - - - - - - -

Faktor razgranjavaoja na ulazu logickog sklopa (engl. fan in) je najveei dozvoJ;i!j tabL 1 Stupaoj sloienosti digltalnih integriranih sklopova
broj ulaza u ILl sklop. Faktor razgranjivaja na izlazu (engl. fan out) je broj iji l•-
pokazuje koliko se ulaza istovrsih sklopova moie prikljuCiti na izlaz tog skloll!o_. · Kombinacijski Memorijski
ia2.ina sklopovi sklopovi
Vrijeme zadrfavanja (propagacije) je vrijeme potrebno da se pojavi signaltl \1\\tgracije
izlazu, nakon sto je prikljucen ulazni signal. '1 bistabili
. . . . (engl. SSI- logifki sklopovi
Najcdce se upotrebljavaju ove tehnoloske familije digitalnih integrinl_ 1 small scale integration)
sklopova: -.-
...,. (engl. MSI- dekoderi registri
TTL: bipolarna tranzistorsko-tranzistorska skupina; faktor razgranjava!j' . brojila'
izlazu za tipicne logicke sklopove je 10 do 20, napon napajanja jc lll!dlUm seale multiplekseri
razlika logickih razina je oko 2 V. Postoji niz razlicitih verzija te fi iiltesration) sum atori
optimiranih prema potrosnji iii brzini i izvedenih u vise ili owjl ROM (ispisne memorije: RAM (ucitno-iscitne me-
naprednim tehnologijama. 1111ka (engl. LSI- morije s pristupom nasum-
.luic S<:&lc integration) engl. ROM-read only
Primjena: skupine sklopova razlicitog stupnja slozenosti gdje disipacija ce; engl. RAM-random
memory)
snage nije kritiena velicina i gdje su potrebne velike brzine rada. OsJioi. Iogifka polja access memory)
na prednost sa stanovista smetnji je vrlo mala izlazna impedancija uoil tf'!i\~J programabiloa
logicka stanja. Cl •. , •.
loglfka polja
ECL: logicki sklopovi s emiterski vezanim tranzistorima (koji rade u aktiVIIIII (engl. PLA-program-
podrucju); faktori razgranjivanja na ulazu i izlazu su 3 do 15, odnosnol mabie logic array)
do 26; Ucc = ± 5 V. Nedostatak ovih sklopova je relativno velika t
sipacija i nizak prag suma (0,25 do 0,40 V) i slaba kompatibilnolli 1 mo vellka (engl. To su sklopovi s vise desetaka tisuca tranzistorskih
drugim tipovima sklopova. VLSI-very large funkcija.
Primjena: u sklopovima s veeim zahtjevom na brzinu izvortenja operacijl. -tiiUo integration lntegrirano mikroracunalo.
MOS: skupinu integriranih sklopova u MOS tehnici [tranzistori upravljaui
elektricnim poljem (FET), a izvedeni u tehnologiji MOS (Metai-Oxidt
Semiconductor)], odlikuje visoki stupanj gustoee elemenata, relatiVDO J:OIIIIIIIIkacijs I aekvencljski sklopovi, memorijski ~lan,brojilo, automati
male brzine rada (do 5 MHz) i male disipacije.
Primjena: u sklopovima veceg stupnja integracije, gdje brzina rada nijel
kriticna velicina. ,
"''iii . . . . llllopol'i
su sklopovi kojih izlazne varijabl~ovise s~<;> 0 ~f~:
8 se
imtiiil!i"~ostlma ulaznih varijabli, a ne ~VI~ o P!eth n;lm s a;~~iva
CMOS: skupina integriranih sklopova u komplementarnoj MOS tehnici 0ec1ul pa. Za svaku kombinaciju stanja ulazmh vanJabh na lzlazu s opa
tranzistor je n-kanalni, a drugi komplementarni p-kanalni), neAto Yel!e odrerteoo stanje. · · d kod ')
brzine rada nego u MOS skupini i drasticno smanjene disipacije. . . 1 raci Jcodova (koden 1 e en •
Primjena: u sklopovima s malom disipacijom snage.
Tip~ kol!lbin~cijsJc! s_klkolpovl ~e(su:.~ vJ·! to slclop za zbrajanje), komparato-
cjetekton stanJa, antmettcki s opov1 naJ.
HCMOS: High-speed CMOS skupina koristi se znato unaprijertenom CMOS ri multiplekseri (skretnice i konceotraton). . .. . .
tehnologijom. Brzina rada je slicna brzini TTL sklopova, a potro!nja i . kl . lco'ih vrijednosti izlazmh vanJabh OVIse .ne
ulazna struja su znatno manje. · Sftftlldjskl ~ SUs. OpoVl, j~ vari'abli nego i 0 nekim vee pOS!OJeCim
samo o trenutnim m~ednostu'.'.8 ulaznt . E/ementi koji pamte ta stanja nazivaju
,~a u sldopu, lcoJ~ su raD!Je nas up11a.
Stupanj slofenosti digitalnih iotegriranih sklopova 10 ~lei elementt (~lanov1). . .
. . . I ne varijable u ovlsnostl o svom
~i ~Ian mijenja stanJe svoJe.. IZ az . dataka) od utjecajem
Razvoj poluvodicke tehnologije omoguCio je realizaciju sve veeeg stupnja integra· ~-stanju i stanjima ulazne vanJ~ble (sl~na!a po · 0 ·e~inih logickih
cije u digitalnim integriranim sklopovima. ZahvaljujuCi velikoj gustoei o;~ ~' .IIJD1lvljanja. Sklopi k_;;i~ 0~~t~~u~~~~::~v!t:~~il~aJ staja: Iz jed'.'og
elemenata na jednoj podlozi [u jednom kuCistu (cipu)], mogu se realizirati '1'8ll.J&bli'Je
_..ja blaallll
:u: df\110 mote(engl.
se 11pre ~)- t'1 sa mo prisilno• odgovarajucim dJelovanJem
pbactva
zenije logicke funkcije, prakticki cijeli digitalni sistem. U tabl. 1. su · · ·· ·
integrirani sklopovi svrstani prema stupnju slozenosti (organiziranosti). ulaznih signala.
 _ _ _ _ _ _ 435
434_ - - - INDUSTRIJSKA E Dil!talna elektronika .. _
Brojilo je sklop sasta vljen od serijski povezanih memorijskih clanova . . . t . ktiranja mikrokontrolera koJI tocno
Mnogi proizvodaCi nude I mogucnos i>ro~e . · · CPU -jezgre
bila) kojih izlazi predstavljaju neki broj prikazan u binarnom (engl. kr lni zahtJ"evima konsnika, 1 to pnmJenom
CJII&ovara kon e m t ·nternih resursa i medusklopova ut
~:~~~s~ d~~~~j:\ ~a~ft~:~~~!s:l~=o~a
binarno kodiranom dekadskom (engl. BCD) obliku. Brojilo od serijski
nih n bistabila ima ukupno 2n razlicitih stanja, pa se sa n bistabila mou (koje korisnik sam projektira).
od 0 do 2"-1.
Primjena: za jednostavno hrojenje elektricnih impulsa, odbrojavanje vremeJilll GftdiHd slmboli blnamih Iogi~kih elemenata . . . ..
intervala, za formiranje upravljackih signata itd. -.j~ . lavl"u odgovaraju defimramm I referenCIJai-
Registar je sklop koji se upotrebljava za pohranjivanje binarne zn~
S~boli ~oji s_u navedem ~ <_>_vom p~g d J(IEC- 617 _12, ANSI). Njihova primjena
ogranicene duljine. Prema broju binarnih mjesta znamenke odreden je broj b' Dim sunbolim~ 1Z o~g'?vara]UC!h stan a;. a . ko se u nekim zemljama jos UVIJCk,
Ia u registru. Registri se upotrebljavaju, uglavnom, za privremeno pameenjc
je obavezna iii uob!CaJena u niZU zema.Ja: Ia . 1. dru i oblici tih simbola. IEC
uglavnom iz tradicionalnih razloga, pnmJenJUJU · gf k je nacin kombinira-
prihva~a~e djelomicnih iii konacnih rezultata pri obradi podataka (memorij t standardi definiraju opeeniti izgle~ si~bola, oznacavanJa un Cl '
posmacm reg1stn). · !
Ilia simbola, smjer toka informac!Ja 1td.
Primjena registra, brojila i dekodera na sklopu za serijsko-paralelnu pretvOIIII
dana je na sl. 5. 1. Neki osnovni elementi simbola
Automati su sekvencijski sklopovi s odredenim brojem ulaza x i odredellit•
brojem mogucih unutarnjib stanja z o kojima ovise vrijednosti izlaznih varijabl) .. , ~ . o-'-iti simbol; u1azi su na Jijevoj strani, a izlazi na desnoj
Automat je odreden skupom ulaznih, izlaznih i unutrasnjih stanja, preslikavanjca· 0~ ~"""..
unutrasnjih stanja z· X-> y. Promjenom stanja ulaznih varijabli u vremenskill" ·
,koracima" automat moze prelaziti iz jednog stanja u drugo. Algoritam promjlal
stanja realizira se, cesto, cvrstom konfiguracijom sklopa - hardverom (caj, -_}-- negacl;;a na ,·zlazu
hardware). Za automate s veCim brojem ulaza, izlaza i unutrasnjih stanja veoDI ,
su pogodne izvedbe s mikroracunalom, tj. programom odredena softverska rat
zacija automata.

Mikrora~unala --{~ negacija na ulazu

Mikroracunala iii mikrokontroleri su slozeni integrirani sklopovi koji sadm

mikroprocesor, memoriju, ulazno-izlazne i vremenske sklopove. Centralne proce-
sorske jedinice takvog mikroracunala su 4-bitne, 8-bitne, 16-bitne i 32-bit~
Podrucje njihove primjene je vrlo siroko i raznovrsno, te nije striktno podijc.
ljeno po vrstama mikrokontrolera. lpak moze se uoCiti da se 4-bitni mikrokontro-
-{ staticki ulaz

leri najcesce primjenjuju za automatizaciju velikoserijskih potrosackih proizvoda,

8-bitni su tipicni mikrokontroleri za primjenu u industrijskim automatimt
sekvencijskog tipa s manjim mogucnostima obrade analognih signala, a
16-bitni i 32-bitni primjenjuju se u slozenijim automatima i regulacijskim ure-
dajima.
-E dinamicki ulaz

Memoriju mikroracunala cini nekoliko desetaka do nekoliko stotina bajtova

upisno-ispisne (RAM) memorije, te programska memorija ciji se kapacitet kreee od
0,5 k do 16 k bajta.
Uvijek su prisutne i paralelne ulazno-izlazne linije (10 do 50) i I do 4 generatom
--f invrtirani dinamicki ulaz

vremenskih signata, a najeesee i sklop za serijsku komunikaciju. Oni mikrokontro-

leri koji su zamisljeni za neku odredenu namjenu (np.r. kontrola i upravljanjc ulaz koji ne nosi binarnu informaciju
radioprijemnika) mogu saddavati i neke specificne medusk1opove (npr. PLL-sldop,
medusklop za pogon LCD displeja itd.)
436 _ _ _
~- --- -----~--INDUSTRIJSKA
D!Kitalna elektronika ~-~---------------- -~------------------437

ulaz brojaca; dolaskom aktivnog signala na . 1

bropca se promijeni za + m oval u az stan~

NIL!
ulaz dosmacnog. registra; dolaskom aktivnog signa! a na ovaj u1az
VrlJe nosh u regJstru se pomicu za m mjesta unaprijed ,
B-- =t)- =D-
ekskluzivni JLI
adresni ulaz =0- =V- ~

j=1 \~- :=1)--- =JL)-- ekskluzivni NIL!

ilaz s otvorenim krugom

' osim u bi n a rmm

izlaz koii · stanJJma
.. moze biti i u staniu VJ·so•e
impedancije " •
22. Simboli osnovnih astabilnih i bistabilnih logickih elemenata
2· Osnovni simboli digitalnih logickih elemenata

2.1. Novi i stari simboli osnovnih kombinacijskih elemenata

neretrigabilni generator impulsa

digitalni odvojni stupanj

ili pojacalo
retrigabilni generator impulsa trajanja 3 s

invertor
astabilni multivibrator

T bistabil sa dva izlaza; Q i njegova inverzija Q

NI

=EJ-
IEC stari DIN stari americki
ILl
Q RS bistabil sa statickim signalom omogucenja
a
 438_ ------~-- _INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA I Booleova algebra ---~---- ---- --~--439

Tab!. 1. Logi~ke funkcije dvlju varijabli

x, x, Yo y, y, y, Y. y, Y6 y; Ys Y9 YJO Ytt Y12 Yl3 y,. Yts

IK Master-slave bistabil s dinamickim signalom omogueenja i 0 I 0
0 0 0 I 0 I 0 I 0 I 0 I 0 I
asinkronim RS ulazima I
I 0 0 I I 0 0 I I 0 0 I I 0 0
0
I 0 0 0 0 0 I I I I 0 0 0 0 I 1 I
I 0 0 0 0 0 0 0 0 I I 1 I 1 1 1
I
u_ Yo - nul-funkcija
D bistabil s dinamickim signalom omogucenja
Q
y1 - NILI funkcija
y6 - EKSKLUZIVNI ILl
y7 - NI funkcija
y, - I funkcija
y14 - ILl funkcija
BOOLEOVA ALGEBRA
Yu - funkcija jedan . . . .
Oslale logicke funkcije se rjede pnmjenJUJU.
Premisa iii sud [npr. ,kontakt je (nije) otvoren] sadrii odredenu koliCinu Booleova algebra omogucava da se proces formalno-logickog zakljuCivanj~
informacije i moze se formalno opisati logi~kim konstantama (kontakt, otvoren) i mofe jednostavno kvantitativno izr~zavat1 (algebarskim operaciJa~~· P 0 P1~~~­
varijablama (je, nije). Formalni opis sudova omogucuje izvodenje logickih operacija tim pravilima algebre), tehnickl reaiiZiralli zallm a~~f~a::~~:~~,_ di;i~~~~~~ sklo-
racunanjem.
~~-~B~:l~o;:n:~n:b(~o~'i~k~ijan~rr:~~cija (~fsjunkcija) i NE funkcija (ne-
Logi~ka konstanta oznacava odredenu posebnost (npr. kontakt, sklopnik), svojmo paJa). .. r . k rijabli
(npr. otvoren, zatvoren) iii stalnu logi~ku relaciju (npr. i, iii, ne). Booleova algebra s dvoznacnim vrijednostima vanjab I, IJ. s upom va
(0, 1}, naziva se binarna Booleova algebra, . . .. .. .
Dvozna~na logi~ka varijabla je promjenljiva velicina koja formalno opisuje sud i Analitil:ki izrazi u binarnoj Booleovoj algebri za I, ILl 1 NE funkciJU vanjabh
moze imati samo dva razlicita stanja (npr. ,kontakt je otvoren" "'I; ,kontakt nije
x 1 ,x2 su:
otvoren" :0). Stanja logicke varijable se najcesce oznacavaju kao par digitalnih
simbola 0 i I. YJ =XtAX2 (za I funkciju)
YJu =xi v x2 (za ILl funkciju)
Logi~ka funkcija sadrzi najmanje dva suda povezana logickom relacijom, osim
negacije za kojuje dovoljan samo jedan sud. YNE =x, (za NE funkciju)

Sud koji daje logicka funkcija ovisi o stanju logickih varijabli i primijenjenoj Vamu ulogu 0 primjeni Booleove algebre imaju sljedece jednadzbe koje izraiava-
logickoj relaciji. ju osnovne teoreme Booleove algebre:
I. x1 A0=0 2. x 1 "I =X 1 3.X 1 AX 1 =X1
Dvoznacne logicke varijable x" x 2 , ... , x. logicke funkcije y = f(x 1 , x 2 , • .. , xJ
5.x 1 vO=x 1 6. x 1 vl=1 7.x 1 vx 1 =x 1 8.x 1 vX 1 =1
mogu zauzeti 2" stanja a sama funkcija 2 2 " razlicitih stanja. Ako je funkcija
definirana za sva 2" stanja, naziva se odredena Iogi~ka funkcija, a ako postoji harem 9. X 1 Ax 2 =X2AX1 10. (x 1 Ax 1 )Ax 3 =x 1 A(X 2 AX 3)
jedno stanje za koje ta funkcija nije definirana, naziva se neodredena logreka 12. (x 1 vx 2)vx 3 =x 1 v(x 2 vx 3)
ll.x 1 vx 2 =x 2 vx 1
funkcija. Logicke varijable x 1 , x 1 , ... , x. cesto se nazivaju ulazne funkcije varijablej,
a varijabla y se naziva izlaznom varijablom. Prikaz nekih vaznih logickih funkcija
13. x,A(x 2 vx 3)=(x 1 Ax 1 )v(x 1 Ax,) 14. x, v(x,Ax,)=(x, vx,)A(x, vx,)
dviju varijabli dan je u tab!. I. Ovakav tablicni prikaz logickih funkcija naziva se li(xlvx2)=x,Ax, 16. (x,Ax,)=x,vx,.
tablica istine. I Jednadfbe 15. j 16. su tzv. De Morganov1 teorem1.
 441
-440
I
------------- INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA Eaergetska elektronika -----
ENERGETSKA ELEKTRONIKA iomogueuje izvr5enje upravljanja tokom elektricke energije izme(fu sustava A i sustava B;
linformacijski dio upravlja energetskim dijelom (tj. uklapa i isklapa EVK-e) na osnovi
Definicije iJiormacija o reljenim izlaznim veliCinama pretvaraea vodeei racuna o stanju sustava A
Energetska elektronika* (Ee) je dio elektronike koji se bavi energetskom telJni; (lpr. izvora elektricke energije) i sustava B (npr. trosila) i samoga energetskog dijela.
kom. Ure(faji energetske elektronike su: elektronicke energetske sklopke i elektro- · Bitno obiljezje elektronicke energetske pretvorbe je visoki stupanj djelovanja
nicki energetski pretvaraCi (energetska elektronika u urem smislu), te elektroni, (tipiCno veei od 85%). EEP-i nuzno sadrfe EVK-e, a osnovne karakteristike EEP-a
energetski pretvaraCi za neposrednu pretvorbu neke neelektricke energije u f.ualopnom rezimu rada) ne ovise o vrsti primjenjenih EVK-a.
ku energiju (energetska elektronika u sirem smislu).
Elektroni~ka energetska sklopka* je operativna cjelina za elektronicko llelllidje u vezi s izmjeni~nim energetskim sustavima
i iskljucenje energetskog kruga koja saddi barem jednu elektronicku Faktor snage* .l. je omjer djelatne snage i prividne snage. Faktor faznog pomaka*
ventilsku komponentu.
wsq> je omjer djelatne snage osnovnog harmonika i prividne snage osnovnog
Elektroni~ki energetski pretvara~• (EEP) je operativna cjelina za elektroniCI;u barmonika. Sadriaj harmonika* je velicina dobivena oduzimanjem osnovnog har-
energetsku pretvorbu koja sadrzi jednu iii vise elektronickih ventilskih komponeua- monika od izmjenicne velicine. Relativni sadriaj harmonika* (harmonicka distorzija)
ta, te eventualno transformatore, filtre i pomocne sklopove. je omjer efektivne vrijednosti sadrzaja harmonika i efektivne vrijednosti izmjenicne
Ove definicije !raze jos i dodatne definicije. Elektroni~ka ventilska kompooeata' velifine. Relativni sadriaj osnovnog harmonika* je omjer efektivne vrijednosti osnov-
(EVK) (tzv. elektronicki ventil) je nedjeljiva komponenta koja sadrZi jedan ill vile DOg harmonika i efektivne vrijednosti izmjenicne veliCine.
neupravljivih iii bistabilno upravljivih jednosmjemo vodljivih puteva. Elektroal&l
energetska pretvorba* je promjena jedne iii vise karakteristika nekog elektritkos
Zlbtjevi oa valni oblik napona izmjenil'ne
energetskog sustava uz pomoc EVK-ata; pri tom je bitno da nema znaeajnijq lllllf.e (VDE 0160(I'eil 2). Efektivna vrijednost
gubitka snage (karakteristike elektrickog sustava su, naprimjer: napon, broj faza i
!isaovnog harmonika je barem 99,5% efektiv- %;
)
'1
ile vrijednosti napona izmjeniene mrere UL ;
frekvencija - ukljucujuCi i frekvenciju nula). i"'
Elektroni~ki energetski pretvara~i
(odgovara harmonickoj distorziji od 10%).1!.!_
Efek:tivna vrijednost visih harmonika U, ne u, !
I'...
EEP-i, elektronickom energetskom pretvorbom karakteristika elektrickog susta- prelazi granicu definiranu na sl. 2. Odstupanjc
va, uskla(fuju izvore elektricne energije s trosilima. Upravljanjem tokom elektriale treoutne vrijednosti nije veee od 20% VrSDC I
~
energije eesto upravljaju neelektrickim velicinama, naprimjer: brzinom vrtnje moto- vrijednosti osnovnog harmonika
ra, temperaturom peCi, brzinom elektrokemijskog procesa, intenzitetom svjetla. .SI. l Granicne vrijednosti visih harmonika o' ; l 5 7 1l 25 100
napona izmjeniene mreZe (efektivne vrijednosti) · o--
za napajanje elektronickih energetskih uredaja
Defiaicije u vezi s istosmjernim energetskim sustavima
lstosmjerna snaga* je umnozak srednje vrijednosti istosmjernog napona i srednje
vrijednosti istosmjerne struje. Sadriaj harmonika je velicina dobivena oduzimanjem
srednje vrijednosti od istosmjerne velicine. Istosmjerni faktor oblika* je omjer
efektivne i srednje vrijednosti velicine koja ima istosmjernu komponentu. Valovitost
se definira dvojako: I. omjer efektivne vrijednosti sadrfaja harmonika i srednje
vrijednosti odn. 2. omjer polovice razlike izme(fu maksimalne i minimalne vrijed-
nosti i srednje vrijednosti velicine koja ima istosmjernu komponentu. Valovitost
lnf~riiiiCiJQ o ttl,enill izlaznill
vlt1fi1KU111. prtharofa
lstosmjerne struje* je omjer polovine razlike izmedu maksimalne i minimalne
vrijednosti i srednje vrijednosti pulsirajuee istosmjerne struje (v. i str. 201).
Sl. 1. Struktura pretvaraca
Definlcije u vezi s elektroni~kom energetskom pretvorbom
Sl. 1. naeelno prikazuje strukturu i funkciju pretvaraca. Pretvarac se sastoji od
Snaga osnovnog harmonika* je djelatna snaga odredena osnovnim harmonicima
dva nerazdvojna dijela: 1. energetski dio obavlja elektronicku energetsku pretvorbu
napona i struje. Istosmjerna snaga• je umnofuk istosmjemog napona i istosmjeme
• Definicije oznaCene zvjezdicom su u skladu s IEC-publikacijom 50(551): ,International Electro- · struje (srednjih vrijednosti). Faktor pretvorbe* je omjer snage osnovnog harmonika iii
technical Vocabulary, Chapter 551, Power Electronics" i s prijedlogom JUS-standarda N.AO.SSl. t istosmjerne snage na izlazu i snage osnovnog harmonika iii istosmjeme snage na ulazu.
 +42 _ _ __ +43
INDUSTRIJSKA
Podjela elektroni~kih energetskih pretvarah
Podjela (kao i opea teorija) osniva se na njihovoj funkciji. Sl. 3. prikazuje Cetiri
osnovne pretvorbe izmedu izmjenicnih i istosmjernih elektrickih energetskih
va: ispravljanje (-I-), izmjenjivanje (-I-), istosmjerna pretvorba (- /-) i
nicna pretvorba (-I-).
lspravlja~•. EEP za ispravljanje. Ispravljanje je pretvorba izmjenicne struje ul
istosmjernu struju.
Izmjenjiva~•. EEP za izmjenjivanje. Izmjenjivanje je pretvorba istosmjerne struje
u izmjenicnu struju.
Istosmjerni pretvara~•. EEP za istosmjernu pretvorbu. Istosmjerna pretvorba je
pretvorba istosmjerne struje u istosmjernu struju. 1,

Izrnjeni~ni pretvara~* EEP za izmjenicnu pretvorbu. Izmjenicna pretvorba jej ispravlja(

pretvorba izmjenicne struje u izmjenicnu struju. j fZ~t~in 5« <lj
Ostali vaZniji nazivi elektroni~kih energetskih pretvara~a. Pretvara~ frekvencije' .iei
izmjenicni pretvarac za mijenjanje frekvencije. Ciklopretvara~• je pretvarac frekveJKi.'j
je za pretvorbu vise frekvencije u nizu tvorbom izmjenicnog napona nize frekvencijc,
iz slijeda valnih oblika napona sustava vise frekvencije. Coper* je izravni istosmjeni'
pretvarac (bez izmjenicnog medukruga). Reverzibilni pretvara~• je pretvarac koj
omogucuje mijenjanje smjera toka energije. Usmjeriva~ je izvana komutirani reveiZi·
bilni pretvarac za prikljucak na sustav istosmjerne struje kod kojeg istosmjerna struja
uvijek teee u istom smjeru. Dvosmjerni pretvara~• je reverzibilni pretvar~ u
prikljucak na sustav istosmjerne struje (sadr:li dvije sekcije) kod kojeg istosmjema
struja moze teCi u oba smjera. Rezonantni pretvara~ je pretvarac u kojem EVK·t
isklapaju djelovanjem titrajnog kruga koji smanjuje struju na nulu i osigurava
vrijeme odmaranja (titrajni krug C:ini npr. trosilo s reaktivnim komponentama
pretvaraca).
lspravlJOU-1;:-( F'./1 r---.
1'\
~
IZmJen!(n, l
8-CJ
pretvaroC!-P...)
l,stosmJerm
~pretvornC!-/-)
---
-
~spravqac.
IZffiJeOJIVOr
1Zmjen1Cm neizravni pretvara(

Q-8 izmJen;ivai.(-fr..l

~- -
pretvaroC
tstosmjernr netzravni
Sl. 4. Primjeri nomenklature tiristorskih sklopki i tiristorskih pretvaraca

. . . k .. k kteriziraju funkciju pretvaraca, mogu se

Ovim osnovmm nazivima, o~I . ara ,. d retvaraca iii strukturu sheme
pridijeliti atributi koji k~raktenZ!faJu ( :i~~:a atJme tko daje takt uklapanja i
13
0
pretvaraca: a) prema nacmu vodenJa ktoim ulsnom uredaju) - sa stranim vode-
!SklapanJa EVK-ma, odn. tko daJe Ia , pili trosilo) is vlastitim vodenJem (takt
ISIOSffiJI!fOI IZfOVOI njem (takt odreduje vanjski susta~ -. mrez~lator)· b) prema uzroku komutacije ·-
prelvaraf odreduje informacijski dio,. npr. v 381111 osci .' dna iii vanjska komutacija)~
- komutirani mrezom lh trosilom (t(zv. pnrolna komutacija) i komutiranl
Sl. 3. Principi nomenklature elektronickih energetskih prevaraca (strelice pokazuja komutirani reaktivnim komponentama tzv. pnsi
smjer toka energije)
 #4
INDUSTRIJSKA
isklopivim EVK-ma; c) prema smjeru taka struje u istosmjernim
Jednosmjerni i dvosmjerni; d) prema medukrugu (v. sl. 3b) -
medukrugom i s izmjenicnim medukrugom; e) prema broju kombinacija
napona i smjera struje sustava istosmjerne struje - jednokvadrantni,
tni i cetverokvadrantni.
Slika 4. prikazuje primjere nomenklature tiristorskih sklopki i tiristorskih
raCa.
Hijerarbija elektroni~kih energetskih pretvara~a
I
U strogom smislu postoji samo jedan elektricki energetski sustav - vi!elaziil
izmjenicni sustav. Prema tome postoji samo jedan tip elektronicke energetsh
pretvorbe: vi8efazni sustav jednih karakteristika u vi§efazni sustav drugih karakrt:
ristika. Odavde slijedi hijerarhija funkcija EEP-a, slika 5; aka je poznat pretvant
sloienije funkcije tada sigurno postoji pretvarac za sve jednostavnije funkcije.
)l • .
Sl. 5. Hijerarhija funkcija elektronickih energetskih pretvaraca
445
l'.ii!tietsld krug elektroni~klh energetskih pretvaraca.
sn .·
nt!I!Dergetski krug se sastoji od elektricke mreze s EVK-ma (pretvaracki sklop), te
l[l.lwmponenata i sklopova za povezivanje te mreze s ulaznim i izlaznim elektric-
.a;ODergetskim sustavom.
Elektricka mrefa s EVK-ma se pojednostavnjeno predocuje tzv. sklopnom
matricom, slika 6. Sklopna matrica povezuje medusobno sustav A i sustav B.
Sklopke se periodicki otvaraju i zatvaraju i obavljaju zeljeni proces pretvorbe.
Jzvori elektriene energije se predocuju naponskim izvorima, a tro§ila strujnim
izvorima i obratno.
} / w bilaterolna sktopko
~· I I I I I I I I
)f. fozo
lsustnv 81
'-----v---'
..M" faza lsustnv AI
Sl. 6. Sklopna matrica opeeg pretvarackog sklopa
Komutadja u elektroni~klm enerptsldm pretvai"Kima/sklopkama
U EEP-u struja kroz grane pretvarackog sklopa prestaje teci iii komutacijom iii
utmw!em. K-macija• je prijelaz struje od jedne grane pretvarackog sklopa na
:Vtrau6e* je prestanak vodenja struje u jednoj grani bez komutacije.
·''Gillie ..tal,le defilllelje u vezl komutadje. Vanjska komutacija* je komutacija pri
lllljoj• kllmutacijski napon (tj. napon koji uzrokuje komutaciju) daje izvor izvan
~onitke sklopke. Vlastita komutacija* je komutacija pri kojoj komutacij-
~;daju komponente unutar EEPfelektronicke sklopke. Komutacija pojnom
. . . . . je vanjska komutacija pri kojoj komutacijski napon daje pojna mreza.
f 1 · '• ije a.iDom* je vanjska komutacija pri kojoj komutacijski napon daje
lilililo, .t:a;. uije pojoa mrc&. Jedoostruka komutacija je komutacija u kojoj
. . . IS ado.su4jeluju samo dvije grane pretvarackog sklopa. Komutacijski krug* je
kJM~.koji se sastoji od dvije grane koje komutiraju i izvora komutacijskog napona.
 elektronika 447
Slika 7. prikazuje asnovnu kamulacijsku grupu (kamulacijska

. :· )IIW
D=·- :::.:7.
_.1
glavnih grana kaje medusabna ciklicki kamuliraju, a da prilam
druge glavne grane). Osnavna kamutacijska grupa maze se pnep<JZrlati
shemama spajeva prelvarackih sklapava; naprimjer, aka se u
skaj grupi na slici 7d. venlili zamijene diadama dobiva se osnavna
grupa diadnog ispravljaca.
., ..,. ,
~',":\',~i:',,, .;

aI b J npr u foper1ma T1

tu,ltTI I
+

1
~­
l ~~
'"

( J
L,
npr U IZffij@nJIVO(IffiQ
d J npr u IZffiJEnJivai.tma
s uf 1snutim naponom s ut1snutom strUJOm

··••·90"~
-- -- - - -
ud'"
-- Itt- osnovn1_ harmoruk
IZmJl'nl(nog S>J~tava

ll'___,.J ud

SL 7. Osnovna komulacijska grupa: a) mehanicka analogija i

b, c, d) sheme spojeva Sl. 8. Dvapulsni usmjerivac sa srednjam tockom: a) shema spaja i
Usmjerivaci b) slrujno-naponski odnos1

U pogledu definicije naziva ,usmjerivac", vidjeti stranicu 442. Na& rada usmjerival'kih sklopova objasnjavaju ~aponska-slrujni odnosi na
isJikama 8. i 9; pretpostavljeno je: l. liristori su 1dealm venllh, 2: transformator )C
Neki specifi~ni nazivi usmjerivackih •pojeva. Poluvalni spoj* je spaj u kojem strlijl
,jdealan, 3. otpornosli i induklivnosli oZieen~a su zanemarlVI 1 4. IStosmJerna slruJa
kroz svaki od faznih prikljucaka izmjenicnog sustava Ieee u jednom smj~nl
t· nevalovila. Izmjenicni sustav daje energiJU _u ISiosmJerm. sustav kada Je napon
Punovalni spoj* je spoj u kojem slruja kroz svaki ad faznih prikljucaka Ieee u o1Jj
~losmjernog suslava pozilivan, a prima energiJU ad ISiosmJernog _suslava kada J~
1

smjera. Neupravljivi spoj* je spoj koji ima sve glavne grane neupravljive. PoluaJIIII!
ljivi spoj* je spoj koji ima polovicu glavnih grana upravljivih. Punoupravljivi spoj*j
spoj koji ima sve glavne grane upravljive. ,.
Temeljni usmjeriva~ki spojevi su dvopulsni (sl. 8) i tropulsni (sl. 9) usmjeriva&l.,lj
sa srednjom loekom. Serijskim i paralelnim spajanjem ovih temeljnih usmjerivati
spojeva dobiju se slozeniji spojevi, na primjer: jednofazni mosni spoj, trofazui 11111111
spoj, trofazni spoj s medufaznim transformalorom. :i
lnapon istosmjernog suslava negalivan. U podruCJU kula up_ravlJanJa 0 <IX< 90
lo.in'flja~ki rdim rada) bilanca loka energiJe JC od IZmJemcnog_ suslava prema
\fsti>smjernom. U podrucju 90 <IX< 180' (izmjenjivacki rdim ~ada) JC ?brnulo; zalo
.u islosmjernom suslavu mora bili izv~r e.nerg•Je. U IZmJenJ•vackom rez1mu rada ku_l,
:upravljanja a, kod neidealnih usmJenva_ckih sklopova, ob1c~o ne smiJC prec1
lt60', u prolivnom tiristori se ne bi sligh oporav111 - posljedica JC prekrelanJe
!usmjerivaea.
 +48 ______ _
------- 449
Tab!. 1.

lstosmjerni napon
Struja primara i0 Struja mreze iL ~i ....
il • ;:;,"
,'2.
Usmjerivacki
spoj
.... >
!!"' J
valni oblik efekt. efekt.
~1 ~g "
efekt. vrijed.
vrijed. osnov. valni oblik
efekt. vrijed.
vrijed. osnov.
c;;;,
~~
i*§ n
~
1>1.
"fjj
~.E
I ,jl, harm.
11 ,JI,
IL/I, harm.
I 1 JI,
::!,ll
·~
Q.,
·~ a .;~
ee if ~ ~~
~...

L,t.:J 1 l

~rnr u~
2)2

ffi
'5' 0,482
n
~ I
-0,90
I
-0,90 1,11 1,57 1,34 0,900
5E
'·
.. -- . 0,90 3,14 n

92
njJ
0,183 2nj3
1+--1-+'r--!-1~0.82 ~0,68 1,21 1,48 1,35 0,827
n
450
- - - - - - _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 451
Tabl. 1.

Struja primara iP Struja mreze iL

Usmjerivacki
spoj efekt. efekt. efekt. efekt.
valni oblik
vrijed. vrijed. vrijed. vrijed.
.v~ni oblik osnov. valni oblik osnov.
IP/1• harm.
Itp/Id

0,183 2nj3

I
I -0,39 1,21 1,71 1,46 0,827
2,09 -0,47 n
n

rn
' I '

I 1
-0,90 -0,90 1,11 1,11 1,11 0,900
n n
1,57

U,cos
452 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
INDUSTRIJSKA
Tab!. 1. 453

Istosmjerni napon
~ ......""
~ .!!:
..;:
Struja primara iP Struja mrere iL "8 • ';;:);;
Usmjerivacki
spoj ""'->
.... ~
!!"' "'
valni oblik efekt.
efekt. vrijed.
efekt.
efekt. vrijed.
"'~.2
bO
.
~C)"' ::~,Si"'
"'c;;:, 1!;;; 1;1,

~~ -B..9e ~ e
;
vrljed. osnov. valni oblik osnov.
"' "' "'~
vrijed.
T.fl• harm. lcfld harm.
:§~ ·~ "'~ .;] 0
,;;;
11,/I, I,JI, ~>< e ·c 11<!::! ~~ "'
"'

"t:··~ ~
IHJji u~ N 96
~
'
0,042 *'f I -

1,05
'
I

!' :' I'

I n 3
I
. -J2
n
I
I -0,78 ' I -0,35 1,05 1,05 1,05 0,955
I, -0,82 n -1,41 n
n n

lj6
0,042
n 3
1,05 I
I -0,78 1,05 1,05 1,05 0,955
-0,82 n
n
 454 - - - - - - - - - - __________ 455
INDUSTRIJSKA
Tab!. I.

Struja primara i, Struja mreie iL .a1::c -~;::,~ ~

_a;.. --~

Usmjerivacki
spoj
valni oblik
~
.a
:~
efekt.l efekt .
vrijed. vrijed.
efekt.l efek t.
vrijed. vrijed.
~
OCJ
~
c ;::,
~
--- :d
-~
~
1Jl"'
~ ~ ~
~

~
"'
.,._"' 0
~

§
1to
~
,;;
: I§
valni oblik osnov.
c"'" .g.£
~
"'
-a.~ . valni oblik
I,Jl.
osnov.
harm. lcild harm. :.2~ ·;:;: d
....~
0. fJ
~

~
0

]1 I,JI, ·C ~
s
·c ~
~ l::
~ ';:;J"Q 1,,/1, 0.. 0.. l::
"'

0,042
2n 1 I
nJ6
I I I

nJzll-0,68 I 1,05 I
I
-0,39 I 1,48 I 1,26 I 0,955
1,17 16-pu1snil 2,09 0,17
n -0,71
n n

3X,
-1-
, 41t

nja izmjenicne mreze, Sv - prividna snaga opterecenja sekundara transformatora,

Spojevi usmjeriva~a. Tab!. I. (str. 448 do 455) daje karakteristicne vrijednosti
nekih usmjerivackih spojeva. u. - trenutna vrijednost napona istosmjerne mreze, U • - srednja vrijednost
Obja§njenje oznaka u tablici 1: i, - trenutna vrijednost struje primaf1101 napona istosmjerne mreze, U ••• - idealni istosmjerni napon praznog hoda usmjeri-
v!Wa (srednja vrijednost) kod kuta upravljanja oc = 0, U.,. - istosmjerni napon
namota, i, - trenutna vrijednost struje sekundarnog namota, iv - trenut111
usmjerivaca (srednja vrijednost) kod kuta upravljanja oc uzimajuCi u obzir pad
vrijednost struje ventila, I 1Av) - srednja vrijednost struje, ItEFl - efektivna vrijed·
napona zbog komutacije, U, - efektivna vrijednost faznog napona sekundara, U vM
nost struje, I• - istosmjerna struja (nevalovita), IL - efektivna vrijednost strujt
- idealna vrlna vrijednost napona na ventilu, U ,,. - efektivna vrijednost2 v-tog
izmjenicne mrei:e, IlL - efektivna vrijednost osnovnog harmonika struje izmjenib!e
mreze, I, - efektivna vrijednost struje primarnog namota, I - efektiVIII harmonika napona istosmjerne mreze kod kuta upravljanja O,X, ~L,/n + L,),
"'=
10
vrijednost osnovnog harmonika struje primarnog namota, Iv - efektivna vrijed-
L, - komutacijski induktivitet na primarnoj strani transformatora izmedu faze i
nulvodica, L, - komutacijski induktivitet na sekundarnoj strani transformatora
nost struje ventila, I v tAV) - srednja vrijednost struje ventila, n - prijenosni omjer
transformatora, STR - tipska snaga transformatora, SL - prividna snaga opteuCc- izmedu faze i nulvodica.
1
 456 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _
Enercetska elektronika 457
r
i

rI
Znaeajna primjena eetverokvadrantnih pretvaraca je u istosmjernim reverzibil-
elektromotornim pogonima (pogon i koeenje) pri oba smjera vrtnje.

eventualne pnguSmce za
l ogram(enJe krui.ne stru1e

~-u,,a
~"· I
~
/LA

-- -/-
'"'
~--
·l
l
I usmJerivaC A usmJer1vat B

lSI. 10. Principna sbema eetverokvadrantnog pretvaraca komutiranog mrezom

~"·
A-~,.-
' ''-' -u,,.
"iI
i~
!'{a)~ istosmjemi energetski sustav ne sadrfi izvore elektricne energije. U tom
J .
~ tiristonki izmjenjivaCi imaju komutacijske krugove (ako trosilo nije kapaci-
_.... -- -:...- '1LA-osnovn1 harmoruk
,,LA IZmJemCnog suslova ltivno). .
I Tab!.~ karakteristicne vrijednosti osnovnih spojeva izmjenjivaea; pretpo-

~·-"···
•stavljeno je: 1. sklopke su idealne, 2. filter je idealan i 3. trosilo je djelatno.

Sl. 9. Tropulsni us-

mjerivac sa srednjom
toekom: a) shema
I VIIIDI obllk apona aa troAilu. Sarno u nekim slucajevima (izmjenicni elektro-
motorni pogon~ istosmjerni neizravni pretvaraci) moze se tolerirati napon pravo-
lkutnog valnog oblika. lzmjenjivaci sa sirinskom modulacijom impulsa (tzv.
· PWM-Izmjenjiva<'!i) daju priblizno sinusni napon sklapanjem sklopki frekvencijom
A~-~/ · od osnovne frekvencije napona na trosilu. Sl. 11. (v. str. 460) daje zakon po

~
spoja i b) strujno-na-
ponski odnosi
ftlA
Cetverokvadrantni pretvara<'!i komutirani mrefom (sl. 10)
Mogu dati oba polariteta napona i oba polariteta stru'e istosm'erno
u;mJenvacima_ se obicno upravlja tako da je jedan blokiian dok drugi g
o _a dusmjen~aca rade 1stodobno, upravljaju se tako da imaju jednaku
jvun{~v "~:~~z az~og_ nakp~na (~A": 180-~.);_~renutne razlike izlaznih oapooa
. znu s fUJU. OJa se nuzno ogramcuJe pngusnicama.
kojem treba upravljati sk1opkama da bi se minimalnim brojem sklapanja u periodi
dobio oajbolji moguCi valni oblik napona na trosilu. Sl. 12. (v. str. 461) objasnjava
dobivanje priblifno siousnog napona na trosilu usporectivanjem pilastog napona
vile frekvencije sa sinusnim referentnim naponom ni.Ze frekvencije, a sl. 13. (v: str.
461) objalnjava dobivanje pribli.Zno sinusnog napona na trosilu primjenom tzv.
ilan&-bang upravljanja.
--lJpra'fljuje ~m llllpOD8 1111 troAilu. Dvije su metode: !. upravljanje amplitu-
dom napona istosmjernog (ulaznog) elektrickog sustava i 2. upravljanje trajanjem
~ sklopki u izmjenivacu. Prvi nacin ima prednost u tome sto distorzija
~a trolila ne ovisi o amplitudi napona istosmjernog sustava, a prednost
·4nlto8 na001a je u tome §to oe treba dodatni pretvarac.
 Tabl. 2.
Karakteristicne vrijednosti osnovnih izmjenjivackih spojeva

Spoj izmjenjivaca uR- - - -

·TI?l
'• -=-
EI j
lA
I
IB

E 'E E
·-{-1--~R:- ¥0
valni oblik E "-][
~!:I prije filtra, ---!--~Lr-o
=
u;. E -tE
--r-:tr-0
-E ne ~d~;ru~-
l lreCi harmomk -E

vrijednost, 2-/2
--E -/2E
- 2-fi. E '6
LE
u.(=u;.)
" " " "
~
1--~
~ -~--0 -1¥1--0
~][ VWVVV1
.ll
j
valni oblik __I) ' ?,_][ - 0
][ 2][
Jr 2][
---o --1i:--2if-o

srednja
vrijednost, ~I.cosq> fii.cos<p
2
v'2 JR COS cp
3ft
-"-IRcoscp
~
" " "
l-~
Id(AV)

.si!
-vrijod.
snodiY•
I •. j2
"
2cos<p
"
cos <p "
2cos<p
-" (o,.;w,.;~)
3cos<p 6
·=-~
vrijod. ' /d!AV)

I frekv. osn. harm.

radna frekv. sklopke
2 2 6

1E

valni oblik
napona
___0_il_o __0__Ll__o
7[][ 2][ 2][
E
__ 0_r:)__o
2][
7[
E
__ ___Ll_o
E

0 7[ 2][
Jol
i
·r !,fl. l,.fi l,f2 l,f2

~
valni oblik
struje -j}---o JtL-o -=£L---o --j}----0
"
0

lg efekt. vrijednost
inverzne struje,
I J2<p-sin2<p I J2<p-sin2<p ~ J2<p-sin 2<p
1 I J2<p-sin 2<p
I J(INV)
21· " 21· " 2 R 7r
-I.
2 "
efektivna
vrijednost
direktne struje ~ (!NV)
~ )
~ NV)
...
"'
"'
 460 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ elektronika __461

pllDS11
nopon
Valni oblik Valni oblik

SlnUSnl
referentm

~
3 (0,0 ~o)
5 (30,7)
napon
7 (41,1)
9 (37,9)
11 (26,2)
13 (11,8)
w w 15 (0,0)

5 (0,0)
3 (21,5)
7 (11,8) lDDOffin ~ ~ ~ ~ ~ r izlazni

~IHH~niHHru-1-+*uu**uu-lt-tt-uu~---··p··
9 (18,8)
11 (22,2)
13 (ll.7) --1-1--jn
15 (20,9)

3 (0,8)
5 (0,3)
7 (28,9)
Sl. 12. Pulsno-sirinsko upravljanje
9 (47,7)
11 (35,7)
13 (3,8)
15 (19,5)

3 (18,5)
5 (1,3)
7 (0,8)
9 (9,0)
11 (19,4)
13 (25,9)
15 (25,0)

3 {0,8)
5 (14,3)
7 (2,7)
9 (29,9)
11 (44,2)
13 (38,1)
15 (16,0)

~
3 (1,8)
5 (0,7)
7 (0,2)
9 (30,9)
11 (54,7)
13 (36,0)
5W2W 2W5W 15 (2.5) Sl. 13_ ,Bang-bang" upravljanje

Sklopovska se rjesenja razlikuju u vrsti elektronicke sklopke (bipolami tranzistor,

Coperi ; .MOSFET tranzistor, geitom isklopivi tiristor, tiristor s komutacijskim krugom) te u
0 · · · ~ · .naanu ,.pretvaranja" stvarnih izvora u naponske/strujne izvore i stvarnih trosila u
snovm su P 1':VJ: oper u propusnom spoju i ~oper u blokirnom spoju sl. 14a,\
8 0 'naponska/strujna trosila.
(v. str. 466). Kod copera u propusnom spoju energija se predaje trosiiu kada)f
sklopka S zatvorena (!J. propusno polarizirana), a kod copera u blokirnom spojl! Tab!. 3. (v. str. 462) daje karakteristicne vrijednosti nekih jednokvadratnih i
kada Je sklopka S otvorena (IJ. bloktrno polarizirana). _, .dvokvadratnih oopera. VeCina oznaka objasnjena je u tablici: U • - srednja
Kaskadnim spajanjem copera u propusnom spoju i copera u blokimom 5 • ! :vrijeclnost napona na trosilu, U SM - idealna vrsna vrijednost napona na sklopci, I •
dobtJe se ~oper u blokirnom spoju s invertiranjem ulaznog napona, sl. l4c, d.a,';:I i- sred!)ja vrijednost struje trosila, IsM - idealna vrsna vrijednost struje sklopke,
na sl. 14d. pozna! Je pod naztvom Cukov pretvarac. 1.14_,. .I8Ziika izmedu maksimalne i minimalne struje trosila.
 t
Tabl. 3. Karakteristi~ne vrijednosti nekih roperskih spojeva (pretpostavka: ~t> T odn. R,C t> r) ....

PROPUSNI SPOJ
BLOKIRNI SPOJ

E u,

nersprekxjaoo strup 'd rsprekrdana struJO id nersJrekrdarn struJO id ·rsprekrdana strUJO 'd

jEO-+ .,---r-,.
,,ff=t 4MQ:: ~ I,( I£ iti--1 ~_,<'
l tfi,
..._._. ' ~I
I I

f-4--i
I ,,
:
ld ,,
,.n
~-----!,

,, Ui : ~~~
', , !I r l :, (

+--t--+- J/'-.-J:
I ::..

U=i hjr
i
I ~:

z~
'• -"------'--L ioli
~
: I ~

'•
1-~
E E
tp -E-t' --t
___<! E-U, '
E

1-~
Prijenosni u, t, E,
-+----
R,t; E T I Jl R,t;
omjer E r E 2Ld T ~ T-t., 2+ 4+2LT

Vrini E u, u,
napon USM E
sklopke

Vrsna ~E-E, E
struja IsM T E-E,
1 E ( T )' It,
--R-,- Ld ' R, T-t,
sklopke

E 2 t; U,
~(~-~)~
f. Hi-~) 2L, E T
E2 (T )'
R, T-t, r
2L u,-E

t,
t, T-t
p
t,
UsMfsM 2T UsMISM~ u,MisM·rr·
Snaga UsMlsMT

M, "'R,T(l-~)
2L, T
R2~H~-i)
21,
Valovitost ETt,
Lll,
ETt,_(1_t,_) L T ...~
L, T T
 Tab!. 3. Karakteristi~ne vrijednosti nekih ~operskih spojeva (pretpostavka: ;.)> Todn. R.C)> T)

BLOKIRNI SPOJ S INVERTIRANJEM

ULAZNOG NAPONA OVOKVAORANTNI PROPUSNI SPOJ

l'leiSprekidQill StrUJG /d 1sprek100na struJO 'd

, -8:=1 '.
~
~ i--lL....J'

'· h t -kLl
.
1N.
10
1 rl Jhl
~
Jd j__L____J_

E
1-~
tp E
u. t, --t
I+~'
E

u.
~J¥:
Prijenosni t, 2t,_l
omjer "E T-t, T 2L T

~
:><: Vdni E E
0 napon u,... E+U• E+U•
"'
!J' sklopke
;:
<
'0
::l.
e~·-1)£-E.
2 Vrsna E Tt, E E-E.
§' -t ---y;-t,
struja I," 'R.(T-t,l" L •
"' sklopke
R•

r
E.
E2r 21 -£ E
E'( t
R, T-t,
E 2 t~
2LT ~(~-~~-1-~) ~~----"
I .• T E• E
1+£
Snaga p (T-tJt,
UsMISM --T-,-
t,
UsMISMT. u,..I,.. e~·
T-1 ) E•
E t,
U,"I"'T E
.2 (R. c;- 1+--"
E
1+v2L7'
• t
_R.T~~-
(1-2)
Ll/d R.T ( 1 -~) - 2L• T 1,_~
2/d 2L T
T 2
Valovitost

.Jid
ETt,
T"f
2ETt,(
L• T
t,)
- - 1--
T
...
"'"'
 466 __

r=-rJ
s
tiristora objasnjava sl. 16. Ovaj ispitni

(I] A

[IJ
aI cl

a
t
G

t spoj 2- G: Zliru1jica svijetli

prekid spoja 2- G: zaruljica
i dalje svijetli
:]
Sl. 16. Ispitivanje isprav-
nosti tiristora pomocu
zaruljice

• spoj 1 - 3: zaruljica i dalje svijetli

• prekid spoja 1-3: zaruljica se
treba ugasiti
;-; bI dI
Sl. 14. '-operski spojevi: a) propusni spoj, b) blokirni spoj, :•·Ostale komponente ko1c i;mcdu elektroda imaju PN pri.icla;c lnpr. hipolarn:
s mvertiranJem ulaznog napona tiri~tori) ispituju se jednakom metodologijom.
lnmzistori. geitom isklopi\ i

\IOSFET • tranzistor s induciranim N-kanalom je \jerojatno ispravan:

Provjera ispravnosti poluvodi~kih ventila
I ako omometar ,pojen iLmedu uvoda Sfodvoda D i geita G pokazuje velik otpor
, O~omet~om (un_iverzalnim instrumentom) mogu se otkriti samo ' bez obzira na to je 1i spojen pozitivnom stezaljkom na uvod S/odvod D ili geit
ostecenJa, t). ne moze se sagurno ustvrditi da je ventil ispravan. G
t ako omometar spojen pozitivnom stezaljkom na odvod D i negativnom stezalj·
Dioda je vjerojatno ispravna (sl. 15a ):
kom na uvod S pokazuje velik otpor (pazi: na geitu ne smije biti naboj)
• ~ko omokmetar spojen pozitivnom stezaljkom na anodu A i negativnom stezal}· t ako omometar spojen pozitivnom stezaljkom na uvod S i negativnom stezaljkom
om na adotu K pokazuJe malen otpor i oa odvod D pokazuje malen otpor (kod M OSFET tranzistora s ugradenom
• ako omometar kod obratnog polariteta prikljucaka pokazuje velik otpor. wvratnom diodom), odn. velik otpor.
Tiristor je vjerojatno ispravan (sl. 15b): : · Sigurnija je metoda kojom se provjerava funkcionalnos postupak je slijedeCi
• ako omometar ~pojen izmedu anode A i katode K pokazuje velik ot or ba
(sl. 17):
obzara na to Je h spojen pozal!vnom stezaljkom na anodu A ili katodu l bl
• ako omometar spojen izmedu geita G i katode K pokazuje malen otpor 8 pozilil·
nom stezaljkom na geatu G I n.Sto veei otpor s pozitivnom stezaljkom na katodi Ki
• ako omometar spojen izmedu geita G i anode A pokazuje velik otpor bez obzin
na to Je h spojen pozatavnom stezaljkom na anodu A ili katodu K.

b)

+ Q
Sl. 15. Ispitivanje isprav- f
\ ,_
nosti dioda (a) i tiriston
(b) pomocu omometra

~. 17. lspitivanje funkcionalnosti MOSFET-tranzistora s induciranim N-kanalom

468 ___________ . 469
INDUSTRIJSKA ll!ergetska elektronika ------------ _
• negativna stezaljka omometra spoji se s uvodom S, pozitivnom 2 A/JlS) i jak (amplitude struje nekoliko pula vece od minimalne ''r-~c
omometra se dotakne geit G, zatim se pozitivna stezal_ika omometra <nniill.;."'""" ~kidanja) okidni impuls. Trajanje okidnog impulsa mora bill bare~~o
1 0

odvodom 0: omometar pokazuje malen otpor (sl. 17a) dok tl·r1·510 rska struktura ne dode u stan]e voden]a (20 ... 50 JlS), sl. -

• pozitivnom stezaljkom omomctra dotakne sc uvod S. a negativnom /h1perbola gran1cmh gub1taka

gcit G, nakon toga se pozitivna stezaljka omometra spoji s odvodom D,
ncgativna s uvodom S; omometar pokazuje velik otpor (sl. 17b).
s1gurnog ok.ldan]a

Zamjena dioda i tiristora

Vcntile s vij~anom bazom treba pritegnuti uz rashladno tijelo

Cern. ProizvodaC ventila daje preporuCcni moment i ne smije se
veCim niti manjim momentum od preporucenog (tipicni moment
30 ... 50Nm). propusna struja geita
UGF _ propusni napon geita Ic;F
maksimalni napon praz-
U- . - minimalm napon praz- Uiom -
nog hoda izlaznog stup-
Ventile s ravnom bazom treba pritegnuti uz rashladno tijelo taka da je IOmln nog hoda izlaznog s~up-
sila (ostvaruje se vijcima iii elasticnom plocicom) nja impulsnog uredaja
nja impulsnog ureda]a
obodu haze ventila. maksimalni otpor tzlaz-
Rimio _ minimalni otpor tzlaz-
nog stupnja impulsnog
nog stupnja impulsnog
Ventile oblika hokejskog paka treba pritegnuti uz rashladno tijelo uredaja
uredaja
napravom koja osigurava aksijalnu silu tocno odredene velicinc (proCitaj
. · to 1eranctJC
0 dred Ivan]e · · parametara izlaznog stupnja impulsnog uredaja
Prije montaie ventila na rashladno tijelo treba sve dijelove dosjednih ,
ocistiti od stranih cestica (npr. oprati u etanolu iii izopropanolu, te obrisati Cistou\
krpom koja na sebi ncma prasine) i premazati tankim slojem termovodljive paskf
(visak paste odstraniti cistern krpom koja na sebi nema prasine) koju prepo~
proizvodac poluvodickih ventila. Premazane dosjedne povrsine ne smiju se diran•
prstima'
Ako se uniSteni tiristor ?amjenjuje ekvivalcntnim tiristorom drugog tipa, treb&,
provjeriti da li postojeCi osiguraCi stile taj tiristor i ne daje li postojeci impulsli
uredaj preslab ili cak prejak okidni impuls.

O,lrs<r,<lJ1s _
Odabiranje napona praznog hoda i otpora izlaznog stupnja impulsnog uredaja I 1 1 - minimalna strup
GT ~ '\1) sigurnog okidanja
za okidanje tiristora

sl. 18. Za potpuno iskoristcnje dinamickih karakteristika tiristora potreban ~1 " ., ·.,
Radna tocka geita mora se uvijek nala?iti unutar podrucja sigurnog okidanj_~\ SI, l9. Valni oblik okidnog impulsa tiristora _za potpuno iskoristenje njegovih
deklariranih dinamickih karaktenstJka (pojednostavnJeno)

4
 470
INDUSTRijSKA 471
Odabiranje parametara upravljackog impulsa za uklapanje i isklapanje geitom .!!., ·-,,.::.d
:I " "Cll
isklopivog tirlstora + '" "'"'
~ ~ ·=..g~
Svaka faza sklopnog ciklusa postavlja specificne zahtjeve, sl. 20. Za
~ ~ ·~ !!.,~
+ OIJ

8.~ 2~-.;:j
uklapanja i vodenja upravljacki sklop treba imati karakteristike strujnog
za vrijeme isklapanja i blokiranja naponskog izvora.
.
~
Q.,
I •+ "'"'~
"
'2 ~
~
~ t: ~~ ~] g

..
!)!
" ,_-"
Q.,N N
~
N :IQ.,
@~
1i ::>"0 . ...;
~ !:)IJ:~.§

.."'
:I + _£,..,
+N I ,.!:.od <:d;:.. 0

].a.~~
>U N
~
~ ~ ~-g
.~ ~
~
~~ ~
~
,_'!: ,_-" c: N +... ;§"~ So]:~~

t1 I I I
i
N
I
. E,a ~.§ 1;; ~
5.e~~
,_~" ,_'!: ,_~" ,_-" ,_~
~

,_"'
E Ei·- "';>
~
<>
~
'----' r--:;;< ·- t:: t:: Cll
0 0
.:.;- ·a
" -"'+h
~""g-~

'
ll. ,_~ ·-,..!:ol: ....... ){)
+ +. + C';>.
+ C';>.
+ +.
C';>. + ]N "~--~
II "'II "'II II II
C';>
II
·e ~~-~ ' 0

1. ~~
~
c;,- c6~ c6'!. c6'-g C';>~
c
~r.n»O

t ":I
~

i ·n...
·;:a~

ukloponj•

/GFM=(JO ..

/GF>
J5)x
1,5/ GT(MIN)
vo~•nJ•

/Gf<MIN) di
iskloponj•

-d~• >50 All's (tipicna)

l "El:ii'
j P;;,
t ·"'=
lib!!"
·A£·s:
\t 'l~ tJ;
diG,_ .. ·t ~..

:a~-·-· ~;i_, ~,I-]

dt>50A/J's (t•picna) /GTrMIN) - minimalna struja sigurnog

/(iR\t~
I
5 xtr"
okidanja
- struja vodenja neposredno j !
d=
i
prije isklapanja
~ ~

Sl. 20. Tipicni valni oblik upravljackog impulsa geitom isklopivog tiristora
(pojednostavnjeno)
.
lib
:~
'd
..: 'd
0
Osiguraci za za§titu poluvodickih ventila
Osiguraci za zastitu ventila su brzi osiguraCi dek!ariranog napona luka i deklarf "
'2 0
8 o-!:!..
"" 0 .2,
~-s
rane energije pregaranja. Prema tome, obicni se osiguraci ne mogu upotrijebiti za:
zastitu poluvodickih ventila. ..; j ~·s
.l;i·8
0 ~
""
'<0-8
... ..."
""~a ._
?!:L8
"""
0 ...
~~-8
~ "8 ~
Ako pregori osigurac, treba ga zamijeniti jednakim osiguracem iii treba na&l ~
....
8' " "
-o-
.,c. "" ·-"
" c.
·o·c e
d: 8. g.
osigurac jednakoga nazivnog napona i struje, te jednake iii manje konstante (/21) ..... 0 > 0 (:1.. 0
 472_ ---- --·- ·-··-- --··-- - · - INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA -..; _____________ -

Osiguraci za ~astitu poluvodickih ventila iskljucivo sluze za zastitu od struja Cestice (atomi, molekule, ioni) koje se nalaze u ,met:'stabilnorn" stanju mogu s~
kratkog spoJa 1h Jaklh preopterecenja. Za mala preopterecenja upotrebljavaju ~ vratiti u osnovno stanje spontanom emiSIJOm fotona, CIJa energlja odgova,ra ener,
druge komponente zastite, npr. strujni limit regulatora. getskoj razlici tih dvaju stanja. Pobudene cest1ce ImaJU to s_voJstvo da u_ sudaru s
fotODOffi koji je spontano nastao ernitiraju foton ISle energiJC, valne duljinC, faze I
Proracun strujne opteretivosti poluvodickih ventila prostome orijentacije.

ProraCun se sastoji u provjeri da virtualna temperatura silicija ventila ne prelazi Laser se u osnovi sastoji od tri komponente. To su:
granicnu tcmperaturu silicija (granicna temperatura silicija obicno iznosi za diode
a) aktivni medij koji pojacava ulazni elektromagnetski val . . .. .
151) do 170 C, a za tiristore 125 ··q.
h) energetska ,pumpa" koja selektivno puni energijom _aktivni mediJ kako b1 se
Temperaturna razlika A9 izmedu silicija i rashladnog sredstva u trenutkut populirali odredeni energetski mvm 1 ostvanla mverziJa naselJenosti .
dobiva se zbrajanjem tempe~aturnih doprinosa svih skokovitih promjena gubitah
tJP, prije trenutka tn c) opticki rezonator, sastavljen od najrnanje dva zrcala koJa su okrenuta Jedno
prema drugorn (vidi sl. 2).

gdje je:
"<h"' prijelazna toplinska impedancija izmedu silicija i rashladnog sredstva u
trenutku l" -l,; ocitava se iz kataloga.
Pozitivni impulsi gubitaka daju temperaturi pozitivne doprinose, a negativni impul·
SJ negattvne. Ova metoda proraCuna naziva se metoda superpozicije.
U tabL 4. (str. 471) dane su forrnule za inacunavanje virtualne ternperatUR
-.,Jl!cija .ta ncka karaktcristiCna optereCenja.

LASER I

Laser je skracenica od Light Amplification by Stimulated Emisson of Radiation. U

ovom je nazivu sadrzana fizikalna osnova rada lasera (sL I). On generira i pojaeava
koh~rentno zracenje na frekvencijama u infracrvenom (koje graniCi s rnikrovalovima\ Sl. 2. Tipicna konfiguracija lasera (C0 2 laser)
vid~Ivom, ultralJUbicastom, pa cak i X-dijelu elektrornagnetskog spektra. Snop
zraeenja koje laser emitira ima svojstvo velike usmjerenosti. spektralne Cistoee i
mtenztteta. Mje~vina plinova (CO 2 , N 1 .. i He)_ nalazi se u staklenoj cije~i pod. niskim
pritiskom i predstavlja lasirajuci medi~- V1sokonaponsko napaJanJ~. spoJeno n_a
elektrode u izbojnoj cijevi predstavlja 1zvor pobude. Zrcala reflektiraJU svjetlo~t
naprijed-nazad duz opticke osi i _tvore opticki rezonator. Jedno JC zrcalo djelomic-
no propusno i omogucava izlaz diJela svjetlosti u form1 laserskog snopa (v1d1 sl. 3).

Aktivni medij moze biti:

_ p6n (He-Ne, C0 2 , Ar+, Kr+, itd.) Podrucje izlaznih valnih duljinaje izmedu
, 594 nm i 35 11m, a rade u kontinuiranom (snage do nekohko desetaka kW) I

1
•
,.....- -~, Cest1co u

...:,
1 osnovnom
stanJu
pulsnom (snage i do reda velicine TW) rez1mu .
U industriji se najvise primjenjuje C0 2 laser koji se upotrebljava za rez~nje,
Y&renje, )em]jenje, termicku obradu it~., hko rnetala tako I OStahhmatenjala.
Ostali se Jaseri upotrebljavaju u kemiJSkOJ, voJnOJ 1 ostahm mdustnpma, te u
medicin~ gradevinarstvu itd.

Sl. I. Stimulirana energija '- - tekucina (laseri s organskim bojama, tzv. dye laseri).
 474
INDUSTRIJSKA ELEKTRON~ l!lektromagnetske smetnje _________________________ 475
a PodruCje izlaznih valnih duljina je izmedu 400 i 990 nm, a rade u kontinuiranom
(snage do t W) rezimu.
Upotrebljavaju se u kemijskoj industriji, medicini itd.
- krutoina (Nd: YAG, Nd: Glass, rubinsk:i laser, itd.)
Podrucje valnih duljina je izmedu 0,61 i 2,6 Jlffi, a mogu raditi i u pulsnom (snage
do nekoliko TW) i kontinuiranom rezimu (snage do nekoliko kW).
Koriste se u industriji, medicini, laserom induciranoj fuziji, itd.
- poluvodi~i (GaAs, PbS, GaA1As, GaAllnF i neke njihove heterostrukture).
Podrucje valnih duljina je izmedu 0,65 i 3,1 Jlffi, a mogu raditi i u kontinuiranom
(soage i do nekoliko desetaka W) i pulsnom (snage i do 1 kW) rezimu.
Upotrebljavaju se u optoelekronici kao integralni dio komunikacijskih sistema s
optickim vlaknima, kontrolnim i mjernim uredajima, laserskim uredajima za repro-
dukciju zvuka i slike, itd.
Energetska ,pumpa" ostvaruje stanje u kojem je vise eestica laserskog medija u
vi!em energetskom nivou nego u osnovnom, sto je osnovi preduvjet za lasersku
emisju. Energetska pobuda medija vrsi se na vise nacina:
- izbojem u plinovima: izboj pomocu istosmjerne struje, radiofrekventni i pulsni
izboj, tinjavi i lucni izboj, itd.
- opti~kom pobudom: bljeskalicama, lucnim faruljama, poluvodickim LED-
-diodama, drugim laserima.
e
.. Postoje jos neki nacini pumpanja laserskog medija, kao npr. kemijsk:e reakcije,
nuklearna pobuda plinova fragmentima nuklearne fisije, supersonicna ekspanzija
plinova, pumpanje plazmom itd .
•• •• Svojstva laserske svjetlosti su vellka monokromaticnost, prostorna usmje-
renost, visoka efikasnost konverzije energije (do 70% za C0 2 lasere i poluvodicke
lascre1 visoka frekventna stabilnost (upotreba kao standard duljine) i velika izlazna
snaga (u kontinuiranom rezimu rada snage se krecu od nekoliko m W do nekoliko
desetaka kW i uvijek su manje nego u pulsnom rezimu u kojem snage idu i do
1013 W vr§ne snage, ali tako snazni impulsi traju vrlo kratko).

. Sl 3. Princip rada optickog rezonatora i ostvarivanje laserske akcije:

ELEKTROMAGNETSKE SMETNJE
b 1 .c-:-- fotoni .~u spontano emitirani na sve strane i onekad
kuJu stim~hra?.u emiSIJU; d- foton parale1an optickoj osi reflektir!se unazad~: lzvori i prijenos elektromagnetskih smetnji
~-SI miciraJUCI . kaskadm efekt pojaeanja svjetlosti stimuliranom cut
''~~m,_ e ffotom pa~alelm opl!ckoj osi stimuliraju sve vise fotona i laserska Wija · Elektromagnetske smetnje nastaju ndeljenim djelovanjem elektromagnetskog
P cmJe, . - odredem postotak fotona (jednak transmisivnosti izlaznog zrcala) ko,i polja na elektritne krugove, te nezeljenim elektromagnetskim spregama izmedu
rezomraJu napnjed-nazad izlazi izvan rezonatora kroz izlazno zrcalo.
clcktrickih krugova.
 476 _477
INDUSTRIJSKA ELEKTRONIKA ilebromagnetske smetnje - --
Ove smetnje djeluju na: Model prijenosnog pula s koncentriranim parametrima
-- karakteristike energetske napojne mreze,
Primjer modela prijenosnog puta s koncentriranim parametrima prikazuje sl. 2.
- komumkacJjske i informacijske sisteme,
- osJe!lJJve elektronicke uredaje Smetnja U, 1 djeluje na oba voda istodobno, npr. preko kapacitivne veze te se
- pnJem radio i TV -- programa. omacava kao istofazna smetnja a podize napon na oba kraja prijemnika istodobno.
Smetnja U, 2 djeluje samo na jednu zilu voda, npr. preko galvanske veze te podize
lzvori smetnji napon na svom dijelu voda na koji djeluje u pribliznom iznosu od

Znacajniji izvori smetnji s glavnim uzrocima smetnji su

Izvor smetnje uzrok smetnje

cnergetsko postrojenje i vod izmj. struje promjenlji vo elek tricno polje Napon U, 2 se serijski povezuje s naponom UM mjernog signala, mijenja potencijal
uredaJ energetske elektronike komutacija ventila jednog kraja voda prema drugom i naziva se protufaznom smctnjom.
kolektorski motor iskrenje na kolektoru
elektricni luk ionizacija Cestica
el. kontakti sklopnih aparata za uklapanje i isklapanje
motore, transformatore, elektromagne-
tc, termostate i sliCne aparate

PREOAJNIK l-----SIGNALNI VOD ------------1 PRIJlMNIK

Sl. 2. Model prijenosnog puta s koncentriranim parametrima: T1 , T2 -- dvije

~~ I. Nacin sirenja smetnji i prikaz njihova djelovanja: i, -
pon smetnJI, Z - lmpedanc!Ja Jzvora i opterecenja, H,
smelnJI, E, - elektricko polje smetnji
moguee tocke uzemljenja, UM, UM 1 • UM 2 - mjerni signal, ZMt• ZM 2 - impedancija
izvora mjernog signala, Zu 11 , Zu 12 , Zu 21 , Zuzz - uzduZne impedancije voda, Zp 1 ,
z,,- poprecne impedancije voda, z.,. z,. - vezne impedancije istofazne smetnje.
z,, - vezna impedancija protufazne smetnje, U," U , 2 - napon istofaLne i
protufazne smetnje, U 05 - udio signala smetnje na prijemniku. U 0 ._. udto
mjernog signala na prijemniku.
 478- _479
... __ _ _ INDUSTRIJSKA ELEKTRONII(A Q.ittromagnetske smetnje ---·· ---
Suzbijanje smetnji kod izvora smetnji
UREOAJI
PROCESA

aI bl cl
Sl. 3. Suzbijanje smetnji kod izvora: a - nefiltrirani, neoklopljeni izvor smetnji, b-
filtrirani izvor smetnji, c - filtrirani i oklopljeni izvor smetnji. UZEMUENJE EL
FUNKC10NALNA URE{IAJA PROCESA
MASA

Mjere za suzbijanje smetnji Sl. 4. Primjer otklanjanja smetnji procesnog kompjutorskog sistema

Oklapanje sluzi za smanjenje utjecaja elektromagnetskog polja, te smanjen~
induktivnih i kapacitivnih sprega izmedu elektricnih krugova. Djelovanje oklapanja
posljedica je apsorpcije, relleksije i visestruke refleksije unutar oklopa.
Uplitanje vodova sluZi za smanjenje induktivnih smetnji. Uplitanjem se
induktivno djelovanje smetnji u dvije susjedne petlje. Pri vodenju kabela
razdvajanje energetskih od signalnih kabela s razmakom od najmanje 30 em.
Uzemljenje spada medu efikasnije mjere smanjenja utjecaja smetnji na osjetljivul;
elektronicku opremu: treba biti izvedeno zvjezdasto i ne smije se stvarati petlja
preko vodova za uzemljenje.
Primjer zastite od smetnji kompjutorskog sistema u proizvodnom procesu d~n je
na sl. 4. Sve mjere za otklanjanje smetnji svode se na_ stvaranJ~. dovo]Jno Ciste
elektromagnetske okoline u koju se ugraduju elektromcki uredaJI, u odnosu na
,zagadenu" okolinu i postrojenja.
Mjerenje ; standardi vezani uz elektromagnetske smetnje
_ Mjerenje sadriaja harmonika struje i napona, granicnaEZij~~~o; t ;dre~~~
18
standardom VDE 0160/2. dio/1975, IEC 555-1/82, I · 1

N.A6.101/87, JUS N.A6.102, JUS N.A6.103.

Primjena mjera za otklanjanje smetnji
Sve tri spomenute mjere za otklanjanje smetnji mogu se primijeniti i u uredajimal
informatike koji se zasnivaju na sklopovima digitalne elektronike, kao i pri
projektiranju i realizaciji informacijskih sistema. Jspred ulaznih jedinica prikljucuju
se filtri iii se primjenjuje galvansko odvajanje pomocu optoelektronickih elemena11
a preko filtra se prikljucuju i uredaji na mrezni napon.
Ovisno o vrsti postrojenja u kojem se uredaji primjenjuju, o okolini i intenzitetu
izvora smetnji, ponekad se pomocu medureleja izvodi i dodatno galvansko odvaja·l
nje binarnih signala koji dolaze iz postrojenja. Za povezivanje uredaja s proceSOIII!
preko davaca sluze oklopljeni kabeli, pri cemu posebnu paznju treba posvetiti,
mjestu i nacinu uzemljenja oklopa. Pri grupiranju signala u kabele treba signalnei i
povratne vodove smjestiti u isti kabel.
: _ mjerenje psofometrijskog napona, granicna vrijednost odredena CCJTT norma-
rna
_ mjerenje visokofrekventnih i radiofrekventnih smetnji, granicne vrijednosti o1~e~
dene standardima JUS N.N0.900/86, JUS N.N0.901/86, JUS N.N0.908/87,
N.N0.913/83, JUS N.N0.914/83, JUS N.N0.929/86, JUS N.N0.930/86, JUS
1 N.N0932/88.
_ preporuke za sigurnost od smetnji prijenosa signala kod instalacije prijenosnog
kompjutora VDI/VDE 335/1976.
 480 ---
INDUSTRIJSKA
Mogucnosti Elektrotehnickog instituta poduzeca ,RADE KONCAR" na
cju elektromagnetskih smetnji:
- mjerenja sadrzaja harmonika struje i napona u mrezi.
mjercnje psofometrijskog napona,
mjerenje visokofrenventnih i radiofrekventnih smetnji,
razvoj projektiranja i izrade filtera za: smanjenje sadrzaja harmonika
napona, smanjenje psofometrickog napona, suzbijanje visokofrekventnih
diofrekventnih smetnji.
- 481
Nlpomena:
Dane su vrijednosti intenziteta kvarova za prosjecne komponente, prosjecno
tereeene (50%) na prosjecnoj temperaturi okoline (50 ''C) ugradene u industrijskim
ure<lajima. Za pojedinu komponentu vrijednost intenziteta kvara moze odstupati za
red velicine u ovisnosti o nacinu upotrebe. Tocna vrijednost parametra intenzitcta
kvara za tocno odredenu ugradenu komponentu moze se izracunati prema pravili-
madefiniranim u MIL-HDBK-2\?E (1986.).

Elektrotehnicki institut ,Rade Koncara" je ovlasten od Saveznog

standardizaciju za izdavanjc atesta RSO (radio smetnjc ogranicene).

POUZDANOST ELEKTRONICKIH KOMPONENTI

Tablica intenziteta kvarova za osnovne elektronicke komponente

Naziv Opis i tipovi Intenzitet kvara

(greska/sat)
(v. str. 24)
l. Otpornici l.l. kompozicijski 2,8 x w-•
1.2. metal slojni
3,3 x w-•
1.3. trimer jednookretni 2,5 x w-•
2. Konde7atori 2.1. poliester
],6 X 10' 8
2.2. kcramicki
6x w-•
2.3. elektrolitski-aluminijski
2,1 x w-'
2.4. elektrolitski-tantal
2 x w-•
3. Poluvodicke 3.1. diode
komponente 4 x w-•
3.2. tranzistori
1.2 x w-•
3.3. SSI/MSI IC*
1,1 x w-•
3.4. VSI/VLSI IC*
8,5 x w-•
4. Ostalo 4.1. kontaktno mjesto
s,8 x w-•
4.2. lemno mjesto
4.2.1. lemljeno automatski 6xJO-Io
4.2.2. lemljeno rucno
1x w-•
* Znacenje kratica v. tabl. l, str. 433.
31 Koncarev prirucnik
 TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEMI
UVOD

U toku niza godina proteklih od objavljivanja cetvrtog izdanja Tehnickog

,Rade Koncara", u 1980. godini, sigurno nije ni na jednom podruc-
Prirucnik, doslo do tako znacajnih promjena kao na
sistema. Razvojem mikroelektronicke i elektronicke
·· bitno je porasla snaga racunala u odnosu na cijene prihvatljive za
i tehnicke primjene. Time su otvorene nove mogucnosti primjene, a
je potreba za sirom primjenom na podrucjima gdje su elektronicki
modularni elektronicki i racunarski sistemi 70-ih i 80-ih godina vee
svoje mjesto i opravdanje. Narocito su izrazena dva trenda: intenzivan
napredak meduracunarskih komunikacija - unutar modularnih sistema, u
lokalnim (LAN - Local Area Network) i velikim racunarskim mre:!:ama (WAN
- Wide Area Network), te promijenjeni pristup razvoju i izradi softvera -
programske podrske.
Brze i visokopropusne racunarske komunikacije omogucile su distribuirana
rje!enja informacijskih sistema. Prednost ovih rjeS.nja je u prilagodenju struktu-
ri upravljanog procesa kroz distribuiranost resursa (ulaza, izlaza, podataka i
~citeta obrade podataka), ali povezanost funkcija bez obzira na lokaciju
~hidrugih.
Uz trend porasta snage racunala za istu cijenu od oko 10 pula za 5 god ina i
porast iskoristenja informacijskih sistema za oko 3 puta u 5 godina javlja se
J&Skorak ~.gap") izmedu razvoja informaticke tehnologije i razvoja informatic-
\ih rjc§enja, koji se stalno povecava (sl. 1), a prvenstveno je posljedica nedostat-
p odgovarajuCih kadrova za razvoj i uvodenje informacijskih sistema. Da bi se
.ovaj ponor premostio doslo je nuzno do orijentacije na korisnicki pristupacne
~r friendly") programske sisteme - aplikacijske pakete - tako da pri
.~vodenju aplikacija nije nuzan specijalist za softver, nego posao obavlja specija-
list za dano tehniCko podruCje, priuCen za razumijevanje i primjenjivanje aplika-
cijskoga programskog paketa.
Ovakav razvoj na podrucju informacijskih sistema odrazit ce se i u ovom
poglavlju petog izdanja Tehnickog prirucnika ,Rade Koncar". U prirucniku
su iscrpno obradeni tehnicki informacijski sistemi, koji se u programu
.Rade Koncara" primjenjuju na podrucju energetike, industrije i transpor-
ta, a djelatnost obuhvaca razvoj, proizvodnju i primjenu. Iako je ,Rade Kon-
ear" prisutan kao prozvodac i isporucilac i poslovnih informacijskih siste-
ma za primjene u srednjim i velikim poslovnim sistemima, bankarstvu, trgo-
&i i turizmu, ovo podrucje nije posebno obradeno, jer su poslovni infor-
 484 - --------- -· ---~~- - --485
bi se odgovorilo na pitanje kako sa sto manje gresaka prenijeti informaciju
do korisnika, nuzno je prouciti svojstva informacije i njene statisticke
mfcJrmtacij• •ibe u pojavljivanju.
IOl;UDlillll£,;.~~ kOmUDik&Cij8 proUC8Va VjCTOja\OOS( prijeDOSa podataka UZ priSUIDOS( SUffia
smetnji na prijenosnom putu; vazan je prijenosni sistem, a ne informacija
se prenosi.

i komunikacija porukama
i'·wa (saopcenje) je fizikalna manifestacija informacije, a sastavljena je od
'"ova
Ztllk je element jednog dogovorno usvojenog konacnog skupa medusobno
I
SNAG A
nzlieitih informacijskih elemenata. Takav skup naziva se skupom znakova. Znaci
mogu biti brojke, slova iii drugi simboli. Poruka je propisani slijed znakova
RACUNARSKE llll!lijenjen prijenosu informacije, npr. niz znakova na busenoj kartici, niz slova
OPREME
- i reeenice) itd. U teoriji informacije svakom je konacnom nizu znakova.
I
ISKORISTE~OST I~FORMATICKA
odbosno svakom dogadaju, pridijeljena vjerojatnost njihovog pojavljivanja.
INFQRMATICKIH TEHNOlOGUA mor poruke je mjesto nastajanja ('Oruke. Diskretan izvor raspolaze skupom
RJESENJA Dkova iz kojih se formiraju poruke. Cesto je poruka koju daje izvor neelektritka
Yeliana, neprikladna za obradu i prijenos, zbog cega se upotrebljava pretvarac koji
je pretvara u prikladnu elektricnu velicinu.
'·Tako pretvorena poruka naziva se signalom (u uzem smislu).
" Jiurui izvor poruke raspola:le samo
!fr~a znaka za oblikovanje poruke.

1980 1990
.'
Binami signal se formira, dakle, samo u
!Jd;vije naponske razine, sl. 1. Signali-
na sl. 1 vremenski su pridruieni
U preostala tri dijela ovog po 1 I'
aspekta tehnickog podru<:'
. . . . .
k _g av Ja optsuJu se tehmckl mformacijski
upravljanja u elektroener~~t~ki~e:::!i::Je~~~~~e~e~~lj;v~! koncepcije i
Objekttma. Ti su dijelovi mogli naci svo'e 'm.esto e s tm_ I .
! \uei teZinski koeficijenti 2°, 2 1, 22 i
frekvencija prijenosa signala je 1/tP.
Prijemoik poruke namijcnjcn je pri-
u,

htdroenergetski iii termoenergetski ob'ektj r J u poglavlJI?Ja gdje jemu poruka.

na jednake alate i metod k . _j . t,_ a_t smatramo konsmm da se, s
tehnickim informacijskim sfste.;i~f.nmJenJUJu, nadu u zajednickom poglavlju 1
Sl. 1. Binarni i.vor poruke

OSNOVE INFORMACIJSKIH SISTEMA

Osnovi teorije informacije

Osnovne definicije

dis~::j~: :"~~:;~~ i~~~~!aa:~j:.akonitosti povezane s predajom, prijemom,

 486 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 487
SIS'fllllliao••e informacijskih sistema - ..
(2) odreduje ocekivanu kdohcm~nd~:lj~~e velik broj. Entropija ovakvog
.•. · C .. od H bita po znaku 1h M · H
Infonnacijski kana! je sistem koji omogucava prijenos poruka od izvora
prijemnika poruka. Na sl. 2 su prikazani elementi informacijskog kanala: od M znakova, g Je JC k · nicena·
poruke, ulazni pretvarac poruke u elektricki signal, prijenosni sistem, iz'lllll...ikretno•g izvora, koji raspolaze sa skupom od n zna ova, JC ogra ·
pretvornik i prijemnik poruke. Izlazni pretvarac daje signal poruke
prijemniku poruke, odnosno korisniku. Prijenosni sistem se sastoji od ldn.
prijenosnog medija i prijemnika. U realnom informacijskom kanalu, a
prijenosnom sistemu, uvijek postoje slucajni nekontrolirani signali smetnje
omctaju prijem; na sl. 2 to je prikazano izvorom suma.
.d
~o znaCi a ne pos OJ!
t .. nikakva. neizvjesnost
. . o stanju
. r · tema, t'J. p (x ;) = 1 za svaki
· SIS
• a ko!iCina informacije koju daje Jzvor Jednaka Je nu 1. . . .
Sum je slucajni i nekontrolirani signal smetnje; neodvojiv je od ~· , .. H -ld n znaCi maksimalnu neJZVJesnost u Slstemu,
sistema i bitno mu ograniCava svojstva. Maksimalna entropiJa m•••- . · b ·1 k · g znaka
lib jc posljedica jednake vjerojatnostJ nastupanJa I o OJe .. - -
Omjer snage korisnog signala prema snazi suma daje podatak o . ( 2) · ·atnoscu nastupa znakova P 1 q (p-1 q),
prijenosnog sistema u tocki promatranja. Y Entropija binarnog 1zvora n = ( s)vJerf .malna entropija H = 1 bit/znak nastupa
pokazana je na sl. 3. Prema Izrazu 2 , rna SJ
Osnovni kvantitativni pojmovi prip=q=0,5.
.Q!L
Kolicina (sadrzaj) informacije, dobivena nastupanjem nekog dogadaja x iz znak
1 1
mogucih dogadaja, jednaka je negativnom logaritmu vjerojatnosti p (x )
panja doadaja x 1: 1

1
I= -logp(x)=log - - .
' ' p(x;)
(entropiJal
Smisao ave definicije je, da je kolicina informacije 0.1
stanja sistema prije nastupanJa nekog dogadaja veca. OCito je, da
macije dogadaja, cija je vjerojatnost jednaka jedinici, iznosu nula. Ovo
takvom sistemu ne postoji nikakva neizvjesnost. pa poruku o njegovu stanju
sa stajalista teorije informacije, ni svrhe prenositi.
Odredivanem baze logaritma u izrazu (1) dcfinira se jedinica kolicine
macije. Binarna jedinica kolicine informacije je 8anon (Shannon), iako
ziv bit. Jedan sanon je kolicina informacije, koja se dobiva na.stt!pamj<:m ! v,eroJatr'ost dogadOJO) P __......
dogadaja iz skupa od dva jednako vjerojatna dogadaja, izrazena
po bazi 2: Sl. 3. Entropija binarnog izvora
1 1
I,= log 2 - - = ld - - san on iii bit.
p(x 1) p(x 1) . . . . . d akih entropija moramo uzeti u obzi~ i
Pri usporedJvanJU ~VaJU . Jzvora ~~ n kova u jedinici vremena daje J v•se
Tako npr. kolicina informacije koja se dobiva biranjem jednog znaka iz skupa od vrijeme, ).er izvo~ k~Jl prOJzvodJk)VI' efo=acije R jednak je entropiji po znaku
jednako vjerojatnih znakova iznosi: informaCIJa. Pros1ecm tok (proto . m . ..
u jedinici vremena. Za diskretm Jzvor to JznosJ.
I= ld 8 = 3 sanona iii bita.
bit (3)
Entropija iii srednja vrijednost kolicine informacije po znaku za skup od 1: R=r·H-
s
nezavisnih znakova iii dogadaja x 1 , x 2 , ... x. s vjerojatnostima nastupa p(x )'
p(x 2 ), ... p(x.J iznosi: 1 gdjeje:
n 1 n r - prosjeeni broj znakova u jedinici vremena
H = 2.: p (x 1) ld - - = 2.: p (x 1) I 1 bit/znak.
1~1 p(x;) 1~1 H - entropija po znaku.
 489
sistema - - - - - - - ----
Kod zavisnih sistema, dakle, kod izvora koji raspolazu sa skupom Osnove obrade informacije
izmedu kojih postoji uvjetna vjerojatnost, moze se, na osnovi prethodno
ranih znakova, s odredenom vjerojatnoscu pretpostaviti slijedeci znak. Prema o.mae vrste signala i podataka
neizvjesnost je u takvom sistemu manja, sto znaCi manju koliCinu
i manju entropiju u odnosu na odgovarajuci nezavisan sistem. Primjer :' . . ,. · . bilo koju fizikalnu velicinu kojom neki
SlgHI (u sirem smtslu) Je opct naztv za T nt sistema Podatak (izmjerena
ruke je telegram, ciji se sadrzaj, unatoc gresaka u prijenosu pojedinih 1
cesto moze uspjesno objasniti. pnt iii sistem utjece ":'.a drug• stste".:' ;:d;z:~eJ·e u njego~om signalnom para-
,.Iil!ina. komada, tid.) koJl stgna1 ,nos•
Entropiju zavisnog sistema nazivamo uvjetnom entropijom H, i vrijedi H,
-· . .. d i nala iii tok vrijednosti signal a, koji daje
Izvor koji raspolaze skupom medusobno zavisnih znakova naziva se Slgulni parametar Je o~a vnJe n~s\s g . ·gnal amlituda je signalni parametar,
~aciju. Npr. za ampbtudno mo u tram st ,
tnim, a redundancija iii zalihost E dana je izrazom:
)lr saddi podatak. . ..
E=H-H,. ~signal je onaj signal kojeg je signalni parametar neprekmuta funkctJa.
Digitalni signal je onaj signal kojeg je signalni parametar dtskretna funkctJa. .
Sa stajalista efikasnog prijenosa informacije redundancija je n~~~~~~~:~ii:~j
jednaka kolicina informacije maze dobiti slanjem manjeg broja .. d t· r znakovima iii neprekmullm
znakova. Medutim, pomocu redundantnih znakova mogu se ispraviti PoUcl su bilo koji oblik i~fo~mact)e Pre 8 ;v1~~:o elementi koii su uskladiste-
lunkcijama, a sluze kao ulazm tb tzlazm e1emen t, '- ) -
redovito prisutne u prijenosnim sistemima. ni u nekom sklopu za obradu podataka (npr. u racunalu . ... .
Optimalni prijenos informacije ostvaruje se odstranjivanjem redundantnih . . d' k 1 obliku (znakovt tb dtskrct-
kova iz poruke i dodavanjem novih redundantnih znakova namijenjenih Digitalni poda~.i su podacihp~';dkstavl!e~:;im~ :~ ftf~ serijskom iii u paralelnom
ne fizikalne vehcme ), a u te m~ tm sts
nalazenju i ispravljanju gresaka. Nairne, redundantni znakovi kojima obliku, sl. I.
izvor najcesce nisu prikladni za ispra vljanje gresaka.
Kapacitet kanala C pokazuje kolika se maksimalna koliCina inforrnacije moll al
prenijeti informacijskim kanalom u jedinici vremena.
s1gnaln1 vod
Osnovni teorem teorije informacije
s1gnal
Za dani izvor informacije prosjecnog toka R i kana! kapaciteta C, i ako je
sGdriaj
uvijek postoji nacin kodiranja koji omogucava prijenos informacije s po volji podall<a
brojem gresaka, unatoc prisutnosti suma. Ako je R > C, prijenos nije moguc bcz
gresaka. sadrl.aJ podo.tka
Kodiranje, dakle, predstavlja prilagodenje izvora na kana!, odnosno prijenosni u,
sis tern. s1gnalm vod 1 Uz r===~-'==--------;-
Kapacitet kanala moze se izraziti pomocu parametara koji karakteriziraju taj
kana!: bl signoln1 vod 2

signolni vod 3 Uz F:=::::::':::O:=:::::..------;

gdjeje: i
l J' u,
B ·- sirina frekvencijskog podrucja infomacijskog kanala u2 ~=:!....~=:::::..------;
s
signalni vod 4-
1
omjer snage signala S prema snazi suma N. Sl. I. Oblici prijenosa digitalnog podatka od 4 bita:
N a) serijski, b) paralelm
 - ---·---· -·--·- --------491

llinarni element (bit) je element informacije koji moze imati samo dva stabil-
11 stanja. Npr. 0 iii I. uklopljeno (ukljueeno) iii isklopljeno (iskljueeno) stanje,
Osnovi analogue, analogno/digitalne i digitalne obrade informacije
OV ili 5 V. Osnovni binarni elementi u tehnickoj realizaciji su npr. relej, sklop-
Filtracija je odvaj · · 1 ..
kriterijem Filtraci'a alnJe Signa a, podataka Ih materijala u skladu s
ftik, bistabil i dr.
•. Nwnericki skup znakova je uredeni skup znakova, kojega su elementi samo
u svrhu p~igusenj~ s::,::~~g ~~~a~a ~ ~eki sklop iii sistem s pomocu filtra ·
prijema superponira korisn~m {ign:l:. om nJegova pnJenosa od izvora do llojevi.
Alfanumericki skup znakova je uredeni skup znakova, a njegovi su elementi
Uzorkovanje (eng! sampl' ) · . . llova i brojevi.
(najcesce analognog).signala'~gnefo~o~tu~ak uzimaRja slucajnog uzorka
lenja i daljnje obrade. racem mtervalu uzorkovanja, radi Alfabet je uredeni skup znakova, koji saddi slova i slovima pridruzene znakove
k~i se upotrebljavaju pri pisanju. Svaki znak alfabeta moze se predstaviti i nizom
binamih elemenata.
Bajt (engl. byte) je skup od osam bitova.
RijeC je skup od jednog iii vise bajta kojima se operira kao sa cjelinom.
Pozicija oznacava polozaj znamenke u viseznamenkastom broju. Svaka pozicija

--u-=-~~-=- =-~~-----:
ima odredenu vrijednost. Pri pozicijskom pisanju brojeva, broj se izrazava kao
suma umnozaka svake znamenke i vrijednosti njene pozicije.

"•tn:- t:.U ------

----------
Sl. 3 prikazuje grupiranje bitova i bajtova u jednu 16-bitnu rijec.

teitnsKt koeft-

I btto~Ja
2
i 2' 1 i i 26 25 24 23 2 i
2''j 211 212 29 2'
II 2°
4 0 --Ctjentl

1, 1
1
t
2
, 1 '-;:-----:-"=---_1._-~~
fo•'l: !1•1: t2 •t !
116115114113 l12l11 H 9 8 7 \&j 5 I 4 13 I 2 I ~ --redni broJ b'to

I+ ·
\naJznoca)ntJI btt II ·
na1manJe zlllcOJOn btt I
Sl. 2. Princip analogno-digitalne pretvorbe: Au je interval kvantizacije· 1
t Je vnjeme kvantizacije · I zno(oJntJI DOJt I manJe zna(aJOn bajt I

A/D pretvorba je postupak pretvaran ·a . 1 . .

tom se svakom pojasu vrijednosti . / ana ognog signala u digitalni signal.
I
I _______j
1---------- -
je jedna vrijednost signalnog para~~~:. n~~if~~·o~e:f;n:falof;og signala Sl. 3. Grupiranje bitova i bajtova u jednu 16-bitnu rijec
D/A pretvorba ·e . . . a, s · ·
~i~~~~~;t~:r~~!~~s~g~Ef~i:~:~~~f="~J:it~:~~:l~i~~a~~g~~~~aj~ ~nj~~~~i Kodiranje, korekcija grdaka
Kad je, u digitalnoj tehnici naCin preuredenja skupa znakova, koji predstavljaju
Gladenje (engl. smoothing) je t k kl . . . inlormaciju u obliku razumljivom digitalnom sklopu, automatu, racunalu. U
ne nose inforn\aciju u pravilu pos upa ot anJanJa brzih promjena signala .
prijenosu informacije kodiranje je nacin uredenja skupa elemenata koji predstavlja
signalu. Tako se np;. gladi sign' aplopmoolcu sDk/loApova koji prigusuju vise frekvencije poruku, a omogucuje da se utvrdi i, eventualno, ispravi greska u primljenoj poruci.
s IJe pretvorbe.
Skaniranje (engl. scanning) je t k . .. . Biaarni kod je uredeni skup stanja binarnih elemenata, npr. jedinica i nula.
stanja ulaznih iii izlaznih analog~~s iu~fgit~~~~~~v~nJa,l tra~el nja iii . . . pomocu kojih se predsta vljaju znakovi, slova i brojevi.
komunikacijskih veza. Pri obradi z . . ' signa a s opova Sistem~ Binarni kOd za otkrivanje grdke je takav kod koji dodavanjem redundantnih
pretrazivanje svakog podatka zasebn apisamh podataka,_ skamranJe s~ koristi
o zapisanog u meduu noswca zapisa. bitova omogucava otkrivanje greske u primljenoj poruci.
Binarni kOd za korekciju greske je takav kod koji dodavanjem redundantnih
bitova omogucava otkrivanje i ispravljane greske u poruci.
 492 -- -- TEHNIC::Ki INFORMACIJSKI SISTEHI•-~rarn<KI -- --~- ---- ------- 493
Hammingov razmak (eng! ham - d' ... . llazni nacin pisanja brojeva je pozicijski naCin pisanja pri cemu je iznos svakog
~~;:~:gn~~~~i~~~i~~a~~z~~~ab~~;ni~s~ij~~~~:~;~~~a~~~J::m:r~~Je~~%r:: broja suma umnozaka vrijednosti znamenke i odgovarajuce potencije osnovnog
broja B, koji je baza naCina pisanja. U zavisnosti od brojne vrijednosti baze B
otkriti ili cak i ispra~iti grdke u o;:r se n~ osnovi pravila primijenjenog kddl, f!VOri se o binarnom sistemu (B = 2), oktalnom (B = 8), dekadskom (B = 10) i sL
pravilna poruka. uci na pnJenosnom putu 1 taka sastavill
Na6n pisanja s pomicnim zarezom je nacin pisanja broja Z s pomocu parova
Tablica I. prikazuje primjer binarno kod b' . . . . !Jrojeva x i y sa znacenjem Z = xb'; b je prirodni broj i baza je naCina pisanja. Broj x
govim razmakom 2, koji omo ucav g k . a ~ test Itom I mimmalm_m Hammin- ic naziva mantisa, a broj y eksponent. Oba se broja (x i y) obicno pisu baznim
Ako se pojavi jedna reska g .. a ot nvanJe Jedne greske u pnml]enoj poru<i
naanom pisanja, pri cemu se njihove baze ne moraju podudarati ni medusobno niti
,jedinica" u tablici 1 rstupa/%) ~:'i:n~~~- kodJr.anog dekadskog broja, !ada je suma
Hammingov razmak 2 za dekad k J b jparna pa JC time otknvena pojava grel{t sbazom b.
. s e roJeve 0 I 1 Vldi se u tablici 1 t 2, . Rarunanje s nepomicnim zarezom je racunanje pri kojem je decimalni zarez uvijek
od nosi se na dva najmanje znacajna bita. , s upac I
IIi istom mjestu u odnosu na prvu ili posljednju znamenku broja.
Rarunanje s pomicnim zarezom je racunanje pri kojem decimalni zarez u svakom
Tablica 1. broju more biti na drugom mjestu, u odnosu na prvu ili posljednju znamenku
Primjer binarnog koda s dodatnim test bitom
i Hammingovim razmakom 2 lxoja.

Binarni k6d H) Suma PROGRAMSKI SISTEMI

Binarni k6d s dodatnim Dekadski
broj ,jedinica"
test bitom u k6du H) Programski sistem (engl. programming system) je skup programa sa svrhom
rjc!avanja odredenog, izvana postavljenog problema.
0000 00001 0 Programsku podriku, softver (engl. software) u najsirem smislu Cine program~
0001 opisi programa i pridruzeni materijali kreirani kao pomoc pri razvoju, razumijeva-
00010 nju ill aplikaciji programa (npr. specifikacija problema, korisnicke upute za rad itd.).
0010 00100 2 Programski sistemi predstavljaju sisteme koji prema ponasanju mogu biti:
1. deterministicki
0011 00111
l nedeterministicki
0100 01000 4 3. sekvencijalni
4. paralelni
0101 01011 5. distribuirani
i 6. vremenski kriticni.
test bitovi Kod detenninistii'kog sistema uvijek je moguee za zadano stanje svojstava sistema
i zadani buduci ulaz u sistem odrediti novo stanje nakon djelovanja tog ulaza.
Obrada i predstavljanje znamenki Kod nedeterministi~kog sistema za zadano stanje i buduci ulaz, buduce stanje
mof.e biti jedno od vise razliCitih.
Znamenka je znak iz skupa od N z k .. _ Ponasanje sekvencijalnog sistema moze se u bilo kojem njegovom stanju opisati
sti jednoznacno dodijeljeni cijeli broJevi ~~ ~val ~OJim~ su kUao broJne _vrijedn~ kao niz stanja, odnosno niz akcija.
cme N skup se · b' . • • •.. · -I. zavisnosti od veJi.
(N=Hl)i sl. naZiva marm (N=2), ternarni (N=3), oktalni (N=8), dekadsld Proces predstavlja sekvencijalno ponasanje sistema. Dogadaj je vidljiva akcija
koja se odigrava bilo unutar procesa ili izmedu dva ili viSe procesa.
Binarni kOd dekadske znamenke (kratica BCD) j •. k .. Sistem je paralelan ako se njegovo ponasanje more najbolje opisati sa 2 iii vise
znamenke izrazavaju binarnim e1ementima. e nacm OJim se dekadske procesa i dogadajima izmedu njih.
Pozicijski na~in pisanja brojeva je c· d . . . Dlstribuiraai sistem je paralelan, ali ne postoji globalno stanje, vee ukoliko
svake znamenke zavisi od DJ·ene poz· .':'a m pre bsta~lJan;a. bro;eva, pri cemu iznos
ICIJe I nJene roJne vnJednosti. individualni proces ima stanje, ono je striktno lokalno.
 494 - - --- TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEHI --------- - - - - - - - - - - - - - · ______ 495
. Kod neklh
1zmedu vremenski .. kri.ticnog
akCJJa sistema
Sistema od dulj'ina
posebnog .e invremenskog 1·ntervala koji protekne Uplikacijski programski sistem (engl. application software) podrazumijeva pro-
teresa za kor•'sn•'ka.
1 lfllmski sistem tija je domena problema bliska samoj aplikaciji (npr. bankovni
~ tom kontekstu spominju se slijedeci pojmovi: sistemi, osiguranje, bolnice itd.).
S•stem koji radi u stvarnom vremenu (eng! real time sy t ) · 1· 1 Uklopljeni programski sistem (engl. embedded software) podrazumijeva program-
~i~~enjfe ifa~ne ~eliCine za ulaz?~ ~ora biii do~oljno. msaf:k~~ s ~~·~ ~st~: ski sistem blizak elektromehanickim uredajima, koji za razliku od sistemske
0
pripa~n;.~. CJ1a sJste~a. Ovo kasnJenJe 1ma razlicite iznose. Nema tocne podjek programske podrske pruzaju kontinuiranu, procesu orijentiranu povratnu vezu
k "h. .1' a 1 se opcemto smatra da su sistemi sa stvarnim vremenom 0 · kod sa uredajima koji okruzuju programski sistem (npr. sistemi za nadgledanje i
OJI Je VnJeme odzJVa reda velicine milisekunde interaktivni sistemi (eng! · 1ru cti upravljanje procesima, robotika itd.).
ve system), s odzJvom recta veliCine sekunde dok sistemi , . m era . 4. Programski sistem za simulaciju i modeliranje (engl. simulation software) je
(engl. batch processing) imaju vrijeme odziva ;eda velicine s:t: TI~uda~oam obradom programski sistem za simuliranje i modeliranje ,prirodnih" i/ili od covjeka
pr:~~:::g~:t~~~!~:~e: ~~~f~~~ultpj~J'amming sy~tem) podrazumije~a da je vile
napravljenih sistema (npr. ekonomija, promet, meteorologija, geologija itd.).
trenutku sam . d .. . noprocesors om racunalu, u odrec1enom
strategij~m iz~~~a afzf;~a~:~as~~~vg~~:;,~o~~~ "\~t~~remenost" postize odredenom
drug1m u odredenom vremenskom interv;lu itd. r prema pnontetu, Jedan 1.1 Ruvoj programskog sistema
Vikprocesorski
. d . .• . · mu It'!processor system) Je
sistem (eng! . racunarski sistem ko" Razvoj programskog sistema je proces koji vodi konstrukciji programskog
~
1
posJe UJe v1se procesora obJcno sa zaj d ·-k .. ..
jednim zajednickim oper~cijskim sistem;m~•c om memonJom, kOJlma se upravlja s~tema, a najopcenitije obuhvaca primjenu rukovodenja, inzenjerstva, programira-
nja i provjere teorija.
Prema stupnju primjene formalnih metoda za razvoj programskog sistema
Programski sistemi dominirani odredenim aspektom razlikuju se:
I. Ad hoc razvoj u kojem se slijede malo iii uopee ne slijede upute i pravila;
str~~~~~:~~ki sis~emi mog_u manipulirati slijedeCim objektima: podacima, znanjem, 2. Sislemski razvoj (engl. Systematic software development) je stil u kojem proces
ni programsk:z~~s~~~a~~';;'ma, procesJma ad. Ovisno o intenzitetu kojim se pojedi· razvoja slijedi neka neformalna pravila i upute;
"h d . . poojedmJm objektJma razhkujemo programske sisteme
kod ko~~ omtmra: 3. Rlgorozan razvoj (engl. Rigorous software development) je stil u kojem se slijedi
I. manipulacija podacima (npr. informacijski sistemi, vecina aplikacija); skup formalnih uputa, ali bez formalnih dokaza.
2. 4. Fomalan razvoj (engl. Formal software development) je stil razvoja u kojem
~e~J~~;~k~hz~:~JJ~i~~~J~)~kspertni sistemi Cija je osnovna manipulacija izvo- proces razvoja slijedi skup formalnih uputa, a ispravnost svakog koraka u
razvoju more se matematicki dokazati.
3. manipulacija struktura (npr. prevodioci, pomagala za eneriran' ·
pomagala za razvoj programskih sistema itd.); g Je prevodioca, Fomalnost se moze primijeniti na cijeli proces razvoja iii na dio razvoja (npr.
4. 1zracunavanje (tzv. ,number crun h' " · · · · · specifikacija zahtjeva, dizajn itd.).
jalnih diferencijalnih jednadzbi); c tng SJstemJ, npr. SJstem za rJesavanJe parci·
Vezano uz sam proces razvoja programskog sistema koriste se 2 slicna, ali ipak
5. manipulacija procesima (npr. up r · 1 - · razliata pojma:
fonskoj centrali). rav JanJe s ozemm procesima u digitalnoj tele·
Ciklus razvoja programskog sistema (engl. Software development cycle) predstav-
lja vremenski period od trenutka donosenja odluke o razvoju programskog sistema
Klasifikacija programskih sistema prema podrucju primjene do njegove isporuke, odnosno prestanka poboljsanja.
tlvotni ciklus razvoja programskog sistema (engl. Software life cycle) predstavlja
Prema
. podrucju prim'~ene programs k'1 SJstem•
· · se mogu klasificirati na slijedeCi naCin: vremenski period od trenutka zamisljanja programskog sistema do trenutka pre-
I. S1stemska programska pod..Ska (en 1 s stem f · · · stanka koristenja.
dizaj~iran za specificni racunarski sistet;,; fami~ij~or~~~~~~l~!~~g~a~s~! SJStemd Razvoj programskog sistema je opcenito slozeni proces i sastoji se od skupa
l
sa racunsklm sJstemom kao · d - . . e o a ao ra diakretnih aktivnosti koje se dogadaju u zadanom poretku u toku razvoja. Vremen-
korisnickih aplikacija (npr. op:ra~ij~~~v~~f:m~~~~~~d:~cf~fucio efikasan razvoj ski periodi u kojima se te aktivnosti odigravaju nazivaju se fazana (engl. phases)
 497
496_ _ TEHNICKI INFORMACIJSKI Sl~1r•.•ollao .. rnsk·, sistemi

razvoja. Ne postoji u ovom trenutku konsenzus oko jedinstvenog modela Ziw·, .

,.a
dizajn (engl. General design) obuhvaca apstraktnu specifikaciju STO kom-
c1klusa programskog sistema. Jedan od modela fivotnog ciklusa program·.· f~iU!te programskog sistema treba]u rad1t1.
ststema ukljucuje slijedece faze: o.taljni dizajn (engl. Detailed design) obuhvaca konkretnu specifikaciju KAKO
lomponente programskog sistema rade.
L ldentifikacija problema (odiranje (engl. Coding) je zadnji korak implementacije i obuhvaca kodiranje u
2. Zahtjevi .., ··•edenom programskom jeziku (npr. C, ADA, Fortran 1td.).
2.1 Analiza ! llitalacija (engl. Installation). Narucilac programskog sistema preuzima pro-
2.2 Definicija ' pmski sistem .
.l j ,. KoriStenje (engl. Use). Programski sistem se primijenjuje i koristi.
3. Funkcionalna specifikacija I ()drlavanje (engl. Maintenance) obuhvaca intervencije na programskom sistemu
4. Dizajn · u cilju ADAPTACIJE programskog sistema novom okruzenju Sistema. OPTIMI-
4.1 Opci dizajn
xl
~ACIJE PERFORMANSI programskog sistema ili KOREKCIJE defekata.
4.2 Detaljni dizajn '
5. Kodiranje ;....... a!iteta programskog sistema

Pri evaluaciji kvalitete programskog sistema uzimaju se u obzir slijedeCi kriteriji:

6.1 Instalacija
6.2 Koristenje 1. Adekvatnost (engl. Fitness for purpose). Programski sistem odgovara svrsi ako
6.3 Odriavanje ispunjava slijedeca ocekivanja: svaki koncept 1z. realnog sviJeta preslikava sc
6.4 Ukidanje r jednoznacno U funkciju j Sredstva programs_kog Sistema, ad~~SiraJU Se probl~rt;l
,, ~~risnika, lagano se kor1st1, lagano se uc1 rukovat1 s nJim, ergonomsk1 Je
ldentifikacija (engl. Identification) obuhvaca identifikaciju podrucja kao ~. . .·. kvatan. .
nog za kompjuter!Zlranu obradu. Problem se proglasava rjesivim pomocu pre' ·~ektnost (engl. Correctness). Programski sistem zadovoljava funkcwnalnu
skog Sistema. ;, y ;!"'Cifikaciju.
Zabtjevi (engl. Reqmrements) definiraju koJe funkcwnalne 1 nefunk ; ,. ~anost (engl. Reliability). Programski sistem je pouzdan ako jasno predvida
zahtjeve progran:skt ststem mora ispuniti. Funkcwnalm zahtjevt postavlja1 ; -.-..ihvacanje neispravnih ulaza.
no/tzlazne rel~CIJe programskog ststema. Nefunkctonalm zahtjevt se odn · ~ Wilb t p<rgr ~ke (eng! Fault tolerance). Svojstvo programskog sistema da
perfor~ansu ststema, veze prema konsmku, interne reprezentacije itd. : pre<!~:::: r::giranjee na pog~esne ulazne podatke i/ili nepredvidene promjene u
Analiza (engl. AnalySis) obuhvaca proueavanje i klasilikaciju pojmova · ,.,,.,,. ~ .:jd]cdnostima mtermh podataka.
odnose na pojave i klase objekata i operacija nad objektima sistema. , · , )il;urnostfintegritet (engi.Security/Integrity~. Progr~mski sisten; je siguran ako
DefiJlicija (engl. Definition) obuhvaca nabrajanje svojstava objekata, K: , 1 eautori~irani korisnikn!Je. u stanJU utvrdtU STO ststem radt, KAKO s1stem to
81
operact]e nad nJtma. UspostavlJa se ne neophodno konzistentan skup 6b 011rradi 1 mJC u stan]u spnJecltt rad SJStema.
aksiomatski izrazenih svojstava. 6. Lakoea odrlavanja (engl. Maintainability). Programski sistcm se lako odrzava
Funkcionaln~ ~pecifikacija (engl.. Functional specification) uspostavlja komplt,; iV ako !e. slozenost. promjena za koju se odrf~va~Je. uspostav~a u nekoJ razumnoJ
model kojt ukljucuJe svojstva defimrana u zahtjevima i predstavlja dizajn arhitek' "'-. relactJI prema naporu tzvoden]a samog odrzavanp. .
re odrede~e kombmacije objekata i operacija. Ova arhitektura pokazuje S;.. or.·Lakoea preno~nja (engl. Portability). Ov~j kriterij Je z~dovol!en ako se_program-
programskt s~tem tr~ba radtt~ ne KAKO. Funkcionalna specifikacija treba is1, ilq> ski sistem more sa malo ili nimalo premaka prenos1t1 sa Jednog racunarskog
nJavatt defimctJU zahtjeva. sistema na drugi .
. Dizajn (engl. Design) obuhvaca niz koraka u kojima se postepenim profinjava·. 8. Robustnost (engl. Robustness). Programski sistem je robustan, ako odriavanje ne
nJem specifikacije funkcija priblizava realizaciji u k6du. kvari niti jedno od gore navedenih svojstava.
32 Konearev prirucnik
 499

- skup nezavrsnih simbola koji oznacavaju strukturalne (sintakticke)

kategorije jezika
- T - skup zavrsnih simbola tj. alfabet iz kojcg se mogu graditi recenice
programskog jezika
- P- skup gramatickih pravila (pravila transformacije) oblika a.~f3 koja se
nazivaju produkcije a kojima se definiraju doz;oljene transformacije nizova
simbola. (a. i fi su formule na skupu NuT)
A . - r - pocetni simbol jezika od kojeg poCinju sve dozvoljene transformacije
0 1oma!tzacija razvoja programskog sistema nizova simbola, E je element skupa N

. lnzenjerstvo programskih sistema (en 1 S f . , . . . . - N" T je prazan sku p

crplma
skih koja se bavi sistematskim pri s t g.
sistema. upomo twarc. engmeenng)
razvoju, Je mzenjerska
radu 1 odrzavanju Program se moze opisati kao konacni skup operacija koje se u definiranom
sli~du i u konacnom vremenu primjenjuju na odredeni skup podataka.
logy) je skup metoda
Metodologija razvojapra il·
programskih sisterna (eng·1 Software development Deklarativni dio programa specificira sve tipove podataka, podatke (konstan-
kre . · ' v a, postu 1ata t uputa namiJenJen · 1e, varijable, datoteke) i potprograme koji se koriste u proceduralnom dijelu
IranJu programskog srstcma u ko· . d fi . .
aktivnosti rodukti . jem se e mrraJu faze razvoja i sp<,Clltetr:~tlprograma.
eve opm venfikacije
Yourdon 'stpructured' pDroceldure t M h d i kriterij zavrsetka za svaku Proceduralni dio programa je implementacija algoritma za rjesavanje postavlje-
ment), SADT (Software Analysi::nd ~~ °.gnoTogyh,
51
1 JSD )(Ja.· chon System nog problema u nekom programskom jeziku.
. " ec mque 1t J.
, RazvoJ programske podrske primjenom racunala ( . Razlike izmedu programskih jezika proizlazc iz specificnih tipova podataka,
Software Engineering) Pod · · engl. CASE: Computer lipova operacija i dostupnih mehaniJama za upravljanJ·C tokom programa.
~ ·
~sk
. . .. 0 vrm poJmom obuhvaceno je k .,t · •. r.
za au 1omatrzaciJU razvojaprodukt
progra ·k'h . Sistema
.· . ct!Jem
. . . da ons enJe racu""' T'tp podata k a (s l. I) o d re d UJC
. s k up vnJe
.. d nostt. k OJe
. po d ata k maze
• popnm1tt,
. . . s k up
~at~ ~k
bo!Jsa kako programsk( 1 sa se znacajnije jll)
metoda i pomagala razvo'a s .. a 0 t proces razvoja. Pn tome se atributa cije vrijednosti odreduju razliCite podatke istog tipa i skup operacija
dostupno okruzenje. J paJaJU u cftkasno, konzrstentno i komercija!DO primjenljive na podatke tog tipa.
Apstraktni tip podatka (engl. abstract data type) je tip definiran od strane
programera (za razliku od obicnog tipa koji je predefiniran programskim jezikom).
Usebi ukljucuje deklaraciju skupa podataka, skupa dozvoljenih apstraktnih opera-
cija (definiranih potprogramima) te enkapsulaciju spomenutih podataka i operacija.
PROGRAMSKI JEZICI Enkapsulacija podataka i operacija podrazumijeva mehanizam kojim se sprecava
da se podacima apstraktnog tipa maze manipulirati operacijom koja ne pripada
skupu definiranih operacija za dani apstraktni trp.
... Programski jczik u sirem smislu se formaln d fi . . ...
~rmbola kojt se naziva alfabet iii vokabular ov· o e rmra. pn;ko skupa. nedjeljtvib preslikava Operacija u programskom jeziku je logicki gledano matematicka funkcija koja
tdenttfikatori, opera tori. delimiteri l't I' (
1
t/
skup obrcno erne rezervrrane rijeli,
skog jezika. Tada se niz simbola iz' s~~~~ ) ' : ·. Ner Je skup T_ alfabet program·
skup argumenata u skup rezultata. Operacije se dijele na primitivne
(predefinirane programskim jezikom) i operacije definirane od strane operatera
Neka Je T* skup svih konacnih nizova na /azrva ormula dt recemca na skupu l (potprogrami). Primitivne operacije su obicno unarne (imaju samo jedan argument)
podskup skupa T*. Lc T*. ·Brio koJt Jezrk L na T se definira kao ill binarne (dva argumenta) i dijele se na aritmeticke, logicke, relacijskc te operacije
pridruzivanja vrijednosti podacima.
500
---------·-·-- ---· - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 501
PODATAK
Potprogram je apstraktna operacija definirana od strane programera i osnovni je
--> PREDEFINIRAN od kojeg se konstruiraju programi. Specificiran je imenom, ukupnim
i tipom argumenata (parametara), ukupnim brojem i tipom rezultata te
akcija (operacija) koje obavlja. Funkcijaje potprogram koji producira samo
--> JEDNOSTA VAN
rezultat. Procedura (ili rutina) je potprogram koji producira vise rezultata .
. Problematika upravljanja tokom programa obuhvaca tri elementa kontrole:
--> NUMERI(~KI
- Kontrola redoslijeda evaluacije faktora u izrazima
- Kontrola redoslijeda izvodenja naredbi
->INTEGER - Kontrola redoslijeda izvodenja potprograma
redoslijed evaluacije faktora u izrazima se bazira na implicitnim
--> REALNJ
i asocijativnosti operacija defmiranim programskim jezikom.
more eksplicitno utjecati na redoslijed evaluacije npr. upotrebom zagrada.
--> FIKSNI ZAREZ Kontrola redoslijeda izvodenja naredbi provodi se implicitno (npr. naredbe koje
lli~de tekstualno jedna iza druge izvode se sekvencijalno) ili eksplicitno naredbama
--> PLIV AJUCI ZAREZ 11 upravljanje tokom programa (npr. GOTO naredba). Osnovni oblici ovog tipa
kootrole toka programa su:
ENUMERACIJSKI (engl. ENUMERATION)
kompozicija - niz naredbi koje se izvode sekvencijalno jedna iza druge
altemacija - dvije kompozicije od kojih se u jednom trenutku samo jedna moze
BOOL-OV (LOG!CKI)
izvoditi
iteracija - kompozcija koja se izvodi nula ili vise puta.
ZNAK (engl. CHARACTER)
Kombiniranjem osnovnih dobivaju se slozenije kontrole strukture. VeCina pro-
-->SLOZENI !Jamskih jezika raspolaze skupom naredbi koje implementiraju ove bazicne forme
kootrole.
--> POLJE S obzirom na semantiku kontrole izvodenja potprograma razlikujemo nekoliko
tipova potprograma.

I -> VEKTOR (JEDNODIMENZIONALNO Rekurzivni potprogram je potprogram koji sadrii direktno ili indirektno poziv
samog sebe. Direktno rekurzivan potprogram saddi poziv samog sebe. Ako
--> VISED!MENZIONALNO POLJE potprogram sadrii poziv drugog potprograma koji, ili poziva prvi ili u dinamickom
-->REKORD lancu poziva drugih potprograma jedan ili vise potprograma poziva prvi, tada je
potprogram indirektno rekurzivan.
UYjetnl (Exception) je potprogram za koji ne postoji eksplicitni poziv u programu
__. INV ARIJANTAN (engl. INVARIANT) a aktivira se u slucaju realizacije nekog dogadaja ili u slucaju ostvarenja nekih
ul'jeta u toku izvodenja programa (npr. pojava prekidnog zahtjeva od neke vanjske
__. VARIJANTAN (engl. VARIANT) jedinice ili detekcija greske kao sto je preljev).
Korutina (engl. coroutine) je potprogram kod kojeg, u odnosu na pozivajuci
__. NIZ ZNAKOV A (engl. STRING) potprogram, ne postoji hijerarhijski odnos u smislu da se pozvani potprogram
mora u potpunosti izvrsiti prije nego se kontrola vrati pozivajueem. Korutina se
--> KAZALO (engl. POINTER) samo djelomicno izvrsava nakon cega se kontrola vraca pozivajucem potprogramu
koji opet more pozvati korutinu ali ovoga puta na mjestu gdje je korutina vratila
--> DA TOTEKA (engl. FILE) kontrolu pozivajueem potprogramu.
Rtsporedeni (engl. scheduled) potprogram je potprogram kod kojeg izvodenje ne
DEF!NIRAN OD STRANE PROGRAMERA zapoeinje u momentu poziva vee nakon sto su ispunjeni uvjeti naznaeeni u pozivu
Sf. l. - Klase podataka potprograma. Tipicno je taj uvjet istek nekog vremenskog intervala ili trenutak
kada neki matematicki izraz poprimi odredenu vrijednost.
 503
j rom na memorljski pros tor ijili brzinu izvodenja. Optimirani interni kod sluZi zatim
tao baza za generiranje naredbi u ciljnom jeziku koji moze biti strojni jezik,
ISelllblerski jezik iii bilo koji drugi yg; programski jezik.
Konacna faza prevodenja maze biti povezivanje vise taka prevedenih programa
~oji se u tom slucaju nazivaju moduli) u jedan izvrsni ciljni program. Karakteristi-
ka modula je da program prevodilac ne maze razrijesiti refercnciranje na podatke
koji su izvan samog modula (eksterni podaci) niti moze razrijesiti adrese eksternih
procedura koje se pozivaju iz modula. Zbog toga su takva nerazrijesena mjesta u
kOdu oznacena u posebnim tabclama koji su dodatak generiranom kiidu. Program
za povezivanje i punjenje (engl. linking loader iii link editor) koristi te tablice da
korektno popuni adrese podataka odnosno procedura te da poveze sve module u
konaCni program spreman za izvrSenje.
S obzirom na tip izvornog jezika koji je ulaz u prcvodilac i tip ciljnog jezika koji
generira prevodilac razlikujemo vise vrsta prevodilaca, vidi tabl. I.
(cn~?a~~.~~~rd)ij;Ii fa leksicku i sintakticku. Leksicka analiza koju obavlja
. . ~. . . IJC I Izvorm program na osnovne IeksiCke el Tab!. I. - Tipovi prevodilaca
~oJesa~mJ:vaJu npr. identifikato"ri •. delimiteri, operatori, brojev~~~jn~~n~efgl.
e nJect,omentan I sl. Lekstckt elementi su ulaz za sintakticku Ulazni jezik Izlazni jezik
obavlJ~·pa;ser (engl. parser). Zadatak ove faze je da identificira sintakticke
ProSireni viSi Standardni visi
~~r!~~~i :1.
ao sto su npr. deklaracije, programski blokovi, programske
program ski jezik program ski jezik
i

J
Kompajler Visi programski Strojni
IZVORNI _. A'I
JEZIK (engl. compiler) Mnemonicki strojni
~ SINTAKTICKI ~~
ELPMENTI A Visi programski
[,
I' Asembler Mnemonicki strojni Strojni
(engl. assembler)
:1
Programski razvoj u sirem smislu je proces preslikavanja specifikacije korisnickih
zahtjeva u programski sistem. Specifikacija zahtjeva sadrz.i opis akcija i koncepata
~ CILJNI K0D
(MODUL)
J;
E
sistema sa stanovista buduceg krajnjeg korisnika. Programski sistem kao sinteza
hardverskih i softverskih elemenata realizira specificirane zahtjeve. Programski
razvoj karakteriziran je zivotnim ciklusom sa tipicnim fazama (sl. 3).
[ ~IZVRSNI
z
A
SPECIFIKACIJA PRELIMINARNI
OST ALI MODULI
PROGRAM KORISNICKIH DIZAJN
ZAHTJEVA
Sl. 2. - Proces prevodenja
Medukorak izm d
tak da
r · ·
\ u anatzei smte~epredstavlja semanticka analiza Ciji je zada.
,
rna kojin~e os~7~ ~ {adebmh smtakttckth elemenata strukturira interni kod progra.! VERIFIKACJJA ,_ INTEGRACIJA ,_ IMPLEMENTACJJA
. P s uzt 1 ao aza za genenranJe ciljnog programa. · (KODIRANJE)
Smte~ase dtjeh na ~azu optimizacije i fazu generiranja ciljnog ro rama U f82i'
opttmtzaciJe, mternt kod generiran od strane semanticke analize ,: op~imira's obzi.l Sl. 3. -- Faze programskog razvoja
SOL ______ TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEMI Slmboli za dijagrame toka programa --------------- 505

Prva faza programskog razvoja je preliminaran dizajn prog•rarnslwg

koji grupira korisnicke zahtjeve u logicki povezane cjeline (module).
rak dizajna je detaljni dizajn programskih modula koji se sastoji od Modifikacija programa. Prikazuje se npL postavljanje ne~og
i evaluacije algoritama i struktura podataka koji ee se realizirati u program-

0
prekida, modifikacija nckog registra, stavlJanJe programa u pocel·
skim modulima. Faza implementacije iii kodiranje obuhvaca preslikavanje alg~ no stanje itd.
ritama i podataka u izabrani programski jezik (iii jezike) i testiranje na n>
vou modula. U fazi integracije skup modula koji Cine programski sistem se intt-
grira u programsku cjelinu i testira na nivou cjelokupnog programskog s~t•
rna. Verifikacijom se odreduje da li programski sistem funkcionira u skladu u

0
zahtjevima.
Rucna operacija. Prikazuje operaciju operatera koji se nalazi uz
kompjutoL

SIMBOLI ZA DI.JAGRAME TOKA PROGRAMA

(JUS A.F0.004/71)

Operacija, opcenito. Prikazuje se jedna operacija iii vise nji~.

0 UJaz podataka ili izlaz podataka.

D ako je rezultat operacija promjena vrijednosti, oblika iii mjesu,

nekih informacija. Poslije takve opcenite operacije izvrsava ~
Jedan potpuno odredeni postupak. Crta toka odvijanja operacija prograt;la prikazuje ~ezc me_-
du simbolima u dijagramu. Rad1 Jasnoce mogu se nacrtama
toka postaviti strelice usmjerene na simbol ko)I se kasmJe ;.zvo·
di. Prioritetni su smjerovi: a) odozgo prema dolJe, b) s IJeva
udesno.
Odluka (grananje). Prikazuje se operacija koja ispituje neli
uvjet, nakon cega program odabirc jedan put izmedu viSe njil,'
obicno izmedu dva iii tri pula. Prema tome, poslije takve ope·
racije ne izvrsava se neki unaprijed potpuno odredeni postu·
pak. Spajanje dviju crta toka. Upotreha strelice povecava pre-
glednost.

[]] Potprogram. Prikazuje se modul koji moze imati i viSe ulaza i

vise izlaza.
0
Povezivanje raznih dijelova u dijagra~u tok~. Izlaz iz ne~o~
dijela dijagrama toka i ulaz u drug1 d10, _koJI su medus': n
povezani uz pomoc tog simbola, moraJU Imati Islu oznaku. VIse se
izlaza moze povezati s jedmm jedmim ulazom.
 506 507
TEHNICKI INFORMACIJSKI mreie
RACUNARSKE MREZE

Medusobno povezivanje raCunarskih sistema i korisnika raCunaia u raCunar-

Granil'no mjesto: poceta
slii':no. • k (start), zaustavljanje (stop), prekid ske mreie maze znacajno povecati efikasnost abrade informacija jer omogu-
iuje iskoristenjc javno raspolozivih usluga (npr. elektronicka pasta, bibliotecne
haze podataka), iskoristenje distribuiranih baza podataka, zajednicko iskoriste-
nje skupih resursa koji se rjede upotrebljavaju (specija\i:tirana raCunala, crtaCi.
!tampaci, diskovi, magnetske vrpce) i upravljanje geografski distribuiranim proce-
Napomena. Ovaj simbol slui:i za ·, . suna.
----[ u dJjagramu taka C ( ,
va a velika
si~lbol.
oznacavanJe
1· . r ICc vade do sJmbola koji
ug ata zagrada ukazuje na tekst koji Osoovni pojmovi o racunarskim mreiama

Mreu se s obzirom na njihovu velicinu mogu podijeliti u tri osnovne grupe:

Primjer: Dijagram toka
k "I' '" manJi od h. (sl. I). za nalazenje najveceg ad onih broJeva
!okalne mreze (LAN - Local Area Network), mreze srednje veliCine (Metropolitan
Network) i velike mreze (WAN- Wide Area Network).
Osnovni topoloski oblici mreza su: zvjezdasti (centralizirani) (sl. 1), prste-
nasti (sl. 2), hijerarhijski (sl. 3), isprepleteni (sl. 4) te povezani na zajednicku
sabirnicu (sl. 5).

Sl. 1. Zvjezdasta mreza Sl. 2. Prstenasta mre?a

- - Jobav1jest lllJedan
~ i I"IIJe manj1 od o

Promet se u racunarskim mrezama moze prospajati na tri osnovna nacina:

prospajanjem vodova, oruka i paketa.
Prospajanje vodova ostvaruje se ilfa vnom vezom izmedu racunala. Tipican
primjer ovog tipa prospajanja jest pov crivanje racunala preko telefonske entrale iii

Sl. 2. Primjer dijagrama taka programa

- ~
508
TEHNIC::Ki INFORMACIJSKI SISTEMI !acunarske mre:l.e 509

vi!e telefonskih centrala. Sarno prospajanje u centralama maze se izvrsiti meha-

ni~ki iii pomocu racunala. Ovaj naCin prospajanja je dosta nesiguran, a takoder
more uzrokovati poremecaje (neujednacenosti opterecenja) u telefonskoj centrali
zbog duge zauzetosti pojedinih vodova.
Kod prospajanja vodova prvo se izgraduje cjelokupan fizicki spojni put izmedu
krajnjih korisnika. Za to se koriste upravljacke poruke na relaciji korisnik-mreza
i izmedu pojedinih cvorova mreze. Nakon prve faze uspostavljanja ve1e nastu-
pa faza transfera podataka u kojoj korisnici neposredno komuniciraju jedan s
drugim. Po zavrsctku transfera nastupa faza prekida veze u kojoj se pomocu
upravljackih poruka razgraduje prethodno uspostavljeni spojni put. Kod prospaja-
nja vodova (komutacije kanala) jednom uspostavljena veza ostaje pridijeljena
korisnicima neovisno o tome da li se njome efektivno koriste iii ne. Veza se prekida
na zahtjev jednog od njih iii u odredenim slucajevima na temelju intervencije
organa mre:le.
Prospajanje poruka ostvaruje se tako da se u mrezu racunala salju poruke. Svaka
poruka putuje kao cjelina i u zaglavlju ima adresu odredista. Poruke mogu do cilja
stizati razliCitim putovima ina njima prolaziti krozjednu iii viSe medustanica. Ovaj
naCin prospajanja omoguCava jednakomjcrnijc optcrcCcnjc komunikacijskih vodo-
va od prospajanja vodova, ali traZ.i slolenijc upravljaCkc programe mrc/c.
Prospajanje paketa je podvarijanta prospajanja poruka. Porukc se rastavljaju
na pakete ujednaccnc duljine, a svaki sc paket nezavisno prosljedujc prema
odredistu. Paketi koji cine jcdnu poruku mogu do odredista stici raLiicitim
putovima i drugim redoslijedom nego Sto su poslani. Tokom prijcnosa paketi sc
ispituju na pogrcSke i retransmitiraju prema potrebi potpuno nezavisno. Komuni-
kacijsko raCunalo na odrediStu ima zadatak da pakcte sloZi u originalnu puruku.
Ovaj nacin prospajanja daje najbolje rezultate u velikim mreiama, ra vnomjernijc
optereCujuCi komunikacijske vodove od ostalih naCina, ali sui upravljaCki progra-
mi mrcie najslozeniji.

Sl. 4. lsprepletena mre!a ISO OSI model

CCITT (Commite C:onsultatif International Te!egrafique et Ti:!Cphonique) stan-
dard X.200 sadr7i preporuke o otvorenim komunikacijskim mrel:ama, od-
nosno preporuke o otvorenim komunikacijskim mrc:Zama. odnosno glohalni opi~
!SO OS! (International Standard OrganizatiOn Open System Interconnection)
mreia.
Cilj standarda je da omoguCi prijenos infonnacija izmedu hiln kojc komunikacij-
skc oprcmc razlicitih proizvodaca. ISO OS! preporuke za izgraJnju komunikacij-
skih mreza koriste se podjclom mreznih funkcija na slojeve. Rad na standardima
koji opisuju donje nivoe ISO OS! mreze zavrsen je ?a nekoliko ra1lii:itih primjcna i
fizickih komunikacijskih vcza. Daljnja razrada standarda kompletira se definira-
njem standarda X.400 koji opisuje sloj primjene (najvisi sloj mrc?c).
Slojevi ISO OS! modela sadrze opis funkcija koje ohavljaju i opis interakcija s
ostalim slojevima. Svaki sloj mo:ie se k{lfi"tlti samo funkcijama sloja neposredno
 510 511
- TEHNICKI INFORMACIJSKI SISlrEMiilteunarske
is pod sebc, a sloj neposredno iznad koristi se . . .. razina ostvaruje veze izmedu procesa na razliCitim raCunalima. U
razdvoJcm spojistima koja omogucavaju pri.eno· nJeJ_ovt~: funkctjama. Slojevi 8U rada sjednice ova razina mora omoguC:iti obnavljanje veze i
na Je d~rektna interakcija izmedu slo'eva k~·· s po ata a medu njlma. Zabranjc-
razmm mjestima u mreZi komunjcir~. .. ~~. n.tsu ~USJedm. SloJevt tste razine na
protocols). JU tstorazmsklm protokohma (peer to peer razina rastavlja poruke iz sjednicke razine u manje poruke, brine se za
Uvodenjem podjele na slojeve omo U(Oen· . d redoslijed i provjerava ispravnost pristiglih poruka.
povecana prilagodljivost, ali se gubi na gbrzin~ r~~a~o ularnost programa mreie i razina upravlja radom podmreze, odnosno usmjerava pakete i poruke na
N · d' i dozvoljene putove.
b' . ' r··· .. .
pretvor:ti u nekoliko kracih. To je potr~~ ~ 11d~az tctte duljme, paJe nuznop~ruku
0
a POJC mim razinama poruke mo
podatkovnog spoja pretvara nizove podataka u oblik prikladan za fizicki
konsmckom ~1vou prilagodile ftziCko. ra?ini N bt ~~ poruke k?Je se dobtvaJU na · se porukama dodaju ok viri i izraduju se potvrdni okviri koji se Salju
ponovno slozlti. Svaki sloj moze /i ·I· . · d a pnJemnom mJestu !reba poruku IM""""'"ma poruka. Kada se ustanovi da poruka nije ispravno primljena, ponovno
prijemu ga nakon obrade oduzeti i/por~~~Jll oda!I zaglavlje na poruku, a pri poruke je posao podatkovne razine. Ona takoder rjesava konflikte koji
ISO OS! mogu nastati ako se izgubi potvrdna poruka pa posiljalac ponovno posalje istu
model je definiran u sedarn razina (sl. 6): poruku.
FIZi~ka razina odreduje pravila i postupke koji opisuju fizii':ka, elcktricka i
proceduralna svojstva fizickog prospoja izmedu krajnje podatkovne naprave (rac.u-
primjena nala) i krajnje komunikacijske naprave (veze prema javnim iii privatnim vodovima
(application)
za prijenos podataka).
predocavanje
(presentation) Standardi za lokalne mrde i mrefe srednje velicine

sjednica Standard IEEE 802 opisuje nekoliko razliCitih rjesenja dvaju donjih slojeva OSI
(session) mrezne arhitekture za lokalne mreze, jedno rjesenje za mreze srednje velitine i
sucelje prema visim slojevima OSI arhitekture. Zbog slozenosti podatkovnog spoja
prijenos on je podijeljen na dva podnivoa: upravljanje logickim spojem (LLC - Logical
(transport) Link Control) i upravljanje pristupom komunikacijskom mediju (MAC - Media
Access Control). Standard sadrzi ove dokumente:
mreZa 802.1 - sucelje prema visim slojevima (HILl - Higher Layer Interface Stan-
(network) dard)
2. 802.2 - upravlJanje logickim spojcm (LLC)
podatkovni spoj 3. 802.3 - upravljanje pristupom fizickom mediju (MAC) i fizicki sloj za mrezu sa
(data link) zajednickom sabirnicom i detekcijom sukoba (CSMA;CD - Carrier Sense
Multiple Acess with Collision Detection)
fizicki sloj 4. 802.4 - upravljanJe pristupnom fizickom mediju (MAC) i fizicki sloj za mreiu sa
(physical) zajednitkom sabirnicom i znackom (Token Bus)
5. 802.5 - upravljanje pristupom fizickom mediju (MAC) i fizicki sloj za prstenastu
1
Sl. 6. Razine ISO OS! modela mrezu sa znackom (Token Ring)
6. 802.6 - upravljanje pristupom fizickom mediju (MAC) i fizicki sloj za gradsku
U razini primjene stvaraju ;e korisn.'k- ., . .. mrezu (MAN -~ Metropolitan Area Network).
raspodjelu rada dijelova programa na raz~· a p~av~ a komum~actje, postupci za
s raspodijeljenim bazama podataka. tm racunahma u mrezt ' postupci za rad CSMA/CD mreza (topoloskog ohlika prema sl. 5) ima najjednostavniji nacin
pristupa komunikacijskom rnediju u standardu 802. U njoj stanica koja 7eli poslati
Funkcije razine predoca•·anja sluze za preoblikovan·e .. poruku preko mreze osluskuje liniju i kada ustanovi da je linija slobodna posalje
postupct za kornrnminnje podat· k . k . . J poruka. To su, napnmJer, poruku. Posto je mogu(e da dvijc 'tanice pokusaJu odasiljati istodobno, predvi-
' a a ' nptografskt postupci.

Sl. 7. Topologija prstenaste mreie sa znackolll
Javne mreze za prijenos podataka omogucuju pouzdan i ekonomican prijenos na
veCim udaljenostima. Troskovi komunikacije ovise o kolicini prenesenih podataka.
Idealan protokol treba biti siroko prihvacen da bi se snizila cijena mreznih vrata
(gateway) potrebnih za povezivanje. Ove zahtjeve ispunjava protokol za paketsku
IDreZU X.25.
Velike privatne mreze, odnosno mreze kojima pristup nije javan {dozvoljen
svakome tko to zeli) primjenjuju se ako se zeli visoka pouzdanost mreze iii iz
razloga sigurnosti. Njihov nedostatak je visoka cijena zato sto se odrfavanje mreze
p\aCa bez obzira na kolicinu prenesenih podataka. Ovakve mreze se eesto primje-
njuju za upravljanje distribuiranim procesima u realnom vremenu.
Medusobno povezivanje mrda: razlicitih lokalnih mreza, lokalnih mreza s
velikim mreiama iii razlicitih tipova velikih mreza, zahtijeva posebne uredaje za
povezivanje - mre:lne mostove {bridges) i mrezna vrata {gateways).
Mrelni mostovi sluze za povezivanje mrda koje imaju jednak komunikacijski
protokol, adresiranje i veliCinu poruka. Njihove funkcije su da prime poruku iz
jedne mreZe, da izmjene adresno polje i da je posalju u drugu mrezu, vodeCi pritom
racuna o razlicitim brzinama prijenosa u mrezama i razlicitim kontro\ama pristupa
fizitkom mediju. Mostovi omogucavaju prevladavanje razlika medu mrezama na
flzitkom nivou i nivou podatkovnog spoja.
Mretna vrata su s\ozeniji uredaji i primjenjuju se ako mreze koje se povezuju
imaju razlitite protokole. Ona omogucavaju prevladavanje raz\ika u visim nivoima
mrelne arhitekture.
33 Kontarev prirucnik
 515
514 _ ________ TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTE lrocesno upravljanje - - - - - - - -
Tipovi mrefa i protokola u sistemima za daljinsko vodenje _ industrija papira, gume i tekstila
_ vodoprivreda
U sistemima za daljinsko vodenje (nadzor i prikupljanje podataka) primjenjujet _ industrija hrane
vise tipova mreza: mreze daljinskih stanica, lokalne mreze i velike mreze. _ brodogradnja .• ··
. odnJ·a ' priJ·enos i distribucija
Mreze daljinskih stanica povezuju daljinske stanice (specijalizirana mikroraCUIIl· - pfOIZV .
elektncne energiJe
Ia koja prikupljaju podatke iz procesa i prosljeduju komande u proces) i komunikJ. - !eljeznicki, gradski i cestovm promet
cijska racunala u upravljackim centrima.
- automatizacija tvormce ltd. . ravlJ·anJ·a J·e skup diskretnih i
Komunikacija izmedu komunikacijskih racunala i daljinskih stanica nije s!alf . 1-- lema procesnog up . -
Proces promatran sa staplstasts ·e medusobno funkcijski i vremenskl kore 1lra-
dardizirana. Takoder nisu standardizirane ni funkcije daljinskih stanica. Danas m kontinuiranih procesmh vanjabh, koj r 'k . tern Cime se osigurava funkclja
trzistu postoji velik broj razlicitih tipova daljinskih stanica koje komunicirajl ju. Procesne varijable flnhvaca upr~ 1ac I ~~\eh~ologiji i zahtjevima procesa
potpuno razlicitim protokolima i obavljaju funkcije koje nisu potpuno istovjetn~ nadzora i prikaza stanJa procesa. ~~n~fecu na proces u funkcj_i jednostavnog
U sistemima za daljinsko vodenje postoji potreba za podrzvanjem vise tipow obraduju se prikupljent podacl; povra\ hnollogija procesa odreduJU lzbor rnJer-
daljinskih stanica spojenih na jedan upravljacki sistem, kako zbog zelja investitou ili slozenog upravlJanJa. Stru _tura I e h'tetkuru sistema i poveztVanp.
tako i zbog nastavka primjene vee postavljene opreme kod zamjene starih sisteJDI no-instrumentaCIJS .. k . avlpcke opreme, ar I
e I upr . . danas rimjenjujemo proizasli su iz koncep-
za daljinsko vodenje novim. Da bi se razlike daljinskih stanica sto vise lokaliziriill Sistemi procesnog upravlJanJa kakve r· p procesom rucno prema mstrumentl-
sto znatno pojednostavnjuje i povecava pouzdanost podrske razlicitih tipow ta ,instrumentacije" kada Je operater uprf;d:~stavna komunikacija s operaterom
daljinskih stanica, u sustavima za nadzor i upravljanje procesa koje proizvoo
ma povezanim na procesnu_ opre!"~· instrumentima. U sljedecem koraku razdvo-
,Rade Koncar" uvedene su virtualne daljinske stanice i virtualne jedinice za nadztr ostvarena je izvedbom prednph ploca . . dzor i prikazne iii operaterske stamcc.
komunikacijske linije (virtualne komunikacijske stanice). Time je omoguceno da vii
jene su procesne stamce za upravl!anJe ~ n:alizacija funkcija prednjih ploca pr~ces­
slojevi programskog sistema za nadzor i upravljanje rade samo s jednim tipom Osnovna zadaca operatersklh stamca Je:kr~nske podrske, integriraju i sve snazmJe
daljinske stanice, virtualnom daljinskom stanicom. Sve razlike u komunikaciji i nih kontrolera, ah se, zbog pnsustva
funkcionalnosti daljinskih stanica sakrivaju programi koji realiziraju virtualnu
daljinsku stanicu, a to je najnizi nivo programa u komunikacijskom racunalu. upravljacke funkcije. . p able Logic Controllers)
·-k· k t 1 n (PLC - rogramm . _ .
Lokalne mreZ. tipicno povezuju racunala unutar jednog centra. U centru ~ Programabilni logic I on roe 1 . . tehnici. Na pocetku su rJesava'1
· · - · temeljenth na re CJDOJ · d sta vnc
nalaze komunikacijska racunala, racunala za obradu podataka u realnom vremen~ proizasli su IZ rJesenJa b ( tr 440). Kasnije su dodane Je. no.. .
racunala za obradu u prosirenom realnom vremenu i racunala za komunikaciju ~kljuCivo funkciJe Booleove alge. re ':. enja s operaterskim i komumkaciJSklm
covjek-sislem. U lokalnim mrezama najcesce se upotrebljavaju protokoli definiranil matematicke i nadzorne fun~ciJe I prostr . . -nstrumentacijskim sistemima.
. . • · ogucllo povez1van]e s I
u IEEE 802.3 i 802.4 standardima. mogucnost1ma, sto Je om . . ranja osigurava podrsku 1.a
V ,. SCADA sistema daljinskog nadzora I uprav J
Velike mreze povezuju upravljacke centre medusobno. To je potrebno da ~~ kom":~:aciju s instrumentacijskim i PLC slstemlrna.
omoguCi protok podataka i komandi kroz cijeli sistem daljinskog vodenja. Komu-
nikacijska racunala u pojedinim upravljackim centrima medusobno su povezana i
ona zatim prosljeduju poruke primljene iz velike mreze u ostala racunala u Sistemi procesnog upravljanja . .. . ...
lokalnom centro, odnosno odasilju poruke iz svih racunala u lokalnom centru u .. . o u ravljanje i automatlzaciJU mtegnraJU
veliku mrezu. Za komunikaciju u velikim mrezama sve se vise upotrebljava Danasnje generaciJe Sistema za proces~zor~e SCADA funkcije. KONCAR PRO
protokol definiran X.25 standardom. u sebi instrumentacijske, PLC I neke na rirano sistema i podloga je za daiJnJ_a
MASTER sistem_ je pnrnJer takv~ga mte~ kao i~tegrirani, distribuirani upraviJaC-
objasnjenja"- Ovi se slsteml kara ter~~~~{mo povezanih mikroracunarskth uredaJa.
PROCESNO UPRA VLJANJE ki sistemi, a sastoje se od farntliJe m_e "elovi u ravljackog sistema (procesne stam-
Distribuiranost podrazurnljeva da se diJ esno· psekciji kojima se upravlja I da se
Procesno upravljanje obuhvaca sisteme za upravljanje i automatizaciju industrij- ce) mogu ]ocirati blize ()bJ~ktu lh proc r .j mogu prilagoditi strukturi upravlJa-
skih, energetskih i transportnih pwcesa kod korisnika kao sto su: struktura uredaja i funkciJe sistema uprav pnJa
- metalurgija nog procesa.
- proizvodnja i distribucija nafte i plina
- - " -- - . ONCARA" i ABB AUTOMATION. pa se mnogi nazivi
- kemijska i petrokemijska industrija H Sistem je rezultat suradnJe ,RADE K ... ABB
- industrija cementa i stakla susreCu i u odgovarajuCoj dokumentaClJI .
 516. _ _ _ _ _ TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEMI
517
Procesno upravljanje
Osnovni dijelovi sistema procesnog upravljanja (sL 1) jesu:
Procesne stanice - niz programabilnih kontrolera s logickim i regulacijskim
funkcijama namijenjen upravljanju procesima razlicitog nivoa slozenosti.
Operaterske stanice - niz uredaja za komunikaciju covjek-stroj (MMC - Man
Machine Communication ili MMI - Man Machine Interface) u rasponu od iO.njska
ro(unala ='-1.--
panelnih jedinica do snaznih ekranskih prikaza.

operotersko
stan1CO

prcgrnmsko
siGniCO

SL l.Dijelovi sistema procesnog upravljanja

procesna
Komunikacija - LAN (Local Area Network) i racunarska mreza (CNC - I :>tOniC.O
Computer Network Communication) definiraju informacijske sabirnice (bus) i I
funkcije mreznih vrata (,gateway") na razlicitim nivoima funkcionalnosti, koje slult ~El
operaterskn
za medusobno povezivanje dijelova u sistemu ili za vezu s vanjskim racunalima ili ston,co
komunikacijskim sistemima. KONCAR PRO MASTER
Programske jedinice - programski i servisni uredaji koji sluze programskom SL 2. Struktura sistema procesnog upravljanja
razvoju, instaliraju i odrzavanju.
Procesne stanice, operatcrske stanicc, koncept komunikacije i programske jedinice .. , . . . ·tern rocesnog upravljanja uni.o jc
u Pro Master sistemu nazivaju se MasterPiece MasterView, Master Net, MasterAid. U odnosu na prethodne generaCIJe ':P:"'_mi~;~rma~jski nivo. Maze segovonll o
·os J·edan visi nivo u tretlraDJU aphkaciJ. K .. "k radi isklj"uCivo na mformaciJ-
Struktura modernog sistema procesnog upravljanja koji je izgraden oko lokalne J ' · -- 1ogl·ck I· - fiz1ck1 mvo . stala
onsmdva nivoa, i vidi apl"k .. a
mrere (LAN) prikazana je na sL 2. Ako LAN odgovara OSI modelu (Open System nizu informacijskl . 1 aciJU n
Interconnection) komunikacijske funkcije se odvajaju od aplikacijskih programa, skom ni~ou, koi_~. je tra~sr:;e~~~t~aGl~c~~n~ificiraju se. nazivima, a korisnik se ne
koji postaju neovisni o mreznoj strukturi. Prosirivanja ili prestrukturiranja u nJemu _bhzak n~~~~~~~c:ssistemaJprocesnog upravljanJa.
'sistemu zbog toga ne zahtijevaju nikakve programske promjene. opterecuJe spec
Procesna baza podataka predstavlja opis procesa i njegova stanja i potpuno je
distribirana na procesne stanice u kojima se realizira i funkcija upravljanja, dok Procesne stanice .. . · f rna
. . I ·ko" osnovi i funkcljsktm mogucno~ I ..
operaterske stanice sadrze samo informacijc koje se odnose na prikazivanje i rucno Procesne stanice razhkuJU se po tehno os J sistemu (sl. 2), a zadovolpvaJU
upravljanje. Mogu se upot~ijebiti samostalno lh mtegnrano u ..
sljedeee funkc1)e:
 519
upravljanje __
518 - TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEMI
-logicko i sekventno upravljanje
Tab!. 1. - aritmeticke funkcije i obrada podataka
Pregled funkcija Master Piece procesnih stanica - regulacijske funkcije ukljucujuCi i adaptivnu regulaciju
~ - pozicioniranje
FunkcrJe Operoterska stan lCD 100 Operaterska stanrco 200 - registriranje dogadaja i alarma
- jednostavnu komunikaciju covjek-sistem u formi panelnih jedinica i ekranskog
logrka sekv uprovlJDnJD 11?9(,J149:- 1~b5 1220 1240 260 280
prikaza.
Obroda podatoka
121 14 r-- Kao primjer navodimo procesne stanice u Pro Master sistemu:
Arrtmetrko -MasterPiece 51 - MP 51 je mali programabilni logicki kontroler sa 32-64 U/1
UpravlJDOJE' f--
RegulDCIJO (ulazno-izlaznih) tocaka za upravljanje brzih digitalnih procesa, samostalno iii
f-
Pozrcromran1e integrirano sa stanicama veCe funkcionalnosti.
UprovlJGnJe obJektom
- - MP 100/IOOT je programabilni kontroler za upravljanje i regulaciju sa 128 Ujl
tocaka. Maze se upotrebljavati samostalno iii kao procesna stanica u distribui-

i ~H
Zarul]rce r trpkola ranom upravljaCkom sistemu, komunicirajuCi s drugim dijelovima sistema.
f-
SrgnalrzocrJD greSako MP lOOT je stanica koja je pored konvencionalne PID regulacije prosirena
'--
Analogm rnstrumentr funkcijom adaptivne regulacije (START - self tuning adaptive regulator).
L- - MP 200 je procesna stanica najviseg nivoa s visokim stupnjem funkcijske
Komunr-
kDCijO
Operatersko stonrco 120
Panelne edrnrce
Opera! slonrca 130/135
1 modularnosti. Kapacitet U/l signala je 4000, a mogu se vezati direktno iii preko
distribuiranih Ujl jedinica, povezanih brzim komunikacijskim sabirnicama na
(Ovjek-stro Ponelne jedmrce stanicu. M P 200 maze se jednostavno integrirati s ostalim procesnim i operater-
Operotersko slanrca 820 r-- skim stanicama realizirajuCi na taj nacin vrlo velike distribuirane sisteme
1 grof prrkozno
Jedmrco, tastatura upravljanja i nadzora.
graf Stamna~ U tab!. I. dan je pregled funkcija razlicitih MasterPiece procesnih stanica.
....Q!SO(.
Operaterska stanrca 850
-
3 grot prrkazne
Jedrnrce. 3 tastature Jezik procesnog upravljanja
2 prsaCo, grot StompOC
1-- 1-- Izrada aplikacija za moderne sisteme procesnog upravljanja obavlja se jezicima
Operotorska stanrca 310
Crno- br1eta prrkozno. viseg nivoa, tj. jezikom funkcijskih blokova s grafickom reprezentacijom, poscbno
edrnrco prilagodenom aplikacijama procesnog upravljanja. Sa stajalista sintakse jezik je
Orgrtol ulaz- rzlaz I 1 -
karakteriziran bibliptekom PC-elemenata (PC - Process Control). Elementi se
dijele na funkcijsk'c. strukturalne i clemente baze podataka. Svakom elementu
-~
Komunr-
Analog uto 7 rzl.oz
kDCtJO S pridruzena je jednoznacno definirana funkcija i graficki simbol. a raspon funkcija
procesom Termo ulaz elemenata maze b1ti od Jednostavnih logickih do slozenih regulacijskih funkcija.
lmpulsna broJ 1la
- Ulazi i izlazi elemenata mogu se povezati na ulaze i izlaze drugih elemenata ili na
bazu podataka. Posao povezivanja nije nista drugo nego programiranje, koje se
Komun1-
kOCI)Q S
ra(unalom
Sab1rn1ce MB200

EXCOM komun1koc 1Ja 5

TI 1--
obavlja uz pomoc programskih jedinica i alata (Master Aid) povezanih na procesne
stanice (sl. 2). Rezultat programiranja automatski se maze dok umentirati u grafic-
vanjsk1m raCunalom
koj fomti (sl. 3). Uz pomoc strukturalnih elemenata aplikacijski program moze biti
podijeljen u odgovarajuce module, koji se mogu tretirati i izvrsavati individualno.

Operalerske stanice
Ovisno o slozenosti i zahtjevima, izbor opreme za komunikaciju covjek-sistem
moze biti od jednostavnih panelnih jedinica do stanica s ekranskom podrskom na
koje se postavljaju veliki ergonomski zahtjevi (sl. 2).
520

upravljanje 521

i
E r• Parametri prikaza za operatorsku stanicu MV 850/l
~ ~
~
< ~0 " >; l
~0 procesni prikazi 240 maksimum
Q
~i o·B-
<11 gff dinamicke tocke 255/prikaz
r H t~ t~ prikazni elementi 350 priblizno za proces
i !
i I prikazi tren da 120 maksimum
I rezolucija 220 tocaka u vrijednosti
I 240 tocaka u vremenu
vremenski raspon 1 sat do nekoliko godina
I (maks. 10 raznih log. intervala)

lista dogadaja
broj 600 maksimum
rezo1ucija 1 ms
' lista alarma
broj 210 maksimum
rezolucija 1 ms

sistemska lista
broj poruka sistema 90 maksimum
rezolucija 1 ms

lista kronoloski registriranih dogadaja

rezolucija 1 ms

tipicna vremena
izmjena prikaza 3s
promjena binarnog signala u procesu manje od 1 s
rucno uprav1janje

II e
I - od zahtjeva do procesnog iz1aza
- od zahtjeva do osvjci.avanja prikaza
rnanjc oU 1 s
manje od 1 s

~ j l ~
analogna ve1iCina:
- prikazi objekta 1s
~ 0 ~ ~
0
""
!~ - ostali prik azi (1 ), 3 ili 9 s
,g
;;
" ~ l! U PRO MASTER sistemu razlikujemo tri funkcijska nivoa za komunikaciju
covjek-sistem:
- MasterView 100 -- MV 100 je niz panelnih jcdinica, kao stu su numericke
prikazne jedinice, tastature i palcaste preklopke, a upotrebljavaju se zajedno sa
programabilnim kontrolerom MP 100
 - - - - - - - - - 523
upravljanje ___________________ _
522 ----- ~ ----- ---- -- TEHNitKI INFORMACIJSKI SISTE11
MV 300 je videoterminal, a upotrebljava se kao lokalna operaterska stanica
vezana na procesnu stanicu MP 200. Sluzi za prezentaciju informacija iz procesa
u formi prikaza koje projektira korisnik i za upravljanje preko tastature
- MV 800 je centralno mjesto nadzora i upravljanja procesa, koje se preko lokalne
mreze (Master Net) povezuje na procesne stanice. Osnovne su mu funkcije:
;;;;_
prezentacija procesa preko standardnih prikaza, korisnicki definiranih pri-
"'
"' kaza, trendova i izvjestaja
~Q
efikasan dijalog operatera u funkciji rucnog upravljanja
ao ·a
'ii - lisle alarma i dogadaja
~ - prikaz stanja sistema
-~ - projektiranje prikaza u ,on-line" interaktivnom radu.
:;: ""ll
l'j Tab\. 2. prikazuje parametre prikaza za operatersku stanicu MV 850/1.
Operaterska stanica MV 800 predoeava stanje prooesa razlicitirn tipovirna prikaza:
a
3 !!
a &
0
- procesne slike su u cijelosti korisnicki definirani prikazi, ovisni o aplikaciji;
~"'
vrijednosti i stanja objekata kao sto su regula tori, mjerne tocke itd. prikazuju se
0 0
"
"~ dinamicki (sl. 4)
lilA 123 B uprovlJGn)e ntvo-om ALARMNE GRANIC[
""" UPRAVLJANJE NIVO -OM mJerne vrtjednosfl
HZ ~
N ~ "'
~
lilA 123 B 3:6,0 nf
~

~ """
A I Op t\\ '\\
~ 100%il' 100%1~ u_ odstuponJe
~

"
~ \ 80 '"-"'
H1=
Ll=
1.0"/.
-LO%
8 ~

" ·"-=""'
80
v
«
z 60
60
v

"" GRANIC[
pcstavna velttlna
3~·.% m3
"""
H o
L o

~ :;; 40 !ZlOZ
« ?>! •o H'
--o.o
lo
Z« ~
~¥ ·c 20
20
PARAMETRI
0
8~
~ ~
-"'
13 0
l\ 0
1•2 td 1•4
porometr1 uprovlJOnJo
PrO
~8 t H
§' m<n 0 l.O
c: REZIMI UPRAVUANJA
n~
TD ~
IO,Os
2,0s
..,: 3 TF~ O,Os
111Jer 'lrljednosli ::27.3 m autom past v :.71.3 bol
Vi postov veldtne ::27.3 m3 ru(no O,Ss
I" IZlDZ ::75,0 % • automat
TS::
podrutJe mjerenJU
~~ odstuponJe 0 0.1 %
[1
[2
Ho 37,0 m3
~
lo 0,0
~ ~
El
;:; ~
JOS BLK AI
D

To2 POSTAV VELI

[Ol RiJ[NI ISPIS o• UI/J,
010
D1 RUIM DB 09
D6 PARAMETRI OJ GRANICE
LICA 1238 pastov vet :::27.260m3
SL 5. Primjer prikaza objekta u operaterskoj stanici (P!D regulator)
 525
524 jinsko upravljanje ------ ---- --- . " " u zadnjem
___ _______ ________ TEHNI~KI INFORMACIJSKI SIS . f irajuCi upravlJacku mrezu. . .
se ukljucuju operaterske stat;•ce, ~rm b e povezuju u globalnu mrezu koJa
cjelovit prikaz bazira se na standardnoj podlozi, a sluzi za prikaz gru · ku a·edine upravljacke mreze me uso no s
dijelova procesa iii procesnih sekcija re pr~k~vati vrlo kompleksna postrojenja.
grupni prikaz je detaljniji prikaz objekata neke grupe
prikaz objekta prezentira sve informacije koje se odnose na pojedinacni objell DALJINSKO UPRA VLJANJE
(sl 5)
. . . t' SCADA sustavi (Supervisory
trendovi sluze za prikazivanje akumuliranih mjernih vrijednosti u vremensk Racunarski sustavi za . nadzor I ~~ra_vlJanJ:~ d.anjc podataka iz nadgledanog
rasponu od jednog sata do nekoliko mjeseci
izvjestaji. ntrol and Data Acqu!Slt!On) slu7c "' pn p procesa, obradu tih podataka:
nadzor' prikaz, ~!em~ns\~
Izbor slike moze se obaviti na nekoliko nacina: preko ,menua" tipkama ~ , praCtnjc 1 pohranJI~anJe,
rektnog izbora iii hijerarhijskim slaganjem prikaza. upravljanje elemenllma pro-
PRO MASTER sistem dozvoljava da nekoliko operaterskih stanica bude povG cesa - na zahtjev operatera
no na iste procesne stanice, pa postoje mehanizmi za sprjecavanje ,informacijsll iii automatski. SustaVl. za
sukoba" na istom objektu u isto vrijeme (npr. u rezimu rucnog upravljanja). Sw · nadzor i upravljanje nazlvaju
informacije o stanju objekta raspolozive su svim operaterskim stanicama. To pretpol se i sustavima daljinskog vo-
tavlja da su sve procesne informacije o objektu spremljene u procesnoj stanici. denja ako uk\jucuju 1 funkc!Je
prosirenoga realnog vr~mena,
Povezivanje i sposobnost pro§irenja tzv. aplikacijske funkc!Je (npr.
8 estimacija stanJa elekt~oene;­
Povezivanje izmedu razlicitih jedinica u distribuiranom sistemu procesnog upm· A getske mreze, termodmaml~­
ljanja i povezivanje s vanjskim racunalima i komunikacijskim sistemima osiguraoo z ka analiza rada termoelektr~­
je skupom veza (data link) i mreznim vratima (gateways), sl 2. A na, proraCu~ sigurnostt mreze
dalekovoda 1 sl.).
U PRO MASTER sistemu, Master Net oznacava koncept komunikacije, a p
realizira se kroz clemente MasterBus i MasterGate. Razlikuju se sljedece mogu& BuduCi da je za realizaciju
nosti: 0 funkcija daljinskog upravlja-
MasterBus 300 - MB 300 je rjesenje za srednje udaljenosti s brzinom prijeno~
D nja odnosno vodenJa potre-
A ban sloien infor~aCl)sk; sus-
10 Mbit/s. Upotrebljava se u velikim sistemima sa znacajnim komunikacijskim tav koji se sastojl od vJse_ ra-
kapacitetima. Bazira se na IEEE 802.3 CSMA/CD MAC protokolu T
A cunala s potrebnom penfe_r-
MasterBus 200 je rjesenje za srednje udaljenosti s brzinom od 153,6 kbitfs nom opremom i komumkaCIJ-
izveden u multidropu iii tocka-tocka vezi. Razrnjena informacija izmedu stanica
K
A skim sklopovima, nuzno Je ~
moie se obavljati ,master-slave·· iii ,slave-slave" odnosom, ovisno o aplikaciji. ove sustave ugradJtl moguc-
Dopustene su i redundantne veze nost nadzora i upravlpnJ3
MasterBus 100 funkcijski je slican MB 200, osim sto je predviden za veee elementima informacJjskog su-
udaljenosti (10 ... 20km) s brzinama prijenosa 300 .. .4800bit/s. Baziran je na I stava.
V.24 fizickom interfejsu Ovisno 0 geografskoj rasi-
MasterGate 230/210/100 su mrezna vrata na razliCitim nivoima funkcionalnosti1 _ _;L.---L---...J.--1 renosti procesa kojim se up~
Sluze za povezivanje na vanjska racunala i druge komunikacijske sisteme. U : ravlja sustavi za nadzor .'
osnovi obavljaju funkciju konverzije protokola. upravljanje mogu se podJjeh-
ti na lokalne i dalJmsk~. Lo-
Jedna od osnovnih znacajki distribuiranog sistema je mogucnost efikasnog kalni sustavi upotreblJavaJU
sirenja. Sistem dopusta korisniku da ude na niskom stupnju integracije i da se za. se za upravljanje (tipicnom-
tim postepeno u koracima prosiri do nivoa kompletne automatizacije slore- Sl. I. Struktura sustava za daljins~o" dustrijskim) procesima koJl su
nog postrojenja. Drugim rijecima, proces automatizacije moze zapoceti na poje· vodenje na primjeru sustava ,Koncar
ograniCeni unutar zone od
dinom objektu iii procesnoj sekciji i zatim se postepeno prosirivati povezuju6 PRO 990
procesne sekcije u sve slozenije sisteme upravljanja. Daljnjim sirenjem po potre-
 527
upravljanje ____________ -----
526------
oko 1 km. Daljinski sustavi mogu kontro1irati geografski bitno
procese (npr. koji pokrivaju cije1u drzavu). Tipicni primjeri
va za daljinski nadzor i upravljanje su sustavi za upravljanje
prijenosom elektricne energije, distribucijom nafte, plina, vode, upravljanje
metom i sl.
Lokalni upravljai:ki sustavi redovito uk1jucuju mogucnost umravua.n1a
noj petlji s brzinom reakcije do oko 500 ms, dok daljinski
otvorenoj upravljackoj petlji sto znaci da se podaci o promjenama u
prezentiraju operateru i on odlucuje koju ce akciju poduzeti. Rjede se
daljinskog vodenja ugraduje mogucnost automatske reakcije racunala na
u procesu. Zbog udaljenosti upravljackih centara od procesa i netnoJgucrooiUI
realizacije brzih komunikacijskih linija, vrijeme odziva, tj. vrijeme od
procesu do izvrsenja odgovarajuce komande kao reakcije racunala na tu
u daljinskim uprav1jackim sustavima tipicno iznosi od 10 do 15 s.
Svaki sustav za daljinsko upravljanje moze se podije1iti na nekoliko fm,kr,ien'l'"l
odvojenih podsustava (sl. 1). Funkcije suvremenih sustava da1jinskog
vodenja opisane su na primjeru sustava PRO 990 razvijenog u .,Rade

Prikup1janje podataka
Osnovna funkcija podsustava za prikupljanje podataka je praeenje promjenau
procesu kojim se uprav1ja i prosljedivanje poruka o promjenama prema
za obradu podataka. Poruke se mogu generirati periodicki (mjerenja,
brojila) i1i kad nastupi promjena (signali, regulatori). Druga funkcija podsustavau
prikupljanje podataka je prosljedivanje upravljai:kih naloga iz podsustava u
obradu podataka prema procesu i provjera da li je upravljacki nalog izvrsen. V
slucaju neizvrsenog na1oga, zbog gresaka na komunikacijskim putovima, sklOJXlV·
skoj opremi sustava za da1jinsko vodenje iii izvrsnim Clanovima medusklopow 1
prema procesu. o tome se obavjestava podsustav koji je izdao upravljacki nalogl
Funkcije podsustava za prikupljanje podataka smjestene su dijelom u daljinske
stanice, a dijelom u komunikacijska racunala (sl. 2).
Podsustav za prikupljanje podataka u okviru sustava PRO 990 osim prethodno
navedenih obavlja jos i ove funkcije:
izvjestavanje podsustava za obradu podataka o ispravnosti daljinskih stanicai
komunikacijskih linija medu njima
automatska rekonfiguracija mreze daljinskih stanica da bi se osigurao pristup
svim daljinskim stanicama u slucajevima kada postoje alternativni putovi, ana
jednom od putova dode do kvara
predobrada mjerenja i slanje mjerenja u podsustav za obradu podataka samo
ako se dvije uzastopne vrijednosti razlikuju za vise od unaprijed zadane mrtve
zone
prikupljanje podataka za post mortem ispise
vremensko pracenje vaznih signalizacija s rezolucijom od 1 ms
nadzor medupolozaja dvostrukih signalizacija i regulatora.
 528
-- TEHNI~KI INFORMACIJSKI ---- 529
upravljanje.·-·-
Medura~unarska komunikacija
informacijskog sustava:
Podsustav za meduracunarsku ko 'k .. .
poruka izmedu geografski udal" 'h m~m aC!JU mora osJgurati pouzdani . obavjestavanje ostalih racunala u mrezi o novim stanjima elcmenata informacij-
podataka. U sustave daljinskoJem / o sustava za prikupljanje podataka
skog sustava
putovi i racunala se medusotnvo enJa ugraduJu se_ redundantni komunikacijsli - pracenje statistike grdaka na komunikacijskim linijama.
m~duracunarsku komunikaciju je~ daov~ZUJ; u mrezu. Funkcija podsustava za
racunala u mrezi i da podsu t o re I opl!malan put tzmedu bilo koja dVI
komunikacijskih putova i udalje~:: r:;unoablara_ du podataka obavjestava o sta~·•~nunokltcija
I' s operaterom
Podsustav za komunikaciju s opcraterom (MMI - Man-Machine Interface:
Obrada podataka komunikacija covjek--stroj) u sustavima daljinskog vodenja omogucuje prezentaci-
. operateru o stanju i promjenama u proccsu kojim se upravlja i
Podsusta~. za obradu podataka analizira . . .
sustav~ daljmskog upravljanja (SOU-a) /nkuplJene podatke tz procesa i · informa,cijskom sustavu te primanje naloga od operatera. Sustav PRO 990 podrza-
n komunikaciju s operaterima preko ovih medija: upravljacko mjesto, sinopticka
mJerenJa, reguJatore, brojiJa a iz SOU·· fOCCSfil i;'Odact o<\rJose Se na . ~oCa, mjerni (analogni i digitalni) i registracijski instrumenti, pisaCi, zvucni alarmni
sustava, tj. podaci o racun~li -~ se _anallZ!raJU elementi Jmonm"""''""
linijama, komunikaciJ'skim ·k mta: komumka_CIJsktm jedinicama, kom"m.tKaCIJStun v.redaji, kopirni uredaji.
d d k s re mcama I dalJmsktm ·t· . p -·
u po ata a na osnovi primljenih 'h s amcama. odsustav za obra- Upravljacko mjesto je radno mjesto korisnika. Jedno upravljacko mjesto u
stgnale i mjerenja (npr. stanje gru n~r~~:sm podataka moz~ generirati izracunane sustavu PRO 990 sastoji se od I do 4 gralicka ekrana u boji, tastature i uredaja za
snage_ na osnovi pod a taka 0 napgnu i -~l!te.)n~o~~ovt pojedmacnih zastita iii iznos upravljanje grafickom markicom (mis, graftcki tablet).
na Jstt nacm kao procesni podaci. s fUJI . zracunam podact zatim se obraduju
. Priliko~. abrade svih vrsta podataka k Sinopticka ploca sluzi za prikaz bilo kojeg diskretnoga procesnog elementa ili
analiZlra zaJedmckt su ovi postupci: ojc podsustav za obradu podataka • elementa informacijskog sustava pomocu zaruljica razliCitih boja. U slucaju da je
odredivanje kvalitcte podatka ' element ukljucen pripadna zaruljica je upaljena, a ako je u alarmnom stanju
1 pripadna zaruljica treperi.
s anje pod atka
opcionalno podsustavu
proglasavan ·e za komu
. . m'k aCIJU
.. s operaterom Za izvrsavanje najvaznijih funkcija ope rater se koristi grafickim ekranima u boji.
iii SOU elementu J dogadaJa, kvara th alarma na pripadnom procesnom Povrsina ekrana podijeljena je na 3 dijela (sL 3).
opc10nalno regJStnranJe u Izvjesta • Sistemsk~ podrul'j~ Je rezervtrano za alarmm _redak u koJem JC pnkazan naJnOVIJI
Osim ovth z d ·-k h J 1rna. I alarm najvJSeg pnonteta u sustavu, datum 1 Vf!Jeme te oznaka Je h pnsl!gla poruka
abrade aJe me 1 postupaka posloJe za neke vrste podataka • cifi meduracunarske paste za to upravlpcko mjesto.
JOS I spe !CDC
za signale: U radnom pod!'OCju ekrana otvaraju se prozori na kojima operater preko slika,
pokret · . lista i izvjestaja prati stanje i promjene u procesu i izdaje upravljacke naloge.
anJe automatske upravlJacke akcije Svakom prozoru moze se promijeniti velicina i polozaj, a pokriveni prozori mogu se
pokretanJe post mortem dump ispisa pridruz ih . . u cijelosti otkriti. Prozore ope rater maze po volji otvarati, mijenjati prikaze u njima
za mjerenja: en mJerenJa i zatvarati.
Komunikacijskim podru~jem sustav se koristi za ispis uputa i upozorenja
propustanje vrijednosti kroz nisko ro . . . .
alarmi zbog kratkotraJ·nih smet .P pusm digJtalmtiltar da bi se otklonili laini operateru.
fiJI na opremt za pnkupl"an· d
kontrola je Ji mjerenje pre'] .ed d . J ~e po ataka Najvaznije funkcije kojima se operater koristi prilikom upravljanja proce-
. s o J an o zadamh pragova
kontrola brzme promjene (trenda) m ·e . . .
som su:
odredivanje minimalne maks I J rendJa .~ op~JOnalno alarmiranje operatera - rad sa slikama
. ' Ima ne I sre DJC VTIJednosti
- rad s listama
pokretaDJe automatske upravljacke akci·e ako . . . - . - rad s izvjestajima
pokretanje post mortem d . . J . Je mJerenJe preslo zadam prag
. ump tsptsa tog mjerenJa k . .. - rad s podsjetnicima
us t anovIJen visoki trend promjene vrijednosti a o Je pnJeden zadani prag ili - upravljanje
- razmjena nadleznosti.
 530
- - - --------~~- TEHNIC':KI INFORMACIJSKI SISTEII upravljanje ____________________. 531
rezolucijom od 1 ms), listu elemenata s blokiranom obradom i listu
SISTEMSKO POORUCJE EKRANA demenata s blokiranim upravljanjem. Lisle podijeljene na stranice opera-
Ill poziva na ekran. One su dinamicke, tj. reci se pojavljuju na ekranu i
acstaju s njega kako se generiraju i potvrduju elementi lisle. Na njima ope-
prozor 1 SliKA nter moze prihvatiti alarmne, deblokirati obradu i upravljanje te pozivati sli-
ku koja najbolje opisuje element uz koji je vezan element liste. Liste se

~"'
Popts funkCIJO 1...uu•A.,,._,· iii na zahtjev ispisuju na pisac iii arhiviraju na magnetsku vrpcu.
prozor 2 POSTA
Sl,ke 7 Za olaksavanje pracenja dogadaja moguc je selektivan ispis liste, tj. samo
1 UpravljaC.ko fflJesto 3 onib elemenata koji se odnose na zadani dio procesa iii samo jedan procesni
l1ste
Podsjetnici ne(e biti u reitmu
5 nadzora i upravljanja ~ement.
PoSta
IZYJESTAJI od 9 00 do 1130 zbog Podsjetnici su tekstualni prikazi koje oblikuje operater. Sluze za razmjenu
Pregled1 obuke operatora
podataka medu operaterima u raznim smjenama iii za upozorenje da u zada-
Nadzor medtja
Nadleinosti II 110 vrijeme treba poduzeti neku akciju. U sustavu PRO 990 postoje tri vrste
2 KomunrkactJ s poStom
Privtlegtje podsjetnika:
Arhtva
ll - podsjetnik opce namjene koji sluii za cuvanje informacija vezanih uz jedno

~
Parometrt nadzora l
OdriovonJe sustova
lztaz tZ popiso
OdJOVO korisntka
l 10 kY
L KomunikaciJO sa sltkom
I 990 omogucuje formiranje jos i smjenskih, tjednih i godisnjih izvjestaja. Prije upisa
l Komun,kacija s listom atarmo
KOMUNIKACIJSKO POORUCJE EKRANA
Sl. 3. lskori~tenje povr~ine ekrana gralicke stanice
inf~like ~-\ gralicki prika~i koji predstavljaju dijelove upravljanog procesa
.n:'acl.!s og s~stava .. Svi elemenl! koJI su prikazani na slikama automatski a
0
SVJeza~aJu odraz_avaJUCJ u svakom trenutku stanje procesa. Vrijednosti elemena!J I
P[IkazuJu se razhci!Im obhc1ma (npr. uk!Juceni i iskljuceni prekidac) i bojom (npr I
:::~su ~znaee~1 c~veno treperavo, nepouzdani elementi svjetloplavo), a mjerenj; I
(poput ~~'!:ljk~ in~~~u:e~~a) ff~~~~~]a:~pCastom formatu, kruznim grafikonima
Ope~ate~ moze u sv~kom trenutku zumiranjem povecati dio slike (pri eemu ie
mu ra un . o os1m vec1h elemenata slike prikazati i nove informaci'e) i i ·
pove~af' d10 shke uodn~su_n~ odgin~lnu sliku (postize se efekt kao ~kad s~=
pov:ca om promatraJU poJedmi diJelovJ slike).
su~~te suTkr~noloski p~egledi do!!adaja i aktivnosti u procesu i informacijskom
ialar::::~. S~;ta~ ;~~a~~OZ~ ~a)JinSko dupravljanj~ podriavaju )istu dogadaja
kronolo~ke doga~aj~ (~ ~~j~z~;an~J~;2!';j:ud~~~~~j~ uk;~~j~a; 1~%~
1
registracije
liSTA ALARMA upravljacko mjesto
- podsjetnik uz siiku koji se aktivira preko pojedine slike i u kojem se cuvaju
Prorodita zaStita biljeske vezane uz nek u slik u
gornJeg praga
Uklju1en prekido( - vremenski podsjetnik koji alarmom upozorava operatera da mora u zadano
Poruka paSte
vrijeme poduzeti neku akciju.
Izvjdtaji su tablicno organizirani prikazi nastali pracenjem postrojenja u tok u
zadanog vremena. Najcesee se kreiraju dnevni i mjesecni izvje~taji, a sustav PRO
u izvjcltaje podaci se obraduju, tj. odreduje se njihov minimum, maksimum, suma
ill srednja vrijednost. Svaki izvje~taj se moie automatski iii na zahtjev ispisati na
pisa¢, odnosno arhivirati na magnetsku vrpcu.
Mogucnost upravljanja spada medu najvaznije funkcije sustava daljinskog
upravljanja. Moguce je upravljati procesnim elementima (signal, inkrementalni
regulator, postavni regulator) te elementima informacijskog sustava (racunalo,
komunikacijska skretnica i daljinska stanica). Po nacinu pokretanja postoje dvije
vrste upravljanja: rucno, koje pokrece operater izborom upravljanog elementa na
prikazanoj slici, i automatsko, koje pokrece racunarski sustav kao odgovor na
proll\ienu procesnog signal a, elementa informacijskog sustava i u zadano vrijeme.
Po slozenosti upravljacki se nalozi mogu podijeliti na pojedinacne iii slijedne.
Slijedni upra vljacki nalog sastoji se od unaprijed definiranog niza pojedinacnih
I upravljackih naloga s odgovarajucim provjerama koje se ispituju prije izvrsavanja
svakog naloga iz slijeda. Pojedinacni i slozeni nalozi mogu se pokretati rucno i
automatski.
U sustavima daljinskog upravljanja s vi~e upravljackih centara vaino je osigurati
da se 91llllO iz jednog centra u jednom trenutku moie upravljati jednim dijelom
postrojenja. Da bi se to ostvarilo definiraju se procesne cjeline kao disjunktni
skupovi procesnih elemenata. Nad jednom procesnom cjelinom moie u jednom
trenutku biti nadlezan za upravljanje samo jedan centar. Za razmjenu nadleznosti
nad dijelovima procesa medu upravljackim centrima, u sustave daljinskog vodenja
mora se ugraditi posebna funkcija koja to omogucuje.
 532 533
TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEit lilljinsko upravljanje --- .. . .
. .. - , .. k. icama najcesce se odVIJa po pn_nc!pu po-
Aplikacijski programi KomumkaciJa centra s daiJI~s llm -~a~ . a mikrovalne radioveze iii v!sokofrek-
iv- odgovor, i to preko lznaJm Jem pane '
Podsustav za aplikacijske programe predstavlja prosirenje funkcionalnosti susta· l'lltnim signalom preko dalekovoda.
va za nadzor i upravljanje izvan SCAD A funkcija. Aplikacijski programi izvr!avajt
se u tzv. proSirenom realnorn vremenu, Sto znaCi da brzina njihova izvodenja nije [omunikacijska racunala . . ..
vremenski kriticna i najcesce se primjenjuju za optimiranje upravljanog procesa,a .. . . .• , zivan·c daljinskih stamca 1 preko llJih
zasnivaju se na vlastitim bazama podataka i na podacima iz SCADA baa Komunikacljska racunala sluze ~a pr~ . . J t'h podataka u nadredene centre,
podataka. Ova vrsta programa redovito sadrzi model upravljanog procesa Ill prikupljanj~_podataka IZ procesa, us_ntr:e~~t',;r: I komunikaciju s ostalim racu-
kojem se provjerava konzistentnost podataka i nadopunjuju se podaci prikupljeli sinkronizaciJU pnstupa procesu VISI' . dnoob~aznosti baza podataka u razmm
oalima U mrezi racunala te OS!guranje JC
direktno iz procesa (estimacije stanja). Na modelu je takoder moguce simuliraa
reakciju procesa na pojedine promjene sto se cesto primjenjuje za analizu sigurnosti =ntrima. ~ . . n centrima medusobno su povczana dvos-
postrojenja (sto ce se dogoditi ako pojedina komponenta zakaze) i studijske Komunikacijska racunala u udalJenn . I" ··h ·kretnica koje omogucuju da
funkcije pomocu kojih operater moze predvidjeti sto ce se dogoditi ako izvede trukim prijenosnim P.utov1m~ preko upr~~;::'~en~ru razmjenjuje poruke s bilo
pojedinu komandu. bilo koje komumkacl)Sko r:'cunalo u JC: m centru preko bilo kojeg pnJe·
kojim komunikaC!Jsklm racunalom u rugo
Sklopovske konfiguracije sustava za daljinsko upravljanje
oosnog puta. . , . . ikaci'sko racunalo po principu tocka --
Daljinske stamce su po\ezane na komun J o ucuje da racunalo komumclra s
Podaci koji se moraju obraditi da bi bio moguc nadzor i upravljanje veli·
toeka iii u petlju, !to povecava pouzdanost Jer ombJ.•g strane petlje. Za vrlo visoku
kim procesima prikupljaju se iz geografski distribuiranog podrucja. Prezenta- . preko dva pula IJ. s o e . . .
cija prikupljenih podataka i rezultata obrade moze se odvijati u jednom uprav- daljins
k
pouzdanost stamcom .. s d a 1"
om komumkac!Je 't·
Jms k.lm s a nicama mogu se ugraditi i rezervm spoJm
ljackom centru iii u vecem broju upravljackih centara organiziranih u hije- putovi.
rarhijsku strukturu sa dva iii tri nivoa. Da bi se odgovorilo na takve zahtje·
ve, potrebno je izgraditi slozenu hijerarhijsku mrezu racunala. Na najnizem ni·
Virtualne daljinske stanice . ._ .
vou, neposredno uz po&trojenja, nalaze se mikroprocesorski upravljane daljinske
. . ' ·Ia ko·a sluze za upravljanJe elektncmm
stanice. Iznad daljinskih stanica mora biti izgradena mreza komunikacijskih Cesto se prilikom povezlvanJa racu_na susr~ce roblem da je potrebno u mrezu
racunala za prijenos podataka do upravljackih centara. Na najvisem nivou su mre2ama nageografskl vehkom pod~UCJU :li~ane rfa terenu i prikljucene na proc~s,
sami centri za nadzor i upravljanje s potrebnom opremom za komunikaciju s
operaterom. ukljuCiti dalJlnske stamcc__koje su v~c msta T . . o su te stanice razlicitih tipova lh
te koje bi bilo _neekonomlcno rasho ova:! .. lpl~~tokolima. Da bi se omogucila sto
Daljinske stanice lak proizvodaca I komumcJraJu po radzhclllmtap a upravlJ·anJ·a i daljinskih stamca,
·· en a poruka tzme u cen r . . . t
jednostavmJa razmJ
potrebno je u programsku stru k turu
· k omum·kacijskih racunala ugradit1 pnnc1p zv.
Daljinske stanice su mikroprocesorski upravljani uredaj{ koji se ugraduju u
neposrednu blizinu izvora signala i mjerenja. Sastoje se od digitalnog i analognog virtualne daljins~e stamce.. . ·u unifikaci·u komunikacije i funkcionai-
U/1 podsistema, procesora s potrebnom RAM i ROM memorijom, uredaja za Virtualne dalJmske stamc~_omogucuJ . ·zvoJaca To znaci da programska
komunikaciju s nadredenim centrom i opcionalnog pisaca. Funkcija daljinske nosti daljinskih stamca razhc!llh upova 1 pr~.ll ·s J·ednim tipom daljinske
sta.nice je prikupljanje, lokalna obrada i slanje podataka u nadredeni centar, r "k'
podrska u uprav Jac nn c
entnma komumclra sam 0 .. .
. . . m Ci ·e su funkcije i komunikaClJSb proto-
prosljedivanje upravljackih naloga iz centra u postrojenje te opcionalno lokalne stanice, Vlrtualnom daljmskom stamc~ . : Jodataka iz fizicke daljinske stamce,
upravljacke funkcije i ispis vaznijih dogadaja na pisacu. kol tocno definiram: Pn_hko~ pnma,~:~k~ ko·e dolaze u razlicitim formati~a:
Lokalna obrada u daljinskoj stanici sastoji se od registriranja trenutnih promjena virtualna daiJlnska stamca _pr~~o?{ p darinske \tanice, u dogovorem zajedmckl
kod signala te prijenosa mjerenja u centar samo ako je razlika izmedu dva 1 ovisno o tipu 1 prmzvodacu lZl\ ediva~ja komandi iz upravljackih centara u
uzastopna ocitanja A/D pretvaraca veca od neke unaprijed, po svakom mjerenju format. Analogno, pnhko_m pros JC .. . , nica revodi poruke iz jedinstve-
posebno zadane mrtve zone. Moguce je da daljinska stanica digitalno filtrira fizicke daljinske stamce, VIrtual?: dalJ:nskaf;;~ate s~ecificne za pojedinu fizicku
nog formata koji salju upraviJaC I cen n u
mjerenja, lokalno nadgleda pragove te prati gradijent promjena. Postoje daljinske
stanice koje mogu brojati impulse iz postrojenja, a i obavljati funkciju kronololkog daljinsku stanicu. .. . . _ . _ di'el'ene su na fizicku daljinsku stanicu i
registratora dogadaja s rezolucijom od I ms. Ovisno o primjeni, moguee je u Funkcije vitualne dalJlnske slam': r~spo Jd \ke iz fizicke daljinske stanice. To
daljinskoj stanici realizirati i druge programe, tipicno za odredene funkcije zatvore- komunikacijsko racunalo koje P:' up Jak po a 'kacijskom racunalu emulira neke
ne petlje upravljanja. omogucuje da programska podrska u omum
534 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __

funkcije fizicke daljinske stanice da bi se osiguralo da svi tipovi daljinskih

mogu izvrsavati iste funkcije bez obzira da li ih fizicke daljinske stanice doista
izvrsiti iii ne.

Ratunarske konfiguracije upravljatkih centara

Suvremeni veliki upravljacki centri najcesce su bazirani na
racunskim sustavima. Pokazalo se, naime, da najbolje rezultate u
ka prikupljenih iz procesa s velikim brojem podataka daje kombinacija
cunala, miniracunala i velikih racunala. Vrste obrada koje treba izvesti s priku~
ljenim podacima vrlo su razlicite. Za realizaciju funkcija modeliranja, simuliran~
i optimizacije procesa kojim se upravlja potrebna su racunala velike procesne
moci. s druge strane za meduracunarsku komunikaciju, obradu podataka u
realnom vremenu i komunikaciju s operaterom najpogodnija su mikroracunalai REPUBLICKI CENTAR
miniracunala. Kombinirani sustavi od mikroracunala, miniracunala i velikih
racunala pruzaju snagu i fleksibilnost koju nijedno pojedino racunalo ne
samo osigurati.
S obzirom da se geografski distribuiranim procesima najcesce upravlja iz
centara koji, ovisno o slozenosti zahtjeva koji se pred njih postavljaju,
razlicite sklopovske konfiguracije, vrlo je vazno da sva racunala budu
kompatibilna. Osnovni razlog tom zahtjevu su nizi troskovi odrzavanja.
ska kompatibilnost znaCi da programi koji su napisani i ispitani u jednom cvorn
mreze racunala mogu bez modifikacija biti implementirani i u bilo kojem drugom! PREMA ORUGIM
Cvoru. ! REGIONALNIM CENTRIMA

Jos jedan vrlo vazan zahtjev kod definiranja racunarskog sustava jest visoka [
pouzdanost. Iako pouzdanost elektronickih komponenata neprekidno raste s raz.: OBRADA
vojem tehnologije, ipak se zadovoljavajuca pouzdanost za tu vrstu primjena postik PODATAKA--.Lr--J..,--- REGIONALNI CENTAR
jedino udvostrucavanjem vitalnih komponenata racunarske opreme - a to suI
prakticki svi dijelovi osim upravljackih mjesta operatera, daljinska stanica i opreme.
za razvoj programske podrske.
Na sl. 4. prikazan je dio mreze racunala, koja zadovoljava navedene zah~e­
ve. Mreia povezuje tri hijerarhijska nivoa upravljackih centara, kao !to su
npr. savezni, republicki i regionalni (National Control Center - NCC, Area
Control Center- ACC i Regional Control Center RCC). Pretpostavljeno je da~
savezni centar najoptereCeniji volumenom podataka i brojem obrada koje treba
izvrSiti. OAUINSKE STANICE
Svaki od upravljackih centara zasnovan je na lokalnoj mreZi racunala Cije r .
Sl. 4. Primjer slozene mreze za uprav JanJe pro
cesima
. ..
funkcije su u grubo podijeljene na komunikacijske i funkcije obrade procesnih
podataka. Radi pouzdanosti sva su racunala i meduracunarske linije udvostru· . .. . .. s o·ene su na racunala pre~o kom~mkaCIJ-
Udvostrucene komumkaCIJSke lmiJe p J d d I01'h komunikacsJsksh racunala u
cene. Daljinske stanice su spojene na hijerarhijski najnize komunikacijsko racu· -"ih skretnica koje omogucuju da bslo koJ~ ° k ua 0 d dualnih komunikacijskih
nalo, iako se po potrebi mogu spojiti direktno na bilo koji upravljacki nivo. "' . . .
jedoom centru razmJenJUJe P
1
oruke s bs o OJlm
. k · r ni ·e
Sklopovska i programska podrska u komunikacijskim racunalima mora podrla·
vati mogucnost paralelne razmjene poruka po dvije udvostrucene linije izmedu rai:unala u drugom centru preko bslo ~Je -~ J .' ala u nekom centru nije dovoljan,
istih centara, jer cesto kapacitet jedne linije nije dovoljan za prijenos svih Ako kapacitet jednog para komumkacsJski racun trebi i treeeg para racunala.
podataka. on se mora moei poveeati ugradnJom drugog, a po po
 536 537
. - TEHNIC::Ki INFORMACIJSKI SISTEfotl Vo4enje elektroenergetskih sistema __ . _
. Funkci]e abrade podataka su ovisno o , ,
Jednom, dva iii tri para racunal~ b' opte~ecenJu centra, rasporedene u Povezivanje izvora i potrosaca elektricne energije u velike elektroenergetske
medu centrima, potrebno je da ·era~i·s~·se
0 zadrzala softverska kompatibilnost · olaksava vodenje proizvodnog procesa i ispunjavanje tehnickih zahtjeva
~edusobno komunicirati na isti pnacinJ b sus~a~ omogucuJe da programi mogu JJOuzd.anc>sii i kvalitete opskrbe potrosaca. Djeluje statisticko i prirodno uvjetovano
0 1

c1t1m racunalima. Taka ee n r , ', ez 0 nra da h su u Jednom iii razlio poravnavanje zbira potrosnji elektricki povezanih potrosaca, a omoguceno je i
jedno racunalo, dok ce u ~.~.~~~gwnalnom centru sv._e funkcije biti ugradene u objedinjavanje rezervi za obavljanje remonta, prevladavanje i otklanjanje kvarova,
funkcije i imati zajednicku proc~sn: b centru J"dno racunal~ obavljati SCADA pokrivanje varijacija potrosnje itd.
komunikacije operatera s upravljack· azu po a taka, dr_ug? ~e obavljati funkcijc Objedinjavanje dovodi do problema i zadataka koji se rjesavaJU centralizacijom,
1
programe. m susta vom. a trece ce lzvoditi aplikacijske ednosno hijerarhijskom organizacijom vodenja elektroenergetskih sistema:
Procesorska snaga pojedinih rafunala rna b' , - vjerojatnost pojave krupnih poremecaja zbog ispadanja velikih agregata, elek-
van;~ b?pterecenjima. Komunikaciju s opera;:ro~h od_abra~a trema ocekio trana i jako opterecenih prijenosnih vudova velike snage;
01 . - Itm mikroprocesor, dok aplikacijske r maze 0 av Jatl, suvr~m.eo - lizikalna osjetljivost elektroenergetskih sistema izmjenicne struje zbog potrebe
s mikroprocesorom softverski ko t'b'l P_ ograme !reba Izvodi!I mocmJe oddavanja sinkronizma, neznatnib ,unutrasnjih" rezervi energije u magnetskim
cije pojavi potreba za prosirenje~p~u~t~ n_o racunalo. tko se tokom eksploata: poljima strojeva i inercijske mehanicke energije. Prijenos aktivne snage preko
ra mo:i:e se povecati dodavanjem novih v:, _pro~esors a snaga pojedinog tvo- reaktivnih elemenata mreze limitiran je kako termickim ogranicenjima taka i
Clm. Pritom je vazno da te promjcn a~una a. 1 1 zamjeno111 procesora ja· nelinearnoscu (zasicenjem). Krupni poremecaji i ranjivost sistema u nepovoljnim
programa. e ne za tiJeVaJu modlf!kaciJU aplikacijskih okolnostima mogu dovesti do ,Jancanog" sirenja poremecaja i raspada sistema;
. Sustavi. za daljinsko upravljan'e u otr bl' . ... . - otklanjanje posljedica ispada elemenata sistema iz pogona i raspada sistema;
IJudske dJelatnosti, u pravilu tam~ dp . e ;avaJu se u razhc1t1m podrucjima ,podizanje" sistema (restauraci;a);
pot~ebn~ nadzirati i upravljati geog;afs~!edn: J~dnom m;estu 1h nekoliko mjesta - tehnicka i ekonomska koordinacija te elektroenergetski naJzor distribuirane
fiJec o shcnim iii istovrsnim procesima 1 IS n mra?Im procesom. Cak i kada ~ proizvodnje i prijenosne mreze.
konkretnim potrebama i specificnosti 'sustavdza daljmsko vodenje prilagodava ~ Elektroenergetski sistemi (EES) vode se iz dispe~erskih centara (DC). Kako su
kao osnova upotrebljava tipski p rna ~?Je mog korisnika. Pritom se, naravno veliki povezani elektroenergetski sistemi sastavljeni od podsistema s vlastitim
da prila{!odbe. provodi parametr'IZaCIJOm
Zb rograms sustava
I paket, aane proizvodac
modifk u.. pravilu nasto;i, dispeeerskim centrima, vodenje i nadzor velikih sistema poprima hijerarhijsku
og 1oga se I sustavi poput PRO 990 kane . : , 01 _acoiJama programa strukturu.
za defimranJe i upis brojnih podataka i slika IplraJ~ kao fleks1bdm 1 otvoreni, kako
blokova opreme potrebne za njiho ]" ~~~() ' za opl!malan 1zbor funkcijskih Osnovni nivo Cine elektroprivrede, tj. ekonomski zaokruzeni elektroenergetski
ovom tekstu u svojoj punoj slo:i:enostru '-~~ IZaCIJU. Sustav PRO 990 opisan je u ~stemi, koji
1
su odgvorni za opskrbljivanje svojih potrosaca elektricnom energijom
konsmka moguce je neke od funkci·~ ~~s~o _o stvarn1m_potrebama i zahtjevima odakle proizlazi djelomicna tehnicka samostalnost
kao sto je i moguce realizirati nekodk f S~VJtJ lh reahmati u su:i:enom opseg~ Hijerarhija nadzora i upravljanja proteze se i ispod nivoa elektroprivreda, ali su
0 un C!Ja u IStom racunalu. ti nivoi uglavnom tehnickog profila. Osvrti na lance hidroelektrana u rijecnim
slivovima i distribucije velikih gradova dani su posebno.
Zajednica elektroprivreda (,pool") uglavnom pokriva teritorij jedne drfave, pa se
VODENJE ELEKTROENERGETSKIH SISTEMA u takvim slucajevima njen dispecerski centar naziva nacionalnim iii saveznim.
Uloga zajednice u vodenju elektroenergetskog sistema varira od slucaja do slucaja,
ali se zajednice ipak mogu priblizno svrstati u dva tipa: jaku zajednicu (tight pool) u
Ekonomski i tehno~ko
I I aspe klio vodenJa
o elektroenergetskih sistema kojoj se ekonomija vodi na principu ukupnih varijabilnih troskova proizvodnje i
prijenosa elektricne energije svih clanica zajednice i slabu zajednicu (loose pool)
Proizvodnja i prijenos eiektricne ener .. " . , .. . . koja ima ulogu koordinacije medu elektroprivredama i prema drugim povezanim
granu privrede, od posebnoga dr 't . giJe cmo; mves!JciJSki mtenzivnu industrijsku zajednicama. Elektroprivrede u slaboj zajednici uzimaju u obzir svoje fiksne
k· .. . us "enog znacenJa u suv · ·
noms; razVIJem_m i zemljama u razvoju. Prir d . . rememm zemiJal11a, ekoo tro!kove, troskove prosirene reprodukcije i sL taka da zajednici uglavnom preostaje
elektncne energlje stimuliraju visoke tehnolo io m I eko,non:skl UVJetl pr':Hzvod~e koordinacija viskova i manjkova snage i energije.
I Vlsokog napona koje omogucuj k . gjes!roJogradnJe, elektrostrojogradnJe
energije na, po potrebi velike ~//Up11JavanJe J?tOizvodnJe i prijenos elektriene Sinkrona interkonekcija omogucava medusobnu ispomoc njenih clanica. Inter-
povezanu infrastruktur~ pojedinibaJ~UOS!L _Yehkl elektroenergetski sistemi cine konekcija nema zaseban dispecerski centar, pa se nadzor i distribucija vode-
drzavno-politicke granice. e OnOmlja I prelaze ekonomske, pa cak i nja frekvencije sistema povjerava jednom od jakih energetskih sistema u nje-
nom sastavu.
 538 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ TEHNitKI INFORMACIJSKI SISTEMI Vo4enje elektroenergetskih sistema____ ------ · -. -. - 539
.
Funkcije vodenja EES-a iz dispecerskih centara obavljaju se pomocu tehnitkog Do vremenskih intervala reda sekunde _varijacij': potrosnje.epf~~:v~:~ue 8~ j~
sistema upravljanja (TSU). Suvremeni TSU su intenzivno kompjutorizirani. Tcbni6. kineticke energije rotacionih masa ~zrokuJUCI nelzbJez~~i::~J~~ lznad se~u~dnih 0
ko-ekonomske funkcije kompjutoriziranog dispecinga izvode se u sekvenciji "" 1
menskih domena: se donekle ubl~za.vaju ~am~re111 ~~~j:'sre~~~~~~~ ~Jtomatske ~r~gulacije frehenci-
1
J
1
iotervala moguce )e rea fr~ IJ~is ceri mogu provesti ,gruba" prilagodenJa po
Acquistion - SCAD A), automatska regulacija proizvodnje (Automatic Genera· ~ sv~ do J~~~~am~~~;:c~ju~
realno vrijeme: daljinski nadzor i upravljanje (Supervisory Control and Data
:u i sfr:kturne promjene proizvodnog sistema. .
lion Control - AGC) vozmm re ' . -ersko vodenje proizvodnje je postepen I
pro§ireno realno vrijeme: optimizacija upravljanja proizvodnjom, provjera koa- Prijelaz od automatsk?g na ~i~c regulacije frekvencije, odnosno slijedenja
zistentnosti daljinske signalizacije i mjerenja, nadzor sigurnosti primjeoom po1D1ce .se prema sv~ VISin; mv ima kompjutorizacija dispecerskih centara. N1~01
matematickih modela stacionarnog stanja, korektivne akcije kod ugroiene potrosnJe u cemu zna aJnU u o~u . d. r na vremenske domene s posebmm
sigurnosti regulacije odgovaraJ.U hiJCTaThldJSkhOJ porI. kih zadataka. JasnO Se razlikuju tri
srcdstvima za obavlJanJe pnpa m regu aCIJS ..
bliska buduenost (dan do tjedan): prognoza optereeenja i vozni redovi proizvod- oivoa: primarna, sekundarna i tercijarna regulaciJa. .. .. . .
nje elektrana na polusatnoj do satnoj osnovi. To je ujedno domena kratoro6Joc
planiranja pogona Primarnom regulacijom frehencije regulira se fr~k:'r~~f~ ~:~~~~~~~~z~~~.~~~j~
srednjorocno planiranje pogona: konkretizacija dugorocnog (godisnjeg iii viSego- generatora, ali zbog stabllnostl ~aralel~~g ra:~ ~j regulacijska greska je razliCita
disnjeg) planiranja pogona na prognozu elektroenergetskih prilika u tjedan do postavne vrijednostl ona se IZV'? I sa s a IZm ' .. e ro orcionalna regulacijskoj
mjesec dana od nule u statickom stanJu .. A~Ilvnt"/n:;:ndj~e:;:'~~j bi~i vfsa od trazene nominalne
dugorotno planiranje pogona: plan remonta i stohasticki plan upotrebe voda greski, tako da postavna vnJe. nos re - . . re ala u statickom stanju.
tokom godine iii tokom vi8e godina za godisnje akumulacije po osnovoim lrekvencije za iznos proporcwnalan trazenoJ snazl ag reg ata i relativnog pomaka
intervalima od tjedna do mjeseca. Koeficijent pr()porcion~ln~sll lzmedu r~:~~~~~~:~~~a~at~zma regulatora. Promje-
Sukcesivno rjesavanje problema vodenja EES-a je nuzno. Svaki vremeoski na namjestene vnJednostl re. velnCIJfe zkove .. postize se promjenom postavne vrijed-
zadane snage za nomma nu re venciJU
horizon! ima svoje podrucje odlucivanja u neodredenim uvjetima. nosti frekvencije. .. • · b .
Za druga razdoblja se donose pravila i planovi iskoristenja rezervi, uvafavajuii Korekcija djeovanja primarne regulaciJe nuzna Je z og. • . . .
neizvjesnost hidroloskih prilika, buduee potrosnje te raspoloZivosti elemenata EES-a k . . odstupanja potrosnJe uzrokUJU traJna
- statizma regulatora~ zbog d~Jeg traJ_na odnosu na samoregulaciju s fakto-
U termoenergetskim sistemima problem se ugla vnom svodi na planiranje remont~ odstupanja frekenciJe, prem a umanJena u
dok su u sistemima sa znaeajnim udjelom akumulacijskih hidroelektrana najveCi
problem pravila iskoristenja rezervi vode u akumulacijama. Neizvjesnost dotoka - rom statizma sistema
odsustva regulaciJe razmJena, P
. . roizvodn. a ne slijedi lokalnu potrosnju, jer
. J , · ·edina po promjeni frekven-
ugrozava sigumost opskrbe potro8aca, sto se kompenzira rezervama u akumulacija·
primarna regulaciJa prepoznale.prm;:Je~e ~n~\~~j~J~~oporcionalno tzv. regulacij-
rna, ali s povecanjem rezervi raste rizik od preljevanja, a time i troskovi goriva u
termoelektranama. Utjecaj politike iskoristenja akumulacija jos je potenciran znaeaj· CJk'jekoja je.glkob~lnJ·:·p~~pr~r;:,~~~~~~ea i~stfliranoj snazi i obrnuto proporcionalna
s OJ energiJI OJ . _.
nim razlikama specificnih troskova goriva baznih i vrsnih termoelektrana. ekvivalentnom statizmu podrucJa. .. .
Pomicanjem prema uzim vremenskim razdobljima umanjuje se neizvjesnos\ Primarna se regulacija korigira sekundarnom regulaciJOffi po~ocu: . .
pravila iskoristenja rezervi se konkretiziraju na dostignutom stanju, a uvode se novi - proporcionalno-integralnog (PI) _djelovanja .u minutnom diJapazonu, mtegralm
detalji vodenja sistema. Ali zbog mogucnosti ispada elemenata sistema i brzih
varijacija potrosnje, neizvjesnost nikada potpuno ne iScezava. S tog stanovista se u (I) Clan eliminira stallzam (astallckla regulalCIJta)ra 'ime on postaje regulatorom
d . . nJ·a razmjene na u az regu a o ' c . ..
ovom prirucniku obraduje podrucje prosirenog realnog vremena i automatsko ! - uvo enp m!ere d
upravljanje proizvodnjom pomocu digitalnog kompjutora. snage razmJene o nosno s1"IJe d n im sistemom potreba snage podrucJa CIJa se
razmjena regulira. ..
Radi sekundarne regulacije frekvencije u regulaciJsku gresku E ukljucuje se
Upravljanje proizvodojom elektritne energije doprinos odstupanja frekvencije po tzv. bmarnom lzrazu
Potrosnja elektricne energije karakteristicna je po svojoj distribuiranosti i sirokoj (1)
E=(R-R 0 )+ lOB(F -F ol•
vremenskoj skali promjena: od trenutnih ukljucenja-iskljueenja potrosaca preko
dnevnih, tjednih i godisnjih varijacija do jos uvijek prisutnog trenda rasta. Osnovni gdje su R i R stvarna i planirana razmjena, ..
je zadatak upravljanja proizvodnjom, koja je takoder distribuirana, da slijedi F i F ~ stvarna i zeljena (nommalna) frekvenCIJa,
potrosnju na cijeloj skali vremenskih promjena. B regulacijska konstanta u MW /0,1 Hz.
 540 __ --- - ___ TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEMI 541
Vodenje elektroenergetskih sistema
Frekvencija ce biti regu!irana astaticki ako se stvarna i planirana razmjena
dobivajuCi
.
opllmalne snage
. zacunanje udjela hidroelektrana u ek()-
elektrana. a
r In. vrijednoti vode iz akumulaciJe
dogovoreno uzimaju s jednog kraja, a ne sa dva kraja vodova razmjena. Tada je
suma gresaka razmjene jednaka nuli. nomskom dispeCingu treba preuzetl margma e
Realizacija sekundarne regulacije uredajima analogne elektronike zamjenjuje se dobivene kao usputni rezultat vozn~g reda. . d . daJ·e bazne snage. Da se
. . .. d. 1 a zahtljevanu prmzvo nJU h .
primjenom digitalne tehnike i softverskih rjesenja u kompjutoriziranim dispeter. OpllmlzaciJa raspo Je e ~ k . t ebni za distribuciju regulacijskog za tjeva
skim centrima s dobitkom na fleksibilnosti i nadzorom performansi. Kompjutoriza. odrede JOS partlclpaciJSkl fa wr~_po r . izaci·u treba ponoviti sa smanJemm I
cija omogucuje integraciju sekundarne i tercijarne regulacije u sistem za automat· izmedu dva izv()denJa optlmlzaciJ\~p:: baz~ih snaga ; participacijskih faktora
sko upravljanje proizvodnjom. povecamm zahtjevom prmzvodnJe. I .J k.h zahtJ·eva sto je bilo oslgurano kod
ne smije naruSiti. ko~tmUJtet regu aClJS I ,
Sekundarna regulacija distribuira regulacijski zahtjev
rucnog reprogramlfallj3. . . k
S=-E . . •. s ukl'uCiti i elektrane koJe msu u se u~-
(2) U ekonomski_ dlspecmg mogu .-~tomltsko upravljanje proizvodnJom moze
darnoJ regulaciJI, a program zal_ romjenom za vrijeme koJe odredu-
na postavne vnjednosti primarnih regulatora snage agregata opremljenih za tu ih dovesti na nove bazne snage mearnom P
namjenu. Regulacijski zahtjev se u veCini slucajeva distribuira hijerarhijski. Kako se
operativni zahtjevi mogu ispuniti samo na krajnjem nivou - agregatima, nuino ~ je dispecer. . . . v dn'om mozc biti potpomognuto programima
ukloniti kontradikcije zahtjeya s visih hijerarhijskih nivoa. Dispecersko uprav]JanJe prolz o . J ih operativnih karakteristika.
kao Slo je program za nadzor rezervl razn
Kompjutorizacija moze dati najveCi doprinos u domeni tercijarne regulaci~
frekvencije i snage razmjene. Zbog njene ekonomske (optimizacijske) uloge tercijar- . . EES-om prtmJenom
Prosirenjc nadzora i uprav!JaDJa . . matemati~kog modela mrdc
na regulacija se cesce naziva ekonomski dispe~ing iako se prvobitno znacenje tog . . sirenoga realnog vremena (PRY) odre~u~
naziva odnosi na metodu odredivanja optimalne raspodjele opterecenja termoelek· Granicu medu domenama realnog I pdro (' odenog) sistema. Matemallckl
··k odela na Ziranog I v ·
trana minimizacijom troSkova goriva.
je pri~jena ~at~mat~~ 11~~ ~emena i parametre sistema omogucavaju:
Parametri koji se javljaju u (hijerarhijskom) formiranju i distribuciji regulacijskih modeh uz po at e rea . .. .. detekci·u ; identifikaci·
zahtjeva sekundarne regu!acije podlijezu promjenama prvenstveno radi dovodenja - provjeru konzistentnosti mjerno-mformaciJskog SIStema, J .
zahtjeva u granice regulacijskog opsega i/ili provodenja plana razmjene, a zatim, ju pogresnih mjerenJa . d· sistema kao sto su tehnicki gubici, stupanJ
ako su tokovi radne snage slobodni, radi minimizacije troskova proizvodnje. To je - racun sintetsklh p_okazatel!a ra a . . em a oremecajima od ispada elemena·
tercijarna regulacija koja je, ako se izvodi rucno (reprogramiranjem), u satnoj staticke SigurnostJ I ugrozenosll SIS! p siJ'edice obilja podataka realnog
domeni (zadane razmjene) iii cak visesatnoj domeni (bazne snage i participacijski , ta sistema, cime SC potlskUJU negatlvne pO
faktori). Pomocu kompjutora tercijarna regulacija moze postati automatska s vremena_ . I'. "ku akciju i provjeru ispravnosti prije provedbe te
ciklusom izvodenja reda 5 minuta. Automatizam se zatvara kriterijem optimalnosti - simu]aCIJU odzJVa na uprav J~C . ecaa
sa slobodnim iii fiksnim (planiranim) razmjenama. simulaciju posljedJca potenciJalmh _po~em J blisku buducnost - dopunska
1
_ interpolaciju izmedu sadasnJoStJ P anahza .. d. nosti od prosiecnih planskih
O!aksavajuca okolnost u on-line primjeni optimizacije raspodjele proizvodnje . . .. b d t anJa momentam vnJe ' ·
jest sto se polazi od zahtijevanog nivoa proizvodnje, a ne potrosnje, pa otpada optlmlzacl~a z og. o s upd . d lanskih prosjeka poznata pod nazlvom
racun gubitaka i iteracija do zadovoljenja jednadzbe vrijednostJ (po sat1ma) 1 o stupanJa o P
ekonomski dispecing.
proizvodnja = potrosnja + razmjena + gubici. . . S. hti'eva znatno veci utrosak vremenacen·
Matematicko modehranJe EE -a za J. d . vodenje od utroska za cJklus
Utjecaj gubitaka na ekonomsku raspodjelu javlja se u diferencijalnom obliku. tralne procesorske jedinice racunala za Je no~l~s izvodenja programa prosi·
OdgovarajuCi koeficijenti osjetljivosti uzimaju se konstantnima, sto daje konstantne obrada u realnom vremenu. Zbog toga se Cld 5 min (ekonomski dispecing)
,kaznenc" faktore kojima se mnoze diferencijalni potrosci agregata radi svodenja renoga realnog vremena uzima u ras~?nu io obrada u realnom vremenu kre-
na jedno mjesto u mrezi (balansui cvor iii centar potrosnje). Jednakost svedenih ' do 30 min (analiza slgurnosll), dok se clklkus . ·a programa PRY izvodi na·
diferencijalnih potrosaka goriva je uvjet optimalne raspodjele proizvodnje medu ' cu u sekundnom po_d ruCJU. •· ObJcno se se venciJ
. ·a u EES-u i na zahtjev dispecera. S nag·
termoelektranama. Iz tog uvjeta dobiva se zbirna (ekvivalentna) karakteristika kon znaca]mh promJena (do{adaJ ) . prihvatljivih kompjutora za funkcl-
snaga - diferencijalna potrosnja. lim rastom procesne snage omerCIJ31no moCi ce se smanjivati, lako
Uz zbirnu karakteristiku ekonomski dispecing za termoelektrane svodi se na je dispecinga, ciklus IzvodenJa PRY progr~m~riticne funkcije obavljaju kroz
otcitanje karakteristika snaga -- diferencijalna potrosnja: iz zbirne se za zadanu za to nema izrazitih potreba Jer se vre~e~:d~ja koja ne vrijedi bez razumne
sistem realnog vremena, a PRy Je na g
snagu otcita diferencijalni potrosak s kojim se ulazi u pojedinacne karakteristike
trajnosti.
 543
542 _______ _ _____________ TEHNIC::KI INFORMACIJSKI SISTEMI Vo4enje elektroenergetskih sistema _ _ - - - - - - - - - - - - - - -

Jedan dio funkcija prosirenoga realnog vremena, uglavnom prosireni nadzor, Vfi:.
je ustaljen u suvremenim kompjutoriziranim dispeeerskim centrima. Odgovarajuci"
programi izvode se automatski po sekvenci, koja osigurava potrehne ulazne
podatke pojedinim programima. Drugi dio, uglavnom za potrebe upravljanj~
daleko je od feljene uloge. Tu spada sve sto nije ohuhvaceno upravljanjem aktivne
snage elektrana u normalnim uvjetima, tj.:
naponsko-reaktivne prilike
- izvanredne situacije u pogonu (ugrozenost od ispada preoptereeenja vodov~
dehalans aktivne i/ili reaktivne snage, restauracija).
Odgovarajuci programi izvode se ,studijski" uz pomoc prikladne specijalizirane
haze pod a taka i interfejsa s racunalom. Programi prosirenog nadzora adaptirani su
takoder i za studijsko izvodenje.
Pojednostavnjeni funkcionalni hlok-dijagram prosirenog nadzora i upravljanja
EES-om dan je na sl. I. Naznaceni su tzv. aplikacijski programi, njihova unutrasnja
povezanost i veza s korisnikom preko haze podataka i komunikacije covjek-stroj.
Baza podataka i komunikacija covjek-stroj Cine infrastrukturu od posehne vai-
nosti za izvedhu, pouzdanost i performanse slozenoga softverskog sistema kakav
je PRY.

Sekvencu programa prosirenog nadzora Cine sljedeci aplikacijski programi:

konfigurator mrele i mjerenja (afuriranje modela mrele) - iz statusne signaJiza.
cije polozaja aparata i lokacija telemjerenja formira se cvorno orijentirani modcl
mreze za estimaciju stanja
estimacija stanja - iz cvorno orijentiranog modela mreze i vrijednosti telemjere-
nja odreduju se vrijednosti varijahli stanja (moduli i faze kompleksnih napona
cvorova) uz filtriranje (izjednacavanje) gresaka i raznovremenosti telemjerenja.
Redundancija telemjerenja primjenjuje se za detekciju i identifikaciju neisprav-
nih telemjerenja. Mreza iz koje se dohivaju signalizacije i mjerenja zove se
unutrasnja mreza
procjena optereeenja u ~vorovima vanjske mrde - iz distrihucije optereeenja
po cvorovima vanjske mreze i ukupnog opterecenja unutrasnje mreze procje- i
njuju se opterecenja cvorova vanjske mreze za potrehe procjene stanja vanjske ,
mre.Ze
procjena proizvodnje u tvorovima vanjske mrefe - iz hidroloskih prilika, eko-
nomskog dispecinga i razmjene podataka medu dispecerskim centrima procjc·
njuje se snaga znacajnih elektrana u vanjskoj mreZi u istu svrhu kao i procjena
optereeenja po cvorovima
procjena stanja vanjske mrele - varijahle stanja, snage u cvorovima i to-
kovi snaga u vanjskoj mrezi racunaju se iz rjesenja estimacije stanja unutral-
nje mrefe i procjena opterecenja i proizvodnja u cvorovima vanjske mre·
ze. Dijelovi vanjske mreze reduciraju se ekvivalentiranjem. Kompletno rje-
senje tokova snaga potrehno je radi analize sigurnosti (polazno stanje)
te radi racunanja koeficijenata osjetljivosti guhitaka na promjenu proizvod-
nji i razmjena
 545
Vo4enje elektroenergctskih sistema_ .
544 TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEMI . .. •. . . nivo strukture maticne baze podataka u koJu su
Za ilustraCIJU posluzlt ce prvdl . . EES-a Identificirani segment! su:
analiza sigurnosti - simuliraju se ispadi proizvodnih i prijenosnih elemenata smjeSteni ,fiksm" podac1 za mo e11ranje ·
mreze po listi (listama) ispada i provjeravaju prekoraccnja opterecenja po listi _ hiJ'erarhiJ'ski sastav elektroenergetskih sistema
(li~tama) vitalnih clemenata mrezc. Racuna se indeks ugrozenosti pogona
racunanje koelicijenata osjetljivosti gubitaka - kocficijenti osjetljivosti gubitaka - hidrosistemi
na promjene snaga elektrana i razmjena dobivaju se iz rjesenja tokova snaga. - hidroelektrane
Oni se primjenjuju u ekonomskom dispecingu. _ rezervoari i deponije goriva
Grupu studijskih programa za mre:Ze Cine: - termoelektrane
dispecerski tokovi snaga - proracun varijable stanja i tokova snaga prilagoden - elektriena postrojenja
uvjetima rada dispecera u realnom vremenu radi simulacije posljedica namjera- - elektriCni vodovi ..1
vane intervencije. Program ima vise nivoa ulaza, pocevsi od jednopolnih shema - transformatori i staticki kompenzaton
postrojenja, a mora dati rjesenje i za nepovezanu mrezu - trosila. i ekrana temelji se na viS. tipova
optimalni tokovi snaga s pogonskim ogranicenjima - aktivne snage termoelek- Komunikacija covjek-struj preko tastatura
trana odreduju se iz uvjeta minimum a troskova goriva za zadanu raspodjelu slojevitih ekranskih prikaza:
potrosnje uz ogranicenja na aktivne snage agregata. Reaktivne snage i naponi _ definici;a i azuriranje maticne_baze pod~taka
na pragu elektrana odreduju se iz uvjeta minimuma gubitaka uz ogranicenja na _ definl·ctJ·a parametara izvoden_Ja aplikac11 sklh programa
reaktivne snage iz generatora i napona u svim Cvorovima. lzbor rjeSenja rnoZe se
dalje ograniciti s nedozvoljenim opterecenjem vodova i stupnjem ugrozenosti - definicija jednopolnih mrezmh shema . d 10 im mreznim shemama
dispefing radnih snaga uz uvdavanje sigurnosnih ogranifenja - uz kriterij _ unoS.nje podataka 1 pnkaz1 rezultata na Je nopo
minimuma troskova goriva, traZi se rjesenje koje je najblize polaznom pogon-1 _ tablicni prikazi aplikacijskih programa. . ... z 'h bema
skarn stanju, a zadovoljava ogranicenja po radnoj snazi i nakon ispada bilo, Sl . . t -e posebno izrazena pri komumkaCIJI preko ":Ire 01 s ad
, . ( , . , ojeVI 1os 1 . · · · · u SCADA Slstemu zan -
kOJC£ e1ementa SIStema n - I Sl£UfDOSI) d d t )' ih sbema postrojenja, kOJC SC prtffijCDJUJ 0 • .. · ap-
dispeCing reaktivnih snaga uz uvafavanje sigurnosnih ogtanicenja - kao dispeCing 0 .0 a JD l'anje do cvorno orijentiranih modela mreze VlSOkog stupnJa
akvitnih snaga samo sto su ogranicenja po reaktivnim snagama i naponima. zor ~ ~prav J '
Programi za mreze rjesavaju jednadzbe po varijablama stanja mreze i/ili optimi- stra CIJe.
raju pogonske parametre iterativnim algoritmima jer modeli tokova snaga generira- Lanci hidroelektrana u rijeenim slivovima .
ju nelinearne jednadzbe, koje treba linearizirati da bi se opcenito mogle rjesavati . .. . h' d g tskog potencijala vrlo Je
numerickom tehnikom. Pojava slabe uvjetovanosti matrica koeficijenata linearizira-~ Problematika optima!nog. lskons_tenJa k ~ \~~~~ :akve prirodne pogodnosti,
nih sistema dovodi do neprimjerenih komponenata rjesenja osjetljivih na gre!ke !iroka i od _posebne vaznosll za_ dr~~~eu e~~ttric~e energije iz toga obnovljivog
zaokruzivanja zbog konacne duljine rijeCi za memoriranje numerickih vrijednosti pa se znacaJnO oslanJaJU na prmzv J <1 n·e hidroelektrana rjesava se na m-
Takve komponente mogu dovesti do izlaska iz domene linearne aproksimaci~ akumulativnog, ali i hirovltf-gd1_zvor:- V~st~ i glavnina tehnicke problematike
ugrozavajuCi konvergenciju iterativnog postupka. Nepouzdana konvergencija ne v~u _dispec_erskih c~ntara, a I 10ked on~u hidroelektrane medusobno hidroloski
moze se tolerirati u programima koji sluze dispeceru, a pogotovo ne u ovima koji se ,tZDUCe" d1specersk1m cekntnma, ~- ~ ·m slivovima narocito su zanimljiVI JCf se
,permanentno" izvode u sekvenciji realnog vremena. U programima razvijenim u povezane. Lan~1 h1dr_oe~e trana u_nJ~ m ntabilnost sve vise pomiee prema
,Radi Koncaru" numerickoj je korektnosti algoritama posvecena najveea p:Unja, iscrpljivanjem mvestiCIJSkl Je_ftlm~lh :vo~~t~e potpomognu centrima daljinskog
Uvalene su dominantne ovisnosti u klasicnim postavama modela, proturjecnosti i skupljima. Potreba da se d1spe ers. 1 c kod automatiziranih hidroelektrana
neodredenosti sistema kakve se susrecu u realnom vremenu. Studiozni pristup vodenja lanaea hidroelektrana povecava se ·
numerici i podugacak niz elegantnih metodijskih rjesenja pridonijeli su robustnosti, za rad bez posade. . _ .
· ·t t. d 1 t. · b · ·
opcem os 1, mo u arnos 1 1 rz1m a gon rna.1 ·t . k k t
Funkcije centara sliva ov1se o on re n1m os · obinama . shva
. kao sto
. su.f kladiti
. k .. h t b izbjeCi preljeve 1 po mogucnos ' us
Baza podataka i komunikacija fovjek-stroj - male akumulacije pomocu O~l re \r bama sistema tj. koncentrirati je na
proizvodnju elektncne energ~Je s P0 e .' k r
Baza podataka PRY je izrazito reduntantna jer, izmedu ostalog, sluzi za povezi- razdoblja kada je proizvodnja u termoe\ektranama najs up Ja

dobnost striktne primjene jednog od klasicnih modela podataka: hijerarhijskog, - promjenljiva k.Snje~a0 vode:;: ;a~:zinom gornje vode nizvodne elektrane uz
vanje aplikacijskih programa. Redundantnost je samo jedan od razloga za nepo-

mr.Znog i relacijskog. Namece se kombinirana upotreba svih triju modela, zajedno - ::~~~~a~i:z~n;nje :~~:0 protoku kroz turbine i preljevima
sa ,zastarjelom" koncepeijom datoteka.
35 Koncarev prirucnik
546 TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEMI Procesno upravljanje u hidroelektranama -- 547

mali padovi, zbog ccga satne varijacijc razine mogu znacajno utjecati na Kako se opterecenjem elemenata distributivne mreze ne upravlja. izvorima nego
proizvodnju prespajanjem, upravljanje distributivnam mreiom zamJeDJUJC uprav~anJe pro:zv~d-
visenamjensko iskoristcnje voda s!iva odakle dolaze poremecaji i posebni 0·0m na prijenosnoj mrcii. Odatle dalazt potreba 1 uloga diSpecerskth centar~
tehnicki u vjeti &stribucije. Kompjutorizacija distributivnih cttspecerskth centara vehkth gradov_a
omogucava prosirenje nadzornih i upravljackth funkctJa pnmJenom ,matemauc-
prostiranje sliva preko teritorija vise elektroprivreda ko modela distributivnc mrde. Upravljanje DEES-om pamocu mreze cto~adt _u
-- udio u sckundarnoj rcgulaciji frekvencijc i snaga razmjene. ~ lan grafovske analiticke i kombmatornc metade nasuprat numencktma,
Kompjutorizacija centara sliva omoguCa va upotrebu detaljnoga hidroloSkog
lmni~antnima u primjeni matematickih modela protzvoctno-pnJenosmh SIStema.
modela sliva radi: Metode se razilaze i zbag razhcitih profila mJerna-mformactjskug sJStema, u
distribuciji opservabilnost prirodno postepeno apada s naponam, odnasno s
-- detaljnog voznog reda izvedenog iz okvirnoga voznog reda (suma snaga hidroe-
propusnom snagam.
lektrana po satnoj podjeli). Ok virni vozni red donosi dispecerski centar koristeii
se nadomjesnom karakteristikom sliva s provjerama i podeSavanjima prerna Relativno jednastavnim grafavskim analitickim mctodama mozc se:
detaljnom hictroloskom moctelu u centru sliva. Detaljizacija okvirnoga voznog - detektirati petlje, odnosna paralelne spojeve izvara
recta je vremenska (po potrebi do intervala recta 5 min) i prostorna (od sume
snaga na pojedine hidroelektrane i dalje na agregate) _ za element mreZe iii aparat naCi prioritetna troSila koja o njemu ovise i
obrnuto.
automatske regulacije s unaprectnim djelovanjem, kojim se kompenziraju kal-
njcnja vodcnog vala u 5-minutnom do satnom ctijapazonu i drugi mjerni Procjena stanja neopservabilnih dijelova mreze u r~dijalnam po~onu_ iz. on-~ine
poremecaji. Postavne vrijednosti (nivoi, protoci snage) ctobiju sc iz detaljnoga mjerenja na izvodima, relativnih od.no~a 1 vrs~e tn~sila u. u~ut~asn!o~tl I ru~~~
voznoga reda. unesenih padataka 0 granicama napaJanJa pomaze pn promJenama gramca napap
U optimizaciji racta sliva znacajno mjesto ima startanje i zaustavljanje agregata nja zbog kvarova i/ili preapterecenJa na tzvacttma.
U narmalnim hidroloskim prilikama aptimalni rad elektrana u slivu s vecim brojem Za simulaciju medustanja pri prespajanju mreie patreban je prorac11n tokava
agregata pmtize se startanjem i zaustavljanjem agregata, taka da oni rade u blizini snaga u mrezi s petljama tipa dispecerskih tokava sna~a. Ugra~nJam ctiJagnasttke
maksimalnog stupnja djclovanja, a protaci rezultiraju nivaima akumulacija s slabo opterecenih vodava u petlji, takav program _maze pasluztll _za mterakllvno
najpovoljnijim padovima vode za zadani okvirni vozni red. pronalazenje plana prespatanja mreze radt rasterecenJa preopterecemh elemenata
mreie i uspostaviJanJe mreze nakan kvara.
Oistribucija elektricke energije u velikim gradovima
Opcenito autamatsko pronalazcnje (optimalnag) plana rast~rec:nja i uspastavlJa~
Sa stanovista velikih EES distribucije se tretiraju kao (pasivni) patrosaci kojima I nja mreze je slozen grafovski kombmatorm zactatak, ttm vtse sto treb~ ukljuctlt
na prikljucku treba osigurati kvalitetne isporuke elektricne energije, tj. pauzdano detekciju, identifikaciju i izolaciju kvara. PoJednostavnJenJa su moguca na dva
napajanje s naponom u granicama regulacijskih transformatora. ! naCina:

Distributivni elektroenergetski sistem (DEES) cazvacti elektricnu energiju i Iran-:

- ograniCenjem na veCinu sloZenih sluCajeva
sfarmira napon od distributivnog izvora na visokom napanu (VN) do krajnjih
trosila na srednjem (SN) i niskom naponu (NN). Velika rasprostranjenost opreme - specijalizacijom za kankretnu mrezu.
pod naponom cini DEES povredivim, a integritet se u osnovi oddava sistemom Drugi naCin je potaknut razvojem primjene ekspertnih sistema.
zastite. Uvodenjem automatike u zastitu eliminira se dia prekida napajanja zbog
kvara prolaznag karaktera.
u velikim gradovima potrebna je veca pauzdanost napajanja pamacu alternativ-
nih putava iz jednog, dva ili vise izvora. Dodatna investicijska ulaganja u alterna-
PROCESNO UPRA Vl.JANJE U HIDROELEKTRANAMA
tivne putove i iLvore nisu proporcionalno visoka jer zbog velike gustoCc optereCenja
!rase razvada iz raznih izvora dolaze u neposrectnu blizinu. Trajno paraleloo
napajanje nije prakticno zbog agranicenja snage kratkog spoja i slozenosti zastite. Hidroelektrana je slozeni elektroenergetski objekt. Glavni dijel~vi. hidroelektr;~
Normalni naCin napajanja jc radijalan, pa se zata u slucaju kvara rezerva mora ne (str. 692) su: objekti i aprema za usparavanJe vodatoka (brana) 1 ctovact vo _
moCi dovesti prespajanjcm mre.Ze. Prespajanje mre:7.e je potrebno i za rastereCivanje do turbine (kanali, cjevavadi, tun_eh), stroJarmca s glavmm protzvoctnn:' agrega_
preapterecenih elemenata mreze (vactova i transfarmatora) promjenom granica tima (turbina, generator) i pamacmm pogomma koJI pretvaraJU kmettcku en~~­
napaJanJa. giju vode u elektricnu energiju te pastraJenJe za poveztvanJe elektrane s elektnc
 549
548 ________________ TEHNIC::Ki INFORMACIJSKI SISTEMI Procesno upravljanje u hidroelektranama _________ - - - - -

nom mrerom. lzvedba ovih glavnih dijelova hidroelektrane i uloga hidroelektra·

DISPECERSKI
ne u energetskoj mrezi i na vodotoku utje~u na rjesenje upravljanja u hidroelek· CENTAR
trani.

Nivoi upravljanja ClNTAR

SLIVA
Hidroelektrana s nabrojenim gla vnim dijelovima moze se uopceno prikazati
skup funkcijskih grupa i podgrupa hijerarhijski organiziranih i tehnoloski medu.
sobno povezanih (sl. I). Tako npr. brana i pripadna oprema predstavljaju funkcit
sku grupu u kojoj razlikujemo funkcijske podgrupe elektroenergetske opreme
hidromehanicke opremc. Hidroelektrana se sastoj1 od sljedecih funkcijskih
brana, agregati, rasklopiste. pomocni pogoni. Funkcije upravljanja logi~ki se pov~
zuju s odgovarajucom hijerarhijskom organizacijom postrojenja pa postoje dv~ ELEKTRANA
a ponekad i tri nivoa upravljanja: nivo elektrane, nivo funkcijske grupe i po po-
trebi nivo funkcijske podgrupe iii pojedinog pogona. Hidroelektrane mogu biti i
daljinski upravljane, sto hijerarhiju upravljanja prosiruje na nivoe izvan elektran~
nivo centra daljinskog upravljanja (regije iii sliva rijeke), nivo dispei:erskog cent~
(sl. 1). Hijerarhijska struktura upravljanja hidroelektrane omogucuje selektiran~
i reduciranje informacija i upravlja~kih akcija koje se razmjenjuju izmedu pojedi·
--n--
BRANA RASKL
POSTROJ
nih nivoa. FUNKCIJSKA
Pojam ,upravljanje" u sirem smislu obuhvaca: nadzor. zastitu, regulaciju, GRUPA
ljanje i vodenje. Ogranicena tocnost, brzina i pouzdanost covjeka kao .
ovih funkcija izbjegavaju sc automatizacijom. Izbor i opseg funkcija
automatiziraju ovise o veliCini i slozenosti postrojenja, o njegovoj ulozi u
nergetskom i hidroloskom sistemu, tehnickom i tehnoloskom nivou
kod korisnika i isporucioca, opcoj tehnickoj kulturi okoline i raspolozivim
rna. Bitan utjecaj na opseg automatizacije ima brzi razvoj elektronike. Primjena
mikroracunala i miniracunala potakla je i omoguCila automatizaciju mnogih I FUNKCIJSKA
POOGRUPA
slozenih funkcija, posebno na visim nivoima hijerarhije upravljanja.
Na nivou funkcijskih podgrupa iii pogona (turbina, generator, transformator,
preljevno polje) upravljacki nalozi se izdaju rucno, tipkalima iii preklopkama
nadzor se ostvaruje signalnim sijalicama i pokaznim instrumentima. Automatiziraju R- ruC.no
se jednostavne logi~ke iii sekventne funkcije upravljanja: izmjena rada glavne i A- automatsko
pomocne crpke, prespajanje potrosaca na rezervno napajanje, blokiranje pogresnog
upravljanja aparatima (str. 8!3). Sl. 1. Hijerarhija upravljanja hidroelektranom
Automatska regulacija brzine vrtnje agregata (radne snage), koju izvrsava turbin· , . a brani hidroelektrane sastoji se obi~no od zapornih organa raspore-
ski regulator, te napona generatora Ualove snage), koju izvrsava uzbudni sistem
generatora (v. str. 155) glavne su regulacijske funkcije koje se ostvaruju na nivou
4e:t~o~';.:J]e~na polja, te elektrickih i hidraulickih ]Jomocn!h 1,o3ona 1 raz~o!~nle
on ovih organa Na nekim branama ugraduju se 1 pomocru .1 roagreg~ .

~~a~ ~~J~~~i:: .:r:~~b:~~;"~~:k::a~e~u~;v:~1~~J~~;~~~ :~~l~ii !~tf!£ieki~

0
funkcijskih podgrupa. Od zastitnih funkcija na nivou funkcijske podgrupe izuzetno
SU vazne funkcije ZaStite generatora, transformatora, VOdova (str. 734), turbine j
ostalih dijelova postrojenja. Automatiziraju se i nadzorne funkcije vainijih funkcij·
skih podgrupa: termicki nadzor generatora, termoslika transformatora, registracija brani Takvom udalJenom ranom uprav Ja . . .. . k d ·
odgovarajucih varijabli kod kvarova (osciloperturbografi) itd. centr~ sliva rijeke. Lokalna U]JravljaN~ka 6loc~ oprem~~~~{i~i~!j~~~~j:d:;~~n~~ij;
signalnim i mJermm aparatlma. a ram se au . .. . d d '
Na nivou funkcijskih grupa automatizacija funkcija upravljanja je slotenija i · · · an·e za ornih organa, regulacija nivoa gornJe 1h donJe ~~ e, na zo
znacajnija. ! =::::r.:fno~ niv~a gornje vode 8 automatskim propustanjem u slucaJU prekora-
 551
550 --- TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEMt Procesno upravljanje u hidroelektranama

c_en/a maksimu':'a, propustanje zadanc kolicine vode (irigacija) pokrctanje i zau~ podataka radi abrade u centralnom sistcmu mogu biti izvedene u jcdnom uredaju.
~av tnJe pom~cnog agregata: Uobicajeno jc daljinsko upravlja~je svim navedenim lspis protokola prikupljenih mjerenja i kronologije moze se izvrsavati lokalno ili u
.~n ,CIJ~m-~. ~~dzC?rne fun~CI)e tak?der. mogu biti znaCajne i automatizirane. Osim sklopu centralne obrade podataka.
SI-?nah~_aciJ,e~ a~arma, na .vec:oJ hra~I se ~nstaliraju uredaji za zapisivanje dogada'a i Automatizacija prodire u podrucje upravljacko-blokadnih funkcija rasklopista
~J~ren~a. vazmh ta ~r~cenJe ~tLt!lJa objekta i opreme. Promjene uklopnog st}nja (sklopnog postrojenja) (str. 81 3). Logicki odnos blokadnih funkcija pri upravljanju
aparata : ~rora~e L:a~~Ita zaptSUJU se s toCnim vremenom i redoslijcdom nastanka prekidacima i rastavljaCima visesabirnickog sistema dosta je slozen pa se rjesava
(kronolosk~registracip dogada_ta uz r~zoluciju od !Oms)_ Elektricke i hidraulicke programskim logickim automatima koji izvrsavaju naloge prespajanja automatski
mJern;.•v:h~me, naprezanJa t deformactje betona (oskultacija brane) i sL ispisuju se uz provodenje svih blokadnih kriterija.
per10 t~ t It na zahtjev operatera. Ovt uredaji mogu racunati j ukupni protok vode
Na nivou elektrane funkcije upravljanja vezane su uz opremu ugradenu u
k~o~ dbranu._ Kod branc udaljene od elektrane prikupljanjc informacija radi lokalne
centralnoj komandi. S komandne plaCe ijili pulta ruCno se upravlja rasklopiStem,
o ra e maze se ostvantt posebntm uredajem iii u sklopu uredaja za daljinsko
a automatski agregatima i hranom. Ponekad, ali sve rjede, i to na manjim
upravljaDJC postrojenJem na brant Ispts podataka izvrsava se na brani i/ili u
objektima, iz komande se rucno upravlja agregatima i pomocnim pogonima.
elektram. U pnbranskoj elektram tc se funkcije realiziraju u sklopu nadzornog
ststema clektrane. Glavne funkcije koje se tu izvrsavaju vezane su uz koordinirani rad brane,
agregata i rasklopista radi uskladivanja hidroloskih prilika na vodotoku i cner-
-tunkcijska grupa - agregat , (generator, turbina i njihovi pomocni pogo- getskih u mreti s mogucnoscu proizvodnje agregata i stanjcm oprcme. Ovc
m apr:~~ sc komandnom plocom za rucno i automatsko upravljanje ru· uadredene funkcije nazivaju se vodenjem clektrane. a sadrze clemente upravlja-
pe. NaJcesce ovekomandne place sadrze i slozenu elektronicku opremu za a~to· nja, nadzora i regulacije. Vodenje elektrane, kojim se operativno provodi vozni
mattzactju funkctja upravlJ~nJa na tom nivou. Automatsko pokretanje i zaustav· red zadan od nadrcdenih sluzbi (glavni paramctri rada elektrane zadani po sa lima
IJanJc agregata Je naJopsezntJa automatlZlrana funkcija na tom nivo Cl · · za buduCi period od 12 iii 24 sata). sastoji se od sljedecih glavnih radnji:
J,e da se agr~gat tz stanja mirovanja dovede u stanje normalnog pogo~a (~kt]~~ odrzavanje zadanog protoka iii nivoa vade u akumulaciji, uskladivanje tog
ccn n~ mrezu) jednom komandom. Ova se ostvaruje automatski pokretan'em protoka iii nivoa vodc s brojem agregata u pogonu, odrl:avanje zadanih parame-
pomocmh pogona 1 automata funkcijskih podgrupa, korak po korak redosJije· tara proizvodnjc (M W, M var) i kvalitcte elektricke cncrgije 1U, .I) prcma zahtjevi-
d~m koJI dtkttra. proces pokretanja agregata. Automatika agregata prov'era-
va ~spunJcnost uvjeta za start, tzdaJe naloge za njihova ispunjenje, pokreceJ po·
ma mreZe i sl.
mocne pogone, otvara dovod vade na turbinu, ukljucuje turbinski regulator i Regulacija nivoa vade maze se provoditi prema unaprijed zadanom rezimu
uzbudm sJstem, smkromztra agregat (str. 701) i opterecuje ga zeljenom aktivnom prvenstveno agregatima, pa tek aka su dotoci veliki i preljevnim organima brane.
t reakt1vnom snagom. Pn zaustavljanju agregata proces se odvija obrnutim redo· Grupnom regulacijom radne i jalove snage uz koordinaciju .,turbinske regulacije" i
sltjedom. regulacije napona generatora odrzava se i?lazna snaga elektrane uz rad agregata sa
!to visim stupnjem djelovanja, izvan podrucja kavitacija iii vibracija. Uredaj za
Zastitne funkcije na ovom nivou sastoje se iz relativno slozenih algoritama vodenje izvrsava iii signalizira operateru da treba izvrsiti te funkcijc. nadzire
selckttvnog Iskljuccnja dijclova postrojcnja ovisno o vrsti smetnje i pogonskom njihova izvrsenje te poduzima korektivne akcije u slucaju prekoracenja zadanih
stanJU agregata. Kriticne zastite, osim djelovanja dtrcktno na izvrsne clanove,
akttvtraJU 1 automatski program ,stop u nuZdi". ogranicenja .
. Funkcije na~zora automatiziraju se alarmnom signahzacijom, a kod veCih agre- Automatizirana funkcija vodenja postajc sve vaznija funkcija u hidroelektram s
gata t kronoloskom registractJOm dogadaja. Prikupljanje podataka radi centralizi- obzirom da omogucava bolje iskoristenje raspolozive energije vade i instalirane
rane abrade obavlJa se na mvou agregata pomocu posebnog uredaja iii u sklopu opreme, poveCava stupanj sigurnosti i raspoloZivosti, smanjuje rad operatera i Cini
regtstratora tit sekventnog automata agregata. ga udobnijim tc olaksava daljinsko upravljanjc odnosno ukljucenje elcktranc u
Na nivou agregata instalira se i opema daljinskog upravljanja. Agregatom se sistem upravljanja rijecnim slivom.
upravlJa dalJmski IZ komande elektrane, a kod najveCih jedinica i iz nadredenog Procesna obrada podataka kao slozeniji oblik nadzo{a provodi se na nivou
centra. Pntom se u pravilu konst1 automatski naCin rada, a ponekad i ruCni. elektrane, ali sc jednostavniji oblici realiziraju i na nizem nivou. Sastoji se od
Sklopno postrojenje u vecini elektrana je u neposrednoj blizini strojarnice a prikupljanja i sortiranja podataka, pridjeljivanja vremena (kronologijaJ, nadzora
upravlJa se IZ ce~tralne komande ele~trane. U slucajevima kada je raskloplste
pragova mjerenja, integriranja impulsnih velicina, brojanja sati pogona iii broja
uldopa aparata te ispisivanja na pisacima i prikazivanja na videoterminalima
udalJeno od stroJarmce ?.Prema se JOS t Iokalnim upravljackim mjestima, a iz ,
prikupljenih i obradenih informacija u raznim pogodnim oblicima. Snazniji sistemi
komand: se uprav!Ja. dalJmskt AutomatiZiraJu se funkcije alarmne signalizacije :
kronoloske registr~CtJe ?ogadaJa, a za P?lrebe daljinskog upravljanja i nadzor~
omogucuju slozenija racunanja, kao npr. raspolozivog volumena iii snage akumula-
mstahra se odgovaraJUCt uredaJ. FunkctJe kronoloske registracije i prikupljanja cije, parcijalnih iii ukupnih protoka i sl.
 553
SSL ____ TEHNU~KI INFORMACIJSKI SISTIMI Procesno upravljanje u hidroelektranama--

Oprema za komunikaciju covjeka sa sistemom (MMC-man machine communica-

tion) kao dio procesne obrade podataka omogucava da se sve funkcije upravljanja
- rucne, automatske i daljinske - izvrsavaju posredstvom videoterminala i
t:islatura. Ova oprema u pravilu se instalira u centralnoj komandi, a u velikim
dektranama i na nivou agregata. r-------------~
Hidroelektranom se moze potpuno iii djelomicno daljinski upravljati iz nadre&- I I
nog centra. Nivo upravljanja ovisi o velicini i ulozi elektrane u sistemu, organizacij I '~
I ';;
nadre<tenog sistema te opremljenosti elektrane za takav nacin rada. Potpuno I I~
automatizirana hidroelektrana jednos-\:tvnije se ukljucuje u nadre<teni sistem uprav- I l:i
ljanja iz kojeg tada moze biti promatrana kao jednoagregatno postrojenje kojem ~ I 1:;;
zadaju snage (P, Q) koje !reba proizvesti ili nivo iii protok vode koje !reba odrfati r;;;;;;;:;;;~:;] \~
Ako je na istom vodotoku (slivu) izgra<teno vise hidroelektrana, tada ·· Iii:
njihova rada i optimalnog iskoristenja raspolozive vode moze provoditi centar ;::::===.II :3
I;;
(str. 545). Centar sliva ee osim funkcija upravljanja i optimiranja preuzeti i I~
nadzornih funkcija jer u pravilu u njemu rade stru~ni kadrovi s opremom
odrzavanje i intervencije na svim objektima sliva. Da bi sliv harmonicno funkciooi- vmvwmnv \
rao ocigledno mora postojati uskla<tenost izmedu opreme, programske podrske i
podjele funkcija izme<tu elektrane i centra sliva.Jzlozena koncepcija automatizaci~
L----------~
bidroelektrane omogucava ovo uskladivanje.

Oprema za procesno upravljanje

Stanje i trend razvoja opreme za procesno upravljanje uvjetuju opseg i slolt-
nost funkcija koje se automatiziraju te razvoj koncepcije sistema upravljanja
hidroelektrane. Koncepcija upravljanja energetskim i industrijskim postrojenjima;
u ,.Radi Koncaru" temelji se na primjeni hijerarhijski organizirane strukture:
specijaliziranih vlastitih proizvoda visokog stupnja modularnosti i pouzdanos~ \
Ovi proizvodi sezu od nivoa automatizacije samo jedne funkcije (npr. automatsb
sinkronizator) do sistema za distribuirano procesno upravljanje (str. 514) koji
omogucava realizaciju gotovo svih funkcija automatike u jednom procesu. Auto·
matizacija opisanih funkcija upravljanja u hidroelektrani moze se prema tome
realizirati primjenom niza specijaliziranih uredaja koji pokrivaju jednu ili vile
funkcija (sl. 2) ili primjenom sistema za distribuirano procesno upravljanje s
maksimalnom integracijom funkcija na jednom hijerarhijskom nivou ili dijelu
postrojenja (sl. 3).
U okviru procesne stanice pridijeljene funkcijskoj grupi agregata mogu se
integrirati sljedece funkcije: pokretanje i zaustavljanje. ferodno kocenje, promjena I
optereeenja, sinkronizacija, alarma signalizacija, termicki nadzor, kronoloska regis- .
tracija dogadaja, prijem signala radi lokalne ili centralizirane obrade, prijem i ·
izdavanje komandi u slueaju daljinskog upravljanja.
Na nivou elektrane mogu se integrirano oba vljati ove funkcije: grupna regulacija
radne i jalove snage, regulacija nivoa vode, vodenje po zadanom voznom redu, . . . . . . a automatizaciji hidroelektrana, ali t~eba
procesna obrada podataka, daljinsko upravljanje dijelova postrojenja, automatsko U praksi se pnmJenJuJu. oba pnstuf nuti rjesenja sa specijaliziranim ure<taJirna
upravljanje zajednickih dijelova elektrane koji nisu u nadle:lnosti agregatskih oCekivati da ee distribmram_ sJstemi po IS.. k . e automatiziraju jednom proces-
zbog svojih prednost1: mtegnra?Jem funkCIJa ( ?J~ ja izmedu ure<taja, instaliranjem
8
procesnih stanica, te veza s nadre<tenim nivoom upravljanja u smislu predaje
nom stanicom) smanjuje se kohcma opreme I OZI en
informacija i prijema naloga.
554 TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEMI Automatizacija u termoenergetskim objektima ~ 555

se kvalitetno realizirat1 tek posto je pozna! proizvodac i tip oprcme. K valitetna

izvedba projekta automatikc moguca je jedino uz usku suradnju projektanata i

I LDKALNO l isporuCioca.

AUTOMAliKA HMO OPREME

ALARMNA SIGNALIZACIJA
DALJINSKO UPRAVUANJE
0
UPRAVlJANJE Sve veCe prisustvo elektronike izaziva mnoge promjene u tradicionalnim projek-
tnim rjeSenjima (pomoCni naponi, prcsjcci vodiCa, dispozicija oprcme, urcdenjc
komande i sl.). Zahtjevi koje postavlja informacijska oprcma postaju jednako vazni
kao i zahtjevi cnergetske i strojarske opreme.
. - - - - OBRAUA POOATAKA
REGULACIJA NIVOA Primjena programiranih sistema u potpunosti je izmijenila strukturu i oblik
dokumentacije koja kupcu ostaje za potrebe pogona i odrzavanja. Dokumenti
poput shema djelovanja iii strujnih shema koje su u potpunosti opisivale funkeije i
bile dostatne za normalnu eksploataciju nisu vise dovoljne.
Opisi, blok-sheme, sekventni dijagrami, dijagrami taka su osnova za razumijeva-
nje funkcija. U eksploataciji su jedini oslonac precizne upute za rukovanje, a u
odriavanju specijalizirani uredaji i detaljne upute za otkrivanje kvarova i zamjenu
neispravnih stampanih plocica.
Ocigledno nova tehnika zahtijeva odgovarajuce obrazovanje osoblja za pogon i
Sl. 3. Automatizacija hidroelektrana primjenom sistema za distribuirano procesno oddavanje i djelomicnu promjenu kadrovske strukture, pruzajuci korisniku zato
uprav ljanJc kroz visi nivo automatizacije smanjenje faktora covjeka na rad postrojenja, rasterc-
eenje operativnog osoblja od monotonih i kriticnih operacija te povecanje pouzda-
nosti i raspolo7.ivosti postrojenja.
pr~cesnih stanka sto blize procesu smanjuje se kolicina kabel· p ' ,
guc~ost __ proc:str~~Ja pod~taka i programska realizaci'a fun a, i. ovel:ana ~?·
reahzaCIJU .slozeniJih funkcija i njihova lak.,e mijenjanje t~ do r k~ )a omoguCUJU
ko?figur~CIJe siS_tcma •. za P?sebno vazne funkcije zahtijevani v1s~krJ:i~j'~~~i~n~
noostt I_kras.~oklohztvostt moze se postJCi udvostruCavanjem procesnih stanica a,, AUTOMATIZACIJA U TERMOENERGETSKJM OBJEKTJMA
k mum aCIJS 1 veza. ·
OpCi zahtjevi na nadzor, upravljanje, regulaciju i zastitu (automatizaciju) termoc-
Projektiranje, eksploatacija nergetskih postrojenja (v. str. 672) proizlaze iz:
- uloge bloka u proizvodnji energije (elektricne i!ili toplinske)
~o~c,;a~je uloge automatike u hidroelcktrani, a pogotovo tehnoloske promjene u
- raspolozivog (predvidenog) goriva
:r~j~k~~':~a ~os~~~je~j~IzaciJU, odrazili su se i na pristup projektiranju i ulogu
- uvjeta hladenja iscrpljene pare
Kod realizaclje automatike agregata relc'norn t h 0 'k · - zahtjeva za oCuvanje Covjekove okoline
;~~~~vi:u s~n:~get~a~) defi~irao f~nkcije ~acin nJih ~v~~~i~~~~~a~~aj~J;";;!:j~:
je i , - odabranoga tehnoloskog rjescnja osnovne opreme
prakticki samoe o~e,ov.~nda pomhocu neimenovamh releja. Proizvodac je zatim' - ekonomskih faktora
. , ZICIO ane s erne na relejtma tz svog proizvodno
Kod elektromcke izvedbe automata projektant se m~ra u ft'1 g programa. , - organizacije rada u objektu i odnosa s nadredenim centrima vodenja
takonit~st! prilag~~:~: s~ '=f~~~~7~;' ~~e
1
poveziv.anja elektronickih jedinica j - posebnih zahtjeva.
~~o~;t~mac~, ~~~:~uci t~v. sekventni dijagr~m iii dijagram toka procesa. Proizvo~~~ (Terminologija koja se upotrebljava regulirana je u JUS N.A0.351./1983.).
. u sa SVOJIID e ektromcktm ststemom oZiCiti i isprogramirati
potre b ne uredaJe. Posebno se definiraju zahtjevi za:

eler~~!,~~~~r~ u~;;~a ~o~;:~~~~i ~~~~~~c;~j;\:m~~f~~~~jap~~~~~~b!~?~~~jeJ::~~

- funkcionalnost sistema
- izvedbu opreme
 557
556 ___________ TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEMI Automatizacija u termoenergetskim objektima ------------- - ---

:
- - - - - - - - - - - - - - - - , ~--~·NAOR(B(NI SISTEM
- hijerarhijske odnose
- samodijagnostiku
- raspoloZivost
- sigurnost rada
l 4'"~'f;~~
, I
- tleksibilnost. ----- _______ I __]
Specificiranje zahtjeva oslanja se na propise, upute, standarde i preporuke, ------,
npr.: JUS, IEC, preporuke JUGEL-a, VDI/VDE, VGB, DIN, TRD, ASME, r I
ISO IEEE. ANSI, ISA, TGL, GOST, ORGRES, u ovisnosti o vazecoj i/ili I I
I I
uobicajenoj regulativi na podrucju lokacije, odnosno o onoj koju je prihvatio
I I
vlasnik objckta. I I
I I
Vodenje procesa termoenergetskog postrojenja hijerarhijski je organizirano, a I
I
segmcntirano je u skladu s procesnim interakcijama (sl. 1). I I
I
Distribucija funkcija ovisna je o specificnostima izvedbe postrojenja. zahtjevima
za sigurnost i raspolozivost te o svojstvima sistema pomocu kojeg se funkcije
II I
I
implementiraju. Grupiranjem funkcija postuje sc princip da is pad podsistema koji I I
izvrsava funkcije pridruzene jednoj cjelini ne ugrozava funkcionalnost ostale I 1 I I I I
1 I I I
osnovne opreme. Primjer izvedbene strukture sistema vodenja termoenergetskog I
postrojenja primjenom integriranoga distribuiranog sistema KONCAR PRO I
I
MASTER prikazan je na sl. 2. Sistem PRO MASTER opisan u clanku ,Procesno I
upravljanje" (str. 514) ekspandiran je specificnim modulom pojedinacnog uprav- I
ljanja opisanim u iduCim poglavljima. I
Veza s procesom ostvaruje se indikatorima stanja sklopnika (i/ili prelaska I
pragova procesnih varijabli), mjerenjima karakteristicnih procesnih varijabli i I
aktuatorima.
I
I
Na aktuatore uglavnom se djeluje pojacalima snage, obicno smjestenima u
I
I
ormarima niskonaponskog razvoda. Tipicni signali koji se srccu u termoenerget- I
skim postrojenjima su: I
I
analogni ulazi i izlazi (strujni naponski, termoparovi i otporni termometri L--
(PT 100)
digitalni ulazi i izlazi
serijska komunikacija RS 232/422
binarno kodirani decimalni (BCD) ulazi i izlazi PRDCcSI H POSTRDJENJA
impulsni i frekventni izlazi i ulazi
impulsno-sirinski modulatori. kcij.ska struktura vodenja procesa termoenergetskog postrojenja
Sl. I Fun
 558 TEHNitKI INFORMACIJSKI SISTEMI Alltomatizacija u termoenergetskim objektima 559

Upravljanje

Temeljna razina upravljanja termoenergctskim postrojenjima jest upravljanje

lj
D INOIKACIJSKI ELEMENT
Sl. 2. Izvedbena struktura vodenja termoenergetskog postrojcnja
lin~ahjjev~ na i~vedbu signalmh kanala, s obzirom na razlicitost uvjeta oko-
ovisei o~n ctona nosh, msu umflcirani u termoenergetskim postrojenjima nego
- lahtjev1ma za naponsku izolaciju
-- zahtjevur~a za ulaznu impedanciju
potrebnoJ snazi
-- ugr~zenosti okoline (eksplozivna atmosfera i sl.)
tzlozenosti smetnjarna i sl.
pojedina~nim pogonima. Glavnina pogona su elektromotori, elektromagnetski venti-
nte motorizirani ventili i zasuni. Moduli za njihovo upravljanje procesiraju
NADZORNI upravljacke signale rucno izdane od operatera (mimo sistema kompleksne automa-
SISTEM tizacije\ signale zastita i blokada, gencriraju informacije o stanju pogona radi
obrade podataka u nadredenom sistemu. generiraju direktnc signalizacije i koman-
dne signale pogona kojima su pridru7.eni.
Izvedba modula u sistemu KONCAR PRO MASTER je mikroprocesorska, a
njegovo napajanje je takvo da ispad drugih dijelova opreme, ukljucujuCi i komu-
oikaciju prema nadredenom sistemu automatizacije, ne ugro:lava njegovo funkcio·
niranje.
U slucaju kada je upravljani pogon elektromotor iii elektromagnetski ventil
predvidene su mogucnosti samopridrzavanja komandi na razini modula i u okviru
KOMPLEKSNA eelija niskonaponskog iii srednjenaponskog razvoda. Motorizirani vent iii iii klapne
AUTOMATIZACIJA mogu biti dvopolozajni iii s mogucnoscu kontinuiranog podesavanja pozicijc. Ako
su aktuatori opremljeni momentnom sklopkom, regularno deaktiviranje prigona
provodi se iii krajnjim kontaktom iii momentnom sklopkom. Za aktuatore bez
momentne sklopke deaktiviranje prigona je iii neposredno pomocu signala krajnjih
kontakata iii vremenski zategnutim signalima krajnjih kontakata, a prcdvideno jc i
POJEOINACNI
REGULATOR
I MP10GI
nepostojanje tak vih sign ala.
Modul prihvaca komande od nadredcnog sistema automatskog upravljanja
(preko komunikacijske sabirnicc), od modulu pridruzcne komandno-signalizacij-
MODUL POJEDINACNOG ske stanice na pultu centralne komande (cvrsto o?.icena veza), od prednjeg pa-
UPRAVLJANJA POGONOM nela modula i vanjskoga zastitnog sistema. Prioritet izvrsavanja komandi osigu-
rava sigurnost rada (prvi prioritet ima komanda .,iskljuciti" inicirana zastitnim
UP~AVLJACKI ELEMENT signalom, it d.).
RUCNO/AUTOMATSKI
Nadzor obuhvaca:
- nadzor momenta
- status signala
- vrijeme prorade
- nadzor blokada komandi
- nadzor binarnih davaca
- status upravaiJackog bloka motora
- napajanje modula
- prijenos podataka komunikacijskom sabirnicom.
Funkcije nadzora praCcne su odgovarajuCom signalizacijom i prijenosom infor-
macija nadredenom sistcmu. Svi komandni i signalni izlazi t.asticeni su od kratkog
spoja.
Procedure upravljanja termoenergetskog postrojenja spccificne su za pojedinc
izvedbe osnovne opreme, pa su iznesene samo osnovnc znaCajke i opCi zahtjevi.
Orgaoizacija upravljanja suvremenim termoenergetskim objektima najcesce se
zasniva na funkcijskim grupama i sadrzi nckoliko osnovnih nivoa (sl. l):
560 -·-----·- TEHNI~KI INFORMACIJSKI SISTEMI All!omatizacija u termoenergetskim objektima 561

-· koordinacija funkcijskih grupa na nivou bloka Pritom je nuzno uzeti u obzir niz ogranicenja:
upravljanje funkcijskom grupom - maksimalnu i minimalnu temperaturu pare na ulazu u turbi_nu
upravljanje funkcijskom podgrupom _ maksimalni i minimalni tlak (obicno u ov1snost1 o opterecenJu) u generatoru
upravljanje funkcijskom petljom
- =~simalni i minimalni ulaz zraka u loziSte
upravljanje pojedinacnim pogonom.
- stanje kljucanja u isparivacu . ... .
U veCini slucajeva koordinaciju rada funkcijskih grupa na nivou bloka obavlj~u - dozvoljena naprezanja u metalu turbmskog kuc1~ta 1 rotora .. .
operateri, no tendencija je da se i ta funkcija integrira u automatsko vodenje bloka _ dozvoljena naprezanja u metalu bubnJa 1 debehh metalmh st1Jenk1 generatora
Na razini funkcijskih grupa, podgrupa i petlji upravljanje je automatizirano na - :-:~simalne varijacije (u ovisnosti o njihovu trajanju) brzine turbine.
temelju informacija iz procesa i njihova stanja.
- tranzijentne varijacije temperature pregrijane pare po 1znosu 1 traJallJU.
Podjela na funkcijske grupe ovisi o tipu postrojenja i projektnom rje!enju
osnovne opreme, a ilustrirana je primjerom podjele za konkretan objekt lot.en Osnovni uzroci pvecanja gubitaka su:
ugljenom: _ odstupanje temperature i tlaka na ulazu u turbinu od njihove maksimalne
1. Sistem napojne vode 4. Generatorsko postrojenje vrijednosti . . , . . .
- prigu§ivanje turbmsk1h 1 napojnth venttla . . . _ . .
1.1. Niskotlacno predgrijavanje 4. I. Termicki nadzor, hladenje _ nepotpuno izgaranje goriva uzrokovano knv1m polozaJem goraca 1/lt nedostat-
1.2. Otplinjavanje napojne vode brtvljenje
1.3. Pumpanje napojne vode
kom zraka
4.2. Uzbudni sistem - vi§ak zraka za izgaranje.
1.4. Visokotlacno predgrijavanje 4.3. Uklapanje generatora
2. Postrojenje generatora pare Glavni uzroci velikih poremecaja su:
5. Vlastita potro§nja
2.1. Potpala 5.1. NN-razvod - ispad opterecenja generatora
2.2. Lozenje 5.2. VN-razvod - prelazak u otocni rad .
2.3. lsparivacki sistem - ispad pomoenog pogona (npr. nai>"jna pumpa, ventilator zraka 1td.)
5.3. lstosmjerno napajanje
2.4. Pregrijacka kolona 5.4. Pomocni agregati - poremecaj u dovodu gonva (npr. 1spad mhna).
2.5. Prozracivanje
6. Pomocna postrojenja
3. Turbinsko postrojenje
3.1. Vodenje turbine 6.1. Kemijska priprema vode
~lektr1Cko
3.2. Opskrba uljem 6.2. Priprema i doturanje goriva 5nago
3.3. Progrijavanje turbinskih paro- 6.3. Ciscenje ogrjevnih povr8ina
voda 6.4. Proci§cavanje dimnih plinova
3.4. Vakuumski sistem kondenza- 6.5. Odsumporavanje
tora 6.6. Odpepeljivanje
3.5. Pumpanje kondenzata 6. 7. Opskrba rashladnom vodom
3.6. Sistemi brtvene pare (za kondenzator)
3.7. Okretanje rotora 6.8. Prociscavanje kondenzatora.
3.8. Zastitni sistem (elektro- sluponJ otvorenosh
turbmskih vent1ta
hidraulicki)

Vodenje bloka

Osnovni zahtjevi za vodenje termoenergetskih postrojenja proizlaze iz njihove

uloge u proizvodnji energije, potrebe minimiziranja troskova i minimiziranja efekab
velikih smetnji u radu, kao sto su ispad optereeenja ili nekog od znabijnih
pomoenih pogona. Sl. 3. Nadomjesna shema osnovnih dinamickih procesa bloka
36 Konearev prirucnik
562_ - ---- TEHNICKI INFORMACIJSKI SISTEHI ~tomatizacija u termoenergetskim objektima _ _ -- -- --- _563
Tab!. 1. Osnova za ocjenu zadovoljavanja uloge jedinice u proizvodnji energije, osim
Karakteristi~ne vremenske konstante bloka
wpoloZivosti i ekonomicnosti, su njena regulacijska svojstva. Ona ovise prvenstve-
Isparivacki ooo dinamickim svojstvima osnovnih procesa i koncepcije regulacije. Gruba ocjena
sis tern Generator pare Protocni
- s bubnjem iinamickih svojstava pojedinih izvedbi blokova po VDI/VDE ocjenjuje se na
Sistem loZenja generator pare temelju odziva bloka reprezentiranog blok-shemom na sl. 3. na skokovite pobude.
lozenje plinom i mazutom Karakteristicni odzivi prikazani su na sl. 4. Podrucja vrijednosti odgovarajuCih
Tu=5do10s Tu=5 do lOs vreroenskih konstanti za razlitite izvedbe kotlova dana su u tab!. I.
Tg= 60s Tg=60do !50s
Ts = 130 do 250 s Ts=40do !20s
lozenje kamenim ugljenom Tu= 120 s Tu =50 do 200s Regulacija procesa
i tekucim odsljakivanjem Tg=200 s Tg=200s
Ts= 130 do 250 s Ts=80 do IOOs Osnovna razlika pri definiranju interne strukture regulacijskog sistema protocnih
peratora pare i genera tara pare s bubnjem jest da u prvom slucaju nije moguce
lozenje kamenim ugljenom Tu=20 do 60s Tu=20 do 60s razdvojiti regulaciju napajanja vodom od regulacije goriva i zraka. U praksi je kod
i suhim odpepeljavanjem Tg= 150 s Tg= 150 do 250s totlova s bubnjem jos uvijek najzastupljenija klasicna koncepcija trokomponentne
Ts=130do350s Ts=80 do 100s regulacije razine vade u bubnju, sto je opravdano s obzirom na dovoljno slabu
lozenje smedim ugljenom Tu = 30 do 60s interakciju s regulacijom viSka zraka te tlaka i temperature pare. Kod protocnih
Tu=30 do 60s
Tg=250s generatora pare izrazena je interakcija izmedu regulacije tlaka i temperature pare,
Tg=250s
Ts= 130 do 250 s jer dotok goriva i protok napojne vade odreduje proizvodnju i entalpiju pare na
Ts=80 do !40s
izlazu isparivata Ta interakcija je osnovni problem pri defmiranju koncepcije
regulacijskog sistema genera tara pare. U veCini slucajeva razdvajanje se zasniva na
al postizanju vremenskih odvojenih odziva regulacijskih petlji. Suvremenije koncepcije
(uz tlak 1 temp pore=konst) zasnivaju se na multivarijabilnoj koncepciji prema kojoj se protok napojne vade i
soriva koriste zajedno da se postigne neinteraktivna regulacija tlaka entalpije pare
~ rilo na izlazu iz isparivaca
topl1nska snogo generatora
snag a pore . Sa stanovista regulacije tri su osnovne razlike pri lozenju ugljenom i mazutom
loi:enJO (plinom):
- !OCnost mjerenja protoka goriva
ol - brzina odziva dovoda (protoka) goriva na promjenu zahtjeva
Yr ~ lluz~~sckonstl - varijabilnost toplinske vrijednosti ugljena daleko je veca a odredivane iznosa
je nepouzdano.
stuponJ
otvorenost1 s ~
~ S obzirom da je cilj postizanje optimalnog odnosa gorivo-zrak, pri loienju
mazutom (plinom) regulacija goriva, i u stacionarnom stanju (direktno mjerenje
turb1nsk1h
venl1lO
L::
==·==== toplinske vrijednosti goriva) i u dinamicbm uvjetima (brzi odziv regulacijske petlje
protoka goriva), je relativno jednostavna.
Regulacija lozenja ugljenom poCiva na indirektnim mjerenjima parametara ulaza
topline, a osim toga i spori odziv dovoda goriva predstavlja limitirajuee faktore u
postizanju zeljenoga stacionarnog stanja i regulacijskih svojstava jedinice.
Osnovni problemi pri regulaciji temperature pregrijane pare su:
- interakcija izmedu regulacije temperature pregrijane i medupregrijane pare i
(ako se primjenjuje protok regulacije dimnih plinova i podesavanje plamenika
kao regulacijske varijablc) proizvodnje pare
- izmjena topline je izrazito nelinearna
SL 4. Odzivi na skokovite pobude - efekti transportnih kasnjenja (utjecaj izrazen posebno kod protocnih generatora
pare).
564 TEHNitKI INFORMACIJSKI SISTEM1
Prvi i treci problem pri tradicionalnim pristupima pokusavaju se rijesiti ogranibl-
vanjem podrucja dje1ovanja pojedinih regulacijskih krugova, a onda pobolj8anje
regulacijskih svojstava unaprednim djelovanjem. Drugi problem obicno se rje!ava
odabiranjem parametara regulatora u ovisnosti o opterecenju (protoka svjete pare)
generatora pare.
Regulacija turbine u pravilu se provodi kaskadno na tri nivoa. Prvi pozicionita
turbinske regulacijske ventile, drugi linearizira odnos pozicije ventila i protoka pare
iskoristenjem povratne veze po tlaku pare u impulsnoj komori, a najvisi regulin
uplerecenje turbine prema pusta vnoj vrijednosti definiranoj funkcijom vodenja
bloka. U slucajevima jedinica koje rade s kliznim tlakom, kada su ventili potpuno
otvoreni (iii cak ne postoje) 1egulacija turbine je neaktivna i optereeenje jedinia
koincidira s proizvodnjom pare. Jedinice s parnim mimovodom (bajpas) koji sluli
za odvodenje viska proizvedene pare u kondenzator (pri startanju, ispadu i otl»
nom reiimu) opremljene su regulacijskim podsistemima koji (aktivirani vodenjem
bloka) reguliraju tlak svjeze pare uz osiguranje odgovarajuceg stanja odvedene pare
(redukcija tlaka i temperature).
Regulacija interakcije izmedu generatora pare i turbine ostvaruje se po IIi
osnovne koncepcije:
generator pare vodi - turbina slijedi (susrece se i termin direktno energetsi:o
bilanciranje)
turbina vodi - generator pare slijedi
koordinacijska vodenja optereCivanja generatora pare i turbine.
U prvom slucaju cilj je minimizirati interakciju postizanjem proizvodnje pare
koja odgovara protoku turbine bez udjela uskladistene energije u generatoru pare,
tj. odrzavanje konstantnog tlaka pred turbinom bez obzira na variranje optereie-
nja. Osnovni nedostatak te koncepcije je spor odziv na zahtjev za promjenu
opterecenja. Kada turbina vodi postize se znacajno bolja odzivnost, ali i poveeane
smetnje u generatoru pare. Kompromisno je koordinirano djelovanje kod kojeg K
na osnovi stanja u generatoru pare i turbini odreduju njihovi potencijalni odzivi na
zahtjeve za promjenu opterecenja.
Vodenje bloka i regulacija procesa tretirani su u vee spomenutim preporukama i
standardima, a na posebano instruktivan nacin u VDE(VDI 3501-3508 i njihovim
dodacima. S obzirom na znacajan napredak spoznaja i rjesenja, potrebno ~
koristiti se njihovim najnovijim izdanjima.
Nadzor i komunikacija eovjek-sistem
Kompleksnost procesa i velik broj aktivnih komponenata postrojenja termoelek-
trana zahtijevaju sistematski pristup prikupljanju, obradi, prezentiranju i pohranji-
vanju informacija kako za potrebe operativnog vodenja tako i za potrebe preventiv·l
nog odriavanja i planiranje remonta. I
Dva su osnovna nivoa pristupa procesnim informacijama:
direktni - preko indikatora i pisaca bez slozenih obrada
- kroz sistem kompleksne automatizacije i obrade podataka.
Procesno upravljanje u hidroelektranama - __ 565
Glavnina direktno iznesenih informacija primjenju!e se u _rucnom reiimu rada i
njihov je prikaz pridruzen odgovarajuCim upravljackim stamcama.. . .
Prikupljanje i obrada podataka u realnom vremenu provod1 se u pnmJeni
izvedbe na sl. 2 (str. 558) posredstvom sistema K()NCAR PRO MASTER koJI
ujedno podr:lava i funkcije kompleksne automatizaCIJe (str. 515). . . . . .
Sobzirom na velik broj a1armnih signal a koji indiciraju poremecaJe 1 cmJemcu da
je pri poremecaju procesa u. termoel~ktranama _i _vise stotina alarma 1stodobno
aktivno, oni se nuzno grupiraJU po logiC! tehnolosk1h procesa 1 pnonteta. ..
Procesi su karakterizirani izrazenim dinamickim inter~kcijam~ pojedm1h v~nJab­
li. Radi toga je potrebno omoguciti operatenma uv1d u nJihove promJene u
vremenu primjenom tzv. trend-krivulja koje se na zahtjev IscrtavaJU na ekramm~.
Obrade podataka u prosireno~ reaJnom vreme~u obavlJaJU se racunalom opce
D81Djene, odgovarajuCim komumkaciJSklm sab1rmcama povezamm s~ Siste~om
automatizacije. Zasniva se na podac1ma usrednjemm na vremensklm mter~ahma
duljine potrebne da se efekti procesnog_ suma smanJe. na dovoljnu mJeru (t1p1cno 10
min). Osnovni rezultati su pokazatelJI rada '· stanJa. postroJen!a termoelektran~.
Razina proracuna pokazatelja ovisi o raspoloz~v1m ~JerenJima 1 ~marmm signah:
ma stanja, tj. 0 zaokruzenosti informacija o poJedmacmm tehno1oskim ~Jehnama '
tobtosti u stacionarnim i dinamickim rezim1ma rada. Ob1cno su ukljucem prora-
funi:
- prihvaeene kolicine topline u generatoru pare
- stupnja djelovana generatora pare .
- specifiene potrosnje topline turbmskog c1klusa
- bruto i neto specificne potrosnje topline bloka
- potrosnje radnog goriva .. . .
_ potrosnje elektricne energiJe (na stezal]kama .~eneratora 1 pragu elektrane)
- prihvaeene kohcme tophne u ,.ekonoma}zeru . . • .. . .
_ prihvaeene koliCine topline u visokotlacnom 1 mskotlacnom d!jelu regenerativ-
nog zagrijavana
- karakteristike radnog goriva
- unutrasnjih stupnjeva djelovanja visokotlacnog i srednje-niskotlacnog dijela
turbine . b' k k d t
- pokazatelja efikasnosti rada regenerativnih zagrijaca 1 tur ms og on enza ora
- pokazatelja stanja izmjenjivackih povrsma. • ..
Pri definiranju pokazatelja i nacina njihova proracuna korisno mogu posluz1t1
odgovarajuci standardi i preporuke (npr.: ANSI/ ASMEPerformance for Routme
Performance Test of Steam Turbines PTC 6-1974-R1980, ANSI/ASME Test Code
PTC 4.1-1980, Steam Generating Units, DIN 1942-1979 1td.).
 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI
KOORDINACIJA IZOLACIJE
u visokonaponskim postrojenjima
(prema JUS N.B0.030/78 u skladu s IEC pub!. 71-1/1976)

Svrha koordinacije izolacije jest da vjerojatnost ostecenja izolacije oprerne i

prekida pogona zbog naprezanja od prenapona svede na ekonornsku i pogonski
pribvatljivu razinu. To se postize izborom dielektricke cvrstoce opreme u odnosu
na prenapone koji se mogu pojaviti u mrezi i uskladivanjem s karakteristikama
raspoloZivih aparata za zastitu od prenapona.
Stupnjeve izolacije opreme i nacin ispitivanja propisuju posebni standardi za
pojedinu opremu (za transformatore str. 295 za sklopne aparate str. 315), ali u
skladu sa standardom za koordinaciju izolacije. Za opremu koja se tvornicki ne
ispituje, rnoraju se zadovoljiti jos i propisi o minimalnirn razmacirna R, prerna tab!.
na str. 571).
Nazivni stupanj izolacije (Si) nekog uredaja odreden je vrijednostima:
- nazivnoga sklopnog i nazivnoga atmosferskog podnosivog udarnog napona, za
uredaje najviseg napona oprerne od 300 k V na vise
- nazivnoga atmosferskog podnosivog udarnog napona i nazivnoga kratkotraj-
nog podnosivog napona industrijske frekvencije za uredaje najviseg napona
oprerne ispod 300 kV.
Standardiziranu oznaku stupnja izolacije cine: vrijednost najviseg napona opre-
me, Si i dvije vrijednosti nazivnih podnosivih napona. Naprimjer: 24 Si 50/125 iii
420 Si 1050/1 425 iii 420 Si 950(1 175.
S obzirom na razlicite zahtjeve i vrste dielektrickih ispitivanja, oprema je
razvrstana u tri podruCja, prema najviSim naponima opreme:
podrucje A, iznad 1 kV do ispod 52 kV,
podruge B, od 52 k V do is pod 300 k V i
podrucje C, od 300 k V navise.
Za svako od tih podruCja propisani su nazivni stupnjevi izolacije. NajviSi naponi
opreme, standardni u Jugoslaviji, i pripadni nazivni podnosivi naponi navedeni su u
tablicama A, B i C, a IEC publikacija 38(1983 definira podnosive napone jos i za
sljedeee napone oprerne: (17,5); (52); 72,5; 145, (170), 300, (363) i 525; 1 200 kV.
U tab!. A su za svaki najvisi napon oprerne U m standardizirani, uz jednu
vrijednost nazivnoga kratkotrajnog podnosivog napona industrijske frek vencije, po
dvije vrijednosti nazivnoga podnosivog atmosferskog udarnog napona (u listi I i
Iisti 2). Pri izboru stupnja izolacije. iz lisle 1 ili lisle 2, treba uzeti u obzir stupanj
izlozenosti opreme atmosferskirn i sklopnim prenaponirna, naCin uzemljenja neut-
i'alne toeke mreze i, kada postoji, vrstu uredaja za zastitu od prenapona.
 569
568 ~­ __ ELEKTRIC:NA POSTROJENJA I UREDAJII loordinacija izolacije ---~--

dozemni kapacllet pnkljueenih kabela mJe dovoljan,_ ~ogu s~ pnklJ u~ill ,

1
1
Tab!. A.
Standardni stupnjevi izolacije za I kV < U m <52 kV sebni kondenzatori lzmedu transformalora I prekldaca slo bhze sleza J ama
po , lak da ukupm dozemm kapacllel kabela 1 dodalmh kondenza-
Najvisi napon opreme 11 trans,orma1ora, 0 d l d ' 1 caj I"
~r~~:t~:~~:j~:~: ~r:~~~~z~~~~~~n~r~f:'e~t:os ;~ ~~~~: lm~:danCJJe_ ~alo~
Nazivni podnosivi Nazivni kralkotr.
(ef. vrijed.) atm. udarni napon 2 l podnosivi napon
um (tjem. vrijed.) industr. frekv. 31 iznosa u usporedbJ s JmpedanciJOm pr~gusmce ':' kompenzac1Ju, zas!J a o
lista 1 lisla 2 (ef. vrijed.) rena ona odvodmkom prenapona moze bib pozeljna
kV kV kV kV ~eutr~na tocka l!'rei.e je uzedmlJena preko pr~Yu~~~e~z~r~~::'l~J:~~k:
prenaponska zaSUla JC prove ena pomocu pn a
3,6 20 40 10 prenapona. ·kl
7,2 40 60 20 3. u mrezama i industrijskim instalacijama koje su neposredno pn jueene na
12 60 75 28
24 95 125 50 ~d:e:~:~~~d~;~k.t:!e~~ J:~emljena direklno ili preko iml'edancijed:~~~~
38 145 170 70 iznosa u us oredbi s impedancijom prigusmce '7' koml':nzaCIJU, a pre ..
je j odgovirajuca zastita od prenapona zastitmm JsknstJma Jh odvodf.~CJ~a
11 Najvisi napon opreme U m je najvisa efektivna vrijednost napona izrnedu faza prenapona, u ovisnosli o vjerojatnosti nastanka prenapona prema amp J u JJ
za koji je oprema izradena, s obzirom na njenu izolaciju i na neke dnJ. ueestalosti . • . k mpenzaciju a pred-
ge karakteristike koje se odnose na taj napon, u skladu sa standardima m - neutralna tocka mreze uzemljena preko pngusmce za o , ,
pojedinu opremu. (Za sklopne aparature U m = U = nazivni napon, v. str. 316~ vi<!ena je j prikladna zastita od prenapona odvodmkom p~enapona. . ..
21
Nazivni podnosivi atmosferski udarni napon je propisana tjemena vrijednost . . instalaci. e izlofene cestim atmosfersklm prenaponuna, lh
atmosferskoga podnosivog udarnog napona, koja obiljezava izolaciju s obzirom DtidZa s~e ostal~t~dn~'o~· ;:enapona,J iii ako se zeli postiCi veliki slupanJ slgurnostl,
na ispitivanje podnosivosti. Standardni atmosferski udarni napon ima trajan~ ~·~~~r~~~ opremu proizvedenu za ispitne atmosferske udarne napone prema
cela 1,2 mikrosekunde, a trajanje hrpta 50 mikrosekundi. ~1 . .
31
Nazivni kratkotrajni podnosivi napon industrijske frekvencije je propisana efek- ,. B osnova za izbor stupnja izolacije su atmosfersk1 prenapom. Iz
Za pod ru~Je •
livna vrijednost sinusnog napona industrijske frekvencije, sto ga oprema mora tab!. B vidi se da za najvisi napon opreme 12 3 kV to]· dva a za naJYISJ napon
pos e ,
podnijeti u toku ispitivanja pod odredenim uvjetima i u odredenom trajanju, ko~
obicno nije duze od 1 minute.
Tab!. B. Standardni stupnjevi izolacije za 52 k V :£ U m < 300 k V
Za podrucje A preporuca se da faktor sigurnosti (tj. omjer izmedu nazivnoga
podnosivog atmosferskog udarnog napona opreme i zastitne atmosferske razine 1 Nazivni podnosivi Nazivni kratkotr.
odvodnika prenapona) bude za listu 1 priblizno !,4, a za listu 2 moze se u Najvisi napon opreme 1 podnosivi napon
(ef. vrijed.) atm. udarni napon 21
odre<!enim uvjetima smanjiti do 1,2 (v. zastilne razine odvodnika prenapona, str. (tjem. vrijed.) industr. frekv-' 1
335 i tab!. 2, str. 334). um (ef. vrijed.)
Oprema proizvedena za podnosive udarne napone prema listi 1 prikladna je za kV kV
kV
primjenu u sljedecim uvjetima:
1. U mre:Zama i industrijskim instalacijama koje nisu neposredno prikljueene na
nadzemne vodove, i to:
-------t[ 4 5 0 - - - - - - 185
123 550 - - - - - - 230
ako je neulralna locka mreie uzemljena direklno iii preko impedancije malog
iznosa u usporedbi s impedancijom prigusnice za kompenzaciju; aparati za I

~
650 - - - - - - 275
zaslilu od prenapona (npr. odvodnici) obicno nisu polrebni 750 325
ako je neulralna locka mreze uzemljena preko prigusnice za kompenzaciju, a :
predvidena je odgovarajuca zastila od prenapona (npr. kabelska r;.reia u 2 4 5 - - - - - - - 1 - 850 360
950 395
kojoj su odvodnici dimenzionirani za izbijanja energije kapacileta kabela). 1050 460
2. U mrezama i industrijskim instalacijama koje su prikljucene na nadzemne
vodove samo preko lransformalora i ako su dozemni kapacileli kabela prikljulie-
nih na sekundarnoj stmni transformalora reda velicine baren 0,05 JiF/fazi. Ako 11; >l, 31 Vidi primjedbe uz tablicu A.
570 ____________ - - - - - - - - - izolacije - 571
opreme 245 kV pet stupnjeva izolacije. Kod izbora stupnja izolacije treba uzeti
u obzir uvjete uzemljenja neutralne tocke mreze, karakteristike uredaja za za!ti. Razmaci u sklopnim postrojenjima
tu od prenapona i njegovu udaljenost od opreme koju stiti. U nacelu se ·
stupnjevi izolacije odabiru u mretama s kompenzacijom struje zemljospoja ill Do 1kV u zagradama, prema ,Sl. listu SFRJ", 2/73, cl. 174. Preko 1 kV, prema ,Sl.
je faktor zemljospoja 41 veci od 1,4 (v. i zastitnu razinu odvodnika prenapooa listu", 4/74, cl. 39. i 282; vrijede i za postrojenja na otvorenom (cl. 52).
str. 335.
41 Najmanji razmak zastitnih pregrada ad
Faktor zemljospoja na odredenom mjestu trofazne mreze i za odredenu
raclju mre:l.e je omjer najviSega efektivnog napona industrijske frekvencije Najmanji dijelova pod naponom
ne faze prema zemlji na tom mjestu, u toku zemljospoja jedne iii vi5e faza, Naj- razmak
efektivnom faznom naponu industrijske frekvencije koji bi bio na tom mjestu vi!i izm. golih ad precke
Oznake'l ad krute
nema zemljospoja. na- stupnja
vodica od rijetke
pod mreZe
poo izolacije mreZe, iii od
opre- naponom ad otvor
otvor 1anca
Tab!. C. lima <;20mm u
me i do <;60mm
Standardoi stupnjeYi izolacije za U m > 300 k V zemlje (zica 20) zgradama ra otvo-
renom
(pregled mogucnosti izbora)
kV mm mm mm mm mm mm
Najvisi napon opreme 11 Nazivni podnosivi Nazivni podnosivi 1 - medus. 10
(ef. vrijed.) sklopni udarni napon" atm. udarni napoo'l do z. 15 40 100 100 200 -
um (tjem. vrijed.) (tjem. vrijed.)
kV jedin. vrijedn 6 l kV kV R A B c D
=R+20 =R+60 =R+ 100 =RfOO
11050
- - _]2,76--- 950~ 3,6 3,6 Si 10/40 60 21 80 120 500 600
420~
3.06--- 1 oso E 1175
1300 7,2 7,2Si 20/60 90 21
110 150 500 600

2,os- I3oo=ti~~J 12 12 Si 28/75 12021 140 180 500 600

765
-f 2,28 - - - 1 425

2,48--- 1 550
1 800

I 950
2100
2400
24
38
24 Si 50/125
38 Si 70/170
72,5 72,5 Si
220
320
630
240
340

650
280
380
690
500
500
730
600
600
930

21 123 123 Si 230/550 1150 1170 1210 1210 1450

", Vidi primjedbe uz tablicu A.
51
Nazivni podnosivi sklopni udarni napon je propisana tjemena vrijednost .245 245 Si 460/1 050 2300 2320 2360 2600
noga udarnog napona, koja obiljezava izolaciju opreme s obzirom na ·
podnosivosti. Standardni sklopni udarni napon ima trajanje eela 250 -~S 245 Si 395/950 1960 1980 2020 2260
kundi, a trajanje hrpta 2 500 mikrosekundi.
1
" Jedinicna vrijednost je omjer izmedu nazivnoga podnosivog sklopnog 42o 420 Si I 050/1 425 3300 3 320 3 360 3600
napona i tjemcne vrijednosti najviscga faznog napona opreme (j2 Um1J3J. -420 420 Si 950/1 175 3050 3070 3110 3 350
Za podrucje C, osnova za izbor stupnja izolacije su sklopni prenaponi. U
C navedene su preporucene kombinacije najvisih napona opreme s oC!ekivanih prenapona pomocu statisticke iii konvencionalne metode, tj. na osnovi
podnosivim sklopnim i atmosferskim udarnim naponima. Izolacijska 'prou~avanja mreze i postrojenja, jer izbor utjece u velikoj mjeri na cijenu opreme.
opreme za sklopne i atmosferske prenapone ne mora biti odabrana na 'Poblif.e o tome vidi JUS N.B0.030/78 i N.BO.O:ll 168.
572 573
ELEKTRIC:NA POSTROJENJA I UREf)Ajl bordinacija izolacije
Ispitivanja naponima industrijske frekvencije, u podrucju C, propisuju standardi Razmaci prema tab!. 1 j 2. nisu ~bavezni za opremu ni za t~ornicki sastavljena
za pojedinu opremu. postrojenja koja se sva tvornicki 1sp1tuJU podnoslVlm napomma navedemm na
Faktor sigurnosti za podrucje C obicno se uzima za atmosferske napone 1,2 do llr. 568 ... 570.
1,4, a za sklopne 1,1 do 1,2.
Napomene uz tabl. 1: Vlsina H iznad prolaza
Oznake u skladu s prijedlogom TO 028 i sa JUS N.B0.030-1978: druga brojka~ a) unutar zgrade do 1 k V: H;. 2 000 mm; do nezasticenih dijelova pod naponom
11

efekt. vrijednost podnosivog napona industrijske frekvencije, a kod 420 V je to · H;>2500mm;

tjemena vrijednost sklopnog udarnog napona. unutar zgrade > 1 kV do dijelova pod naponom:
Treca brojka je tjemena vrijednost podnosivoga atmosferskog udarnog napona
(v. str. 333). H;>2200+R ali najmaje 2500mm, R iz tab!. 1.
" Za vanjska postrojenja preporuca se povecanje razmaka R (npr. po VDE
0101/4.71: do 10 kV na 150 mm). b)~~ ~~j~~~~~~ naponom H;. 2 200 + R;. 2 500, R iz tab!. 1; ako su nizi: ograditi
Razmaci R vrijede do 1000 m nadmorske visine. Iznad 1 000 m pa do 3 OOOm
treba ih povecati za 1,25 % za svakih 100m. ~ota~~· ~eogradeni izolatori sa str.ane prolaza, mora gornji rub uzemljenog
podno:i:ja izolatora biti ;. 2 300 mm 1znad tla; .. R ali
Razmake R treba za 20% poveeati izmedu dije1ova postrojenja u asinkronom iznad najvise tocke transportirane opreme do dtjelova pod naponom ,
pogonu. Izmedu dijelova postrojenja razliCitog stupnja izolacije Si treba U7~ti 1,2R
(za visi stupanj izolacije). harem ;. 500 mm.
c) 0 ada oko postrojenja 1,8 m visine. Unutar te ograde u pojasu I 500 + R m.m ne
Visina preeke oko 1 m. Visina zastitnih pregrada od lima iii mreze mora biti s!Jju biti dijelovi pod naponom do visine 6 m. Izvan ograde, prema proplSlma
najmanje 1,80 m. Ako je manja, vrijede razmaci C.
za nadzemne vodove (str. 878).
Tab!. 2.
Razmaci za~titnih pregrada od dijelova pod naponom u Tabl. 3.
Sirina bodnika izmedu uzemljenih dijelova, pregrada i zida
ovisnosti o visini iznad poda:
Najmanje sirine hodnika u mm
Razmak u zgradama prema tab!. 1 Od
Visina dijelova - Urtutar za nadzor za rukovanje zida
~ pod naponom od lima od ako je napon
od zgrade ako je napon
iznad poda i krute rijetke
mreZe mreZe precke obostran mm
jednostr. obostran jednostr.
do 1,80m A B c <1kV 800 1000 800 1000
do 2m
H (vidi dalje)
B B c >1kV 11 800 1000 1000 1200
0 0 0
Preporucene sirine:
Ako je zastitni razmak djelomicno iii u cijelosti pre- 1800
12kV 1200 1400 1600
mosten izolatorima, treba staviti mreze iii lim prema tab!. 2000
2, a ne precke (v. sliku). 24kV 1400 1600 1800
38kV 1600 !800 2000 2200

Na otvorenom za nadzor: za rukovanje:

zastitno po- ~1200mm ~1200mm
drucje
iscrtkano - -·
u Ako postoje precke iii su hodmc1 dugack1, preporuCUJe se veca smna.
574_ -- ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREElAJ"
Koordinacija iwlacije u mre:iama niskog napona (IEC 664/1980 i 664A/1981)
N~vi _principi koordinacije izolacije u mrd.ama n. napona razmotreni su u
lzvJestaJima IEC, pubhkaciJe 664/80 i 664A/81 (nije standard). Na bazi serije
standard1Ziran1h podnos1v1h udarmh napona izvjestaji obraduju smjernice za dj.
menztomranJe zraC:mh razmaka i kliznih staza.
. lnst~lacij~ su podjeljene u 4 kategorije s obzir.<~m na zastitu od prenapona. Za
llustraciJU navod1 se pnmJer za pojedme kategonJe mstalacije u stambenoj zgradi 1
naz1vmm naponom prema zemlji do 300 V:
Kat. insta- U" = naz. napon instal., U ud = podnosivi ud. napon
lacije
IV Primarni stupanj napajanja. Nadzemni vodovi i kabeli, sabirnict,
pnpadna oprema za nadstrujnu zastitu (U"=380V, u•• =6kV).
III Nepokretna ~nstalacija_ koja se nastavlja na instal. kat. IV. Glavna
razvodna ploca 1 glavm razvodni vodovi (U"=220/380V, u•• =4kV).
II Instalacija ~ stanovima koja se nastavlja na instal. kat. III. OsiguraCi,
vodov1, ullcmce, rasvjeta, kucan. aparati, prenosiva oprema itd.
(U"=220 V, Uud =2,5 kV).
Specijalna opre~na iii dijelovi opreme sto se nastavlja na kategoriju [
TelekomumkaCIJe, elektromka itd. (U" =60 V -, u••= 500 V).
Tab!. 4. d~je prijedlng preferiranih serija podnosivih udarnih napona za nazivne
napone mreze n. n., uz UV]et da postoji zastita od prenapona (odvodnici vari·
stan 1 dr.). '
Tab!. 4.
Preferirane vrijednosti podnosivih udarnih napona
Kratki spoj i elektricnim postrojenjima _____________ _ - - - 575
IEC 664 sadrZi i tablice o medusobnoj ovisnosti zracnih razmaka i nazivnih
podnosivih udarnih napona uzimajuci u obzir stupanj zagadenja okolisa.
. Kao zastita od prenapona mogu u definiranim uvjetima sluziti zracni razmaci
ioji djeluju kao iskrista i stile druge dijelove s veCim zracnim razmacima.
IEC 664A odnosi se na klizne (puzne) staze. Dimenzije kliznih staza ovise prije
svega o naponu i izolacijskom materijalu, ali i o drugim uvjetima (npr. vlaga,
prasina, konstrukcija itd.). U posebnoj tablici lzvjestaja IEC 664A navode se podaci
odimenzijama kliznih staza za pojedine nazivne napone 10 ... \000 V u ovisnosti o
zagadenju mikrookolisa i vrsti izolacijskih materija1a. Kruti izolacijski materijali
svrstani su u grupe I, II, lila i Illb, koje odgovaraju pokazateljima otpornosti na
stvaranje povrsinskih vodljivih staza (skracena oznaka CTI - Comparative Trac-
king Index, IEC 112/79, prijedlog JUS N.A5.010/85).
Koordinacija izolacije oznacuje se sa 2 grupe brojeva. Prva se grupa odnosi na
nazivni napon izolacije, a druga na nazivni podnosivi udarni napon. Primjer:
a) 220/380/6 kV ~- oznacuje nazivni napon prema zemlji 220 Vi izmedu faza
380 V te nazivni podnosivi udarni napon opreme 6 k V. Kombinacija napona
prema zemlji 220 V i podnosivoga udarnog napona 6 k V znaci da je oprema
podesna za kategoriju instalacije IV (v. tabl. 4)
b) 220f380/2,5-6kV- prvi brojevi imaju isto znatenje kao u primjeru a).
2,5-6 kV oznacuje da je podnosivi udarni napon opreme 6 kV te da sama
oprema nece proizvesti prenapone iznad 2,5 kV. Kombinacija napona prema
zemlji 220V i podnosivih udarnih napona 2,5-6 kV znaci daje oprema podesna
za kategoriju instalacije II, III, i IV (v. tabl. 4).
Nazivni naponi mreza (JUS N.A2.001/89 i IEC 38/83)
Trofazne mrefe: 230/400, 400/690, 500 11 , 1000 V, 31), 6'l, 10, 20, 35, 110, 220 kV
(Za viSe napone navode se samo najvisi naponi opreme 420 i 765 kV).
Istosmjerne mrefe: 600 2 l, 750, 1500, 3000 V

Preferirani nizovi podnosivih udarnih KRATKI SPOJ U ELEKTRICNIM POSTROJENJIMA

Napon prema zemlji, izveden
napona za kategoriju instalacije I. Opeenito
iz naziv. napona mreZe
(ef. vrijednost iii Prilikom projektiranja e1ektricnih postrojenja i mreza potrebno je definirati
II Ill IV
istosmjerni") do ukljuCivo utjecaj struja kratkog spoja radi pravilnog izbora aparata te elektricnog, mehanic-
v v v v v kog i termickog dimenzioniranja pojedinih dijelova postrojenja i za§tite. To nije
potrebno jedino kod tvornicki dogotovljenih postrojenja koja su ispitana prema
50 300 500 800 1500 propisima.
100 Metoda proracuna za visokonaponska postrojenja oslanja se na propis VDE
500 800 1500 2500
0102 dio 1/11.71, jer medunarodnih preporuka jos nema. Gradivo je odabrano vise
150 800 1500 2500 4000 za dimenzioniranje pojedinih postrojenja, ev. napajanih s vise strana, a manje za
300 1500 2500 4000 6000 proracun slozenih mreza.
600 2500 4000 6000 8000 Trajanje kratkog spoja racuna se od momenta nastanka kratkog spoja do
momenta prekida napajanja mjesta kratkog spoja i ovisi o vrsti zastite te stupnjeva-
1000 4000 6000 8000 12000
nju i podesenosti zastitnih releja te o prekidnim vremenima prekidaca.
'l Istosmjerni podnosivi napon smatra se jednakim tjemenoj vrijednosti izmjenic- I) nije za distributivne mreze
nog napona. 'l nije za nove mreze
576 ______________ ELEKTRI~NA POSTROJENJA I UREDAJI Kratki spoj u elektricnim postrojenjima - - - - - - - - - - - - - - - 5 7 7

Struja kratkog spoja u momentu nastanka kratkog

spoja sastoji se od izmjenicne i istosmjerne komponen-
te. Obje komponente smanjuju se u toku trajanja krat-
kog spoja ovisno o veliCini djelatnog i jalovog otpora l 6,,,,.._ kod dvopolnog bez dodira zemlje

I>= 1,1 U
kratkospojnog strujnog kruga i o jacini izvora elektric-
ne energije koji napajaju mjesto kratkog spoja. 2Z

kod jednopolnog s dodirom zemlje

Sl. 1.
1,1.j3u
z., l 2Z+Z0 +3Z.,

Faktor 1,1 za razliku izmedu generatorskog napona i pogonskog napona U

primjenjuje se skoro uvijek. Sarno u slueaju kada je x;; generatora > 20 % (pocetna
reaktancija, v. 3.1) i ako nema transformatora izmec!u generatora i mjesta greske,
Slika 1. predstavlja vremenski razvoj struje kratkog spoja i• u blizini generatora. mora se umjesto 1,1 U staviti drugi napon cU u kV:
Ona je sastavljena od istosmjerne komponente iki• koja opada na vrijednost 0, i od
izmjeniene komponente, koja tokom trajanja kratkog spoja opada na vrijednost
trajne struje kratkog spoja i,.
cU = v, 0
[
~ U 1 + ~~~~]
U pn. eemu Je
0
. (pnJe . U0 fazm.
.. pocetka kratkog spoJa)

U mrezi daleko od generatora (delinicija pod t, 2 kod I.) opada samo istosmjerna napon generatora u kV, IG struja tereta generatora u kA, x;; poeetna reaktancija
komponenta i.,, a trajna struja i, ima jednaku vrijednost kao pocetna struja kratkog 0/fazi, ~ fazni kut izmec!u U 0 i I 0 (pozitivan kod naduzbude, negativan kod
spoja. poduzbude).
Ako je It> 2I" bar jednog generatora. tad a se kratki spoj naziva ,u blizini
generatora".
2. Obja8njenje osoovnib pojmova
Ako je I;< 2I •• kratki spoj .JC ..claleko ocl yeneratora". Tada jc 1; = IP, = 1,.
P - prividna snaga izvora iii potrosaca elektricne energije u MVA, z otpor kratkospojnog strujnog kruga (Q(fazi) je vektorski zbroj svih otpora
U - efektivna vrijednost nazivnog linijskog napona mreze u kV, pogonske frek kojima teee struja kratkog spoja od izvora elektricne energije do mjesta
venctJe, kratkog spoja. Kod trofaznih sistema ovaj je otpor jednak otporu strujnih
krugova, pod pretpostavkom simetricnog optereeenja sistema, odnosno za
I" - efektivna vrijednost nazivne struje trosila iii izvora elektricne energije u kf' .A
rotacione strojeve stvarnoj impedanciji stroja u momentu nastanka kratkog
Kod trofaznog sistema napona i simetricnog sistema trosila, odnosno izvor. spoja:
elektricne energije I"= _P_, Z=R+jX, Z=jR 2 +X 2 .
.flu
Ako R S 0,3X mogu se djelatni otpori za proracun od I> u postrojenju
lk - pocetna vrijednost izmjenicne struje kratkog spoja, tj. efektivna vrijednost v.n. tanemariti.
struje kratkog spoja u trenutku nastanka je: Z0 - nulta impedancija kraikospojnog kruga (Q(fazi) je vektorsld zbroj nultih
impedancija kojima tete struja kratkog spoja. Z 0 treba raeunati samo za
one dijelove mre;t;e gdje postoji put za protok nuke str11je: npr. od mjesta
kod tropolnog zemDOII kratkog spoja do direktno iii preko z.. uu:mljene toeke. Kod

l
liJ I>= 1,1 U
.fiz
mrefa s izoliranom nul-tockom, nulta reaktancija je beskonacno velika:

37 Koncarev prirucnik
Z 0 =JR~+X~ .
578 ELEKTRitNA POSTROJENJA I URE£lAjl Kratki spoj u elektricnim postrojenjima _________________ 579
z., - impedancija uzemljenja (Qjfazi): I., - prekidna struja kratkog spoja (u kA), tj. efektivna vrijednost struje kratkog
spoja u momentu isklapanja kratkog spoja. Za sinkrone generatore i
motore I.,=f-tlt ()1 po sl. 3), ovisno o It 3 po1/I. i minimalnom kasnjenju
isklapanja tmin·
Direktno uzemljenje: z., = 0; Kod uzbude generatora pomocu usmjerivaca 1-' = 1.
Za asinkrone motore I ,=wq-I'k 3 po1 (q po sl. 4. u zavisnosti od snage Pmot u MW
S'k poeetna snaga kratkog spoja S'k = J3 U I'k u MV A. po paru polova p). Stn!]u I., moraju savladati prekidaCi i ~siguraci.
tm<• =0,25 s za prekidace do 35 kV, 0,05 s do 0,1 s za prekidace ;;, 110 kV, sve bez
I" udama struja kratkog spoja (u kA) mjerodavna za mehanicko naprezanje, . obzira na koje vrijeme su vremenski releji podeseni.
tj. prva tjemena vrijednost struje kratkog spoja I"= xfi I>. Poslije osigu·
1

Kod jednopolnog kratkog spoja I •' 1 pol= I'k 1 pol·

raea vrijedi umjesto I. amplituda propustene struje (str. 350).
x faktor koji ovisi o omjeru R/X, a odreduje se prema sl. 2.
s., - prekidna snaga (MVA) u momentu isklapanja s.,=J3U I., vise se P.e
upotrebljava kao karakteristika za prekidnu moe prekidaca, nego se upot-
rebljava (prema IEC) samo jos prekidna struja I.,.
1.0 r-"'T""-..---,-.---,---,---.-..-
fQ9·~+-~~~-h-+-4-~~
.0
1.8 1\
pMr-+--r-f~~~~~~~
t 1. 6 \
1'\
0.71--+-+-+-~---=~~5...1.~1-..l
" 1.< 2.4
.1,....... ~ 1.2
4.1
x,

..,
)'--. 0.6r-+-+-f-f--+-4
2. 2 4.0 ~ 0.6
1.2

1.0 0 0.2 OA
1"--- t- t-
0.6 0.8 1.0 1.2
0.5.1;0~-~--7--+---J,-+-+-+-
20 1---
./ t;:::l-- i - 1.4
I~ E:::: E:::l-- t- 1.8
1.6
l.I
v
vv
vr- 2.0
v 1-- 0.8

r
1.8 1---

)1. ~ t::-- j...-

1-- 2.2 0 1.0

!tv t~ !::::= j:::I - 1.7

b 1.2
Sl. 2.
Sl. 3. A 1.4 -- l-- 2. I
~ ~ +-:
(
1.2 1--- +--- ' 2.0 2.0

t 1
0
.9
0
I
I
..,J.... 0.8 I

/ ,r-r
q 0.8
o.7 v 0. 6
I
I
Amm
0 Ar1nn

v 0.4
1-- 0. I
0. 6
0.05s. v v I I

-
o.I 0. 2
0. 4
v 0
5 b
Ik~ln-
7 8

3Jv v O0 6 8
0. 3
v /k3pot/ln._ '--'1-72~3~4-75-6~7~8
/
o;.~1-72-3~4~5~o-7-e8 Ik2poljln--...
0. 2
0. 1v v ;o,o.2~ v 1;2rxA/In--
0 t1T al bl
OPI 0.02 0.04 0.1 02 0.4 2 4 HW 10
l';,.,jp
Sl. 5. ;. za turbogeneratore (a) i genera tore s istaknutim polovima (b)
Sl. 4.
5~·--------------- ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREf>AJI Kratki spoj u elektricnim postrojenjima 581
I, - trajna struja kratkog spoja u kA, tj. efektivna vrijednost struje kratkog spoja 2
" tk u pnJe
po zavrse .. Iazm'h poJava:
. ! .. X , =
ReaktanC!Ja - "f
u, Ur •4 az1.·
100 ST
I;3pol=.U., 1,2poi=J3AI.. I
Sr je snaga transformatora u MV A, U r pogonski napon transformato·
Treba racunati najvecu (pomocu -lm.t.l i najmanju trajnu struju krat· \ ra u kV,
kog spoja (pomocu Am;n). Kod jednopolnog dozemnog kratkog spoja .
I, 1po1 =It 1po1; daleko od generatora 1,=1;;. Za§titni organi moraju biti u, djelatni pad napona transformatora u %,
podeseni na struju <I,m,n· u, = 100 Cu/Sr; Cu su gubici opterecenja transformatora u MV A,
faktor koji ovisi o omjeru 1;;;I •' o reaktanciji generatora x. i uzbudi stroja u u, = induktivni pad napona transformatora = u{- u~ %, J
momentu nastanka kratkog spoja. ut je napon kratkog spoja transformatora u %. Ako je u. > 5 %, onda u,:::: u.;
Rr::::O.
Za turbogeneratore odrec:luje se ). prema sl. Sa, a za genera tore s istaknu·
tim polovima prema sl. 5b (str. 579). , Prosjecne vrijednosti:

5 do 20 35 110 220 400kV

3. Otpori kratkospojnog kruga u visokonaponskom postrojeoju
0. 4 do 6 6 do 7 10 do 12 11 do 14 10,5 do 16%
3.1. Direktne impedancije
ST 0,25 0,63 2,5 6,3 12,5 31,5 MVA
Sinkroni generator
Djelatni otpor RG=0,05 XG aka SG;o, 100 MVA, u, 1,25 do 1,5 1 do 1,4 0,9 do 1,1 0,7 do 0,85 0,6 do 0,7 0,4 do 0,55%
RG=0,07 XG ako SG<100MVA,
Transformator tronamotni (sl. 6)
za proracun 1;; je zanemariv, a utjece na faktor x i udarnu struju I •.
Djelatni otpor Rr zanemarivo malen
.. xd Ul, .
Poeetna reaktanc!Ja X G= ---- fl/faz1.
100SG X - U? (u12 u31 u23) fl/f .
1-200 s12 + s,1- s23 azl,
SG je snaga generatora u MV A, U G pogonski napon u kV, x:; poeetna
reaktancija u % (str. 144); prosjecna vrijednost za turbogeneratore x:;=12
do 15 %, za hidrogeneratore 17 do 24 %. Umjesto vi§e paralelnih genera· X 2 = U? (u23 + u12- u31) fl/fazi
200 s23 s12 s31 ' S12 je prolazna snaga u
lora snaga s1' s2 s istim x:; moze se pretpostaviti jedan generator ukupne
snage S 1+S 2 • Kod razlicitih x:; treba snage preracunati na x:; vece jedi·
nice, npr.: 20MVA 12% i IOMVA 15%. Umjesto IOMVA racuna se sa X _ Ui (u 31 U23 U12) fl/f .
3-200 s3l+s23-s12 azt.
.x, MV A, u 12 pripadni ut
U o/o.

IOH= 8 MVA, a pretpostavljeni zajednicki generator imao bi 28 MVA 1 ~l S\.·6.

i 12%. 1
Prigu§nica
Sinkroni motori i kompenzatori: jednako kao sinkroni generatori Djelatni otpor R,::::O; (R,/X,::::0,03).
Asinkroni motor: utjecaj motora v. pod 4.5. 2
Transformator, dvonamotni .. X,= u, US, fl/faz1..
Reak tanCIJa
100
Djelatni otpor Rr= °:L
1
fl/fazi. S, je prolazna snaga prigusnice u MVA, U pogonski napon u kV, u, rasipni
napon prigusnice u %.
582~--··~- - ..- - - - - - - ELEKTRitNA POSTROJENJA I URHlAJI Kratki spoj u elektricnim postrojenjima __________ _ _ _ _ _ 583

Kabel Tab!. I. Nolte reaktancije dvonarnotnih transfonnatora

Djelatni otpor R u Q po km i fazi v. na str. 829.
Reaktancija X u Q po km i fazi v. na str. 857. Za priblizni proraeun Vrsta Uzem1jena Xo/XT Ro
X= 0,1 Qjkm i fazi. Sprega gledano sa strane
jezgre tocka RT
N n
Nadzemni vod
Yd N 0,8 .. . I 00 2
Djelatni otpor R u Qjkm i fazi v. na str. 897. Reaktancija X u Qjkm i fazi v. na
str. 867. Za priblizni proracun X= 0,35 Q po km i fazi do 35 kV, a 0,4 Q po km i Dy n 00 0,8 .. 1 2
fazi iznad 35 kV. Do I kV: 0,3 Qjkm i fazi.
trostupna Yz N 5... 15 00 0,5
Sabirnice Yz n cc 0,1. .. 0,15 0,5
I N+n 1 I -
Djelatni otpor R = p A Qjm i fazi; I je du!jina sabirnica u m, A kprcsjek u mm 2,
Yy1l N 5 . .. 15 00 -
za Cu: p=O,OI8; za AI: p=0,03. n 00 5 ... 15 -
- 00 00 -
Reaktancija za priblizni proracun X= 0,15 Qjkm i fazi za postrojenja
niskog napona za visokonaponska postrojenja R = 0, X= 0. ogrnuta
iii Yy N 40 .. .100 CD
3.2. Nulte impedancije 5-stupna Yz n 00 0,1. .. 0,15 I
ili 3 jedno- Yd N I 00
Generator: Nultu reaktanciju generatora X 0 Qjfazi odreduje proizvodac; prib- fazne
lizne vrijednosti prema tablici reaktancija generatora, str. 144, samo ako je
zvjezdiSte uzemljeno.
0 Neprikladno za kruto uzemljenje zbog zagrijavanja kotla.
Sinkroni motor: Jednako kao generator.
Asinkroni motor: X 0 =oo (zvjezdiste izolirano).
Transformator: Vodovi prikljuceni na trokutni namot ili na namot Y iii z sa
Tab!. 2. Nolte reaktancije tronamotnih transfonnatora, trostupnih d je porn. namot,
neuzemljenim zvjezdistem, ne mogu voditi nulte struje. Z 0 je oo. Nulla
oznake po sl. 6.
reaktancija transformatora s uzemljenim zvjezdistem zavisi od konstrukci-
je i sprege transformatora, gledano s mjesta greske. Orijentacijski podaci u
tab!. I. Sprega Uzem- Xo
Prigusnica: Impedancija dozemne prigusnice z., = R., + jX "' izmedu zvjezdista namota ljena Gledano sa strane
transformatora i zemlje ulazi u formulu za jednopolni kratki spoj s trostrukom 1 2 3 tocka I 2 3
vrijednosti: 3R., i 3X .,.
N1 X 1 +X 3 00 00
Kabel: Nulti otpori R 0 i X 0 u Qjfazi definirani su samo za cetverozilne ka- •
bele I kV, ako se nulla struja vraca iskljuCivo kroz 4. (neutralni) vod: y y (d) N1 n, X 1 +X 3 Xz+XJ 00
R 0 =R 1 +3RN, X 0 =3X 1, R 1 (str. 829), X 1 (str. 857). R 1 i X 1 su otpori - 00 00 00
u Qjfazi direktnog sistema. RN je otpor neutr. voda. Put povratka nulte
struje kroz neutralni vod i zemlju, ili kroz armaturu, vodljivi plast ka-
bela i zemlju, znatno utjece na odnose R 0 /R 1 i X .IX 1, 2. dio VDE y d (d) N1 x1 +~,-x, 00 00
0102/11.75 donosi tab!. 7. tih odnosa za razliCite vrste kabela 1 kV i razli-, X 1 +X,
cite putove povratne struje od kojih su navedene samo neke (tab!. 3. i 4. - 00 00 00
str. 584).
 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREDAJI Kratki spoj u elektricnim postrojenjima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 585

Tabl. 3. Nolte impedancije kabela 1 kV Nulti otpori R.,, i x., nadzemnog voda mogu se odrediti racunski, odnosno
ocijeniti po tabl. 5. R.,=(R, 0,15) Q(km, R,=djelatni otpor voda Q(km
Kabel PP 1 kV 0 IPO 13 1 kV'I
Tab!. 5. Nolte reaktancije nadzemnog voda x., u Q(km, bez :Wtitnih uleta
Povratak nulte struje preko
Presjek mm 2 35kV !IOkV 220kV
4 vodiea i zemlje 4 vodiea, pla~ta i zemlje
RofR 1 x,;x, R 0 /R 1 x,;x, 35 1,53 do 1,72 - -
mm 2 Cu AI Cu AI Cu AI Cu AI 70 1,50 do 1,71 1,40 do 1,60 -

95 1,49 do 1,69 1,39 do 1,59 -

16 1,86 - 17,09 - - - - - 185 1,46 do 1,67 1,36 do 1,57 -
300 - 1,34 do 1,54 1,27 do 1,48
25 2,35 - 12,97 - 2,44 1,87 12,73 15,97 340 - - 1,25 do 1,44
35 2,71 2,12 10,02 15,47 2,96 2,18 12,68 15,88
Prva navedena vrijednost vrijedi za vlamo zemljiste (50 Qm), a druga za suho
50 2,95 2,48 7,61 11,99 3,38 2,61 9,28 12,59 (500Qm).
Qlicna za~titna ufad smanjuje X"' faktorom 0,85 do 0,95, a alueeiicna faktorom
70 3,18 2,84 5,68 8,63 3,97 3,19 7,36 10,32 0,7 do 0,85.
95 3,29 3,07 4,63 6,51 4,42 3,68 5,76 7,93 4. Struje trupolnoga kratkog spoja u postrojenju visokog napona
I, u kA, U u kV, Z u Qjfazi, S u MVA.
120 3,35 3,19 4,21 5,53 4,32 3,79 4,58 5,93
4.1. Jednostrano napajani kratki spoj:
150 3,38 3,26 3,94 4,68 4,96 4,32 4,50 5,65
Z=Z.,+Z,.+Z.,+Z,
185 3,41 3,32 3,74 4,35 4,80 4,34 3,87 4,48
I>= 1,1 U z, z, z, Sl. 7.
11
v. str. 842 21 v. str. 843. .fiz
4.2. Vikstrano oapajani kratki spoj od strane A i 8:
Tabl. 4. Orijentacijski podaci za nulte impedancije kabela > 1 kV
a) prema sl. 8.
Povrat TroZilni pojasni H-kabel
I z, =ZoA +Z,.A +Z., A 8
nulte Odnosi !OkV 20kV 20kV 30kV
I 1,1 u ~
struje
mm 2 mm 2
"
It(A)=--
J3z, ZGA z,. z, f z,. Zc;e Sl. 8.
so 1 300 50 1 300 50 1 300 50 1 300

kroz plast iii R 0 /R 1 8 16 5 11 6 12 5 10

zakriljenje x,;x, 1,3 1,2 1,2 1,1 1,1 1,1 1,1 1,1
b) prema sl. 9.
kroz plast iii R 0 /R 1 2,7 10 3 9 3 9 3 8
zemlju x,;x, 16 9 10 5 10 5 7 4 z, = ZoA + Z,.A +Zo
Nadzemni vod
z, = Zoa + Zra z.. Z 18 Sl. 9.
Nulla impedancija nadzemnog voda ovisi o geometrijskom rasporedu vodica,
utjecaju zastitnog uzeta i vodljivosti terena.
Z = Z x+ Z 12= Z x+zz;
Z1 Z2
,+ 2
I"k(C)=------;::--=
1,1 L /"
,;3Z
I"
k(A)+ k(B)·
586 ______________ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Kratki spoj u elektricnim postrojenjima _ ·---· -- 587
Za odredivanje J1. (po sl. 3) i ). (po sl. 5a ili b) potrebno je izracunati struju kratkog Sve struje I u kA; U, u...., su linijski naponi u kV, x ..., u Qjfazi.
spoja koju daje pojedini izvor energije A i B:
Udarna struja /u3polmot =X fi
lk 3 polmot•
rk(A)= I"k(C) Z~;
12 " " z,,
/k(B)=fk(C)---z:;· ><= 1,65 za motore > 1 kV, ako je snaga po paru polova P ....fp< 1 MW,
><= 1,75, ako je P ....IP~ 1 MW,
4.3. Izvori elektr. energije nisu poznati ><= 1,4 za niskonaponske motore.
Ako je umjesto izvora el. energije poznata samo pocetna snaga kratkog spoja s;, Prekidna struja I •" polmot = Jl." q · I'k 3 . ., ...,; J1. po sl. 3, q po sl. 4.
(u MVA) na mjestu A (sl. 10, najcesee prekidna moe prekidaca na mjestu A), ondaje /pr2polmot =0,6lk3polmot·
otpor nepoznatog dijela mreze napona U (u kV): Utjecaj motora na jednopolni dozemni kratki spoj je zanemariv. Motori ? 1 k V
1,1 U 2 .
koji su preko transformatora povezani s mrezom u kratkom spoJu mogu se
X.,=~ Qjfaz1: R..,=O,l X.,· ZM=jR~+X~ zanemariti ako je ispunjeno:
I.; p nmot 0,8 . 1: p nmot je zbroj nazivnih snaga svih mot ora
Z=Z..+Zr+Z0 +Z, > 1 kV u MW koje !reba uzeti u obzir,
I: s., ,;;1100 I: s.,_o 31'
/'k<CJ = 1,1 U kA. S'k '
j3z Sl. 10. 1: S.r zbroj nazivnih snaga transformatora koji napajaju te motore (u MY A), S>
pocetna kratkospojna snaga mreze u MV A.
Ako je s;;, vrlo velik (X M :o; 0,5 X rl• tj. ako je el. mreza vrlo jaka, onda nece napon
u tocki A opadati prilikom kratkog spoja kod C. Onda je ZM=O, odnosno 4.5.2. Ako su motori > 1 kV u seriji s impedancijama (transformatori, vodovi),
mijenja sex za proracun I. napram podacima u 4.5.1.
Z=Zr+Z0 +Z, te I'k=I 0 ,=I,. -----------------
Napon
4.4. Razli~iti naponi u mrefi
Uz x ..., po 4.5.1 pribrojiti do- >1kV <1MW 0,15
Kod mreza s raznim naponima potrebno je pri. racunanju otpora kratkospojnoga datne impedancije i Rmot raCunati >I kV ~1MW 0,10
strujnog kruga sve otpore svesti na jedan zajednicki napon (najpogodnije je sve iz R....fx..., iz tablice desno.
otpore Z 1 reducirati na napon mjesta kratkog spoja U 2 ). prema relaciji <1 kV 0,30
p je broj parova polova.

4.5.3. Motori < 1 kV za vlastite potrebe elektrana i u indstrijskim mrefama.

Motore koji napajaju mjesto greske preko 2 ili vise transformatora ne treba uzeti
Struja kratkog spoja I 2 , koja je na pojedinom mjcstu izracunata za napon U2, bit u obzir. Zanemaruju se takoder motori, ako je uvjet 1: P nmot/1: S.r iz 4.5.1 ispunjen.
ee kod stvarnog napona U 1: Cijela grupa motora moze se zanemariti ako je suma njihovih nazivnih struja
ul E Jnmot <0,01 I~ 3 pot·
I 1 =I 2 u,· Grupe motora mogu se sazeti u nadomjcsti motor, koji je prikljucen na sabirnice.
4.5. Utjecaj asinkronih motora Za nadomjesni motor uvrstava se X mot (u Qjfazi) kao pod 4.5.1, lnmot· Prekidna
struja I pr 3 polmot =I~ 3 polmot
4.5.1. Motori > 1 kV daju doprinos uz I'k, I. i I 0 ,. Za proracun najmanje struje kratkog spoja asinkroni se motori ne smiju
U slucaju kratkog spoja na stezaljkama motora je uzeti u obzir.

r1r. 3 polmot = _h
'·'_u_ , rk 2polmot = 2
j3rk 3polmol' 5. Pojednostavnjeni proracun tropolnoga kratkog spoja
..;3 x ..., 5.1. Visokonaponsko postrojenje
X =--1__ . Unmot . I pot je potezna struja, Kod proracuna snage kratkog spoja mogu se zanemariti svi djelatni otpori
mot Jpol//nmot fi [nmo! !nmot je nazivna struja motora. (R=O) i jalovi otpori kratkih kabela, nadzemnih vodova i sahirnica. Jalove otpore
 Kratki spoj u elektricnim postrojenjima
_ _ _ _ _ _ _ _ 589
588 _ _ _ _ _ _ _ ·--~ ELEKTRI~NA POSTROJENJA I UREDAJI
nog i jednopolnog kratkog spoja na sabimicama 35 kV u TS 35/110 kV u mjestu C.
generatora X 0 , transformator X r• prigu~nica X, i dijela mreZe X M poznate kratko- Vrijeme isklapanja prekidaca u mreZi 35 k V je vece od 0,25 s.
spojne snage s;:. (u MVA) treba preracunati na napon 10 kV pa ee jalovi otpori
X 10 (Qjfazi) biti:
6.1. Prora~un otpora kratkospojnoga strujnog kruga
Xd,-,1'.
X oto=~.u·,aZI, X
Tto=-,
u. u,
Xxto=-, Otpore pojedinih dijelova postrojen]a i mreze treba reducirati na napon 35 kV
S0 Sr s. (napon na mjestu kratkog spoja) i racunati prema uputama pod 4.4.
110 Otpor generatora i transformatora u elektrani
Xt.uo= SM ·(x~, uk i ux u 0/o, So, ST i sp u MVA).
12.35 2
Xo= . =4,9 Qjfazi, R 0 =0,07 X 0 =0,34 Qjfazi
Stvamiotpori pri U ukV bit ee X=X 10 (~)' Qjfazi. 100 30
8 ·35 2 0,5. 35 2 .
.d . k k . . . s 110 .
Snaga JC nostrano napajanog rat og SpOJR JC tlme . = - - , gdje JC 1: X 10
XT(A) = 100.30 = 3,26 Qjfazi, R1 = . =0,20Qjfazt,
100 30
EX 10
zbroj svih jalovih otpora u krugu, izracunanih za 10 kV. Tako izracunata snaga s. X0 r = 8,16 Qjfazi, RGT = 0,54 Qjfazi.
vrijedi, takoder, za pogonske napone razliCite od 10 kV. Struja kratkog spoja kod Otpor transformatora u mjestu B:
napona U je I.=~. '6· 35 2
X T(B) = 100 . 15 = 4,9 Qjfazi,
.flu
5.2. Niskonaponska postrojenja Otpor transformatora u mjestu C:
10· 35 2 0 6. 35 2
Rr1q= ~.
Niskonaponska postrojenja napajaju se obieno preko transformatora, cija je
visokonaponska strana veeinom prikljueena na jaku mrezu, pa se uz zanemarenje
Xr1q = . = 6,1 Qjfazi,
100 20 1 20 =0,37 Qjfazi.
djelatnog otpora transformatora moze izracunati struja kratkog spoja na niskona- Otpor vodova:
ponskoj strani transformatora prema relaciji
Kabel IPZO 13 = HENKBA 3 x 95 mm 2 Cu, duljine 5km ima R=0,2Qkm pri
100 40 'C (str. 843): dva paralelna:
I>= I.,= I,=- I.; uk je kratkospojni napon u %, I" nazivna struja transformatora.
u. 02
R = ; · 5 = 0,5 Qjfazi,
0,138 .
X = --· 5=0,34 QjfaZl.
2
6. Primjer prora~una struje kratkog spoja u postrojenju visokog napona
Nadzemni vod 35 kV, presjeka 3 x 95 mm 2 AI, duljine 10 km, srednjeg razmaka faza
Distributivna transformatorska stanica 35/10 kV u mjestu B napaja se iz bidro-
elektrane u mjestu A i transformatorske stanice 110/35 kV u mjestu C. Mre- s= 1 750 mm (str. 829):
Za sistema 35 kV uzemljena je preko prigu~nice spojene na nultu tocku trans- R,=0,31·10,; 3,1 Qjfazi, X,=0,36 · 10= 3,6 Qjfazi.
formatora u mjestu B (sl. 11). Potrebno je izracunati struje tropolnog, dvopol- Otpor prigusnice: R, = 0, X,= 10 Q.
Otpor nepoznatog dijela mreZe 110 kV sa 1 500 MVA prekidne moCi je
A B (
2

llkV llkV 110kV x.. =\\~ =0,9!2/fazi, RM=0,1XM=0,09Qjfazi.

Nadomjesna shema otpora kratkospojnoga strujnog kruga (sl. 12).

Zbrajanje otpora A doC dobijemo R=4,14 i X= 12,10;
ZA =J4,14 2 + 12,1 2 = 12,8 Qjfazi.
Zbroj otpora od mreZe 110kV do C:R=0,46, X =1 !l/f.

z.. =J0,46 2 +7 2 =7,01 Qjfazi,

z2;. 12·7 .
Z=-A--=--=444!l/fazl.
ZA +Z.. 12+7 •
590 ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREDAJI Kratki spoj u elektricnim postrojenjima - · _____.. _591

A B ( Trajna struja tropolnoga kratkog spoja: I,= U n

0.09 0.9
za I<!I.=3,51i x•=l,2 (hidrogenerator x.=l20% po str. 144) je prema sl. 5b
J.maks = 2,45; A.min = 0,9
I,~•• = 2,45 · 0,495 = 1,21 kA; l,m;n = 0,9 · 0,495 = 0,455 kA.
Nultu impedanciju kratko,- (Poeetna snaga tropolnog kratkog spoja s;: = J3 UI<= J3 ·35 · 1,74 = 105 MY A.)
pojnog kruga !reba racunat I
samo iLmedu mjesta uzemlie- 6.2.2. Dvopolni kratki spoj
nja nulte locke mreze (Bj i Poeetna struja kratkog spoja
mjesta dozemnoga kratkog
spoja (C) (sl. 13). [" -~-1,1·35_
k2po<- 2ZA -2·12,8-1,53kA.

--
Transformator u B, sprega Dy (iz tab I. I):
X 0 r 181 =0,9 ·X r=0,9 ·4,9 =4,4 Qjfazi, 12.8 7.01 Udarna struja (vrijedi x od 3-pol. kratkog spoja):
R 0 T<R> = 2 Rr<•> = 2 · 0,49 = 0,98 Q;fazi. Sl. 12. I. ,.,,=x fi I<,,.,,= 1,37 fi· 1,53=2,96 kA.
2

2
10 km nadzemnog voda 35 kV, 3 x 95 mm AI bez dozemnog ureta iz tabl. 5: Prekidna struja I., 2po< = J1' I>, pol
(
ft2pol 1,63 . .
R0 v=(Rv+0,15) Q/km, B za -I-=o"4 =3,09 kod t>0,25 s JC tz sl. 3:
nG ' 95
R0 y=(0,31 +0,l5)·l0=4,6Q za lOkm, x= I (2-polna skala)
X 0 ,=l,6·10=16Q za IOkm, r.,,,.,,=r• = 1,53 kA.
1: X 0 =4,4 + 16=20,4 Qjfazi, 1: R 0 =0,98 +4,6= q Xor Trajna struja I, 2..1 =H•• za lk2~=3,09 i x.=l,2je iz sl. 5b
/nG
= 5,58 Qjfazi,z 0 =J20P + 5,58 2 = 21,2 Qjfazi. (2-pol. ska1a) '-~•,=
1,8 Am;n=0,7,
098
Prigusnica predstavlja dozemnu reaktanciju X.,= l12 po 1 ~•,=
1,8· 0,495= 0,89 kA,
= I 0 Qjfazi. 30 ft2polmln =0,7 ·0,495 =0,35 kA.
Nadomjesna shema nultih reaktancija (sl. 13). Sl. 13. (Poeetna snaga dvopolnog kratkog spoja St 2pot = J3 U ltzpol =J3 ·35 ·1,53 =
=93 MVA.)
6.2. Udio elektrane u struji kratkog spoja na sabirnicama 35 k V u mjestu C
6.2.1. Tropo1ni kratki spoj 6.3. Udio mrefe 110 kV u struji kratkog spoja na sabirnicama 35 kV u mjestu C
1,1 u 1,1·35 ' 6.3.1. Tropo1ni kratki spoj iz mreze 110 k Y kroz transformator
Pocetna struja kratkog spoja l'ic = ~ = -fi---= 1,74 kA.
..,;3ZA v3·12,8 Najveea poeetna struja kratkog spoja
" 1,1 u 1,1·35
r;:,
Udarna struja I. =x..,; 2 I>; za
R 4,14
x= , =0,342 je po sl. 2.
r.,,.,
1 = ~=----;;------ = 3,16 kA.
12 10 ..,;3ZM ..,;3·7,01
! Ud.arna struja (R/X=0,46/7=0,066, x= 1,8)
x=l,37, I.=U7·vl2·1,74=3,38kA.
Prekidna struja lr, =f./.' I~; I" genera lora 30 MY A reducirana na 35 kV je
I.= 1,8 fi I<=
1,8 ..,;12·3,16=8,05 kA.
BuduCi da su podaci o izvorima el. energije koji napajaju mrefu 110 kV nepoznati
30 I" I 74 (uvjet XMs;0,5Xnq), pretpostavlja se da su prekidna struja i trajna struja jednake
I"G =--;=------=0,495 kA; ~=o ' =3,51 struji r.;
I.,=I,=l• 3 po 1=3,16kA.
y'3·35 r.G ,495
za t>0,25 s je iz sl. 3: J.L=0,8; lr,=0,8 ·1,74= 1,39 kA. (Snaga kratkog spoja S>=J3 U I>=J3 · 35· 3,16= 191.6 MYA).
592 ELEKTRIC:NA POSTROJENJA I URE£>AJI Kratki spoj u elektricnim postrojenjima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 593
6.3.2. Dvopolni kratki spoj iz mrere 110 kV 7. Prora~unstruja kratkog spoja u postrojenjima niskog napona
" 1,1 u 1,1·35 (metoda po smjernicama VDE 0102, dio 2/11.75)
I., ..,=2Z= . =2,74kA.
M 2 701' Treba racunati maksimalnu struju kratkog spoja koja je mjerodavna za izbor
Udarna struja (x od 3-polnog kr. spoja) aparata i dimenzioniranje mreZe. Radi ispravnog dje1ovanja zastitnih uredaja (osi-
I., ..,
=x ftiklpol = 1,8· ./2·2,74= 7 kA. guraea i nadstrujnih okidaCa) treba racunati jos i rninimalne struje kratkog spoja
Prekidna struja i trajna struja kratkog spoja jednake su struji Najveci broj postrojenja napaja se iz jake mreze preko transformatora. Za taj
I;;;I., ..
,= I, ..,= Io 2 po1 = 2,74 kA. oaC:in napajanja dani su podaci u 7.1. do 7.4. Utjecaj generatora koji direktno, bez
transformatora napaja lokalnu mreZu sareto je prikazan u 7.5.
(Snaga kratkog spoja s:; .., =J3 UI;;, ..,=J3· 35 · 2,74= 166 MVA).
6.4. Ukupne struje kratkog spoja na sabirnicama 35 kV postrojenja C jednake su 7.I. Najveee i najmanje struje kratkog spoja
zbroju struja kratkog spoja koje daje elektrana A i mreza 110 kV. Maksimaloa poeetna izmjeniena struja je:
Trofazni kratki spoj: kod tropolnog kod jednopolnog kr. spoja
I;;= 1,74+ 3,16=4,90 kA, I.= 3,38 + 8,05 = 11,43 kA, r uT r fiuT
I•, = 1,39 + 3,16=4,55 kA, I,m•>• = 1,21 + 3,16=4,37 kA, ., .., j3JR'+X' ., .., .j(2R+R 0 ) 2 +(2X+X 0 ) 2
It min =0,445 + 3,16= 3,605 kA. Poslije osiguraca iii drugih uredaja koji ogranicuju struju vrijedi, umjesto I •• za
(Ukupna pocetna kratkospojna snaga S0=J3U1 0=J3·35·4,9=297MVA. mehanicka naprezanja amplituda propustene struje (str. 350).
Ukupna prekidna snaga s.,=J3 I.,=J3·
U 35·4,55=276 MVA). Minimalne pocetne struje mjerodavne za djelovanje zastite su:
Dvopolni kratki spoj: kod dvopolnog kratkog spoja
I 0= 1,53 + 2,74 = 4,27 kA, I. =2,96+ 7,0=9,96 kA, " 0,95 UT .
I klpol ~
I.,= 1,53+2,74=4,27 kA, I,m•••=0,89 +2, 74= 3,63 kA, 2yR 2 +X 2
It min =0,35 + 2,74= 3,09 kA. kod jednopolnog kratkog spoja

6.5. Jednopolni kratki spoj s dodirom zemje I" 0,95 j3 UT

k1 .., .j(2R + R0 ) 2 + (2X +X 0 ) 2
U slucaju jednopolnoga dozemnog kratkog spoja na sabirnicama 35 kV u
TS 110/35 kV na mjestu C poteCi ee kroz mjesto kratkog spoja najveea poeetna Udarna struja I. u kA mjerodavna je za mehanicko naprezanje (t. 8.1):
struja
Iu3por=xJ2Ik3poh lu2pot=xJ2Jk2poh I:tpol=xJ2 1:lpol;
I" 1,1j3 1,1·J3·35 1kA. xje po sl. 2. ovisno o R/X. Za dvopolnu ijednopolnu udarnu struju more sex uzeti
1
• , .., 2Z+Z 0 +3Z.. 2 · 4,5 +21,2+ 3 · 10 ' kao za tropolnu udamu struju.
Zbog velike vremenske konstante pri jednopolnom kratkom spoju opada 1; I; je poeetna struja izmjenienoga kratkog spoja u kA, U T je linijski napon
sporo, zato je Iprlpoi=Ik.tpot· niskonaponske strane transformatora u kV, R i X su sume djelatnih i jalovih otpora
kratkospojnog kruga u Qjfazi, R0 i X 0 su nulta rezistencija i nulta reaktancija
Faktor x za I. more se uzeti kao za tropolni kratki spoj. Prilikom napajaJiia s kratkospojnog kruga u !1/fazi.
vi8e strana more se uzeti najmanji postojeei odnos RfX, tj. od strane mrek
0,46/7 = 0,066 i X= 1,8. Otpori R i X obuhvacaju takoder otpor visokonaponskog dijela mreZe. Reaktan-
cija te mreZe XM (Qjfazi) more se izracunati iz poeetne kratkospojne snage s;;
Udama struja (MVA) ispred transformatora kao XM= 1,1 U2 /S>. tj. vee proracunato na stranu
niZeg napona. Ako nema pobliiih podataka, more se pretostaviti RM=0,1 XM.
I. I pol =X ftiolpol = 1,8 .j2 · 1,1 =2,81 kA, Sarno u slucaju da je snaga visokonaponske mrere vrlo velika, mogu se otpori RM
I.,.=I,=lo= 1,1 kA. na strani visokog napona zanemariti.
38 Koncarev prirucnik
594_ _ __ ___ ___________ _ _ ELEKTRIC::NA POSTROJENJA I UREDAJI Kratki spoj u elektricnim postrojenjima ___________________________ 595
Ako je X r,r :2:0,5 X M• smatra se kratki spoj kao ,daleki od generator a" i tada je Za druge snage transformatora:
Jk=Jpr=/ 1.
Prilikom proracuna maksimalnih kratkih spojeva djelatni otpori vodova i kabela Cu
Rr= I~ Qjfazi (Cu u W, I. u A), Cu str. 308;
uvrstavaju se pri 20 oc. 3
Prilikom proracuna minimalnih struja dvopolnog i jednopolnog kratkog spoja nazivna struja I.=1,44Sr A pri 400V (Sr u kVA),
djelatni otpori R, i R, vodova i kabcla uvrstavaju sc pri 80 oc, tj. kao 1,24 puta
veCi nego pri 20 oc_ Otpore transformatora i napojne mrefe ne treba povisJtL I.= 1,10 Sr A pri 525 V,
U postrojenjima gdje se trazi narocita sigurnost od kratkog spoja i dodirnog 1,6 Ux
napona (npr. u podzemnim rudnicima) preporuca se da se minimalne kratkospojne kod 400V: Xr=-s-Qjfazi (u, u %, Sr u kVA);
T
struje racunaju s naponom 0,8 U umjesto sa 0,95 U. Faktor 0,8 obuhvaca i otpor
visokonaponske mrete, ali ne i transformator (VDE 0118/5.72). 2,756 u, . .
kod 525 V: Xr=- - - !2;faz1,
Prema Tehn. propisima ~a el. postrojenja u rudnicima sa podzemnom eksploatacijom 5T
(Dodat. ,Sluzb. listu", 20, 1988) minimalne se struje racunaju kod 0,8 U, ali bez
povisenja otpora vodova na 1,24-struko. o; 29 . 100 Cu o
u,= J (uk) 2 -(u,);2 u "str. 9, u,=---Vo(CuukW,SrukVA).
ST
7.2. Direktne impedancije
Utjecaj niskonap"nskih motora: v. pod 4.5.3.
Tab!. 5.
lmpedancije elemenata kruga ud I k V 7.3. Nolte impedancije
Djelatni otpor lnduktivni otpor Trans forma tori
Qjfazi Q(fazi
Spoj Dy: R0 r = RT, X or= 0,95 X r·
Mreza RM=O,l XM XM = 1,1 U','s;: Qjfazi Za spoj Dz i Yz: R0 r = 0,4 RT> X 0 , = 0,1 Xr.
U u kV, ~'k u MVA Za spoj Yy: R0 r=Rr, X 0 r=7 ... 100 Xr.
Trans- sT 250 400 630 1000kVA 250 400 630 1000kVA Kabel 1 kV: R.k/R,. i X.JX 1 < pod 3.2, tab!. 3, str. 584;
forma-
torll u, 1,3 1,15 1.03 1,35% u, 3,78 3,83 3,87 5,85% R,. str. 829; X" str. 857.
Nadzemni vod do 1 kV:
RT Q(fazi Xr Qjfazi
400V 0,008 0,006 0,0026 0,0022 o.o24 oms o,o1o 0,009 Za struju kratkog spoja
R, u Qjkm, str. 897. Omjeri
najvecu najmanju
525 v 0,014 0,008 0,0045 0,0037 0,042 0,026 0,017 0,016 X, u Qjkm, v. tab!. 6.
2 4
Nadzemni R, u Qjkm prcma str. 897 X,=0,3 Qjkm 21
vod 4

Kabel R. u Qjkm prema str. 829 X,= 0,08 Q;'km (str. 857) Tab!. 6.

I u m Srednji razmak
Sabirnice
R=p~Qjkm X=0,15Qjkm vodica s
X, (Qjkm)
za presjeke u mm 2
A Au mm 2
mm 16 25 35 50 70 95
bakar: p= 0,018;
aluminij: p=0,03 400 0,35 0,34 0,32 0,31 0,30 0,29
500 0,36 0,34 0,33 0,32 0,31 0,29
1
, Standardni, str. 000. 2
, Vidi i tabl. pod 7.3.
600 0,37 0,35 0,34 0,33 0,32 0,31
 Kratki spoj u elektricnim postrojenjima __ ______ 597
596- - - - ---- ---- ELEKTRI~:NA POSTROJENJA I UREDAJI

7.4. Prora~un struje kratkog spoja ( < 1 kV) pri napajanju iz mre:te

L~d~~,~~
S impedaneijama navedenim pod 7.2,. i 7.3. mogu se izracunati maksimalne struje
za tropoini i jednopoini kratki spoj prema formuiama pod 7.1, uvrstivsi ~ 201 ,
R 01201 , X i X 0 • Najveca struja je mjerodavna za dimenzioniranje postrojenja na
termicku i dinamicku otpornost i za prekidnu moe aparata.

,Q _:;,: 1:a]
Minimalne struje kratkog spoja racunaju se kod 0,95 U (ev. 0,80 U), uvrstivsi
vnjednosti X i X 0 , za vodove otpore pri 80 oc, u formule za jednopo1ni i dvopolni Sl. 14.
kratk.i spoj: R1801 = 1,24 R1201 . Najmanja od tih struja mjerodavna je za zastitne uredaje.
Izbor osiguraca vidi na str. 617 i 619. Magnetski okidaci ne smiju biti podeseni iE Ako su giavni fazni vodici
na vecu struju od izracunane minima1ne struje kratkog spoja (v. i str. 610- 614~ sastavijeni od t paraieinih vodi-

= -= ~sJ
ca (sl. 14, oznaka 1) siia Fr me-
7.5. Utjecaj kompaundnih generators koji napajaju Iokalnu (ne zamkastu) mrdu
direktuo, bez transformatora
sf: FiG·
1
du njimaje

Fr=0,17(~)' !l:_N.
I I
Niskonaponski genera tori imaju uredaj za kompaundaeiju upravljan naponom ili A t •r
strujom. Zbog toga, a takoder i zbog katkih vremena do iskiapanja niskonaponskih
aparata i osiguraca ( < 0,04 s), prekidna struja je IP, =I>.
Prorai'un najvecih i najmanjih struja kratkog spoja I •.
!
HHf+ :S*"f::;
+*
lr jc razmak izmedu prikijucnih odvoda iii meduuiozaka M iii razmak od M do
potpore, u em; Gr je djeiotvorni razmak izmedu paraielnih vodica jednog paketa u
Pod 7.1. navedene su formuie za napajanje iz mreze kroz transformator. mm, Gr zavisi od medusobnog poiozaja profila i uzima se iz tab!. 7.
Za proracun maksimalne struje treba u formuie umjesto Ur uvrstiti sijedeci izraz
za pocetni napon generatora: TabL 7. Djelotvorni razmak Gr u em izmedu vodiea jednog paketa
E" = U .,+ X(;IG sin cp, gdje je U NG nazivni napon generatora u kV, X(; poeetna
reaktaneija generatora u Q(fazi racunata po 3.1. iz xd= 12 ... 15% IG je struja tereta Polozaj d b
general ora, cp fazi kut (I G i cp prije kratkog spoja), R, X (Q/fazi) pri 20 "C. pro fila em 4 5 6 8 10 12em
Za djeiatni otpor generatora vrijedi RG = 0,15 x• Q(fazi.
Za proracun minimalnih struja se umjesto U r uvrstava pogonski napon niskona·
d A
0,5 2 2,4 2,7 3,3 4,0 -
I 2,8 3,1 3,4 4,1 4,7 5,4
ponske mreze u k V. Otpore vodova R i R 0 (ne generatora) treba uvrstiti pri 80 'C:
R 80 = 1,24 R 20 .
Udarna struja I.= x ./2
I~; iz sl. 2, ovisno o 1: R/1: X. Ova vrijednost x vrijedi
takoder za dvopoini i jednopoini kratki spoj.
Trajna struja kr. spoja I, prakticki ne doiazi. do izra:laja jer se prekida vee za
I d
A
B

c
0,5
1
0,5
I
-
1,7
-·
1,74
1,3
1,9
1,4
I,8
1,5
2,0
1,5
2,0
1,8
2,3
1,8
2,2
2,2
2,7
2,0
2,5
-
3,0
-
2,7

1 do 2 periode. Za I, mo:Ze se uzeti iii It iii vrijednost koju daje proizvodac generatora
za kratki soj na stezaijkama (obicno 6 do 7 I.). tj. koja je vrijednost manja.

8. Mehanicka naprezanja u kratkom spoju

]! B
8.2. Naprezanja vodica i potpora
Naprezanja glavnih faznih vodica "G
O" =125·10- 3 v ·{3FG·IN/mm 2
F0 u N, l u em,
(metoda po smjernieama VDE 0103/4.88 i IEC 865/1986) d G ' r1 W • Wuem 3

]81
8.1. Siie
Naprezanje O" 1 u paraieinim vodiCima T jednog paketa
Dva paraielna giavna fazna vodica G, protjeeani udarnom strujom, priviaee se ili c -4 FN-lr 2 F 1 u N, lr u em,
odbijaju siiom F G· U smisiu navedenih smjerniea mjerodavna je tropoina struja 0" 1 =6,25·10 v.r--Njmm,
w, W1 u em 3 .
IuJpnt u kA (v. pogl. 2 i 7.1): FG=0,17 I~ 3 po 1 a~N. l je razmak potpora u em, aje Rezultirajuee naprezanje u vodicu ""'="a+ O" 1 .
razmak izmedu faza u em (sl. 14).
598 _________________ ELEKTRIC:NA POSTROJENJA I URE£>AJI Kratki spoj u elektricnim postrojenjima __ _ 599

Uz a 0 treba kod velikih raspona 1 pribrojiti naprezanje od vlastite teiine K u N: Tab!. 9. Faktori rx i p
K ·1·10- 3 2
a=~Nfmm • Vrsta nosaca ()(

Faktore va• vaT• uzeti iz tab!. 8, P iz tab!. 9. preko !::;. J:::.

jednog I u A: 0,5 l0
Wmoment otpora glavnog vodica (iii paketa) u cm 3 •
WT jednog od paralelnih vodica u paketu (vi 8.3).
__P_o_lj_a______ ~_ _I____~l____~u-B_·_.o_._s I · _____
Uvjeti za dopusteno naprezanje vodica: ~ !:::.
--+---
u A: 0,625 I 0 73
arezs 1,5 Rp0,2; aT<RpO,l• 2 j j u B: 0.375 '
R. 0 •2 je donja granica plasticnosti (naprezanja tecenja) u N/mm ,
R~ 0 . 2 je maksimalna vrijednost granice plasticnosti, oba iz tab!. 10. ------------~----~A________~B~-----t----------~------------
Naprezanje potpora F• = vF · rx · F 0 . (N) mora ostati ispod garantirane prijelomne ~ ~ u A: 0,5
0.50
sile nakon pribrajanja ev. postojeceg prethodnog opterecenja od teZina itd. Uzeti u
obzir visinu hvatista sile iznad glave izolatora, str. 328. fA fB u B: 0,5

F aktor vF iz tab!. 8, faktor rx iz tab!. 9.

n=2
!5. u A: 0,375
0,73
Tab!. 8. I u B: 1,25
A
Postrojenje Va• l'.,.T VF

istosmjerno 2 2
preko
n 11=3
!s. zs zs !:::. u A: 0,5

izmjenicno I ako urez;;:::0,8Rpo. 1 polja IA IB I8 IA u B: 1,1

unut. polje: 0,5
[ 1 krajnje
trofazno ~8 R.o.z
ako arez<0,8 Rpo, 2
!s. zs zs zs !::,. u A: 0.5
polje: 0,73
(Jrez n>3 I I I I l u B:l.O
A B B B A
8.3. Momenti otpora za plosnate vodi~e
Tab!. 10.

0:,:;~;~;,:;.;~~od:~·~=oL:•,odLfu::L '",,Y
~I Yx~
granice plasti~nosti: donja R. 0 •2 , gornja R~ 0 • 2 u Nfmm 2

Materijal Granica plasticnosti N1mm 2

DIN JUS donja Rro. 2 gornja R~ 0 , 2
keta jednak je zbroju mo- ~ ;t
menata otpora pojedinac-
nih paralelnih vodica po
Y
___ x r!---1
1'1 Y IY
E-Cu
E-Cu
F30
F37
ET 2
ET 2
Cu (~30 250
CuC37j_320
350
490
E-Al F6.5 - 25 80
tab!. 11. a) Sl. 15 _ d
- 70
E-AI FlO 120
Kod optereeenja po sl. 15b moment otpora paketa je takoder ----------~---------- ·-------~-----------
jednak zbroju momenata otpora paralelnih vodica. ako se u jednom b) Napomene: Proracun sabtrnica I potpora po 8.1. i 8.2. daje ponekad nesto
rasponu 1 nalazi samo 1 odvod iii I meduulozak M po fazi (sl. 14). predimenzionirana rjesenja. Alternativna kontrola racuna na bazi frekvencije vlasti-
Ako ima dva iii vise ulozaka M, upotrebljavaju se racunski momenti otpora iz tab!. tth. tttranJa v':dtca. po pogL 7. u VDE 0103,14 88. moze dmodtti do ekonomicnijih
rJesenJa) naro<.:Jto kod vchluh raspona. Jer v.,. 1 vF- mogu kod frekvencija maniih od
12, ali ih treba reducirati:
na 60% kod 2 paralelna osovljena vodii':a, 30Hz postati manji od 1. Ta kontrola je nuzna radi kontrole potpora, samo c1ko je
na 50% kod 3 i vise paralelnih vodica. ! crrez znatno Ispod 0.8 R~(l,2·
600 _______________ ELEKTRI~:NA POSTROJ ENJA I UREDAJI Kratki spoj u elektrlcnim postrojenjima __________ _ __ _ 601

Tabl. 11. 9. Termi~ka naprezanja u kratkom spoju

Momenti otpora i tromosti za pojedina~ne vodi~
(metoda prema smjernieama VDE 0103/5.74)
j X 9.1. Mjerodavne struje

~-1:? ~
Mjere Struja za vrijeme trajanja kratkog spoja T• proizvodi jednaku kolicinu topline
F -
vodiea G kao vremenski promjenljiva struja tropolnog kratkog spoja.

mmxmm
y r... = [~ 3 p<>l .;;;;+;; kA i traje T, S.
y 0
w,3 w J, 7; je trajanje kratkog spoja
em
J,
em 4 em':J cm 4 u s od poeetka prorade za- ~
!tite, ukljucivo kasnjenja,
"'
"'
........ 1.9,
15 X 3 0,0225 0,0033 0,112 O,OS4 do prekida struje. m i n oCi-
20x 3 0,030 0,0045 0,200 0,200 taju se iz sl. 16, ovisno o b 1.,
1, ~
0,005 0,312 0,390 vremenu 7;. i >< (sl. 2 u pogl.
", f':
25 X 3 0,037 I "'17
30 X 5 0,125 0,031 0,750 1,125 2), odnosno o T, i I; 3 pol/ 2

~lb ~~ "
"'"' "'
40x 5 0,166 0,042 1,333 2,666 /!13 ..,. I;, .., je poeetna iz-
0,666 0,333 2,666 5,333 mjenicna struja tropolnoga ['\
40x 10
kratkog spoja u kA, / 13 po 1 0
t"\. '
1.1 i\. '\
50 X 5 0,208 0,052 2,080 5,200 0, 8
je trajna struja tropolnoga ~1.1 1'...'- ['\
50 X 10 0,833 0,416 4,160 10,400 kratkog spoja u kA. S, je 0,
~ )'..:: !:'-
b ._'--1. l
60x
60x
5
10
0,250
1,000
0,063
0,500
3,000
6,000
9,000
18,000
1 nazivna kratkotrajna gus-
toea struje kroz 1 s u 0.1 ~12
~" 1'.. 1"-
~ I' r:--~' ['._ !"-
1,1
SOx 5 0,333 0,0833 5,333 21,330 A/mm 2 , a uzima se iz slike 0. 2 b-.-
80x 10 1,333 0,666 10,660 42,600 17. ovisno o temperaturi .9 1 t' ~~
100 X 10 1,666 O,S33 16,660 83,300 na ~tku kratkog spoja i 0
0.1 s
0,01 0,02 0.01 0.1 02 1,0
granicnoj temperaturi .9, na
120x 10 2,000 1,000 24,000 144,000
kraju kratkog spoja. Sl. 16 a r,-
Tab!. 12.
Ra~unski, nereducirani momenti otpora cijelib paketa paralelnib osovljenib vodib

Presjek dva
Broj paralelnih vodiea u paketu
tri ~tiri
sa srednjim
1.0

to 9~
no,8
~

""'
1:::::: t'
~~ ~ '- 1--
.......__
~ ..........
............
- 1.0
1.11
...........
1.1
~ t--
1'--- r--....
II
IIi!
i

lt
II Ill .7
~~
r:s: '"",
II
azmakom 50 mm ,b '2:o-- t-....
»-;, cm 3
~cm
3
J¥,cm 3 -..;;:,:

~ f;::: '
rom
'
.I
'~'
-
sox 5 1,80 4,10
o. I I .....::
+--- ,....
SOx 10
60x 5
7,20
2,16
16,5
4,95
62,1
-
74,5
0. 3
I : K .........'
1,0
,...._,.... i
60x 10
SO X 5
8,64
2,88
19,8
6,60 - 0. 2 I - - 1--
No )'..
SOx 10 11,52 26,4 99,4
:
/( b.O !"-= t::::r--
100x 5 3,6 8,3 - 0. 1 l t - · 1--
100x 10 14,4 33 124 IT
120 X 10 17,30 39,6 149 0,01 0,02 0,01 0.1 0,1 0.1 1.0 20 so s 10
Sl. 16 b r,-
602 _ _____ ELEKTRICNA POSTROJENJA I URE£>A)I Kratki spoj u elektricnim postrojenjima ___________ _ 603
U slucaju brzoga ponovnog uklapana treba za oba prekida racunati I,,, 1 i I,,,,. Najmanji presjek Amin vodova i kabela dane prekorace graniC.Ou tcmperaturu .9,
Rezultirajuce ekvivalentna struja je na kraju ~ra tkog spoja je

1"'"" = \)/I;., 1 · Tu + 1;.,, · 1~ 2

T, + T.,
10
3
·J,.,ft.
2
Amin>-----s;-- rom, Iekv u kA, Tk us,
S u A/mm 2 .
1
1

9.2. Uvjeti za termi~ku ~vrstocu elemenata postrojenja Ako se faktor 10 3 /S, oznaCi sa C 1
9.2.1. Aparati i mjerni transformatori Am 1 n=C 1 Ie~<v v 1Tmm 2 , Jc.,.v u kA. Tk. us.
Ekvivalentna tennicka struja I,,, u kA po 9.1. ne smije biti veca od garantirane Maksimalna struja Jm koju vod prcsjeka A ponosi kroz Tsekundi he/ prckoraccnja
struje I",m u kA koju aparat izdrzi Is, po formulama: granicne temperature 3,, je
/ckv :5_: !term"'/ 1/T~.., ako Tk?:: 1 s, odnosno fekv <I term ako Tk < l s.
Ako je u katalogu aparata umjesto I,,m za Is navedena druga struja I, za
t > 1 S, dohiva Se /term iz: /term= fx -..,/i. 0,5 1,5 2 2,5 3,5 4 4,5 5s

9.2.2. VoJovi i kabeli imaju duvoljnu termicku cvrstocu ako je

0,7 1,22 1,41 !,58 1.73 l,g7 2 2,12 2,24
10 3 I,., 2
S,> ----A--A/mm,
.jT:
I,,, u kA. T, us, Au mm 2
Tabl 13. Faktori C,
s, sc ocita iz sl. 17, pocetne temperature 91 i granicne 9. navedene su u tablici 13.
Temperatura "C I c
za'
Vrsta Do
pogonska graniCna
voda kV
9, 9, Cu Al

1 2 :l 4 5 6
-
kabel izoliran sa
PVC lO 70 160 8,9 13,3
PE 35 70 150 9,3 13,7
XPE 35 90 250 7,2 10,9
EPDM :15 90 250 9.7 15.7

kabel izoliran papirom

pojasni 6 8l) 180 8,6 13.3
pojasni 10 65 165 I 8,5 12.8

I~
3-olovni 20 65 13.9
H-kabel 35 60 9.2
140 13,9
··- t--
izolacijski kabeli
G 60 160 8,3 12.~
p 70 160 8.7 13,5

za bakar
u~--- v,- sabirnice Cu 65 200 7,4
(•crtkano: za celik) za AI, Al-St. AlMgSi AL 65 180 ~

I !2.0
~--
Sl. 17. 1\a/.:ivne kratkotrajnc gu;:;toCc ~trujc St
604- ELEKTRIC::NA POSTROJENJA I URE£>Ajl Kratki spoj u elektricnim postrojenjima _______________________ 605

1 2 3 4 5 6 10.3. Osiguraci

goli vodici Cu 60 170 8,0 - Visokonaponski osigurac prekida struju kratkog spoja prije nego ona postigne
optereCeni 50 170 7,6 - svoju najveeu vrijednost. VeliCina struje koju osigurac prekida ovisi o nazivnoj
struji osiguraca i o oeekivanoj struji kratkog spoja I;; na mjestu ugradnje osiguraca.
>10N/mm 2 AI 60 130 - 14,9 Za dinamicka naprezanja u tom dijelu el. postrojenja koje stiti osigurac, mjcrodav-
50 130 - 13,7 na je struja koju osigurac propusta (str. 324)
BuduCi da osigurac prekida struju kratkog spoja u vrlo kratkom vremenu (t ~ 0),
alucel 60 160 - 12,8 u el. postrojenju iza osiguraca nema termickih naprezanja.
50 160 - 12,0
10.4. Mjerni strujni transformatori
Kompaundni kabeli !PO odvode za vrijeme kratkog spoja dio top line u izolaciju.
Zbog toga se moze njihov presjek A smanjiti redukcijskim faktorom j;i po tabl. 14. Termicka cvrstoca strujnog transformatora u kratkom spoju ovisi o presjeku
vodica primarnog namota. Kod uobicajenih izvedbi I,.= 100 I •.
Tab!. 14. I,. je najveca dopustena struja u kA primarnog namota strujnog transformatora
u trajanju od 1 s, kod koje se namot ne ugrije na temperaturu vecu od 200 "C.
F aktor j;i za T. s Ova vrijednost je obicno navedena na natpisnoj plocici transformatora.
Presjek Izraduju se i transformatori pojacane izvedbe sa I •• = 200 do 1 000 I •.
mm 0,5 1 2 3 4 6 S obzirom na termicka naprezanja strujnog transformatora mora biti

35 0,984 0,97 0,94 0,92 0,89 0,86 Jlh;;:::Jekv~·

120 0,98 0,975 0,95 0,93 0,92 0,90
I,., je ekvivalentna struja u kA po 9.1. na mjestu ugradnje, koja traje Tk.
Poslije osiguraca koji ogranicuju struju kratkog spoja (str. 350), ne !reba racunati Ith moZemo eventualno izraCunati iz presjeka A vodiCa primarnog namota u
termicku cvrstoeu postrojenja. mm 2 ; I,.= 180 A ·10- 3 .
Dinamicka cvrstoca strujnog transformatora kod normalne izvedbe iznosi
10. lzbor aparata s obzirom na struju kratkog spoja I.,.=2,5I" ili I.,.=250I •.
10.1. PrekidaN S obzirom na dinamicka naprezanja strujnog transformatora mora biti I.,. :2: I •.
a) Nazivna prekidna moe prekidaca I" tj. nazivna prekidna struja u kA mora biti 11. Smanjenje struja kratkog spoja
veca od prekidne struje I , u mrezi na mjestu ugradnje prekidaca. Nazivna
prekidna moe prekidaca u\A vrijedi kod nazivnog napona i ne mijenja se ni Iz ekonomskih razloga nastoji se da su struje kratkog spoja u postrojenju sto
kod nizeg napona. manje da budu jeftiniji el. aparati i vodovi. Uobicajena sredstva za smanjenje struje
b) Ako je prekidna moe prekidaca jo~ naznaeena u MV A, tada ona mora biti veea kratkog spoja su:
od SP, na mjestu ugradnje, a koja je SP,=.J3 U IP, MVA, (U u kV, IP, u kA). • izbor Sto je moguCe viSeg po-
gonskog napona
c) Nazivna uklopna struja prekidaca mora biti veea od udarne struje I. na mjestu • transformatori s velikim na-
ugradnje prekidaca. ponom kratkog spoja
10. 2. Rastavljaci • osiguraci
• prigusnice za ogranicenje Sl. 18.
a) Dozvoljena udarna struja, koja smije proci kroz rastavljac, mora biti veea od struje kratkog spoja.
udarne struje I" na mjestu ugradnje rastavljaca. Jedna prigusnica moze stititi grupu trosila ili posebne prigusnice svakog tro~ila.
b) Kratkotrajno podnosiva struja I,., koju rastavljac podnosi tokom 1 s, mora biti Obicno se upotrebljava grupna prigusnica, jer zauzima manje prostora, a i
I,. <::I,., Jf. (v. 9.2.1). prekidaCi mogu biti za manju prekidnu moe.
 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDA]I Elektricne instalacije niskog napona u zgradama 607
606
Gdje dva generatora rade na dvije odije1jene skupine trosi1a, mogu se genera- 2
torske sabirnice povezati prigusnicom za ogranicenje kratkog spoja (sl. 18).
U slucaju ispada jednog generatora prekidac ce kratko spojiti prigusnicu da tro- N.A9.001(80 Klasifikacija e1ektron. i el. 536/76
sila ne ostanu hez napona. U niskonaponskim postrojcnjima prigusnice se rijetko uredaja s obzirom na zastitu
upotrebljavaju. Za ogranicenje struja kratkog spoja sluze osiguraCi tipa gG (str. od el. udara
350).
, N.B2.701/ Primjcna i definicije 364-1/72 nijc izraden
ELEKTRICNE INST ALACIJE
JUS
NISKOG NAPONA U ZGRADAMA N.B2. 730/84 Opce karakteristike i k1asifi- 364-3/77, 3A/79,
kacija 3B/80, lzmj. 1/80
1. Opei podaci
N,.B2.702/84 Opsezi napona 449(78, lzmj. 1/80
Treba prinujeniti novi Pravilnik a tehnii'kim normativima za el. instalacije niskog
napona (,Sl. list" br 53 od 2. 9. 88). N.B2.741/86 Zastita od el. udara 364-4-41/82
Odnosi se na nazivne napone < 1 000 V- i < 1 500 V- . N.B2.742/86 Zastita od top1otnog dje1o- 364-4-42/80
Pravi1nik obuhvaca: vanja
1. Opec odredbe N.B2.743/86 Zastita od prekomjernih 364-4-43/77
2. Opremu i uredaje za cl. instalacije i izvodcnje instalacija struja
\ Tehnicke mjere zaStite
4. Postupak verifikacije propisanih karakteristika el. instalacija. N.B2.751(86 Jzbor i postavljanje el. opre- 364-5-51,179
me i ovisnost o vanjskim utjc-
Tchnickc mjere zastite odnose se na z<iStitu: cajima
- oJ el. udara
- od pozara N.B2.752/86 El. razvod. Trajno dozvoljene 364-5-523/83
- od prekomjerne struje struje
-- od prenapona
Obuhvaceno Sklopne aparature 364-5-537/81
-- od pada i nesta'lka napona
-- rastav1janjem, isklapanjem i funkciona1nim upravljanjem. Pravi1nikom
Odredbe o e1ektricnim instalacijama n. napona u zgredama deta1jnije se ohraduju N.B2.754/86 Uzem1jenje i zastitni vodici 364-5-54/80, izmj. 1/82 v. str. 613
u nizu standarda IEC iz grupe 364. Treba nag1asiti da cc IEC u sljedeCim godinama
N.B2.761/86 Metoda mjerenja el. otporno-
objaviti jos izvjestan broj standarda koji obraduju ovu materiju, a u vee objavljeoe
sti zidova i podova
staudardc unijet ee pojedine izmjcne i dopune. Radi ~to br7.eg uskladivanja jugo~.
standarda sa standardom IEC, vee su objavljeni vaZniji novi standardi JUS-a, a ostali N.B2. 762/88 Mjerenje otpornosti uzemlji-
ee se sukcesivno publicirati. usuglaseni sa IEC. Tab!. 1. daje pregled objavljenih vaCa
standa1da JUS i IEC tc standarda JUS koji su u planu izdavanja u dog1edno vrijeme.

Tabl. \. Standardi u vezi s el. instalacijama n. napona

N.B2. 763/87 Mjerenje impedancije pet1je
kvara I
! N.B2.764/88 Provjera dje1ovanja zastitnog
Jugoslavenski standard (J1JS) Odgovarajuci uredaja diferencijalne struje
----------~-----------------------
I
± I standard JEC
Primjedba N.B2.771/86 Prostorije s kadom iii tusem 364-7-701;'84
olnaka (iii DIN)
1 gndma naz1v i godina N.B2. 772/85 Bazeni za plivanje 364-7-702.83 I JUS u toku
_ IzdanJa izdanja ohjavljivanja
1 2 4
-----------4----------~r------ N.B2.773/86 Prostorije za el. saune 364-7-703.'84 JUS u toku
N AO 826,86 Termini 1 dcfmiC!JC I 50/1826)/86 obpvliiVanJ"
608 _________________ ELEKTRI~NA POSTROJENJA I UREDAJI Elektricne instalacije niskog napona u zgradama ______________ 609
2.3. Klasifikacija vanjskih utjecaja na el. instalacije
1 2 3 4
Tabl. 2 Klasifikacija utjecaja okoli§a
N.B2.774 EL instalacije na gradilistima 364-7-704/ JUS u toku
i radilistima objavljivanja Vanjski utjecaj Oznacavanje' 1 Normalna klasa 21
N.B2.775/86 EL instalacije u poljoprivredi 364-7-705/84 JUS u toku temperatura okoliSa AAJ ... AA6 AA4/5/6 (- 5 ... 60 "C)
i hortikulturi objavljivanja
nadmorska visina AC! ... AC2 AC! (,;;2000m)
N.B2.776/85 EL instalacije u uskim prola- 264-7-706/83 JUS u toku
objavljivanja voda AD!. .. AD8 AD! (IP XO)
ztma
JUS u toku strana kruta tijela AE!. .. AE4 AEl (IP OX)
N.B2.777/86 Zahtjevi za prikljucak i uzem- 364-7-707/84
ljenje instalacije uredaja za objavljivanja koroziv. i prljajuCi materijali AF!. .. AF4 AFl
obradu podataka udari AG!...AG3 AGI
N.B2.778/88 EL instalacije za kampove 365-7-708/88 JUS u toku vibracije AH!...AH3 AHl
objavljivanja
flora i/ili glji vice AK!. .. AK2 AKI
N.B2.780 EL instalacije za sajmove i 365-7-708/88 JUS u toku fauna AL!. .. AL2 ALl
izlozbe objavljivanja
el. magnet., el. staticki, ionizacijski
N.B2.78l/88 lzbor mjera zastite od el. uda- IEC 64 (C.O.) 169 JUS u toku utjecaji AM!...AM6 AMI
ra u zavisnosti od vanjskih objavljivanja
utjecaja Suneevo zraeenje ANI.. .AN2 ANI
N.B2.910/85 Oprema za podne instalacije DIN/VDE/57606/76 JUS u toku
objavljivanja seizmicki efekti (str. 85) API ... AP4 API ( ,;;30 ~~do 10Hz)
N.B2.911/84 Elementi od izol. materijala DIN/VDE/57605/82 JUS u toku gromovi AQI ... AQ3 AQI
za postavljanje el. instalacije objavljivanja
na zidove i plafone 11 ZnaeenJe pojedinih oznaka v. u JUS N.B2. 730/84.
2
N.B2.920 Mjesto za brojilo DIN 43870, dio 1, 2, JUS u toku ' Prema JUS N.B2.751/86.
3, 4/81 objavljivanja
Tabl. 3. Upotreba
N.B2.921 Aparati za ugradnju DIN 43880/83 JUS u toku
objavljivanja Upotreba instalacije Oznacavanjen Normalna klasa 21
N.B2.922 Mali sklopni blokovi DIN 43871/82 JUS u toku
objavljivanja osposobljenost osoba BAl ... BAS BA!
el. otpornost ljudskog tijela BBI .. BB3 BB!
dodir osoba s potencijalom zemlje BC l ... BC4 BC2
2. Opee karakteristike i klasifikacija (prema JUS N.B2.730/84)
mogucnost evakuacije u nuzdi BDl ... BD4
2.1. Sistemi vodih pod naponom priroda materijala za obradu ili
Istosmjerni sistemi uskladistenoga BE!...BE4
Izmjenicni sistemi
- jednofazni sa 2 vodica - sa 2 vodica (BE2 opasnost od pozara,
- dvofazni sa 3 vodica - sa 3 vodica BE3 opasnost od eksplozije")
- dvofazni sa 5 vodica 0
- trofazni sa 3 vodica Znacellje pojedimh oznaka v. u JUS N.B2.730/84.
21 Prema JUS N.B2.75l/86.
- trofazni sa 4 vodica
31 v. JUS N.B2.742 za zastitu od pozara.
2.2. Razvodni sistemi uzemljenja v. JUS N.S8 ... za protueksplozijsku zastitu (str. 634).
(v. t. 3.1.3.1.3, str. 616)
39 Koncarev prirucnik
 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Elektricne instalacije niskog napona u zgradama 611
610
Tab!. 4. 2
Konstrukcija zgrade

Karakteristika OznaCavnje 11 za nazivni napon dopunska zastita uredaji- lokaino izjednacenje po-
,;;25V- iii 60V- ma na diferencijalnu tencijala bez spajanja sa
sasta v materijala CAI. .. CA2 zastita nepotrebna struju zemljom
struktura zgrade CBI .. C.B4
elektricno odvajanje
1
' prema JUS N.B2. 751/86.
l) Direktni dodir - dodir vodljtvth dijelova koj1 su u normalnom pogonu pod
naponom.
2
3. Zastita od elektrifnog udara u instalacijama n. napona ' Indirektni dodir - dodir vodljivih dijeiova koji mogu doci pod napon u slucaju
(prema JUS N.B2.741/86) kvara .
.1.1. Klasifikacija elektronifkih i elektrifnih uredaja s obzirom na zastitu od elektrif- UPOZORENJE: Zbog ogranicenog prostora u sljedeei su tekst uvdtene u skrace-
nih udara (JUS N.A9.001;'80) nom opsegu vafnije odredbe standards i propisa kao osnovna informacija o zastiti od
el. udara JMI novim propisima. Pri projektiranju i izvodenju potrebno je uzeti u obzir
Tahl. 5. Glavne karakteristike klasa zastite od el. udara sve udrcdhe navcdenih standards i Pravilnika.

Klasa 0 Klasa I K\asa II K\asa III 3.1.1. Istodobna za!itita od direktnog i indirektnog dodira

zaStita osnovnom zaStita osnovnom napajanje malim 3.1.1.1. Zastita sigurnosno malim naponom
/.aStita m.novnom
izolacijom izolacijom + dvostrukom iii po- naponom Nazivni napon ne smije prijeci granicu opsega I (~50 V- iii 120 V 11 - po
jaCanom izo\acijorn JUS N.B2.702i84). Izvor napajanja moze biti sigurnosni transformator iii mo-
tor-generator, zatim elektrokemijski izvor (npr. akumulator) ili elektronicki ure-
zastitni vodic nije zastitni vodic spo- ne zahtijeva se za- daj u kojem i pri unutrasnjem kvaru izlazni napon ostaje u granicama opse-
spojen s pristupac- jcn je s pristupac- stitno uzemljenje
ga I. Osim toga mora se udovoljiti uvjetima u t. 3.1.3. JUS N.B2.74l (npr.
nim vodljivim dije- nim vodljivim di- dijelovi pod malim naponom iii koji mogu doCi pod napon, ne smiju se uzem-
lovima (masom__l_...L_i_e_lo_v_im_a_(m_as_·,_nn_l .L._ _ _ _ _ _ ____!_ _ _ _ _ __ Ijiti ni spojiti sa zastitnim voditima drugih krugova: dovoljna izoiacija sklop-
Nupomena: Navcdcm ~n samo najva:l.ntj1 zahtjevt; ostale U\_~cte v. u JTJS N.A9.001/80. nih aparata izmedu sekundarnog i drugih strujnih krugova - releji, sklop-
nici; odvajanje vodica kruga malog napona od drugih krugova; nezamjenlji-
Tabl. 6. vost utikaca za mali napon i druge napone: uticnice bez zastitnog kontakta).
Prcglcd vrsta tastitc od clckaicnog udara
Za nazivni napon ~ 25 V- iii ~ 60 V - nije potrebna nikak va zastita od dodira.
~~-------------
Istodobna zastita od ZaStita od dircktnog 1 ) Zastita od indirektnog'l 11
Ako je izvor napajanja izmjcnicni -- ispravljen, primjenjuju se vrijednosti za
direktnog 11 i indirektnLlg ct.,dira dodira
1 izmjenitnu struju.
dodira l

-----~--~--2----1-l
sigurnosno mali napnn izoliranje
---:----:-3-;-;----:--
automatsko isklapanje
3.1.1.2. Zastita maiim funkcionainim lpogonskim, radnim) naponom
Ako pri upotrcbi napona opsega I nisu zadovoljcni svi zahtjevi iz 3.1.1.1. (npr.
,;: 50 V- iii 120 V -- napajanja strujni krug je uzemljen iii je nedovoljna izolacija prema krugovima veceg napona)
i drugi UVJC(l pregr~de ili kuCiSta potrebne su sljedece dopunske mjere zastite:
upotreba uredaja klase II
mali funkcionalni napon I prcpreke iii odgovarajuca izoiacija 3.1.1.2.1. Zastita od direktnog dodira. pri el. odvojenim krugovima malog napona
<( 50 v- ili 120 v - : od krugova veeeg napona, izvodi se pregradama iii kuCistima stupnja zastite naj-
nisu ispunjen~ svi uvjeti kao! postavljanje izvan pasta vljanje u nevodijive maje IP 2X (str. 108) iii izolacijom kojoj je ispitni napon 500 V (1 min). Na slican se
za sigutnosno mali ~apon; dohvata ruke
potrebnc dodatne mJerc
I prostorije natin ostvaruje zastita od direktnog dodira, ako mali pogonski napon ne dolazi
iz sigurnosnog izvora iii el. odvajanje krugova ne odgovara zahtjevima iz t. 3.1.1.1.
612 _ _ __ __ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Elektricne instalacije niskog napona u zgradama __________ ·-- _____ 613

3.1.1.2.2. Zastita od indirektnog dodira uz primjenu sigurnosnog izvora i uz
uzemljenu jednu tocku malog napona, ali ispunjene ostale uvjete iz t. 3.1.!.1, ne
zahtijeva dopunske mjere. Ako mali pogonski napon ne dolazi iz sigurnosnog
izvora ili nisu ispunjeni drugi uvjeti iz t. 3.1.1.1, zastitu od indirektnog dodira
treba provesti spajanjem vodljivih dijelova opreme, koji mogu doCi pod mali
pogonski napon, na zastitni vodic primarnog kruga, zasticenog automatskim
isklapanjem (str. 614) ili spajanjcm s neuzemljenim vodicem za izjednacenje
potencijala primarnog kruga (str. 622).
3.1.1.2.3. lzvedba utikaca i uticnica mora biti takva da je nemoguce utaknutt
utikac za mali napon u uticnice za druge napone, odnosno utikace drugih
krugova u uticnice za mali pogonski napon.
3.1.2.4. Za5tita postavljanjem izvan dohvata ruke
Spreeava slueajni dodir dijelova pod naponom tako da se dohvatljivi dijelovi na
razliCitim potencijalima ne smiju nalaziti unutar prostora dohvata ruke (sl. 1).
3.1.2.5. Dopunska zastita urertajima na diferencijalnu struju
Takav zastitni uredaj s maksimalnom diferencijalnom strujom 30 rnA (str. 616)
smatra se samo dopunom zastitne mjere od direktnog dodira u slucaju da ona otkaZc.
3.1.3. Za!!tita (samo) od indirektnog dodira (dijelovi koji mogu doei pod napon u
slueaju kvara)
3.1.3.1. Za5tita automatskim isklapanjem napajanja

3.1.2. Zastita (samo) ad direktnog dodira (dijelova koji su pod naponom u normal- Tab!. 7. Najduie doplfiteno trajanje dodimog napona 1 >
nom pogonu) NajviSi oeekivani napon dodira UL
NajduZe doptiSteno
3.1.2.1. Zastita izoliranjem vrijeme Efektivna vrijednost Istosmjerni
isklapanja izmjenienog napona napon*
Svi su dijelovi pod naponom pouzdano prekriveni izolacijskim materijalom v v
propisanih svojstava, koji se ne maze skinuti bez razaranja.
00 <50 ~120
3.1.2.2. Zastita pregradama ili kucistima 5 50 120
I 75 140
Sprei:ava svaki dodir s dijelovima pod naponom koji se moraju zastititi naj- 0.5 90 160
manje sa IP 2X (str. 108). Za vece otvore iznad dopustenih prema IP 2X potreb- 0,2 110 175
ne su dodatne mjere. Pregrade ili kucista 0,1 150 200
mogu se odstraniti odnosno otvoriti na 0,05 220 250
jedan od sljedeCih nacina: 0,03 280 310
• Stupac IstosmJernt napon odnosi se na IstosmJernu struju bez izmJenicne kompo-
kljucem ili alatom
nente (bez valovitosti) koja, npr. dolazi iz akumulatora.
poslije isklapanja napona; uklopiti se Ako je izvor napajanja izmjenii:ni - ispra vljen, primjenjuju se vrijednosti za
moze tek nakon sto se ponovno izmjenienu struju.
postave
3.1.3.1.1. Opec odredbe
umetanjem druge pregrade za stu-
panj zastite IP 2X koja sprei:ava do- a) uskladiti tip razvodnog sistema u pogledu uzemljenja (str. 616) s karakteristika-
dir dijelova pod naponom i koja ma zastitnih uredaja
b) vodljive dijelove, koji mogu doci pod napon, spojiti sa zastitnim vodicem (str.
se moze ukloniti samo kljui:em ili ala-
614) prema uvjetima za sisteme TN, IT i IT (str. 616)
tom. c) zastitni uredaj mora automatski isklopiti dodirni napon u vremenu prema tab!. 7.
(U elektranama i razvodnim postrojenjima dozvoljene su vece vrijednosti dodir-
3.1.2.3. Zastita preprekama r--------, nog napona)
I 5 I
Prepreke sprecavaju slueajni dodir dijelo- L ________ j d) doptiSteni dodirni napon UL <50 V ~ (ef. vrijednost) ili < 120 V - (bez valovitosti)
va pod naponom, kao i za vrijeme rada e) trajanje dodirnog napona do 5 s, bez obzira na visinu napona prema tab!. 7.,
na opremi pod naponom pri redovnoj upo- dozvoljeno je samo za neprenosive aparate, uz uvjet da u tim krugovima nema
trebi, ali ne i namjerni pristup zaobilazc- uticnica. Medutim, napon pogreske - koji bi se mogao prenijeti na prenosive
njem prepreke. Uklanjaju se bez alata ili klju- aparate iii one koji se dde u ruci, napajane iz drugih krajnjih krugova - ne
ea uz uvjet da se ne mogu nehotire odstra- smije premasiti UL.
SJ. 1. Zastita postavljanjem
niti. izvora dohvata ruke 11 0 djelovanju prolaza struje kroz ljudsko tijelo v. IEC 479/1/84.
 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Elektricne instalacije niskog napona u zgradama __ _ ---- 615
614
3.1.3.1.2. Izjednaeenje potencijala treba provesti vodieem prema JUS N.B2.754/86, Za ostale materijale i uv_jete izvedbe v. u JUS N.B2.754j86. Kad zastitni vodic nije
koji mora spojiti (v. i sl. 2): dio kabela, dopusten je najmanji presjek 2,5 mm 2 za Cu iii 4 mm 2 za AI ako zastitni
vodic ima mehanicku zastitu. Bez mehanicke zastite taj je presjek 4 mm 2 za Cu,
odnosno 50 mm 2 za Fe/Zn.
Sl. 2. Primjer uzemljenja i zastitnih vodi-
ca (JUS N.B2.754) Bez racunske provjere more se odabrati najmanji presjek zastitnog vodica
iz tabl. 9.

Tab!. 8. Vrijednosti k za zastitne vodite od bakra

Na slici _je:
I zaStitni vodiC Vrsta izolacije zastitnog vodica
2 gla vni vodic za izjednacenje poten-
cijala PVC XLPE 11 , EPR 21 butil-guma
3 zemljovod
4 dodatni vodic za izjednacenje po- Izolirani zastitni vodic nije dio kabela
tencijala iii neizoiiranog zast. vodica u dodiru 143 176 166
R glavni prikljucak (sabirnica za s plastom kabela
uzemljen_je)
M- pristupacni vodljivi dio Zastitni vodic je dio kabela 115 143 134
e strani vodljivi dio
•> XLPE - umrezeni polietilen.
p vodovod 21 EPR - etilen-propilen.
T uzemljivac
Tabl. 9. Najmanji presjeci za8titnih vodiea
glavni zastitni vodic, PEN-vod (postavlja se za U? 50 V-) i glavni sabirni
zemljovod (temeljni uzemljivac) Najmanji presjek
Presjek fazno~ vodica, S zastitnog vodica s. Sustav uzemljenja
glavne vodovodne, plinske i usponske cijevi centralnog grijanja i klirna-uredaja (mm) (mm 2 )
te sve metalne dijelove zgrade i druge metalne sisteme
- gromobranske instalacije. s,-;_10 s IT-sustav s isklapanjern
S>IO 10 pri pojavi prvog kvara
Po JUS N.B2. 754/86 najmanji je presjek glavnog vodica za izjednaeenje potenci-
jala jednak polovici presjeka najveceg zastitnog vodica u instalaciji, ali najmanje S,-;_ 16 s Ostaii sustavi
6mm 2 16<S,-;_35 16
s
Presjek za8titnog vodica racuna se po formuli S>35 i
Jl2i
s,-;_-k-,
Tabl10. Najmanje mjere i uvjeti za zemljovode
/[A] ef. vrijednost struje dozemnog kratkog spoja iii struje pri pojavi prvog
kvara kod IT -sistema, koja prolazi kroz zastitni uredaj Zemljovod Mehanicki zastieen Mehanicki nezastieen

t [s] proradno vrijeme zastitnog uredaja vrijede odredbe 16mm2 Cu

kraj- izoliran za zastitni vodic 16mm 2 Fe
k faktor ovisan o materijalu zastitnog vodiea, izolaciji te pocetnoj i
njoj temperaturi (tab!. 8).
25mm 2 Cu
Formula se·moze primijeniti samo na zastitu automatskim isklapanjem. neizoliran 50mm 2 Fe
Za zastitne vodice od bakra vrijednosti za k odabrati iz tabl. 8.
616 ------- ___________________ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Elektricne instalacije niskog napona u zgradama ______ - ----- ---- ·- 617

3.1.3.1.3. Sistemi uzemljenja i automatskog isklapanja kvara R. UL

Tabl. 11.
Oznacavanje sistema uzemljenja po JUS N.B2.730/84
Prvvo slovo -
uzemljenje mreze
direktan spoj jedne locke mreze
T sa zemljom (nultocka transfor-
matora)
cijela mreZa izolirana prema
I zemlji ili u jednoj tocki spojena
sa zemljom preko impedancije
3.1.3.!3.1. TN-sistemi
Drugo slovo - uzemljenje
pristupacnih vodljivih dijelova
direktan spoj pristupacnih dije·
T lova sa zemUom, neovisno o si-
stemu uzemljenja mre:le
direktan spoj pristupacnih vod·
N ljivih dijelova na uzemljenu toe-
ku sistema mreZe
RE .:;U 0 -UL'
gdje je RE najmanji ocekivani otpor spoja sa zemljom stranih vodljivih dijelova, koji
nisu povezani sa zemljom ili preko kojih moze doci do spoja faze sa zemljom; UL Je
dozvoljeni napon dodira.
Kad se za TN-sistem upotrebljava zastitni uredaj diferencijalne struje, vodljivi
dijelovi, koji u slucaju kvara mogu doCi pod napon, ne moraju se spojiti zastitnim
vodieem sistema TN ako su spojeni s uzemljivacem Ciji R• (sl. 3) odgovara
proradnoj diferencijalnoj struji I,, tj. R.I,.:; U L" Tada se sticeni krug, na koji
djeluje diferencijalna struja, smatra TT -sistemom.
Ure<1aju dif. zastite mogu se dodati osiguraci (na slikama oznaceni crtkano). Time
se poveca prekidna moe ure<1aja.
l1
l2

Jedna je locka direktno uzemljena i s njom su zastitnim vodicem spojeni

ll
N
r 1
pristupacni vodljivi dijelovi. p[
I 1
DIN VDE 57100, dio 410/83 propisuje za TN-sisteme dva maksimalna vremena
r $~~ :ri1 ,, ,,
" ,f .-n if

,r~r ,nr m1
isklapanja kvara:

9
,~~m
a) 0,2 s za krugove s utikacern i uticnicom do nazivne struje 35 A i za krugove
prenosivih aparata klase I (str. 610)
L~ _Id> - l lL___
L I >
-
:
_j
b) 5,0s za sve ostale krugove (JUS N.B2.741/86 str. 610).
Razlikujemo 3 vrste sistema TN: TN-S (sl. 3), TN-C-DS (sl. 4) i TN-C (sl 5).
~

:I - r - -
I I I I I I
Za sve TN -sisteme vrijedi relacija tros1la IL ______ _ jI IL ____ _jI IL _____ _JI I
L - - _ _ _ _ _j
I

'-------~-----~

zaSl!IO nadstruJna uredajem d1fer·enC1)0lne

Z, irnpedancija petlje kvara od dod1ro 1oslgurO[Ima1l1 prek1daCem l struJe
I, proradna struja zastitnog uredaja
U0 - nazivni napon izmedu faze i nule. Sl. 3. Sistem TN-S
U sistemirna TN mogu sc primijeniti 2 vrste zastite od indirektnog dodira:
nadstrujna (osigurai:ima ili prekidacem) i uredajem diferencijalne struje (strujni Sistem TN-S: neutralni i zastitni vodic odvojeni su u cijelom sistemu (sl. 3).
zastitni prekidac), ali samo kad neutralni vodic nerna zastitnu funkciju (sl. 3. i sl. 4).
Primjer izbora najveceg osiguraca za sistem TN-S kao nadstrujne zastite od el.
U slucaju mreze s vodieem PEN (sl. 4. i sl. 5) moze se primijeniti samo nadstrujna
zastita (osiguracima ili prekidacem). Ako se kao zastita od dodira upotrebljavaju udara:
osigurac~ treba odabrati uloske klase djelovanja gG iii aM (str. 352). Odredbe o Neka je U0 = 220 V, otpor strujne petlje u slucaju proboja izolacije faznog vodica
nadstrujnoj z..Stiti sadrzi JUS N.B2.743/86. na uzemljeni dio uz RP = 2Q. Dozvoljeno trajanje kvara uz dodirni napon 50 V Je po
JUS-u 5s. Struja prekidanja osiguraca I,= ~ =110A. Iz karakteristike osiguraca
Ukupni otpor uzemljenja R 8 mora biti sto manji, po mogucnosti .:;2 Q. Ova 0
vrijednost otpora ogranicava pri zemljospoju faznog vodica napon zastitnog iii
PEN-vodica prema potencijalu zemlje. Ako se zbog velikoga specificnog otpora tla (npr. NVO na str. 350) tim podacima odgov~ra osigurac nazivne struje 25 A. Za
ne moze postici R 8 .:; 2 Q, mora se osigurati uvjet 0,2 s to bi bio osigurac za I 0 A.
618 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Elektricne instalacije niskog napona u zgradama - 619
Slican bi izbor bio i za prekidac, jer na karakteristici termickog okidaca (str. 338) 3.1.3.1.3.2. TT-sistem
;remenu od 5 s odgovara proradna struja od priblizno 4 I,.. Uredaj diferencijalne
struje isklapa bar u znatno kracem vremenu, (npr. za 30 msJ i dozvoljava primjenu Jedna je tocka direktno uzemljena, a pristupacni vodljivi dijelovi spojeni su
nsiguraCa vcCih struja. na uzemljenje nezavisno od uzemljenja sistema napajanja (sl. 6). Mora biti ispu-
Sistem TN-C-S: funkcija neutralnog i zastitnog vodica ujedinjena je u jednom njen uvjet
dijelu ;oda (sl. 4). RAJ!I~UL,
11 RA - otpor uzemljivaCa
L2
Ia - proradna struja zaStitnog uredaja
Ll
Pf ~~ I l I UL - dozvoljeni dodirni napon.
I
:~ ?~
I l I Pl Ako se gornji uvjet ne moze ispuniti, treba provesti dopunsko izjednacenje
I
I
;--t-:1., ",. ~ I potencijala prema t. 3.1.3.1.4.
~ 7:
rn rJrH:
! Ne postoji li nulta tocka, mora se uzemljiti jedan od faznih vodica svakog

,l!Ii
I generatora ili transformatora.
7

tro s.ta I '

I
i-J- -
I
L~-1- -rr~ J,
I
I ' _ _ _ _ _ ·-__jI
II
12
L_ ~- - - - _j L ____ ·--J L
Ll
I
mShta nodstruJnO nodst~UJf18 1l1 urel10Jem N
1 r I
~~r~ -l,
""~-J
Od dOdlrQ (OSIQUrO[iffiO [Os!gura(,ma diferenc,Jalne
1L1 prek.,do(emi 1l1 prek,do(eml str'JJe r

Sl. 4. Sistem TN-C-S

I
I
L
~-
7:
- _ _J
r:-- -1- -, I
tl{ - I
- I L I >
Sistem TN-C: funkcija neutralnog i zastitnog vodica ujedinjena je u jednom vodicu
kroz cijeli sistem (sl. 5).
tr oStlo
ll
l2
Ll
PEN
I r uredOJem d,ff>renCIJOl'le
zoSiita nodstruJnO 1l1

r+c ) , ! od dodiro (ostguractmo struJe

f?ll
,f-FH~ rlffj
~-
I
L
:~ ? :
L - _j
tll prektdoteml

Sl. 6. Sistem TT

I I I I
~----·~-.J l _______ J
Kad bi u TT-sistemu izabrali najveci osigurac za zastitu od el. udara za isti
zoSiiln nodslniJnD krug kao u primjeru za sistem TN-S, uz otpor RA = 20 i U L =50 V, proradna
od dod1ra ( OSIQUrQ(!mO 1l1 prek.idO(em) bi struja iznosila I,= 25 A. Iz karakteristike osiguraca (str. 350) nademo za isklop-
no vrijeme 5 s maksimalni osigurac od samo 6 A. Dakle osobito u TT-sistemu
Sl. 5. Sistem TN-C valja prednost dati zastiti prekidacem na diferencijalnu struju.
620 _ _ ~~-- ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREBAJI Elektricne instalacije niskog napona u zgradama ~ ~-----~~- ____ 621

3.1.3.1.3.3. IT~sistem 3.1.3.1.4. Dopunsko izjednacenje potencijala

Nijedna tocka sistema napajanja nije direktno uzemljena, dok su dohvatljivi Kada se izjednacenjem potencijala ne mogu ispuniti trazeni zahtjevi iz t. 3.1.3.1.2,
vodljivi dijelovi uzemljeni (sl. 7). Treba ispuniti uvjet valja primijeniti dopunsko izjednacenje potencijala u skladu sa JUS N.B2.754/86 na
cijeloj instalaciji ili samo na dijelu. Osim pristupacnih vodljivih dijelova treba
RAid< Ul, obuhvatiti i druge vodljive dijelove, zastitne vodice svih uredaja i uticnica te po
I" - struja kvara pri prvom spoju izmedu faznog vodica i uzemljenog dijela, mogucnosti glavne armaturne sklopove zgrade. U svakom slucaju mora se ispuniti
uvjet
a RA i U L ~~ oznacuju iste veliCine kao i u sistemu TT.
Z<UL (str. 616).
I,
ll~-~-----~----~r--------

12~---r~------~-1--------+-~--------- 3.1.3.2. Zastita upotrebom uredaja klase II ili odgovarajucom izolacijom

13~--~~~------~~~------~~---------
3.1.3.2.1. Zastita se ostvaruje:
a) primjenom opreme s dvostrukom ili pojacanom izolacijom (oprema klase II, str.
610), odnosno po__tpunom izolacijom. Simbol je takve opreme l!ll . Na opremu se
Kl
stavlja i simbol ®:
b) dopunskom izolacijom opreme koja ima samo osnovnu izolaciju, i to tako da je
ispunjen uvjet pod a) i posebni zahtjevi za izvedbu kucista (JUS N.B2.741/97, t.
5.2.2. do 5.2.6)
c) pojacanom izolacijom neizoliranih dijelova pod naponom pri postavljanju insta~
lacije, ako nije moguca dvostruka izolacija
Osim toga posebni su zahtjevi za kucista opreme (npr. min_ stupanj zastite IP 2X
i dr.).
Vodljivi dijelovi u izolacijskom kuCistu i ostali dijelovi koji mogu doci pod napon
zaSiita kontrolmkom 1l1 nodslrUJrlO 1\1 ur~d'own ne smiju se spojiti sa zastitnim vodi~em, osim prema posebnim tehnickim zahtjevima
cd dodwa IZOlDCIJe K! I O'>lgUrO(ImO diferer.CIJOln~
1\1 prPkidO(~m) strUJ~
za odredenu vrstu opreme.

Sl. 7. Sistem IT 3.1.3.3. Zastita postavljanjem u nevodljive prostorije

Ako se kao zastitni uredaj primjenjuje kontrolnik izolacije KI, on mora signalizi-
rati pojavu prvog kvara (pogreske), tj. spoj zemlje (mase) s vodicem pod naponom,
ih automatski isklopiti napajanje. Nakon pojave prve pogreske uvjeti zastite i
isklapanja jednaki su kao i za sisteme TN (zastitni vodic), odnosno TT (separatno
uzemljenje trosila).
Ako KI isklopi prvi kvar. ne moze se pojaviti kratki spoj preko zemlje i preostaje
jedino mogucnost kratkog spoja medu fazama. U slucaju medufaznoga kratkog
spoja doCi ce vjerojatno do zemljospoja, cija ce zastita djelovati i kao zastita od
kratkog spoja.
Ostvaruje li se zastita uredajem diferencijalne struje, !reba osigurati da ne isklapa
pn poJaVI prvog kvara. Takoder valja razmotriti sigurno isklapanje pri drugom
kv.:'ru, uz uvjet da je dodirni napon < UL. Zbog kapacitivnih struja ispred i iza
zas!Itnog ured~Ja, koje ne prolaze kroza nj, moie dodimi napon postati veCi od UL
Jer Je diferenciJalna struJa Id (na koju reagira zastita) manja od ukupne diferencijal-
ne struje sto prolazi kroz otpor RA.
Ovom se zastitom sprecava istodobni dodir dijelova razlicitog potencijala prili~
kom kvara osnovne izolacije dijelova pod naponom.
Dozvoljava se upotreba opreme klase 0 (str. 610) pod sljedeCim uvjetima:
1. osoblje ne moze pod normalnim uvjetima istodobno dodirnuti dva vodljiva
dijela koja mogu doCi pod napon, iii takav vodljivi dio i bilo koji strani vodljivi
dio koji mogu doCi na razliCite potencijale zbog kvara na izolaciji. Taj se uvjet
ispunjava:
a) razmakom izmedu dva vodljiva dijela ? 2m, odnosno ? l ,25m izvan dohva-
ta ruke
b) postavljanjem prepreke koje obuhvacaju razmake pod a)
c) izolacijom stranih vodljivih dijelova
2. u nevodljivom prostoru ne smije biti zastitnih vodova
3. otpor izolacijskih zidova i poda mora biti ? 50 kQ za nazivni napon do 500 V, a
za vece napone ? I 00 kQ
622_ _________ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI
4. osiguranje trajnog ra>pureda spojeva (opasnost od naknadnog unoiknja vodljivih
dijelova)
5. strani vodljivi dijclovi ne smiju prenijeti potcncijal izvan promatranog prostora.
3.!.3.4. 7astita lokalnim i7;jcdnaecnjem potencijala bez spajanja sa zcmljom
Sve istodobno pristupacne i strane vodljive dijelove treba spojiti vodicima za
izjednatenje potencijala. Ti se vodiCi ne smiju spojiti ~a zemljom, ni pomoCu
vodljivih dijelova sto mogu doci pod napon ni pomocu stranih vodljivih dijclova.
Ako se taJ uvjct ne moze ispuniti, primjenjuje se automatsko isklapanje (v. 3.1.3.1.3).
Osobe koje ulazc u prostorije s ovom zastitom valja zaSiititi od opasne razlike
potencijala, osobito kada je vodljivi pod izoliran od zemlje spojen s vodicima za
lokalno izjcdnacenjc potencijala.
3.1.3.5. Zastita elektricnim odvajanjem
Strujni krug maksimalnog nazivnog napona 500 V odvaja se napajanjem iz
transformatora za odvajanje iii iz izvora jednakog stupnja sigurnosti, npr. mo-
tur-generatora.
Dijelovi pod naponom odvojenog kruga ne smiju se spojiti s drugim krugovima
iii zcmljom. Savitljivi kabeli moraju imati vodljivi plast (osim za opremu k\ase II).
Odvojeni se krugovi polaiu u pravilu posebno. Kada odvojeni krug napaJa samo
Jnlan uredaj . njegovi vod\jiYi Jijelovi, koji mogu doci pod napon, ne smiju se spo-
jiti ni sa zastitnim vodiccm ni s dijelovima drugih krugova koji mogu doei pod
napon.
Vodljive dijclove odvojenog kruga, koji mogu doCi pod napon, treba spojiti
izoliranim neuzemljenim vodicima za izjednacenje potencijala. S tim se vodicima
spaja i vod za izjednacenje potcncijala zastitnih kontakata utii:nica.
U s\ucaJU dvaju istodobmh kvarova na vodljivim dijelovima razlicitog polariteta,
z.astitni uredaj mora odvojiti napajanje u vremenu prcma tabL 7 (str. 613).
ZASTI~ A OD NAPONA DODIRA tJ POSTROJENJIMA IZNAD I kV
U\'Hdna naporncna
Ovo je poglavlje obradeno prerna Pravilniku za el. po~trojenja iznad I 000 V, ,,Sl.
list", 4!74. U vremenu od ohjavljivanja ovog Pravilnika do priredivana novog
F'rirui'nika, lEC je standardizirao, a Jugosl. zavod za standardizaciju u Pravilniku o
Lehn. normalil'ima za el. instalacije niskog napona (do J 000 V izmj. odnosno I 500 V
istosmjerne struje. v. str. 606, .,SI. list". 53/88! usvojio iznos najviseg dopustenog
napona dodira od 50 V izmjenicne struje, odnosno 120 V istosmjernc (bez izmj.
komponente) v. i JUS N.B2.754/86.
Zbog te cinjenice potrebne su izmjene u postojecoj tehn. regulativi iz podruCja
postrojcnja imad I 000 V- ( 1 500 V --) i usaglasavanje postojeCih elektrotehnickih
cjelina za proizvodnju, distribuciju i koristenje el. encrgije sa zahtjevom da napon
dodtra ne premasi 50 V- (120 V- ).
Z.Stita od napona dodira u postrojenjima iznad 1 kV _623
Zbog toga i zbog cinjenice sto postojeei F'ravilnik za el. po,,trOjenju i:nad 1 voo ~~
,S\. list", 4/74, sve svoje postavke zasniva na pretpostavci da je previsoki napon do-
dira svaki napon visi od 65 V u trajanju duljcm od 1 s, poglavlje o zastiti od napona
dodira u el. postr. iznad 1 000 V, u ovom P•·irucniku treba shvatiti kao informaciju o
postojecoj regulativi koja ce se neizhjezno morati uskladiti s novirn zahtjcvima:
I. Zastita od dodira
Svi dijelovi postrojenja koji se nalaze pod naponom moraJu hiti zasticeni·
u pogonskim prostorijama (dozvoljen pristup osobama koje nc rukuju postroje-
njem) - od dodira sa svih strana
u el. pog. prostorijama -- od dodira na doh vat ruke (min. 2 500 mm prema gore:
min 1 250 mm horizontalno i prema dolje te od slucaJnog dod ira izvan dohvata
ruke
u zatvorenim el. prostorijama - od slucajnog dodira.
Dijelovi el. strojeva koji su p<'\d naponom moraju biti zaStiC;:ni oJ sluCajnog
dod ira,
ZaStita od dodira i1vodi se npr. zatvorenim kuCiStima, Lidovima i lim0vima, a
zastita od slucajnog dod ira izvodi se resetkom, ogradom, preckom, lancem (stupnjc-
ve zastite v. str. 108). Zastita se ne moze ukloniti bez upotrebe alata odn. kljuceva.
2. Zastita od napona dodira (po nastanku k vara)
Zastita se provod1 uzcmljenjem (zastitno uzemijenje), a po potrcbi i automatskom
zastitom koja mora u najkracem vremenu odvojiti mjesto kvara ad izvora struje.
lako je statisticki utvrdeno da je mala mogncnost istodobnog kvara i dodira, zbog
sve vecih ulaznih snaga, a time i struja kvara, djelotvornoj zastiti uzemljenjem treba
obratiti veliku pozornost.
Zbog razliCitih odredbi i njihova cestog dopunjavanja, potrebno je uvijek upo-
trijebiti vazece propise za teritorij na kojem se primjenjuju. ·
2.1. Primjena zdtitnog uzemljenja
Uzemljiti treba dijelove uredaja koji ne pripadaju strujnorn krugu, ali prilikom
kvara mogu doci pod napon izravno iii preko cl. luka, kao sto su: kucista eL
strojeva, metalni dijelovi cclija, prirubnice izolatora, okviri provodnih ploca, zidne
kuke, vanjska postolja, stupovi, metalni plastcvi i armature kabcla (na oha kraja),
kabelske glave i sl. Ako postoji pouzdan galvanski spoj, sarniri i vjesa!ice smatraju
se vodljivim spojcm okretnih i zavjescnih vrata i mrda. Neposrcdno trcha uzemljiti
sekundarne struJnc krugove rHJernih transformatora i odvodnike prenapona (sl. I).
Veza tzmedu sekundarne i uzemne ste7Jljke mjernih trJnsformatora treba imati
presjek od min. 4 mm 1 Cu.
Treba uzemljiti izvana pristupai'ne metalnc dijelove (okviri, vrata, prozori, njiho-
ve kvake, stepenice, ljestve, resetke i sl.) armiranobetonskih i metalnih zgrada. Ovi
dijelovi se u pravilu ne smiju uzemljiti na zidanim, drvenim i ne~rmiranim
zgradama, ali se moraju uzcmljiti ako prilikom zcmljospoja iii d. luka mogu doci
pod napon. U slucaju zcmljospoja met. dije\ov1 ne smiju dob1ti napon visi od 125 V,
odn. napon dodira ne smijc biti iznad 65 V. To sc postize prikiadnim rasporcdom
624 - - - ELEKTRI~NA POSTROJENJA I UREDAJI Z.Stita od napona dodira u postrojenjima iznad 1 kV 625
uzemljivaca i oblikovanjem potencijala prema sL 2. i 3. na kojima je sa b0 oznacen
dozemm napon bez obhkovail.Ja, sa o napon s oblikovanjem pomocu uzemljivaca u
sa d napon dodira, sa k napon koraka_ '

Odvodn1C1 prenapono StruJnl Naponsk1

l1 l2 Ll tronsformator tronsformotor

2-polno
IZOlJron
~

L1 L2 Ll Sl. 2. Raspored uzemljivaea SL 3. Oblikovanje potencijala

2.2. Dimenziooiranje uzemljenja

U mrezama s izoliranom neutr. tockom zastitno uzemljenje svakog dijela mreze treba
dimenzionirati za cjelokupnu struju zemljospoja.
U mrezama s neutr. tockom uzemljenom preko otpnra i s medusobno povezanim
zaStitnim i pogonskim uzemljenjem, zaStitno uzemljenje dimenzionira se za struju
zemljospoja.
U mreiama s kompenzacijom zemljospoja zaStitno U7em1jenje se dimenzionira:
+ 2-polno
a) u postrojenjima s ugradenim induktivnim (dozemnim) otporima i povezanim
IZOlifOfl
zastitnim i pogonskim uzemljenjem - za zbroj struje ind. otpora i preostale
,truje zemljospoja mrdc u najnepovoljnijem slucaju
b) u slicnim postrojenjima, ali s odvojenim zastitnim i pogonskim uzemljenjem -
L1 L2 Ll 0 za preostalu struju zemljospoja mrde u najnepovoljnijem slucaju
c) u postrojenjima bez ugradenih ind. otpora - za preostalu struju zemljospoja u
najnepovoljnijem slucaju.
Zbog ove struje napon izmedu uzemljivaca i udaljene zemlje (napon uzemljivaca)
Jednopolno 1ZOl1rOn1 noponsk1 Zo~ tIt no ...,..
tronsformaton s pomoCn1m uzemlJen)e ne smije biti veci od 125 V. Ako se tom zahtjevu ne moze udovoljiti, treba poduzeti
nomotomle-nl spoJemm u mjere navedene pod 2.3. Da se otpor rasprostiranja uzemljivaca ne bi povecao, uz
otvoren1 trokut za doJOVU najvisi dopusteni napon uzemljivaca od 125 V, struja zemljospoja smije prolaziti
[ mJerenJe) zemlJOSPOJO kroz uzemljivac u trajanju navedenom u tab!. I.
Kod napona uzemljivaca E razlicitog od 125 V, navedena trajanja treba mnoziti
SL L Primjer zastitnog uzemljenja
faktorom 125 2/£ 2
Ne treba posebno uzemljiti metalna rucna kolica, poluge i rucke uredaja, ako su Prilikom zemljospoja u postrojenju, izvan postrojenja, odn. ograde ne smije se
dobro vodljivo vezani s uzemljenim uredajem. Medutim treba ih uzemljiti ako se pojaviti napon dodira visi od 65 V. Tome se moze udovoljiti prikladnim izvodenjem
pnJenos odvJJa preko Janca, uzeta. vratila iii zupcanika koji su na doh vatu el. luka. uzemljivaca i ograde te oblikovanjem potencijala.
Prilikom izvlacenja prekidackih kolica, kontakt za uzemljenje smije prekinuti Ako nije predvideno automatsko iskljucenje ostecene dionice mreze, za dimenzio-
vezu sa zemlJom tek posto se odvoje kontakti za pogonsku struju, a prilikom niranje zastitnih uzemljenja u mreiama s izoliranom neutr. tockom iii uzemijennm
uvlacenja kolica redoslijed mora biti obrnut. Kao dopunska zastita preporuca se 1 preko ind. otpora treba uzeti u obzir struju dvostrukog zemljospoja za najkrace
izolacija. trajanje od l sekunde. ·
 -- _627

1WJ
626-- ____________ ELEKTRIC::NA POSTROJENJA I URE£JA]I Z.Stita od napona dodira u postrojenjima iznad 1 kV

Tab!. I. 700
v
--\f-,--- ·-- ~- ~-

Maksimalno trajanje prolaza struje kroz uzemljiva~ 600 0

\
Dopusteno trajanje opterecenja u minutama
500 f--

~400
K- :h
g
g 300 -
e

i
-200 -
Specif. otpor tla
m stapni uzemljivac
2"x2m
trakasti uzemljivac
presjeka I00 mm 2
g_3oo \
~ 200 ~
'I'--.
'r- ...._--- ~
i-c
e-

b
100 d
0
0 0.2 0.4 0.6 0.8
Ukupno 1sklopno VriJeme
10 s 1.2
50
100
100
200
30
60
110 0 a Sl. 5. Krivulje za dopusteni napon do-
0 dira: d izvan ograde, e unutar ogradc
200 400 120 0.2 0.4 0.6 O.B 1.0 s 1.2
300 600 !50 Ukupno 1sklopno vnJeme po jugosl. propisima. VDE
Sl. 4. Krivulje za dopusteni napon ko- 0141/5.76 ima istu krivulju za napon
raka: a na prometnicama izvan ogra- dodira (}) izvan i unutar ograde, a
U mreZama s direktno uzemljenom neutr. toCkom zaStitno se uzcmljenje dimenzio- de, b unutar i izvan ograde osim pro- napon koraka ne obraduje jer ne po-
nira za jednopolnu struju zemljospoja koja protjece kroz uzemljenje 0,25 s po metnica, c unutar ograde uz upotrebu stoji realna opasnost od previsokih
nastanku zemljospoja, u trajanju od najmanje I s. izolacijske obuee za min. 3 kV napona koraka
Za zajedni<'ko uzemljenje postrojenja s prikljucenim dalekovodima razlicitih
napona dovoljno je uzeti u obzir samo mrezu s najvecom strujom zemljospoja. Posebne zastitne mjere u pogledu napona koraka i napona dodira ne treba
provoditi u podrucju opseznije kabelske mreze napona iznad 1 k V uz sljedece
2.3. Zastitne mjere pri teskim uvjetima uzemljenja uvjete: kabeli s metalnim plastem polozeni su u zemlji, duljina kab. mreze je
Ako se zbog tehn. razloga (npr. visoki spec. otpor tlaJ ne moze udovoljiti najmanje 10 km, struja zemljospoja ogranicena je na najvise 1 500 A, a vrijeme
navedenim uvjetima, treba primijeniti neku od dopunskih zastitnih mjera: iskljucenja dionice u kvaru je ispod 3 sekunde.
a) mjesta za rukovanje izolirati za napon uzemljivaca, a vodljive dijelove na Stupove za nadzemne vodove (celicne i armiranobetonske) i gromobransku zastitu
dohvatu medusobno spojiti drvenih stupova treba uzemljiti. V. str. 905.
b) mjesta za rukovanje izraditi od metala i povezati s ostalim vodljivim dijelovima,
a pristup do tih mjesta treba biti moguc samo preko iwliranog pojasa sirokog Stupovi s linijskim rastavljai'ima, transformatorima i kabelskim glavama
I 250 mm (u zgradama - guma ili linoleum, na otvorenom - sljunak i asfalt)
Na drvenim stupovima sa zastitnim uzctom ili bez njega nisu uzemljeni nosaCi
c) u manjim unutrasnjim postrojenjima do 35 kV sve rucke i vodljive dijelove na rastavljaca. U posluzne poluge treba ugraditi mehanicki cvrste izolatore barem
dohvatu izolirati od ostalih vodljivih dijclova za dozemni napon jednake izolacijske sposobnosti kao izolator voda. Dio poluge ispod izolatora mora
d) u vanjskim postrojcnjima na doh vatu d. uredaja i konstrukcija pad napona na se uzemljiti i zastititi stajaliste za rukovanjc.
povrsini zemlje moze se oblikovati trakastim uzemljivaCima ili resetkom. Na metalnim. armiranobetonskim i drvenim stupovima s metalnim premoStenjem
treba uzemljiti metalne nosace rastavljaca, kabelske glave i metalne plasteve kabela.
2.4. Posebne zastitne mjere Ukopanim uzemljivacem oko metalnog i armiranobetonskog stupa !reba osigurati
Ograde postaviti tako da se pri zemljospoju izvan ograde ne pojave naponi da napon dodira bude ispod 65 V (v. str. 622). Na stajalistu za rukovanje polugama,
koraka i dodira visi od vrijednosti na sl. 4. i 5. na drvenom stupu treba na dubini od 10 em ukopati mrezasti uzemljivac vezan s
Ako se na ogradi pojavi previsoki napon dodira, poloZi se s vanjske strane polugama.
ograde s njom povezani trakasti uzemljivac. Ako napon dodira ne zahtijeva takav N osai'e transformatora, kondenzutora i metalne konstrukcije (postolja uredaja) na
uzemljivac, dovoljno je upotrijebiti manje stapne iii trakaste uzemljivace za odvode- stupovima treba zastitno uzemljiti. Oko stupova s transformatorima treba postaviti
nje induciranih struja. uzemljivac za oblikovanje potencijala povezan s uzemljivaeem stupa.
Kolosijeci, cjevovodi i metalni plastevi kabela koji izlaze iz postrojenja elektricki se Pokretna transformatorska postrojenja treba uzemljiti prema 2.2. i clanku Dimenzi-
odvajaju pomocu umetaka koji sprccavaju prijcnos opasnih potencijala izvan oniranje zemljovoda i uzemljivai'a (str. 630). Vozila s transformatorom (npr. u
postrojenja. poljoprivredi) treba tako ograditi da se onemoguCi slucajan dodir vozila, prikljuc-
628 ___ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Za5tita od napona dodira u postrojenjima iznad 1 kV 629
nag stupa i zemljovoda. Stajaliste za poslugu mora biti izolirano. Transformatorska 3.2. Dimenzioniranje pogonskog uzemljenja
vozila za prikljucak na nadzemne vodove trcba uzemljiti na dovoljnoj udaljcnosti,
npr. na susjednom stupu. Zemljovod treba izolirano od zemlje duvesti na uzemlji- Dimenzioniranje se provodi za najvecu struju zemljospoja. U postrojenju s vise
vac; aka ga se polaze na prikljucni stup, mora biti udaljen min. 100 mm od nosaca mre.Znih napona, zajedniCko pog. uzemljenje dimenzionira se za iznos najveCe
rastavljaca i konzola. pojedinacne struje zemljospoja.
Za linijske rastavljace vrijedi ranije navedeno.
Za zastitu niskonaponskog dijela postrojenja vrijedi Pravilnik zu el. instaoacije n. 3.3. Uvjeti za po:Jonsko uzemljenje
11aponu - v. str. 610, i pripadni JUS standan.li. 3.3.1. Pog. uzem1jenja pod 3.1. a) i b) u elektranama, transformatorskim i razvod-
U klopna klije.;ta, uklopne i m;erne motke ne smiju se uzemljitL Oak su izvan nim stanicama prikljucuju se na zastitno uzemljene.
upotrebe, \reba ih zastititi od stctnog utjecaja vlage. 3.3.2. Uzemljenja pod 3. I. c) mogu se prikljuCiti na zast. uzemljenje, s time da
napon uzemljivaca ostane < 125 V. Aka ovaj uvjet nije ispuhjen, postavlja se pog.
2.5. Naprave za povremeno uzemljenje i kratko spajanje uzemljenje na takvoj udaljenosti da se na zast. uzemljenju ne pojavi napon
Za vrijeme rada na nadzemnom vodu, vod \reba na svim isklopnim mjestima > 125 V. Medutim i uz napon > 125 V izuzetno se u ovom slucaju mogu spojiti
isklopiti, uzemljiti i kratko spojiti prema Propisima za pogon i odriavanie postrojenja pog. i zast. uzemljenje uz primjenu pod 2.3.
(,Sl. list", 19/68). Rastavljace za uzemljenjc treba ugraditi na ulazu vodova u 1 3.3.3. Ako se na pog. uzemljenju moze pojaviti napon > 125 V, zemljovodi moraju
sklopno postrojenje, aka se u blizini nc nalaze linijski rastavljaCi i prekidaci. biti izolirani i zasticeni od dodira, napon koraka mora biti < 80 V (ograde,
Prijenosne naprave za uzemljenje moraju imati kontakte za najmanje 200 A i oblikovanje potencijala).
savitljivo bakrcno uze od najmanje 25 mm 2 (v. tab!.). Kontakti i uze moraju izdriati 3.3.4. Uzemljenje pod 3.1. d) treba povezati sa svim uzemljenjima u postrojenju, pri
kratkospojnu struju na tom mjestu mreze barem 1 sekundu. cemu napon uzcmljivaca nijc ogranicen sa 125 V, ali naponi dodira i koraka
moraju biti u granicama prema sl. 4. i 5.
Tab!. 2. 3.3.5. Oko el. uredaja !reba oblikovati potencijal tako da se udovolji iznosima
Presjek ufeta prijenosnih naprava
prema sl. 5.
Najveca dopustena struja kratkog spoja u trajanju od 3.3.6. U vanjskim postrojenjima previsoki napon koraka treba sniziti na granice
Presjek Cu uzeta prema sl. 4. izoliranjem prolaza (sijunak, asfalt).
mm 2 10 s 5s Is
kA kA kA 3.3.7. U zgradama se umjesto oblikovanja potencijala dopusta postavljanje izolira-
nih stajalista za dvostruki napon uzemljivaca, ali min. 2 kV. Mogucnost dohvata
25 1,5 2,0 4,0 vodljivih dijelova smije biti samo s izoliranog stajalista, a dijelove treba medu-
35 2.0 2,5 5,5 sobno povezati.
50 3,0 4,0 8,0 3.3.8. Unutar zgrada opasni napon dodira i napon koraka maze se sprijeciti
70 4,0 5,5 11,5 uzemljenim armaturama u temeljima zgrade, iii uzemljenim trakama pricvrsce-
nim klinovima na zidove uz tlo (svakih I m), iii trakastim uzemljivacem polozc-
nim uz same temelje i spojenim s uzemljenjem.
3. Pogonska uzemljenja
3.1. Podjela pogonskih uzem1jenja 4. Spajanje zastitnih i pogonskih uzemljenja

U pogonska uzemljenja ubrajaju se: 4.1. Elektrane i transf. stanice s postrojenjem do I kV samo za vlastite potrebe
a) uzemljenja v.n. namota mjernih naponskih transformatora 4.1.1. Zastitno uzemljenje postrojenja >I kV uvijek treba spojiti sa zast. uzemlje-
b) uzemljenja kondenzatora njem postrojenja <I kV (str. 615). Ovako spojena zastitna uzemljenja mogu se
povezati s pogonskim uzemljenjem vlastite potrosnje <I kV (na podrucju jedin-
c) uzemljenja otpornika za direktno uzemljenje neutralne locke generatora i tran- stvenog sustava uzemljenja).
sformatora
4.1.2. Pog. uzemljenja mjernih nap. transformatora i kondenzatora iznad I kV
d) uzemljenje neutralne locke transformatora direktno iii preko malih otpora (3.3.1) i uzemljenja odvodnika prenapona treba vezati na zastitno uzemljenje
e) uzemljenje usmjerivaca. >lkV.

630 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI
4.1.3. Pog. uzemljenja pod 3.1. c) mogu se spojiti sa zastitnim uzemljenjem uz uvjete
pod 3.3.2.
4.1.4. Pog. uzemljenja >I kV mogu se spajati s pog. uzemljenjem < 1 kV, ako su
ispunjeni i uvjeti pod 3.3.2.
4.1.5. U postrojenjima > 1 kV s direktno uzemljenom neutralnom tockom, me-
dusobno treba pove1ati sva uzemljenja u postrojenju, uz primjenu 2.3. i
3.3.4. Gromobransku uzad nadzemnih vodova treba vezati na pog. uzemlje-
nje.
Dimenzioniranje zemljovoda i uzemljivaca __________________ 631
U mrei.ama s direktno uzemljenom neutr. tockom, presjek zemljovoda mora od-
govarati oeekivanoj struji zemljospoja. Sabirni zemljovodi dimenzioniraju se za stru-
ju dvostrukog zemljospoja, s time da presjed ne budu manji od najmanje dopu5tenih.
Goli vodiCi polozeni u zemlju za spoj s uzemljivacem dimenzioniraju se kao
uzemljivac (v. 2). Polaganje aluminija u zemlju nije dopusteno, osim u posebnim
slucajevima.
Tab!. 1.
Najmanji presjeci zemljovoda za instalacije u zgradama ,:: 1 kV-

4.2. Elektrane i transf. stanice s postrojenjem do 1 k V za vlastite potrebe i za dobavu Mehan. zasticen Mehan. nezasticen
potrob~ima
Izoliran 2
S (za S,:: 16 mm ) 11 16mm 2 Cu
U ovakovim postrojenjima spajanje zastitnih i pogonskih uzemljenja (zdruzeno 16 mm 2 (za 16 < S,:: 35 mm 2 ) 16mm 2 Fe
2
uzemljenje) prema va:Zecoj tehnickoj regulativi vrsi se u skladu s odredbama S/2 (za S> 35 mm )
Pravilnika o tehn. normativima za zastitu niskonaponskih mreza i pripadnih
transformatorskih stanica (,Sl. list" 13/78), a ne prema cl. 143, 144 i 145. Neizoliran 50mm 2 Fe
Pravilnika za postrojenja iznad 1 000 V - (,Sl. list" 4/74). Za oba pravilnika vruca pocincana traka Fe I 00 mm 2
vrijedi receno na str. 622 (Uvodna napomena). (min. debljina 3 mm)

S je presjek faznog fodica.

5. Uzemljenje za za§tito od groma
Zemljovod za odvod struje kondenzatora za suzbijanje smetnji > 3,5 rnA mora
Uzemljenje stupova nadzemnih vodova i zastitne ui.adi v. na str. 905. Isto vrijedi i biti izoliran i polozen kao fazni voJ.
za nosece konstrukcije vanjskih postrojenja. Zastitna uzad vanjskih vodova spaja se 1.4. Orijentacijske vrijednosti za strujno opterecenje zem.ljovoda za granicnu tem-
sa zastitnim uzemljenjem postrojenja. Ako su gromobranski odvodi pristupacni peraturu 150 'C u postr. >I k V daje tab!. 2.
izvan ograde postrojenja, !reba izvesti posebno uzemljenje, iii, ako to nije moguce,
odvode treba zastititi od dodira Tabl 2.
Strujno opterecenje zemljovoda za temperaturu ,:: 150 oc
Najveca dopustena Najveca dopustena struja u A
DIMENZIONIRANJE ZEMLJOVODA I UZEMLJIV AtA Presjek trajna struja u A trajanja 1 sekunde
2
(prema Pravilniku za postr. iznad 1000 V, ,SI. list", 4/74 i JUS N.B2. 754/86) mm
celik AI Cu eelik AI Cu
1. Zemljovodi
16 - - 150 - - 2500
1.1. Zemljovode treba vidljivo polagati iznad zemlje. Ako su prekriveni, trebaju - - - -
25 200 4000
biti pristupacni i zasticeni od mehanickih i kemijskih ostecenja. Provodi
kroz strop iii zid ne smiju se uzidati. Dopusteno je gole zemljovode izuzet-
35 - - 280 - 3700 5500
50 150*) 250*) 480*) 3300 5300 8000
no polagati u beton. U zemljovode i sabirne zemljovode ne smiju se ugrac1i- 320*)
70 180*) 590*) 4 700 7400 11500
vati rastavne naprave, kojima bi se moglo prekinuti zemljovod bez upotrebe 240*) 430*) 780*)
100 6700 10500 16000
a lata. 200 420*) 760*) 1380*) 13500 21000 32500
1.2. Najmanji dopusteni presjek zemljovoda za postr. > 1 kV iznosi:
*) Vrijedi samo za tracne vodice.
50 mm 2 za eelik pocincan toplim postupkom
35 mm 2 za aluminij Ako ne postoji opasnost od pozara, navedene se vrijednosti mogu povecati
za 20%.
16 mm 2 za bakar.
 632
ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREf)AJI Dimenzioniranje zemljovoda i uzemljivaca- --~- 633
1.5. Vodljivi spoj izmedu zemljovoda, sabirnih zemljovoda i ogranaka smije se 1 I I
izraditi zavarivanem, vijcima i vijl:anim spojnicama. Uzeta se smiju spajati Kod paralelnog spoja uzemljivaca R=K+K.
cijevnim spojnicama. Spojni pribor mora biti zasticen od korozije. Za mjerenje
otpora rasprostiranja uzemljivaca na lako pristupacnom mjestu treba ugraditi
Ako se tracni uzemljivac polaze u cik-cak liniji iii valovito, njihov otpor
rastavnu spojnicu. Prikljucak na uzemljivac treba biti meh. cvrst i dobra vodljiv
rasprostiranja vcci je o d naved noga. Pri zrakastom polaganju, kut medu krako-
tc zasticcn od korozijc. Za spajanje na stapne uzemljivace pomocu obujmice
!reba upotrijebiti vijke najmanjeg promjera I 0 mm. vima !reba biti ~ 60".
1.6. Metalne dijelove postrojcnja treba zemljovodom neposredno vezati na uzemlji· Tab!. 3.
vac. Dijelove vodljivo vezane za uzemljene temelje iii eel. konstrukcije ne treba
posebno uzemljiti. Presjeci takvih eel. konstrukcija moraju biti u skladu sa 1.2, Srednje vrijednosti otpora rasprostiranja u tlu spec. otpora P = 100 Qm
spojevi moraju biti trajno vodlivi, skidanjem dijela konstrukcije uzemljenje mora
ostati valjano, kontrukcije dulje od 10m treba uzemljiti barem na dva sto Uzemljivac
udaljenija mjesta.
1.7. Zemljovodi armiranobetonskih konstrukcija i stupova polazu se vidljivo iii se plocasti
ubetoniraju s time da su kontinuirani. Za zemljovod se moze upotrijebiti tracni duljine u m stapni duljine u m dimenzija
armatura najmanjeg presjeka koji odgovara presjeku za 16 mm 2 Cu. Zemljovodi urn
prikljuceni na vodovodnu mrezu moraju biti prikljuceni ispred vodomjera.
Nije dopusteno za zemljovod i uzem1jivac postrojenja > 1 k V upotrijebiti 10 25 50 100 I 2 3 5 p.s x t ] X]
armaturu kabela (osim predvidene za tu svrhuJ ni plinske, parne i toplovodne
cjevovode. Po potrebi cjcvovode treba uzcmljiti unutar postrojcnja.
Otpor raspro-
20 tO 5 3 70 40 30 20 35 25
2. Uzemljiva6 stiranja R [Q]

2.1. Izbor i raspored uzcmljivaca ovise o mjesnim prilikama, vrsti i sastavu tla te za dimenzioniranje sloZenih uzcmljivata v. struCnu literaturu.
dopustenom otporu rasprostiranja i naponu koraka. U blizini uredaja istosmjer-
ne struje treba sprijeciti prelazak lutajucih struja na u'emljivac. Uzemljivac !reba
poloziti tako da se ostvari dobra vodljiva veza sa zemljom. Tracni uzemljival: se Tab!. 4.
Najmanji presjeci uzemljiva~a za postrojenja > 1 k V
polaze na dubini 0,5 do I m, ali svakako ispod sloja zemlje koji se moze smrznuti.
Stapni uzemljivaCi zabijaju se okomito, na razmaku > od dvostruke njihove
duljine (u suborn iii smrznutom zemljistu na razmaku > od dvostruke radne Uzemljivac Pocincani Ce Cu
duljine). Plocasti uzemljivaci postavljaju se okomito, s gornjim rubom na dubini
> od I m, s medusobnim razmakom ~3m. traCni 2
traka 100 mm , ali traka 50 mm',
2.2. Srednje vrijednosti specificnog otpora tla p: ne tanja od 3,5 mm ne tanja od 2 mm;
okrugli Ce 01 0 mm uze 35 mrn 2
moCvara 30Qm
ilovaca, obradiva zemlja IOOQm stapni cijev 38 mm (t 1/ 2 ") cijev 30(25 mm
vlaZni pijesak 200Qm kutnik 65 x 65 x 7
vlazni sljunak 500 Qm profil U6 1/2, T6
suhi pijesak i sljunak IOOOQm iii odgovarajuci
kamenito tlo (stijena) 3000Qm
Za tocno dimenzioniranje uzemljivaca potrebno je rnjerenjem u susnom perio- plocasti lim 3mm lim 2mm
du utvrditi vrijednosti spec. otpora tla.
2.3. Srednje vrijednosti otpora rasprostiranja u tlu specificnog otpora p = 100 Qm v. Mrezasti uzemljivac za oblikovanje potencijala !reba biti od Ce pocmc. z1ce - _.

u tab!. 3. najmanje 16 mm 2 , iii Cu najmanje 10 mm'- ..

Za drugi spec. otpor tla p 1 , otpor rasprostiranja R = R · PJ..
1
u tlu 8 povecanom korozijom, iii prilikom ~potrebe nepocmcanog Ce, nevedene
p najmanje presjeke uzemljivaca treba udvostrucJti.
634 -- ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Protueksplozijski elektricni uredaji ---635
Primjer: mogu ugroziti ljudske zivote i

~
Da bi postigli otpor rasprostiranja R = 5 Q u ilovastom tlu sa p = 100 Qrn, materijalna sredstva te izazvati
upotrijebiti tracni uzemljivac 30 x 3,5 mm, duljine 50 m iii 4 cijevna uzem1jivaea
duljine po 5 m. U vlaznom pijesku sa p 1 = 200 Qm za R = 5 Q, potrebno je 120m
trake 30 x 3,5 mm.
Za uzemljivace el. instalacije u zgradama najmanje mjere i uvjete propisuje JUS
N.B2.754/86.
direktne i indirektne stete veli-
kih razmjera.
U medunarodnoj standardi-
zaciji ta je materija o bra dena u
publikacijama IEC pod br. 79
rudn1c1
CANADA
® £
oslo( o
JUGOSLAVIJA

®CD
(danas od 0 do 16), dok medu-

@
3. Uzemljiva~ u temelju narodne grupacije kao sto su
CENELEC (50014-50020) (ev-
Uzemljivac u temelju dopusten je u nekim zemljama, a u tehnickoj se praksi, uz ropske norme) i SEV (preporu-
preporuke pojedinih udruzenja distributera cl. cnergijc u nas, takoder primjenjuje ta ke zemalja SEV-a) objedinjuju
vrsta uzemljivaCa. mnogo nacionalnih standardi- ru d n1 c 1 OS I a (o
S uzemljivaca se odvodi izvod na jednopotencijalnu sabirnicu koja sluii za zacija izjednacavajuCi u potpu- CENELEC
povezivanje pomocu kabela PP00-1 x 10 mm 2 Cu svih unutrasnjih i vanjskih nosti nacionalne standarde ze-
zastitnih i pogonskih uzem1jenja. Jedini rastavni i mjerni spoj nalazi se u vodu malja clanica.

@<&>
izmedu jednopotencijalne sabirnice i uzemljivaca.

PROTUEKSPLOZIJSKI ELEKTRICNI UREDAJI

(S-uredaji)
1. Uvod
8 rudniCI
.

•
<IIIFM ....
\znokov1 15p1tn1h orgoniZOCIJDI

U. S. A.
o s tala

Protueksplozijski elektricni uredaji iii krace zvani S-uredaji su elektricni uredaji

posebne izvedbe za rad u atmosferi eksplozivnih smjesa, zapaljivih para, prasine i
zraka. Pripadaju grupi tenicke zastite i potpadaju pod Zakon o tehnickim normati-
vima, a provodenje tog Zakona je u nadldnosti Jugoslavenskog zavoda za standa-
rizaciju, koji i donosi odgovarajuce tehnicke normative i standarde iz podruCja
protueksplozijske zastite.
Sl. 1. Atestni znakovi nekih
zemalja
Sb@

ru d n 1c 1
HADARSKA
Sb~
o sIal o
0
CEHOSLOVACKA
Propisi, odnosno normativi, reguliraju samo opcu problematiku, dok su izvedbe-
ni detalji propisani Jugoslavenskim standardima grupe JUS N.S8.0 do 1000.
U SFRJ ta je materija obradena u grupi Jugoslavenskih standarda JUS N.S8 ..
Sve vrste protueksplozijske zastite zasnivaju se na 4 osnovna fizikalna principa: od kojih su vazniji ovi JUS standardi i grupe standarda:
1. oklapanje ugrozenog prostora radi lokalizacije eksplozije (neprodorni oklop)
001 - OpCe smjernice i sistem atestiranja
2. ogranicenje energije uzrocniku paljenja (samnsigurnnst) 003 - Klasifikacija plinova i para .
3. ogranicenje temperature uzrocnika paljenja uz posebne mjere za eliminiranje 006 007 i 008 - Klasifikacija prostora: eksplozivi, plinovi-pare i prasme
uzroenika paljenja zbog greske (povecana sigurnost) 010' - Elektrieni uredaji za eksplozive Eks.
4. izoliranje uzrocnika paljenja kod eksplozivne atmosfere krutim, tekuCim iii 011 - Elektricni uredaji za eksplozivnu atmosferu plinova i para Ex ...
plinovitim medijem. 020-030-040 - Metode i uredaji za ispitivanje
050 - Izolacijski materijali
090 - Elektricne instalacije za eksplozivnu atmosferu plinova i para
2. Propisi i standardi 101-121 - Neprodorni oklop Exd
201- 244 - Povecana sigurnost Exe
U svim zemljama svijeta s razvijenom industrijom, proizvodnja i upotreba 301-321 - Samosigurnost Exi
S-uredaja pod neposrednom je kontrolom drzave iii drustva, jer eventualne greske 401-421 - Zalijevanje cvrstim materijalima Exm
636 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Protueksplozijski elektricni uredaji 637
501-521 Uranjanje u ulje Exo
601 --621 Nadtlak Exp
701-721 - Punjenje pijeskom Exq
S50 Elektricni uredaji za zapaljivu prasinu Exs
901 Ventilatori za eksplozivnu atmosferu Exs
910 Kapnc lampe s olovnim akumulatorom Exs
911 Masine za paljenje mina Exs
920 - Elektrostatski pistolji za lakiranje Exs.
Granski standardi JEK-IEC za ono sto jos nije obuhvaceno JUS-om. Elektricne
instalacije u podzemnim rudnicima ugrozenim jamskim plinom odredene su tehnic-
;;;
kim propisima objavljenim u _,SL listu SFRJ". br. 20/88. E~
l"!
0 0

~
co
"'-~
u __
3. Ugrozeni prostori o_
2
Ugrozeni prostori (osim rudnika) klasificirani su:
-" ~ 0.
OJ)

a) za eksplozive u zoni opasnosti EO, E 1 i E2 ~~ 0

c
b) za plinovc i pare u zoni opasnosti 0, 1 i 2 (JUS N.S8.007) i~ "2 •N

!-~
OJ)
c) za zapaljivc prasine u mni opasnosti 11 i 12 (JUS N.S8.008). :::>
Zona EO: prostor u kojem sc cksploziv prasi, isparava iii sublimira trajnim tehno- "u
:;::;->
loskim procesom. -~~
u;; "'
Zona El: prostor u kojem se cksploziv prasi. isparava iii sublimira tehnoloskim
procesom povremcno.
:!;:~ """"'·~
Zona E2: prostor u kojem se eksploziv skladisti iii transportira iii pakira. ·- ~~
~~
:;;
E
Zona 0: eksplozivna atmosfera trajno iii cesto prisutna. "~ l"!OJ)
~~
Zona 1: eksplozivna atmosfera se ocekuje u tehnoloskom procesu.
E;;' -o "'
:;::::>

Zona 2: eksplozivna atmosfera normalno nije prisutna, a pojavljuje se vrlo rijetko u" :.:;;
~~ >U
samo u slucaju k vara i traje kratko vrijeme. c.E '51

!l
0
Zona 11: zapaljiva prasina u atmosferi. -I
Zona 12: zapaljiva praSina je samo nataloZena, a nema je u atml'Sferi u opasnim ,._;
~·g
koncentracijama. 0 Vi
~ ~
0
0 g
Flcktricne uredaje za ugrozcnc prostore (osim rudnika) odreduje JUS N.S8.010, 0
0
-

"'"'
JUS N.S8.090 utvrduje koja sc oprema moze primijeniti u pojedinim zonama
plinske atmosfere, a JUS N.S8.850 utvrduje primjenu eL uredaja u atmosferi ~ >
~
~
~~
0 c
zapaljive prasine, uz napomenu da za zonu 2 vrijedi granski standard JEK-JEC ~
0
c 0 c >
~
79-15. 0

Podzemni rudnici ako su klasificirani kao metanski, podijeljeni su na dva stupnja ~ ~ ii ~ §

E

opasnosti.
Stupanj 1: dio mctanske jame u kojem se ne ocekuje pojava jamskog plina u
opasnim koncentracijama.
-~[gEJEJEJ t
Stupanj II: dio metanske jame u kojem se ocekuje opasna koncentracija jamskog
plinal
638_-- ____ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Protueksplozijski elektricni uredaji _ _ __ ____ 639

Ako koncentracija jamskog plina prijede granicu od 1,5% uspostavlja se pose- Tab!. I.
ban rezim rada i elektricna se cnergija u tom dijelu iskljucuje. Pod naponom ostaju Klasifikicija plinova i para prema MESG i MI C
samo specijalni uredaji za sanaciju stanja (v. ,SL list", br. 20/88). To se stanje moze
usporediti sa zonom 0, pa, npr., elektricni uredaji izvedbe Exia pod odredenim Grupa MESG (mm) MIC(mm) Primjer
uvjetima mogu ostati u pogonu.
I - - CH 4 , ugljena prasina
4. Klasifikacija zapaljivih medija IIA >0,9 >0,9 CH 4 , ugljikovodici i dr.
liB 0,55 ... 0,9 0,5 ... 0,8 gradski plin i dr.
4. I. Eksplozivi IIC <0,5 <0,45 H 2 , C 2 H 2 , CS 2
U pogledu elektricnih uredaja mjere zastite su standardizirane s obzirom na
privredne eksplozive, sredstva za paljenje (detonatore), pirotehnicke proizvode,
privrednu municiju, barut i sirovine eksplozivnih svojstava za proizvodnju eksplozi- Tab!. 2.
va. Posebne klasifikacije nema, osim fizikalne podjele u odnosu na mjere zastite, ito Temperaturne klase plinova i para
na eksplozive:
s temperaturom paljenja ili razlaganja vecom od 160 cc. za koje je dozvoljeno Maksimalna dozvoljena Dozvoljeno Temperatura
maksimalno zagrijanje elektricnih uredaja do 120 ··c Temperatuma temperatura zagrijanje paljenja iznad
s temperaturom paljenja ili razlaganja manjom od 140 'C, za koje maksimalna klasa ("C) (K) ("C)
temperatura zagrijanja elektricnog uredaja ne smije biti veca od 2/3 temperature
paljenja iii razlaganja (osim za zonu E2 za koju je zagrijanje dozvoljeno do 5 s T1 450 410 450
do granicne temperature paljenja ili razlaganja). T2 300 260 300
T3 200 160 200
4.2. Plinovi i pare T4 135 95 135
T5 100 60 100
Suglasno standardima IEC i JUS N.S8.003 plinovi i pare su klasificirani prema T6 85 45 85
energiji paljenja u tri grupe, a razvrstavaju se prema:
MESG -- maksimalni eksperimentlni sigurnosni raspor (ispituje se uredajem pre-
rna IEC 79.1 iii JUS N.S8.030 i metodom prema JUS N.S8.031) Dozvoljeno zagrijanje uzima u obzir temperaturu okoline od 40 'C, a ako je
drugacije to se moze uzeti u obzir, ali uz uvjet da se oznaCi na uredaju.
MIC minimalna struja paljenja prema IEC 79-12 ili JUS N.S8.040; odnos
minimalne struje paljenja prema laboratorijskom metanu odreden je Osim ovih temperaturnih klasa, uredaj more biti graden za odredenu temperatu-
standardom i usporediv je sa MESG. ru, odnosno za temperaturu paljenja koja je ujedno i maksimalno dozvoljena
MESG se odnosi na granicni zracni raspor probojnog paljenja za duljinu raspora temperatura elektricnog uredaja, a koja se racuna kao zbroj okolne temperature od
40 'C i maksimalno dozvoljene nadtemperature uredaja uz nazivno opterecenje.
25 mm\ Sirine oznaCene u mm.
MIC je minimalna struja paljenja u iskristu uz istosmjerni napon 24 V i indukti- Naprimjer, uredaj oznacen sa T320 ima dozvoljenu nadtemperaturu
vitet kruga 95 mH, mjereno prema IEC 79-3 ili JUS N.S8.040. 320-40=280 'C.
Plinovi i pare razvrstani su ili prema MESG iii prema MIC (tab!. 1).
U tom se slucaju uredaj oznacava sa T320 (Tl), sto znaci da obuhvaca i tempera-
Za vrijednosti izmedu navedenih u tab!. 1, razvrstava se prema MESG i MIC. tumu klasu T2 u potpunosti.
Osim navedene podjele, plinovi i pare se razvrstavaju u temperaturne klase,
uzimajuci u obzir da maksimalna temperatura klase ima dvojako znaeenje, tj. 4.3. Zapaljive pra§ine
odnosi se na:
maksimalnu dozvoljenu temperaturu uredaja BuduCi da jos nema medunarodno dogovorene klasifikacije zapaljivih pra;ina,
- minimalnu temperaturu paljenja pi ina ili pare izmjerenu prema IEC 79-4 iii JUS dijelimo ih po fizikalnim svojstvima na:
N.S8.020, elektricki vodljive i
a vrijednosti su navedene u tab!. 2. - elektricki nevodljive (R> 10 6 Qm).
640- ____ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI
Po porijeklu ih dijelimo na:
ugljene
- organske
- metalne,
za koje jedino u SAD postoje oznake za te grupe: E, F i G.
Zagrijanje clektricnih uredaja ograniceno je temperaturom tinjanja 5 mm sloja
natalozene prasine i tempcraturom paljenja uzvitlane prasine u atmosfcri (u proces-
noj oprcmi), o cemu je mcdunarodna standardizacija (IEC) u toku.
5. Podrucje primjene i oznacavanje
Elektricni uredaji za eksplozivnu atmosferu posebne su izvedbe i posebno se
oznaCavaju.
Osnovna im je oznaka u SFRJ:
Eks... - za atmosferu ugrozenu eksplozivima
Ex . . . - za atmosferu ugrozenu zapaljivim plinovima, parama i prasinama.
lza ovih osnovnih oznaka slijede karakteristicne oznake protukeksplozijske
zastite elektricnog uredaja, i to:
iza Eks. !reba navesti maksimalnu temperatru ili temperaturni razred i
oznaku IP zastite (str. 108)
iza Ex. treba navesti vrstu protueksplozijske zastite prema JUS N.S8.011:
d - neprodorni oklop
e -· poveCana sigurnost
ia ili ib samosigurnost
m punjenje cvrstim materijalima
o uranjanje u tekuCinu
p nadtlak
q punjenje pijeskom
narocita vrsta zastite iii specijalna vrsta zastite koja osigurava potreban
stupanj sigurnosti, a moze Ciniti i kombinaciju nekoliko vrsta zastite djelo-
micno ili potpuno primijenjenih. Za takvu vrstu zastite primjenjuju se
standardi za odredenu vrstu uredaja za koji je rijesena problematika protu-
eksplozijske zastite, prema standardima grupe JUS N.S8.900-999, a za
prasinu JUS N.S8.850
n - u osnovi sc radi o vrsti zastite koja je namijenjena iskljuCivo za upotrebu
u zoni 2, prema granskom standardu JEK-IEC 79-15, a dijeli se na tri grupe:
nA - eleklriCni uredaji ili komponente koje u normalnom pogonu ne iskre i
cije je zagrijanje u normalnom pogonu moguce obuhvatiti tempera-
turnom klasom
nC - elektricni uredaji koji u normalnom pogonu iskre, ali koji uz odgova-
rajucu primijenjenu metodu zastite ne mogu zapaliti eksplozivnu
smjesu i cije se zagrijanje u normalnom pogonu moze razvrstati u
temperaturne klase
nR - elektricni uredaji bez promjenljivih termickih izvora s ogranieenim
efektom difuzije vanjske atmosfere, sto je rea1izirano odgovarajuCim
kuCistcm. Ako posjcdujc trajni toplinski izvor, mora biti klasificiran u
tcmperaturni rancd (npr. svjetiljka koja trajno svijetli).
' Protueksplozijski elektricni ure4aji _641
Za Ex ... uredaje bilo koje vrste zaWte slijedi oznaka podrucja primjene:
I rudnici s podzemnom eksploatacijom (jamski plin i ugljena prasina)
II - ostala (nadzemna i podzemna) mjesta upotrebe Ex ... uredaja osim rudnika
(industrijska tehnologija).
Za·podruCje primjene II slijede dalje oznake:
grui;le plinova IIA, liB iii IIC (tab!. 1) za koje je namijenjen uredaj, ako je vrsta
zastite ovisna o energiji paljenja
temperaturni razred Tl do T6 (tab!. 2) iii maksimalna temperatura uredaja T
"C, koja ogranicava upotrebu za plinove ili pare s temperaturom paljenja iznad
radne temperature, osim za pridrufene uredaje za koje nema fizikalnog srnisla.
Navedene oznake za upotrebu u eksplozivnoj atmosferi plinova i para (Ex ...
uredaji) jednake su oznacavanju prema IEC 79.0 i prihvacene u mnogim zemljama
svijeta: Evropske norme zemalja CENELEC-a (EN 50014) imaju jednaki sistem
oznacavanja, samo sto je osnovna oznaka EEx umjesto Ex. Pridruzeni samosigurni
uredaji oznacavaju se uglatim zagradama, a komponenta iii njen dio (rezervni dio)
oznacava se naljepnicom ,Ex-ispitano" koja nema trajnu vrijednost, vee samo do
upotrebe tog dijela
Primjeri oznacavanja protueksp1ozijskih elektricnih uredaja, vrsta zastite i na-
mjena:
a) za eksplozive
Eks T 120 IP 54 znaci elektricni uredaj ogranicenog zagrijanja do 120 oc i Z3Stite
k ucistem I P 54
b) za plinove i pare
Exd I neprodorni oklop za rudnike
Exd IIAT3 neprodorni oklop za ostala mjesta osim rudnika, (ventilirana)
zona 1, za plinove i pare temperature paljenja T3 ( > 200 oq
Exe IIT3 povecana sigurnost za ostala mjesta osim rudnika, (ventilirana)
zona 1 za plinove i pare temperature paljenja T3 ( > 200 "C),
Exia I samosigurnost za rudnike uz mogucnost rada pri povecanoj
koncentraciji metana
Exib IIAT5 -- samosigurnost za ostala mjesta osim rudnika, zona !, grupe
plinova IIA i temperaturnog razreda T5
[Exia] IIC pridruzeni uredaj sa samosigurnim krugom kategorije ia za
ostala mjesta osim rudnika grupe plinova IIC, sto znaci za sve
plinove i pare
Exd [ib] neprodorni oklop s pridrufenim samosigurnim krugom katego-
rije ib za rudnike
Exs IIT6 pistolji za elektrostatsko lakiranje, naroeita vrsta zastite prema
JUS N.S8.920
ExnA II T3 neiskreci elektricni uredaji za upotrebu u zoni 2
ExnC IIA T3 - e1ektricni uredaj za upotrebu u zoni 2 s bezopasnim iskrecim
kontaktima
642_ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI
c) zapaljive prasine
Ex II T3 IP 54 - elektricni uredaj temperaturnog razreda T3 za temperature
tinjanja iznad 200 oc zastieen kuCistem IP 54 Cija je upotreba
odredena u JUS N.S8.850.
Napomena: Ako se zastita zasniva samo na zastiti kucistem (IPXX) i ogranirenju
zagrijanja (T ... ), iza znaka Ex nema nikakve oznake vrstc protuek-
splozijske zastite.
6. Atestiranje
Atestiranje elektricnih uredaja za upotrebu u eksplozivnoj atmosferi obuhvaca:
-- ispitivanje uzoraka iii uredaja prema postojeeim nacionainim iii medunarodnim
standardima u za to oviastenom ispitnom Iaboratoriju, sto se potvrduje izvjesta-
jem o ispitivanju ili saobraznosti sa standardima
izdavanje atesta na osnovi izvjestaja o ispitivanju i nacionalnih zakona.
Za SFR Jugoslaviju oviasteni Iaboratorij je:
,RADE KONCAR" - ELEKTROTEHNICKI INSTITUT
Sektor 208
YU 41001 ZAGREB
Institucija za atestiranje prema Zakonu o standardizaciji i Naredbi Saveznog
zavoda za standardizaciju je:
S-KOMISIJA, pp 304
YU 41001 ZAGREB
Pritom postoji poseban postupak atestiranja za domace proizvode i poseban
postupak za proizvode inozemnog porijekla. Ti se postupci temeije na tipskom i
pojedinacnom ispitivanju i atestiranju.
U svijetu, osim pojedinih drfava koje imaju samostalni sistem atestiranja, postoje
2 medunarodne grupacije sa svojim standardima i oviastenim ispitnim laboratorija-
ma, uz medusobno priznavanje ispitivanja. To su:
- zemije CENELEC-a (zapadna Evropa)
- zemlje SEV-a (istocna Evropa), v. str. 116.
Njihovi atesti vrijede u svim zemijama pojedine grupacije.
Medunarodni ili nacionalni sistemi imaju svoje atestne znakove od kojih su neki
prikazani na st. 1 (str. 635).
Proces atestiranja sastoji se od:
a) provjere dokumentacije priredene za atestiranje koja obuhvaca:
- crteie (glavni i pripadni sa sastavnicom)
- sheme s objasnjenjem
- specifikacije eiemenata i dijelova
- potrebne priioge (ako ih ima)
b) ispitivanja na uzorku ili proizvodu
c) odluke o izdavanju atesta nad1ezne nacionalne institucije za atestiranje.
Protueksplozijski elektricni uredaji - - - - - - - - - - - - _643
7. Elektri~ne instalacije
Za izvedbu eiektricnih instaiacija u ugrozenom prostoru osim rudnika osnovu
Cine:
analiza medija i utvrc1ivanje parametara s obzirom na protueksp1ozijsku zasti-
tu (JUS N.S!!.003)
k!asifikacija prostora (JUS N.S8.006, 007 i 008)
izbor opreme i kabeia (JUS N.S8.090 i 850)
projektiranje i izvedba elektricnih instaiacija (JUS N.S8.090).
. Za rudnik je mjerodavan Tehnii'ki pro pis u ,St. listu SFRJ", br. 20/88, za
podzemnu eksp1oataciju, i u ,St. listu SFRJ", br. 66/87, za povrsinsku eksploataciju.
7.1. Eksplozivni medij i njegovi parametri
Eksplozivi. Prema vrsti eksp1oziva !reba. utvrditi fizikalno svojstvo formi~anja
prasine iii isparavanja, npr. da h subhmtra, a zattm temperature paiJe~Ja th
razlaganja, odnosno je 1i temperatura veca ili manja od 160 oc (JUS N.S8.006 1 010).
Plinovi i pare. Osnovni parametri su: grupa, temperatura paljenja i gustoca, a za
zapaijive tekucine u slucaju para i piamiste i vreiiste uz poznavanje radnih uvjeta
(JUS N.S8.003).
Prasine, Temperatura paljenja i tinjanja, granuiacija i e1ektricka vodljivost (JUS
N.S8.008 i 850).
7.2. Izbor opreme i kabela
Eksplozivi. Odredeni su u JUS N.S8.010, s tim da je osnova izvedbe ure<laja
ogranieenje temperature na 120 oc i1i temperaturni razred T5 uz dobru mehamcku
za§titu kucistem, i to ovisno o zoni opasnosti:
EO: ... Eks T120 - IP 65
E1: ... Eks T120 - IP 54
E2: ... Eks T120 - IP 44
Moguea je i primjena uredaja namijenjenih za piinove i pare za zonu 0 i 1
prema JUS N.S8.011, ali kao alternativa uz odgovarajuce uvjete iz JUS N.S8.010.
Kabeli u pravilu moraju biti armirani iii harem ekranizirani s uzemijenim
ekranom i tako postavljeni da nisu ugrozeni od mehanickih osteeenja. Gib1jivi
kabeli nisu zabranjeni, ali se mogu upotrebijavati samo za odredenu svrhu i uz
posebnu zastitu od prekida zastitnog vodiea (za uzemljenje napona greske).
Plinovi i pare. Moguca upotreba ure<laja svodi se na sljedece zone opasnosti:
Zona 0: samosigurnost Exia ... JUS N.S8.301
kombinacije Ex ... (JUS N.S8.090) posebno atestirani za upotrebu u
zoni 0, a montirani prema JUS N.S8.090.
644 _ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI
Zona 1: uredaji za zonu 0
sve vrste zastite Ex ... prema JUS N.S8.011: Exd, Exe, Exib, Exm, Exo,
Exq, Exp uz neka ogranicenja prema JUS N.S8.090 za neke vrste
zastite, npr.: za Exe prostor mora biti barem prirodno ventiliran, za
Exo samo za temperaturne razrede Tl, T2 i T3 i uz barem prirodnu
ventilaciju.
Zona 2: uredaji za zonu I
sve vrste zastite Ex prema JUS N.S8.011
Exp bez iskljucenja, samo uz signalizaciju
Exn prema JEK-IEC 79.15
standardni uredaji industrijske izvedbe koji u riormalnom pogonu ne
iskre i ne zagrijavaju se iznad temperature paljenja atmosfere (na
odgovornost korisnika).
Kabeli. U zoni 0 su. samo kabeli za samosigurne krugove i sisteme, dok kabeli
koji su s njima u galvanskoj vezi moraju biti osigurani od atmosferskog utjecala.
U zoni I upotrebljavaju se, u pravilu, iii armirani iii ekranizirani kabeli (prepo-
rucljivo je da je svaka faza ekranizirana, a za napone iznad I kV obavezno). Gibljivi
kabeli moraju biti teske radionicke izvedbe.
U zoni 2 upotrebljavaju se kabeli jednaki standardnim industrijskim instala-
cijama.
Prasine. Izbor opreme odreden je standardom JUS N.S8.850, a izvedba se
zasniva na ogranicenju temperature zagrijanja ispod temperature tinjanja, a aka
nije moguca pojava zone 12, tada ispod temperature paljenja, te na dobroj
mehanickoj zastiti kucistem ad sljedeCih utjecaja:
elektricki vodljive prasine IP 54 (str. 108), gdje su alternativno moguee i vrste
zastite prema JUS N.S8.00\ osim ,Exe"
elektricki nevodljive prasine
- u zoni 11: IP 64
- u zoni 12: IP 54,
gdje je alternativno moguca primjena svih vrsta zastite prema JUS N.S8.011.
Kabeli se mogu upotrebljavati kao i u standardnim industrijskim instalacijama
za odgovarajuee uvjete upotrebe.
7.3. Klasifikacija prostora
Eksplozivi. Osnova za klasifikaciju je primijenjena tehnologija i rukovanje (JUS
N.S8.006).
Plinovi i pare. Postupak suglasan s JUS N.S8.007 maze se u uprostenom obliku
prikazati, u ovisnosti o izvoru i ventilaciji, postupkom na sl. 2 (str. 637). Za
rasprostiranje zona opasnosti treba posluziti proracun iii mjerenje granice eksplo-
zivnosti kad eksplozivna smjesa padne ispod donje granice.
Protueksplozijski elektricni ureifaji ~,..,------~---------645
Za plinove i pare i izvore prosjecne procesne industrijske prakse rasprostiranje
zone opasnosti mo.Ze se raCunati prema izrazu
/=[84600:_QJ
0
·" (m),
N·m·y.
gdje je: Q - kapacitet izvora u kg/s
v - brzina strujanja zraka (vjetra) mjs
" m - molekularna masa plina gfmol
yd- donja granica eksplozivnosti u o/o vol.
Pras.ine. Osnova za klasifikaciju je tehnologija rada te je 1i prasina samo
natalo:Zena iii i uzvitlana, v. JUS N.S8.008.
7.4. Projektiranje i izvedba instalacija
Kao osnova sluze proracuni:
- optereeenja
- padova napona pri pokretanju najncpovoljnijih pogona
- maksimalne i minimalne struje kratkog spoja
- struje zemljospoja,
koji su nuzni za ugrozene prostore, vodeci racuna 0 stanju mreze tokom cijelog
vijeka eksploatacije, posebno u odnosu na struju kratkog spoja.
Instalacija treba biti zasnovana na standardima JUS-a za el. instalacije u
zgradama (str. 606), odnosno IEC publikacijama 364 (oko 20 publikacija za
standardne industrijske instalacije), koje postepeno postaju JUS, zatim na JUS
N.S8.090 (uskladen sa IEC 79.14), a ovisno o primijenjenoj vrsti zastite i standardi-
ma vrste zastite koji djelomicno odreduju i instalaciju.
Suglasno rezultatima proracuna iii mjerenja moraju biti predvi<1ene sljedece
zastite:
Zdtita od preopterecenja. Projektirano optereeenje mora biti u sk!adu s vrijed-
nostima za normalan rad, osiguravajuCi dana ni jednom dijelu uredaja iii instalaci-
je ne dade do pregrijanja iznad dopustenoga (temperaturni razred iii temperatura).
Posebno za motore u izvedbi Exe zastita mora proraditi unutar vremena tE, a to
znaCi da mora udovoljavati uvjetima JUS N.S8.244. Zastita se provodi bimetalima,
PTK-sondama iii NTK-sondama, iii moze biti elektronicka na osnovi struje uz
pribliZno odgovarajuCu vremensku konstantu zagrijavanja uredaja. Posebni sc
problem pojavljuje za motore u spoju trokut, kod kojih zastita u pravilu mora biti
u strujnom krugu namota faze (v. str. 182).
Zastita od kratkog spoja. Provodi se osiguracima ijili elektromagnetskim okidaci-
ma iii relejima, iii pak moze biti elektronicka na osnovi podatka o struji. Moraju
biti zadovoljeni uvjeti isklopne struje
/r~/kmaks'
(l,m••• najveca struja kratkog spoja),
646~---~~---~~----~- ELEKTRIC::NA POSTROJENJA I UREDAJI Protueksplozijski elektricni uredaji _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 647
a za aktiviranje zastite: Objasnjenja uz tab!. 3:
osiguraCima - da je I k min~ I 0 ,
gdje je I 0 struja prekidanja u vremenu od 0,1 s, I kmin najmanja struja kratkog spoja (A) - uz primjenu dodatne zemljospojne zastite s trenutnim djelovanjem za cijelu
mrezu maZe biti ,da"; npr. za~tita uredajem diferencijalne struje iza transfor-
okidacima iii relejima - d je I k min ;d ,5 I, matora
gdje je I, struja pouzdanog aktiviranja podesene zastite, a vrijeme prekidanja
kratkog spoja ,;0,1 s. (1) - obavezno izjednacavanje potencijala (IP), sto znaci spajanje svih metalnih
struktura elektricnih i ostalih susjednih uredaja na vod za izjcdnacenje
Za~tita od dodirnog napona. Prema klasifikaciji i oznacavanju uzimaju se sistemi potencijala izvan sistema mrefe
zastite od napona greske, odnosno previsokog napona dodira, te njihova upotrebljl-
vost prema tabl. 3. (2) osim za~tite (IP), prema (1), nuzna je dodatna zastita od atmosferskog
utjecaja i zastita od mehanickog ostecenja kabela
Sistem zastite s naponskom zastitnom sklopkom nije pogodan za prostore
ugrozene eksplozivnim smjesama, buduci da je prvenstveno namijenjen TT sistemu (3) - spajanje vodljivih kuCista na jedinstveni zastitni vod u sistemu mreze
mreze (tabl. 3), koji, iako pod odredenim uvjetima predstavlja zastitu od previsokih (kabelu), uzem1jen na jedno glavno mjesto uzemljenja.
dodirnih napona, ne eliminira napon greske kao uzrocnika paljenja eksplozivne
smjese. Sistem zastitnih mjera protiv napona greske moze se smatrati zadovoljavajucim u
sistemima mre:Ze:
Tabl. 3.
Pregled sistema za~tite od dodirnog napona prema JUS-u i IEC-u (v. str. 613) Sistem TN
a) Nadstrujna zastita elektromagnetskim okidaCima ili osiguraCima (kao za
Dopustena upotreba
Sistem kratki spoj), pri cemu treba biti
Naziv u zoni opasnosti
zastite
0 1 2
TT zastitno uzemljenje s odvojenim pogonskim gdje je zp izmjereni otpor petlje u Q, I p struja greske pri kojoj djeluje zastita, uL
uzemljenjem ne ne ne maksimalno dozvoljeni napon greske (str. 613).
TN
1. nul-vodic i zastitni vodic razdvojeni u ci- (1)
jeloj mrezi (sl. 3), sistem TN-S SISTEM
ne da da lkmah

2. nul-vodic i zastitni vodic u zoni opasnosti ne

razdvojeni (sl. 4), sistem TN-C-S ne (A)(1) da
3. nul-vodic i zastitni vodic u jednom vodicu

IT
TN-C
a) izolirani sistem mrefe s mrefnim kontrol-
nikom (sl. 5)
ne
da
(2)
ne
da
(3)
ne
da
(3)
~ Rp
pogonsko
- I,

uzemlJenJE
b) zastita diferencijalnom strujom (strujne za- I
stitne sklopke) s ograniCenom strujom ne da da NEUGROZENI I UGROZoNI PRO\ TOR
-I
greske (sl. 6) (3) (3) PROS TOR I ZONA 1
c) selektivna zemljospojna zastita indikaci-
jom struje i napona greske (sl. 7) za niski
i srednji napon ne da da Sl. 3. Sistem mreze TN-S
648 ___ - - - - - - - - - - ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Protueksplozijskl elektri~ni ure4aji ______ ___ 649

SISTEM TN-C-S SISTEM IT

trotostan1m

u:. ~a=m=~3s:::::===~ I
I
I
I

I
I
•R
1=-,
-=-
pogonsko
Rp
--- -- ~- ------- ----+---4 ' • j
uzeml}eflJe Sl. 7. Sistem mreze IT. Selektivno zemljospojna zastita
NEUGR02ENI UGROZENI PRO I TOR
PROS TOR ZONA 2 Ako se moze udovoljiti uvjetu da je maksimalni napon greske UL.;;; 25 V, onda
se smatra da nije potrebno postaviti posebne uvjete za vrijeme djelovanja zastite,
Sl. 4. Sistem mreze TN-C-S ali to vrijeme ne bi trebalo biti dufe od 1 s. Me<!utim ako se ne moze udovoljiti
tom zahtjevu i ako je UL>25 V, onda je nu~no smanjiti vrijeme djelovanja na
SISHM 1":
tehnicki najmanju vrijednost, a to je 0,1 s. Ako se ne moze postiCi nijedan od
navedenih uvjeta, onda treba primijeniti drugu dodatnu zastitu, npr. uredaj diferen-
cija1ne struje s trenutnim djelovanjem.
b) Uredaj diferenc. struje treba imati trenutno djelovanje u vremenu <0,1 s.

Sistem IT
a) Mrezni kontrolnik u izolacijskom sistemu mreze za trajnu kontrolu izola-
cije i trenutno djelovanje od zemljospoja, odnosno kad izolacijski otpor padne
ispod 20 0/V nazivnog napona. Sistem je prikazan na sl. 5. Otpor zajednickog
uzemljenja mora biti
R~UJI,Q,

gdjeje I,=struja zemljospoja, UL maksimalno dozvoljeni napon koji mora udovo-

ljavati zahtjevima napona dod ira uz djelovanje < 0,1 s.
Struja zemljospoja maze se priblizno racunati:
1,=0,2·/·U (A),
gdje je l - duljina kabela u km cijele mreze
U - nazivni napon u V.
b) Ure<!aj diferencijalne struje za sisteme mreze s uzemljenjem nul-tocke preko
impedancije ZE, pri cemu treba biti ispunjen uvjet da je otpor uzemljenja
R,·I,<UL V,
gdje je I, struja greske odredena impedancijom ZF> a ne smije biti veca od 1 A,
lu- lmpeodanCIJO
uzemlJenJa a UL je maksimalno dozvoljeni napon (vrijedi isto kao pod a).

Sl. 6. Sistem IT sa zastitnim ure<!ajima diferencijalne struje

650 __ ~---------~---- ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREE>AJI Kompenzacija jalove snage i potiskivanje visih harmonika -~ _ ~-- -~~---651
I
KOMPENZACIJA JALOVE SNAGE I POTISKIVANJE VISIH HARMONIKA Faktor 0,9 uzima se da bi se sprijecila samouzbuda kod isklopa motora, sto bi
moglo uzrokovati opasno povisenje napona na stezaljkama motora. .
Uvod
Kod uklopa pojedinacno kompenziranog motora na mrezu__ uklopna struJa
Elektricna trosila pored djelatne snage uzimaju iz mrde i odredeni iznos jalove ogranicena je impedancijom mreze (mreZnog transformator~) I 0b1cno ne rredsta~­
snage. Jja opasnost za sklopni aparat. Medutim, ako Je na mrezu ve~ pnkljuceno v1se
Tipicna trosila jalove snage u mrezi su asinkroni motori, transformatori i kondenzatorskih baterija one se za batenju, koJa se uklapa, ponasaju kao Izvon, pa
prigusnice, a tipicni izvori visih harmonika (usto i trosila jalove snage) su regulirani mogu uzrokovati uklopne struje velikih amplituda i strmina. Takve slucajeve treba
elektromotorni pogoni, ispravljaci i lucne peCi. racunski provjeriti te po potreb1 svesh uklopne stru]e u . gramce ko]e podnos1
Jalova snaga dodatno opterecuje prijenosne elemente u mre:Zi, stvara gubitke, a sklopni aparat ugradnjom udarnih prigusnica (obicno nekohko stotma 11H).
prekomJemo preuzeta jalova energija (vise od 33 % dje1atne) se naplacuje.
Visi harmonici mogu izazvati rezonancije s elementima mre:Ze, a s tim u vezi Tabl. 1.
znatna izoblicenja napona. Priblilna potreba jalove snage Q0 niskonaponskih asinkronih motora u praznom hodu
Zato je povoljno kompenzirati jalovu snagu odnosno popraviti faktor snage
tros!la I potlsnutl VISe harmomke na iznos koji onemogucava nastanak stetnih Nazivna
1
3000 min- 1 1500 min- 1 1000 min- 750 min-
1
500 min 1
pojava u mrezi.
snaga motora
Za popravak faktora snage u elektroenergetskim postrojenjima primjenjuju se: (kW) kvar kvar kvar kvar kvar
a) rotacioni kompenzatori (sinkroni kompenzatori i sinkroni motori),
2,2 2,4 2,7 3,2 4
b) kompenzacija kondenzatorima: staticka (pojedinacna, grupna i centralna) 5,5
dinamicka (direktna i indirektna). 7,5 3,4 3,6 4,1 4,6 5,5
5 5,5 6 7 7,5
U novije je vrijeme tehnologija izrade kondenzatora za kompenzaciju tako 11
6,5 7 8 9 10
napredovala da su oni postali univerzalno rjesenje za industrijska, i distributivna 15
8 9 10 11 12
pos!roJenJa. 18,5
10 11 12 13 15
22
Odredivanje kompenzacijske snage 30 14 15 17 22 22
18 20 22 26 29
Jalova snaga prije kompenziranja, prikazana je na sl. I. sa Q1 =P 1tanrp 1, a 37
19 21 24 28 31
nakon kompenziranJa sa Q2 = P 1 tan q> 2 • Za ovu kompenzaciju potrebna je snaga 45
22 25 28 32 36
kondenzatora: 55
28 32 37 41 45
75
34 39 44 49 54
Q, = P 1(tan q> 1~tan q> 2 ) kvar, (P1 u k W). (I) 90
40 46 52 58 63
a, 110
132 45 53 60 67 75
54 64 72 81 91
160
200 66 77 87 97 110
250 75 85 95 105 120

Za P 1 treba uvrstiti snagu koju motor uzima iz mreze:

Sl. 1. Kompenzacija jalove snage P 1 =PI~

P ~ nazivna (kataloska) snaga motor a u k W
Pojedina~na kompenzacija ~ ~ korisnost motora (v. ili katalog motora).
Za asinkrone motore n. napona odabire se Primjer 1: Asinkronom motoru nazivne snage 7,5 kW i koris~osti ~=0,84
treba popraviti faktor snage od 0,8 na 0,9. Motor uz1ma 1z mreze 7,5/0,84=
Q, =0,9 Q0 kvar =8,95 kW. Racunalom izracunana potrebna snaga kondenzatora Je Q,=
Q0 iz tab!. I. Pritom ee u svim rezimima rada biti cos q> > 0,95. = 8,95 (0,750 ~0,484) = 2,38 kvar.
 652 - - - - - - - - - - ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREDAJI
Kompenzacija jalove snage i potiskivanje visih harmonika __ _ -- 653
Ugradnja kompenzacije ima u mrezi ove efekte:
Upotreba kondenzatora vecih snaga od navedenih moze u mrezi s jako_ izra-
1. rasterccenje vodova kojima je uz istu prividnu snagu moguc prijenos veee zenim vi§im harmonicima (najcesce 5. i 7) dovesti do naponske rezonanciJe Iz-
aktJvne snage
2. smanjenje gubitaka iznosi u postotku medu kapaciteta kondenzatora i rasipnog induktiviteta transformatora. Ako
do toga dode, treba smanjiti kapacitet kondenzatora (iii ugraditi serijsku prigus-
!lpw% = 75(1- COS '1'!)2
cos q> 2 (2)
nicu).
Prikljueeni kondenzator povecava napon. To kod malih opterecenja moze uzro-
3. porast napona
kovati nefeljeno povecanje napona, ako je snaga kondenzatora veca od jalove
mali (koristan) u opterecenoj mrezi snage transformatora. Na kapacitivno opterecenom transformatoru javlja se tada
vcCi (kritican) pri rasterecenju mreze koji iznosi povecanje napona !lU prcma relaciji (3).
Snaga kondenzatora za kompenzaciju jalove energije transformatora za zava-
(3) rivanje treba iznositi 30 ... 50% nazivne snage transformatora.

gdje je S" snaga tropolnog kratkog spoja na mjestu ugradnje kompenzacije Svjetiljke s predspojnim spravama induktivnog karaktera imaju vrlo los cos 'P
s. snaga transformatora 1spred kompenzacije (0,4 do 0,6) pa ih je preporucljivo pojedinacno kompenzirati prema tab!. 3.
u, napon kratkog spoja transformatora.
Pojedi~ac~a kompenzacija transfonnatora moguca je i dopustena na visokona- Tab!. 3.
pons~oJ Ih ms~onaponskoJ ~Irani. Za prikljucak kondenzatora na niskonaponskoj Kondenzatori za pojedinacnu paralelnu kompenzaciju
stram preporucuJU se snage 1z tab!. 2. lluorescentnih cijevi i VTF :!arulja
Tab!. 2. snaga
Snage kondenzatora za kompenzaciju praznog hoda transformatora Fluo- 15 2 X 15 20 2 X 20 25 30 40 65 100
[W]
Nazivna snaga rescentne
5 do !OkV 15 do 20kV 25 do 30kV cijevi
transformatora kap. [JIF] 4,5 3,5 3 4 3,5 4,5 4,5 7 20
(kVA) kvar kvar kvar
snaga
5 0,75 VTF [W] 50 80 125 250 400 700 1000
0,8 I
10 1,2 1,5 farulje
20 1,7
2 2,5 3 kap. [JLF] 7 8 10 18 25 40 60
25 2,5 3
50 4
3,5 5 6
75 5 6 Fluorescentne cijevi 40 i 65 W cesto se i serijski kompenziraju, i to kondenza-
100 7
6 8 torima 3,75 JLF, 400 V za cijev 40 W i 6 JLF, 400 V za cijev 65 W.
160 10
10 12 15
200 11 14 Grupna kompenzacija
250 18
15 18 22
315 18 20 Ova kompenzacija iskoristava se za grupu trosi1a i prikljucuje se na sabirnice
400 24
20 22 postrojenja, te podmiruje potrebe za jalovom snagom te grupe trosila. Buduci da se
500 28
22 25 potreba za jalovom snagom mijenja tokom dana, baterija za grupnu kompenzaciju
630 30
28 32 obicno se podijeli na nekoliko stupnjeva koji se rucno iii automatski ukljucuju,
1000 40
45 50 ovisno o potrebnoj jalovoj snazi u pojedinom trenutku (sl. 2).
1250 55
50 55 60 Grupna kompenzacija s mogueno§cu regulacije prikazana je na sl. 2. Automatsko
1600 70 60 uklapanje i isklapanje kondenzatora obavlja se pomocu regulatora jalove snage.
2000 70
80 85 90 Osiguraci predvideni su kao zastita od kratkog spoja za svaki stupanj baterije. Za
5000 150 170 praznjenje nakon isklapanja potrebni su naponski transformatori u V-spoju (za v.n.
200
baterije) iii otpornici (za n. n. baterije).
654 ______ . ·-- - - - - - · - ELEKTRIC::NA POSTROJENJA I URE£>Ajl
,RK" ima tipizirane baterije s automatskim regulatorom za grupnu kompen-
zaciju na niskom naponu, tako da je postupak izbora relativno jednostavan.
Sl. 2. Grupna kompenzacija s mogucnoscu regulacije
Prema vazecim propisima jalova energija veca od 33 % djelatne, se placa pa se
grupa trosila kompenzira taka da se postigne cos q> = 0,95 (tg cp = 0,33).
Kao baza za proracun potreba za jalovom snagom uzima se mjesecno utro5ena
djelatna energija WP i jalova energija W. uz poznati broj radnih sati t u mjesecu.
Prosjecna potreba za jalovom snagom uz uvjet da se postigne cos cp=0,95
odreduje se prema relaciji
03
Q,=P(tgcp-0,33)= W.- • !. w"- (4)
t sanje faktora snage, smanjenje visih harmonika, smanjenje naponskih propada i
Prilikom izhora veliCine baterije treba voditi racuna o iznosu i trajanju vrsnih
optereeenja te odabrati odgovarajucu vecu bateriju od proracunom dobivene
prosjecne.
Pojedini stupnjevi baterije najeesce se uklapaju sklopnicima. Radi ogranieenja
struja izjednacenja obicno se u dvije faze svakog stupnja ugraduju udarne prigusni-
ce, Cime se produljuje radni vijek kontakata sklopmka.
Centralna kompenzacija
Pod ovom vrstom kompenzacije podrazumijeva se prikljucak kondenzatorske
haterije na napojnu tocku potrosacke mreZe. Za industrijska postrojenja to su
obicno srednjonaponske sabirnice s kojih se napaja industrijski kompleks i na koje
je spojen transformator (ili vise njih) preko kojih se razmjenjuje energija s distribu-
tivnom mrezom. Princip je u osnovi isti kao kod grupne kompenzacije.
Kompenzacija jalove snage i potiskivanje visih harmonika -··-------655
Zbog promjenljive .!'otrebe za. jalo~om snagom ce1Hralna se baterija _dijeli u
nekoliko stupnjeva koJI se uklapaJU rucno 1h automatski, a pntom se nas\OJI prema
isporumocu energije odrfavati prosjecm cos cp od 0,95. To znac1 da se u odredenom
vremenskom razdoblju nastoji preuzeti jalova energija do 33 % preuzete djelatne
energije u tom razdoblju.
Velitina kondenzatorske baterije orijentacijski se moz.e odrediti prema jed-
nadlbi (4).
Za egzaktno odredivanje snage i stupnjeva baterije eesto su potrebna mjerenja
tokova snaga i visih harmonika Cijom se analizom onda odreduJe opllmalna
velicina i konfiguracija baterije. Pritom se osobito _vodi racuna o utjecaju visih
barmonika koji zbog ugradnje kondenzatorske batenJe mogu IzazlV~II rezonantne
prenapone u pojedinim_ dijelovima mreze .. Zato -~e ponekad stupnJeVI centralne
baterije za kompenzaCIJU 1zvode kao filtn za VIse harmomke. Pngusmca koJa
zajedno s kondenzatorima pojedinog stupnja tvori rezonantni krug za harmonik
odredenog reda ujedno sluzi i za ogranicavanje struja izjednacenja kod paralelnog
sklapanja stupnjeva centralne baterije.
Za sklapanje stupnjeva baterije upotrebljavaju se vakuumski sklopnici (za napon
do 7,2 kV) i vakuumski prekidaci (za napone 12, 24 1 38 kV).
Dinamicka kompenzacija jalove snage
Dinamicka kompenzacija jalove snage moze biti direktna i indirektna. Kod
direktne kompenzacije pomocu tiristora vrsimo uklapanje i isk lapanje kondenzator~
skih baterija. Kod indirektne kompenzacije, pomocu kondenzatorske batenJe 1h
flltra kompenziramo maksimalnu induktivnu jalovu snagu trosila na cos cp = 0,95, a
u vremenu smanjene jalovine trosila nadoknadujemo jalovinu pomocu tiristorski
regulirane prigusnice.
Dinamickom kompenzacijom jalove snage postizu se cetiri osnovna cilja: pobolj-
simetriranje mreznog opterecenja.
OdlucujuCi kriteriji za izbor tehnickog rjesenja kod dinamicke kompenzacije
jalove snage su: troskovi, pouzdanost tehnickog rjesenja, gubici (elektricni), brzina
odziva pri promjeni jalove snage tereta.
Brzina odziva je vrlo cesto kljucni kriterij. lspravnim izborom mjerenja jalove
snage preko posebnih mjernib clanova, ili mjerenjem faznog kula Izmedu SlfUJe l
napona, te uvodenjem ove mjerene velicine direktno n regulator moguce Je ostvant1
vrlo kratka vremena odziva tiristorskog kompenzatora na promJenu Jalove snage
tereta. Vrijeme odziva za tiristorski upravljane prigusnice je do 10 ms.
Karakteristicni primjeri trosila za koje je potrebna dinamicka kompenz.acija
jalove snage su elektrolucne peci i elektromotorni pogoni velikih snaga upra_vljam
tiristorskim usmjerivacima. Kod ovih trosila imamo vrlo brze promJene jalove
snage u znacajnim iznosima. Dinamicka kompenzaciJa jalove snage ostvaruje se
tiristorski uklopivim ili isklopivim kondezatorima 1h tmstorsk1 reguhramm pngus-
nicama.
656 _______________ ELEKTRI~NA POSTROJENJA I URH>Ajl Projektna dokumentacija - - - - - - ------------657
Slika 3. prikazuje rjesenje kompenzacije jalove snage tiristorski uklopivim kon- Kondenzatorska baterija, koja je ostvarena lilterom, kompenzira induktivnu
denzatonma. Rad1 otklanJanJa opasnostJ od paralelne rezonancije dodane su u jalovu snagu na cos qJ;;, 0,95 pri maksimalnom induktivnom opterecenju. U vre-
senJU s kondenzatorima prigusnice. Induktiviteti prigusnica ujedno smanjuju vrijed- menskim intervalima kada je induktivna jalova snaga trosila manja od maksimalne
nost uklopne struje u slucaju pogresnog generiranja impulsa na tiristorima. imali bi prekompenziranu mrezu (kapacitivni cos qJ.; 0,95).
U tim intervalima dodajemo induktivnu jalovinu pomocu tiristorski regulirane
ppgusnice tako da je rezultantna jalovina d koja se uzima iz mreze priblizno
jednaka nuli. Promjena jalove snage koju uzima prigusnica ostvarena je promjenom
tndukttvnt
kuta upravljanja na antiparalelnim tiristorima od 0 do 90".
promjenlJtVt teret

tinstorskt
regultrano.
prtguSn.ca
Sl. 3. Direktna kompenzacija jalove Sl. 4. lndirektna dinamicka kompenzaci-
T T
snage tiristorski uklopivim kondeza- ja jalove snage pomocu regulirane pri-
torskim baterijama gusnice Sl. 6. Upotreba liltra za: kompenzaciju jalove snage Q - potiskivanje visih
harmonika n (v)
Uklapanje i isklapanje kondenzatora vrsi se u trenutku kad bi struja kondenza-
tora pnrodno prosla kroz nulu taka da nema prijelaznih pojava.
Ako je taj kut upravljanja veci od nule struja kroz prigusnicu sadrzi vise
Indirektni nacin pomocu tiristorski regulirane prigusnice prikazuje shema u slici harmonike.
4. i primjer vremenskog dijagrama u slici 5. Sirenje harmonika u pojnu mreiu umanjuje se liltrima ugodenim na njihove
frekvencije, istima koji sluze i za kompenzaciju jalove snage (sl. 6).

PROJEKTNA DOKUMENT ACIJA

Vazniji graficki simboli za elektricne sheme (IEC 617/1 ... 13)

Simbol Prikazani element Prikazani element

istosmjerna struja istosmjerni vod 220 V,

2-220V 2x6mm 2 Cu
trofazna struja 50 Hz +----
2x 6mmZ(u
trofazni vod s neutr.
Sl. 5. Vremenska promjena jalove snage Q trofa;ma struja s neutr 1 lN~IOHz lBOV vodi~em 50 Hz, ~80 V s 3
a) elektromotornog pogona vod1cem 50 Hz --:;z-;:-8(;;;101 • 80 • lOCu vod1ca po dviJe s1pke .
l 80 x 10 mm 1 neutralmm
b) kondenzatorske baterije (konstantna) istosmjerna struja, 2 vo- vodicem 80 x 10 mm od
2 -110V
c) tiristorski regulirane prigusnice dica, 110 V bakra
d) rezultantna iz mreie
658 ___ --- -- -- - - - · ----- -- ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Projektna dokumentacija ---·--- - - - -- 659

Simbol Prikazani element Prikazani element Prikazani element Prikazani element

Simbol
--CD- djelatni otpor iii otpornik strujni transf. sa dva
pneumatsko iii hidr. I prolazni kontakt

~
DEl--- upravljanje s jedno- sekundarna namota na
~Ill induktivni otpor strukim djelovanjem ) I tipkalo jednoj jezgri
-co-,[, --- (induktancija) t \
-c:D- prividni otpor
¢--- elektromagnetsko
upravljanje t, naponski transformator
=D
-¢-
(impedancija)

promjenljivi otpor ¢-- elektromagnetsko

upravljanje s kasnjenem
::(]
:zvono

zujaiica
:7 (dvopolni iii jednopolni)

pri isklapanju svitka

Q::=:i -q- sant
truba
~
induktivni otpor, namot,
prigusnica ~-- pri uklapanju svitka

-ll- kapacitet, kondenzator CD--- pogon. element term.

=t> sirena
signalna svjetiljka
Gb trofazni sinkroni genera-
tor (iii motor MS)
spregnut u zvijezdu bez
rcleja (npr. bimetal) Q9 r::1 izvedene neutralne toeke
galvanska iii
~~--it- automatsko vracanje 9 indikator
akumulatorska baterija ---1>- u osnovni polotaj

--f*- poluvodicka dioda,

opei simbol - (v. i str. 404) --~~--
jednosmjerni zapor
a) zadrzano
~ pokazivac polozaja 0 trof. asinkroni kavezni
motor

trofazni transformator,

~
__ b! __ trofazni asinkroni motor
-0- ispravljac, opeenito
I
b slobodno sprega zvijezda -
trokut ~
s kiiznim prstenima

\ uklopni kontakt, sklopka

~
-E3- osigurac istosmjerni motor (iii

~
generator G) sa serijskom
-E:J-
~
prenaponski odvodnik
uzemljenje
( .L
isklopni kontakt

rastavljac
trofazni
autotransformator,
sprega zvijezda
uzbudom

~
spoj s masom .L \ istosmjerni motor (iii
J;;d,..L rastavni osiguraC generator G) s porednom
~ kvar (proboj, preskok, ~ $~
trofazni transf. s regulae.
preklopkom za preklapa-
(paralelnom) uzbudom
kratki spoj)
~ cijevni osigurac nje odvojaka pod

1
11
'T
-& rastavna sklopka
opterecenjem
Lg-1 istosmjerni motor (iii
generator G) sa stranom
,[,, nerazrjdivi spoj
~ uzbudom

---Ill==
razrjesivi spoj
mehanicki spoj
•
\ ~
rastavna

prekidac
sklopka-osigur~

¢- strujni transformator
-tr linearni motor

f---

0---
rucno upravljanje

elektromotorno upravlja-
d
~
J sklopnik

sklopnik sa zast.
$: strujni transformator
s d vije jezgre LJ
>----
pokretac - opeenito

smjer energije

~
nJe relejem prigusnica od sabirnica
*1
660--------

Simbol Prikazani element Prikazani element Simbol Prikazani element

smjer energije prema vod prolazi vertikalno svjetiljka za slucaj panike -@-• § atenuator
sabirnicama I kroz prostoriju
svjetiljka sa 6 zarulja
cnergija u oba smjera razvodna ploca
til tar
tluorescentna cijev
pokazni instrument razvodna ploCa, ormariC,
(npr. ampermetar) = razdjelnik
(svjetiljka), opcenito modulator, demodulator

registracijski (upisni) razvodna kutija

-mm cl. grijalica, opcenito
instrument (npr. vatmetar) monostabil
jednopol. instalac. sklopka elektricni sat
brojilo (npr. vatsatno)
tropolna instalac. sklopka satna sklopka, T-bistabilni element
vod opcenito uklopni sat
potezna instal. sklopka
vod po zidu
serijska instalac. sklopka
vremenska sklopka I feri tna jezgra

(npr. stubisni automat)

vod u zidu (pod zbukom)
izmjenicna sklopka
II vruca katoda
vod u zbuci hladna katoda
krizna sklopka elektronke y fotoelektricna katoda
vod u cijevi
neutralni vodic (N) arnot elektronke
vod na izolatorima -~, ulaz logickog sklopa
zast. vodic (PE) posuda ispunjena parom
nadzemni vod ;,..__ izlaz logickog sklopa
I
I
podzemni vod tipkalo (instalac.) anoda elektronke --q
I invertirani {ulaz}
I
logickog sklopa izlaz
podvodni vod svijetlece tipkalo resetka elektronke ~

kabelska glava
utiCnica
polarizirani kondenzator fi(={)-)* i-sklop
kabelska spojnica
nerotirajuCi generator
vod prema dolje
utiCnica sa zaStitnim
kontaktom =t}($-)* ili-sklop
vod prema gore t utikac i uticnica
generator impulsa

pretvarac, pretvornik
tl( -{}-)* n-sklop
vod prema gore, smjer
energije prema gore X svjetiljka - opcenito pojacalo -B-- element za zadrsku
vod prema gore, smjer
energijc prema dolje
I svjetiljka za nuzdu • Simboli u zagradi nisu IEC. (Ostale simbole za poluvodicke komponente '.
str. 404, a za mjerne instrumente na str. 747).
11.1
662 _____________________ _ __ 663
ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREE>AJI Projektna dokumentaclja

T"~'L=IjhA
Oznacavanje elemenata elektricnih postrojenja
Elementom se naziva komponenta, uredaj, sklop iii dio postrojenja koji je na
shemama predstavljen jednim simb'olom. ~ upravijacki ormar br. 2, poije 1
Oznake elemenata postavljaju se na prikladnom mjestu u blizini grafickog sklopno postrojenje II 0 k V
simbola elementa. Za isti element uvijek se uzima jednaka oznaka u projektantsk~
dokumentaciji jednog postrojenja (sheme, popisi opreme, upute, opisi, itd.). Radi ,..._u-, · aka 8 obzirom na bro; upotrijebijenib skupina, ovisi o slozenosti
olaksanja snaiafenja pri odrfavanju i rukovanju postrojenjem jednaka oznaka ill • · -......Jella ozn ' J • • r .
postrojenja i 0 vrsti sheme, odnosno dokumenta gdje se poJav JUJe.
njezin dio, dovoljan za jednoznacno raspoznavanje eiementa, stavlja se uz element u
samom postrojenju, sklopu itd. Tab!. I. Oznake elementa
Potpuna oznaka elementa (prema IEC - 750/1983) sastoji se od cetiri skupinc Slovo Vrsta elementa Primjeri
znakova:
A grupe, sklopovi cijevno, tranzistorsko iii magnetsko pojacalo,
skupina I: = postrojenje iii dio postrojenja laser
skupina 2: + mjesto ugradnje
skupina 3: - vrsta, broj i funkcija B pretvaraci neelektricnih mjerni pretvarac, termoelektricki . davac,
skupina 4: : prikljucnica. veliCina u elektricne i fotoelektricna eelija, dinamometar, mtkrofon,
obmuto zvucnik, zvucnica
Za skupine I, 2 i 4 upotrebljavaju se proizvoljne oznake siozene od slova i
brojeva. Oznaka skupine 3 za vrstu eiementa uzima se prema tab!. I, a za funkci· c kondenzatori
ju elementa prema tab!. 2 (u skladu sa IEC). Srednja oznaka iz skupine 3 ,broj"
oznacava redni broj elementa iii na mjestu ugradnje iii u postrojenju. Brojevi D uredaji s memorijom, bi- bistabilni i monostabilni eiementi, pisac na
ne moraju biti u neprekinutom nizu. Kod sioi:enijih komponenata iii sklopova narni elementi magnetsk oj vrpci
mogu se u skupini 3 upotrijebiti dvije oznake vrste komponente. Npr. Buchhoizov uredaji za rasvjetu, uredaji za grijanje te svi
relej F2 na transformatoru T1 moze se oznaciti - T1 F2. U tom siucaju obavezno E razno
uredaji koji nisu navedeni na drugom mJestu
se za oznaku takve komponente mora uvijek upotrijebiti slovo prema tab!. I. i ove tablice
redni broj.
F zastitni uredaji osigurac, odvodnik prenapona, zastitni relej,
U svim slueajevima nije nui:na cjelovita oznaka, no uvijek je potrebno, bez
obzira na broj upotrijebljenih skupina, ispred skupine staviti odgovarajuCi znak okidac
( =, +, -, :). Time se izbjegava zabuna pri upotrebi jednakih oznaka u skupinama, generatori (izvori struje) rotacioni generator, rotacioni pretvarac frek-
odnosno odreduje se smisao i svrha upotrijebljene oznake. G
vencije, baterija, uredaj za dobivanje struJe,
Primjeri: oscilator, kompenzator

H uredaji za signalizaciju uredaji za opticku i akusticku signalizaciju

=B+K2-S2G:2

L stezaljka 2
sklopka br. 2 za ispitivanje
K releji, sklopnici sklopnik, pomocni sklopnik, pomocni relej,
vremenski relej

N analogni elementi operacijsko pojacalo

komandna ploca K, polje 2
L induktiviteti, indukc. svici prigusnica
sklopno postrojenje 12 kV

=C2-M3
M motori
p mjerni uredaji pokazni mjemi uredaji, mjemi uredaji za
I I motor br. 3 zapis, brojila
L.:= mlin sirovine br. 2 davaC impulsa, satovi
 664--
Q sklopni aparati
R otpornici
s sklopke, biraCi
T transformatori
u modulatori, pretvaraCi
v poluvodici, cijevi
w prijenosni putovi
X prikljucnice, uticne
naprave
y mehanicki urec!aji
elektricki pokretani
z elementi za ogranicenje,
filtri, kompenzatori
Tab!. 2. Oznake funkcije elemenata
Slovo Osnovna funkcija
A pomocna funkcija
B smjer kretanja
c brojenje
D diferenciranje
F zastita
G ispitivanje
H signalizacija
J integriranje
K impulsni pogon
M glavna funkcija
N mjerenje
-- ELEKTRIC::NA POSTROJENJA I URE£>AJI Projektna dokumentacija ______________ ----------------- _ 665
prekidac, rastavljac, rastavna sklopka, zaltit· Elektri~ne sheme, dijagrami i tablice
na sklopka, motorna zastitna sklopka, ras·
tavlJac-osigurac
Elektricne sheme, dijagrami i tablice predstavljaju tehnicko-projektantsku doku-
mentaciju i dijele se prema namjeni i prema nacinu prikazivanja (IEC 113-1/1971).
podesivi otpornik, potenciometar, regulacij.
ski otpormk, sant, termistor Shema prikazuje nacin na koji su razni dijelovi mreze, postrojenja, grupe aparata
ili aparati mec!usobno povezani i u kakvom su funkcionalnom medusobnom
tipkalo, krajnja sklopka, upravljacka sklop- odnosu.
ka, preklopka, b1racka sklopka, birac
Dijagram prikazuje odnose izmedu raznih operacija, operacija i vremena, opera-
cija i ftzikalnih veliCina, stanja raznih elemenata.
strujni transformator. naponski transfonna·
tor Tablica nadomjesta ili dopunjuje shemu iii dijagram. Mora hiti tako prikazana
diskriminator, staticki pretvarac frekvencije,
dane zahtijeva dodatni tekst za objesnjenje.
uredaJ za kod1ranje, izmjenjivac, pretvarac,
demodulator Podjela prema namjeni
elektronska cijev, cijev punjena plinom dio· Objasnjenje nacina spajanja
da, tranzistor, tiristor ' Objasnjenje naCina djelovanja i prostornog polozaja
kabel, sabirnica, dipol, parabolicka antena dijagrami prikljucni planovi dispozicijski
sheme ili tablice iii sheme crteZi
rastavni utikac i uticnica, ispitni utikac pri·
kljuenica, stezaljka '
pregledne slijeda operacija unutrasnjih spojeva
kocnica, spojka, ventil
strujne vremenskog slijeda vanjskih spojeva
kristalni filtar, kompandor, ekvivalent kabela nadomjesne rednih stezaljki
Pregledna shema je pojednostavljen prikaz postrojenja radi jednostavnog razumi-
jevanja djelovanja. Pomocu simbola daje prikaz najva2nijih dijelova postrojenja iii
jednog dijela postrojenja s funkcionalnim mec!uvezama. Prikazuje, takoc!er, podjelu
Slovo postrojenja po funkcionalnoj iii prostornoj osnovi.
Osnovna funkcija
p proporcionalnost
Strujna shema je iscrpan prikaz djelovanja postrojenja ili dijela postrojenja sa
Q svim pojedinostima. Uz pomoc simbola prikazuje sve elektricne i ostale veze s
stanje (start, stop)
R vracanje u pocetni polofaj,
drugim dijelovima postrojenja, znacajne za funkciju.
bnsanje Nadomjesna shema je vrlo pojednostavljen prikaz strujnog kruga iii njegova
s memorija, zapis dijela, za potrebe analize ili proracuna.
T mjerenje vremena, kasnjenje Dijagram ill tablica slijeda operacija je prikaz slijeda operacija po redoslijedu
(zatezanje) odvijanja procesa.
v brzina (ubrzanje, koeenje)
w zbrajanje Dijagram iD tablica vremenskog slijeda je dijagram iii tablica slijeda operacija,
X mnounje dopunjen vremenskim intervalima izmec!u operacija u slijedu.
y analogno PrildjOCni plan (iii shema) unutra§njih spojeva je prikaz svih spojeva unutar jednog
z digitalno aparata iii sklopa.
 666 _ _ __
ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREDAJI
Prikljueni plan (iii shema) vanjskih spojeva je prikaz svih spojeva izmedu raznih
sklopova iii dijelova postrojenja.
Priklju~ni plan (iii shema) rednih stezaljki (prikljucne letvice) je prikaz rednih
stezaljki elektricnog uredaja iii sklopa i na njih prikljueenih unutra~njih i vanjskih
spojeva.
Dispozicijski crtel je prikaz smjestaja dijelova uredaja na mjestu ugradnje, kao
sto su, npr. prikljucnice, uticni kontakti, grope aparata itd. Ne mora biti crtan u
mjerilu.
U jednoj shemi dozvoljena je upotreba vise navedenih tipova shema, a na istom
crtezu moze se prikazati i shema koja objasnjava djelovanje i shema spajanja.
Podjela prema nacinu prikazivanja:
- vodica - jednopolni, visepolni prikaz
- simbola - skupni, poluskupni, razvijeni prikaz
- prostornog rasporeda.
U jednopolnom prikazu se dva iii vise vodica nadomjeste jednom crtom. Jednopol-
no se narocito mogu prikazati vodici visefaznog sustava, vodici slicne elektriene
funkcije, paralelni vodiCi, vodici koji imaju istu fizicku trasu iii isti prostorni
smjestaj na shemi. Pri jednopolnorn prikazivanju moze se vise jednakih elernenata
prikazati jednim simbolom.
U vi!iepolnom prikazu svaki se vodic prikazuje posebnom crtom, a svaki element
jednim simbolom.
U skupnom prikazu simbola svi se simboli koji pripadaju jednom elementu crtaju
na shemama zajedno.
U poluskupnom prikazu simbola se simboli raznih elemenata istog aparata iii
uredaja prikazuju odvojeno, ali tako rasporedeni da se lako moze nacrtati sirnbol
mehanicke veze elemenata koji funkcionalno pripadaju zajedno.
U razvijenom prikazu simbola simboli raznih elemenata istog aparata iii uredaja
prikazuju se razdvojeno, a rasporedeni su tako da se lako i jednostavno mol.e
slijediti strujni krug.
Prikaz prostornog rasporeda je prikaz u kojem polo:laj simbola iii pojednostavnje-
nog crtefa elementa odgovara potpuno iii djelomicno stvamom prostornom smjc:S-
taju elementa. Prikaz prostomog rasporeda ne treba biti u mjerilu.
Na istoj se shemi moze primijeniti viS. navedenih nacina prikazivanja.
Smjernice za izradu elektri~nih shema
Pregledne sheme
Pregledne sheme crtaju se jednopolno; prikazuju glavne vodove, a prema potrebi
i pomocne. Uz glavne strujne krugove mogu se ponekad simbolima oznaCiti i
elementi zastite i mjerenja, a rjede i upravljackl elementi. Pregledna shema daje
prikaz najvafnijih dijelova postrojenja i najvafnije podatke g]avnih elemenata
postrojenja. Svaki element nosi odgovarajucu oznaku prema tabl. 1.
Projektna dokumentacija _________________ _ 667
• Iznad sabirnica stavlja se oznaka vrste struje i pogonski napon, a ispod sabirnica
materijal vodica, njegov presjek, odnosno dimenzije sipke u mm prema oznaka:
rna iz tablice simbola. Kod postrojenja visokog napona, uz oznake struJe 1
napona stavlja se i podatak o prekidnoj moci.
• Kod viSe sistema sabirnica stavlja se oznaka i redni broj sabirnice.
• Za clemente treba staviti sljedeee oznake:
- rastavljaci: nazivna struja
- prekidaci: nazivna struja, prekidna moe
- kondenzator: kapacitet
- otpornici: otpor
- transformatori: snaga, sprega, napon kratkog spoja
- motori: snaga i eventualno brzina vrtnje
- mjerni transformatori: prijenosni omjer, snaga
- osiguraCi: nazivna struja
- baterije: kapacitet, polaritet i event. broj elemenata.
Za releje i uredaje za mjerenje i pokazivanje oznacava se broj komada poprecnim
crticama preko vanjskog ruba simbola.
Strujne sheme
Svrha strujne sheme jest da detaljno objasni djelovanje uredaja, postrojenja iii
dijela postrojenja, koristeCi pritom i kratke opise iii dodatne podatke u obliku tablica
i dijagrama. U strujnoj shemi prikazuju se glavni i pomocni strujni krugovi. StruJna
shema treba prufati dovoljno podataka za izradu prikljuenih planova iii prikljucnih
shema. Ovi dodatni podaci po obliku i veliCini ne smiju smanjivati jednu od osnovnih
karakteristka sheme - preglednost. Strujna shema mora pruzati dovoljno podataka
za odrlavanje pogona, ispitivanje te brzo i jednostavno pronalaienje mjesta kvara.
Strujna shema treba, uz pomoc grafickih simbola, prikazivati elektricne veze i
funkcije pojedinih strujnih krugova, bez obzira na fizicke odnose elemenata struj-
nog kruga.
Pri izradi strujnih shema dozvoljena su sljedeca pojednostavnjenja:
• jednopolno prikazivanje cijelova glavnog (energetskog) strujnog kruga iii njegova
dijela, ako se pritom ne smanjuju navedeni zahtjevi na strujne sheme
• dio strujnog kruga more se nadomjestiti simbolom u obliku praznog eetverokuta,
ako se time usteduje prostor i poboljsava preglednost. U tom se slucaJu mora oz-
naCiti broj sheme, koja daje detaljne podatke pojednostavnjeno prikazanog dijela
• kod ponavljanja vise jednakih strujnih krugova more se prikazati samo jedan,
dakako, s dostatnim oznakama svih onih krugova koje nadomjesta
• ako je za razumijevanje strujnog kruga potreban uvid u strujne krugove vanjskih
veza, oni se mogu prikazati u pojednostavnjenoj formi s oznakom brojeva shema
detaljnog prikaza tog iii tih krugova.
Da bi udovoljili navedenim zahtjevima, vazno je odabrati prikladan nacin crtanja
i prikazivanja strujnih krugova. Pojedini strujni krugovi crtaju se vertikaln~,
kako je prikazano na sl. 1. Strujni se krugovi, radi lakseg snalazenja u shem1,
 668
ELEKTRICNA POSTROJENJA I URE£>Ajl Projektna dokumentacija ·---------·--·-··---··----·---------669
~
obiljezavaju na svakom listu brojevima, odnosno u shemi brojem lista i brojem
strujnog kruga na tom listu. Crte koje predstavljaju strujne krugove moraju biti
"'~~
~ ravne s minimalnim presijecanjem iii promjenom smjera. Simboli se prikazuju
~ .-rn~ ";~$! ~ §: skupno (sl. 1, strujni krug 7) iii razvijeno (strujni krug 19). U razvijenom prikazu
;:;
rt='",_~"--~~"'~------"-~-;~----""'::~---".-"__:£~__£~ ~U9~~j! ~ dijelovi slozenije komponente nalaze se uvijek u nizu strujnih krugova. Svaki dio
ovakve komponente mora se oznaCiti s obzirom na komponentu kojoj pripada,
"' :;< odnosno lokacija svakog dijela komponente u strujnoj shemi mora biti jednoznac-
no dana uz prikaz komponente. To se izvodi uzajamnim povezivanjem oznake
komponente i njezinih dijelova sa strujnim krugom u shcmi gdjc je odgovarajuCi
"" dio komponente prikazan. Prikaz komponente moze se dati uz sam strujni krug,
~
gdje se nalazi element kojim se komponenta aktivira (npr. za sklopnik to je svitak
sklopnika), kao npr. na slici 1, iii se prikazuje na posebnim listovima na kraju
~
"' 0
sheme, gdje se odgovarajuce veze daju u tablicnom obliku (slika 3). Ovaj posljednji

"' ;'l~
0
nacin cesci je pri izradi shema i tehn. dokumentacije pomocu racunala.
0
Ako se u strujnoj shemi zeli prikazati da njezin dio pripada nekom funkcional·
<o > nom iii prostornom sklopu, moze se taj dio oznaciti granicnim tocka-crta linijama,
';" ~ z
koje mogu imati oblik cetverokuta iii nepravilnog lika, ako se time postize bolja
preglednost (na sl. 1. dio strujnog kruga 21 i 23).
3 Ako se strujni krug prekida na jednom listu i nastavlja na drugom, !reba kod
~
~ prekida i nastavka oznaCiti strujni krug i odgovarajuCi list strujne sheme.
-~
~~~
Radi omogucavanja lakseg i bdeg pronalazenja greske iii ispitivanja upisuju se u
" ~::..::s:

~ ~
strujne krugove, kao dodatni podaci, oznake stezaljki odnosno oznake stezaljke i
'" v;
;;: pripadajuee prikljucne letvice.

" ~ Prikljucni planovi iii sheme

~1?-~
~
~ -I

l .. Prikljucni planovi iii prikljucne sheme su prikazi spojeva unutar jednog aparata
iii sklopa, spojeva izmedu raznih sklopova iii dijelova postrojenja te prikazi
r=-~ .'
~"'
z~
prikljucnih letvica (rednib stezaljki) i na njih prikljucenih spojeva.

:~
Prikljueni planovi obieno se rade na osnovi strujnih shema, a prikljucne sheme naj-
ZEi::
~f~ N
~
~!! i!i~ eesee na osnovi shema djelovanja. s obzirom na sve vecu upotrebu strujnih shema re-
---.-;
dovno se rade prikljucni planovi, i to najcesee tako da se sve tri navedene mogucnosti
N
jJ-~ .i, ~ prikaza - unutrasnji i vanjski spojevi te redne stezaljke (prikljucne letvice) - prikazu-
-- G)
N

-' " ju na jednom mjestu, tj. na jednom crtezu. Kao poseban prikaz mogu se dati spojevi iz.
~ ~

N
N '
medu samih aparata iii uredaja, dakle, oni spojevi koji ne idu na redne stezaljke i ne idu
z I I
na drugi sklop iii uredaj. Oni spojevi koji idu od aparata iii uredaja u sklopu direktno
I na drugi sklop, prikazuju se na crtezu u kojem su dani i spojevi preko rednih stezaljki.
I
~ I
I
Osim tocnog prikaza spojeva od rednih stezaljki na aparate i uredaje unutar
~ . ~: sklopa, prikljucni planovi daju jednoznacne podatke o vezama od rednih stezaljki

i~
-=1J prema van. Sve veze prema van moraju nositi oznake prikljucnih toeaka na jednoj i
N

drugoj strani veze. Za sve vanjske veze formiraju se kabeli te mora biti vidljivo koje
~
su veze obuhvacene pojedinim kabelom. Na prikljucnom planu stavljaju se sljcdece
oznake za kabel: broj kabela (moze biti i kombinacija slova i broja), vrsta kabela, broj
i presjek Zila kabela, cilj kabela. Ako vanjski spojevi nisu izvedeni kabelom nego
SL 1. Strujna shema pogona zakretanja izoliranim iii golim vodicem, to se mora posebno oznaCiti na prikljucnom planu.
 UPRAVLJANJE PREKIOACEM

=~~~CK~P ~
UKLAPANjf I SKLAPANJ E 0
NAPLOCA RAZDJELNI OR MAR AUTOM I'OHOVNO I.IKI..AF' KOMANONA PLO A RAZOJELNI ORNAR
PO!;J12 /14/1 .c
P0~7J 115/

<12

'" L•COJ '"

l 1•"J J
10/1
'"
. .,
HI
·~~--i'.
~~~
1914 a
,-- +KII~

r~<R9.ow ~ -~- 1 .~~;

L --
-<I
jZ0/4 1
+SJR

""
-,
_,

j19!4
_j
f
12

r _ 21
22
L_
1-Y
+~7R
-K13
3214
--

115 •S6R
-K13
11628/4
_j

115

"'
•
oo
z

.f+Hl-v;:r.c,-
.. -s.
"I

' ,-- •KR9

I•KR9.010
12014
L __
. ., ~ 4
I
_,
•S3R

19/4

I~SJR
7 1'9/~2 E-- n
_j
E

~1
I
12
,-
I
I
I
I
I
I
I
''"
00

... "'-,
-K\0
I
I
I
I
I
I

I "'

j'
- "
.
'I
_j

19/4
.., "
•Sllf
·:~~ "
~" io2 1'0~7111611
" Sl. 2. Strujna shema upravljanja 1'05312/14/8

~
prekidacem
•SJR~
_.,
.
. ,r
-Kt
•S3R

"';11 .,. r
19/4 32 11114 32
., .,,
-- --, r-- -,
_.,
1'"~1-
-<t -KI -K2
20
I 2o14 u I 19/4 10
1 " '' I
19/4 10

L -- _...J L_- _JI

I'OU ntKII L-C
1'05313
10/1

TIPNA OZNAKA MJESTO OZNAKA

KOM HA Z IV 1 TEHN. PODACI UGRACti.IE ELEitiiTA SIMBOL

4 POM. SKLOPNIK CNP31-44 R.KONCAR

110 v ~ -]~:--'Tz:--)~-1~--
r ~ F ~ s;-- e;-- ,;--
2 f f f [ 12

•S3R -K3 711 B/3 1413 14/2

•Slll -K4 7/ 14/3 B/3 1412
•SlR -KI 7/2
•Slll -K6 7/3

~-~'--~·--~-s
4 POM RHEJ TRP614 ISKRA
110 v 1 4 7 lO

I •SlR -K7 7/4 1411 14/2

•SlR -KB 7/1 1411 1412
•SlR -1\'J 7/6 14/4 1414
I •Slll -K10 7/6 1414 1414
*
I1
u::KA
KOMANDNO-POT- 3SV41 30-00A
SIEMENS
~
}~v--.-,:
~J~ ~~~~
r·r ·c- r t l
111!
5
dW nl~ ll1t 111!
13

•KC1 -54 12/2 9/1 9/1

II
3 TIPKALO 1••
E-\,;-- f' 22

•S3R -52 9/3 9/7

a
·S3R -53 917 9/3
·S3R -56 1411 1411
2 I SKLOPNIK CNO- 30 R KONCAR
110 v
c}••);-j:·j,;··j;:-
I• I• I" I" ,~--"

•S3R -K1 9/2 10/1 1011 9/2 9/6

Slika 3. Tablicni prikaz komponenata u shemi

672 ___ . ___ __ ELEKTRI<~NA POSTROJENJA I URE£lA]I Termoelektrane --------------- ____ 673

TERMOELEKTRANE

Termoelektrane (TE) su postrojenja u kojima se proizvodi elektricna energija, §

pretvorbom toplinske energije dobivene:
""'
- izgaranjem fosilnim goriva e
:;;;
- fisijom nuklearnog goriva
- koristenjem drugih izvora topline (Sunce, geotermalni izvori, otpad). "
Oj
0
Termoelektrane na fosilna goriva dijele se na termoclcktrane: §
- s generatorom pare s parnim turbinama (parne termoelektrane) !<
;:
- s generatorom pare s plinskim turbinama (plinske termoelektrane) "E
- s kombiniranim plinsko-parnim procesom
"'
- dizelske termoelektrane.
e""
"'9-
""'"'0
PARNE TERMOELEKTRANE
>
Proizvodnja elektricne (elektricne i toplinske) energije u procesu parne termoelek-
trane odvija se putem sljedeceg niza pretvorbi energije: e"'
primarna energija kemijskog (fosilnog) goriva se, u procesu izgaranja i .,%;
prijenosa topline, u generatoru pare transformira u toplinsku energiju vodene "'
N
pare kao osnovnoga radnog medija "'
-"'
·;:::
toplinska energija vode pare se u postrojenju parne turbine transformira u
mehanicku energiju i toplinsku energiju degradiranih parametara ""
01)
0
mehanicka energija se u postrojenju turbogeneratora transformira u elek- ~
tricnu energiju. ;;;
e
Primjer pojednostavnjenog shematskog prikaza sistema voda-para parne termo- ~ "
elektrane prikazuje sl. I. 01)
I

.,
JoSS~ DJDq H 0
I - generator pare - sistem voda-para; 2 - ekonomajzer; 3 - isparivac; 4 - "'
."
separator (bubanj); 5 - pregrijac pare: 6 - medupregrijac pare; 7 - napojni ventil; >
8 - visokotlacna regeneracijska kolona; 9 - napojne pumpe; 10 - spremnik l!l
napojne vode s otplinjacem <S
r -----~-

I - parna turbina; 2 - kuciste visokog tlaka; 3 - kuciste srednjeg tlaka; 4 -

'II ""'""'
·g:
kuciste niskog tlaka; 5 - turbogenerator; 6 - kondenzator; 7 - pumpe rashladne
vode; 8 - kondenzatne pumpe; 9 - ejektori i hladnjaci pare; 10 - niskotlacna I l:l
regeneracijska kalona; II - kemijska priprema vode; 12 - toplitikacijske pumpe; I "9'
·;:::
13 - toplifikacijski zagrijaci I p..
I ...;
Pojednostavnjeni shematski prikaz jedne od dviju simetricnih grana sistema t
zrak-gorivo-dimni plinovi parne termoelektrane prikazuje sl. 2. I v;
I"
Za tipicne parne termoelektrane sl. 3. prikazuje osnovni tok energije. Prvonave- I
dene vrijednosti odnose se na kondenzacijska postrojenja, dok su vrijednosti u [ __________________ _!
zagradama tipicne za TE-TO, tj. postrojenja s kombiniranom proizvodnjom elek·
tricne i toplinske energije (termoelektrane-toplane).
 m
r-
m
;><
-t
"'z
().
RECIRKULACIJA )>
DIMNIH PLINOVA ...,
0
V>
-t
"'
.Q
m
DIMNJAK ~
)>

s1: 2. Pojednostavnjeni shematski prikaz jedne od dviju simetril:nih grana sistema zrak-gorivo-dimni plinovi
parne t.ermoelek(:rane

otpodno
gub 1C1 gen gubit:t toplina gubici turbogeneratora
pore turbtne , tronsformatoro
regeneroctJO topltne
dimnth pltnovo
"1'7.: "'1%
( <"10"/o
) ,.10%

% energtJO
100 0
gortva el. energtJO
no progu TE

"20%
topl. energiJO
no progu TE

Sl. 3. Prikaz osnovnog toka energije tipicnog kondenzacijskog i TE-TO lvriicdtHhti u >agradama) postrojenja
 676 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 677
ELEKTRIC::NA POSTROJENJA 1 UREI>Ajl Nuklearne elektrane
NUKLEARNE ELEKTRANE 1. reaktore hladene vodom pod tlakom .
_ reaktori hladeni i moderirani obicnom vodom (PWR Pressunzed Water
Uvod
Reactors iii u sovjetskoj literaturi VVER - Reaktor Voda - Voda)
reaktori hladeni i moderirani teskom vodom (HWR -Heavy Water Reactors)
Nuklearne elektrane su energetska postrojenja u kojima se iskoristava toplinska
energija dobivena fisijom jezgara atoma urana iii plutonija. Pretvaranje toplinskl 2. reaktore bladene kipucom vodom
energije u mehanicki rad vrsi se u nacelu na isti nacin kao i u klasicnim energetskim (BWR - Boiling Water Reactors)
postrojenima, koristenjem jednog od pogonskih procesa (najcesce kruznog proces~ 3. reaktore hladene plinom
voda - para). Bitne razlike izmedu pojedinih tipova nuklearnih elektrana su u vnb 4. reaktore hladene tekuCim metalima.
nuklearnih reaktora i njihovim pomocnim sistemima.
Tab!. I. Rasprostranjenost pojedinih tipova nuklearnih elektrana
Nuklearna fisija
21. 12. 1988, {prema Nuclear Eng. International, 6. 1989.)
Nuklearne reakcije nastaju interakcijom nuklearnih cestica (alfa, protona, neutr~
Tip nuklearne N uklearne elek trane Nuklearne elektrane
na i dr.) ili fotona s atomskim jezgrama. Vjerojatnost nuklearne reakcije dana j
elektrane u pogonu u gradnji
udarnim presjekom za tu reakciju. U nuklearnoj reakciji fisije izazvanoj neutroni-
ma, dolazi do cijepanja teske jezgre pri cemu se dobiva u prosjeku 2,5 novil PWR 232 (204 453 MWe) 74 (71 745 MWe)
neutrona. Pritom se oslobada oko 200 MeV energije (I MeV= 1,6 x 10- 13 J). Nov~ BWR 91 ( 77050MWe) 4 ( 3694MWe)
nastali neutroni mogu izazvati fisiju na drugim jezgrama. Proces samostalno1 HWR 26 ( 15 289 MWe) 18 ( 9 760 MWe)
odrzavanja reakcija fisije zove se lancana reakcija fisije. Nuklearni reaktori su Ostali 90 ( 37 509 MWe) 8 ( 6307MWe)
uredaji u kojima su ostvareni uvjeti za kontrolirano odvijanje Iancane reakcije fisijt
U jezgri nuklearnog reaktora smjesteno je gorivo u obliku gorivih elemenata i Gornji podaci ne obuhvacaju nukleame toplane, koje sluze samo za grijanje.
elementi za upravljanje lancanom reakcijom (regulacijske i zaustavne sipke). Topli-
na proizvedena u procesima fisije i radioaktivnim raspadima fisijskih produkata
odvodi se rashladnim sredstvom koje struji uz gorive clemente. Sl 4. Primarni krug elektrane s
reaktorom hladenim i moderira- tlo(ndo;
Reaktori u kojima se neutroni usporavaju sudarima s jezgrama moderatora do nirn obicnom vodom pod tlakom
termickih energija zovu se termicki reaktori. Neutroni se usporavaju zato !to (PWR)
udarni presjeci za fisiju fisibilnih nuklida: U 23 ', Pu 239 , Pu 24 i U 233 rastu ~
smanjenjem energije neutrona.
Prirodni uran sadrzi 0,7% U 23 ' i 99,3% U 238 . U 235 je jedini prirodni fisibilni
nuklid. Fisibilni nuklidi Pu 239 i U 233 mogu se proizvesti reakcijom U 238 , odnosno
Th 232 s neutronima.
Fisijom jednog kilograma fisibilnog materijala maze se dobiti energetski ekviva·
lent ad 2 700 tona ugljena cija je energetska vrijednost 3,0 x 104 kJjkg.
Ovisno o vrsti reaktora, kao nuklearno gorivo termickih reaktora upotrebljava se
prirodni iii malo obogaeeni uran (1,7 do 3,5% sadrzaja U 23 ').
U
239
brzim oplodnim reaktorima iskoristava se visoki neutronski prinos iz fJSi~
Pu 239 s brzim neutronima za apsorpciju u oplodnom materijalu i proizvodnju
Pu Oko nuklearnog goriva smjesten je oplodni materijal (U0 2 sa sadriajcm
235
U manjim od 0,7%). Brzi oplodni reaktor ima mijesano gorivo U0 2 +Pu02
obogaeenja oko 15% i nema moderator.

Tipovi Hkleanill elektraM

Prema vrsti rashladnog sredstva nuklearne elektrane, odnosno njihovi reaktori
dijele se na:
 678 _ _ __
"----"--- ELEKTRICNA POSTROJENJA I URE£>A)I Nuklearne elektrane - -
Nuklearne elektrane s reaktorom hladenim i moderiranim
obi~nom vodom pod tlakom (PWR)
NajveCi broj nuklearnih elektrana koje su danas u pogonu iii u gradnjii su PWR - opremu znacajnu za nuklearnu sigurnost
nuklearne elektrane. Nasa prva nuklearna elektrana NE Krsko takoder je tog tipa
U primarnom krugu cirkulira rashladno sredstvo tjerano primarnim pumpama
kroz reaktor i parogenerator. U reaktoru rashladno sredstvo prima toplinsku
energiju, a u parogeneratoru predaje tu energiju sekundarnom krugu, odnosno - lc.lasifikacija u sigurnosne klase
k ruznom procesu voda - para. Shematski prikaz primarnog kruga prikazan je"
,J. 4. Komponente primarnog kruga su: nuklearni reaktor, parogenerator, primarm
cirkulacijske pumpe, tlacnik i cjevovodi koji ih povezuju.
Osnovni pomocni sistemi reaktora su:
- sistem za odvod ostatne topline
- sistem volumne i kemijske kontrole
- sistem za zastitno hladenje jezgre
- sistem za hladenje nuklearnih komponenata
- sistem za tusiranje zastitne posude.
Principi sigurnosti nuklearnih elektrana
Osnovni zahtjev na projekt nuklearne elektrane jest da radioaktivni materijau u
svim pogonskim situacijama i prilikom izmjene goriva na pouzdan nacin ostanu
izolirani od okoline. Visoka nuklearna sigurnost postize se odrzavanjem visoke
inherentne sigurnosti reaktora i njegova osnovnog rashladnog kruga, pailjivim
izborom lokacije nuklearne elektrane i pouzdanim sigurnosnim sistemima. Nuklearne
elektrane se tako projektiraju da je ozracenje na granici elektrane mnogo manje od
zakonom dozvoljene vrijednosti. Danas se primjenjuje princip o ogranicenju ozraee·
nja koliko je to razumno izvedivo (tzv. ALARA princip). Primjena tog principa dardima, a za elektricku opremu prema IEEE standard1ma.
rezultira postizanjem brzine doze od oko 0,05 mSv/god. To je vrlo malo prema doli
od prirodnog zraeenja za koju se uzima da je u podrucju I do 2,5 mSv godisnje.
Ciklus goriva
Faze ciklusa goriva prije ulaska goriva u reaktor:
a) prospekcija urana, dobivanje i prerada rude
b) konverzija i obogaeenje (za reaktore s obogacenim uranom); danas se najvi!e
primjenjuju difuzijska i centrifugalna metoda obogaeena
c) proizvodnja gorivih elemenata.
Faze ciklusa goriva nakon izlaska iz reaktora:
d) privremeno spremanje u elektrani
e) prijevoz do instalacije za preradu i prerada
f) recikliranje fisibilnih i oplodnih nuklida
g) odlaganje radioaktivnog otpada.
Ako se gorivo ne preraduje, faze e if se izostavljaju.
_____ 679
Klasifikacija opreme u nuklearnoj elektrani
Oprema nuklearne elektrane dijeli se na:
- opremu neva:lnu za nuklearnu sigumost.
Osnovne kategorije klasifikacije opreme vazne za nuklearnu sigurnost su:
- seizmicka klasifikacija.
Sigurnosne klase definiraju se prema standardu ANSI/ANS-51.1-1983 i IAEA
Safety Guide Dl. Strojarska oprema klas1fic1ra se u s1gurnosn~ kl~su ~, 2 1h 3
iJi u klasu opreme nerelevantno po sigurnost (NS), ov1sno o nJenoJ vaznost1 za
sigurnost.
Elektricke komponente najznacajnije za sigurnost svrstavaju se. u sig~~nosnu
klasu IE. Tu ulazi elektricka i instrumentacijska oprema o kOJOJ o~1.s1 brza
obustava reaktora, odvod topline iz reaktora i kontejnmenta. 1 1zolac1Ja kon-
tejnmenta. Na elektricku opremu sigurnosne klase IE pnmJenJUJU se IEEE stan-
dardi.
Osnova za seizmicko dimenzioniranje su dvije razine potresa:
- tzv. kritieni potres prema kojem se dimenzionira sva strojarska oprema sigur-
nosnih klasa 1 2 i 3 i elektricka oprema s1gurnosne klase IE. Te kompnente se
svrstavaju u seizmicku kategoriju I. Akceleracija kriticnog potresa za NE Krsko
je 0,3 g (v. i str. 85)
- normalno dozvoljeni potres za koji je akceleracija dvostruko manja od akcelera-
cije za kriticni potres.
Seizmicka klasifikacija napravljena je za strojarsku ~premu prema ASME stan-
Ekonomimost nuklearnih elektrana
U usporedbi s termoelektranama na ugalj, naft~, plin i sl., nukle?rne. elektra-
ne imaju velike investicijske troskove, a male trosko~e gonva. Troskov1 z~ go-
rivo nuklearnih elektrana obuhvacaju sve troskove c1klusa gonva ~d troskova
prospekcije urana i prerade rudace do troskova odl~ganJa rad1oakt1ynog otpa-
da. Investicijski troskovi nuklearmh elektrana su vee! zbog ugrademh kontrol-
nih i sigurnosnih sistema. Buduci da troskov1 za te .s1steme. sporo rastu s pora-
stom instalirane snage, jedinicni investicijski troskov1 opadaju .s porastom snage
elektrane. To je stimuliralo izgradnju nuklearmh dektrana vehk1h snaga. Instahra-
ne snage danasnjih nuklearnih elektrana krecu se u gramcama od 500 do
l300MWe.
Zbog veeih investicijskih troskova, a manjih troskova za gorivo, nuklearne
elektrane pokrivaju bazicne potrebe za energiJOm 1 zato uglavnom rade naz1vnom
snagom.
 -681
680 ELEKTRI~NA POSTROJENJA I URE£>A)I Elektrooprema termoelektrana
ELEKTROOPREMA TERMOELEKTRANA

Elektroopremu termoelektrana Cine razliCiti elektricni uredaji, postrojenja i sist~

mi koji slufe za proizvodnju, razvod i transformaciju parametara elektricne ener~je "'>
't::
te njenu pretvorbu u neki drugi oblik energije. 0

Tu su npr. ukljuceni:
- turbogenerator s pripadnom pomocnom opremom (postrojenja za hladenje i
lg_ Oll

"'
.E
·o;
brtvljenje turbogeneratora, sistem uzbude, oklopljene sabirnice i zvjezdiste gen~ .s:
ratora) 0
"'c
e"'
energetski transformatori - transformator za prikljucak generatora na mreiu c
(kod vecih postrojenja najcesee se primjenjuje blok-spoj kod kojeg je sva~ ,:;;;
generator preko svoga uzlaznog transformatora spojen na visokonaponsko sklo~
no postrojenje). transformator vlastite potrosnje, transformator opec potrosn~ ~
mreZni transformatori te silazni transformatori (sa srednjeg na niski napon) §
za napajanje vlastite potrosnje energetskog bloka i opce potrosnje elektrane 1l
sklopna postrojenja visokog, srednjeg i niskog napona s pripadnom mjernom i
zastitnom opremorn
-"'
0 "'
::0
oprema vlastite potrosnje bloka i opce potrosnje elektrane Oll

dizelski agregat i pripadna pomocna oprema .,.!1.,c

0

oprema za izmjenicno (A C) i istosmjerno (DC) besprekidno napajanje kritienil

potrosaca ·a-"
relejna zastita i automatika (npr. uredaji elektricne zastite generatora, energet·
skih transformatora, visokonaponskoga sklopnog postrojenja, automatsko uk·
·g"'
Jjucenje rezerve, sinkronizaciju generatora na mrezu) ~2 :g
mjerno-instrumentacijska oprema, oprema za vodenje tehnoloskog i elektroener· l[g
~
"'
Oll
0
getskog dijela postrojenja te ostala racunarsko-informaticka oprema ~
energetski, instrumentacijski i signalno-komandni kabeli, sabirnice i ostala OJ
oprema za povezivanje elektricne opreme e?
oprema za prenaponsku zastitu i uzemljenje postrojenja "'"'c
razna pomocna oprema, kao npr. uredaji veze, protupozarni uredaji itd. 2
,:;;;
S energetskog stanovista tzv. sekundarna oprema elektrana (mjerni, upravljacki, ~
nadzorni i zastitni sistemi) takoder se maze ubrojiti u opremu vlastite potrosnje "'
elektrane, no, s obzirom na specificnu ulogu, obicno se navodi posebno. "'s
Na sl. 5_ prikazana je principna jednopolna shema elektroenergetskog postrojenja ~"'
energetskog bloka veee termoelektrane. "'"
Elektricna energija se u termoelektranama proizvodi pomocu turbogeneratora, "'c
'()
pretvorbom iz mehanicke energije koju generator preko osovine dobiva od parne ill
plinske turbine. Naponi generatora se kod veeih energetskih blokova (instaliram ~
elektricne snage reda 100 MW navise) krecu od 10 do 27 kV. .,;
Generatorski napon se transformira na prijenosni napon 110 kV (uglavnom Vl
kod starijih ili manjih postrojenja), 220 iii 400 kV (u velikim elektroenerget-
skim sistemima koriste se i naponi reda 500 kV, 750 kV, pa i 1000 kV) te se elektrana
preko visokonaponskoga sklopnog postrojenja povezuje na elektroenergetski sistem. 1
682 ___________ ------ ~~-- ELEKTRIC':NA POSTROJENJA I UREDAp Elektrooprema termoelektrana ---------- -~- ------- --- -683
U slucaju da ne postoje prostorna ogranicenja, visokonaponska sklopna postro- b) Napajanje u slucaju nuzde
jenja obicno se rade u vanjskoj izvedbi, tj. oprema dovodnih i odvodnih polja
(prekidaCi, rastavljaci, sabirnice, strujni i naponski transformatori za mjerenje i 380/220 y (napajanje sa sabirnica na koju je !'rikljueen dizel generator koji, u sluea-
zastitu, prigusnice itd.) montira se na potporne iii viseee izolatore i postavlja na ju smetnji na izmjenienom napapnJu, automatski ulaZI u pogon v. str. 686)
otvorenom. Kada je potrebno smanjenje gabarita primjenjuju se oklopljena postro- , - za pouzdano napajanje nekih vaznijih trosila vlastite i opce potros-
jenja, najcesce sa SF 6 (v. str. 367) kao izolacijskim plinom, koja se montiraju u , nje kod kojih se more tolerirati kratkotrajni prekid u napaJanJU (reda
zatvorenom prostoru. 10 do 20 s, v. str. 686)
Za napajanje vlastite potrosnje bloka i opce potrosnje elektrane prijenosni napon U ovu grupu trosila ubrajaju se neke, uglavnom rezervne, pumpe ulja i
se pomocu silaznih visokonaponskih transformatora transformira na srednji napon. rashladne vode na turbinskom i generatorskom poslroJenJU, nuzna
Za potrebe napajanja potrosaca na niskom naponu srednji se napon pomoeu rasvjeta itd.)
srednjonaponskih transformatora vlastite i opee potrosnje transformira na niski U velikim postrojenjima kod kojih postoje trosila velikih snaga koja
napon. Energija potrebna za napajanje vlastite potrosnje bloka i opce potrosnje moraju ostati u radu iii se ukljuciti kao rezerva da b1 se pn nestanku
elektrane se, dok elektrana nije u pogonu, uzima iz elektricne mreze, preko mreznih opeega izmjenicnog napajanja postrojenje prevelo u s1gurno stanJe
transformatora. (npr. pumpe za hladenje reaktora u nuklearnim elektranama) konsH se
dizelski generator napona 10 (6) kV.
Napajanje potro~a~a ovisno o njihovoj snazi i karakteristikama
Napajanje trosila na 380/220 V osigurava se u tom slucaju preko
S obzirom na tolerantnost prema nestanku nepajanja moguce je razlikovati 3 transformatora prikljucenih na sabirnice dizelskog generatora.
klase potrosaca: c) Besprekidno napajanje (v. str. 687 i 723)
I. potrosaci kod kojih se moze tolerirati prestanak napajanja 380/220 VAc (rotirajuci pretvaraci i/ili staticki izmjenjivaci) . . .
2. potrosaci koja mogu ostati bez napajanja tokom nekoliko sekundi - napajanje kriticnih trosila (npr. racunarska 1 mjerno-~nstrumen·
3. potrosaci kod kojih se ne smije dopustiti nestanak napajanja duzi od nekoliko tacijska oprema, aktuaton 1 elektromotorm pogom vazmh venll·
milisekundi. Ia itd.)
S obzirom na naponske nivoe i pouzdanost napajanja opreme vlastite potrosnje 220 VDC (akumulatorske baterije punjene preko ispravljaca (AC/DC pretvaraca)
termoelektrana, u Evropi je uobicajena sljedeca praksa: - napajanje krugova upravljanja, zastite i signaliza~ije, mot~:
ra sigurnosnih pumpi koje automatski ulaze u pogon u slucaju smetnjl
a) Opce napajanje na izmjenicnom napajanju, sigurnosne (evakuacijske) rasvjete itd.
6 kV (alternativno se primjenjuje napon 10 kV, a kod oznacavanja sabimica 24 VDC (akumulatorske baterije punjene preko ispravljaca (AC/DC pretvara-
cesto se umjesto napona trosila navode naponi transformacije 6,3 kV, ca) iii istosmjerni pretvarac (DC/DC) 220/24 V) .. .
odnosno 10,5 k V) - napajanje kriticnih elektronickih uredaja kao sto su uredaJI releJne
- napajanje trofaznih potrosaca velikih snaga (sa srednjeg napona zastite, instrumentacijsko-upravljacka (I&C) oprema 1 sl.
redovito se napajaju elektromotori snaga preko 400 kW, a cesto i
manji)
Izvedba sistema napajanja vlastite potro~nje
380/220 v (napon sabirnica se umjesto prema naponu trosila eesto oznacava
prema naponu transformacije 0,4 kV) Trosila na 6 kV (10 kV) napajaju se iz ormara srednjonaponskih sklopnih
- napajanje trofaznih trosila (elektromotori snaga manjih od oko blokova, smjestenih u zatvorenom prostor~, najcesce posebnoj prostoriji. Y. suv~e­
130 kW redovno, a po potrebi i veci, grijaci itd.) menim rjesenjima primjenjuju se tvormck1 gotov1 0~11_1an, komplet'?o _oZicem 1. s
ugradenom opremom potrebnom za upravlJanJe, zaslltu, mJerenJe 1 SlgnahzaciJU
- m~nja trosila koja se prikljucuju jednofazno (rasvjeta, mali motori, 1
grijaci i sl.) rada jednog iii vise elektromotornih pogona (v. str. 355).
TroSila na niskom naponu 380 V (i 660 V ako se koristi) napajaju se iz ormara nis-
Sve vise se u velikim postrojenjima koristi i napon 660 V. Uvodenje , konaponskih sklopnih blokova (str. 356). Ormari se montiraju u zatvorenom prostoru
napona 660 V je, prema uvjetima ekonomicne gradnje elektrienih 1 (u posebnoj prostoriji i/ili distribuirano po postroJenJU, na mJestu ~otrosnJe). U
strojeva, pogotovo potrebno ako se u postrojenju koristi srednji napon suvremenim rjclenjima primjenjuju se tvornicki gotovi ormari sa po nekobko apamtruh
10 kV. Napon 660 kV primjenjuje se za napajanje elektromotora snaga ' grupa koje sadrfe potrebnu opremu (sklopnici,_ releji, osigumCi, komandno-~1gnalm
130 do 400 kW. elementi) za upravljanje. tastitu. mJerenw 1 s1gnahzac1JU rada Jednog 11i VISe trosila.
 684 - - - - - - - - ELEKTRIC':NA POSTROJENJA I UREE>Ajl Dizelski elektroagregati i postrojenja - - - - - - __________ 6SS
Energetske karakteristike vlastite potro~nje elektrana DJZELSKI ELEKTROAGREGATI I POSTROJENJA ZA PROIZVODNJU
ELEKTRICNE ENERGIJE
S obzirom oa udio vlastite potrosoje u ukupoo iostaliraooj soazi i proizvodnji
eoergije u postrojeoju, karakteristike termoeoergetskih postrojeoja su orijeotacijski
sljedece: Kao samostaloi izvori za proizvodoju elektricoe eoergije proizvod~. se i
upotrebljavaju dizelski elektroagregati kojima kao pog~osk1 stroJ sluzi 7d~:
Tab!. 2. tor s uoutrasojim izgaraojem i direktmm sistemom ':bnzgavaop gonva e
zelski motor). Elektricoa se eoergija proizvodi smkromm samouzbudmm geo -
Udio vlastite potro§nje u ukupno instaliranoj snazi
i proizvodnji energije u termoelektrani ratorom.
Primjeoa agregata je vrlo siroka: boloice i ostali ja~oi objekti, TV :ceo~r;
Koeficijent sklooista, iodustrijska postrojeOja, zeljezmce, Sigoalm uredaji, kampOVI, plaomar
VRSTA POSTROJENJA pvp maks o/o Evp o/o angaZirane domovi, gradilista itd.
soage s obzirom oa tako siroku primjeou i razlicite zah tjeve upot~ebe, ,Rade K oocar"
proizvodi elektroagregate razlicitih koostrukciJa 1 fuokcwoalmh Izvedbi.
TERMOELEKTRANE- TO PLANE
gorivo ugljeo 8 ... 14 8 ... 10 0,8
gorivo plio i/ili mazut 5 ... 7 4 ... 6 0,8 lzvedbe konstrukcija

KONDENZACIJSKE TERMOEL. Napoo

gorivo ugljeo Soaga Napomeoa
6 ... 8 5 .. 7 0,85 ... 0,9 Vrsta agregata kVA v
gorivo plio i/ili mazut 3 ... 5 3 ... 4 0,85 ... 0,9

NUKLEARNE ELEKTRANE prijeoosoi do 5 230 12 3 X 400/230 kompaktoa izvedba

primarni hladilac voda 5 ... 8 4 ... 6 0,8
primarni hladilac plio 5 ... 14 3 ... 12 0,8 prijevozoi 5 ... 50 3 X 400/230 oa kotaCima
za vucu
Ozoake u tab!. 2. odoose se oa: potrebna poseboa
stacionarni 15 ... 1200 3 X 400/230
pvp maks o/o - udio maksimaloe soage vlastite potrosoje bloka u iostaliranoj (i vise) prostorija
elektricooj soazi eoergetskog bloka.
kontejnerski 25 ... 1200 3 x400/230 u kootejnerskom
- eoergetski udio vlastite potrosoje bloka u ukupoo proizvedeooj kuCistu
eoergiji bloka. (i vise)
Koeficijeot - odoos prosjecoo aogai:iraoe i maksimaloe soage vlastite potrosnje
aogai:iraoe bloka.
soage Svi agregati imaju potrebnu elektricou opremu i ovremu uz pogonski motor.

Ukupao broj elektromotornih pogooa po pojedioom eoergetskom bloku suvre-

meoih termoelektraoa dosii:e oekoliko stotioa. Medu oajveca pojedioacoa trosila flmlcionlne izloedlle
u termoelektraoama ubrajaju se pumpe oapojoe vode, koodeozatoe pumpe, pum-
pe rashladoe vode, veotilatori svjei:eg zraka, veotilatori dimoih plioova te, u slu- Agregatl 5 nK!IIim •pradjeje~& (posluZivanjem) trebaju stalan nad~r_. Regu:
caju elektraoa lozeoih ugljeoom, mlioovi za ugljeo. Soaga oajveCih pojedioaenih lacija napona .it automatska (sl. 1). Primjena: sl\mostalni 1 pomocm 1zvon
trosila u termoeoergetskim postrojeojima (asinkrooih motora za pogoo oapojoih -eaergije.
pumpi u velikim termoeoergetskim postrojeojima, odoosoo opr. cirkulacijskih
pumpi rashladoog sredstva reaktora u nuklearnih elektranama tipa PWR) izoosi 4
A.,..ai 8 . . . _. . . . . •••ljMjem
\sl 2) s opremom za aulomatski ~tart~
pogon ; stop te za potpuno automatsb rad. Primjena: samostalm, pomocru •
do 12 MW.
rezervni izvori energije.
686_ ELEKTRitNA POSTROJENJA I URE£>Ajl Oizelski elektroagregati i postrojenja ~· · - - - - - · · - - - · - - - - - __ 687
Sl. 1. Principna shema motorgenera· Primjena: rezervni izvori energije s kratkim prekidom napajanja.
torske grupe elektroagregata s rucnim
upravljanjem 1 - dizelski motor, 2
- trofazni sinkroni generator, 3 -
elektropokretac, 4 - elektromagnet
za gorivo, 5 - kontakti za maks.
temperature (.9) i min. pritisak ulja (p).'
6 - upravljacke sklopke za start i
st_op motora, 7 - generator za punjc-
nJe akumulatora, 8 - akumulatorskc
baterije, 9 - prikljucni i upravljacki
ormaric motora, 10 - strujni krug za
daljinsko upravljanje i nadzor rada
motora, 11 -· strujni krug generatora

Sl. 2. Principna shema motor-

generatorske grupe elektroag- STRUJNI KRUGOVI ZA Sl. 3. Principna shema motorgeneratorske grupe elektroagregata za kratkoprekidno
UPRAVLJAN..t I NAOZOR ENERGlTSKI STRUJNI napajanje I - dizelski motor, 2 - trofazni sinkroni generator, 3 - asinkroni
regata s automatskim uprav- RAOA MOTORA KRUG G£NERATORA
IJanJem I - dizelski motor 2 elektromotor, 4 - elektromagnetska spojka, 5 - zamasnjak grupe, 6 - klinasti pri-
I I jenos, 7 - elektr. pokretac, 8 - elektromagn. ventil, 9 - kontakti za maks.
- sinkroni generator, 3 '_ I I temperaturu i min. pritisak ulja, I 0 - tahogenerator iii impulsni davac brzine
uzbudni uredaj generatora, 4 motora, II - akumulatorska baterija, 12 - prikljucni i upravljacki ormaric motora
- elektricni pokretac, 5 -
akumulatorska baterija, 6 - Agregati s neprekidnirn (besprekidnim) napajanjem imaju u principu jednake komponen-
uprav!Jacka ploca motora, 7 le kao i oni s kratkim prekidom napajanja. Jedino elektromotor na istoj osovini s
- elementi za dojavu kvara generatorom i zam.Snjakom mora biti za punu snagu, jer se troSila ni u normalnom
motora, 8 - elektromagnet pogonu ne napajaju direktno iz vanjske mreZe vee uvijek iz generatora kojeg goni
(1h el. magn. ventil) za stop elektromotor. Kad nestane napona iz vanjske mrete, iskljuCi se pogon generatora elektro-
motora, 9 - predgrijac mo- motorom i nastavlja se pogonskim (dizelskim) motorom. Napajanje je dakle bez prekida.
tora, 10 - kabelska prikljuc- Primjena: rezervni izvori energije bez prekida napajanja.
na kutija motora, II - cen- Ostale principne sheme razlicitih agregata nalaze se u katalozima.
trifugalna sklopka (iii tahoge-
nerator) za isklop elektropo-
kretaca. Tehnicke karakteristike elektroagregata
Dodatna oprema (ugraduje se Nazivna prividna snags elektroagregata s. (VA) je raspoloziva elektricna sna-
po potrebi): 12 - motor za ga na stezaljkama generatora koju on maze trajno odavati u pogonu kod nazivnog
rcgulaciju brzine vrtnje faktora snage cos <fJ., pri cemu je uvazena mogucnost pogonskog motora i moguc-
nost generatora kod odredenih uvjeta okoline: temperature i relativne vlaznosti
zraka te barometarskog pritiska (nadmorske visine). Standardni uvjeti prema DIN
. Ag~~ati s kratkim prekidom napajanja (sl. 3) na istoj osovini s generatorom imaju 6271 jesu: 27 oc, 60% rei. vlaznosti i 10 kPa (100m nadmorske visine).
/ama~nJak. U norma~nom pogonu 1z mreze posebni manji elektromotor vrti
zama~nJak s neopterecemm generatorom. S nestankom mreznog napona spojka Nazivna djelatna snaga elektroagregata P.:
ukiJ.UCI osovmu generatora s '?sovmo_m pogonskog dizelskog motora koji se ukljuci P0 =S.cos<p. (W).
u rad I. gom genera tore (2 1 10) smkronom brzinom. Time se skracuje prekid
napajanJa na 0,1 ... 0,3 s. Sland8rdizirani nazivni faktor snage cos 'Pn kod elektroagregata iznosi 0,8; prema nje-
mu su projektirani elektrieni generatori i deklarirane elektricke karakteristike agregata.
688____ ~--~~-- - - - - - ELEKTRl~NA POSTROJENJA I UREDAJI Oizelski elektroagregati i postrojenja ~- ____ 689

Preopterecenje nazivne snage koju elektroagregat moze odavati u toku ograniee· Ovaj faktor daje sc posebno za fazni i posebno za medufazni napon. a ovisan
nog vremena (zbog mogucnosti preopterecenja pogonskog motora) kod dizelskih je je o konstrukciji generatora, stupnju i karakteru opterecenja, odnosno o vrsti
elektroagregata standardizirano i iznosi 10% nazivne snage u trajanju od jednog trosila.
sata svakih sest sati (DIN 6271 ).
Nazivna frekvencijaf. za sinkronu brzinu vrtnje je 50 Hz. Sastavni dijelovi elektroagregata i postrojenja
Nazivni napon U. je linijski napon na stezaljkama genera lora kod nazivne snage.
Nazivna struja elektroagregata iznosi kod trofaznih elektroagregata Opeenito pod pojmom elektroagregat iii elektroagregatsko postrojenje smatramo
sklop sastavljen od motorgeneratorske grupe, komandnog ormara elektroagregata i
ostale opreme potrebne za njegov pogon i funkcionalnost kao izvora elektricne
l =__§_,___ (A), a kod jednofaznih elektroagregata energije. Kod ugradnje elektroagregata u prostoriju, koja za tu svrhu treba biti
n J3u. posebno pripremljcna, potrebna jc i druga oprema: elektricne i cjevovodne instala~
cije te oprema za hladenje, ventilaciju i drugo.
(A).

Napon neopterecenog generators U 1 odnosi se na brzinu vrtnje u neopterecenom Motorgeneratorska grupa

stanju pogonskog motora i generatora.
Napon praznog hoda U. je linijski napon na stezaljkama neopterecenog generato·
ra uz nazivnu frekvenciju.
PodrlK'je pode5avanja napona je podrucje podesavanja izmedu maksimalnog
moguceg gornjeg napona U• i donjeg napona U• uz nazivnu frekvenciju, za sva
opterecenja od praznog hoda do nazivnog i nazivni faktor snage:
U -U
..,=T·1oo(%l
Staticka promjena napona je maksimalno odstupanje od nazivnog napona uz
nazivnu frekvenciju, za sva optereeenja od praznog hoda do nazivnog i nazivni
faktor snage, uzimajuCi u obzir promjene zbog porasta temperature:
U -U . pomocu elasticnih podmetaca.
c:rs sma~Un smm·lOO(%)
Dinarnicka promjena napona cr• je prolazna razlika izmedu najveceg pada ill
porasta napona !;. U u odnosu na nazivni napon, koja nastupa pri procesu regulae*
nakon ukljucenja ili iskljucenja nekog opterecenja:
t;.U
crr.=-100(%).
u.
Vrije- stabilizacije t• je vremenski interval od trenutka promjene optereeenjado
povratka i zaddavanja napona unutar podrucja staticke promjene oapooa.
Faktor izl>~·napou K karakterizira odstupaoje od sinusoide, a deflniranje
izrazom
K jAi+A}+-- 100(%)
jA~+A~+A~+--
gdjeje A, osnovni clan, a A 2 i A3 su vi§i harmonicki clanovi (efektivne vrijednOIIij.,
Sastavljena je od pogonskog motora i elektricnog generatora. Njihov medusobni
osovinski spoj izvodi se pomocu elasticne spojke. Pritom postoji vise konstrukcij-
skih izvedbi:
Motor i generator su medusobno cvrsto povezani pomocu prirubnice tako da
cine monoblok, koji se onda pomocu elasticnih podmetaca pricvrscuje na
celicno postolje.
- Motor i generator su raLdvojeni svaki za sebe te kruto pricvrsceni na zajednicko
eelicno postolje. U ovom slucaju su elasticni podmetaci postavljeni ispod
celicnog postolja.
Motor i generator su medusobno razdvojeni svaki za sebe tako da jc generator
kruto pricvrscen na celicno postolje, a motor je pricvrscen na isto postolje
Kao pogonski motor elektroagregata najce5ce se upotrebljava dizelski motor
posebno opremljen za pogon elektricnog generatora. Glavna mu je karakteris-
tika oddavanje priblizno konstantne brzine vrtnje od neopterecenog stanja
do nazivnog optereCenja. Pogonski motor mo:Ze imati brzu regulaciju brzine i
kratko vrijeme stabilizacije brzine u slucajevima naglih opterecenja i rasterecenja
general ora.
S obzirom na hladenje primjenjuju se razne konstrukcijske izvedbe:
- vodom hladeni motori s prigradenim hladnjakom voda/zrak i ventilatorom koji
se direktno pogoni osovinom motora
- vodom hladeni motori s odvojeno ugradenim hladnjakom vodajzrak, s ventila-
torom pogonjenim pomocu elektromotora
- vodom hladeni motori s prigradenim iii odvojenim hladnjakom voda/zrak
(izmjenivac topline)
- vodom hladeni motori s direktnim i nezatvorenim sistemom hladenja
- zrakom hladeni motori.
690 ____ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Dizelski elektroagregati i postrojenja _ _ _ _ -~~--~~---- 691

U upotrebi su dizelski motori s direktnim sistemom ubrizgavanja koji imaju tor s izraZenim polovima i punim priguSnim kavezom i direktno namotanim
karaktenstJku da u pogonskom stanju mogu biti trenutno optereceni nazivnom uzbudnim namotima. Uzbudnik genera lora je trofazni generator s izrazenim polo-
snagom. Upotrebljavaju se takoder dizelski motori s uredajem za prednabijanje vima na statoru i cilindricnom armaturom na rotoru. Rotor uzbudnika, koji preko
zraka za Izgaranje, Cija je karaktcristika da dopustaju stupnjevano opterecenje 0 do rotacijskog ispravljaca napaja rotor (uzbudu) glavnog generatora, montiran je na
50%, 80%, 100%, s medupauzama od 3 do 5 s. zajednicku osovinu (glavnog generatora i uzbudnika). Iz tog razloga ne postoje
Osim dizelskih motora kod najmanjih elektroagregata cesto se primjenjuju klizni kontakti i cetkice (str. 151). Sistem se uzbuduje automatski, koristeci rema-
benzmsk1 (Otto) moton, a mogu se takoder upotrebljavati i motori s pogonom na nentni magnetizam kruga genera lora.
zemni plin i bioplin. Komandni ormar e/ektroagregata sadrti komponente za prikljucak, zastitu, mjere-
Kao elektriCni generator upotrebljava se sinkroni samouzbudni generator s nje, nadzor u radu i upravljanje. Kod elektroagregata, koji sluie za automatsko
prigradenim uzbudnim uredajem (str. 147). Kod manjih elektroagregata cesto se rezervno napajanje, komandni onnar sadri:i elemente za nadzor napona vanjske mreZe
upotrebljava 1 asinkroni generator (v. str. 152). tadi isklapanja i uklapanja mreZe i davanja naloga za start i stop pogonskog motora.
lJ proizvodnom programu ,Rade Koncara" su sinkroni beskontaktni generatori Poseban sklop nadzire rad motora i generatora te u slucajevima nekog kvara ili
preopterecenja daje nalog za iskljucenje pogona i ukljucenje signalizacije za dojavu
senJe SGB 160-450 i primjcnjuju se za izvedbu elektroagregata snage
10 ...1600 kVA. Koncepcija generatora je punolamelirani magnctski krug s arma· vrste kvara.
t~rmm namotom. Rotor je s izraZenim polovima i punim priguSnim kavezom i Za potrebe starta pogonskog motora odrzava akumulatorsku bateriju napunje-
c!Jrektno namotanim uzbudnim namotima. Uzbudnik genera lora je trofazni genera· nom te posjeduje ispravljacki uredaj za automatsko punjenje.

Uretlaj za mikroprocesorsko upravljanje, regulaciju, i za~titu elektroagregata

Kod elektroagregata s automatskim upravljanjem te kod elektroagregata za
kratkoprekidno i besprekidno napajanje primjenjuju se u zadnje vrijeme mikrokon-
trolerski uredaji za upravljanje, regulaciju i zastitu.
Sistem je izraden na bazi 8-bitnog iii 16-bitnog mikrokontrolera - (programibil-
nog kontrolera). Svi su vazni parametri elektroagregata opservirani. Mikrokontro-
Sl. 4. Principna shem" ler po odredenom programu,. a na temelju mjerenih velicina, poduzima logicke
trofaznog sinkronog ge· korake kako bi se postigao siguran i ekonomican rad elektroagregata. Uredaj ima
neratora s beskontaktnim visok stupanj samotestiranja, Cime je olaksano odrzavanje i servisiranje elektroagre-
sistemom uzbude I - ar· gata. U slucaju kvara na upravljackom dijelu (procesorska jedinica) postoji moguc-
maturni namot genera- nost rucnog upravljanja elektroagregatom.
lora 2 - uzbudni namot Oprema elektroagregata sastoji se od elemenata za opskrbljivanje gorivom
gcneratora 3 - rotacijski (dnevni spremnik goriva; pumpa za punjenje spremnika, a kod vecih postrojenja i
diodni ispravljac 4 - at· sezonski spremnik), elemenata za odvod ispusnih plinova (sabirni cjevovod, elastic-
maturni namot uzbudni· ni umetak cjevovoda i prigusni lonac), i akumulatorske baterije. Za izvedbe
ka 5, 6 - uzbudni na· stacionarnih elektroagregatskih postrojenja potrebna je jos ova opren!a: tune! za
moti uzbudnika 7 - di· odvod toplog zraka, zaluzine za otvore za dovod i odvod zraka, elektricni ventila-
odni ispravljac 8 - tran· tor za ventilaciju prostorije te cijevi i kabeli za izvedbu instalacije elektroagregata.
zistorski regulator na- Svi potrebni podaci za smjeStaj i monta.Zu agregata pojedinih izvedaba navode se u
pona Tl - tronamotni kataloZima i uputama proizvodaca.
transformator T2
strujni transfonnatori za Izbor snage i vrste elektroagregata
kompaundaciju T3
strujni transformator za Prvi uvjet pri izboru snage elektroagregata jest odredivanje vrsne prividne i vrsne
paralelni rad L - prigus· djelatne snage prikljueenih trosila:
nica R u - podesavac na· sN;:,:j3 u I, w-' (kVAJ
pona generatora
PN;:,j3UI,cos<{I,I0- 3 (kW)
692 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDA)I Hidroelektrane 693

gdje su I, i cos <p, vrsna struja i faktor snage trosila. Dijelovi HE (sl. 1):
(S. i P" v. na str. 687.) Brane ili pregrade su gradevine koje imajn, visestruku namjenu: da skrenu vodu_s
Kao drugi uvjct pri izboru snage elcktroagregata potrebno jc uzeti u obm njezinoga prirodnog taka prema zahvatu HE, da povtse razmu vode rad1 poSllz_anJa
prolazne struje koje nastaju pri uklapanju elektromotornih trosila. veeeg pada i da ostvare akumulac1JU vode. Izbor vrste brane zav1s1 od geoloskog
Elektricni generatori mogu biti kratkotrajno strujno preoptereceni. Tako npr. sastava terena i od raspolozivog matenJala za nJezmu gradnJU.
kod generatora proizvodnje ,Radc Koncar"·: kratkotrajna struja optereeenja mole Zahvat ima zadatak da vodu zaustavljenu pregradom primi i uputi p~ema
dostiC! vnJednosti 2,2 x I" bez posljcdica za agregat i uz dopusteno snizenje napona. elektrani. Razlikuju se principijelno dva osnovna tipa zahvata: zahvat na povrs1m 1
Kod direktnog uklapanja veCih dektromotora moze se uklopiti elektromotor Cija zahvat ispod povrsine vode.
snaga ne prelazi l/3 nazivne snage agregata a kod uklapanja sklopke zvijezda -
trokut do l/2 snage. Dovod spaja zahvat s vodnom komorom. Maze biti izraden kao kana! iii
kao tune!, ovisno o terenu kojim se vodi dovod 1 o pogon~k1m zah!J~V1ma kOJ1
Prora~un snage elektroagregata se postavljaju na HE. Tune! se maze izvesti kao grav1tac1Jsk1 1 kao tlacm. Grav1-
tacijski tune! voda ne ispunja, pa je za promJenu dotjeCaJa vode. potrebno m1JC·
Ako snagu motora (uz uvjete prcma DIN 6271, str. 687) omacimo sa P (kW), stu· njati otvor na zahvatu; u slucaju tlacnog tunela voda 1spu?J8 C1Jeh profil tunela
panj djelovanja genera tara sa ry" i faktor snage sa cos 'Pn• na7jvna snaga agregata iznosi j za promjenu kolicine dobavlJene vade mJe potrebno mkakvo djel~vanJe na
p U katalozima proizvodaca navode se podaci u zahvatu. Hidroelektrane su znatno elasticnije u pogonu kad ImaJU tlacm do~od
S, ~~ (kVA) korekciju snage motora u ovisnosti o uvjetima nego kad imaju gravitacijski, jer mogu hez ikakvih djelovanJa shjed1tl promJene
cos 'Pn okoline. optereeenja.
Opcenito, snaga pogonskog dizelskog mot<>ra opada s povecanjem temperature Vodna komora nalazi se na kraju dovoda. Kad je dovod gravitacijski, potrebna je
okolnog zraka, povecanjem nadmorske visine i povecanjem relativne vlaznosti. vodna komora dovoljnog volumena da bi mogla poslu?.iti kao rezervoar vode u
slucaju naglih promjena opterecenja. Ako HE ima tlacni dovod, pros1ren1e na kraJu
HIDROELEKTRANE tog dovoda mora se izvesti kao komora takv1h d1menz11a da - nakon promJene
opterecenja - tlak u dovodu ne poraste 1znad dozvolJene gramce, odnosno da
Hidroelektrane (HE) su postrojenja u kojima se potencijalna energija vode razina vode ne padne ispod kote ulaza u tlacni cjevovod. D1menzwmran1e vodne
pretvara pomocu vodnih turbina i elektricnih generatora u elektricnu energiju. U komore ima velik utjecaj na pravilno funkcioniranje HE.
sastav HE idu i svi objekti i dijelovi koji sluze za skupljanje, dovodenje i odvoden~
vode, za pretvaranje mehanicke energije u elektricnu i za transformaciju i razvod Tlabli cjevovod sluzi za vodenje vode iz vodne komore do turbina. U pravilu se
elektricne energije. Prema tome raLiikuju se ovi karakteristicni dijelovi HE: brana izrac1uje od celika. a za manje padove i od betona. Prema srnJeSlaJU tlacm qevovod
ili pregrada, zahvat, dovod, vodna komora, tlacni cjevovod, strojarnica i odvod moze biti polozen po povrsini i u tunelu.
vode. Ovisno o tipu HE mogu neki od spomenutih dijelova potpuno izostati, au Na ulazu u tlacni cjevovod uvijek postoji zaporni uredaj, cija izvedba zavisi
drugim slucajevima mozc isti dio prcuzcti vise funkcija. od tlaka koji vlada na pocetku cjevovoda. _Najvazniji je sigurnosm zaporm ure-
Hidroelektrane se mogu podjeliti prema padu, prema nacinu iskoristenja vode, c1aj koji ima zadatak da automatskl spnJeC1 daiJnJe doljecanJe vade u CJevovod
prema volumenu akumulacijskog bazena i prema smjestaju strojarnice. Prema ako iz bilo kakvih razloga pukne CIJCV. lspred s1gurnosnoga zapornog ure·
veliCini pad a razlikuju se niskotlai'ne (pad do 25m), srednjotlacne (od 25 do 200m) i daja postavlja se pornocni zaporni uredaj koji omogucuje _rregled 1 popravke
visokotlai'ne HE (vise od 200m). na sigurnosnom uredaju bez praznjenja dovodnog tunela 1h dovodnog. kana·
S obzirom na nacin iskoristenja vade govori se o protoi'nim HE, u kojima se voda Ia. Postavljanje zapornih uredaja na dnu tlacnog CJevovoda zav1siod broJa tur-
iskoristava onaka kako dotjece, i o akumulacijskim HE, u kojima se dio vade bina koje su spojene na jedan cjevovod i od pogonsk1h zahtjeva koJ1 se postavlp-
akumulira da bi se mogla iskoristiti kad se pojavi potreba. Prema vclicini akumula· ju na HE.
cijskog bazena razlikuju se HE s dnevnom akumulacijom (punjenje akumulacije Pri izboru trase tlacnog cjevovoda moraju se prethodno usvojiti principne sheme
nocu, a praznjenje danju), sa sezonskom akumulacijom (punjenje u kisnim, a dovoda do strojarnice. U osnovi su moguce dvije grupe dovoda: direktni i dovod sa
prasnjenje u susnim periodima). Prema smjestaju strojarnice svrstavaju se HE u
strane. Prednosti direktnih dovoda su najkraci i najprirodniji prilaz turbmama 1
pribranske (strojarnice smjestene neposredno uz branu) i derivacijske.
najmanji hidraulicki gubici. Nedostatak je sto se cjevovod cijelorn duzinom nalaz1
Posebne vrste HE predstavljaju pumpno-akumulacijske HE i HE koje iskoristava·
ju plimu i oseku. neposredno ,iznad'" strojarnice. na pravcu najveceg pada, sto predstavlJa ozb11Jnu
opasnost u slucaju havarije cjevovoda.
694 _ELEKTRICNA POSTROJENJA 1 UREDAJI Hidroelektrane --695

':?"i
'0 0
~
~ ...
. Dovodi sa strane povecavaju sigurnost postrojenja HE, s obzirom da je strojarni-
ca elektrane pomjerena u odnosu na os cjevovoda. Zbog toga se ovakve sheme sve
viS<: primjenjuju kod visokotlacnih HE. U slucaju se podzemnih visokotlacnih HE-a
·a~ viS<: puta predturbinski zatvaraci smjestaju u zasebnu prostoriju, a u nekim
c; 0 slucajevima se predvida i zaseban odvojak - ispust, sa odgovarajucim tzv.
o.>
sinkronim zatvaraCem.
"'"'
N 0
I I U sluCaju da se vodi viSe paralelnih cjevovoda, njihovo rnedusobno rastojanje
~~l treba biti sto manje, samo toliko da se osigura montaza i kasnije njihova odrzava-
No' nje. Rastojanja izmedu vanjskih povrsina dvaju susjednih cjevovoda ne bi trebala
,;o!
d ~~ biti manja od 0,6 m.
E o, Vodne turbine sluze za pretvaranje hidraulicke energije u mehanicku. U hidroe-
~
~~~
~ Of.l~
lektranama se primjenjuju Francisove, Peltonove, Kaplanove odnosno cijevne
0 .§ ~ £ turbine.
~ o._.c:
:;;; >~I Da se dobije predodzba o upotrebi turbina, na sl. 2. naveden je dijagram koji
..!l I .S
~ pokazuje podrucja upotrebe razlicitih tipova turbina s obzirom na pad, protok i
0 ~ .0~
> B~
:.a "i
snagu. Tendencija je da Kaplanova turbina sve viSe prodire u podrucje Francisove
''ti""''
I ~
a~~
turbine, a Francisova turbina u podrucje Peltonove turbine.

·a-r--t
:;:>
u .c m
.."l
::l >~{:?~ 2000 -j::::;,;;::::'::::::;;;::=':=o:;:;:,=,!::::.,~_J_-~~~
E ~ ~
':jj
1400
::l
·a ~1
""' -g ·a~ 1000 ~,_,__...::..,...___,~_··.:.....· ' '·,(<q,
"'
·;;:
0

"·a ~~&.'
:;::::;'>
"0
> "'
.g ..
8.~
I N,.!! ,£
700
500
'•!tq, ',.'
.' '
·.
0
Cl :E ~
;- ~

.."l
d •" I
"'B~
~]~
....;

fil ..DC...;
I I~
a:1 N ~

~t ~
_g -g I
.Ho
• > 10
=~-~
"5 ·a
E >U
::l~

-....······· j
...,~

Protok a--
"I I
u Sl. 2. Podrucje upotrebe vodnih turbina (prcma: Sulzer-Escher Wyss. Ltd.)
<Cf-
 696 __ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJA Hidroelektrane 697

Generatori, zajedno s turbinama, smjesteni su u strojarnici. Hidrogeneratori se Sl. 3. Odredivane iskoristivog volumena
grade pretezno u vertikalnoj izvcdbi zhog ekonomicnije izvedbe hidraulickog dijela
elektrane. Generatori s horizontalnom osovinom susrecu se u postrojenjima manje,
~ vode V,
snage i kad dvije Pelton ave iii Francisove turbine pogone jedan generator. Hidroge-
neratori, od sporohodnih tbrzina vrtnje od 200 min "1 ) do brzohodnih (vise od
1
500 min - ), grade sc s istaknutim polovima u sirokom rasponu snage i do
850MVA.
U pumpnim akumulacijskim hidroelektranama (PAHE) cesto se susrecu kombi·
nacije turbine, pumpe i gcneratora na istoj vertikalnoj osovini. U tom sluCaju
sinkroni stroj radi povremeno kao generator, a povremeno kao motor. !rna
slui:ajeva kad turbina radi i kao pumpa.
Snaga na osovini vodne turbine P,. u kW odredena je relacijom
Llt __,
Qmok•l ,

--------~

gdje je Q protok kroz turbinu (m 3 s- 1 ), H.,.

(1)
neto pad (m) koji djeluje na ulazu u
,_ 'o
turbinu, a tiT korisnost turbine. Kad se poznaje iskoristivi volumen (V,), moguce je odrediti i srednji iskoristivi
Da se odredi snaga na stezaljkama generatora P,, potrebno je snagu na osovini protok
turbine pomno:Ziti s korisnoSCu generatora ttg: v,
Q,,=r=3154·10
v,
6 m s
('-') (51
0 ,
(2)
. · v 1 en u m' a 31 54. \0 6 broj sekunda u godini. Srednji iskoristivi
gdJC je r, vo urn • • ) ""h · VIV daje
Korisnosti turbina i generatora (~,. i ~,) zavise od opterecenja i od broja agregata protok (Qj manji je od srednjeg protoka vodotoka (Q,. a nJI ov omJer ;, o
koji se nalaze u pogonu. Korisnost, pri optimalnom optereeenju, u modernim HE korisnost vode vodotoka. . . k
iznosi i do 90 %. Prosjecna je korisnost upotrebe potencijalne cnergije vode niZa i Kao prva aproksimacija moze se odrediti moguca prmzvodnJa uz pretpostav u
iznosi za veca postrojenja ::e 80 %, a za manja postrojenja ::e 75 %. konstantne korisnosti - pomocu velicine k u Jedn. (3) - I konstantnog neto pada.
Za utvrdivanje sn'll!la kad nisu poznate korisnosti moze se upotrijebiti priblizna Tada je srednja snaga hidroelektrane
formula (6)
P, =k · Q,, H.,..
(3)
a moguca godisnja proizvodnja u kWh
Vrijedn0st velii:ine k zavisi od snage agregata u HE i od jedinica u kojima su
izrazcni P, Q i H.,.. Za vece HE s agregatima snage P,> 10 MW, aproksimativni w,•• m=8 760· k· Q,;. H.T· (7)
izraz gla." 1', ~ 8 · Q ·H.,. ( P, u kW, Q u m 3 s- 1 , H.,. u m), a za HE s agregatima Moguca proizvodnja mozc se odrediti i pomocu iskoristivog volumena. Koristeci
manje snagc JC k<8. Vclicine k obicno se odreduju linearnom interpolacijom uz
pretpostavku da je k= 7,5 za HE s agregatima snage P,= I MW.
se jednadi:bom (5) dobiva se
(8)
Uz snagu svih agregata u HE vezan je i pojam moguce dnevne ili godisnje
proizvodnje, odnosno one kolicine energije koju bi HE mogla proizvesti s obzirom ili za k=8
na protoke, pad, korisnost i velicinu izgradnje. ~·HnT
(9)
Velicina izgradnje odreduje maksimalni protok koji se moze iskoristiti u HE u w,•• m=45o-
normalnom pogonu uzevsi u obzir sve dijelove postrojenja. 3
Wu m , HnT u m, a W,odm u kWh). · "" · k ·• · 1 kt
Odredenoj veliCini izgradnje IQ;) odgovara, dakle, iskoristivi volumen vode (V;): 'za promatranu HE moguca proizvodnja -~ uz zadam nacm 1s onstenJa e e r~-
Q.
ne _ zavisi samo od veliCine izradnje. Povecanjem vehcme 1zgradnJe raste 1 moguca
V.= JtdQ
0
(4)
proizvodnja ali to sporije sto je velicina izgradnJe veca. . . . d
U stroja;nici su osim agregata HE smjesteni jos } upravlJaCkl ]JUlt '- rug1
.

pomocni uredaji. s obzirom na smjestaj stroJarmce moze se razhkovat1 stroJarmca

koji je prikazan povrsinom OAB na sl. 3. na otvorenom prostoru i ukopana stroprmca.
698 __ - _________ ELEKTRIC:NA POSTROJENJA I URE£>Ajl; Hidroelektrane 699
Odvod vode izveden je iii kao tune! iii kao kana!, a zadatak mu je da vodu nakon Volumen vode V (m 3 ) u gornjoj akumulaciji elcktrane mozc ,proizvesti" u
iskoristenja u turbinama vrati u korito vodotoka ili da je dovede do zahvata turbinskom radu energiju
sljedece HE_ Ovisno o tipu i karakteristikama HE u odvodu se moze nalaziti i tzv.
donja vodna komora. VH.T·ryT
WT=~7- (kWh), (II)
Sklopno postrojenje elektrane u vecini slucajeva smjesteno je u samoj zgradi ili'
neposredno uz nju_ Rijetki su slucajevi da se sklopno postrojene nalazi daleko od dok se za pumpanje te iste koliCine vode iz donjeg u gornji bazen mora potrositi
strojarnice. sljedeca koliCina energije:
Hidroelektrane se, s obzirom na izvedbu, mogu podijeliti na dvije velike grupe:
pribranske i derivacijske HE. W. = V H.P (kWh). (12)
p 367. ryp
Pribranske HE imaju strojarnicu koja je smjestcna Ui. branu, unutar same brane
ili je izvedena kao dio brane_ U sv1 tim slucajcvima postaje nepotreban dovod, Omjer (WT/Wp) vise pula se zove i energetska vrijednost PAIIE (RHE) i veCinom
vodna komora i odvod, a zahvat i tlacni cjevovod predstavljaju dio brane, odnosno je u granicama od 0,7 do 0, 7 5.
strojarnice. Koji se sve gubici javljaju pri transformacijama energije iz.elektricne u mehani~:
Ako se strojarnica nalazi u sastavu brane, to je rijecna HE, sto je poseban tip ku, potencijalnu, ponovno u mehamcku, pa opel u elektncnu naJbOIJe se mozc
pribranske HE. Konstrukcija strojarnice preuzima tada pritisak vode kao dio uociti na bilanci energije u PAHE (RHE) ,V1anden" (Luxemburg). sl. 4.
brane_ Hidroelektrana ,Derdap" veliko je postrojenje takvog tipa.
Ako je strojarnica odvojena od brane i nalazi se uz njenu nizvodnu stranu, voda
se dovodi do turbina kroz tlacne cijevi u tijelu brane. Velik broj hidroelektrana
takvog tipa reprezentira HE ,Bajina Basta".
Derivacijske HE imaju po pravilu sve dijelove hidroelektrana_ S obzirom na
dovod mogu se te hidroelektrane podijeliti na dvije grupe: HE s tlacnim dovodom i
HE s gravitacijskim dovodom.
Pumpno-akumulacijske hidroelektrane (PAHE) ili (sinonim) reverzibilne hidroe-
lektrane (RHE) su postrojenja koja za proizvodnju elektricne energije upotrebljava·
ju vodu pumpanjem akumuliranu u gornji akumulacijski bazen. ImajuCi na umu
hidraulicke gubitke pada na derivaciji, te koeficijente korisnosti, na 1 kWh proizve·
dene energije potrosi se 1,3 do 1,35 kWh energije za pumpanje. Gledajuci s tog
stanovista, RHE su u smislu bilansiranja energije potrosac, Ciji je energetski smisao
u tome da omoguce ,.prebacivanje" energije iz razdoblja kada je ima previSe (iii
barem dovoljno, ali po nifoj cijeni) u razdoblje kada je otefana i/ili skuplja njena Sl. 4. Koeficijenti korisnosti jedne ,Ciste" PAHE (RHE - Vianden)
proizvodnja u tzv. mjesovitom EES-u. ~· _ korisnost transformatora. ry 2 - korisnost motora, ry 3 . - korisnostpulllpe.
Razlikuju se PAHE (RHE) s dnevnim i sa sezonskim akumuliranjem vode_ U r/ _ korisnost na derivaciji u pumpnom radu, tf~ - .konsnost na denva~~JI u
prvom slucaju voda se pumpa nocu, koristeci se pritom energijom iz elektroenerget· t~rbinskom radu, ry 5 - korisnost turbine, ry 6 - konsnost generatora, ry, -
skog sistema, da bi se akumulirana voda iskoristila u vrijeme maksimalnog korisnost transformatora
opterecenja tokom dana. U drugom slucaju voda se pumpa u kisnim razdobljima
godine kad se EES-u pojavljuju viskovi energije. Akumulirana se voda iskoristava u
susnom periodu godine. Posebnu vrstu hidroelektrana predstavljaju elektrane kojc za pogon turbina
iskoristavaju energiju plime i oseke .. Za. energetsko iskoristavanJe ~hme 1 oseke
Ekonomsku opravdanost PAHE (RHE) moguce je sagledati na osnovi energet· potrebno je izabrati Iokaciju gdje se JaVIJaJu vehke am~htude phme I oseke (7 do
skih odnosa.
12m), na kojoj postoji mogucnost 1zgradnJe brane 1 gdje Je dovolJnO vehk akumula-
Snaga postrojenja u turbinskom radu odredena je izrazom (1), a u pumpnom cijski hazen. . , .
radu izrazom (10): za vezu hidroelektrane s elektroenergetskim sistemom, opskrbu vlast1te potrosnJe
(10) elektrane i opskrbu uredaja za zastitn, regulaciju i upravlJanJe, u elektram Je
izveden razvod elektricne energije, u kojem se razhkuJU glavm struJm krugov1,
lndeks ,p" odnosi se na pumpni rad. strujni krugovi vlastite potrosnje i pomocni strujni krugovi.
 700
ELEKTRIC::NA POSTROJENJA I UREDAJI
Glavni strujni krugovi povezuju prikljucnice generatora sa sklopnim postrojenjem;
za vezu EES-om i sa sklopnim postrojenjem za opskrbu vlastite potro!nJe. Na .
izbor sheme glavnih strujnih krugova utjecu pogonski zahtjevi, gospodarski mo-
menti i mogucnosti izvedbe. U pogonske zahtjeve mogu se ubrojiti: naponi vodova I1
koji ce biti prikljuceni na sabirnice elektrane, potreba odvojenog pogona generatora,
iii odvojenog pogona pojedinih vodova, sigurnost i raspolozivost pogona i potrebe,
opskrbe vlastite potrosnje. Visina investicija za izgradnju elektrane predstavlja
glavni gospodarski pokazatelj.
Jedan od osnovnih utjecaja na shemu glavnoga strujnog kruga u elektrani jest
napon odnosno naponi vodova koji ce biti prikljuceni na elektranu.
Elektrane manje snage (do oko 30 MVA) obicno napajaju mreze napona 0,4, 3, 5,
6 iii 10 k V, pa je tad a moguce upotrijebiti i najjednostavniju shemu - shemu sa
sabirnicama generatorskog napona.
Veza elektrana veCih snaga s mrezom viSeg napona od napona generatora,
najcesce se izvodi u tzv. blok-spoju (sL 5b).
vlasllta potr oSnJO
aI b)
SL 5. Karakteristicni nacini prikljucka vlastite potrosnje hidroelektrane
Svaka elektrana mora imati tzv. podsistem vlastite potrosnje koji se prikljucuje
na razliCite nacine (sl 5). Kad postoje u elektrani sabirnice generatorskog napona,
obicno je najpovoljnije prikljuciti vlastitu potrosnju na same generatorske sabirnice
(sl. 5a). Nepostojanje generatorskih sabirnica znaci da je upotrijebljena shema u
blok-spoju, pa je i tada moguce vlastitu potrosnju prikljuCiti na sabirnice elektrane,
iako je na sabirnicama napon visi ad generatorskog napona.
Vlastita potrosnja moze se prikljuciti i na otcjep izmedu generatora i transforma-
tora (sL 5b).
Za povecanje raspolozivosti pogona elektrane, opskrba vlastite potrosnje rjesava
se i postavljanjem kucnog agregata (dizelski agregat i/ili agregat bioloskog mini-
Hidroelektrane 701
muma) Da se vlastita potrosnja potpuno odijeli od rnrdc, kako bi sc boljc osigu~ao
normaian rad pomoCnih pogona od kvarova i ispada. mreZ~, postavljaJU se l ~,t
k · egata koja napajaju sabirnice vlastite potrosnJC bez 1kakve povezanost1 '
:r~~~~g~edu~jesenje je postavljanje jednog kucnog ag:egata s, istodobnom ve~on1
sa sabirnicama elektrane (sL 6). Ulogu rezervnog pnkljucka moze preuzetJ l lokalna
mreZa.
IZ
kuCn1
agregat
SL 6. Shema spoja za opskrbu vlastite
potrosnje kucnim agregatom
Na sL 7. prikanma je, za primjer, shema spoja jedne hidrodektran~ (HI'
,Dubrava") na EES iz koje je vidljiva ve~a blok-spoJa gener~tor-transfo~mator :'
mreiama llOkV i 35kV. Vlastita potrosnp u elektram moze se napaptt JZIIJ
izvora: mreze 35 k V, agregata bioloskog mtmmuma (ABM) na bram 1,4 MV A ' lZ
dizelskog (kucnog) agregata 450 k VA.
Povecanje sigurnosti i raspoloZivosti postrojenj~ hidroel~ktrane. postiz~ se,_ u
velikoj mjeri, izgradnjom ; primjenom odgovaraJuceg pods1stema zas!lte. nmJer
uabicajenog rjesenja zastite jednog agregata, U b!ok-spOJU, htdroelcktrane pnkazan
~-d~ . . . . .
Hidroelektrane se, u cijclosti, izvode k_ao _visokoautomatizlfam objektt. St~_Pal_lJ
automatiziranosti globalno je odreden 1 DJenom_ ulogom u EES-u. Uprav J30JC
elektranom izvodi se kao lokalno, centralno 1 da!Jmsko.
Upravljacko-informacijski sustavi HE realiziraju se gotovo uvijek primje~om
suvremenih uredaja (naprimjer mikroprocesora) zasnovamh na naJnovlJim te no-
loskim saznanjima i dostignuCima (str. 547). .
Primjer standardne konfiguracije za upravljanje, nadzor i vodenje jedne htdroe-
lektrane, sa dva agregata, pnkazan JC na sL 9. . .
Medu gospodarske pokazatelje _znacajne za HE ubrajaju se troskovi izgradnJe 1
proizvodna cijena elektricne energtje.
702 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI _703

3-----.---
0 II
II m
i1 ·~
Ill

-
II
->-c:+-----_,.J.___n
I

B 1!11
£>.--- - - - ......... I
Ill
.~

.r. -·
II !I
I
1!1
·ED
iii ' •lf. II
llll, II
II
II
II
0
II •
-·•
II
i •
~
II
:r><'>-+--t-<--e-<>-----4.....:.--L-

' 11!1
i ~J= ~ ·riD
r-----~ II
II •• II'
---1J
, .. I

ll
Sl. 8. Standardna shema spoja zastite blok-spoja agregata u elektrani
Z < distantna zastita, M diferencijalna zastita, U 0 zemljospojna zastita, UIf zastita
od preuzbude transformatora, u > prenaponska zastita, J< potfrekventna zastita,
R, < zastita od spoja sa zemljom (masom) rotora gcneratora, I,.> zastita od
preoptereeenja, P > zastita od povratne snage, 9 > zastita od poduzbude, I 2 >
zastita od nesimetricnog opterecenja, !1P > odvajanje elektrane od ees-a, I>
nadstrujna zastita, 1 - rezervna zastita i zastita od preopterecenja, 2 -- zastita
turbine, 3 - zastita statora generatora, 4 - zastita rotora generatora, 5 - zastita
blok-transformatora, 6 - zastita vlastite potrosnje
 705

Pod tro~kovima izgradnje HE razumijevaju se troskovi investicija za sve objekte

od zahvata do odvoda, ukljuCivsi odstete za eventua1no pop1av1jeno zem1jiste i
domove, za premjestanje cesta i sL
Zavisnost troskova izgradnje T; od ve1iCine izgradnje Q1 moze se, prib1izno,
80 prikazati pra vcem:
(13)

gdje su A i 8 1 konstante koje zavise od tipa HE, od du1jine dovoda i odvoda, od

izvedbe i velitine brane i ostalih dijelova postrojenja, od pada.
Omjer izmedu troskova izgradnje i moguce godisnje proizvodnje

(14)
...,._

-l_ -t------,,.,-------,--,------~
naziva se specificnim investicijama po jedinici energije (DinfkWh).
Proizvodna cijena energije u HE proporcionalna je specificnim investicija-
ma t1 (13), jer su i troskovi proizvodnje proporcionalni investicijama. U HE,
naime, praktick.i nema troskova koji su zavisni od koliCine proizvedene energije,
vee su svi troskovi sta1ni, bez obzira na ko1itinu energije koju e1ektrana proizvo-
di. Proizvodna cijena energije, dak1e, jednaka je

(15)

gdje je a konstanta (naprimjer 0,1) kojom treba pomno?iti investicije da se dobiju

godisnji troskovi, a w,•• m moguca proizvodnja HE. Medutim. o pri1ikama u EES-u
SL 9. Standardna konfiguracija za upravljanje, nadzor i vodenje HE sa dva agregata ovisi koliko ee energije biti stvarno moguee proizvesti u promatranoj hidroe1ektra-
LL V1sokon~lonsko postrojenje 4.1.3. Turbinski regulator ni. Ako se sa {3,;;, 1 oznaCi omjer izmedu stvarne proizvodnje w; i moguce proizvod-
1.2. UpraviJ~C a oprema sklopnog po- 4. 1.4. Upravljacka oprema turbinskog re- nje W.odm• proizvodna cijena energije iznosit ce
stroJenJ~ . . , . gulatora
dtstnbuuam ~acunars~t s~stav - distribuirani raCunarski sustav
oprema z~ pnlagodenJe s1gnala - oprema za prilagodenje signala (16)
_ releJna zaslita. _ _ _ 4.2. Upravljacka oprema agregata
1oka1m uprav1Jacki orman - d1stnbmrani racunarski sustav
2.1. Transfm:mator - relejna zastita i nadzor stanja Ojer {3 nije za cije1o vrijeme pogona HE konstantan; on je obicno najmanji
2.2. lJpraviJacka oprem~ transfonnatora - centra1ni uprav1jacki orman neposredno nakon izgradnje HE, pa se povecava s povecanjem potrosnje u ees-u.
= d1stnbmram ~acunarski sustav
o'lrema z~ pn1agodenJe s1gnala
_ re CJna z~slita . .
5.1. Zapormce (pre!Jevna polja)
5.2. Uprav1jack~ oJlrema pre1jevnih po1ja
- d1stnbmram racunarski sustav
3· L ~~re~ pmocn?g n)apaJanJa - oprema za pri1agodenje signa1a MIKRO I MTNI ELEKTRANE
1
B_ds a potrosnJa - lokalni upravljacki onnan zapor-
4. 1. 1 roagre&at nica Danas se u svijetu sve veca paznja pridaje alternativnim izvorima elektric-
4.1.1. Upravljacka oprema sistema uz- 6.1. Oprema za mjerenje razine vode ne energije medu kojima vrlo znacajno mjesto imaju mikro (do 100 kW) i mini
bude . . . , . 7. Centralni racunarski sustav e1ektrane (do 1000 k W) hidroelektrane i vjetroelektrane (vidi str. 724). U njima se kao
- d1stnbmram racunarsk1 sustav 8. Komandna prostorija e1ektrane s u rav-
oprema za pn1agodcnJc s1gnala 1jackom opremom (zaslonske jectfnice, izvori najeesee koriste vrlo robustni, pouzdani i jeftini asinkroni generatori
re1ejna zaslita upravljacka tastatura, tiska1a). (v. str. 152). U zatvorenoj izvedbi IP 54, str. 108, mogu se koristiti u hidroe1ektra-
706 ___ _ ELEKTRIC:NA POSTROJENJA I UREf)AJJi 707

nama na otvorenom prostoru tako da nije potrebna izgradnja strojarnice cime AKUMULATORI
se stedi na investicijskim troskovima.
Akumulatori su spremnici energije u kojima se dovodenjem istosmjerne struje
Mikro i mini hidroelektrane s asinkronim generatorima pri radu na mreiu
elektricna energija pretvara u kemijsku; dio te energije ostaje sacuvan, sve dok se
ne zahtijevaju posadu jer se uklapanje generatora moze vrsiti daljinski u pod·
prikljuckom trosila na akumulator preostala kcmijska energija ponovno ne pocne
rucju brzina vrtnji od 0,8 do 1,2 sinkrone brzine, nema regulacije napona i ru;
potreban izvor uzbude vee samo zastita od preoptereeenja i prelaska u motorski pretvarati u elektricnu energiju.
trajni rad. Proces pretvorbe elektricne energije u kemijsku zove se punjenje akumulatora,
dok se obratni proces naziva prainjenje akumulatora.
Akumulator se sastoji od jednog iii vise clanaka. Vise clanaka medusobno
spojenih u seriju tvore akumulatorsku bateriju.
Pojedini clanak tvore dvije elektrode (pozitivna i negativna) razdvojene elek-
trolitom.
Ovisno o uvjetima rada, akumulatori se dijele u dvije osnovne skupine: aku-
mulatore koji rade pri temperaturi okoline, i visokotemperaturne akumula-
tore. Kod prvih su elektrode uronjene u elektrolit (vodom razrijedena sulfatna
kiselina kod olovnih akumulatora, iii vodom razrijedeni kalij-hidroksid kod alka-
Djskib). Alkalijski se akumulatori, ovisno o materijalu elektroda, dijele na
ove osnovne podvrste: nikal-kadmij, nikal-zeljezo i srebro-cink akumulatori. Vi-
sokotemperaturni akumulatori imaju rastopljcni iii kruti elektrolit. Tipicni pred-
stavnik visokotemperaturnih akumulatora s rastopljenim elektrolitom je
Li-AljFeS 2 akumulator s radnom temperaturom od 400 do 450 "C, a s cvrstim
elektrolitom je natrij-sumpor (Na/S) ak umulator s radnom temperaturom od 300
do 350'C.
Od svih vrsta akumulatora u praksi se najvise upotrebljavaju olovni akumulatori
CD PARALlLNI RAD NA MREZU
i nikal-kadmij akumulatori.
-<J-- Q) SAMOSTALNI RAD
(l) PARALELNI I SAMOSTAlNI RID Osnovni podaci svake akumulatorske baterije su nazivni kapacitet i nazivni napon.
TURBINA
CD Nazivni kapacitet (C ,) je koliCina naboja, izrazena u ampersatima (Ah), koju
~ akumulator moze predati trosilu unutar ,n" sati praznjenja odgovarajucom na-
zivnom strujom I,=C,/n A, kod nazivne temperature, nazivne gustoce i na-
zivnog stanja elektrolita, a da napon akumulatora nakon ,n" sati praznjenja
Sl. 1. Uobicajna oprema mikro i mini hidroelektrana s asinkronim generatorom ne bude nizi od jedne unaprijed odredene vrijednosti, tzv. krajnjeg napona praz-
ovisno o naCinu rada njenja.
Nazivni napon akumulatorske haterije je umnoZak broja u seriju spojenih
clanaka i nazivnog napona jednog clank a: vrijednosti v. u tab!. I.
K.ad elektranas asinkronim generatorom radi na samostalnu mretu potrebanje
dalJmski_ nad~o.r 1h posada, ko~denzatorske baterije kao uzbuda, regulacija napona S obzirom na primjenu, akumulatori se dijele na stacionarne, starterske, trakcij-
koJa moze b1t1 1zvedena pomocu balastnog tereta i kompenzacije induktivnih tro!ila ske i prijenosne.
odnosno ukljucivanja dodatnih kondenzatora na sabirnice generatora kao i regula· Stacionarni akumulatori u paralelnom spoju s ispravljaCima sluze za napajanje
tor brzme turbine. To je potrebno da bi napon i funkcija napona bili u zahtijeva· istosmjernom strujom telefonsko-telegrafskih uredaja, signalizacije, nuzne rasvjete i
nom podrucju. 1
dr. u stacionarnim postrojenjima. NajceSCi nazivni naponi su 6, 12, 24, 48 (60), 110 i
Uobicajena oprema mikro i mini hidroelektrane 220V, a nazivni kapaciteti mogu biti vrlo veliki (do 20 kAh). Za stacionarne
ovisno o naCinu rada prikazana je na slici 1. akumu1atore obicno se primjenjuju olovni akumulatori.
 ___ 709
8 Starterski akumulatori sluze prije svega za pokretanje vozila. NajcesCi nazivni
naponi su 6, 12 i 24 V, a nazivni kapaciteti su u rasponu od 20 do 200 Ah. Za
0 0 starterske akumulatore obicno se primjenjuju olovni akumulatori i poluzabrtvljeni
00 00

nikal-kadmij akumulatori.
Trakcijski akumulatori se upotrebljavaju za pogon elektrokolica, vilicara, elek-
'"'r-i tromobila, jamskih lokomotiva, podmornica i dr. Nazivni naponi ovise o tehnic-
II
"'
q
n
kom rjeSenju vozila u kojem se primjenjuju, a nazivni kapaciteti dose:lu kod
najveCih trakcijskih akumulatora do 12 kAh. Za trakcijske akumulatore se pri-
mjenjuju sve vrste akumulatora.
-. Prijenosni akumulatori se upotrebljavaju za napajanje uredaja malih snaga
I (magnetofoni, fotobljeskalice i dr.). Uobicajeni nazivni naponi su 2, 4, 6 i 12 V, a
·a,. nazivni kapaciteti se krecu do 20 Ah. Za prijenosne akumulatore obicno se primje-
0, njuju zabrtvljeni nikal-kadmij i olovni akumulatori.
e ·~ N

.
£ r---~=~r--------4-----.-----+----~
"3 Olovni akumulatori
e
....
:I
00
~ . 0
f! Osnovni sastavni dijelovi olovnog akumulatora su:
"'"' - pozitivne elcktrode - aktivna masa kod napunjenog akumulatora je olo-
~ """
.0.0
<t:N
""'+I""' +I vo-(IV)-oksid Pb0 2 (tamnosmede bojc)
:5 - negativne elektrode - aktivna masa kod napunjenog akumulatora je spuzvasto
!;'
0
c:
0
s: olovo Pb (sive boje) i
~
o' ~
- elektrolit - sulfatna kiselina H 2 S0 4 razrijedena cistom (destiliranom) vodom.
~ §., Gustoca elektrolita napunjenog akumulatora iznosi oko 1,28 g/cm 3 (32 'Be) pri
.... ..0 ..0

""'""'
+I
zu
+I
O[j ::::::
<t:N
+I
20"C, dok je na kraju praznjenja od 1,11 do 1,14 gfcm 3 (15 ... 18 "Be).
J: Metalni spojevi mcdu raznopolnim elektrodama sprecavaju se umetanjem tankih
ploca od poroznog izolacijskog materijala, tzv. separatora.
Kemijski proces u olovnom akumulatoru opisuje jednadzba

praznjenje
Pb0 2 +2H,S0 4 + Pb punjenje 2PbS0 4 +2H 2 0

Prilikom praznjenja na obje se elektrode stvara olovo-(Il)-sulfat PbS0 4 , koji se

pri punjenju ponovno razgraduje. Prilikom praznjenja trosi se sulfatna kiselina i
oslobada voda, sto uzrokuje smanjenje gustoce elektrolita. Pri punjenju proces je
obratan.
·a,. Pretkraj procesa punjenja (obicno akumulator tada ima oko 80% C") jedan se
dio dovedene elektricne energije trosi na razgradnju vode, te se na negativnim
0
0 elektrodama izdvaja vodik, a na pozitivnima kisik. Taj proces nastupa kad se
napon akumulatora poveca iznad tzv. napona plinjenja.
 710 __ - 711
__ ELEKTRICNA POSTROJENJA I U
VAZNO: Razgradnjom vade (plinjenjem) nastaje potencijalno eksplozivan , Vijek trajanja akumulatora ovisi o primjeni i priblizno iznosi:
praskavac (2H 2 +0 2). Zbog toga je nuzno provjetravanje prostorija u kojima - za starterske akumulatore 2 ... 3 godine
nalaze akumulatori. - za trakcijske akumulatore 8 ... 10 godina
- za stacionarne akumulatore > 10 godina.
Elektricke i eksploatacijske karakteristike

• Nazivni napon clank a: 2,0 V Metode punjenja

• Napon plinjenja clanka: 2,47 V/0 T ... 2,25 V/40 'C
Nekontrolirano plinjenje smanjuje vijek trajanja akumulatora, a maze doci i do
smanjenja kapaciteta. Zbog toga se pri punjenju akumulatora, u naponskom
podrucju iznad napona plinjenja, obavezno treba driati uputa proizvodata
akumulatora o maksimalnoj struji punjenja.
• Najvisi napon punjenja clank a: 2,5 ... 2,75 V (ovisi o izvedbi clanka)
• Napon mirovanja clanka odreduje se prema izrazu
za pojedinacno punjenje baterija iii za punjenje vise baterija spojenih u kserij~
rim"enjuju se uglavnom metode punjenja prema IUia, odnosno WoWa-kara tens-
~ci (~1. 1/a i b), pri cemu se pretkraj punj_enja premasuJe napon phnJe~ad Te m~to~e
· 0 odne za un ·enje paralelno spoJemh batenJa koje su se pr~t o no _na az1 e
~~~zhcftim uvjetfrnaleksploatacije. Prikljuce Ii se np~. paralelno dv1le batenJeis~og
ka aciteta, ali razlicitih starosti, novija ce batenJa nakon dosllzanJa ~aJ_v_JS~g
na~ona punjenja i iskljucenja uredaja za napaJanJe ostat1 nenapunJena, a stanp ce
baterija biti prepunJena.

lS "b_
E=gustoca elektrolita (g/cm 3 )+0,84 V
Mjerenjem napona mirovanja ne moze se zakljuciti o stanju napunjenosh
akumulatora.
• Krajnji napon praznjenja clanka: 1,82 V kod I 10
1,80V kod I 5
1,72 V kod I 1
I I
• Specificna energija: 20 ... 35 Wh/kg. al b)

• Kapacitet ovisi o struji praznjenja, temperaturi elektrolita i starosti akumulatora Sl. I. a) Punjenje prema IUia-karakteristici .
Kapacitet je to manji sto je veca struja praznjenja, niza temperatura elektrolita i b) Punjenje prema WoWa-karaktenstici
sto je akumulator stariji. Tako npr. akumulator nazivnog kapaciteta C = IOOAh
5
na 30 oc ima kod praznjenja strujom I 2 kapacitet od 80 Ah, a kod praznjenja . . 5 0 ·enih baterija iii za punjenje zabrtvljenih
strujom I 0 _5 kapacitet od svega 55 Ah, sve uz pretpostavku iste temperatu« Za punjenje veceg broJ3 parale1no fl ( 2) pri cemu se na bateriji pretkraJ
1
elektrolita. Isti akumulator ima na -20 oc kapacitet ad 50 Ah, a kod praznjenja baterija iskonstava se IU-karakt~nst~ a a;~na 'plinjenja. Takvo punjenje ukupno
punjenja oddava napon nesto mzi o. n
strujom I o.s ima kapacitet od svega 10 Ah! traje znatno duze nego punjenje drugim metodama.
• Faktor punjenja je omjer izmedu koliCine naboja potrebne da se potpuno napuni
akumulator i kolicine naboja prethodno predanog trosilu, a iznosi ;::, 1,2.
• Unutrasnji otpor clanka ovisi o stanju napunjenosti, temperaturi elektrolit~
starosti akumulatora te izvedbi e!ektroda. Unutrasnji otpor je kod neke izvedbe
elektroda to veCi sto je akumulator prazniji, stariji i sto je niza temperatura
e!ektrolita. Najmanje vrijednosti unutrasnjih otpora imaju starterski akumulato·
ri, i one kod 30 "C iznose priblizno O,l/C 20 Qjclanku.
• Samopraznjenje na temperaturama od 20 do 30 oc iznosi priblizno oko I%
nazivnog kapaciteta dnevno. s time da se pri duljem mirovanju taj postotak
-~~ I
"b I

Sl. 2. Punjenje prema IU-karakteristici

 712 _713
ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDA)I Akumulatori
Kod dopunjavanja napon na bateriji se drzi konstantnim, obicno 2,25 V/clanku - prijevremeno intenzivno plinjenje _ . .. . .
Pntom struja dopU?JaVanJa IZll()Si 40 do 100 mA/Ah, sto je dovoljno da ~ - izg1ed elektroda (pozitivne elektrode tamnonarancaste boje s bijehm mrljama po
kompenZira samopraznJenJe batenje. povrsini, ncgativne elektrode preknvene biJelom prevlakom).
U novije duba razvijaju se '.?etode punjenja strujom promjenljiva smjera, tj. Otklanjanje kvara:
tok~ procesa pUnJenJa penodicki se smJCUJUJU mtervali punjenja s intervaliml - kod neznatne sulfatizacija akumulator se visekratno puni strujom od oko
praznJenJa. Tim se metodama mogu postiCi kraca vremena punjenja u odnosu C/20 A, sve dok se ne postigne zahtijcvana gustoca elektrolita
prema ustalim metodama punjenja.
- kod znacajnije sulfatizacije prvo se izlije elektrolit i ulije destilirana voda.
Akumulator se puni strujom od oko C/30 A sve dok se gus toea elektrohta ne
Osnovni kvarovi o1ovnih akumulatora poveca na iznos od oko 15 'Be. Taj se postupak ponavlJa nekohko puta. Na
kraju se u akumulator nalije elekrolit nazivne gustoce i pum se naZivmm
Osnovni su kvarovi olovnih akumulatora spuj medu raznopolnim elektrodama i rezimom punjenja. Smatra se da Je kvar otklonjen ako se provJerom kapaciteta
sulfatizacija. ustanovi barem 80 % nazivnog kapaciteta.
Spoj medu raznopolnim elektrodama najcesce uzrokuju: Odnavanje akumulatora:
separator ostecen iskrivljenjem elektroda zbog cestih predubokih praznjenja - ciScenje kutija akumulatora i izvoda .
prevehki talog aktivnog materijala koji se stvara zbog preintenzivnog pli· - pritezanje izvoda i premazivanje pritegnutih izvoda vazehnom
lljel1Ja - redovna provjera razine clektrolita
metalni predmet u clanku, iii dodana nedestilirana voda ili morska voda VA2NO: U akumulator ulijevati samo destiliranu vodu. Ako je potrebno pripremi-
KarakteristiCni znaci ovog kvara su: ti elektrolit odredene gustoce mije5anjem koncentrirane sulfatne kisehne 1 vode.
baterija prebrzo gubi kapacitet Uvijek treba ulijevati sulfatnu kiselinu u vodu uz intenzivno mije~anje a ne obratno!
povisena temperatura elektrolita - redovno mjerenje gustoce elektrolita
snizena gustoca elektrolita - redovno punjenje prema uputi proizvodaca.
clanak ne plini na kraju punjcnja
Kod zabrtvljenih olovnih akumulatora posebnu paznju pri odrzavanju treba
napon nckog clanka nizi od ostalih, i za vrijeme punjenja i za vrijeme obratiti samo na ispravni reZim punjenja. Nmme zbog zabrtvljenosti akumul~tora
praznjenja
napon clanka pada na 0 v u praznom hodu. ne smije se tokom punjenja prcmasiti napon plinjenja. U protivnome moze doCI do
osteeenja akumulatora.
Otklanjanje kvara:
zamjena separatora
- zamjena clanka Nika1-kadmij akumulatori
- ispiranje taloga.
Osnovni sastavni dijelovi nikal-kadmij akumulatora su:
Sulfatizacija je proces pn koJem se stvaraJu vehki kristah olovo-(II)-sulfata koJI - pozitivne elektrode - aktivna masa kod n~punjenog .~kumulatora je ni-
smanJUJU aktJvnu masu elektroda, a da sam1 ne sudjeluju u elektrokemiJskom kal-oksid-hidrat NiO(OH) s dodac1ma za povecanJe elektncke vodlJivosti
procesu. NaJcesC! uzroci sulfatizacije:
- negativne elektrode - aktivna masa kod napunjenog akumu1atora je kadmij
?rzanje akumulatora dulje vrijeme u ispraznjenom stanju
cesto nepotpuno punjenJe (Cd) u obliku praha
previsoka gustoca elektrolita - elektrolit - kalij-hidroksid KOH razrijeden Cistom (destiliranom) vodom.
rad pri povisenim temperaturama (iznad 40 "C). Gus toea elektrolita znaeajno ovisi o temperaturnom podrucju rada. Za temp~­
rature rada vise od -15 "C obicno se pnprema elektroht gustoce
Karakteristicni znaci ovog kvara:
1,19 ... 1,21 g/cm 3 (23 ... 25 "Be), a za nize temperature rada gustoca elektrolita
baterija prebrzo gubi kapacitet treba da bude veca od 1,26 g/cm 3 .
povisena temperatura elcktrolita za vrijeme punjenja Nosivi dio elektroda sastoji se od perforiranoga celcnog lima iii .eelicne p!et".ne
neznatno povecanje gustoce elektrolita nakon punjenja mreZe. Zbog toga se ovi akumulatori, kao i nikal-zeljezo akumulaton, zovu 1 cehcm
pov1sem napon na poeetku punjenja
akumulatori.
 714
ELEKTRttNA POSTROJENJA I URE£lAjl
Kemijski proces u nikal-kadmij akumulatoru opisuje jednadzba
praznjenje
2Ni0(0H)+Cd+2H 2 0 ~ 2Ni(OH)z+Cd(OH) 2 .
punjeDje
Prilikom praznjenja na pozitivnojdektrodi se stvara nikal-(II)-hidroksid Ni(OH) , [
2 no je prepunjavanje do iznosa struje od 0,1 C A.
a n~. ne~a!IvnoJ.. elektrodi_kadmiJ-hidroksi? Cd(OH) 2 . Elektrolit ne _sudjeluje u 1
kemiJs_koJ reakc!Jl nego sluz1 samo za prenosenJe hidroks1dmh wna. Pn praznjenju
se tr~se a pn punJeDJU stvaraJu neznatne kolicine vode, te se gustoca elektrotita
miJenJa sa stanJem napunjenosti akumulatora. To znaci da se mjerenjem gustoce
elektrohta ne moze zakljuciti o stanju napunjenosti akumulatora.
. ~natno prije zav~setka punjenja na pozitivnoj elektrodi zapocinje izdvajanje
kls1ka, dok se vod1k IzdvaJa na negativnoJ elektrod1 tek na kraju punjenja. Izvede li
se nega!Jvna ekktroda s viskom aktivne mase, nece se ni na kraju punjenja izdvajati
vod1k, dok klsikizdvojen na pozitivnoj elektrodi difundira do negativne elektrode j
stvara. kadmiJ-hidroksid, sto znaci da se u toku procesa punjenja ne razvijaju
phnoVI. Zbog toga je moguce izgraditi zabrtvljene nikal-kadmij akumulatore.
Elektricke i eksploatacijske karakteristike
• Nazivni napon clanka: 1,2 V
• Napon plinjenja clanka: 1,55 ... 1,6 V
• Najvisi napon punjenja clanka: 1,8 ... 1,9 V (nezabrtvljeni akumulatori)
1,4 ... 1,5 V (zabrtvljeni akumulatori)
• Krajnji napon praznjenja clanka ovisi prije svega o izvedbi elektroda i struji
praznjenja i krece se u granicama od 0,85 V do 1,1 V.
• Kap~citet_ ovisi o vrsti elektroda, tipu akumulatora (zabrtvljeni, nezabrtvljeni\
struJI praznJenJa, temperatun elektrolita te o starosti akumulatora. U odnosu
premaolov~im akumulatorima, kapacitet nikal-kadmij akumulatora manje ovisi
o struJI praznJenJa. Tako npr. nezabrtvljem akumulator sa sinteriranim elektro-
dama nazivnog kapaciteta C 5 = 100 Ah na 20 oc ima kod praznjenja strujom I
kapac1tet od 80 Ah. Isti akumulator ima na -20 'C kapacitet od 85 Ah '·i
kod praznjenja strujom 10 , 5 65 Ah! ' olovnim akumulatorima. U odnosu na nikal-kadmij akumulatore ovi akumulaton
• Faktor punjenja: ~ 1.4
• Specificna energija: 20 ... 35 Wh/kg
• Unutrasnji otpor c1anka ovisi prije svega o izvedbi e1ektroda i temperaturi
elektrohta. Tako npr. unutrasnji otpor akumulatora sa sinteriranim elektrodama
izn_osi (0,03 .. : 0,06)/C 5 Qjclanku, dok kod ostalih izvedbi elektroda (cjeveaste, ·
sacaste) Iznosi (0,1 ... 0,4)/C, O/c1anku, sve kod temperature elektrolita od 20'C.
• Samopraznjenje ovisi o izvedbi elektroda, tipu akumulatora i temperaturi elek-
trohta. Tako npr. nezabrtvljeni akumulator sa sinteriranim elektrodama na
temperaturi od 20 do 30 'C izgubi oko 30% kapaciteta u sest mjeseci.
• Vijek trajanja akumulatora ovisi o tipu:
- nezabrtvljeni 10 ... 15 godina;
1 000 ... 2 000 cikl usa
- zabrtvljeni 5... 8 god ina; 250.. . 500 ciklusa
Akumulatori - 715
Metode punjenja
Sve sto je izlozeno u odjeljku o metodama punjenja olovnih akumulatora vrijedi i
za nikal-kadmij akumulatore, s time da se kod nikal-kadmij akumulatora dopusta-
ju ve6e struje punjenja u podrucju plinjenja. Maksimalna vrijednost struje punjenja
ogranicena je samo zagrijavanjem baterije. Kod zabrtvljenih akumulatora dopuste-
Osnovoi k>arovi nikal-kadmij akumulatora
Kvarovi nikal-kadmij akumulatora se dogadaju rijetko i uglavnom su posljedica
nestrucnog odrzavanja (metalni predmeti u elektrolitu, ulijevanje oneciscene vade iii
morske vode, neispravnost ventila i dr.). Opasnost od spoja medu raznopolmm
elektrodama je zanemariva. Trajno znacajnije smanjenje kapaciteta moguce je iii
eestim predubokim praznjenjima iii nekontroliranim punjenjem pri kojem tempera-
tura elektrolita premasuje 45 'C.
Odrlavanje nikal-kadmij akumulatora znatno je jednostavnije od odrzavanja
olovnih akumulatora i svodi se uglavnom na ciscenje kucista i pritezanje izvoda. Ne
postoji pojava analogna sulfatizaciji olovnih akumulatora, te nije potrebna redovna
provjera stanja elektrolita ni periodicko punjenje radi nadoknadivanja kapaciteta
izgubljenog samopraznjenjem.
1
Ostale vrste akumulatora
1
Od ostalih vrsta akumulatora sire se primjenjuju jos samo nikal-zeljezo i
srebro-cink akumulatori.
Karakteristike nikal-zeljezo akumulatora slicne su karakteistikama nikal-kadmij
akumulatora, s time da se nikal-zeljezo akumulatori ne mogu upotrebljavati pri
temperaturama okoline nizim od -20 oc, a imaju i znacajno samopraznjenje slicno
su jeftiniji i imaju duzi vijek trajanja.
Srebr<Kink akumulatori odlikuju se visokom specifienom energijom (80 ... 130 Whjkg)
u odnosu na ostale alkalijske akumu1atore i olovne akumulatore. To ih svojstvo
Cini osnovnim energetskim izvorom za neke vojne primjene (pogon malih podmor-
nica, napajanje sustava za vodenje raketa i dr.), gdje su osnovne mane srebro-cink
akumulatora, a to su kratak vijek trajanja od oko jedne godine i visoka cijena,
sekundarnog znacenja.
Od visokotemperaturnih akumulatora posebno je znacajan natrij-sumpor
akumulator. Ta se vrsta akumulatora odlikuje izuzetno visokom specificnom
energijom (150 ... 200Wh/kg) i normalnim vijekom trajanja od oko 10 godi-
na. Razvoj visokotemperaturnih akumulatora motiviran je zeljom da se raz-
vije elektromobil, komercijalno i tehnicki konkurentan automobiiu s klas1c-
 Punjaci akumulatora 717
716 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI
Metoda punjenja ovisi 0 vrsti akumu1atora, a generalna podjela je ~a ~unjeh
nim pogonom (str. 929). Osnovna mana visokotemperaturnih akumulatora nje o1ovnih i otvorenih nikal-kadmij akumulatora 1 na punJenJe za rtv JCni
jest u tome sto unutar vijeka trajanja dopustaju vrlo mali broj ciklusa hla·
nikal-kadmij akumulatora. . .
denja na temperaturu okoline. Taka je npr. kod natrij-sumpor akumulato·
ra dopusteno da se najvise 30 puta akumulator ohladi na temperaturu oko· Punjaci olovnih i otvorenih nikal-kadmij akumulatora mogu 1mat1 raznc karak-
line. To u stvarnosti znaci da se akumulator mora prakticki trajno odrzavati teristike punjenja, npr. IU, JUI1h WoW a (str. 711). . _ . .
na radnoj temperaturi koja kod natrij-sumpor akumulatora iznosi od 3011 Regulirani punjaCi maksimalno zadovoljavaju zahtjeve za brzmu. pu~JCDJah po-
do 350 C. I stignuti kapacitet i trajanje akumulatorske batenJe. PnmJer funkcwna ne s em~
ulirano un· aca dan je na sl. 1. lzmjenicm napon se transformatorom ..
I
;~ago<lav~ go divou te vodi na ventilsku jedinicu VJ koja upravlJa .toko;..energlJe.
Standardi o akumulatorima Upravljacka jedinica UJ regulira napon 1 stru!u p~npca prema za !Jjevanom
postupku punjenja djelujuci na trenutak uklapanJa tmstora.
JUS N.J3.721 (1981) 01ovni akumulatori. Starterski akumu1atori. OpCi zahtjevi,
uvjeti kvalitete i metode ispitivanja.
JUS N.J3.726 (1983) 01ovni starterski akumu1atori. Izvodi polova i cepovi. Mjere,
oznacavanje, uvjeti kvalitete i metode ispitivanja.
JUS N.J5.030 (1978) Nikal-kadmij akumulatori. Hermeticki cilindricni akumula·
tori. Opci zahtjevi, metode ispitivanja i mjere.
JUS N.J5.031 (1981) Nika1-kadmij akumu1atori. Hermeticki prizmaticni akumula·
tori. OpCi zahtjevi, metode ispitivanja i mjere.
JUS N.J5.032 (1978) Nikal-kadmij akumu1atori. Hermeticki dugmetasti akumula-
tori. Opci zahtjevi, metode ispitivanja i mjerc.
JUS N.J5.033 (1985) Nikal-kadmij akumulatori. Otvoreni prizmaticni akumulato- ,
ri. Tehnicki zahtjevi i metode ispitivanja.
IEC 95-1 (1980), 95-2 (1984), IEC 254-1 (1983), 254-2 (1985), IEC 285 (1983), IEC
509 (1976), IEC 622 (1978), IEC 623 (1983), IEC 896-1 (1987).

PUNJACIAKUMULATORA

Akumulatori se pune istosmjernom strujom, pri cemu se elektricna energija

pretvara u kemijsku. Uredaji kojima se pune akumulatori zovu se punjaci. Ka-
ko je redovito izvor energije distributivna izmjenicna mreia, punjaci su danas
ustvari rcgulirani isprav1jaci izvedeni s poluvodickim komponentama (tiristo-
rima i diodama). Za posebne namjene gdje se traZi minimalna masa i dimen-
zije punjaca oni se izvode s istosmjernim pretvaracem s visokom radnom frekven-
cijom kako bi se smanjile dimenzije transformatora i prigusnice. Napajanje
istosmjernog pretvaraca iz distributivne izmjenicne mreze je preko diodnog
ispravljaca i LC-filtra.
Ovisno o nacinu upotrebe akumu1atora moguce su dvije vrste pogona: baterijski
kod kojega se trosila napajaju samo iz akumu1atorske baterije a pri punjenju su
trosila isk1jucena i paralelni pogon kod kojega su punjac, akumu1atorska baterija i
trosila sta1no paralelno spojeni.
1 nDDDJOnJe UJ. 2 generator 1mpulsa. 3 regulator struJe, 4 <>lrujno ogron:CenJe
5 rPgulotor nopono 6 poja[olo s1gnolo struJe
Sl. 1. -Funkcionalna shema reguliranog punjaca
Punjaci zabrtvljenih nikal-kadmij akumulatora znacajno se razlikuju, ovisnok-~
brzini punjenja. Za sporo pullJenJe na]povoiJmJa Je 1zvedba gdje se pum poiU ._a
rakteristici desetsatnom strujom u trajanju 14 satL Tako se redovno pune c1hndncm
zabrtvljeni akumulatori malih kapaciteta. Za brzo punJCnJe u traJanJU od 30 mm.do?
sata, gdje nije dopusteno prepunjavanje akumulatora, .upotreblJaVaJ~ se slozemJ~
punjaCi. Funkcionalna blok-shema 1ednoga takvog punJaca ul'raviJanog m1kroproc~
sorom dana je na sl. 2. Punjenje sest akumulatorskth batenJa obavlp se pomocu
718 ______ _ _________ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Sistemi za neprekidno napajanje _ 719

istosmjernog pretvaraca pulsovima struje. Na kraju svakog impulsa i svake pauze SISTEMI ZA NEPREKIDNO 1'-AI'AJANJE
mjeri se napon na akumulatorskoj bateriji. Razlika napona znacajno se poveca kad
pocne prepunjavanje, a kad razlika napona prijede zadanu vrijednost prekida se Sistemom za neprekidno napajanje (SNN) smatra se elektronicki neizravni
punjenje akumulatora. Proces obrade podataka i izbor jednog od sest moguCih izmjenicni pretvaracki sistem sa spremnikom elektricke energije u istosmjer-
kanala u vremenskom slijedu provodi mikroprocesorska jedinica. Napunjenost i nom medukrugu (SNN s dizelskim elektroagregatima v. na str. 687). Osnovna
stanje akumulatora pokazuje se displejom i signalizira zvucno. Punjac je namijenjen je namjena SNN-a da osigura neprekidnost izmjenicnog napajanja. Pod_ nepre-
za punjenje akumulatora koji se upotrebljavaju odvojeno od samog punjaca - kidnoscu izmjenicnog napajanja smatra sc odrzavanJe napona 1 frekvenCIJe unu-
baterijski pogon. I tar naznaCenih odstupanja u ustaljenom i prijelaznom stanu te distorzije i pre-
PunjaCi za punjenje zabrtvljenih nikal-kadmij akumulatora, veceg kapaciteta, u pa- kida u napajanju unutar granica odredenih trosilom. SNN moze sluziti i za
ralelnom pogonu ored napona mjere i temperaturu akumulatora i temperaturu oko- poboljsanje kvalitete napajanja odrzavajuCi karakteristike napajanja unutar specifi-
line. Napon punjenja takvih punjaca u pravilu iznosi 1,43 V po clanku za temperatu· ciranih vrijednosti. Neke od najcescih primjena SNN-a su:
ru okoline 20 "C i smanjuje se za 2,5 mVj'C po clanku, a kad razlika temperature
akumulatora i temperature okoline prijede 6 "C napon punjenja smanjuje za Korisnici Trosila
14,1 mVj"C po clanku a kod razlike temperatura veCih od 12 "C prekida se punjenje
akumulatora i prelazi se na odrzavanje. Napon odriavanja je 1,36 V po clanku za racunski centri elektronicki sistemi za obradu podataka
temperaturu akumulatora 20 'C i takoder se smanjuje za 2,5 m V j"C po clanku. Takvi PTT telekomunikacijski uredaji
punjaci mogu biti izvedeni s reguliranim ispravljacem ili istosmjernim pretvaracem. radio i TV -centri uredaji za proizvodnju radio i TV programa
bolnice medicinski uredaji u operacijskim salama i intenzivnoj
220V/IOHz njezi
aerodromi uredaji u kontroli leta, rasvjeta piste i dr.
36V/6A feljeznica telekomandni i signalni uredaji
napon batenJe uredaji za registraciju dogadaja: procesna racunala
elektrane
k5d baleriJe instrumentacija (posebno u naftnoj i kemijskoj industri-
industrija
ji), procesna racunala

Osnovna struktura SNN-a, prikazana na sl. Ia, sastoji se od ispravljaca, akumu-

latorske baterije i izmjenjivaca. U regularnom rezimu rada ispravljac odrzava
akumulatorsku bateriju napunjenom i preko izmjenjivaca napaja trosila. U slucaJU

mrei:a

lspravlJa(

aku bateriJO

statJ(ka preklopka

Slika 2. Funkcionalna blok-shema punjaca upravljanog mikroprocesorom Sl. 1. Najcesce strukture sistema za neprekidno napajanjc
 lzravna pretvorba sunceva zracenja u el. energiju __ --- _721
720_- ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREDAJI
prekida napajanja iz mreze izmjenjivac se napaja iz akumulatorske baterije i trosila - odstupanje frekvencije < ±0,5 %
nemaju prekid u napajanju. Po povratku napajanja iz mreze ispravljac preuzima - distorzija izlaznog napona <5%
napajanje izmjenjivaca i punjenje akumulatorske baterije. 1,5 ... 2 nazivne vreijednosti
- izlazna struja u katkom spoju
Radi smanjenja vjerojatnosti prekida u napajanju ovakvoj osnovnoj strukturi
SNN-a dodaje se staticka preklopka prema mrezi, sl. lb. Osnovna namjena staticke - autonomija rada na akumulatorsku
bateriju ;:::10 minuta
preklopke jest da omoguci prebacivanje trosila s napajanja iz izmjenjivaca na
napajanjc iz mreze bez prekida u napajanju u slucaju kvara izmjenjivaca. Ponekad, - temperatura okoline 0 .. .40 oc.
se prebacivanje napajanja s izmjcnjivaca na mrezu 1zvodi i pri ukljucenju tros!la l ·
velikim strujama uklapanja te za ,ciscenje" kratkog spoja u krugu trosila (izlazne Standardom IEC 146-4/1986 definirane su metode specificiranja karakteristika i
struje izmjenjivaca u kratkom spoju su tipicno 1,5 ... 2 pula vcce od nazivne struje)., metoda ispitivanja sistema za neprekidno napajanje.
Prebacivanje napajanja s izmjenjivaca na mrezu uvijek se obavlja automatski, a
povratak na napajanje preko izmjenjivaca obaviti ce se nakon nestanka uzroka za
prebacivanje napajanja na mrezu. IZRAVNA PRETVORBA SUNCEV A ZRACENJA
Ova iii vise SNN-a mogu se spojiti paralelno, sl. lc, bilo radi povecanja snag~ U ELEKTRICNU ENERGIJU
bilo radi povecanja pouzdanosti napajanja. U ovom drugom slucaju ukupna snaga FOTONAPONSKIM MODULIMA
svih SNN-a je veca od snage trosila, tako da ispad jednog SNN-a ne utjece na
napajanje trosila. I u. ovom slucaju moze se postaviti staticka prcklopka izmedu
troSila i mre:Ze.
Fotonaponska celija izradena je na staklu kao nosacu ~elije i prednjoj zastiti od
atmosferilija, od poluvodickog materijala, amorfnog sthCIJa,. kao aktiv~10g sloJa, u
Prema snazi i broju faza na izlazu SNN-i se mogu podijeliti u tri skupine: kojem dolazi do izravne pr~tvorbe _su_nceva zraeenJ~ u elektncnu ener~IJU. Amorfm
a) jednofazni SNN snage tipicno od 200 do 2 000 VA; SNN je kompaktne izvedbe silicij nalazi se izmedu dvaJU vodiJIVIh slojeva k()JI _slu~e za odvo<ienJe get;~enrane
(ispravljac, akumulatorska baterija i izmjenjivac u istom kucistu) i namijenjen je fotostruje. Kao straznja zastita konsti se PVC fohJa 1h staklo. Fot~:maponskt modul
1
za smjeStaj u uredske prostorije sastoji se od 29 celija spojenih u seriju. SpaJanje se obavlJa za vnJeme tehnoloskog
b) jednofazni SNN snage tipicno od 2 do 20 kVA; ponekad je kompaktne izvedbe procesa izrade eelija (modula).
kao pod a), no cesce je svaki dio SNN-a zasebna cjelina i montira se u posebnt
prostorije
c) trofazni SNN snage tipicno od 20 do nekoliko stotina k VA; dijelovi SNN-a '
zasebne cjelinc i montiraju se u posebne prostorije.
Osnovne tehnicke karakteristike SNN-a razlikuju se od proizvodaca do proiz
daca, no kao prosjecni osnovni tehnicki parametri mogu se navesti:
-ov l:: r--------
nazivni ulazni napon 220 V iii 3 x 380 V
dozvoljeno odstupanje ulaznog
napona ± 10% iii ponekad ± 20%
0.8
r-----
0.6
naLivna frek vencija ulaznog
napona 50 Hz iii 60 Hz
0.4
dozvoljeno odstupanje frekvencije
ulaznog napna ±5%
naLivni izlazni napon 220 V iii 3 X 380/220 V
odstupanje izlaznog napona u
10 12 14 16 22 v
ustaljcnom stanju <±1%
odstupanje izlaznog napona u u-
prijelaznom stanju < 10% za 100% promjcne tereta
Sl. 1. Strujno-naponske karakteristke modula ovisne o insolaciji
nazivna frekvencija izlaznog napona 50 Hz iii 60 Hz
46 Kon~arev prirucnik
722 ELEKTRIC::NA POSTROJENJA I UREDAJI ltravna pretvorba sunceva zracenja u el. energiju - 723
Karakteristke standardnoga fotonaponskog modula pri insolaciji I 000 W/m 1 i
temperaturi okoline T = 298 K
E~

Napon otvorenog kruga Uoc 20,5 v ~·~

:;, E
Struja kratkog spoja Isc 1,085A -§i:;::J
Nazivni napon Un 13,5 v g_~
-

Nazivna struja In 0,910 A

Nazivna snaga
PovrSina modula
Pn
A
12,25W
0,297m 1
jf ru

Dimenzije
Masa staklo ~ PVC folija m
919,310mm
2,9kg
c
0
,
staklo -·- staklo m 4,8kg t 0

Koeficijent korisnog djelovanja celije 5,1% ~ ~ ~

1:aktor punjenja (fill factor)
modula
F'F
4,4%
0,55
~ ~

~
0 0

Dozvoljeno odstupanje navedenih vrijednosti ± 5 %. 8

~

--·---- ---------------~

~ ,
1.2

:<
:0::

.f i
If\
0.8 0
0

.: • E
0.6
~ f I "~
~ ~~
,
04 70"( ---
"E
-o
•
.·1 .I ~ c .9
800[ ---- " ,_,...l 1· II ""d-
~a ~
0.2 ...·· i 0 g.~ g
i I H~ ~

~./
10 11 14 16 18 20 22 v
u-:--------
SL 2. Ovisnost strujno-naponske karakteristike o temperaturi modula
I
I
/ .
i ,
S razvojem tehnologije i masovnom upotrebom fotonaponski sistemi postaju
ckonomski konkurentni i prihvatljivi.
1
__ \
,)....,. ............
.1' ,/
;!
Primjena fotonaponskih sistema po redoslijedu prihvatljivosti: 0

I. Javna rasvjeta 3. teiekomunikacije: repetitori

I NIO/NIO I
2. .,ignalizacija: ZeljezniCka telefoni afi5Jaua ouafo
IU~l.O]i3J
pomorska sateliti ISOUpO

4_ alarmni sistemi (obavjestavanje i uzbunjivanje) ,

cestovna 5. crpljenje vade
aerodromska 6. specijalne potrebe za vojne svrhe.
724 ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREDAJI Sistemi za neprekidno napajanje _ _ _ _ _ _,____________ 725
,--------,
i SKLADISTE j - energija valova mora, - biomasa.
- termalna energija mora,
L__~E~J:_ __j
0 pretvorbi sunceva zracenja u toplinu solarnim kolektorima v. str. 992.
i
METALOM OKLOPLJENI VODOVI

Metalom oklopljeni vodovi namijenjeni su za prijenos el. energije u elektranama

sistem so 1Sprek1dOn1m napOJOnJem u r1tmu 1nsoloc1Jf
dodotn1 uredOJI uz s1stem za besprek1dno nopOJOnJe
s1stem mtegr 1ran u mrei: 1
Sl. 4. Blok-shema fotonaponskih sistema
OSTALI NEKONVENCIONALNI IZVORI ENERGIJE
Energija vjetra
I nazivnog napona 12 i 24 kV i nazivnih struja 2,5 do 30 kA
Posrednim djelovanjem Sunca nastaje zbog jakih strujanja vjetar, koji danas w
kompjutorizirano upravljanje vjetrenjacom uspjesno i ekonomski mozemo iskoristi· b) trofazno oklopljeni vodovi s metalnim pregradama izmedu faznih vodica iii
ti kao izvor energije.
Gustoca snage vjetra po I m presjeka okomito na smjer vjetra proporcionalna~
2
od generatora do transformatora i za razvod el. energije u postrojenjima.
Oklopljeni vodovi osiguravaju veliku pouzdanost pogona i sigurn?st za radno
osoblje, mali rizik ad pozara zbog luka, rad u svtm. vremensktm ~vjettma, ogra-
nirenje termickih i mehanickih ucinaka kratkog spoJa, stalno odrzavanJe dtelek-
tricne cvrstoce koje se posti.Ze pomocu efikasnog brtvljenja i nadtlaka unutar
plasta itd.
Vodic i plast izraduju se ad aluminija.
Rjesenja oklopljenih vodova u skladu su sa zahtjevima standarda IEC, ANSI,
DIN, itd., odnosno specificnim zahtjevima kupca.
Postoje dva osnovna tipa oklopljenih vodova (slika):
a) jednofazno oklopljeni vodovi koji mogu biti prirodno iii prisilno hladeni,
bez njih, prirodno hladeni, nazivnog napona 7.:! dn :'.4 k \' 1 na11vmh struJa 1,0
do 6,3 kA.

trecoj potenciji brzine vjetra v. Pri brzini vjetra od 40 km/h korisno mozemo
iskoristiti oko 350 Wjm 2 • Uz srednju godisnju brzinu vjetra od 20 kmjh, godisnja
energija dobivena iz I m 2 vjetra iznosi oko 657 kWh.
Ekonomicnost primjene energije vjetra ovisi o izboru lokacije, tj. dolaze u obzir
podrucja s jaCim i stalnijim vjetrom i s mogucnoscu akumulacije energije.
a)
Na takvim se mjestima moze instalirati niz zracnih turbina-aerogeneratora
(danas im je najcesce snaga 200 ... 500 kW).
Tok energije im je male gustoce snage u usporedbi s hidroelektranama.
Iskoristiva teorijska snaga vjetra P,
P,=0,371A-v 3 W,
A - povrsina kruga koji opisuju vrhovi krila vjetrenjace u m 2
v - brzina vjetra u m/s
bl
Uz pretpostavljene korisnosti vjetrenjace (0,65 ... 0,75), generatora (0,8 ... 0,9)
i teorijske snage vjetra (0,6) dobiva se snaga na stezaljkama generatora
Po~=0,22·A·v 3 W
1

! ~ ~ ~
T 'T -,-
U buducnosti mogu jos biti znacajni nekonvencionalni izvori energije kao sto su:
- energija plime i oseke, - geotermalna energija, Sl. I. Metalom oklopljeni vodovi: a) jednofazno oklopljeni; b) trofazno oklopljeni
726 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREElAJI Transformatorske stanice 727

TRANSFORMATORSKF: STANICE Stupne transfonnatorske stanice

Stupovi se obicno dijele u kategorije: laki srednji teski
Transformatorske stanice x/0,4 prema nazivnoj horizontalnoj sili na vrhu stupa: 5 ... 10. 10 ... 15, > 15 k N
Transformatorske stanice iTS) su elektrodistributivni objekti namijenjeni te se izraduju kao betonski (centrifugirani iii vibrirani), drveni, poliesterski, celicni
transformaciju i razdiobu elektricne cnergije. lzvodc se kao klasicno gradene, iii pocincani (resetkasti iii cjevasti) i aluminijski (resetkasti).
tvorniCki dogotovljene za rad u normalnim pogonskim uvjctima, s obzirom
temperaturu okoline, agresivnost atmosfcre, vibracije, vlagu itd. Predvidene su , Rade Koncar" proizvodi ove vrste stupnih transform. stanica:
unutraSnju (transformatorske stanice u zgradama) iii vanjsku montaZu Materijal stupa Aluminij Cdik pocinCani Beton
transformatorske stanice i transformatorske stanice u kucistu).
Ove dvije posljednje vrste obicno se tvornicki dovrsavaju za: Konstrukcija resetkasti resetkasti portalni
broj prikljucaka na mrezu sred. nap., I 2 stupa prizmatiCni piramidni
3 iii vise
tj. polozaj u mrezi prikazan kao
po Cemu se stanica naziva
---..
krajnja
---
prolazna
--+-
Cvorna
lzvedba konti-
nuirani
nekonti-
nuirani
nekonti-
nuirani
okrugli
centrifugirani
razne vrste prikljucaka srednjeg i niskog napona (zracni, kabelski, mjesoviti). Tip stanice ALRSTS ALSTS RSTS STS BSTS
Ispitivanja transformatorskih stanica x/0,4 provode se po pojedinim elementima
(prema tab!. 1), buduci da ne postoji jedinstveni JUS iii IEC standard za stanicu Tipicna jednopolna shema stupne transfon_natorske stamce
kao cjelinu. prikazana je na sl. I. Niskonaponsk1 ormanc1 IzraduJ~ ~e. od
a]uminijskog iii ccJicnog lima, odnosno pohestera, naJCCSCC U
Tab!. I. Ispitivanje TS x/0,4 po e1ementima stupnju zastite IP54. Osnovni elementi stamce pnkazam Sll na
sl. 2. Visine stupova iznad nivoa tla krecu se (u prav1lu) od 7.5
Element Opseg Osnovni Dodatni Vrsta do lOrn.
TS x/0,4 ispitivanja standard standard ispitivanja
energetski zagrijanje u Sl. I. Tipicna jednopolna she·
IEC 76-2
transformator kuCistu rna stupnih transformatorskih
JUS N.Hl.012 - tipska stanica
buka (I) IEC 551
I
razvod niskog prema IEC 439-1 IEC 890 tipska i
napona (3) str. 355 JUS N.K5.503 JUS N.K5.505 pojedinacna
razvod srednjeg prema IEC 298 IEC 694 tipska i
napona (3) str. 361 JUS N.K3.503 IEC 529 pojedinacna
JUS N.B4.050
stup mehanicka IEC 652 GSE 43/83 (4) tipska
ispitivanja
-·
kuciste klimatska prema dogovoru ·- tipska I
otpornost (I) proizvodac-
-korisnik
kondenzatorske zagrijanje IEC 70 - tipska Sl. 2. Stupna resetkasta stanica
baterije JUS N.J6.020 1 - odvodnik prenapna
(1) IspitavallJa se provode na zahtjev konsmka. ~- rastavna sklopka
(2) Provode se samo ako razvodi nisu prethodno ispitani. 3 - osiguraci srednjeg napona
(3) Prijedlog standarda. 4 - energetski transformator
(4) Granski standard 5 - ormaric niskog napona
 ______________ 729
ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREDA)I Transformatorske stanice
1
Tipicni dijagrami nosivosti za kruznu, kvadraticnu i pravokutnu konturu dani Zatvorene transfonnatorske stanice
)
su na sL 3. Osnovni tehnicki podaci stanica dani su u tabL 2.
Zatvorene transformatorske stanice razlikuju se s obzirom na:
a.b- alumJniJSkl reSetkastJ - izvedbu (u zgradi, u vlastitom kucistu)
pr1zmatJC.m stup
a- konttnuJrom - dispoziciju i nacin posluzivanja (vanjsko ili unutrasnje), sl. 6.
b- nekonttnU!rani - nivo postavljanja sl. 5.
c- betonsk1 stup
- pokretljivost (nepokretna tj. s betonskim iii drugim temeljem, pokretna tj. na
saonicama, traCniCnim ili cestovnim vozilima, preseljiva).

Sl. 3. Dijagrami nosivosti stupova

TabL 2.
Osnovni tehni~ki podaci stupnih stanica ,R. Kon~ar"

ALRSTS BSTS
Sl. 4. Osnovne dispozicije tvornicki izradenih TS x/0,4
Nazivni napon kV 12 iii 24

Nazivna snaga kVa do 100 do 250

Polozaj u mreZ.i krajnja krajnja iii prolazna

2 2. poluukopono 1
Broj odvoda NN(JR ' do 3/3 do 4/4 3 ukopana

Nazivna struja odvoda NN/JR 2 ' A do 250/125 SL 5. Nivo postavljanja TS x/0,4

Nazivna kratkotrajno podnosiva 2 ' KuCista zatvorenih transformatorskih stanica obicno su: metalna (aluminijski iii
struja (1 s) SN/NN kA 12/9 12/15 relicni lim, plastificiran, pocincan iii zasticen premazima), klasicno zidana, betonska
(monta:lna iii kompaktna), poliesterska (s ispunom medu slojevima ili bez nje) iii
kombinirana (kombinacija metal-poliester ili beton-poliester).
1
) Nosivost - maksimalna rezultantna sila reducirana na vrh stupa.
21
NN - energetski razvod n.n .. JR - javna rasvjeta, SN - srednji napon.
730 ELEKTRICNA POSTROJENJA I URE£lA]I Transformatorske stanice 731

Uobicajene su ove snagc energetskih transformatora (kVA): do 630, l 000,

2 x 630, 2 x l 000, Upotrebljavaju se uljni transformatori tipa ONAN (suhi transfor-
matori kod TS u zgradama i spec. namjene v. str. 309), obicno grupe spoja DYn5.
prijenosnog omjera 10/0,4, 20/0,4 iii prespojivi 10 ~ 20/0A, s mogucnosti regulacije
napona ±2 x 2,5 %. Paralelan rad transformatora, zbog velikih struja kratkog
spoja, nije uobicajen.
Tipicna jednopolna shema distributivnc stanice prikazana je na sl. 6.

"'
N

0
"0

Sl. 6. Tipicna jednopolna

shema distributivne tran-
g..,. ..,. sformatorske stanice
:;;-
00
0
0 "0
"0

PRIKLJUCAK ZA
JAVNU RASVJETU

Osim za srednji napon sklopni se blokovi primjenjuju i na nizenaponskoj stra-

ni: za energetski razvod (NN), za javnu rasvjetu (JR) i za kompenzaciju jalove
energije.

Transformatorske stanice gornjeg napona II 0 kV

Trafostanice se sastoje od postrojenja 110 kV, postrojenja srednjeg napona,

energetskih transformatora te pomocnih postrojenja i sekundarne opreme.
Danas se grade dvije vrste trafostanica gornjeg napona l 10 kV:
- stanica s postrojenjem 110 kV i transformatorima smjestenim na otvorenom, as
postrojenjem srednjeg napona, pomocnim postrojenjima i sekundarnom opre-
mom smjestenom u zgradi i
- stanice koje su u potpunosti u zatvorenom prostoru (zgradi).
Optimalna konfiguracija za zadane lokalne prilike rjesava se projektom za svaku
stanicu posebno, a postoje i tipizirana rjesenja koia sam a treba uklopiti (prilagoditi)
u lokalne prilike, kao sto je:
732_ ELEKTRI~NA POSTROJENJA I UREE>AJI Transformatorske stanice .. 733
Tipska TS 110/x kV tora uzemljuju se preko zajednickog otpornika za transformaciju 110/35 kV, a
svaki transformator preko svog otpornika za transformaciJU 110/20 1 110/IOkV.
Stanica se sastavlja od modula, tj. tipiziranih funkcionalnih cjelina, npr. polje
llOkV, polje srednjeg napona, razvod pomocnog napona i sl.
Zbog visokog stupnja tipizacije elemenata pojednostavnjeno je i projektiranje
stanice. Na bazi postojece standardne dokumentacije modula izraduje se prilagodna Q8
dokumentacija koja sadrzi uklapanje trafostanice u mikrolokaciju, te veze medu
modulima.
Tipska TS 110/x kV moze se naciniti u dvije izvedbe:
jednostavnija stanica ima na 110 kV strani jednostruke sekcionirane sabirnice
za maksimalno 4 vodna polja (v. shemu na sl. 7) Q1
110 kl'
slozenija stanica ima na II 0 k V strani dvostruke sabirnice i neogranicen broj
vodnih polja 110 k V.
Osim ovih dviju izvedbi, s elementima tipske stanice moguce je realizirati i tzv.
specijalne stanice koje se grade kad se zahtjevi ne mogu zadovoljiti tipskirn
rjesenjem (neke industrijske stanice, veca rasklopista 110 kV s transformacijom i sl.).
Na bazi rjesenja tipske TS 110/x k V na zahtjev se izvode i TS s gornjim
naponom: 38; 66; 72,5; 116 i 132 kV, s tim sto su za gornji napon 38 kV postrojenja
oba napona smjestena u zgradi.
SN postrojenje moze se izvesti za direktnu transformaciju 110/x kV ili za
prikljucak medutransformatora 35/10 (20) kV iii 20/10 kV, sto se primjenjuje kada
postoji trajna potreba za dva donja napona u stanici ili u prijelaznim razdobljima
kada SN-mreza postupno prelazi s jednog napona na drugi (npr. prelaz 10 na
20kV).
Postrojenje 110 kV jednostavnije stanice vanjske je izvedbe s centralno smjeste·
nim sabirnicama i simetricno rasporedenim vodnim i transformatorskim poljima u
odnosu na sekcijske rastavljace.
Polje se sastoji oct nekoliko modularnih cjelina (npr. sabirnicki modul i izlazni
modul vodnog polja) koje su smjestene svaka na svojoj nosivoj konstrukciji.
U upravljackoj prostoriji zgrade pripada svakom polju jedan ormar sekundarne
opreme za upravljanje, mjerenje, zastitu i signalizaciju.
Dok se vodovi i glavne sekcije sabirnica uzemljuju nepomicnim zemljospojnicima
(v. shemu na str. 731) svi drugi odsjeci pojedinih polja i sabirnica (izmedu dva
sklopna aparata) predvideni su za uzemljenje pokretnim uredajima.
Energetski transformatori 20/20/6,7 MV A i 40/40/13,3 MVA imaju regulacijsku Sl. 7. Jednopolna shema jednostavnije stanice
preklopku za podesavanje napona 110 kV (pod opterecenjem) za ukupno ±15% u
stupnjevima od 1,5 %. Postrojenje srednjeg napona sastoji se od sklopnih blokova s izvlal:ivim maloulj-
Zbog ogranicene struje tropolnog kratkog spoja na sekundarnoj strani (12,5 kA) nim prekidacima i jednostrukim izoliranim sabirnicama.
ne mogu paralelno raditi na 10 k V, a mogu paralelno raditi na 20 k V samo jedinice Sabimioe mogu imati do 4 sekcije. Blokovi su smjeste~i uza .zid pogonske
2 x 20 i na 35 kV obje veliCine 2 x 20 i 2 x 40 MVA. prostorije po sistemu ,licem u lioe", a kabelski prostor JC 1spod CIJele pogonske
Zvjezdiste 110 kV strane uzemljuje se direktno iii je neuzemljeno (zastita odvod· prostorije.
nikom). Zvjezdiste 12, 24 iii 38 kV strane uzemljuje se preko maloomskog otpor· Spoj trafopolja i energetskog transformatora izvodi se kabelima za struje do
nika koji ogranicava struju jednopolnog KS na 300, ili I 000 A. Oba transforma· 1250 A, a za struju 2 500 A go lim vodom. SpoJ medu blokov1ma 1stog trafopoiJa
734 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Relejna za5tita u elektroenergetskim postrojenjima 735
izvodi se oklopljenim vodom (v. str. 725). Isto vrijedi i za spajanje sekcija sabirnica Pritom se postavljaju zahtjevi s ohzirom na sljedeee parametre:
k~e w - pouzdanost: mjesto kvara ne smije ostati neisklopljeno
smjeStene na suprotnim stranama pogonske prostorije. - selcktivnost: isklop samo najnuznijeg dijela mreze
Za vlastitu potra.,nju sluze dva kucna transformatora prijenosnog omjera 10 iii 20 - osjetljivost: svaki kvar u mreZi mora se detektirati
ili 30 iii 35/0,4/0,231 k V snage 250 k VA koji ne smiju raditi paralelno. Postoji - sigumost: ako nc postojc kvarovi u mreli zaStita ne smijc proraditi.
akumulatorska baterija 220 V te dvije baterije 48 V s pripadnim ispravljaCima i Jzbor zastite ovisi 0 vaznosti i u1ozi stieenog objekta u elektrocr!ergetskim postroje-
razvodom. nju i 0 ekonomskoj opravdanosti primijenjenog opsega zastite.
Za kompen:aciju jalove .mage do 20% snage transformatora na srednjonaponskoj Pri projektiranju i poJeSavanju 7.aStite nastoji sc osigurati moguCnost rezervne zaStitc
(SN) strani ugraduju sc kondenzatorske baterijc: u slueaju da osnovna 1.astita ipak zataji. Povc>Canje pouzdanosti postize se i preklapa-
2 x 4 MV A za transformatore 2 x 20 MVA. odn. 2 x 8 MVA z.a transformatore njem zastitnih zona pojedinih zastita.
2x40MVA. Po izvedbi releji mugu biti elektromehanicki iii staticki (elektronicki). Sve sira
Mreznotonfrekventni (MTK) signal injektira se paralelno, simetricno u sve tri primjena statickih releja, njihove specifieoosti te razvojni putovi pojedinih proizvodaca
faze na sabirnicama SN-postrojenja. ukazuju na kompleksnost problema odabiranja, pa se dijelovi postrojenja mogu stititi
Za prenaponsku zastitu postoje odvodnici na prikljuccima i zvjezdistima primar· na viSe naCina.
ne i sekundarnc strane svakoga energetskog transformatora te na svakom prijelazu Nova tendencija razvoja je primjena procesora u zastitne svrhe. Procesorski releji ee
kabel-zracni vod srednjeg napona. pruZiti nove moguCnosti kao Sto su trajni samonadzor, moguCnost komuniciranja i
Zgrada je montazni objekt s prizemnom i katnom etazom konstruktivno izveden integriranja sa drugim funkcijama u sistemu.
modulima tlocrtnih dimenzija 7,2 x 7,2 m. U tab!. 1- 5 dane su samo orijentacijske preporuke za izbor zastite s odgovarajueim
Osnovni tip zgrade ima sve sadrzaje potrebne funkciji jednostavnije stanice. tipovima statickih releja proizvodnje ,.Rade Konfur".
Sastavljena je od cetiri osnovna modula 7,2 m: dva za smjestaj SN-postrojenj~ lzbor za5tite generatora prema tab!. I. vrijedi z.a genera tore veeih snaga ( > l MVA).
jedan za smjestaj opreme upravljanja i informatike te jedan za pomocne prostorijei Za manje generatore niskog napona obicno jc dovoljna prima rna nadstrujna i termicka
AKU-baterije. Daljnji (slozeniji) tipovi zgrade dobivaju se dogradnjom jednog ili za8tita ugradena u prekidac.
dva osnovna modula od 7,2 m, a omogucavaju ugradnju SN-postrojenja veeeg
opsega, ugradnju postrojenja MTK ili komhinirano.
srastucim snagama kratkih spojeva u isprepletenoj mreZi sve se cesee primjenjuje
za!tita sabimica.
Osnovni podaci jednostavnije tipske stanice Znaeenje omaka u tab!. 1 - 5:
primjenjuje se: e opeenito ili izrazito
Gornji
Donji napon 0 ako je moguee ili prema potrehi
napon
x samo u izuzetnim sluCajevima
Nazivni napon kV 123 38 24 12 rijetko ili se uopee ne primjenjuje
Napon transformatora kV 110 36.75, 31,5 21 10,5 Za za5titu visokonaponskih motora primjenjuju se kompleksni motorski releji, kao
Nazivna snaga transform. MVA 20,40 20 40 npr. RITC 183 ,R. Koncar", koji objedinjuje sljedeee funkcije:
Nazivna struja voda A do 600 do 300
Kratkotr. podesiva struja kA 25 12,5 - za8tita od kratkih spojeva (l >i
Broj vodova do 4 do 10 16 30 - z.aStita od predugog 7Aleta (I>, t)
- termicka zastita (91 >, 91 >)
- zemljospojna z.astita (T 0 >)
- z.aStita od nesimetricnog
RELEJNA ZASTITA U ELEKTROENERGETSKJM POSTROJENJIMA optereeenja (J 2 >)
Za motore veCih snaga ( > 2 MW) primjenjuje se i diferencijalna z.aStita. Kod sinkronih
Relejna zastita u elektroenergetskim postrojenjima trajno nadzjre karakteristil!nc motora primjenjuje se i ?a,tita od nestanka uzbude te rotorska zemljospojna zastita Kod
elektricne iii druge velicine, npr. struju, napon, frekvenciju. temperaturu i sl, te 11 pojedinaCoih visokonaponskih motora ili grupe motora spojenih na iste sabirnice,
automatski aktivira ako se prijedu pode5ene vrijednosti. Njena svrha je isklapanje potrebno je kontrolirati napon napajanja zbog opasnosti od preoptereeenja (smanjenje
mjesta kvara ili otklanjanje poremeeaja koji bi mogli dovesti do kvara. napona1 ili nekontroliranog pokretanja kod nestanka i povratka napona napajanja.
Tab!. 1. w
.....
Izbor za~tite generators
"'
I II
Vrsta zastite Kvar- poremecaj RK relej tip 1...4 4 ... 50
MVA MVA
diferencijalna unutrasnji kratki RDIM 111
generatora spojevi, spoj medu
namotima
0
• •
diferencijalna unutrasnji kratki RDIM 109 - za dvonamotni
bloka spoJeVI transformator
generator-
-transformator RDIM 110 - za tronamotni • • •
transformator
nadstrujna kratki spojevi RIVC 148 - momentani i
vremenski clan
RIUM 159 - nadstrujno 1 ) • • • •
podnaponski
zemljospojna zemni spoj namota RUVA 117- 95% namota
statora +RUWA 118- 100% namota
RUWM 112E - selektivna za
0
• • •
+RPVB 105 paralelni rad
prena ponska pogonski prenapon RUVA 115 - momentani i
vremenski clan 0
• • •
od nesimetriCnog nesimetriCno RIVB 132 -
optereCenja optereCenje RIVB 146
---------··
- • • •
nastavak tabl. 1.

zemljospojna
rot ora
zemni spoj
rotorskog namota
RIXA 161
+RNI 111 0
• • •
od povratne snage motorski reZim rada RPVB 105
+RV 117
02) •3) •3)
•
od preopterecenja termicko
preoptereeenje
RZT 10 0
• • •
RTP 600E - priklj ucak na
termicka pregrijavanje
Pt 100 sonde 0
• • •
RPZC 103 - podreaktantni relej
od nestanka
uzbude
nestanak uzbude
(asinkroni rad) +RV 117 - integrator
- 0
• •
od spoja medu kratki spoj izmedu RUVA 117 - kod umjetnog
zavojima zavoja iste faze zvjezdista
- X X -
RDIM 111 - samo kod paralel-
(RIVA 165) nih grana
podfrekventna preopterecenje kod - - samo kod -
X X X
motorskog reZima motorskog reZima

od klizanja gubitak
polova sinkronizma
- - - - X 0

nadzor dioda prekid/kratki spoj - samo kod beskon-

rntiro;u<'ih dioda
-
taktne uzbude 0 0 0
•
distantna kratki spojevi LZ 92 - - X 0
1
Napomene: ) Kod samouzbudnog spoja generatora s tiristorskom uzbudom.
2
) Sarno kod turbogeneratora .....
w
3
) Nije potrebno kod Peltonovih turbina. .....
738 - - - - - - - - - - - - - - - - - ELEKTRI~NA POSTROJENJA I UREDIIJI Relejna zaitita u elektroenergetskim postrojenjima _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 739

Tabl. 2.
Pregled i~nih djelovanja i pode8enja za~tite generatora
Oil
o~
0 -"' 0
bl)-"'
0"'
e=Q' "'""'=§-
E
"''" 0 " i'J" e'"
"":.;;;;'!l"
!l-
Vrsta zaStite " ·a-
·a- " '"
u :;::::;-. "S' > G
ill u:;::::;-.
<a'" '"> ";::;'
0 :;::::;>
> :.=>
t)
....
"i~
-~
p.
" '"
.!::1 "0
J;l~

":;; t;'" ~" §,<a

p.
0 ..0
"'"
""" """
~ ,:.:: N"'" 0 ;;) ~~
0'"
P-.>0

diferencijalna generatora
• • • • • 10 ... 20% 0

diferencijalna bloka • • • • 20 ... 30% 0

nadstrujna • • • • 1,3 ... 1,4 I. 1,5 ... 3 s

zcmljospojna statora • • • • 5% u. 0,5 s

1,4 ... 1,6 u. 0

prenuponsk.a
• • • 1,25 u. 2s

od nesimetricnog opterecenja e • G G

Sl. 1. Primjer zastite generatora

zemljospojna rotora • 1000Q 2s

T
Oznake na sl. 1.
diferencijalna zastita
od povratne snage
• • • 2 s ')
15 s

- zemljospojna zastita rotora

zemljospojna zastita statora
od preoptereeenja • • • G G

- zastita od nesimetrije
L.astita od povrata snage
od nestanka uzbude •
• 0 G 2s

prenaponska zastita
nadstrujna zastita od spoja medu zavojima • • • • • 2,5% u. 0,5 s
[.IL termicka zastita
X< zastita od gubitka uzbude Napomene:
IN> zemljospojna zastita
distantna zastita
1) Brfi vremenski clan se primjenjuje ako je zatvoren ventil pogonskog stroja.
Z<
APU- automatski ponovni uklop G- ovisno o karakteristici generatora
K.T.- kontaktni termometar T - ovisno o karakteristici turbine.
 ~
Tab!. 3. lzbor za5tite transfonnatora

Vrsta zastite Kvar- poremecaj RK relej tip 0,5 ... 2,5 MVA >2,5 MVA
diferencijalna unutrasnji kratki spojevi, RDIM 109 - dvonamotni I
spoj medu zavojima transf.
RDIM 110 - tronamotni
transf.
- •
nadstrujna kratki spojevi RIVC 148 - neovisna I
vrem. karak t.
RIX 330- ovisna
vrem. karakt.
• •
kotlovska unutrasnji kratki RIVA 165
spojevi 0
•
diferencijalna unutrasnji jednopolni RDUA 91 - visokoimpedantni
- X
zemljospojna kratki spoj relej
Buchholzova I. st. - stvaranje plinova isporucuje proizvodac
ili gubitak ulja
2. st. - neki kvarovi namota
transformatora
• •
termicka preopterecenje kontaktni termometar isporu-
(temperatura ulja) cuje proizvodac transformatora
X
•
termicka preopterecenje RZT 10
(temperatura namota) X 0

termicka preopterecenje MXT !OQ

- X
(temp. ulja/namota) termoslika
Od previsoke povisenje napona nadnapon. - potfrekv. relej
- x•
indukcije sniZenje frekvencije
Napomena:
1 Prbnjenjuje se ako rn.oguCnooot znatnije pron-.jcnc Ccnokvencije.

Tabl.4. lzbor zaldte sablrnlca, kontrola prekidab

Srednji Visoki Vrlo visoki
Vrsta zaStite RK relej tip napon napon napon
RDIM 93 - niskoimpedantna dif. zastita
X X -
(za jednostruke sabirnice)
diferencijalna
zaStita RDUA 91 - visokoimpedantna dif. zastita
- 0 0
sabirnica (za jednostruke sabirnice)
RSX 2 - diferencijalna zastita s
- 0 0
usporedbom smjera
RIVC 147 - kombinacija strujnog
- -
X
zastita od +RV 654 i vremenskog releja
zatajivanja RST I - integrirano u RSX2 - 0 X
prekidaca
RBVC 109 - brzi strujni relej - X 0
nadzor RNB 901/902
isklopnog kruga 0
• •
zastita od RSVA 801/901, RSVA 903
nesimetrije
pol ova
- 0
•
Tab!. 5. lzbor za5tite voda
Srednji Visoki Vrlo visoki
Vrsta nstite RK relej tip Napomena napon napon napon
(6 ... 35 kV) (60 ... 220kV) (;.400 kV)
nadstrujna RIVC 248 - neovisna vrem. karakt. radijalna mreza
RIX 330 - ovisna vrem. karak. • X X

usmjerena RIX 331 - neovisna iii ovisna dvostrano na-

-
vrem. karakt. pajani vodovi 0 0
nadstrujna
Nastavak tahl. 5 na str. 742.
 Nastavak tabl.

vrsta zastite RK relej tip Napomena

Srednji
napon
I Visoki
napon
I
Vrlo visoki
napon
(6 ... 35kV) (60 ... 220kV) (;>400kV)
zemljospojna RIVA 165 - neovisna vrem. karakt. uzemljeno
RIX 310 ovisna vrem. karakt. zvjezdiste • X

usmjerena RIX 311 neovisna ili ovisna izolirano

zemljospojna vremenska karakt. zvjezdiste 0

termicka RZT 10 preopterec.

kabela 0 0

distantna I LZ92-l jednosistemski relej X

• X

osjetljiva RIX 315

visesistemski relej
osjetljivi usmjereni visokoomski
X
•
zemljospojna nadstrujni relej kvarovi 0 0

uzduZna ROIL 91 + pilot-vodici za kabele

diferencijalna (3 ... 30km) 0 0

usporedba faza potreban VF

prijenos sig. X 0

automatski I REA 1030 ~ 3 polni-visestruki 0

ponovni uklop
WT 91 ~3 polni 0

WT 96 ~I ili 3 polni 0 0
U angloameriCkim zemljama viSe se
kdrn. T:U:ne se pos'tiZe brZe

l r c:=;:a.-
.
3:
e.
~-Vl
5<!
~·Z
'"'
~ =·N V NV ~-

;.g.
~ N
Ns
~
=-e.
r.!:::
¥!1:1;1
~~-; ~-~ "
;;;·
::;· --n -·
0
3
[..2.
~2.
$
aa Co~~!f
p,.~~g .
i>
= r.=:c n r.n
~
I fJCI "g Q .:::
~g..~ra-
~
~
0;!
=
~
c:
-· ~ :t.
-
0
3
..... :;o:;- ......
;;.. p:J w
N V
~

~
~
~ 0 0 ( .g
::r
"'' 0..
s· ~:fr§ :::'- ~
r:.::
~ c.fl<
~ "
~
1tC~j=·
'0 ~ ~ t"l ~~@-·Np !'-'
!i
::::!. ::J 0..
"'o2. ~ '00 g_~_f;:,::r;, '"C
~
~- ~c
'0 c ti
'-
::s ,.n V ~-·If-
a....... ~
:J.
a
> _ ~:z: I o I 0 '(;;·
2. ~.tJ ~
r. (1l ..... V ::S 0.. N ~ ::::!.
_?" t3 ~ ts· a~ ~~a~~;!!'
2. ~-~
~ a
e.
~
f:'l
t"l
o 0 I ;e ~-..:::-: ~
a~ "0~ N
(b
~
.B.
a "0~
0
::s
Q,'l
~-
(1)
~ I 0 0 0 ..._
~
(t

~ ~-; [ ::10
~ ~~~2:~· ~ ~
g.£~S11~J'->5;
-· 3
< ::r-
"0 0..., • "0 cr.<"\:! N -,
!!. ~ I .2. g. f B;, Q
t"l
D~ ~ 5. :I: cc ~ .?' ;::. 3
" ~= z c:: -..I ~ ~ N t'ILUI-VUUIL
~ (l
g.~.?~~ ~
(t

o.. Oi"' 5 ~·
~
~ ~~
:F·
..::: :"' 0
[~·~s:~
J'-1 "
~Nao"'
('tl ~ ~
<
0
0

;.... 11 n; o...,f-
~ "''"
:r o.. ., ~"g I
.,~ !"-'~- I I ~ ~ ~
~o.w!e.a
s== l
.. - g~;s ~.=.
s g; s:;
~ ~
.
~; ~~ 5
~
0
~ ~ :::. ~ 1\ J~ '"7"
744 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREDAJI Mjerenja u elektrotehnici _,, _ _ 745

Kod analognih instrumenata mjerena velicina djeluje na pomicni organ i otklanja ga Primjeri ugradnih velicina i univerzalnih provrta
zajedno s kazaljkom. Djelovanjem ovog zakretnog i mehanicki ili elektricki realizira·
nog protumomenta, pornicni organ zauzima polomj proporcionalan mjerenoj veliCini a)
Rupe za pricvrseenje
Kod digitalnih instrumenata mjerena veliCina nakon primarne obrade i analog·
no-digitalne pretvorbe djeluje na brojeani pokazivac vrijednosti. Format Provrt

j-_i-~j
pro·

~
Mjerni sistemi analognih instrumenata. Instrumenti se proizvode, ovisno o namjeni, 1 A1 xA 2 B razmak
broj mjer

~~1·
razliCitim mjernim sistemima. NajceSte se susreeu ovi instrumenti. mm mm C 1 xC 1
rupa D
• lnstrwnentl s pomialim svitkom: otklon im je proporcionalan srednjoj vrtjednosn mm
mm
struje; skala im je linearna. Slufe za mjerenje istosmjernih struja i napona.
• Instrnmenti s unakrsnim svicima: otklon im je proporcionalan kvocijentu srednjih

b
50x 50 42,5+0,6 2 4 37 X 37
vrijednosti struja koje teku kroz svitke. Najeesce sluze za mjerenje djelatnOj 2 4 57 X 57
75x 75 68 +0,7
otpora i temperature.
100 X 100 92 +0,8 2 4,5 78 X 78 ,
• lnstrumenti s pomicnim leljezom: otklon im je proporcionalan ejektivnoj vrijedno~ 150 X 150 138 + 1,0 4 5,5 120 X 120
ti struje; skala im je u osnovi nelinearna. Sluze za direktno mjerenje izmjeniCnih 200x 200 186 + 1,1 4 5,5 160 X 160
struja i napona.

iTI ~
• Elektrodinamski instrumenti: otklon im je proporcionalan skalarnom
struja kroz svitke; spojeni kao ampermetar ili volimetar mjere efektivnu vrijedllOsl c)
struje ili napona. Izrez
Format
• Elektrostatski instrwnenti: otklon im je proporcionalan efektivnoj vrijednosti A 1 xA 2 B1 xB 2 tolerancije
napona. Imaju veoma sirok frekventni opseg.
• Instrwnenti s pomicnim svitkom i ispravljacem: otklon im je proporcionalan srednjoj
(aritmetii'koj) vrijednosti struje; skala im je redovito baZdarena u efektivnim vrijed· ·
mm
mm mm
I
r--- +-.
,
- I
I
ctl
N N
-q;

~-
nostima (za faktor oblika 1,1). Za ostale faktore oblika pokazivanje je pogre!n~ 50 X 50 45 X 45 +0,6
Slufe za mjerenje sinusnih izmjenicnih struja i napona. Sirok frekventni opses 75 X 75 68 X 68 +0,7 B,- I
100x 100 92x 92 +0,8
Mjerni sistemi digitalnih instrumenata: A,
150 X 150 138 X 138 +1,0
• Istosmjerni digitalni voltmetri i ampermetri: pokazivanje im je proporcionalno 200x 200 186 X 186 +1,1
srednjoj vrijednosti ulaznog napona.
• IzmjeniCni digitalni vo1tmetri i ampermetri (bez posebne oznake): pokazivanje im

q
je proporcionalno srednjoj (aritmetickoj) vrijednosti ulaznog napona; pokazivan~ d)
Izrez i tolerancije
im je redovito bazdareno u efektivnim vrijednostima (za faktor oblika 1,1). a Format
ostale faktore oblika pokazivanje je pogresno. Sluze za mjerenje sinusnih napona A 1 xA 2
i struja. Sirok frekventni opseg. mm
B, B,
• lzmjenicni digitalni voltmetri i ampermetri (s oznakom TRUE RMS): pokazivanje mm mm
im je proporcionalno efektivnoj vrijednosti ulaznog napona.
Napomena: Pad napona na mjernom ulazu digitalnih ampermetara nije 75 X 37,5 68+0,7 33+0,6
zanemariv! 100x 50 92+0,8 45+0.6
150 X 75 138+ 1,0 68+0,7
Ugradne velicine i dimenzije ugradnih instrumenata. IEC publikacije 473/1974. g;
200x 100 186+1,1 92+0,8
473-A1/1979.; 668/1980. predvidaju kuCista sljedeCih izvedbi:
a) kvadraticna ceona ploca s okruglim kuCistem
b) pravokutna ceona ploca s okrug1im kuCistem Dimenzije eeonih ploca u mm prema DIN 43 700/1971, za navedene primjere su
c) kvadraticna eeona ploca s kvadraticnim kuCistem 48x48, 72x72, 96x96, 144x144, 192xl92 za kvadraticne i 72x36, 96x48.
d) pravokutna ceona ploca s pravokutnim kuCistem. 144 x 72, 192 x 96 za pravokutne instrumente.
 746 __ ~---------~----- ELEKTRI(;NA POSTROJENJA I UREDAJI Mjerenje u elektrotehnici _747
Skale i mjerni dometi. Oblici skala (DIN 43802/64. g.) Mjemi transformatori

Za prosirenje mjernog opsega izmjenicnih instrumenata upotrebljavaju se

strujni i naponski mjerni transformatori. Pnmarne 1 sekundarne vehCine su

[TI
sektorska
skala
~
kvadratna
skala
~
kruzna
skala
1---+----1
poprecna
skala
rn
uspravna
skala
standardizirane.
Strujni transformatori. Primarne struje:
10 - 12,5 - 15 - 20 - 25 - 30 - 40 - 50 - 60 - 75 A
i dekadski umnosci.
Sekundarne struje: 1 - 2 - 5 A.
Mjerni domet, tj. vrijednost mjerene veliCine koja odgovara gornjoj granici Nominalne snage: 2,5 - 5 - I 0 - 15 - 30 VA,
mjernog opsega, iznosi kod ampermetra. voltmetra, vatmetara i varrnetara jedan od a u specijalnim slucajevima vece.
hrojeva iz sljedeceg niza: Klase tocnosti:
0,1 - 0,2 - 0,5 - I - 3 - 5.
I - 1,2 - 1,5 - 2 - 2,5 - 3 - 4 - 5 - 6 - 7.5 - 8
Napooski transformatori. Omjer transforrnacije:
1!1 njcgov dekadski umnozak iii kolicnik. Deblje otisnute vrijcdnosti se preporutuju.
10- 12 - 15 - 20 - 25 30 - 40 - 50 - 60 - 80
Klase toenosti. Instrumenti su medusobno razvrstani u klase tocnosti
i dekadski umnosci.
0,05 - 0,1 - 0,2 - 0,5 - I - 1,5 - 2,5 - 5. 100 200
Taj indeks klase predstavlja ujedno i najvecu dopustenu gresku instrumenta kada Nazivni sekundarni naponi: 100 - ItO - 200 - - _l_1_(l i V.
se upotrebljava u referentnim uvjetima. Granice greske mogu biti izraiene u J3J3J3
postocima duljine skale, prave vrijednosti iii najcesce u postocima maksimalne Nazivne snage (uz cos ifJ = 0,8 ind.):
vrijednosti mjernog opsega. Npr.: ampermetar 0 do 100 A klase I (granice dozvolje· 10-15-25-30-50-75-100-150-200-300-400- 500VA.
ne greske ±I %) u referentnim uvjetima smije grijcsiti kod bilo kojeg oi'itanja Klase tocnosti: 0,1 - 0,2 - 0,5 - 1,0 - 3,0.
najvise ±I A.
Tehnicke karakteristike strujnih i naponskih transformatora odredene su
Tchnicki parametri ugradnih instrumenata obradeni su za analognc instru- u JUS.N.H.9.101/1972. g.; N.H9.102/1972.; N.H9.103/l972.; N.H9.12ljl978.;
mente u JUS L.GL025/1979. i IEC publikaciji 51/1984., a za digitalne u JUS N.H9.122/1978.; N.H9.123/1978. g. i IEC publikacijama 185/1966.; 186/1969., te
L.G7.200jl981. i IEC 485/1974., te u ostalim nacionalnim standardima. 186-B/1981.

Mjerni ~antovi
GrafiEki simboli i oznake

Prema JUS LGL025/1979.; LG7.200/1981.; N.A3.320/1965.: N.A3.322/1965. i

Odvojeni mjerni santovi sluze za prosirenjc mjernog opsega istosmjernih instru· IEC publikacijama 51/1984.; 485/1974., te 617-8/1983.
menata za mjerenje struje. Podijeljeni su u sljedece klase tocnosti:
om - o,os - 0.1 - o,2 - o.s - 1. Slovne oznake i osnovne jedinice mjernih instrumenata
dok su im gornjc granicc mjcrnog opsega identicne preporucenima za instrumente.
Simbol Znacenje Simbol Znacenje Simbol Znacenjc
Standardno se proizvode mjerni santovi za sljedece nominalne vrijednosti struja:
I - 1,5 -- 2,5 - 4 - 6 - 10 - 15 - 25 - 40 - 60 -- 100 - 150 - 250- A am per var var YAh voltampersat
400 - 600 - 1000 -- 1500 - 2 500 - 4000 - 6000 - 10000 i 15000 A, v volt w vat varh varsat
VA voltamper Wh vat sat Q om
tc za padove napona uz nominalnu struju, od h sat T tesla frekvencija
J
30 - 45 - 50 - 60 - 75 - 100 - 150 - 300 mV. mn min uta r vnJeme
s sekunda cos ifJ faktor snage r•· temperatura
Deblje otisnute vrijednosti se preporucuju uz napomenu da, kadgod je to Hz here fazni kut z impedancija
moguce, !reba upotrijcbiti sant s padom napona 60 mV (JUS L.GL025/1979. i IEC ifJ
publikacija 51/1984.).
748 ELEKTRIC::NA POSTROJENJA I UREDAJI Mjerenja u elektrotehnici 749
Vrsta struje i broj mjernih clanova
Simbol Znacenje Simbol Znacenje
Simbol Znaeenje Simbol Znacenje

istosmjerna struja trofazni mjerni sistem 0 instrument s pomicnim

svitkom i ispravljacem '@ podesavanje
elektricke nule
~ s jednim mjernim ela·
nom, troZiCni spoj * -,
izmjeniCna struja odvojeni sant elektrostatski
p ( I
-/ oklop
trofazni mjerni sistem
;3::::::: sa d va mjerna clana,
""'~
istosmjerna i izmje- trozicni spoj
~
nicna struja -m- odvojeni predotpor
0 magnetski oklop

trofazni mjerni sistem

~ sa tri mjerna clana,
:=:g
trofazna izmjenicna
~ cetveroZicni spoj -co- upozorenje na posebnu
~
struja
~
odvojena prigusnica
Lt. uputu
trofazni mjerni sistem
trofazni sistem s ne- sa d va mjerna clana
;:;!=:: simetriCnim teretom,
trozicni spoj
nesimetricno opterele.
nje, trozicni spoj fJ podesavanje nule
-® elektronicki mjerni clan

Simboli za princip djelovanja mjernog instrumenta

Simbol Oznake klasa tocnosti

Znacenje Simbol Znaeenje

Simbol Znacenje Simbol Znaeenje

0 instrument s pomiCnim
svitkom t:: instrument s pomicnim
zeljezom
indeks klase tocnosti za indeks klase tocnosti za
1.5 gre8ku u postotcima mjer-
nog dometa (npr. 1,5)
'V gresku u postotcima duljine
skale (npr. 1,5)
Q instrument s unakrsnim
svicima $ elektrodinamski
instrument
indeks klase tocnosti za indeks klase tocnosti za
gresku u postotcima prave gresku u postotcima duljine
(@ ferodinamski instrument .l.
T elektrostatski instrument vrijednosti skale (npr. I) i informacija
0 @ da u tom slucaju granice
greske izrazene u postotci-

0 indukcijski instrument
1, instrument s vibracijskim
jeziCcima
rna prave vrijednosti ne pre-
laze npr. 5%
750 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRI~NA POSTROJENJA I URE£>A~ Mjerenja u elektrotehnici - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - - 751

Oznake ispitane dielek tricne cvrstoce Oznake polozaja instrumenta

Simbol Znacenje Simbol Znacenje
Simbol Znacenje Simbol Znaeenje

{I ispitni napon 500 V

j_ instrument za vertikalni
tj brojilo jalove energije
~ uklopni sat

polozaj

w ispitni napon 2 kV

instrument za
~ X
brojilo djelatne energije
s pokazivacem
maksimalnog opterecenja ); uklopni sat
s elektkromotorom
za navijanje

II

w
horiztalni polozaj
dielektricka cvrstoca se
ne ispituje Mjerenje struje i napona

Primjenjuju se mnogobrojne metode za mjerenje struje i napona. Mjernim

instrument za kosi poloiaj uredajima i metodama osnovanim na razlicitim principima obuhvaceni su sljede(·,

0 visoki napon na
instrumentu
k (npr. 60' prema
horizon tali)
mjerni opsezi:
t istosmjerne struje od 10_ 1, do 10 6 A, e izmjenicne struje od 10- 10 do 10 5 A.
1 istosmjerni naponi od 10- 8 do 106 V, e izmjenicni naponi od 10- 8 do 106 V.
Zbog toga ee se navesti mjerenja tih velicina najcesce upotrebljavanim metodama.
Graficki simboli za mjerne instrumente

Simbol Znaeenje Simbol Znaeenje

Mjerenje istosmjerne struje i napona

0 pokaz.ni mjerni instrument,

opei simbol D upisni instrument.
opci simbol
Mjerni sistern s pornicnim svitkom mjeri struju koja njime protjece (sl. 1).
Karakteristicne velicine su:
I, struja kroz svitak potrebna za pun otklon kazaljke, _R.____J
8 ampermetar
8 tahometar R, unutamji otpor instrumenta. Sl. I. """--=--' ·;;,~~

Ako se takvim sisternorn zeli mjeriti struja iznosa /, treba paralelno sistemu
0 voltmetar
6 termometar, pirometar

b
pn'kl'~Uciii
x· , sant
, ( sI. 2) 1znosa
, otpora R SH = -Rviv
-.

0 vatmetar
GJ upisni vatmetar I -Iv

u
Kod zamjetne struje I, !reba uzeti u obzir
0 omometar
brojilo,
otpor prikljucnih vodova instrumenta i pribrojiti
Yrijednosti Rv. I J:T Sl. 2.
opei simbol
8 varmetar
Ako se Z.li s istim sistemom imati ampermetar s vise podrucja, upotrebljava se

e ()
lliSestruki sant.

~
brojilo djelatne
frekventometar energije Struje I 1, I 2 i I 3 mjere se preklopkom S u odgovarajucim polozajima I. 2
i3 (sl. 3).
752 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRIC::NA POSTROJENJA I URE£>AJI Mjerenja u elektrotehnici -~ --~-- __ 753

Iz odnosa struja i napona slijedi:

I,

R=R~
I 'I, (l,-I.)'

R =R I,I,(l,-I,)
2
'I 1I 2 (l 3 -I,)'

R =R I,(l,-I,) Sl. 3.
3
'I 2 (l 3 -I.)"

Kod mjerenja istosmjernog napona U, tome sistemu se prosiruje mjerni opseg I

serijskim dodatkom predotpora RP (sl. 4):

u
n.. ~~.-R..
~
I, I
j, U • Sl. 4.

Ako se upotrijebi viSestruki predotpor, istim mjernim sistemom moze se mjeriti

vise napona Ut. U2 i U3 , prebacivanjem preklopke u polofaje 1, 2 i 3 (sl. 5),
gdje su vrijednosti pojedinih predotpora:
(!
Rl', I
I_R
,.
I,
\ \
<----
'<o----

Sl. 5.

Mjerenje izmjhicne struje i napona

Prilagodba i prosirenje strujnih podrucja obavlja se iskljucivo strujnim mjemim
transformatorima, dok se pri mjerenju napona u uzem podrucju upotrebljavaju
<---- \
predotpori, a u sirem naponski mjerni transformatori.
Mjerenje snage
U upotrebi se susrece velik broj mjernih sistema za mjerenje snage. Mnogi od
njih primjenjuju se, zbog specificnih karakteristika, samo u odre<1enim slueajevima. ~0
U podrucju industrijskih frekvencija najcesee se upotrebljavaju elektrodinamski "..,
~"

instrumenti, elektronicki pretvaraci i, u posljednje vrijeme, digitalni instrumenti za _,.

""·~
;. 0
'"-o
!:!!o
mjerenje snage.
Elektrodinamski sistem za mjerenje snage ima mjerni sistem sa dva svitka (sl. 6) OUJ~[WSO)Sj
Pomicnim (naponskim) svitkom protjece struja I 1, proporcionalna naponu na troSilu.
754- ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREDAJA Mjerenja u elektrotehnici 755
Taj svitak je vezan uz osovinu i nalazi se u polju nepomicnog (strujnog) svitka. NaCin obrade podataka i svojstva mnozila omogucuje izradu tih uredaja s
kojim protjece struJa trosila I. ~razitim prednostima prema elektrodinamskim sistemima. Osnovna svojstva su:
vrlo uske granice pogre5ke, neovisne o valnom obliku mjerenih veliCina. siroki
mjerni opsezi automatski promjenljivi, osjetljivost strujnih i naponskih grana i
zanemarivi vlastiti potroSci na mjernim ulazima.
lzvode se kao laboratorijski ptecizni instrumenti za mjerenje snage (sl 7).
Karakteristifni spojevi instrumenata pri mjerenju snage. lnstrumenti i pretvaraci
SL 6
troSdo za mjerenje snage proizvode se u jednosistemskim, dvosistemskim i trosistcmskim
~vedbama. Njihove primjene i karakteristicni spojevi dani su u tablici 1 (str. 756).
lnstrumenti su prikazani u direktnom spoju. Svi ti spojevi mogu se realizirati i
poluindirektno (samo preko strujnih transformatora). U tom slucaju naponske se
Iz proraCuna indukcijc i sila na vodiCe protjecane strnjom, uz neka zanemarenja, grane vezu kao u direktnom spoju. Nacin indirektnog spajanja (preko strujnih i
dM naponskih transformatora) prikazan je uz svaku sliku.
slijedi iznos za moment koji djeluje na pomicni svitak i osovinu: T1 ~-;J;;/ 1 /cos~.
gdje je M meduinduktivitet, a kut zakreta sistema i q> fazni pomak izmedu struje li
I 1 . Uz U ~I 1 · Rw i P ~ U I cos q> slijedi proporcionalnost momenta s mjerenom Mjerenje elektricne energije
snagom:
d kf I Elektricna energija mjeri se napravama Cije se pokazivanje temelji na utrosku
I;~ d~ Rw P. koliCine elektriciteta (Ah) iii integralu utroska snage u odredenom vremenskom
razdoblju. Po naCinu rada mjernog clana razlikuju se staticka i elektromotorna
Elektrodinamski instrumenti za mjcrenje snage izvode se kao jednosistemski, brojila.
dvosistemski i trosistemski samostalni prijenosni iii ugradni. SluZe za mjerenje
djelatne i jalove snage u razliCitim spojevima. Vrste i primjene clektricnih brojila

Digitalni instrumenti za mjerenje snage Vrsta brojila Vrsta struje Najcesca primjena

elektrolitska istosmjerna elektrokemija (Ah)

•• r---------------t----------------r-----------------------
·~'g. elektronicka istosmjcrna i prikljucak na mjcrne pretvaraee
• -. izmjeni<'na neelektrickih veliCina (protok),
v;.o utrosak i obracun elektricne
energije

magnetomotorna istosmjerna elektrokemija (Ah) i prikljucak

Sl. 7. Dvosistcmski digitalni vatmetar· I, 2, 3, 4 - ulazni strujni i naponski mjerni

..
e
0
~:;, elektrodinamska istosmjerna i
na mjerne pretvarace

utroSak energije u istosmjernim

transformatori; 5. 6. 7. 8 -· pojacala za prilagodbu nivoa napona i impedancije; 9. g~ izmjeniCna krugovima
I 0 -- mnoZila (skalarni produkt): II sumacijsko pojacalo; 12 - analogno ~ r---------------t----------------t-----------------------
Jigitalni pretvarac: 13 - hrojac i upr'" ljacki sklop; 14 -- brojcani (digitalni) ~ indukcijska izmjenicna utrosak i obracun elektricne
pokazivac; 15 - logitki sklopovi: 16 ·"'''""ahki hirac mjernog podrucja energije
 Mjerenja u elektrotehnici 757
756 _ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI
Koostanta brojila
Tab!. 1.
Karakteristicni spojevi instrumenata za mjerenje snage Brzina vrtnje rotirajuceg mjernog clana kocl elektromotornih i broj treptaja
signalnog svjetla kod elektronickih brojila u cvrstoj su mehanickoj ili elektrickoj
(6> lnd1rektn1 SPO! zo vezi s ugradenim pokazivaeem iii brojacem. Taj prijenosni omjer, nuzan za provjeru
i bazdarenje brojila, naziva se konstanta brojila C, a dan je u okretajima iii
treptajima po kWh. Konstanta brojila smije poprimiti vrijednosti 120; 150; 187,5;
240; 300; 375; 480; 600; 750; 960 i1i bilo koju vrijednost dobivenu iz niza mno-
Zenjem ili dije1jenjem s dekadskim visekratnicima (IEC 521/1976.; 521-A1/1980.;
DIN 43856/1973.).

Karakteristiene u1azne velicine

Nazivne struje. Strujne grane suvremenih broji1a mogu se trajno opteretiti i vi-
iestrukom nazivnom strujom, a da pritom pokazivanje ostane unutar dozvoljenih gra-
nica pogreiike. Tako se raz1ikuju dvije vrijednosti nazivne struje, osnovna i maksimalna.
Osnovna struja najeesce iznosi 1, 5, 10, 15, 20 i 30A, dok je maksima1na 3, 4, 5 i1i 6
puta veea. Maksima1na se vrijednost pise iza osnovne, odvojena crticom i1i stav1jena u
zagradu (npr. 10-40 A iii 10 (40) A).
Nazivoi naponi. Uobicajene vrijednosti referentnog napona su 220; 220/380; 100
iii 100V.
J3
Klase tol'nosti. S obzirom na mjerenje vrste i veliCine potroska energije, klasa tocnosti
brojila odabire se 0,2-0,5-1 i 2 za dje1atnu, a k1asa 3 za ja1ovu energiju.

Posebne izvedbe brojila i prikljucne naprave

Tarifnom se politikom nastoji stimu1irati sto jednolicniji potrosak, unaprijed ugovo-
renog maksimalnog iznosa. NaroCito se zeli stimu1irati potrosak u periodima smanje-
nog optereeenja mreie. U te svrhe izvode se broji1a posebnih izvedbi i raz1icite naprave
za pokazivanje i zapis maksima1nog potroska, te koordinirano prek1apanje broji1a na
1
razliCite tarife.

Dvotarifna i metarifna brojila

Mjerni sistem oprem1jen je sa dva iii viS. brojaCa, cija se mehanicka veza s osovinorn
rotora brojila ostvaruje posredstvom elektromehanickih c1anova. Ovim c1anovima se
uprav1ja izvana po unaprijed odredenom programu, koji je odreden tarifnom uredbom.
Uprav1janje je uk1opnim satovima ili uredajima mrel:ne tonfrekventne komande
(MTK). Na sl. 8. je primjer spoja jednofaznoga dvotarifnog broji1a.

Ugraduju se potrosacima prik1jucenim na visoki napon, koji se napajaju iz vise

pojnih tocaka. Broji1a se proizvode za pokazivanje sume od 2 do 8, bi1o pozitivnih
bilo negativnih sumanada. U1azni podaci su redovito slijedovi impu1sa iz osnovnih
brojila na pojedinim pojnim tockama.
758 __ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREElAJI ____ 759
Mjerenja u elektrotehnici

Tab!. 2. Standardni spojevi i oznake uklopnih satova

Izvedba uklopnog sata Oznaka spoja

s dnevnim programom 01

s programom za pokazivac vrsnog opterecenja 02

a: b)
s dnevnim programom i programom za pokazivac vrsnog opterecenJa 03
SL 8. Jednofazno dvotarifno brojilo prikljuceno na uklopni sat s jednim dnevnim
programom: a) tarifni mehanizam jednopo!no prikljucen unutar brojila (oznaka s dnevnim i tjednim program om 04
II 01}, vidi str. 760; b) tarifni mehanizam s vanjskim dvopolnim prik!juckom
(oznaka 1102). s tjednim programom i programom za pokazivac vrsnog opterecenja 05
Naprave za pokazivanje i zapis vrinog opterecenja s dnevnim i tjednim programorn i programom za pokazivaC vrSn0g
PotrosaCima prikljuccnim na razvod niskog napona (0,4 k V) ciji je potrosak opterecenja 06
znatan (iznad 60 A}, te potrosaCima prikljucenim na visoki napon, posebno ~
obraCunava vrSno optereCenje. Registracija vrSnog optereCenja provodi se unutar s tjednim programom 07
odredcnoga vremenskog razdoblja (5, 10, 15, 20, 30 iii 60 minuta), najcescc pomocu
pokazivaca maksimalnog opterecenja iii maksiprint uredaja.
II
Uklopni satovi
Uklopni satovi mogu imati kontakte za upravljanje razhCitim tarifnim mehanizmima
brojila. Ti se kontakti ukljucuju i iskljucuju po podesenim neovisnim programima.
Razlikuju se dnevni, tjedni, mjesecni i godisnji programi, te program za upravlja·
nje pokazivaccm 15-minutnoga vrsnoga opterecenja.
Standardni spojevi uklopnih satova i njihova oznacavanje po DIN 43856/73 dani
su u tablici 2.
Kontakti pojedinih programa mogu biti uklopni, isklopni iii preklopni. Primjer
za spoj oznake OJ vidi na sl. 8. L',
L2-----'
Tehnicke karakteristike uklopnih satova regulirane su Jugoslavenskim tehnickim Ll-------'
uvjetima za uklopne satove, DIN 43856/73, \IDE 0419/65 i ostalim nacionalnim
standardima. N- - - - - - - - - - '
Sl. 9. Dvotarifno trofazno brojilo djelatne energije za direktni cetverozicni priklju-
Uredaj mre:!ne tonfrekventne komande (MTK) cak s tarifnim mehanizmom za dvopolni vanjski prikljucak ~ oznaka 4102; MTK
prijemnik s jednim preklopnim kontaktom ~ oznaka 11.
Jedan odasiljacki uredaj je smjesten na oentralnom mjestu i upravlja preko vise pri-
jemnika s velikim brojem brojila, prekapcajuCi tarifne uredaje i pokazivace 15-mi-
nutnoga vrsnog opterecenja. Prijemnici koji sve vise zamjenjuju uklopne satovc, Mjerni sistem brojila
narocito na veCim distributivnim podrucjima, imaju do cetiri upravljacka preklopna
kontakta. Veza prijemnika s odasiljacem ostvaruje se moduliranim valom nosiocem Indukcijska brojila primjenjuju se najcesce u krugovima izmjenicne strujc za
tonskih frekvencija (300 do 1500Hz), koji je superponiran na energetske linije. mjerenje djelatne, jalove i prividne energije. Mjerni se sistem sastoji od dva
Primjer spajanja prijemnog uredaja MTK s brojilima je na sl. 9. elektromagneta od kojih je jedan prikljucen na napon trosila (naponska grana), a
drugi u seriju s trosilom (strujna grana).
760 - ELEKTRICNA POSTROJENJAI URE£>AJI Mjerenja u elektrotehnici ---- - _761

Elektronicka brojila imaju za sve mjerne funkcije ugradene poluvodicke staticke

Vanjski spoj brojila
komponente. direktni spoj 0
Ova brojila su bez rotirajuCih dijelova, veoma stabilna i otporna na vanjske spoj preko strujnih mjernih transformatora I
utjecaje (magnetska polja, temperature, vibracije i sl.). Mjerenje protoka energije u spoj preko strujnih i naponskih mjernih
oba smjera mo:ie se provesti jednim brojilom. Brojilo zadrzava deklarirane granice transformatora
pogreske neovisno o sadrzaju visih harmonika i nesimetrije tereta.
Odlikuje se vrlo malim vlastitim potroskom strujnih i naponskih grana. Spoj dodatnih naprava
bez vanjskih veza 0
Ozna~avanje brojila s jednopolnim unutarnim spojem dvotarif-
nog mehanizma i/ili elektrickog vracanja u
lzvedbe i spoj brojila oznacuje se po Jugoslavenskim tehnickim uvjetima 1Jl nulti polozaj
elektricna indukcijska brojila (,Sl. list", br. 40/1977) cetveroznamenkastim brojem. s dvopolnim vanjskim spojem dvotarifnog
Znacenja pojedinih brojki u oznaci v. u tab!. 3. mehanizma i/ili elektrickog vracanja u nulti
polozaj 2
Tab!. 3. s jednopolnim unutarnjim spojem dodatnih
Oznacavanje brojila naprava i pokazivaca vrsnog opterecenja,
upravljano isklopnim kontaktom
Znaeenje brojke u oznaci s jednopolnim unutarnjim spojem dodatnih
Izvedba brojila naprava i pokazivaca vrsnog optereeenja,
I. 2. 3. 4. upravljano uklopnim kontaktom 4
s dvopolnim vanjskim spojem dodatnih na-
Osnovni spoj brojila prava i pokazjvaca vrsnog optereeenja, upra v-
jednofazno brojilo djelatne energije I ljano isklopnim kontaktom
dvofazno brojilo djelatne energije 2 s dvopolnim vanjsbm spojem dodatnih napra-
trofazno brojilo djelatne energije, trozicni va i pokazivaca vrsnog optereeenja, upravlja-
spoj 3 no uklopnim kontaktom 6
trofazno brojilo djelatne energi]e, cetverozicni
spoj 4
trofazno brojilo jalove energije s pomakom Primjeri spojeva ce§Ce upotrebljavanih brojila
600, trozicni spoj 5
trofazno brojilo jalove energije s pomakom Primjer: 1101 (sl. 8) oznacuje jednofazno brojilo djelatne energije s dvotarifnim
6 mehanizmom za direktan spoj s jednopolnim unutarnjim spojem dvotarifnog meha-
90", tro:iicni spoj
mzma,
trofazno brojilo jalove energije s pomakom
90°, CetveroZiCni spoj 7
1000
Sl. II. Trofazno brojilo
Dodatne naprave ~---,
bez dodatnih napra va 0 djelatne energije za direk-
s dvotarifnim mehanizmom 1 tan spoj, troZicni spoj, oz-
s pokazivaCem vrSnog optereCenja 2 naka 3000
. .
s dvotarifnim mehanizmom i pokazivaCem
vrsnog opterecenja 3
s pokazivacem vrsnog opterecenja i elektric- II
kim vracanjem u nulti polo:iaj 4 N ll
s dvotarifnim mehanizmom, pokazivacem 12'---__J
vrsnog opterecenja i elektrickim vracanjem 13:--------'
Sl. 10. Jednofazno brojilo djelatne energi-
u nulti polozaj 5
je za direktan spoj, oznaka 1000
 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Mjerenja u elektrotehnici 763
762
Tchnicke karakteristike brojila reguli- Most se primjenjujc za mjerenje malih iznosa otpora. Utjecaj prijdaznih otpora
rane su Jugoslavenskim tehnickim uvje- na stezaljkama i otpora prikljucnih vodova izbjegnut je cetveroZicnim prikljuckom
tima za elektricna indukcijska brojila otpornika, ciji otpor se mjeri.
(,Sluzbeni list", br. 40, 1977.), te prepo-
rukama JEC 145!1963.; 521/1976.; U-I metoda
521-A;19RO; 6871!980.: DIN 43856,1!965. Mjerenjem struje i pada napona na otporu dobije se R, ~¥. iii uz konacni
i ostalim nacionalnim standardima.
po:~~ak ~nstrmenata (za spoj na slici 1 4 a ) dR :
Sl. 12. Trofazno brojilo djelatne energije
za direktni prikljuCak, Cetvero.ZiCni spoj,
oznaka 4000 I_!!_
Mjerenje djelatnog otpora R, ~ u
Ovisno o uvjctima mjerenja i iznosu mjercnog otpora, primjenjuju se razliCite al b)

mctodc za mjerenje djelatnog otpora: Sl. 14. Mjerenje otpora U --I metod om: a) mjerenje malih otpora uz R, !'> R,;
b) mjerenje velikih otpora uz R, <ii R,
Podrucje mjereja [Q]
Metoda se direktno primjenjuje u veoma sirokom podrucju mjerenja otpora.
Mjerna metoda w-• w-' 1 10' 1o• w• 10 12 1015
Razvitak poluvodicke tehnologije omogucio je izvedbc vrlo pouzdanih i preciznih
izvora konstantne struje (dekadskih vrijednosti). pa se ova metoda sve cescc
pnmJCOJUJe kao osnova u ostahm uredajtma za mJerenJe otpora ~
Rx r;.2

Wheatstoneov most (sl. 15) , ~ ~

Ravnoteza mosta nastupa uz odnos ~~~~. ~ ~TJ /,

R, R4 I RNY~R,,
R I ~vu
pasbjedt R,~...2R, ~
~ ~1~

Wheatstoneov most u razliCitim izvedbama zadovoljava siroko podrucje primJe-

ne, od pogonskih mjerenja do vrlo preciznih laboratorijskih mjerenja, a kao mjerni
clan sluzi u mnogim uredajima specijalne namjene.

Digitalni omometri
Dva su osnovna principa: U - I metoda i Wheat-
stoneov most kao mjerni Clan. Princip U- I mcto·
de realizira se prigradnjom mjernog pretvaraca di-
gitalnim milivoltmetrima.

te uz !S_ ~ R, mjcreni otpor iznosi

Sl. 16. Digitalni omometar na principu U- I meta-
R2 R4
de mjerenja: 1 - izvor konstantne struje; 2 -
R, logika i sklop za odabiranje mjernog podrucja; 3 -
R,=RNR,· digitalni milivoltmetar Sl. 16.
764 _ ELEKTRICNA POSTROJENJA I URE£>AJI
Mjerenja u elektrotehnici -765
Omometri
Uzemljenja su realizirana ili sistemom, ili pojedinacnim uzemljivacima (trakastim,
Instrumenti namijenjeni za brza mjerenja koja direktno pokazuju vrijednosti !tapnim ili plocastim). Karakteristicna veliCina koja odredujc cfikasnost uzemljenja
mjcrenog otpora. U primjeni se susrecu najcesce dvije osnovne izvedbe. je otpor uzemljenja. Njegova vrijednost je
u
zbir otpora rasprostiranja uzemljivaca i ot-
Omometri s pomicnim svitkom, kojem je osnova U- I pora zemljovoda.
Sl. 17. metoda mjerenja (sl. 17). Najcesce je prigraden visestru- Otpori rasprostiranja pojedinih vrsta
kim i univerzalnim instrumentima ili je izveden kao uzemljivaca dani su njihovim dimenzijama,
prijenosni samostalni instrument za brzu i jednostavnu geometrijom slaganja u sistem i specifiCnim
procjenu veliCine mjerenog otpora. otporom tla.
Struja koja protjecc kombinacijom sant (R 5H) - Otpor uzemljenja je sloienog karaktera.
pomicni svitak, obrnuto je proporcionalna mjerenom Osim djeiatne komponente zastupljene su i
otporu R,. induktivna (karakteristicna za zemljovod) i
Ova ovisnost uzrokuje nelinearnu skalu s oznakom kapacitivna (karakteristicna za uzemljivac).
nule mjerene vrijednosti, pri punom otklonu kazaljke. Zbog toga bi trebalo otpor mjeriti udarnim
naponima ili visokim frekvencijama, naroCi-
Omometar s unakrsnim svicima djeluje na principu mjerenja kvocijenta struja to kod gromobranskih uzemjenja, te na taj
(uaokovanih istim naponom), koje teku kroz poznati i kroz mjereni otpor. Najees6 nacin odrediti udarni otpor uzemljenja. Bu-
'" spojcvu (sl. 18): duci da se ukupni otpor uzemljenja bitno Sl. 19. Raspodjela potencijala
mijenja tokom godine, ovisno o klimatskim
uvjetima, impedancija se odreduje pri industrijskim iii tonskim frek vencijama, a
udarni otpor, kada je to potrebno,odreduje se uvecavanjem mjerene vrijednosti
empiricki dobivenim fak torima.
Mjerenje istosmjernom strujom ne maze se izvesti t.bog elektrokemijskih osobina
tla i polarizacije kao nuzne posljedice.
Mjerenja industrijskim frckvencijama treba izbjegavati zbog znatnog poremecaja
koji u mjercnje mogu unijeti lutajuce struje izazvane elektricnim poljem susjednih
uzemljivaca.
rx=f(R,. R2 +RN), Prilikom mjerenja otpora rasprostiranja, sonde i pomocne uzemljivace treba
RN R, +R, postavljati na dovoljne razmake, i to:
1 kod stapnih i plocastih uzemljivaca razmak sonde od uzemljivaca treba biti
gdje je ex otklon instrumenta.
najmanje 20m, a razmak izmedu pomocnog i ispitivanog uzemljivaca najmanje
Sl. 18.
40m
• kod trakastih uzemljivaea spomenuti razmaci trebaju biti 2,5 odnosno 5 puta veci
Omometri s unakrsnim svicima koriste se kao ugradni instrumenti za direktni od duljine uzemljivaca ciji otpor se mjeri. Ove razmake nuzno je odrzati da bi se
prikljuCak na otporniCke mjerne davaCe (mjerenjc temerature, poloZaja, zakreta sonda S (sl. 19) sigurno nalazila u podrucju konstantnog potencijala (minimalne
i sl.). gustoce struje) te da mjerena razlika potencijala U L' zaista predstavlja pad
napona na uzemljivacu.
Mjerenje otpora uzemljenja
Mjerenje otpora uzemljenja U - I metodom
Prema standardu JUS N.B0.030 1969. g. razlikuju se tri karakteristicne vrste
uzemljenja: pogonsko, zastitno i gromobransko uzemljenje. Njihove primjene, Izvor izmjenicnog napona U (sl. 20) prikljueen izmedu uzemljivaca Z i pomocnog
karakteristikc i propisane elcktricne i mehanicke velicine obradene su u tchnickim uzemljivaca ZP, uzrokuje struju I mjerenu ampermetrom. Pad napona U" na
propisima i normativima, pojedinacno za razliCite vrste postrojenja (v. str. 615 uzemljivacu mJeri se voltmetrom unutarnjeg otpora R,.
i 623).
Uz R, :1> R, bit ce otpor uzemljenJa R, = ~"
766 ELEKTRIC::NA POSTROJENJA I UREDAJI Mjerenja u elektrotehnici 767

Otklon voltmetra bez prikljucenog izvora izmjenic-

nog napona ukazuje na prisustvo lutajuCih struja.
U tom slucaju nuzno je s povisenjem izmjenicnog

l
napona U i intenziteta struje I uciniti taj utjecaj
lutajucih struja neznatnim.

SL 20.

Wiechertova metoda (sl 21) 1

TJ~
1Zl
IzmjeniCnim mostom obave se dva mjere- ~(> -f* N
nja. Za most u ravnotezi vrijedi: . osr
a) polozaj preklopke I:
a' Rz
- ----
h' R 1 +R,P
b) polozaj preklopke 2:
a" Rz-Rzp
/('=-~
SL 22.
.. . a' a" +h"
tc sliJcdJ R, = /(' a'+ I>' Ranije su uredaji izvodeni, osim opisanim naCinom, i elekttomehanil:k:. Kao
izvor izmjeniCnog napona slu:Zio je ruCni generator, a posrednik u stazi mjerenja bio
Otpor sonde S ne utjece na mjerenje. SL 21. je, na istoj osovini vezan, mehanicki ispravljac.
Prednosti metode su:
Behrendova metoda (sl 22) t izvedbe vrlo lagane i prikladne za upotrebu
t pouzdana i tocna metoda
Generator izmjenicnog napona G stabilne frekvencije preko transformatora Tl t izbjegnut je utjecaj lutajucih struja
napaja glavni strujni krug (uzemljivac Z - pomocni uzemljivac Z ). Pomocni t mjerenje obavljeno tonskom frekvencijom
strujni krug, ove u osnovi kompcnzacijske mctode. napaja se preko strujnog t otpor sonde ne utjece na mjerenje
tramformatora T2. te medu strujama vi ada stalan odnos !..3_ = k. Pomicanjem • siroki mjerni opsezi.
I1 Behrendova metoda sve vise potiskuje ostale nacine mjcrcnja zbog svojih izrazi-
klizaca mijenja se iznos otpora R 1 sve dok se ne postigne kompenzacija tih prednosti. U upotrebi su jos mnoge verzije na osnovi U- I met ode (npr.
R 1 ·I 1 =R,·I 1 • U tom slucaju vodom prikljucenim na sondu S ne tece struja Evershed-Vignolesova metoda), metode osnovane na mjerenju Wheatstoneovim
izjednacenja i instrument N pokazuje otklon 0. mostom napajanim izmjcniCnim naponom (npr. Nippoldova metoda) i kombinirane
Mjerna grupa sastoji se od ulaznog transfonnatora T3, koji sluzi za galvan- komparacijskc mctode (npr. Stiisselova metoda).
sko odvajanje, potenciometra R 2 za regulaciju osjetljivosti (,OSJ"), pojasno pro-
pusnog filtra I, ugodenog na frekvcnciju vlastitog generatora (izbjegavanje utje- Mjerenje specifi~nog otpora tla
caja lutajucih struja), pojacala 2, ispravljackog sloga 3 i pokaznog instrumen- Jedan od osnovnih paramctara pri dimenzioniranju uzemljenja jc specifii'ni otpor
ta N. tla. To je elektricni otpor jednog kubicnog metra zemlje, mjeren izmedu suprotnih
Iz prikazanih odnosa struje i pad ova napona za slucaj kompenzacije (1 3 =0) stranica kocke, ciji su bridovi I m. Dimenzije tog otpora dane su u Q m 2 /m iii
slijcdi: R, = k · R 1 , pa je uobicaJeno vrijednosti otpornika R 1 na skali direktno skraceno u Q-metrima. Pri mjerenju specificnog otpora treba voditi racuna o ncho-
bazdariti u odgovarajuCim vrijednostima R,. mogenosti tla i ovisnosti otpora o klimatskim prilikama. Zbog toga je potreb-
 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI
768
no izvrsiti veci broj mjerenja na istom podrucju i ponavljati mjerenje u razlicitim
godisnjim dobama. Deklarirati treba prosjecnu vrijednost. Mjerenja specificnog ot·
pora tla provode se najcesce pomocu cetiri elektrode, zabijene na dovoljno velikim
jcdnakim razmacima u zemlju (sl. 23). Izmedu krajnjih elektroda A i D prikljuCi
se izvor izmjenicnog napona, a na dvije unutarnje B i C izmjeri se pad napona.
Ako je razmak a dovoljno velik, elektrode
se mogu tretirati kao tockaste, pa potencijal
elektrode B iznosi v. =.!.!:.._,a potencijal elek·
4na
!rode C je Vc= _.!.!:.._,
4na
iz cega uz R/?> slijedi:
Uac Qml
Sl. 23. p = 2an - - ---;;-;--·
1 gdje su R 1 i R 3 - podesivi precizni otprnici otpora R, i R 3; N - indikator nule;
Mjcrenja se izvode bilo U- I metodom bilo Behrendovom s galvanski odvojenim
glavnim krugom od pomocnog kruga i prikljuckom na cetiri stezaljke.
Prosjecne vrijednosti specificnog otpora za razlicite vrste tla vidi na str. 632.
Mjerenja u elektrotehnici - - - - - - ___ _ 769
Osnove nekih karakteristicnih rje§enja
Murrayeva metoda s jednim pomoenim vodicem (sl. 24. i 25)
SluZi za odredivanje mjesta kvara na kabelima veikog otpora (telefonski i signal-
ni kabeli).
R3
Osnova metode je Wheatstoneov most kod kojeg je u ravnotezi R, = R (R• + R 2).
I
Ako se kao pomocni vod upotrijebi istovjetan vodic iz istog kabela bit ce:
R3
pa je udaljenost mjesta kvara od mjesta merenja I,= 21 - R
R ,
,+ 3
R0 - podesivi otpornik otpora R 0 ; R 0 - prijelazni otpor zemnog spoja;
R, - prijelazni otpor kratkog spoja; R• - otpor pomocnog vodica; R, -
otpor dijela vodica u kvaru (dio od mjesta mjerenja do mjesta kvara); R 2 -
otpor preostalog dijela vodica u kvaru; I, - udaljenost kvara od mjesta mje-
renja; I - ukupna duljina kabela; k - otpor kabela po jedinici duljine.

Naziv metode

I,

Sl. 24. Odredivanje mjesta Sl. 25. Odredivanje mjesta

kratkog spoja zemnog spoja

Murrayeva metoda s dva pomoena vodica (sl. 26. i 27)

SluZi za odredivanje mjesta kvara na kabelima malog otpora (energetski kabeli).

navedenih medusobm
"h odnosa sa R , =R2-R3
---
Iz pojednostavnjene sheme
R,+R.,
IR 3
----,~-- uz R,=kl, i R 2=kl(l-l,).
R1 +R 3 +R.,
770- - - - - - ----- - ---- ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Mjerenja u elektrotehnici __________ --------··--- 771

Uz povoljan odnos otpora u mo-.tu. R!' 1 u n:11ivniku maZe se zanemariti. Odredivanje mjesta kvara mjerenjem padova napona:
R, R, a) mjerenje s izoliranim napajanjem (sl. 30);
dva mjerenja daju rezultate:
R,
o,=I R,+Ra'
R,
•,=I . te uz R.-~(R,+R 0 ) Sl. 30.
R0 +R,+R•
slijedi R,=R 2 ~ i uz R,=kl, i R 2 =k(l-l,) 1=-a_,_,
a, x cxt+cx2
b) mjerenje s uzemljenim izvorom (kabeli velikog otpora) (sl. 31);
Sl. 27. Odre<1ivanje mjesta dva mjerenja daju rezultate:
Sl. 26. Odre<1ivanje mjesta
zemnog spoJa kratkog spoja R,
"'=I, .
R 2 +R.+R,
Odredivanje mjesta kvara usporedbom otpora:
1%2=!2
RP+R, , te UZ Rv>R2; Rv>Rp
. R v> R x
1
a) dva mjerenja prema shemi (sl. 28) daju ocitanja na voltmetru: R,+R,

R, slijedi R,=~(R,+R 2 ) i uz R,=kl,; R 2 =k(l-1,) i R 0 =kl

a,
~,=I R,'
1
I =-a--21
x cxl +<Xz
R,
a 2 =I ,
R 2 +R 0 +R, c) mjerenje s uzemljenim izvorom (kabeli malog otpora) (sl. 32);
mjerenja daju: R,z
te uz R, »(R 2 + R 0 ) izlazi Rx R2 [ Rp,

R x =~R I=~~-
• 1 =I 1
R2 +R., +R,
; a2 =1 2
R,+R., +R,
•
Uf1 Y'1&,
2
R,
te~(R 0 +R 0)~; (R 0 +R 0 )~R 2 ; (R 0 +Ro)~R.,
iuzR x =kl x•
IXl 1 x !Xl k R];
L--+--c--::....."""'!t-Ro-

b) tri mjerenja prema shemi (sl. 29) daju otklone: blt ce r, =I,, ·1 Sl. 32. -·
auz R,=kl,; R 2 =k(l-l,); R,~R,; R,~R., i R,~R 2

slijedi R,=~R 2 i 1,=-a-

1
-·1.
a2 czl +al
Wunnbacbova metoda za tocno pronalaienje mjesta kvara (sl. 33)

t
Nakon !to je bilo kojom od izlozenih metoda odre<1eno mjesto kvara, iskopa
a,-a> u se odsjek duljine nekoliko metara, vodic u
teuzR,~R 2 iR,~R.slijediR,=R 1 -- kvaru se napaja istosmj~rnom strujom (oko
a, 5A), te se mjesto kvara locira trazeci promje-
a 2 -a 3 ~
Sl. 29. nu smjera pada napona na metalnom omo-
I,=R 1 - k - . tafu kabela.
a,
 Mjerenja u elektrotehnici ________________ . ______ 773

gdje je c - brzina svjetlosti; e - dielektricka konstanta voda;

udaljenost mjesta kvara je I, =0,5 vt 1.
Dielektricku konstantu voda treba mjeriti na ispravnom vodu, jer se ona mijenja
starenjem i s temperaturom.
U upotrebi je cijeli niz modernih uredaja koji su gradeni na slicnoj osnovi.
Slika 36. prikazuje blok-shemu uredaja za odredivanje mjesta kvara refleksi-
jom impulsa. Oscilator I vrlo stabilne frekvencije, preko podesivog djelitelja
frekvencije 2, sinkronizira okidanje vremenske baze 3 katodne cijevi 8 i generatora
iii uz C,=kl,; impulsa 4.
Impulsi se odas1lju 1 pnmaJU preko jedm1ce za pnlagodenJe 6. Reflekt1ram 1
C 2 =k(21-l,) slijedi polazni impulsi preko pojacala 5 djeluju na vertikalm otklonsk1 s1stem katodne
R, cijevi.
1,=21---.
R 1 +R 3 Sl. 34. Sl. 35. 2.

Steinhauerova metoda - deteklori zvuka

Sluzi za tocno odredivanje mjesla poslo je kvar grubo lociran bilo kojom
metodom. Kabel se jednostrano napaja izvorom frekvencije u cujnom podrugu.
Trasa kabela prati se prijemnim uredajem ugodenim na frekvenciju izvora. Na
mjestu kvara dolazi do nagle promjene intenziteta zvuka. Tom metodom utvrdu~ Sl. 36. Blok -shema uredaja za od-
se mjesto svih vrsta kvarova. redivanje mjesta kvara refleksijom
impulsa
Odredivanje mjesta kvara refleksijom impulsa
Metoda se osniva na mjerenju vremena potrebnog da se putujuCi val reflektira od
mjesta kvara do mjesta mjerenja. Metoda slu:Zi za odredivanje mjesta svih vrsta
kvarova. ol t1.olololo1 lolol I l1lol 111
Uredaj, spojen na ispitivani vodic, generira kratke impulse (trajanja I do 20ps)

"11 ""'"' ,,~,

podesivom repeticijskom frekvencijom. Mjesto kvara, bez obzira na njegovu vrstu,
predstavlja diskontinuiranu promjenu impedancije voda, te izaziva refleksiju vala.
Ako je impedancija na mjestu kvara manja od valnog otpora voda, val se reflektira
s promijenjenim predznakom, a. ako je veca, s nepromijenjenim. Na taj se naCin
moze odrediti karakter kvara, a mjereci vrijeme, odreduje se udaljenost.
Dva su nacina odredivanja udaljenosti mjesta kvara:
a) Poznata ukupna duljina voda. Mjeri se vrijeme t 1 potrebno za refleksiju od
mjesta kvara i vrijeme rcflcksije vala t 2 od kraja voda, pa je udaljenost kvara
I =S,I
• lz .
(Mjerenje je neovisno o promjenama konstanti vodova brzina propagacije
impulsa.)
b) Uz poznatu brzinu propagacije za odredeni kabel
c vanim metodama. To su mosne metode po Blavieru i Kiipfmiifleru, Varleyeva u
V= ; ; :
Sl. 37. Idealizirane pojave na ekranu:·
a) vod zakljucen karakteristicnom impe-
dancijom (nema refleksije); b) impedanci-
ja na mjestu kvara manja od karakteris-
,,r1,,,,,K, . , , ticne (kratki iii zemni spoj); c) impedan-
cija na mjestu kvara veca od karakteris-
ticne (prekid)
Horizontalni otklon moze biti bazdaren u jedinici vremena iii direktno u jedinici
duljine. BuduCi da refleksije vala izazivaju sva mjesta promjene impedancije, kao sto
su kabelske spojnice, spojna mjesta i mjesta odvajanja ogranaka, zavjesenje zracnih
vodova i sl. slike nisu uvijek jednostavne, te je pozeljno obavljati usporedna
mjerenja na ispravnom vodu i vodu Ciji kvar odredujemo.
Prikazane metode predstavljaju samo pregled karakteristicnih rjesenja. U primje-
ni se susrece velik broj varijanti, uglavnom slicnih spomenutim, najcesee primjenji-
dvije varijante, Heinzelmanova, Grafova te viSe metoda u kojima se upotrebljavaju
 774 · - - - - - · - · - - - · - ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI
Mjerenja u elektrotehnici ,_ _ _ _ 775
ampermetri i voltm~tri. Jos uvijek se susrecu i zastarjele metode mjerenja kapaciteta
kabela - bal!stJcka metoda, te odredtvanJe mJesta kvara uspostavljanjem stojnib Aktivni mjerni pretvaraci
valova akus!Ickth frekvencija.
PretvaraCi mehanickih veliCina u elektrii'ne
Grani~e . pogreske pojedinih uredaja ovise o izvedbi, primijenjenoj metodi i lndukcijski pretvaraci s relativnim gibanjem vodica pretvaraju mehanicku energi-
karaktensttkama voda, a krecu se kod mosnih metoda od + 0 5 do + 2 o/. d k
kod metode s reflektiranim impulsima od ±0,1 do ± 1% i b~lje. O~a p~slj~dnJ:
ju u elektricnu na osnovi elektromagnetske indukcije. Relativno gibanje svitka
prema polju permanentnog magneta inducira napona. Ovaj tip pretvaraca najcesce
metoda se s napretkom elektromcke tehnologije sve vise razvija, te postaje domi·
se primjenjuje za mjerenje brzine, a izvodi se kao istosmjerni ili izmjenicni tahoge-
?antna u up~treb1. PrednostJ su, ostm daleko vece tocnosti, jednostavnije rukovanje nerator. Istosmjerni tahogenerator ima kvalitetne permanentne magnete u uzbud·
1 dtrektno pnkaztvanJe rezultata mjerenja.
nom krugu (na statoru) i pomicni rotorski namot s kolektorom. lstosmjerni izlazni
napon proporcionalan je brzini vrtnjc i sadrzi nepozeljne harmonike. Efektivna
Elektritni mjerni pretvaraii vrijednost napona nepozeljnih harmonika u odnosu na efektivnu vrijednost izlaz-
1. Uvod nog napona iznosi 0,5 do 2 %, a greska linearnosti iznosi od 0,05 do I %. Tipicni
podaci tahogencratora su: pojacanje 6 m V/min_,, maksimalna brzina vrtnje
Mjerni pretvaraci pretvaraju mjerene velicine (npr. br;ine sile temperature) u •~=6000 min- 1 i snaga od 1 do 10 W. Nedostatak istosmjernog tahogeneratora
pro~orcwnalne_elektri_cne velicine prikladne za obradu. S ob~iro~ na nacin djelo- jest ovisnost napona generatora 0 elektricnom opterecenju, kvaliteti cetkica te
vanJa pretvaract se dtjele na akt~vne i pasivne pretvarace. Aktivnim pretvaracima promjeni otpora svitka s temperaturom. Polaritet induciranog napona istosmjernog
pretvara se dtrektno mJ~rena vehcma (mehanicka, kemijska. toplinska, svjetlosna) u tahogeneratora ovisi o smjeru vrtnje, sto pri mnogim mjerenjima predstavlja
::.c::porcwnalnu elektncnu \napon, n~boj, struja). Knd pasivnih se pretvaraea prednost.
_ JenJaJU !'od U!JeCaJem ~Jerene vehcme elektricna svojstva pretvaraca (otpor,
1
kapacttet, mduktlVltet). Ve~ma_pretvaraca generira signale koji su neprikladni za Izmjenicni tahogenerator je obicno visefazni izmjenicni generator s permanen-
~bradu, stoga se svakt slozemJI mJernt sustav sastoji od vise pretvaraca koji jo! tnim magnetima u uzhudnom krugu. Izmjenicni napon se ispravlja visefaznim
od.atno obraduju mjernt stgnal. Pretvarac na koji neposredno djeluje mjerena ispravljacem i proporcionalan je brzini vrtnje. Valovitost iziaznog ispravljenog
vehcma, naztva se jos mjerni davac (detektor, senzor). napona ovisi o ugradenom ipravljacu. Tipicne greske linearnosti iznose 0,1 do
1%.
Mjerni pretvarati neelektritnih velitina
Piezoelektricni pretvaraci pretvaraju mehanicke veliCinc kao sto su sila, tlak,
.:'1ierni pretvaraCi neelektricnih velicina pretvaraju neelektricne velicine u elek· ubrzanje u elektricni naboj. Dodatnom obradom, signala moguce je iz ubrzanja
t~t~ne. Pretvorba JC moguca akttvmm th pasivnim pretvaracima. Pri izboru pretva- zakljuciti o brzini i pomaku. Pri mehanickom naprezanju plocice koja je isje-
raca(tabl. _I) prednost treba dat1 onoJ vrsti koja omogucava jednostavnije, pouzda· cena pod odredenim kutem prema elektricnim osima od kristala (kvarc, Rochel-
niJe I t~aJOIJe .fJesenJe 1 os1gurava Jednoznacnu zavisnost izmedu mjerene; dobivene lova sol, turmalin) iii je izradena od specijalne keramike (barij-titanat) javlja
elektncne vehcme, a ekonomski je opravdana. se na njezinim plohama elektricni naboj kao rezultat dielektricne polariza-
cije. Piezoelektricni prctvaraci posjeduju veliku izlaznu impedanciju kapacitiv-
Tab!. I. nog karaktera, pa je nuzno pri njihovoj upotrebi voditi racuna o kapacitetu
Pregled nekih mjernih velicina i moguci izbor vrste mjernih pretvarata mjernog kabela (obicno 10 ... 100 pF/m) i izboru mjernog pojacala (nabojsko
pojacalo). Osnovne prednosti piezoelektricnih pretvaraca su velika ulazna meha-
Mjerne veliCine Aktivni pretvaraCi nicka impedancija (krutost), visoka vlastita rezonantna frekvencija (od 15 do
Pasivni pretvaraci
brzina, ubrzanje, 100kHz), vrlo male dimenzije. Tipicne vrijednosti parametara pretvaraca su
indukcijski, piezoelektricni otpornicki,
pomak, moment nabojska osjetljivost od 0,2 do JOpC/ms .z, frekvencijski opseg od 0,1 do
induktivni, 15 000 Hz, i masa od 1 do 100 g.
kapacitivni
sila, tlak piezoelektricni Pretvarai'i toplinskih veli<'ina u elektrii'ne
otpornicki, induktivni,
kapacitivni Iskoristavaju termoelektricni efekt. Spoje li se zicc od razlicitih metala iii legura
temperatura termoelement elektricki vodljivo na jednom kraju i taj se kraj grije na temperaturu 02 , na drugom
pretvarac otpora
kemijske galvanski bladnom kraju zice javlja se termoelektromotorna sila, tj. istosmjerni termonapon.
pretvarac otpora lstosmjerni termonapon ovisan je 0 vrsti obaju metala, 0 razlici temperature e,
opticke fotoelement fotootporni bladnog kraja i temperature 02 toplog kraja i iznosi U =a(0 2 -0 1 ). Velicina a ovisi
o vrsti materijala obiju Zica, ali ne ovisi o njihovim dimenzijama. Mjerenjem
776 · _ ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREDAJI Mjerenja u elektrotehnici

napona izmedu hladnih krajeva moze se odrediti temperatura 0 2 spojnog mjesta, voltmetrom njegov unutra~nji otpor mora biti mnogostruko veci od otpora termo-
ako je poznata temperatura hladnog kraja (obicno O"C iii 20"C). Termoelektricni elementa i svaki se tip termoelementa s obzirom na tocnost dijeli u tri klase
pretvaraci cesto se jo~ zovu termoelementi iii termoparovi, a proizvode se u skladu
s medunarodnim standardom IEC publikacija 584 od sljedeeih metala i legura:
Cu-CuNi (tip T); NiCr-CuNi (tip E); Fe-CuNi (tip J); NiCr-Ni (tip K); Pt (10%) Tab!. L
RH-Pt (tip S); Pt (13 %) Rh-Pt (tip R); Pt (30 %) RH-Pt (6 %) Rh (tip B). Na Granice pogrebka termoelementa
sl. 38. prikazane su karakteristike ovih termoparova, tj. termonaponi kao funkci-
Granice pogresaka
na temperaturi t ("C)
Temperaturno
Tip Klasa
podrucje
'C staina promjenljiva
vrijednost vrijednost
"C oc
1 -40 do 350 ±0,5 ±0,004· t
T 2 -40 do 350 ±1 ±0,0075. t
3 -200 do 40 ±1 ±0,015·t

1 -40do 800 ±1,5 ±0,004·t

B 2 -40do 900 ±2,5 ±0,0075. t
3 -200 do 40 ±2,5 ±0,015· t

1 -40do 750 ±1,5 ±0,004·t

J 2 -40 do 750 ±2,5 ±0,0075. t
3 - - -

K 1 -40 do l 000 ±1,5 ±0,004· t

2 -40 do 1200 ±2,5 ±0,0075. t
N 3 -200 do 40 ±2,5 ±0,0\S·t

R I 0 do 1600 ±1,0 ± [1 + (t- 1100)·0,003]

2 0 do 1600 ±1,5 ±0,0025· t
s 3 - - -

Sl. 38. Termonapon razliCitih tipova termoe1emenata
je razlike temperature(uz temperatutu hladnog kraja 0 "C). Kod mjerenja tempe-
ratura hladnog kraja mora biti sto stabilnija. Zbog toga se vodici termoeleme-
nata moraju produziti vodom za izjednacenje do toeke koja ima dovoljno kon-
stantnu temperaturu. Vod izjednacenja obicno se izraduje od istog materijala
kao i sam termoelement. Termoelement se zasticuje metalnom iii keramiC-
kom cijevi, ovisno o mjerenoj temperaturi, mjerenom mediju i mehanickim na-
prezanjima. Napon termoelemenata tipicno iznosi od 5 do 50 m V, mjeri se mjer-
nim pretvara6ma istosmjernog napona iii milivoltmctrima. Kada se mjeri mill-
(1, 2 i 3). Pogrdka termoelementa odredene klase tocnosti sastoji se od stalne
vrijednosti i promjenljive vrijednosti koja je funkcija mjerene temperature, tabl. 1.
PretvaraCi optickih veliCina u elektricne
Pretvaraju svjetlosnu energiju u elektricnu djelovanjem fotoelektricnog efekta.
Najeesce se primjenjuju pretvaraCi - fotoelementi od silicija (Si) i selena (Se). Za
industrijske primjene CciCa je upotreba silicija. Izbor poluvodickog materijala odre-
4uje valnu duljinu i efikasnost pretvorbe svjetlosti u napon. Napon fotoelementa
direktno je proporcionalan intenzitetu svjetla i tipieno iznosi 0,45 V za ;::,21 000 lx.
778_ ~ ---------------- __ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Mjerenja u elektrotehnici
-- 779
Fotoelementi se cesto upotrebljavaju za pozicioniranje. Uredaji mogu biti izvedeni
Q
kao apsolutni iii inkrementalni enkoderi, a sastoje se od izvora svjetlosti, optickog
sistema, fotoelementa i okrugle ploce koja je pricvrscena na vratilo i s njime se vrti. 400 Pt100
Na ploci se obicno nalazi vise proreza. Kada se ploca vrti s vratilom zraka svjetlosti
se periodicki propusta kroz kodirane proreze u ploci i time aktivira fotoelement 350
koji generira kombinaciju logickih signala proporcionalnu kutu zakreta. U praksi
se susrecu apsolutni enkoderi sa 8 iii lO bitova informacije. 300

PretvaraCi kemijskih veliCina u elektrii'ne

Pretvaraju kemijsku energiju u elektricnu u galvanskom flanku. Clanak se sastoji
od jedne iii vise otopina elektrolita u koje su uronjene dvije vodljive elektrode. U
slucaju elektrokemijske neravnoteze javlja se na elektrodama galvanskog clanka
elektromotorna sila kao mjera kiselosti iii luznatosti (pH-vrijednost otopine).

Pasivni mjerni pretvaraci

PrewaraCi otpora
lzraduju se od metalnih otpomickih zica iii poluvodica. Izbor materijala iiea- -700 -100 0 100 300 \00 700 oc 900
nog pretvaraca ovisi o vrsti neelek triene velicine koja se zeli mjeriti. Za pre- temperatura----
tvorbu pravocrtnih pomaka upotrcbljavaju se zicani pretvaraci otpora s otpo-
rom neovisnim o temperaturi. Promjena otpora izaziva se promjenom njiho- SI. 39. Prijenosne karakteristike otpornickih termo-
ve aktivne duljine. Za mjerenje razlicitib vrsta naprezanja. vlaka, tlaka, torzije metara
primjenjuju se otporne mjerne npce. Izradene su od tanke mctalne zice iii polu-
vodica. Vrpcc se spccijalnim ljepilima pricvrste na objekt cijc se naprezanje
zeli mjeriti. Ovisno o smjeru naprezanja, mehanickim opterccenjem zice mijenja Tab!. 2. Tab!. 3.
se njezina duljina i presjek, a na taj nacin i otpor. Omjer promjene otpora i
promjene duljine vrpce definira se kao osjetljivost pretvaraca. Za mjerne vrpce Granice pogrdke za PtiOO po IEC 751 Granice pogre~aka za Ni!OO po DIN
s mctalnom zicom osjctljivost je tipicno 2, dok je kod poluvodickih vrpca tipic- 443760
no 50 do 200. Poluvodicke mjerne vrpce imaju medutim nelinearnu prijenosnu rremperaturno Granice
karakteristiku. Tipicne vrijednosti nazivnog otpora mjernih vrpca su 120, 350 Klasa podrucje pogre~ke u
i 1 000 Q. Promjena otpora izazvana promjcnom mehanickog naprezanja naj- Tcmperaturno Granicc
'C 'C podrucje pogreske
cesce se mjcri mosnim metodama. Otpornicki termometri su prctvaraCi kod
kojih mjerena temperatura izaziva promjenu otpora. Najcesce se izraduju od u'C u ''C
platinske iii niklene zice. U skladu s medunarodnim standardom IEC publika- A -200 do 0,15 + 0,002. l
cija 751 tipicni termomctri imaju oznakc Pt!OO i NilOO. Oznaka 100 znaCi 600
da je termometar nacinjen od platinske iii niklene zicc koja pri temperaturi O'C - 60 do 0 ±(0.4 + 0,028 r)
ima otpor 100 Q. Na sl. 39. dana je ovisnost otpora o temperaturi pretvaraCa.
lz slike 39. vidi se da termometar Nil 00 ima vecu osjetljivost, ali i nelinear-
B -200 do 0,3 +0,005 . t
850 0 do 250 ±(0,4+0,007 ·I)
niju karakteristiku. pa se danas u industriji najvise primjenjuju termometri
Pt!OO. Vrlo cesto se mjerni prctvarac otpora nc nalazi neposredno uz otpor-
nicki termometar, pa je potrebno voditi racuna o otporu vodova s kojima su
oni medusobno povezani. Ovaj problem se maze doneklc ubla2iti ako se pri Poluvoditki ot~rnitki pretvarati s otporom ovisnim o temperaturi (termistor -
bazdarenju pretvaraca uzme u obzir otpor voda. Bolji se rezultati postil.u upo- thermally sensitiv resistor) mogu imati pozitivni iii negativni temperaturni koefici-
trebom trozicnog i cetverozicnog spoja otpornickog termometra. Standard IEC )Cnt otpora, sl. 40._ Ov1 pretvaraCi najcesce se upotrebljavaju za mjerenje temperatu-
publikacija 751 definira dozvoljene granice odstupanja temperature, tab!. 2. i 3. re 1term1cku zasl!tu.
780 __ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREf>AJI
Hjerenja u elektrotehnici 781
PTC Q NTC • za strujne izlaze:
10' 0 do + I rnA; 0 do + 5 rnA; 0 do + I 0 rnA; 4 do + 20 rnA; - I do 0 do + I rnA;
-5do0do +5mA; -IOdoOdo +lOrnA; -20do0do +20mA
10'
' za naponske izlaze:
0
10' Odo + IOmV; 0 do +50mV; 0 do + lOOmV; 0 do +IV; 0 do + 5 V; 0 do + 10 V;
-ldoOdo +IV; -5do0do +5V; -IOdoOdo +IOV.
10 3 Izlazne veliCine u Sirokim granicama ne ovise o prikljuCenom teretu. Kod
pretvaraca sa strujnim izlazom maksimalna naponska opteretivost izlaza iznosi
10 1 ±15 V. Relativno veliki dozvoljeni otpor vanjskog kruga dopusta da se na isti
pretvarac prikljuci nekoliko dislociranih pokaznih i upisnih instrumenata. Elektro-
nicki mjerni pretvaraci razvrstani su u sljedece klase tocnosti:
100 200 •c -100 1oo 200 •c Joo
0,1; 0,2; 0,5; 1, 1,5; 2,5.
temperatura---. temperatura---
Ulazne izmjenicne veliCine su normirane i iznose:
Sl. 40. Prijenosne karakteristike poluvodickih pretvaraca otpora s pozitivnim (PTC) 'ulazni naponi: 100 V; IOO/j3 V; 220 V; 380 V; 500 V
i negativnim (NTC) temperaturnim koeficijentom
' ulazne struje: I A; 5 A.
Ulazne veliCine odgovaraju nizu preporucenih gornjih granica mjernog opsega
Indukcijski pretvarai'i rade na temelju promjena induktiviteta pretvaraea instrumenta. Pretvaraci su konstrukcijski izvedeni na tri nacina:
u ovisnosti o mJerenoj velicini. Indukcijski pretvara~ s promjenljivim magnetskill
otporom reagira ako se u blizini magnetskog polja svitka stavi metalni predmet ' modularna izvedba u 19" mehanickom sistemu ES902
prikladnog oblika koji se giba pod utjecajem mjerene neelektricne velicine (najee!Ce • samostalno kuciste (plasticno - IP20, metalno - IP65)
rotacije). Indukcijski pretvara~i momenta pretvaraju mehanicki moment u elektrieni • kompaktna izvedba na noseeoj tracnici 35 x 15 mm.
signal. Princip rada pretvaraca temelji se na promjeni meduinduktiviteta pojedinih Mjeme i ostale tehnicke karakteristike pretvaraca podlijezu standardu IEC publi-
svitaka pretvaraca pod utjecajem momenta. Tipicne vrijednosti parametara su: kacija 688-1.
nazivni moment od 2 do 20 000 Nm, maksimalna brzina od 3 000 do 20 000 min -I,
tocnost 0,5 %. Elektronicki mjerni pretvarai! izmjenii!ne struje
Kondenzatorski pretvara<'i svoj rad temelje na cinjenici da se kapacitet kondenza- Namijenjen je za daljinsko mjerenje izmjenicne struje u energetskim i proccsnim
tora mijenja s promjenom geometrijskih dimenzija kondenzatora i promjenom postrojenjima. Mjerni pretvarac na sl. 41 mjeri srednju vrijednost ispravljene struje,
dielektrika. Za mjerne pretvarace upotrebljavaju se plocasti i cilindricni kondenza- a baidaren je u efektivnim vrijednostima izmjenicne struje sinusnog oblika. Kada
tori. PretvaraCi s kapacitetom ovisnim o aktivnoj povrsini elektroda najeesee se 1 2 3 4
ulazn1 transformator

~
primjenjuju za mjerenje kula zakreta. Pretvaraci s kapacitetom ovisnim o razmaku 1Sprm•ljO(
clektroda sluze za mjerenje malih pomaka, rastezanja, sila, tlaka, a pretvaraci s n1skopropusn1 f1ller
kapacitetom ovisnim o dielektriku omogucuju mjerenje razine tvari u spremnicima 1zlozno pojaCalo

SL 41. Mjerni pretvarac srednje vrijednosti struje

Elektroni~ki mjerni pretvara~i elektri~nih veliNna u elektroenergetskim
i procesnim postrojenjima
ulozn1 transformotGr
Pri pracenju razlicitih tehnickih procesa i pri upravljanju njima potrebno je mnoi1lo
provesti mjerenja na vecem broju mjernih mjesta koja su medusobno udaljena. U mlegrolor
koqenalor
elektroenergetskim postrojenjima takoder se vrlo cesto postavlja zahtjev za pretvor· 1zlazno poja(alo
born raznih elektricnih veliCina (npr. izmjenicni napon, izmjenicna struja, snaga, sklop zo napDJDnJe
fazni kut) u njima proporcionalne istosmjerne struje i napone. Prijenos mjernih
podataka na udaljenostima koje ne premasuju nekoliko kilometara cesto se obavlja
istosmjernom strujom. Izlazne veliCine struje i napona su normirane i iznose: SL 42. Mjerni pretvarac efektivne vrijednosti struje
 ELEKTRIC::NA POSTROJENJA I UREE>AJI Mjerenja u elektrotehnici 783
782
se zeii mjeriti izmjenicna struja koja znatno odstupa od sinusnog obiika, primje- Elektronicki mjerni pretvarac faznog kuta
njuju se pretvaraCi za mjerenje prave efektivne vrijednosti (sl. 42). Namijenjen je za mjerenje fanog pomaka izmedu dviju sinusnih velicina. Upot-
trebljava se pri sinkronizaciji dvaju napona, mjerenju faznog kuta trosila, mjere-
ElektroniCki »{ierni pretvaraC izmjeniCnog napona nju faktora snage. Pokazni instrument koji je prikljucen na mjerni pretvarac
Namijenjen je za daljinsko mjerenje izmjenicnog napona u energetskim i pro-
cesnim postrojenjima. Za pretvaranje izmjenicnog napona u istosmjerni pri-
mjenjuju se isti sklopovi kao i za izmjeniCne strujne pretvaraCe. Razlika je samo u
primarnom namotu ulaznog transformatora, kojemu je u seriji dodan predotpor, ulaznt sktopov
tako da kroz njega tece struja razmjerna mjerenom izmjenicnom naponu. Ako izvor btstobtlnt
mjercnog signala ima dovoljno snage, napajanje pretvaraca je osigurano iz mjernog mulllvtbrator
kruga. u protivnom pretvarac trazi dodatno napajanje. tnlegrator
4 iztazno pojo(oto
Eiektronii'ki mjerni prervarac die/atne i jalove mage
Namijenjeni su za mjerenje djelatne, odnosno jalove snage na jednofaznim
1 trofaznim, simetricno ili nesimetricno opterecenim mrezama. !';a sL 43. prika- SL 45. Elektricki mjerni pretvarac faznog kuta
Iana je blok-shema jednofaznog pretvaraca djelatne snage. Kod jednofaznog
i pokazuje snage treba odgovarajuce izbazariti. Na sl. 45. dana je blok-shema
pretvaraca faznog kuta.

1,2 ulazn1 <;klopov1 Elektronicki mjerni pretvarai'i istosmjernog napona i struje

3. mnoi1lo
4-1ntegrotor
5 1Zlozno pojo(olo
6 sklop zo napOJOf!Je
Namijenjeni su za mjerenje istosmjernog napona, odnosno istosmjerne struje
u energetskim i procesnim postrojenjima. Ulazni mjerni naponi za najnize mjerno
podruqe su tipicno od 0 do 5 mV, a najvise mjernn rndrucje od 0 do 600 V. Ulazni

SL 43. Jednofazni mjerni pretvarac djelatne snage

mjerenja jalove snage istom je sklopu potreban jos i sklop za fazni pomak napona
za 90" elektricnih. Kod trofaznog mjerenja potreban fazni pomak postize sc 1 ulazno PQJO(alo
prikljuckom na odgovarajuCi napon trofaznog sistema. 2 n!skopropusnt ftlter
3. poJatato s prektdo(em-
chopper
ElektroniCki mjerni pretvaraC frekvencije tzlozno pojo(olo
odvojnt tronsformotor
Namijenjen je za daljinsko mjerenje frekvencije mreze (45 ... 55 Hz). Na sL 44. osctlator
prikazana je blok-shema pretvaraca frekvencije. tspravlJO(
Sl. 46. Elektricki mjerni pretvaraci istosmjernog napona i struje
ulazn1 sklop
nul komparotor
monostab•ln1
mult1V10rotor strujni ~gnaii (bez vanjskog santa) su tipicno za najniie podrucje od 0 do 100 rnA,
mtegrator a za najvise mjerno podrucje (s vanjskim santom) od 0 do 5 A. PretvaraCi takoder
1Zlozno pojo(olo mogu biti izvedeni sa iii bez galvanskog od vajanja ulaza od izlaznog kruga. Na sl.
46. prikazana je blok-shema pretvarca istosmjernog napona iii struje.
Sl. 44. Elektronicki mjerni pretvarac frekvencije
784 __ ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREDAJI
Elektronicki mjerni pretvarai'i otpora
Namijenjeni su za mjerenje otpora, odnosno uz pomoc otpomickih pretvraea,
razlicitih neelektricnih velicina. Pomocu otpornickog termometra (npr. Pt!OO)
moguce je mjeriti temperaturu. Ulazni prikljucak moze biti dvoZican, troZiean
iii cetvorozican, ovisno o zahtijevanoj tocnosti mjerenja. Na sl. 47. prikaza-
na je blok-shema pretvaraca s trozicnim prikljuckom koji se najvise upotreblja-
va. Mjerni pretvaraC radi na bazi U- I metode mjerenja. BuduCi da se tempera·
tura nc mijenja linearno s otporom, kod otpornickih se termometara u pretva-
rac "' mjerenje temperature moze ugraditi sklop za linearizaciju prijenosne karak-
teristil-.c.
iSpravlJO(
stab1l1ZOtor
1zvor konstontne
struJe
4. 5 POJOCola
Sl. 47. Elektronicki mjerni pretvarac otpora s trozicnim prikljuckom
Trendovi razvoja mjernih pretvara~a
Mikroelektronicka tehnologija omogucila je razvoj poluvodickih pretvaraca
(pretvaraci temperature, tlaka, zracenja, plinski pretvaraci, itd.). Izrazite pred·
nosti takvih pretvaraca su male dimenzije, otpornost na agresivne atmo-
sfere, mehanicka otpornost, vrlo dobra dugotrajna stabilnost i ponovljivost ka·
rakteristika, siroko temperatumo podrucje upotrebe. Uz primjenu mikroproce·
sora razvijeni su inteligentni pretvara~i (Smart transmiters) koji pru:Zaju slje-
dece dodatne mogucnosti: naknadno namjestanje mjernog podrucja i nul-tocke.
promjenu pojacanja, linearizaciju karakteristike, kompenzaciju utjecaja smet·
nji i referentnih uvjeta, filtriranja signala, frekvencijsku obradu signala, samo-
kontrolu, kontrolu granicnih vrijednosti itd. Primjenom inteligentnih pretvaraea
dolazi do znatne decentralizacije obrade signala u postrojenju.
MJERNI TRANSFORMATORI
'I
, Slozena pogreska izrazava se postotkom efektivne vrijednosti primarne struje
Mjerni transformatori reduciraju visoke napone i velike struje na vrijednosti
koje su prikladne za napajanje mjemih instrumenata, brojila i za§titnih urertaja.
Galvanskim razdvajanjem primamih i sekundarnih namota mjernih transforms-
lora ujedno se odvajaju i izoliraju mjemi i zastitni krugovi elektrienih postro-
jenja od napona mre:Ze.
Mjerni transformatori ____________ _____________________ 785
Opci tehnicki uvjeti i standardne vrijednosti definirani su za strujnc transforma-
tore u JUS N.H9.101/87, 102/87, 103/83, a za naponske transformatore u JUS
N.H9.121/87, 122/83. Dopunski tehnicki uvjeti i ispitivanja za kapacitivne naponske
transformatore definirani su u JUS N.H9.124/86. Dodatni zahtjevi za strujne
transformatore za zastitu u prolaznim rezimima definirani su u dokumentu IEC 38
(Central Office) 78.
Strujni transformatori
Vazniji pojmovi i karakteristike:
Strujni transformator - mjerni transformator cija je sekundarna struja u normal-
nom radu proporcionalna primarnoj struji i priblizno s njom u fazi.
Nazivni omjer transformacije (K.) - omjer izmedu nazivne primarne i nazivne
sekundarne struje.
Teret - impedancija sekundarnog strujnog kruga (!.!).
Nazivna snaga - vrijednost prividne snage (u VA, s utvrdenim faktorom snage)
koju transformator daje sekundarnom strujnom krugu pri nazivnoj sekundarnoj
struji i prikljucenom nazivnom teretu.
Klasa tocnosti - oznaka strujnog transformatora cija pogreska ostaje unutar
odrertenih granica pod utvrdenim uvjetima upotrebe.
Strujna pogre§ka (p;) - pogreska koju transformator unosi u mjerenje struje.
Strujna pogreska, izrazena u postocima, dana je izrazom:
Kn nazivni omjer transformacije
p.= K.·I,-I. IOO% IP - efektivna vrijednos prima me struje .
' I. I, - efekllvna vnJednost sekundarnc struje.
Fazna pogre~ka (b;) - fazna razlika izmedu vektora primarne i sekundarne
struje. Smatra se da je fazna pogreska pozitivna ako vektor sekundarne struje
prethodi vektoru primarne struje. Izrazava se u minutama iii centiradijanima. Ova
definicija primjenjuje se na struje sinusnog oblika.
Slozena pogre§ka (P;,) - efektivna vrijednost razlike trenutnih vrijednosti primar-
ne struje i trenutnih vrijednosti sekundarne struje pomnozene nazivnim omjerom
transformacije, u uvjetima stacionarnog stanja. Pritom pozitivan smjer primarne i
sekundarne struje odgovara usvojenom naCinu oznacavanja prikljucaka.
prema izrazu:
nazivni omjer transformacije
efektivna vrijednost primarne struje
trenutna vrijednost prim. struje
trenutna vrijednost sck. struje
trajanje jedne periode.
50 Koncarev prirucnik
786 ____________ "~"- ELEKTRICNA POSTROJENJA I URE£>Ajl Mjerni transformatori _ _ _ _ _ _ _ _ __ _ _ _ _ 787
Nazivna kratkotrajna termicka stroja (I,.) - efektivna vrijednost primarne struje Za transformatore klase tocnosti 0,1 do 1 granicne vrijednosti iz tab!. I. moraju
u kA koju transformator moze podnijeti u utvn1enom kratkom vremenu bez biti zadovoljene za sve vrijednosti tereta izmedu 25 i 100% nazivnog tereta, a za
osteeenja pri kratko spojenom sekundarnom namotu. transformatore klase 3 i 5 za sve vrijednosti izmedu 50 i 100% nazivnog tereta"
Nazivna dinamicka stroja (I.,nl - tjemena vrijednost primarne struje koju Teret upotrijebljen pri ispitivanju je induktivan, faktora snage 0,8, osim ako je
transformator more podnijeti pri kratko spojenom sekundarnom namotu, bez njegova snaga ispod 5 VA, kada je faktor snage jednak jedinici. Teret ne smije biti
elektrickih i mehanickih osteeenja zbog elektromagnetskih naprezanja. manji od 1 VA.
(Uobicajen omjer I.,JI,.=2,5, a /drn mora biti veca od amplitude udarne struje Strujni transformatori za mjerenje klase tocnosti 0,1 do 1 mogu imati prosireni
kratkog spoja na mjestu ugradnje, vtdi str. 575). mjemi opseg, tako da maksimalna struja iznosi 120, 150 ili 200 % nazivne primarne
struje. U tom slucaju granice pogresaka pri maksimalnoj struji odgovaraju onima u
Strujoi transformatori za mjerenje tab!. I. kod 120% nazivne struje, a nazivna trajna termicka struja (mjerodavna za
zagrijanje) jednaka je maksimalnoj struji.
Nazivna granicna primarna struja (IPI} - vrijednost najmanje primarne struje
pri kojoj je slozena pogreska strujnog transformatora za mjerenje jednaka ili veea Strujni transformatori za z..Stitu
od 10 % pri nazivnom teretu.
Faktor sigurnosti (FS) - omjer nazivne granicne primarne struje i nazivne Nazivna granicna primarna struja tocnosti - najveca vrijednost primarne struje
primarne struje. U slucaju kratkog spoja u mrefi, instrumenti u sekundarnom pri kojoj transformator zadovoljava u pogledu slozene pogreske.
strujnom krugu bolje su zaiitieeni ako je faktor sigurnosti manji. Graoicni faktor tocnosti (F,) - omjer nazivne granicne primarne struje tocnosti i
Strujni transformator za mjerenje zadovoljava uvjete klase tocnosti ako su nazivne primarne struje.
njegove strujne i fazne pogreske unutar granica prema tab!. I. Za transformatore klase TPS, TPX, TPY i TPZ vrijede dodatno sljedece pojed-
nostavnjene definicije.
Tab!. I. Dozvoljene pogre§ke strojnih tranaformatora za mjerenje Struja treoutne pogre§ke (i,) - razlika izmedu trenutne vrijednosti sekundarne
struje pomnozene s nazivnim omjerom transformacije i trenutne vrijednosti primar~
Strujna pogreska ±p1 % Fazna pogreSka ±o, min crad
Klasa
toenosti
o/o nazivne struje - ne struje if;= is· Kn- iP, a sastoji se od istosmjerne komponente iedc i izmjeniCne
komponente ieac·
Maksimalna trenutna pogre§ka (il) - maksimalna struja trenutne pogre5ke za
1 5 20 50 100 120 1 5 20 50 100 120
vrijeme odredenog radnog ciklusa izrazena postotkom tjemene vrijednosti izmjenic-
0,1 - 0,4 0,2 ~~

0,1 0,1 - 15 8 - 5 5 ne komponente struje kratkog spoja:

- 0,45 0,24 - 0,15 0,!5
0,2 - 0,75 0,35 - 0,2 0,2 - 30 15 - 10 10 il=~·i%
~/psc
- 0,9 0,45 - 0,3 0,3 t: •

Prijelazni radni ciklus - vremenski interval za vrijeme trajanja kratkog spoja 11

0,2s 0,75 0,35 0,2 - 0,2 0,2 30 15 10 - 10 10
mre:Zi.
0,9 0,45 0,3 - 0,3 o,3
More biti jednostruki (C-0) 1 > ili dvostruki (C-0-C-0) ako se u mrezi
0,5 - 1,5 0,7 - 0,5 0,5 - 90 45 - 30 30 primjenjuje automatsko ponovno uklapanje. Pri proracunu strujnog transformato-
- 2,7 1,35 "~
0,9 0,9 ra za za§titu smatra se da je struja kratkog spoja potpuno asimetricna (saddi 100%
0,5s istosmjerne komponente).
1,5 0,75 0,5 - 0,5 0,5 90 45 30 - 30 30
2,7 1,35 0,9 - 0,9 0,9 Nazivni faktor simetriene struje kratkog spoja (K~,) - omjer efektivne vrijednosti
simetriene struje kratkog spoja (I.,,) i efektivne vrijednosti nazivne primarne stru-
1 - 3 1,5 - 1 1 - 180 90 - 60 60 je(I,.).
- 5,4 2,7 - 1,8 1,8
Faktor remanencije (K,) - omjer izmedu remanentnog toka i toka zasicenja
3 - - - 3 - 3 ni'\u ..;r~cificirane jezgre strujnog transformatora.
5 - - - 5 - 5 ni ... u "I'L·L'ificirane 11C = uklapanje, 0 = isklapanje.
788 __ ~---------~----- ELEKTRICNA POSTROJENJA I URE£lA]I
Strujni transformatori za zastitu podijeljeni su u sljedece klase:
Klasa P Tocnost pri granicnim uvjetima definirana je pomocu slozene pogreske
pri struji F, · Ip.·
Klasa TPS Transformator male rasipne reaktancije kojemu se definira pogreska
omjera broja zavoja i zahtijeva sc da stvarni omjer ne prelazi 0,25%
od nazivnoga. Nadalje se zahtijeva da struja magnetiziranja, pri mag-
netskom toku u jczgri koji je jednak onom pri granicnim uvjetima
tocnosti, ne prelazi 5% od nazivne kratkotrajne termicke struje prera-
Cunate na sekundarnu stranu.
Klasa TPX Tocnost pn granicnim uvjetima definira se maksimalnom trenutnom
pogre5kom pri struji kratkog spoja K,., ·I P•' za vrijeme specificiranoga
radnog ctklusa.
Mjerni transformatori __ _ ~-- 789
Strujni transformatori za zastitu zadovoljavaju uvjete klase tocnosti ako su kod
nazivnog tereta strujna, fazna, sloZena i maksimalna trenutna pogreSka unutar
granica prema tabl. 2.
Za transformatore klase P klasa tocnosti i granicni faktor tocnosti ispisuju se u
zajednicku oznaku. Npr. Oznaka IOP20 odnosi se na transformator klase tocnosti
lOP i granicnog faktora tocnosti F, = 20.
Snaga i teret strujnih transformatora
Ukupna snaga (iii ukupni teret) obuhvaca snagu svih trosila serijski spojenih na
sekundarne prikljucke strujnog transformatora, ukljucujuCi i spojne vodove.
Za standardne vrijednosti nazivne snage i standardne vrijednosti nazivne struje
od 1 i 5 A nazivni tereti z. =S./I?;. dani su u tabl. 3.

Klasa TPY Tocnost pri granicnim uvjetima definiranaje maksimalnom trenutnom Tabl. 3.
pogrcSkom pri struji kratkog spoja iznosa Kssc ·I pn za vrijeme specifici- Nazivni tereti strujnih transformatora
ranoga radnog ciklusa. Faktor remanencije ne smije biti veCi od 0,1.
Klasa TPZ Tocnost pri granicnim uvjctima definirana je izmjcnicnom komponen- s. VA 2,5 5 7,5 10 15 30
tom struje trenutne pogreske pri struji kratkog spoja iznosa K,., ·I,,
za vrijeme jednostruko!(a radnog ciklusa. Remanentni tok mora hlti kod 5 A 0,1 0,2 0,3 0,4 0,6 1,2
prakticki zanemariv. Z,Q
Tabl. 2. kod 1 A 2,5 5 7,5 10 15 30
Dozvoljene pogre~ke strujnih transformato.-a za za~titu
Pri nazivnoj primarnoj stroji Pri granicnim uvjetima tocnosti Za§tita mjernih instrumenata

Klasa strujna Da bi mjerni instrumenti prikljueeni na strujni transformator (iii jezgru) za

toCnosti pogreska kutna pogreska pogreska mjerenje hili sto bolje zasticeni od struja kratkog spoja iii strujnih udara iz mreze,
mm crad vrsta pogreske
% % faktor sigurnosti (FS) mora biti nizak. Na taj se nacin postiZe da pri nazivnom teretu
5P
z. i primarnim strujama vecim od I P = FS ·I P• nastaje zasieenje, zbog kojega se na
±I ±60 ±1,8 5 slozena pogreska pri struji sekundarnu stranu prenosi struja bitno manja od one koja bi proizasla iz nazivnog
Ft · /pn omjera transformacije. S obzirom da je umnozak faktora sigurnosti i ukupnoga
lOP - --
prividnog otpora sekundarnog kruga strujnog transformatora za za~titu konstantan,
±3 10 slozena pogreska pri struji njegov namot treba po mogucnosti teretiti impedancijom priblizno jednakom naziv-
Ft · /pn nom teretu. U protivnom, ako je prikljueeni teret manji od nazivnoga, stvarni faktor
TPX ±0,5 ±30 ±0,9 10 maks. trenutna pogreska pri ~gurnosti je (Z. + Zr)/(Z, + Zr) puta veci od nazivnog faktora sigurnosti (Z, -
struji Ksec ·I pn stvarni teret. ZT - impedancija sekundarnog namota transformatora). U tom sluCaju
prikljuceni instrumenti mogu biti nedovoljno zastieeni, jer zasieenje jczgre nastupa pri
TPY ±1 ±60 ±1,8 10 maks. trenutna pogreska pri visim iznosima primarne struje. Zbog toga se, kao i zbog pogresaka strujnih
struji Ksec ·I pn transformatora za mjerenje, preporuca, u slucajevima kada je prikljuceni teret bitno
manji od nazivnoga, ukljueenje dodatnih otpora u njegov sekundarni krug.
TPZ ±1 180± 18 5,3 ±0,6 10 izmjenicna komponenta
Nasuprot tome, od strujnih transformatora za z..Stitu, pri granicnim uvjetima
maks. trenutne pogreske pri
toenosti, zahtijeva se specificirana toenost u skladu s njegovom klasom toenosti, pa
struji Ksec · / pn
prikljueenje tereta manjeg od nazivnoga moze povoljno djelovati da se zeljena toenost
TPS v. objasnjenje u tekstu zadovoljava pri strujama kvara veCim od onih koje proizlaze iz nazivnoga granicnog
laktora tocnosti F,, odnosno nazivnog faktora simetricne struje kratkog spoja.
790- __ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREf)Ajl Mjerni transformatori ~-- --------~-------- ------~---- 791

Uobibjeni nat'in oma&vanja omjera transfonnacije Naponski transformatori

Oznaka 2 x 300/5/1 A znaCi da se radi o primamo prespojivom strujnom transfonna· Induktivni naponski transformatori
toru (za nazivnu primarnu struju 300 ili 000 A) s dvije jezgre, i to jednom za nazivnu
sekundamu struju od 5 A i drugom za struju od 1 A. Oznaka 20CXJ/5 A oznaeava Dvopolno izoliran naponski transformator - naponski transformator ciji su
neprespojivi strujni transformator s jednom jezgrom, a oznaka 300-400-000/1 A ozna- dijelovi primarnog namota, ukljucujuci i prikljucke, izolirani od uzemljenih dijelova
cava strujni transformator s jednom jezgrom i odvojcima u sekundarnom namotu. na razinu koja odgovara njegovu stupnju izolacije.
Jednopolno izolirani naponski transformator - jednofazni naponski transforma-
Vsino za pogon tor ciji je jedan kraj primarnog namota predviden za direktno uzemljenje, ili
Na primarno prikljucenom strujnom transformatoru sekundarni namot !reba trofazni naponski transformator kojem je zvjezdiste primarnog namota predvideno
uvijek biti zatvoren preko trosila ili kratko spojen. Na otvorenom sekundarnom za direktno uzemljenje.
namotu mogu se pojaviti za zivot opasni naponi, a moze doci i do osteeenja Kapacitivni naponski transformator - naponski transformator koji se sastoji od
transformatora zbog zagrijavanja jezgre. Zato se u sekundarni krug strujnog kapacitivnog djelila i elektromagnetske jedinice, tako konstruiranih i medusobno
transformatora ne ugraduju osiguraCi. spojenih da je sekundarni napon elektromagnetske jedinice priblizno srazmjeran
Metalne dijelove strujnog transformatora, koji u normalnom radu nisu pod primamom naponu i priblizno s njim u fazi.
naponom, treba uzemljiti, a uzemljuje se i jedna stezaljka sekundarnog namota
(obicno k, a kod transformatora s vise jezgara stezaljke 1k, 2k itd.). Uzemljenje Valniji pojmovi i definicije
sekundarnog kruga kod niskonaponskih strujnih transformatora nije nuzno. Nazivni omjer transformacije (k.) - omjer izmedu nazivnoga primarnog napona i
nazivnoga sekundarnog napona.
Izvedbe i sheme s oznakama prikljucaka strujnih transformatora
Naponska pogre8ka (p,) - pogreska koju transformator unosi u mjerenje napona,
IP,J~ ~ IP1 J a nastaje zato sto omjer transformacije nije jednak nazivnom omjeru transformaci-
primarni prikljucci K, L
sekundarni prikljueci k. I ls 1 )k
r1 I ls1 J
je. Naponska pogreska izrazena u postocima dana je izrazom:
k,u,-u.%
p,=---u;- k. nazivni omjer transformacije
u. efektivna vrijednost primarnog napona
U, efektivna vrijednost sekundarnog napona, koja
IC,JK, 1, rc,J
odgovara naponu UP u danim uvjetima mjerenja.

l J Fazna pogre8ka (b.) - fazna razlika izmedu vektora primarnoga i sekundarnog

Fl
s jednom prespojiv na primarnoj strani 0
IP,JK, 0
napona. Smjer vektora odabire se tako da je kut nula za savrseni transformator.
jezgrom (serijski i paralelno) l,IP1 J
Smatra se da je fazna pogreska pozitivna ako je vektor sekundarnog napona
IS,Jk us,J vremenski ispred vektora primarnog napona i izrazava se u min ili crad. Ta se
dcfinicija primjenjuje za napone sinusnog oblika.

rn
IP,J~ ~IP,J
Teret - admitancija sekundarnoga strujnog kruga (S).
namot s odvojcima na
Nazivna snaga - vrijednost prividne snage (u VA, s utvrdenim faktorom snage)
sekundarnoj strani
k I, I, koju transformator daje sekundarnom strujnom krugu pri nazivnpm sekundarnom
{s,) ls,J ls 1) naponu i prikljucenom nazivnom teretu.

n n
(~)~ £1P2 J Klasa tocnosti - oznaka naponskog transformatora Cija pogreska ostaje unutar
granica pod utvrdenim uvjetima upotrebe.
s dvije prikljucci sekundarnog
ili vise namota nose broj lk II lk ll Nazivni faktor napona
jezgara pripadne jezgre f1s,J lls1! lls,! lls11
,' ~ ,') fs 1 ') fs,z) Isf! Faktor napona odreden je najviSim radnim naponom i faktorom zemljospoja
mrefe. Standardna kombinacija nazivnog faktora i nazivnog trajanja zemljospoja
U zagradama oznake prema IEC 185/87. oznacava se sa V, i jedna jc od 'ljcdccih: 1.2/trajno, 1,5/30 s, 1,9/30 s, 1,9/8 h.
792 ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREElAJI Mjerni transformatori __________________ _ - _793

Pri naponu jednakom umnosku nazivnog napona i nazivnog faktora napona Tab!. 5.
naponski transformator mora zadovoljiti zahtjeve u pogledu zagrijanja i tocnosti. Dozvoljene pogre8ke naponskih transformatora za za~titu

Standardne vrijednosti nazivnoga sekundarnog napona za jednopolno izolirane

Naponska
transformatore su 100/JJ V (i 200/j) V za prostrane sekundarne krugove), a za Klasa
pogreska
F azna pogreska ±0.
dvopolno izolirane transformatore 100 V (odnosno 200 V). toCnosti crad
±Pu o/o min

Naponski transformatori za mjerenje 120 3,5

3P
Naponski transformatori za mjerenje zadovoljavaju uvjete klase tocnosti ako su 6P 6 240 7
njegove naponske i fazne pogreske, pri naponima izmedu 80 i 120% njegova
nazivnog napona i uz terete izmedu 25 i 100% nazivnog tereta s induktivnim
faktorom snage 0,8, unutar granica prema tab!. 4. Za dojavu zemljospoja i zastitu izoliranih mrei.a od ferorezonancije moze se u
jednopolno izolirane transformatore ugraditi pomocni sek undarni namot (oznake
prikljucaka e-n), obicno nazivnog napona 100/3 V, koji se zajedno s takvim
Tab!. 4.
Dozvoljene pogre8ke naponskih transformatora za mjerenje namotima iz transformatora u osta1irn dvjema fazama pove:lu u otvoreni trokut.
Napon na otvorenom trokutu u normalnom pogonu prakticno je jcdnak nuli, a u
slucaju zemnog spoja jedne faze naraste na trostruku vrijednost nazivnog napona i
Klasa
Naponska Fazna pogreska ±o. signalizira zemljospoj.
pogreska
toCnosti min crad U izoliranim mrezama preporuca se ugradnja otpornika (iii posebnog tereta) za
Pu o/o
prigusenje ferorezonantnih titranja u namotima za otvoreni trokut svake grupe
OJ 0,1 5 0,15 jednofaznih naponskih transformatora.
0,2 0.2 10 0,3 Ako se u mrezi dozvoljava da zemni spoj traje du7.e od 30 sekundi (V,= 1,9/8 h)
0,5 0,5 20 0,6 trajna termicka struja pomocnog namota naponskog transformatora izabire sc tako
I I 40 1,2 " . . . 3,3. UN . ' .
] uv]et za traJnu term. struJu, luh~---, pn cemu Je UN nazivni
da se za d OVOJI
3 3 nije specificirano z
napon namota za otvoreni trokut, a Z ukupna impedancija kojom je trokut
zatvoren.
Ako se radi o transformatorima sa dva iii vise odvojenih sekundarnih namo-
ta, svaki od namota mora zadovoljiti zahtjeve tocnosti za svoj opseg snage, Uobi~ajeni na~in ozna~avanja omjera transforrnacije
dok istodobno drugi namot moze biti opterecen bilo kojim teretom izrnedu 0
i 100% nazivnog tereta. Radi provjeravanja ovog zahtjeva dovoljno je izvesti Za naponske transformatore u mreZi nazivnog napona npr. I 0 000 V je za
ispitivanje samo s granicnim vrijednostima. Ako je jedan od namota optere- dvopolno izolirani transformator 10000/100 V, a za jednopolno izolirani transfor-
cen samo povremeno i kratkotrajno, njegov utjecaj na drugi namot rnoze se 10000/100
zancmariti. mator J3 J3 V.

Naponski transformatori za za~titu J3 J3 -3

Naponski transformator za zastitu zadovoljava uvjete klase tocnosti ako su
mu naponska i fazna pogreska unutar granica prema tab!. 5. za vrijednost primar-
nog napona izmedu 5 % nazivnog napona i napona koji odgovara nazivnom
faktoru napona, uz terete izmedu 25 i 100% nazivnog tereta s induktivnim
faktorom snage 0,8.
Pri 2% nazivnog napona dopustene granice su dvaput vece od onih navedenih u
tab!. 5.
Oznaka 10000/100/100 V znaci da ovaj jednopolni izolirani naponski transfor-
mator ima dva sekundarna namota, a jedan od njih je namot za otvoreni trokut.
Vafno za pogon
Sekundarni krug naponskog transformatora ne smije se (za razliku od struj-
nih transformatora) nikada kratko spojiti zbog opasnosti od ostecenja transfor-
matora.
794 ELEKTRICNA POSTROJENJA 1 URE£>AJI i Mjerni transformatori _ _ _ _ _ __
Primarni namot prikljucuje se u pravilu preko osiguraca. Ako mjesto prikljuova- (nastavak tablice)
nja naponskog transformatora vee leZi u podrugu neke za§tite (npr. na odvodu iza

u
prekidaca), onda se mogu izostaviti osiguraci na primarnoj strani. Kod naponskog primarni prikljucci IAJU VIB! IA!U VIB!
transformatora, na kojemu je prikljueen automatski regulator napona generatora,
nije preporucljivo osiguravati ni primarni ni sekundarni namot. Inaee se sekundarni
U, V
sekundarni LJ
nn
vodovi uvijek osiguravaju (osigurac u neuzemljenom vodu).
Metalne dijelove naponskog transformatora, koji u normalnom radu nisu pod
naponom, treba uzemljiti. Kod dvopolno izoliranih naponskih transforrnatora
uzemljuje se jedna stezaljka sekundarnog namota (obicno stezaljka v), a kod dvopolno
prikljucci
u, v
s jednim i dva
sekundarna namota
nu
lo!
v
(b)
lu
llo!
!v lu
llblllo!
lv
llbl
jednopolno izoliranih transformatora uzemljuje se sekundarna stezaljka x i primar· izolirani
na stezaljka X (neizolirani izvod primarnog namota). IA!U VIB!

Izvedbe i sheme s oznakom priklucaka naponskih transformatora s odvojkom u ~

primarni prikljucci
sekundarnom
namotu
rn
u
IAJU X!NJ IAJU X IN! u, v
Uz
U,X
sekundarni LJ lo,! lo1 ! (b)

nn
prikljueci
U, X
n IA!U

L
s jednim i dva cl - visoko-
sekundarna namota lo)u xln! lu lx lu lx naponski
llo! lln!llo! lln! kondenzator
c2 - medu-
IA!U XIN! kapaci- naponski p

s pomoCnim LJ tivni
naponski
kondenzator
p - prigu§nica
MV
Ciullo!

n n
jedno- sekundarnim T - medutrans-
polno transfor-
namotom za dojavu forma tor lx(ln!
mator

r
izolirani zemljospoja I - iskriste clullo!
u X e n F -tillar ! r
lo! In! (do! ldn!
VF - prikljucak lxlln!
visoko-

~
VF
frekventnog
u u

,.,W.
IA!U
uredaja IN! X
~ -=-
tri jednopolno

vvr·
izol. jednofazna U zagradama oznake prema IEC 186/87.
transformatora
s namotima ldn!
spojenim u Odliavanje mjernih transformatora u pogonu
otvoreni trokut Na mjernim uljnim transformatorima maksimalnog napona opreme ;;.123 kV,
osim periodicne kontrole klase tocnosti, preporucaju se sljedece kontrole:
Idol e 1. vizualna kontrola (nivo ulja, stanje zaptivenosti, stanje povrsine VN izolatora,
uzemljenje, stanje antikorozivne zastite itd.)
796 ______________________ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREOAJI Nazivne trajne struje golih vodiea ____ _ 797

2. termovizijska kontrola spojeva strujnih transformatora - preporuca se jednom - ako je aluminij razlicit od upisanog materijala u tablici,
godisnje mater•JGL u tobt,c• ---+--+f--+g--------jf--------'f--
3. kontrola stanja izolacijskog sistema
a) ovlazenost i ostarjelost izolacijskog sistema, mjerenje otpora izolacije (R,_ 10 u
k,-
0.75 08 0.85 1.01
desetoj minuti), faktora apsorpcije (F,) i kuta dielektrickih gubitaka tgb L I I L I II I I,Ill.! In
I I I I !,

(izmjenicnim naponom 2 do 10 kV, 50 Hz) -preporuca se svake trece iii fnr-mp=r='T"Trf'.,.,..,r-n-'T".,.,-"""lf'TTTI'"''T'Trmf'T'"TJ"rnTJ='T"'"'T'=rrrrTTr-nr.-m,.,..-rrrrrrr=.,-n-n-r

cetvrte godine
30
b) parcijalna izbijanja metodom ultrazvuka -- preporuCa se svake ili svake I
druge godine
c) karakteristika ulja - analizom plinova otopljenih u ulju metodom plinske
kromatografije - preporuca se prva kontrola 6 mjeseci nakon ukljucenja
transformatora u pogon, a kasnije po potrebi na osnovi rezultata ostalih
kontrola. Materijal: e=E-Al F6,5 do F8; f=E-AJ FlO; g=E-Al F13; h=E-AlMgSi
0,5 F 17; j = E-AlMgSi 0,5 F 22 (v. i str. I 089).

NAZIVNE TRAJNE STRUJE GOLIH VODICA Faktor k 2 za vodice od bakra i aluminija, ako temperatura zraka 1! 1 odstupa od
35 "C i/ili temperatura vodiea 82 odstupa od 65 oc.
(izvadak iz DIN 43670, DIN 43671/12.75 i DIN 43673 Teil 1/02.82.)

Tablice za odredivanje trajnih struja vrijede za horizontalno vodene vodice od

2. 2
v 0
oc
E-Cu i E-AI za ugradnju unutar prostorije i u vanjski prostor s nikakvim ili slabim 2. 1
v vv 10

v _,v v ~
strujanjem zraka do nadmorske visine I 000 m. !--- 11
12 0
/ 20
Vrijednosti trajnih struja iz tablica na str. 800 do 808 treba prema potrebi
pomnol:iti sljedecim faktorima korekcije: k,
19
v vr_...... ~ v v v ~ v 21
30 ~
35 ~
50
18
vv ~ v vv r./ v v ./

J
40 E
l=l.,.-k,·k,·k3·k.·k, I. 11
v v [,...- v v t:: ./ /
45 ~
/ so
gdje je frek vencijaf, > 60 Hz.
1.6
v v v 1/ v v v 1/ v:.. v v / / 55 If
60 ~
~

IV 1/ v v 1/ v v 1/ . /
Faktor k 1 za odstupanje vodljivosti: > / "/ /

- ako je bakar razliCit od upisanog materijala u tab!. 1, 3, 4 i 7. 'v )./ 1/ v v v v /I/ 1/ v v v / /

61

v [/[/ /
13
1/ 1/ v v
v I/ ' /
moter,Jol u tobt1C1 b ( d
v v v I/ / /
1.2
v v v r- t- / /
k,~
0.9 0.95
\
\ 1
v [/ rv [/ / i/
1
v /
I I,,, I I I .. , ,, .•... 1. '·· ,,, ,, "v .I. "' v I/ / / r/ /
0
--r- /
\
\
\
v r7 / A/ /
0.9
0.8
/ /
t---

I/ /'/
;1~ ,~I; ,,i""' ,l""'"r"'i" ,,,,
/
" J1 , 1 ,, , 1, " , I"' , , 'I "" "I" "I " , 'I' ,, "'I" ,, 1,
0.1
/
vodlj!VOSI pr1 20 °l !i~m 2 -
0.6
0. 1
v 1/ 1/ 17 17 --r- 1-
~
1 1

0.4
171/ / J J
d b -~

Materijal: a=E-Cu; b=E-Cu F25; c=E-Cu FJO: d=E-Cu F37 (v. i str. 1087). OJ SO 55 60 65 70 75 BO 85 90 95 100 105 110 115 oc 125
tl'mperaturavodd_a--
798 ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREDAJI Nazivne trajne struje golih vodica ~~~- 799

(Za vodice u plastu kao temperatura zraka uzima se temperatura zraka unutar
plasta-) .0
no2.nol
Faktor k 3 za vodiee od bakra ili aluminija, sa sirom stranicom u vodoravnom
poloiaju ili vodeni okomito u duljini >2m_
"
---
.9
......... ~0.
Sirina vodica Faktor k 3 vodica
Broj vodica
mm obojeni goli Q8 E-AL
s:5mm
50 do 200 0,85 0,8 0 0 0.1 0.2 .Pll~ 0.4
50 do 80 0,85 0,8 a'
100 do 120 0,8 0,75
160 0,75 0,7
4 ---
200 0,7 0,65

do 200 0,95 0,9

Faktor k4 za dodatno potiskivanje izmjenicne struje do 60Hz kod malog 1

razrnaka a izrnedu faza, zavisno od parametara b · hja 2 Kod odredivanja k,

pretpostavlja se da nema grananja struje unutar duljine vodica harem 2m.
h, s, b - dimenzije vodiea i paketa vo-
dica u mm
a razmak simetrala vodica u
mm
broj vodica u paketu E- AL -+--+-t-t-+--+-t
s=1Smm
05
o 0.1 0.2 0.3 0.4
~--
Faktor k 5 za nadmorske visine od I 000 m navise.

1.0 Faktor k 5
no2.nd Nadmoska visina
m
vodic u vanjskom
~ j vodic u prostoriji prostoru'l
"(:
~ 0,98
1000 I
0.8
fZ ~ ~ 2000 0,99 0,94
~so-' ~
3000 0,96 0,89
E-Cu 4000 0,9 0,83
s=5mm f .. ..
I)
Za geografske " . 0 ••
01 O.Z.PJl~ 0.4 smne tznad 60 t/th narocllo za zrak koJI sadrz1 prasmu broJcane
a' vrijednosti su vece.
 <X>
Tab!. 1. Trajne struje plosnatih vodi~a od bakra
8
unutar prostorije uz temperaturu okoline 9 1 = 35 'C i temp. vodica 9 2 =65 cc. Vodici su horizontalno postavljeni sa
sirom stranicom u vertikalnom polozaju. Razmak izmedu vodica u paketu jednak je dehljini s, a kod izmjenicne
struje ,svijetli" razmak izmedu paketa > 0,8 x razmak simetrala paketa (v. skicu na str. 798)
Trajna struJa A
Sir. X Masa izm]eniCna struja do 60Hz Jstosmjerna struJa i izmjeniCna 16 2/3 Hz
deblj po Matcn-
h" m jail' vodiCJ obojCOJ vod!Ci goh \odiCi obojeni vochCi goh
mm ~g_ broJ vodita broj vodiCa broJ vodiCa broj vodiCa
m 1 2 3 4 1 2 3 4 I 2 3 4 I 2 3 4
I II Ill n-1121 I II Ill 11-11'1 I II Ill n-n21 I II Ill 11-11 21
12 x2 0,209 123 202 228 108 182 216 123 202 233 108 182 220
15 X 2 0.262 148 240 261 128 212 247 14H 240 267 128 212 252
!5 X J 0,396 187 316 lHI 162 282 361 187 316 3R7 162 282 365
20x2 0,351 189 302 31' 162 264 298 189 302 321 162 266 303
20 X] 0.529 237 394 454 204 348 431 237 394 463 204 348 437
20x 5 0,882 319 560 728 274 500 690 320 562 729 274 502 687
1Q X lQ 1.77 497 924 1320 427 825 1180 499 932 1300 428 832 1210
25 X J 0.663 287 470 525 245 412 498 287 470 536 245 414 506
25 X 5 1,11 384 662 839 327 586. 795 384 664 841 327 590 794
JOxJ 0.796 337 544 59J 285 476 564 337 546 608 286 478 575
JOx 5 1.33 447 760 944 379 672 896 448 766 950 380 676 897
JQ X }Q 2.66 676 1200 1670 573 1060 1480 683 1230 1630 579 1080 1520
40x 3 1,06 E-Cu 435 692 725 366 600 690 436 696 748 367 604 708
40x 5 1,77 FlO 573 952 1140 482 836 1090 576 966 1160 484 848 1100
40xl0 3.55 850 1470 2000 2580 715 1290 1770 2280 865 1530 2000 728 1350 1880
50x 5 2.22 697 1140 1330 2010 '"3 994 1260 1920 703 1170 1370 588 l 020 1300
50 X }0 4.44 1020 1720 2320 2950 852 1510 2040 2600 1050 \830 2360 m 1610 2220
60x 5 2.66 826 1330 I 510 2310 688 1150 1440 2210 836 1370 1500 2060 696 1190 1500 1970
60x 10 5,33 1180 1960 2610 3290 985 1720 2300 2900 1230 2130 2720 3580 1020 1870 2570 3390
75 x6 4.01 1000 1800 2500 3200
80 X 5 3,55 1070 1680 uno 2830 885 1450 1750 2720 109{) 1170 199() 2570 91.12 1530 1890 2460
SOx 10 7,11 1500 2410 3170 3930 1240 2110 2790 3450 1590 2730 3420 4490 1310 2380 3240 4280
lOOx 5 4,44 1300 2010 2150 3330 1080 1730 2050 3190 1340 2160 2380 3080 1110 1810 2270 2960
IOOx 10 8.89 1810 2850 3720 4530 1490 2480 3260 3980 1940 3310 4100 5310 1600 2890 3900 S ISO
l20x 10 10,7 2110 3280 4270 5130 1740 2860 3740 4500 2300 3900 4 780 6260 1890 3 390 4560 6010
!60 X lQ 14,2 2700 4130 5360 6320 2220 3590 4680 5530 3010 5060 6130 8010 2470 4440 5860 7710
2(1() X 10 17,8 3290 4970 6430 7490 2690 4310 5610 6540 3720 6220 7460 9730 3010 5390 7150 9390
"
,, Mtn . .-axrnak vod1b 50 mm.
- -- ----~------

Tab!. 2. Trajne struje plosnatih vodil!a od aluminija

unutar prostorije uz temperaturu okoline 8 1 = 35 oc i temp. vodiCa 9 2 = 65 a c. VodiCi su horizontal no postavljeni sa
sirom stranicom u vertik.alnom polo:laju. Razmak izmedu vodiea u paketu jednak je debljini s, a kod izmjenicne
struje svijetli" razmak izmedu paketa >0 8 x razmak simetrala paketa (v skicu na str. 798)
"
Trajna struja A
Sir. x Masa izmjeml:na struja do 60Hz i~tosmjcrna struja i il.mjeniCna 162/3 Hz
deblj. po Materi- ~odiCi goli
jail I vo<hCi obojeni vod1Ci goh \ndt(·l Ph<lleOl
hx' m
mm ~ hn'j \<,dl(';l hroi \o~ill:;J
,, .,I, hn'l \tldt~·a
m I
I II
'"
'
l\+-+112t
I
I '
II
'
"'
'
tl-11 21
' ,,-
II Ill '
u-u21
I
I
" Ill "
11-11 21
: ~' 1-1
·I- :->4 1-+..": \'1.\
'"
]ltil
l2x2 0,0633 E-Al Ft3 I hi I I"' \(•\

15x2 0,0795 !IX 1'111 ~~~~ 100 \hh l<jJ Ill\ l'JU 210 IOU \hh 1'1-
::~to
15 X 3
20x2
20x 3
0,120
0,107
0,161
1"
150
188
::!:'::
240
312
)IMI
245
357
126
127
159
"'
206
272
232
337
]XJ
'"
150
188
240
312
"' .105
252
364
126
127
!59
206
272
237
342
20x 5 0,268 254 446 570 214 392 537 254 446 576 214 392 539
20x 10 0,538 393 730 1060 331 643 942 393 733 1020 331 646 943
25 X 3 0,201 228 372 412 190 322 390 228 372 422 191 322 396
25 X 5 0,335 305 526 656 255 460 619 305 528 663 255 460 622
30x3 0,242 267 432 465 222 372 441 268 432 477 222 372 449
lOx 5 0,403 356 606 739 295 526 699 356 608 749 296 528 703
30x 10 0,808 E-Al FlO 536 956 1340 445 832 1200 538 964 1280 447 839 1180
40x3 0,323 346 550 569 285 470 540 346 552 586 285 470 552
40x 5 0,538 456 762 898 376 658 851 457 766 915 376 662 862
40xl0 1,08 677 1180 1650 2190 557 1030 1460 1900 682 1200 1570 561 1040 1460
50x5 0,673 556 916 1050 1580 455 786 995 1520 558 924 1080 456 794 1020
SOx 10 1,35 815 1400 1940 2540 667 1210 1710 2210 824 1440 1850 674 1250 1730
60x5 0,808 655 1070 1190 1820 533 910 1130 1750 658 1080 1240 1610 536 924 1170 1530
60x 10 1,62 951 1610 2200 2870 774 1390 1940• 2480 966 1680 2130 2810 787 1450 2000 2650
SOx 5 1.08 851 1360 1460 2250 688 1150 1400 2180 858 1390 1550 2010 694 1180 1470 1920
SOx lO 2,16 1220 2000 2660 3460 983 1720 2380 299() 1250 2150 2670 3 520 1010 1840 2520 3340
100x 5 1.35 1050 1650 1730 2660 846 1390 1660 2580 1060 1710 1870 2420 858 1450 1780 2320
100x 10 2,70 1480 2390 3110 4020 1190 2050 2790 3470 1540 2630 3230 4250 1240 2250 3060 4050
100x 15 4,04 1800 2910 3730 4490 1450 2500 3220 3880 1930 3380 4330 5 710 1560 2900 4070 5400
120x 10 3,24 1730 2750 3540 4560 1390 2360 3200 3930 1830 3090 3770 4940 1460 2650 3580 4730
120x 15 4,86 E-Al F6,5 2090 3320 4240 5040 1680 2850 3650 4350 2280 3950 5020 6610 1830 3390 4740 6280
l60x 10 4,32 2220 3470 4390 5610 I 780 2960 4000 4820 2 380 4010 4820 6300 1900 3420 4590 6060
l60x 15 6,47 2670 4140 5230 6120 2130 3 540 4510 5270 2960 5090 6370 8380 2370 4360 6040 8000
200x 10 5,40 2710 4180 5230 6660 2160 3560 4 790 5710 2960 4940 5880 7680 2350 4210 5620 7400
200x 15 8,09 3230 4950 6240 7190 2580 4230 5370 6190 3660 6250 7740 to 160 2920 5350 7370 9750

H Refcrentan za vnjednostJ traJne S1ruje l) Mm. razmak VO<hta 50 mm.

SOL _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREDAJI Nazivne trajne struje golih vodica ___ _ _ _ _ 803
Trajne struje okruglih vodib / Tabl. 4.
optereeenih istosmjernom iii izmjenicnom strujom do 60Hz, vodoravno polo- Trajne struje okruglih cijevnib vodil!a od bakra
zenih, uz temp. okoline .9 1 = 35 oc i temp. vodica .9 2 = 65 oc. Razmak od sre- uz temperaturu okoline .9 1 = 35 oc i temp. vodiea .9 2 =65 oc, horizontalno postavlje-
dine do sredine faze :i! 2,5 D. Po potrebi mno:iiti korekturnim faktorima k1 nih. Kod izmjenicne struje razmak simetrala vodiea ~ 2,5 x promjer
do k 5 .
Trajna istosmjerna i izmjenicna
Tabl. 3. Masivni okrugli vodifi za unutrasnju montafu struja do 60Hz
Vanj- Deb-
Bakreni vodici Aluminijski vodici A
ski ljina Presjek Masa Materi;ai'l
pro- cijevi ' vodici unutar vodiCi u vanj-
Promjer Presjek masa cvrstoea obojeni goli mas a cvrstoea iobojeni goli mjer
prostorije skom prostoru
D
N N
mm mm 2 kg/m A A kg/m A A mm mm mm 2 kg/m obojeni goli obojeni goli
mm 2 mm 2
2 113 1,01 384 392 460 449
5 19,6 0,175 370 95 85 0,053 110 75 67 E-Cu F 37
3 160 1,43 457 392 548 535
8 50,3 0,447 370 179 159 0,136 110 142 124 20 4 201 1,79 512 438 613 599
10 78,5 0,699 370 243 213 0,212 110 193 167 E-Cu F 30
5 236 2,35 554 475 664 648
16 201 1,79 300 464 401 0,543 90 370 314 6 264 2,35 E-Cu F 25 591 506 708 691
20 314 2,80 300 629 539 0,848 90 504 424
32 804 7,16 300 1160 976 2,17 65 954 789 2 188 1,68 602 508 679 660
50 1960 17,5 300 1930 1610 5,30 65 1680 1360 E-Cu F 37
3 273 2,44 725 611 818 794
32 4 352 3,13 821 693 927 900
(za cijevne vodiee vidi tabl. na str. 803) E-Cu F 30
5 424 3,78 900 760 1100 I 070
6 490 4,37 E-Cu F 25 973 821 1100 I 070
Primjer: Odrediti trajnu struju trofaznih vodova, sastavljenih od paketa vodi<!a
(tri plosnata vodica 80 x 10 s razmakom s= 10 mm po fazi od E-Cu F37), horizon- 2 2,13
239 744 624 816 790
talno polo:ienih u vanjskom prostoru na nadmorskoj visini 100m s razmakom E-Cu F 37
3 349 3,11 899 753 986 955
simetrala faza 300 mm. Vodici su normalno oksidirani. Temperatura zraka u
40 4 452 4,04 1020 857 1120 1200
okolini vodica ,9 1 =50 oc i bez strujanja. Izolacija koja je u dodiru s vodiCima E-Cu F 30
ogranicava temperaturu vodiea na .9 2 =80°C. Vodici su polo:ieni tako da im je 5 550 4,90 1130 944 1240 1200
dulja stranica presjeka u vodoravnom polozaju. 6 641 5,72 E-Cu F 25 1220 I 020 1340 1300

I.,b = 2 790 A iz tab I. I. za trajne struje plosnatih vodica od bakra; broj golih vodifa 3 443 3,95 E-Cu F 37 1120 928 1190 1150
u paketu n = 3. 4 578 5,16 1270 1060 1360 1310
E-Cu F30
5 707 6,31 1410 1170 1500 1450
Odrertivanje faktora k1 do k 5 : 50 7,40
6 829 1530 1270 1630 1570
iz nomograma na str. 796 za donju granicu vodljivosti E-Cu F37 je 8 1060 9,42 E-Cu F 25 I 700 1420 1820 1750
10 1260 11,2 1840 1530 1960 1890
55~- au tabl. I. E-Cu F30=c
Qmm
3 565 5,04 1390 1150 1440 1390
k2 =0,98 iz dijagrama za 8 1 =50°C i .9 2 =80"C 4 741 6,61 E-Cu F 30 1590 1320 1650 1590
k,=0,80 iz tablice na str. 000 za 3 gola vodica u paketu, polo:iena vodorav- 63 5 911 8,13 I 760 1460 1820 1750
no po sirini 6 1070 9,58 1920 1590 1990 1910
E-Cu F 25
8 1260 12,3 2150 I 780 2230 2140
(nastavak na str. 809)
8().4 - - ELEKTRICNA POSTROJENJA I UREOAJI Nazivne trajne struje golih vodiea --- ------ 805
Tabl 5.
3 726 6,47 I 750 1440 I 760 1690
Trajne struje cijevnih vodica od aluminija
4 955 8,52 E-Cu F 30 2010 1650 2020 1930
80 5 1180 10,5 2230 1820 2230 2140 horizontalno postavljenih uz temp. okoline 9 1 = 35 oc i temp. vodica 9 2 = 65 ··c.
! Kod izmjenicne struje razmak simetrala vodica ~ 2 x promjer
6 1400 12,4 2430 1990 2440 2340
8 1810 16,1 E-Cu F 25 2 730 2240 2740 2630 Trajna istosmjerna i izmjenicna
10 2220 19,6 2980 2440 2990 2860 Vanj- struja do 60Hz
Deb- A
ski
3 914 8,15 2170 1770 2120 2020 ljina Presjek Masa Materijal 11
pro- vodiCi unutar vodiCi u vanj-
cijevi
4 1210 10,8 E-Cu F 30 2490 2030 2430 2320 mjer prostorije skom prostoru
100 5 1490 13,3 2 760 2250 2700 2580
mm mm mm 2 kg/m obojeni goli obojeni goli
6 1770 15,8 3020 2460 2950 2820
E-Cu F 25
8 2310 20,6 3410 2780 3 330 3180
2 113 0,305 305 257 365 354
4 1460 13,0 3 160 0,433 363 305 435 421
2970 2400 2830 2690
E-Cu F 30 20 4 201 0,544 407 342 487 472
5 1810 16,1 3300 2670 3150 2990 5 236 0,636 440 370 527 511
120 6 2150 19,2 3610 2930 3440 3280 6 264 0,713 465 392 558 540
8 2820 25,1 4070 3300 3 890 3700
E-Cu F 25 2 188 0,509 478 395 539 519
10 3460 30,8 4400 3560 4190 3990
3 273 0,739 575 476 649 624
4 32 4 352 0,950 653 539 737 708
1960 17,5 3 910 3150 3660 3470
E-Cu F 30 5 424 1,15 716 592 808 777
5 2440 21,7 4350 3500 4070 3860 6 490 1,32 E-Al FlO 769 636 868 835
160 6 2900 25,9 4 770 3840 4460 4230
8 3 820 34,1 5400 4340 5050 4790 2 239 0,645 591 485 648 621
3 349 0,942 714 585 783 750
10 4710 42.0 5 830 4690 5460 5170
40 4 452 2,22 813 667 892 854
E-Cu F 25
5 550 1,48 896 734 982 941
5 3060 27,3 5440 4350 5010 4740
6 641 1,73 966 792 1060 1020
6 3660 32,6 5920 4 730 5460 5160
200 8 4830 43,0 6700 5360 6180 5840 3 443 1,20 886 720 944 900
10 5970 53,2 7 250 5800 6690 6320 4 578 1,56 I 010 822 1080 I 030
5 707 1,91 1120 909 1190 1140
12 7090 63,2 E-Cu F 20 7610 6080 7020 6640 50 1210 1290 1230
6 829 2,24 983
8 I 060 2,85 I 370 1110 1460 1390
5 3850 34,3 6740 5360 5780 E-Al F7
6130 10 1260 3,39 1490 1210 1580 1510
6 4600 41,0 7 350 5830 6680 6290
E-Cu F 25 3 565 1,53 1110 892 1140 I 090
250 8 6080 54,3 8 330 6610 7 570 7130
4 741 2,00 I 270 1020 1310 1240
10 7 540 67,3 9010 7160 8190 7720 E-AI FlO 1380
63 5 941 2,46 1400 1130 1450
12 8970 80,0 E-Cu F 20 9470 7520 8600 8110 6 1070 2,90 1520 1230 1570 1490
8 1380 3,73 E-AI F7 I 730 1390 I 790 1700
1
, Referentan za vrijednost trajne struje.
 807
~---------------- ELEKTRitNA POSTROJENJA I UREDAJI
·a o
3 726 1,96 1390 1110 1400 1320 ">
;:::;>
4 955 2,58 1600 1280 1600 1510 >"
E-AI FlO "~
~"
80 5 1180 3,18 1770 1420 1780 1680 "'""
0"
6 1400 3,77 1920 1540 1930 1820 """"
o:.=
.:·~
8 1810 4,89 2200 1760 2200 2080
10 2220 5,94
E-Al F7
2410 1920 2420 2280
'""
~
o:·~
o""
·c"0
>0

>
3 9!4 2,47 1720 1370 1680 1580
0=
-"<c
4 1210 3,26 1980 1570 1930 1820
100 5 1490 4,03
E-AI FlO
2200 1750 2150 2020 =.~"e
6 1770 4,78 2390 2340 2200 • tl)

.:, II 0
§ 8r-- 0
§ ~ ~ ~
-...,"' "'~ "' "'...,§
.>j
1900 ;(j.,.).C r--
r--
L-1 ....
8

4
2310 6,24 E-AI F7 2 740 2170 2670 2510
'l >a
;:l
-~"
"8e :§ i
·- ~
.. 0
001)
LJ
"' - "'-
00
"'
0
"'
§ §...,
"' 8r--
§ ...,
..., ....
·i~<
1460 3,94 2360 1860 2250 2100
~·~ "' "'
120
5
6
8
1810
2150
2820
4,88
5,80
7,60
E-AI FlO 2620
2860
3270
2070
2250
2580
2500
2730
3120
2340
2550
2920
t ...
:5
.,.,
-co;
II"
.9 ~c:s
.~
i1j,§
·;:
II
L-1
8
00
~
- "'"'....
0
8
...,....
"' .... r--
800
"' r--
§ ~ 8"'
00
"'
.>j <>...,
NO:
"
·s 0
~ § "'0r-- ~ §
...,
0
8
10

4
3460

1960
9,33

5,29
E-AL F7
3590

3110
2830

2430
3420

2910
3200

2710 t ®"[='fl
;; o.~
'§' c
1-'

.,_
..c: LJ
0
00
00

"'
..0
- "' "'
..., ....
00
t.I..
"'
r--
.... "'
"'
> t.I..
~"';
...:
160
5
6
2440
2900
6,57
7,84
E-Al FlO 3460
3 780
2710
2950
3240
3530
3010
3290 f B~·0"" e>.,. ~'E' <
w w
.... ..., ..., ....
8 3820 10,3 4340 3390 4060 3780 I! ~ ~ ~
r--
II
~ ..; ..0 ~
...·s-
E-AI F7 0
10

5
6
4710

3060
3660
12,7

8,27
9,87
E-AI FlO
4760

4290
4690
3720

3330
3640
4460

3960
4320
4140

3670
4000
-.,;

...~
·~-~
u~
'
~8.
- ~
~
"'
L-1
""
LJ e "'. ..., ...,
::1 "'
,-, 1:"" "'
,.,;
r--
.....
:2
~
.,.; "'~ ....
...,
o6
"' N

"' "',.,;
:2
-
0 0
800 8 ~
l~g
"' "'r-- ~"'
0

"'... "' "' "'0

200 8
10
4830
5970
13,0
16,1 E-AI F7
5390
5920
4180
4600
4970
5460
4600
5060
<>.s ""·:;;-" L-1 e 00
- "'
..., "'
r--
"'
]~ J; ~
0 5:
"' ~
0 0
00
~
LJ 1:e
r--
r--
....
12 7090 19,1 6330 4910 5830 5400
""> 0
0" .,. ~
~

"' "'
00

--
"' ...,0
"' ...,
"'...,
"' ~
0
..., ...
r--
"'
..."' "'0
= "'
5
6
3850
4600
10,4
12,4
E-AI FlO 5 330
5810
4100
4480
4840
5280
4460
4870
i:..o:
= :~"
~
~ ..."' "'"'
00
9 - ~ :::: ~
250 8 6080 16,4 6690 5160 6080 5610 eg~
g,.~ X "e" .c e ..., "'
,..:
..., "'
,.._·
..., ... "'
,.,;
~
"'
,..:
e "' "' r--"'
0
10 7540 20,4 E-Al F7 7360 5690 6690 6170
e""'
B ~A\ 6 "'
12 8970 24,2 7 870 6070 7150 6600 e ~
0
~ §
0
~ 0
§
N "'"
«<·~
-""
E
00
~ ~
::;
ll Referentan za vrijednost trajnih struja. ="'""
808 Nazivne trajne struje golih vodica ___ _ _____________ 809

0
~ k4 =0,88 za: n= 3 broj vodica u paketu
§ 8 8 ""ao 0

sllfll "'""ao ao V)

~ :::: "'
:::: ao b=80mm
'.0
b·h sirina paketa
~=0,044
~ 1'1 § 8.-- ~ 8 visina paketa h=50mm
a'
"'ill '.0
"'
.-- '.0 ~ s s ao"' razmak simetrala paketa a=300mm
0
"' 8 8 "'
0 0
V)
0

< 00~ 0
.-- ao
"' "" '.0 "".--
'.0 susjednih faza
V)
:::J "" ""
.2"'
., "'.--~
0
.--
0

"'"" "'
'.0 V)
0
8 :::J
- .--
0
§
"' "" aoao .--
k5 = 1 nadmorska visina < 1 000 m

"'
E .,.'>l
[" ~'.0~ ... ....--~
0
.--
8 0 0~ -;;
""
0

'0' V)
s"' ao"' ao '.0

.E .0
V)~
0
ao
0
~
0
ao
....--"' s.--"'
0
~
.--
Grani~na temperatura za spojeve
"'
"
'<?
0
V) ... 0

""
.,.,
Ako odgovarajuCim standardima nije drugaCije odredeno dozvoljeno je optereee-
~ ... ~
§;
... "'"'
"'
0
>0
~ 8
"".--
.,., "'
..,., "'
>0 .,.,
0

'.0
0
0 nje vodica do s1jedecih granicnih temperatura:
- oko 120 "C za vijcane spojeve vodiea prema DIN 43673, ako su povrsine
0 0 .,., s.,., ..,., .--
0 0 0
<'·~
'.0
'.0
"'..,.,
0 .-- >0
.,., "'... ociscene od oksida i podmazane
"' '.0 V)

oko 160 'C za obostrano posrebrene (ili jednakovrijedno obradene) povrsine

.,.,~ .-- 0.--
0 0
~
"" ...~ ..."'ao ..,.,-;;
0 0 0 0

"'" "'
N~

"'
"'
"'"
- 00
N

"'"
"'"' "'
"'"
ao
"' .-- .,.,
"' "'
"'
ao vodiea spojene vijcima
oko 85 'C za vodic uz potpome i provodne izo1atore za aparate i postrojenja
;v.;
~.,
?~
"
0' " 0"'
'0' " 0"' '0'
'0' "" ..!l '0'"'"" . izmjeniene struje, nazivnog napona iznad 1 kV, prema VDE 0674

~
;> 0
;>
.D
0
0"' .D 0
.D .D
0
0 .D 0 - >90 'C za vodice uz izo1acijske materija1e prema klasifikaciji VDE 0530
0
"" ""0 00 00 0 bl)
(IEC 85).
.,.,
'=c"" "'
""
u"
"':;;;:""
::;"" I I Toplinsko rastezanje vodiea
"" ""
~ ~)e
~0~ _§_ -
,_: ""
ao
00
.--
s
00

s::
...
0 Produzenje (ili skracenje) ill=l 0 ·a·f>9; ill i 10 , u m, zagrijanje f>9 u K, za Cu
m m
~~~ .Ef "' •=0,000017 K·m' za A1 o<=0,000023K·m·
""'" 8s "" "'"'"" 8N § §
'<!;'
e
0..
.--""
s s
-s N

s
N

s
Ako nema mogucnosti rastezanja vodica, zbog f>9 nastaju mehanicka
naprezanja:

.§"' .s"'
x;..::;>x
".l
s X X X X X
,;;; .,
{i-" s 0
§ 0
8 8 Presjek A u mm 2 ; modul elasticnosti E= 110000 N/mm 2 za bakar, odnosno
~
00
N N
65000 N/mm 2 za a1uminij.
 VIJCANI SPOJEVI PLOSNATIH VODICA
Tab!. 1. Raspored i dimenzije provrta za viji'ane spojeve plosnatih vodii'a (DIN 43673 - dio I / 02. 82)
Sirina vodica (mm)
12 do 50 25 do 60 60 80 do 120 160 do 200
Oblik 2 3 4

Sirina
b
d d e, e,
12 5,5 6
15 6,6 7,5
20 9,0 10
~ 25 11 12,5 11 12,5 30
~~~4030~~·~·~~·5~~·~·~~·~5~~3~0-+-----~---4-----+-----~---4-----+---~~---+-----
13,5 20 13,5 20 40 - - - - - - - - -
50 13,5 25 13,5 20 40
60 - - 13,5 20 40 17 26 26
80 20 40 40
100 20 40 50
120 20 40 60
160 20 40 40
200 20 40 50
l) Kod. b~ 120 krajeve vo,hCa razrezatt.

Tab! 2 - Primjeri vijtaoih spojeva plosnatih vodib (DIN 43673 dio 1/02. 82)

Uzduzni
spoj

Kutni
spoj

T-spoj

Dimenzije: b, e 1, e2 kao u tab!. 1.

812. ______________ ELEKTRICNA POSTROJENJA 1 UREDAJI Blokiranje pogresnog sklapanja aparata u sklopnim postrojenjima ____ 813

OZNACA VANJE VODICA U ELEKTROENERGETSKIM POSTROJENJIMA Oznaka

prema JEC publ. 446 (1973), preuzeto u DIN 40705 (1.1975)
Vrsta vodica
slovima simbo!om bojom
I. Neizolirani plosnati profili oznacavaju se prvenstveno sfovima iii simbolima u
blizini prikljucnih ~jesta (v. tab!): Aka se vodici ipak oboje (radi hlac1enja),
vnjede boJe IZ tabhce. Oznake boJom mogu biti, takoc1er, u obliku poprecnih I, Zastitni vodic PE (!:') zeleno-Zuto 3 '
vrpca 15 do 100 mm sirine, u svakom polju iii kucistu. ·-
2. Zastitni vodiCi, koji stite od previsokog napona dodira i nul-vodici sa zastitnom
funkcijom moraju se oznaCiti iskljuCivo zeleno-zuto; to vrijedi i za vodiee do
uzemljivaca, aka imaju zastitnu funkciju.
Nul-vodic sa zast. funkcijom PEN 11
® zeleno-zuto

3. Svjetlop!avom bojom moraju se oznaciti; srednji vodic i neutralni vodic vi5efaz-

nih izmjenicnih sistema, aka ti vodici nemaju zastitnu funkciju, te srednji vodic Zastitni vodic neuzemljen PU
istosmjernog sistema. 21
Aka nema srednjeg vodica, maze plava Zila u viseZilnim vodovima i kabelima Zem!ja E (crno ev. sa
__L svjetloplavim
sluziti za druge svrhe, ali ne za zastitne vodice. -=- popr. prugama)
4. Izolirane plosnate vodice treba oznaciti crno.
5. Za unutrasnje oZicenje aparata i postrojenja jednozilnim izoliranim vodici-
ma !reba upotrebljavati jednobojne, prvenstveno erne zice; aka !reba razli-
kovati odvojene grupe, ev. jos i smec1e. Upotreba drugih boja nije, medu-
Zemlja bez smetnji TE
0!
tim, iskljucena.
'·
Mas a MM rh
Boje za slijepe sheme
" IEC 455/1973; DIN 40705/1975.
Uobicajene boje za slijepe shema na komandnim plocama - ne postoji standard, 2> Baja nije utvrc1ena; mogu se upotrebljavati dosada uobicajene boje navedene u
no 1pak se preporuca jedinstvena izvedba radi lakSeg snalazenja osoblja. zagradi, dok jos nema JUS standarda.
3> Vrijedi i za dozemne vodiee, aka imaju za8titnu funkciju.
110 kV svjetlo p!avo 10 kV crveno
60 k V zuto 6 k V smec1e 0,4 k V ljubicasto
35 kV zeleno 3 kV bijelo
BLOKIRANJE POGRESNOG SKLAPANJA APARATA
U SKLOPNIM POSTROJENJIMA VISOKOG NAPONA
Ozna~avanje vodi~a slovima, simbolima i bojama U sklopnom postrojenju, koje sadrfi sklopne aparate raznih vrsta u pogledu
sposobnosti uklapanja i prekidanja struje (v. tab!. na str. 316), treba paziti da se ti
Oznaka aparati sk1apaju u odrec1enim uvjetima. Opcenito to su:
Vrsta vodica
slovima simbo1om bojom rastav1jac se smije sk1apati samo:
1) bez struje, tj. kad je otvoren strujni krug u kojem se on nalazi ili
vanjski 1 L1 2)
(zuto) 2) bez razlike napona, tj. kad je premosten paralelnim zatvorenim krugom
2)
U izmjenicnoj vanjski 2 L2 (ze1eno) - zemljospojnik se smije pokretati samo kada pripadni dio postrojenja nije pod
2)
mreZi vanjski 3 L3 (ljubicasto) naponom
neutralni N svjetlop1avo - prekidac (iii sk1opka) se smije uklopiti tek kada je utvrc1eno da u strujnom
krugu nema rastavljaea za koji nije sigurno da je u krajnjem ukJopnom ill
U istosmjernoj
pozitivni L+ + 21
(crveno) isklopnom polozaju
mre?j
negativni L- - 21
(plavo) prekidae koji je paralelan rastavljacima (npr. spojni prekidac) smije se isk!opiti
srednji M svjetlop1avo
samo kada su svi rastavljaCi sigurno u krajnjim polofajima.
81-4 _ _ _ _ _ __ -~~~--- ELEKTRIC::NA POSTROJENJA 1 UREE>AJI
Ovim se uvjetima izbjegava eventualno nastajanje elektrienog luka na rastavljaa-
ma i zemljospojnicima i njegovo ~irenje, ~to moZc: izazvati razaranja u postrojenju i
ugroziti osoblje.
Primjenom spomenutih opeih uvjeta, npr. na jednopolnu shemu (v. sliku), slijede
konkretni uvjeti za sklapanje pojedinih aparata. Tako u vodnom polju:
, C) Posredstvom posebnog upravljacko-blokimog uredaja koji prima sve informacije
Primjer jednopolne sheme za obja~njenje blokiranja pogre~nog sklapanja
I. sabirnicki rastavljac Ql (Q2) smije se pokretati kad su iii otvoreni pripadni
rastavljac Q2 (Ql) i prekidac QO, iii kad je zatvoren rastavljac Q2 (Ql), te u
spojnom polju oba rastavljaea Ql i Q2 i prekidac Q0
2. prekidac QO smije se uklapati kad je svaki od njegovih rastavljaea Ql, Q2 i Q9
bilo u otvorenom bilo u zatvorenom polozaju
1
3. vodni rastavljac Q9 smije se pokretati kad su otvoreni prekidac QO i zemljospoj-
nik Q8
4. zemljospojnik Q8 smije se pokretati kad je vod bez napona, a rastavljae QS
otvoren
5. u spojnom se polju rastavljaci Ql i Q2 smiju pokretati samo kad je otvoren
spojni prekidac Q0
6. spojni prekidac QO smije se uklapati kad su pripadni (spojni) rastavljam bilo u
otvorenom bilo u zatvorenom polo:Zaju (slicno uvjetu 2)
7. spojni prekidac Q0 smije se isklapati kad je harem jedan njegov rastavljae
otvoren (Ql, Q2 iii oba1 iii kad su svi sabirnicki rastavljaCi u svim drugim
1 na osnovi elektronickog mikroprocesora.
poljima sigurno u krajnjim polo:Zajima.
Blokiranje pogresnog sklapanja aparata u sklopnim postrojenjim,.,_ _ _ _ 81S
Ovo se izmect ostalog ostvaruje na sljedeee nacine:
A) Pokretanje aparata moZc: se uCiniti ovisnim o polo:Zaju drugih aparata istog
polja mehanitkim blokadama, cime se spreeava pogre~no sklapanje bez obzira
na nacin upravljanja (rucno iii elektricki). Takvo blokiranje provedeno je npr. u
sklopnim blokovima s izvlacivom opremom, i ono sasvim zadovoljava u
jednostavnim postrojenjima s jednostrukim sabirnicama (u prethodnom pri-
mjeru moZe osigurati samo prvu alternativu uvjeta I. i 7).
Praktienije je blokiranje elektrK'nog upravljanja aparata koje vee spreeava pogreS-
ni nalog za zapoeinjanje kretanja aparata, a moZc: zadovoljiti sve uvjete blokade za
bilo kakav raspored i shemu postrojenja. To se provodi:
B) Direktoo preko krajnjih kontakata pomoenih sklopki drugih aparata. Npr. za
uvjet I. u upravljacki krug rastavljaca Ql u jednoj su grani serijski spojeni a
kontakti rastavljaca Q2 i prekidaca QO, a u drugoj su paralelnoj grani serijski
spojeni b kontakti rastavljaca Q2 iz istog polja te b kontakti prekidaca Q0 i
rastavljaca Q 1 i Q2 iz spojnog polja.
Ovim naCinom normalni pojedinaeni i uzastopni nalozi s dovoljnim vremenskim
razmakom ne mogu izazvati krivo pokretanje nijednog aparata, ali malo
vjerojatna dva istodobna naloga mogu ipak dovesti do istodobnog sklapanja
dvaju mectusobno blokiranih aparata, npr. dva sabirnicka rastavljaca koji se, pri
razlici napona izmectu dvaju sistema sabirnica, mogu jako o~tetiti i izazvati
elektriCni luk u postrojenju.
o stanju pojedinih sklopnih aparata, o naponima strujnih krugova i o nalozima,
koje obractuje prema postavljenim uvjetima i stupnjuje ih tako da iza prijema
naloga najprije blokira mogucnost upravljanja drugim aparatima, zatim proslje-
ctuje nalog u pripadni upravljacki krug, nakon eega zapocinje kretanje glavnih
kontakata doticnog aparata. Tek poslije zavr~etka njihova kretanja nastupa
oslobactanje blokade drugih aparata. Ovakav urectaj pru:Za potpunu sigurnost,
jer onemogueava svako pogre~no iii istodobno sklapanje.
U sistemima blokiranja elektrickog upravljanja (B i C) mogu se po potrebi
sklopkama na pogon posebnim kljueevima ukinuti pojedini uvjeti za blokiranje, a
kod urectaja C i sve blokade jednog polja
U tim sistemima mora u normalnom pogonu biti onemogueeno direktno rucno
upravljanje i pokretanje aparata koji se npr. moZc: provesti drugirn posebnim kljueem,
ali tada treba sprijetiti moguenost elektricnog upravljanja Obicno se pri uticanju tog
ldjuea krajnjom sklopkom na pogonu sklopnog aparata prekine njegov upravljacki
krug. Dojava sklopnog polozaja aparata posredstvom pomoene sklopke treba i pri
ruenom pokretanju ostati vjerna, da blokiranje ostalih aparata bude ispravno.
.Rade Konear" izvodi djelomicna mehanicka blokiranja kod odrectenih vrsta
sldopnih blokova, a bloldranja elektrienog upravljanja kod svih sklopnih postroje-
nja. Za veca, vaznija postrojenja vi~eg napona i vece snage, osobito za blokove
izolirane sa SF 6 , preporucuju se upravljacko-blokirni urectaji (C) koji se standardno
isporucuju u obliku modulnih upravljackih ormara, a postoji i kompaktno rje~enje
816 ELEKTRI~NA POSTROJENJA I URE£>Ajl
UPRAVLJANJE I SIGNALIZACIJA

Smjer pomicanja organa pri rucnom upravljanju (IEC Publ 447/74). gledano od
rukovaoca, kada se zeli:
A povecati liz. velimna (napon, struja, visina, brzina, svjetlo) odnosno zatv0··'
strujni krug, pokrenuti stroj ili ure<1aj. ELEKTRICNI KABELI I SVJETLOVODI
B smanjiti liz. velicina, odnosno otvoriti strujni krug, zaustaviti stroj i
ELEKTRICNI KABELI
Organ Kretanje Nalog A Nalog B Ozna~avanje kabela po JUS N.C0.006/1983.
Kabeli'l za elektroenergetiku oznacavaju se nizom brojcanih i slovnih simbola
Kolo. okr. rucka.
dugme
rotacija n n podijeljenih u najvise sedam oznaka, kao npr.:
I II III IV v VI VII
D EpN F 48 y 4 X 120/10 6/10

~
vertikalno gore dolje
t I - dizalicki kabel; II - izolacija etilen-propilenska i plast od polikloroprena; III

Poluga, rucica
horizontalno
desno
naprijed
(guraj)
-
8
lijevo
natrag
(vuci)
-8 - finoZiCni Cu-vodic; IV - koncentricni zastitni vodic oko svake file; V - sa
zuto-ze1enom zilom; VI - tri fazna vodica i jedan zastitni s koncentricnim vodicem
oko svake file; VII - napon prema zemlji(1inijski napon (6/10 kV).
U mnogim izvedbama primjenjuju se samo neke od navedenih 7 oznaka, a ostale
se ispustaju.

Oznake I do VII redom ozna~uju:

Tipke, rucice i sl. koje se pomicu sam a u jednom smjeru

Arol ( oo) B A
Oznacavanje posebnog podrucja primjene slovima (osim za energetske kabele):
(guraj ili vuci) stoje me<1usobno kao u desnoj slici. B~ A - automobilski
D - dizalicni
S - svjetiljke
Z - zavarivanje
2 - zeljeznicki
B - brodski
II Oznacavanje materijala izolacije plasta slovima (u zagradi su oznake izolacije po
ISO):
Boje tipki (prema IEC Publ. 73(75) standardno znaee:
P - polivinilklorid (PVC) Fe - fluoronirani etilenpropilen (FEP)
crvena - nalog B, osobito za opasnost. E - termoplasticni polietilen (PE) Pa - poliamid (PA)
zelena - nalog A, X - termostabilni (umrezeni) Pt - poliester
futa - intervencija za sprecavanje abnormalnih uvjeta ili nezeljenih promjena. polietilen (XPE) Pu - poliuretan
G - guma (NR) prirodna Ni - nitril-guma
Signalne svjetiljke (zasebne ili u tipkalima iii rucicama) sluze za pokazivanje stanja i Ev - polivinilacetat IP - impregnirani papir
potvrdu izvr§enja naloga. Boje svjetla oznacuju: B - butil. guma (IIR) NP - narocito impregnirani papir
crvena - opasnost (od napona, ad pokretnih dijelova), uzbuna (prekid pogona N - polikloropren (CR) T - tekstilni oplet
prorada zaWte),
zelena - sigumost (dozvola za napredovanje). 'l Osim izraza ,kabel" dosad se cesto koristio i izraz ,vod" (npr. instalacijski vod,
futa - oprez (ev. nenormalno stanje, preoptereeenje i sl.). izolirani vod). Kada se govori o karakteristikama ovih proizvoda, bolje je
upotrebljavati izraz ,kabel". JednoZilni kabeli se mogu tako<1er zvati ,izolirani
Za neko drugo odre<1eno znaeenje koristi se plavo svjetlo i tipka, a za neodre<1e· vodim". Izraz ,vod" se odnosi na dio strujnog kruga od golih ili izoliranih vodica
no i neutralno znaeenje bijelo svjetlo, odnosno bijela ili siva tipka odnosno kabela.
 Elektricni kabeli __________________ 819
818_~--------~------ ELEKTRitNI KABELI I SVJETLOVODI
Si - silikonska guma (SI) Az - aluminijski pla5t od trake Znai'enje druge brojke dekade i pripadne kombinacije s prvom brojkom
Ep - etilenpropilen (EPDM) (zavaren) Prva brojka
Es - klorosulfonirani polietilen Av - aluminijski valovit plast Druga
brojka Znaeenje druge brojke
(SCM) 0 - olovni plast 0 1 2 3 4 5 6 7 8 9
Ee klorirani polietilen zo - zasebni polovni plast za bez posebne zastite •
Ab - butadien-akrilonitril svaku zilu premaz kompaundnom masom •
F - politetra-fluoretilen H - poluvodljivi sloj za ogranicenje 0 tekstilni oplet impr. kompaundnom masom •
(PTFE) elektricnog polja (radijalno
plast od polietilena •
A - aluminijski presani plast polje)
plast od PVC •
h - poluvodljivi plast premaz kompaundnom masom •
premaz bitumen-lakom •
III Oznai'avanje konstrukcijske osobine slovima (vazno za primjenu):
1
vlakna impr. kompaundnom masom •
A - otporan prema atmosferilijama 0 pojacan elementom za nosenje
plast od PVC mase •
F - finoZiCni (samonosivi)
plast od polietilena •
- jaee konstrukeije (deblja R s razmaknutim zilama
plast od elastomera •
izolaeija) s narocito savitljiv plast od polietilena
K - pokositren T otporan na toplinu 2 vlakna impr. kompaundnom masom
• •
L - lakSa konstrukeija u s paralelnim :mama
plast od PVC
•• • •
M - mnogoZiCni v visokonaponski
premaz od nezapaljivog !aka •
N - ne podrhva gorenje z - elektricna za5tita (ekran) od vlakna impr. kompaundnom masom •
(nezapaljiv) me tala 3 plast od PVC mase • •
Napomena:
sloj od impr. jutenog prediva •
arnot ili oplet od metalnih Zica ili traka
Slovni simbol K upotrebljava se samo za one vodice, za •.oje standardom nije preko jezgre kabela •
propisano pokositrenje. omot od 2 eeliene trake •
oplet od eel. poe. ziea preko unutr. plasta •
IV Oznai'avanje zaiititne osobine konstrukcije dvoznamenkastim brojem
4
oplet od profilnih eel. poe. ziea
arnot od eel. poe. okruglih zica i zavojniea
•
Znacenje prvc brojke dekadc:
0 zastita od korozije metalnog 6 - elementi konstrukcija ispod vanj-
od eel. poe. trake
omot od eel. poe. plosnatih ziea i
•
plasta
mehanicka zastita sa 2 eelicne
skoga gumenog plasta kabela sa
zastitnom kontrolnom ili ko-
zavojniea od eel. poe. !rake
elektricna zastita jezgre, ovoj ili oplet
•
trake mandnom Zilom od metalnih zica ili traka
elektricna zastita zila, ovoj ili oplet
•
2 mehanicka zastita okruglim 7 - elementi konstrukcija ispod
Zicama
mehanicka zastita plosnatim
vanjskoga pojacanog gumenog
plasta
od metalnih ziea ili traka •
i specijalnim okruglim 8 - elementi konstrukeija i elektricne
unutrasnji plast od gume •
Al-zicama zastite ispod vanjskog plasta od
srediste i unutrasnji plast od gume •
4 elementi konstrukcije ispod plastiene mase ili elastomera
5 el. zastita Zile i unutr. plast od gume •
vanjskog PVC ili PE plasta 9 - elementi konstrukcije iznad vanj-
kone. vodic preko unutr. plasta od gume
unutr. plast od gume, skraeeni korak
•
elementi konstrukcija ispod
vanjskog PVC ili PE plasta
skog plasta od plastiene mase ili
gume
poufenja zila •
820- -------------- ____ ELEKTRICNI KABELI I SVJETLOVODI Elektricni kabeli - - ------~821
Znacenje druge brojke dekade i pripadne kombinacije s prvom brojkom VI Oznacavanje broja iila x nazivni presjek i presjek koncenlricnog nul-vodica ili
elektricne zastite, npr.:
Druga Prva brojka
brojka Znaeenje druge brojke 3 x 120/25 rnrn 2 - 3 fazne Zile ad 120 mm 2 i 1 koncentrieno rasporedeni vodie
0 1 2 3 4 5 6 7 8 9 od 25rnrn 2
3 x 120 +50 rnrn 2 ugraden je nul-vod manjeg presjeka
zaStitni vodiC pouien s faznim vodiCem
zastitni vodie u rneduprostorirna :lila,
• -

VII Oznacavanje nazivnog napona kabela:

unutrasnji plast od gume
kornandne i kontr. Zilc u rneduprostorirna
• • za instalacijske kabele u V,
• za energetske kabele u k V,
6
zila, unutr. plast od gurne
kornandne i kontr. Zile u rneduprostorirna
• • U0 /U napon prerna zernljijnapon izrnedu faza.
zila, kane. vodie preko unutr. plasta
• Primjeri oznacavanja instalacijskih kabela:
zastitni vodie preko unutr. plasta ad gurne
zastitni vodie preko unutr. plasta od
• 1. Instalacijski kabel s izolaeijorn i plastem od PVC rnase, trozilni s bakrenim
vodicima nazivnog presjeka 2,5 mrn 2 , oznaeava se sa:
poluvodljive gurne
• PP 3 x 2,5 mm 2 ;
srediste od gurne, bez unutr. plasta • jednaki proizvod sa zeleno-zutom zilom ima oznaku
zastitni vodie i unutr. plast od gurne
el. zastita oko svake zile i unutr. plast
• PP- Y 3 x 2,5mm 2 •
7 od gurne
•
el. zastita preko unu tr. plasta od gurne
poluvodljivi sloj oko svake zile, zastitne
zile u rneduprostorirna, unutr. plast
• . 2. Instalaeijski kabel s razmaknutim zilarna, izoliran PVC masom, u zajedniekom
PVC plastu, trozilni s bakrenim vodicima nazivnog presjeka 1,5 mm 2 ima
oznaku:
PP/R 3 x 1,5 mm 2 ;
od gurne
• jednak proizvod sa zeleno-zutom zilom ima oznaku
kane. vodie oko svake zile
el. zastita oko svakc zile, ispuna i ornot
• PP/R- Y 3 x 1,5 mm 2
ad 2 eel. trake
• Primjeri oznacavanja energetskih kabela:
el. zaS!ita oko jezgre, arnot ad 2 eel. trake
el. zastita oko svake zile, ispuna; arnot od
• 3. Trozilni kabel s izolacijom i plastem ad PVC rnase, s jednozicnim vodicem ad
aluminija sektorskog oblika presjeka 150 mm 2 i s koncentrienim vodieem ma-
eel. poe. okr. ziea i zavojniea od eel.
njeg presjeka, 70 mm 2 , za I kV:
8
poe. rake
el. zastita oko jezgre, ispuna, arnot od eel.
• PP 40-ASJ 3 x 150/70 rnm 2 0,6/1 kV.
poe. plosnatih zica i zavojnica od eel. 4. JednoZilni kabel s izolacijom ad umrezenog polietilena, ekraniziran, s plastem ad
poe. trake
el. zastita oko jezgre, arnot od eeL poe_
• PVC mase, okruglim vodicem ad bakra presjeka 95 rnm 2 , s elektricnom zaStitorn
presjeka 16 mm 2 , za napon 20 kV:
okr. Zica i zavojnica od eel. poe. trake
el. zastita oko jezgre, arnot od eel. poe.
• XHP-48 1 x 95/16 mm 2 12/20 kV .
plosn. :lice i zavojnica ad eel. poe. trake
•
el. zastita preko vanjskog plasta
• INSTALACIJSKI KABELI
dodatna el. zastita preko vanjskog plasta • U tab!. I. dani su osnovni podaci najrasprostranjenijih instalacijskih kabela.
V Oznacavanje me tala vodica, njegova oblika i prisustvo nul-vodica
Osnovni podaci o vodicima za instalacijske kabele za trajno polaganje
A vodie od alurninija jednozieni sektorski vodic
U JUS N.CO.OIS/1983, koji odgovara publikaciji IEC 228/1982 podijeljeni su
S vodie u obliku sektora Y - kabel ima zeleno-zutu Zilu vodiei u kabelima po stupnju krutosti, odnosno savitljivosti, u 4 klase (kl. I, 2, 51 6).
Tab!. 1. Osnovni podaci instalacijskib kabela jugoslavenske proizvodnje

VDE Nazivni Presjek emp.

JUS DIN napon vodica Broj klasa Opis konstrukcije Primjena
UIC v mm 2 Zila cc

INSTALACIJSKI KABELI ZA TRAJNO POLAGANJE

1. Instalacijski kabeli za opeu primjenu

VDE l Cu-zica ili uze sa PVC izo- u suhim (P/J u vlaznim)

p H07V-U 1000 70 lacijom; prost. za polag. u cijevi (P/J
PjJ H07V-R 1000 240 70 izvedba P/J ima pojacanu na slob. prost.) i na izolac.
izolaciju tijela (P/J direktno na stro-
jeve i na brodovima)

P/M 1000 I 70 mnogo.ZiCni Cu-vodiC sa

PVC izolacijom;
PjMJ 1000 240 70 izvedba P/MJ ima poja-
canu izolaciju

VDE: 0,5 finozicni Cu-vodic sa PVC jednako kao za prethodne

P/F H07V-K 1000 70 izolacijom (P/FJ ima poja- vodove, ali tamo gdje se
PjFJ 1000 24o 70 canu izolaciju) traii velika savitljivost

VDE: 2 Cu-zica iii uze sa PVC izo- u suhim i vlaznim prost. is-
PP NYM 500 70 lacijom; Zile su pou:lene: pod i iznad zbuke i u slob.
5 70 oko Zi1a je ispuna od gu- prostoru bez posebne me-
me: PVC pla~t haniCke zaStite

VDE: 2 Cu-Zica sa PVC izolaci- u suhim pros!., ispod i u

PP(R NYJFY 380 1,5 ... 4 70 jom; Zi1e parale1no po1oze- zbuku, bez posebne mehan.
PP/U - 380 1 ... 6 5 70 ne; preko Zi1a pla§t koji za§t. PP/U mo:Ze i iznad
kod PP/R ima uzduzna zbuke i na eel. konstrukcije
stanjenja plasta

2. Instalacijski kabeli za rasvjetu i svjetiljke

VDE: Cu- uzica sa PVC izolaci- u svjetilj., stolnim ventilato-

SP H05V-K 380 0,5 ... 1 1. .4 70 jom; dvije ili tri zile pouze- rima i manjim el. trosilima,
SP/T 380 0,5 ... 1 1...4 105 ne; SP/T isto, ali za osim prenosivih: nije za grla
SP(V 380 0,5 ... 1 1. .4 70 105 "C; SP(V posebno sa- E40
vitljive Zile

3000 Cu-uze sa EPDM izolac.; u suh. i vlaz. prost. kanali-

EpN 6000 6 90 na pourenim :lilama je ma, za aerodrom. svjetilj.,
plast od polikloroprena otporan na vibr., niske
temp., ulja i goriva

VDE: Cu-uze izol. sa PVC iii EpN 40: kao EpN ali kad
1000 EPDM; na pouz. Zilama se traZi ekran odn. el. zast.
pp 40 NYCY 6 70
3 000 helikoid. pouzen je Cu-op- PP 40: jednaka kao EpN,
EpN 40 6 000 let ili ovoj, a preko ovoga samo nije otporan na vibr. i
10000 6 90 plast od PVC ili poliklo- niske temp.
ropr!'na

3. Instalacijski kabeli za §inska vozila

UIC: Cu-uzica sa EPDM izolac. za inst. u traCniCnim vozili-

- BT 750 1,5 1 90 i plastem od zutog polik- rna, trolejb. i sl.; za energet-
1 500 loropr.; debljina izolacije ske, upravljacke i pomocne
HT 3000 24o 1 90 razlicita za razl. napone krugove.
 ...,
00
VDE Nazivni Presjek
Broj
!Temp. ....
JUS DIN napon vodica klasa Opis konstrukcije Primjena
UIC v mm 2 zila c
VDE: 1,5
EpN/F NSGAFiiu 1000 l 90 kao BT. ali s plastem erne
300 boje za inst. u traCniCnim vozi-
lima, trolejbusima i sl.: za
VDE: energetske, upravljacke i
EpN/FV NSGAFou 3000 1,5 ... 300 l 90 kao HT, ali s plastem pomocne krugove
EpN/FV , 6000 1,5 ... 185 1 90 crvene boje

4. Automobilski kabeh

0,5 Cu-uzica sa PVC izolaci- instl. u au tomobihma i osta-

AP - 24 I 70 jom otpornom na ulja i lim motornim vozilima
120 pogonska goriva

5. Instalacijski kabeli za brodove

Cu-uze sa EPDM izol.; na u brodovima, dokovima i

DIN: 1,5 I 90 pouz. zilama gum. ispuna, sl. za energ. i signal. insta-
- MGG 1000 90 a preko nje crni plast od lac. MGG samo gdje ne mo-
MGCG 1000 ISO 24 90 polikloroprena; MGCG gu prenositi smetnje na sla-
ima Cu-oplet ispod plasta bostr. instal., jer nema ekran

Cu-uze izolir. sa EPDM kao MGCG, ali za teleko-

DIN: odnos. sa XPE; murtikacijske krugove
FMGCG 250 ~,50. 0,75 2x2 90 Zice pouzene u parice, na
FXMGCG 250 0,5 ... 0,75 20 X 2 90 ispuni od gume Cu-oplet.
a na njemu plast od polik-
loroprena

6. Instalacijski kabeli povi~ne temperaturne klase

VDE: Cu-uzica izohr. etilen-vi- za trajno polaganje u suhu
Ev/F - 750 0,5 ... 35 I 120 nilacetatom, kloriranim ili prostoru, spajanje aparata,
C/F,CI/F - 1000 0,5 .. 150 I 100 klorosulfanirartim polieti- svjetilj. i termickih trosila te
P/FT NYFASw 1000 0,5 .. 240 1 105 lenom, odnosno sa PVC za izvode el. strojeva

Si - 500 0,5 ... 10 I 180 Cu-uzica izolirana silikon. za spajanje uredaja, aparata
Si/F - 500 0,5 ... 10 I 180 kaucukom, a kod tipa i strojeva gdje vladaju viso-
SiT/F - 500 0,75 ... 35 I 180 SiT/F preko izol. je oplet ke temperature
od stakl. svile impregn. si-
!ikon. lakom

7. Instalacijski i prikljucni samonosivi kabeli

16 2 fazni vodic od Al-uzeta, a za kucne priklj. zracne vo-

X00/0-A - 1000 90 nulti od legure A!Mg, izo- dove na stupovima i fasa-
7.0 i; !iran umrefenim polietile- dama, te za ind. razvode i
nom u samonosivi kabel- instalacije na gradilistima
ski snop (SKS)

VDE: Cu ili Al-uze izolirano sa kao X00/0-A, ali ne za do-

PP/0 NYMT 500 1,5 2 70 PVC i zajedn. plastem pre- vode po fasadama kuca
PP/0-A - 500 70 ko pouz. zila i paralel. po-
3.5 5 stavljenog uzeta za nose-
nje

G/A - 1000 1,5 ... 120 1 60 Cu-vodic (uze) izohr. gu- u vlaz. prost. i na otvore-
GN/A - 1000 1,5 ... 50 1 60 mom preko koje je gumir. nom prost., za kucne priklj.
traka i impreg. oplet; kod i nadzem. vodove za raspo-
GN/A plast od poliklo- ne do 20m
roprena
 VDE Nazivni Presjek cmp.
napon vodica Broj klasa Opis konstrukcije Primjena
JUS DIN
UIC v mm 2 zila c
INST ALACIJSKI KABEL! ZA POMICNA TROSILA
lnstalacijski kabeli za opeu primjenu
VDE: Cu-uzica sa zajednickom za prikljucke manjih trosila,
P/L NYFAD 380 0,5 ... 1 2i3 70 izolacijom za 2 i 3 vodica stolne svjctiljke, ventilatore
P/LS H03VH-H 380 0,5 j 0,75 2i3 70 postavljena paralelno i sl.
VDE: Cu-uzica izolirana sa za priklj. pokret. trosila i
PP/L H03VV-F 380 0,5 ... 1 2 70 PVC, Zile pouzene, a pre- kucanskih aparata svih
PP/J H05VV-F 500 0,75 ... 2,5 70 ko njih PVC plast; PP/J vrsta
4 ima deblju izolaciju i plast
VDE: Cu-uzica izolir. gum om, prikljucak manjih prenosi-
GT H03RT-F 380 0,75 ... 1 3 60 zile pouz. zajedno s pa- vih trosila, posebno glacala,
muC. umetcima, a preko kuhala i sl.
jezgre voda oplet od glaca-
nog konca
VDE: Cu-uzica izolir. gum om, prikljuc. malih i srednjih
GG/L H05VVH2-F 750 0,75 i I 2 ... 4 Zile pouZ., a preko njih prenosivih trosila (glacala,
GG/J H07VVH2-F 500 0,75 .. .4 1 ... 28 60 plast od gume iii poliklo- busilice, stednjaci i sl.
GN/J 500 0,75 ... 4 1...28 roprena (GN/J) (GN/J i na vlazi)
9. Kabeli za liftove i dizalice
VDE: Cu-uzica izolir. sa PVC, kontrol. i signal. vod. u lif-
DPP/U H05VVH2-F 500 1 70 Zi1e po1ozene paralelno, sa torima, dizalicama i trans-
H07VVH2-F 750 0,75 ... 1 3 ... 24 70 PVC p1astom; DPP/US port. linijama uz stalna sa-
1,5 ... 16 3 ... 24 naroCito savitljiva vijanja u dvije ravnine

VDE: kao DDPjU, ali s izo1aci- kao i DPPjU, te za krano-

DGN/~ NGFLGou 500
5
1 4 60 jom od gume i plastem od ve, na proizvodnim i alat-
DGNjU 60 polikloroprena nim strojevima
DEpN/U 6 f6 90
DPpl'fUS 90
VDE: Cu-uzica izolirana gu- kao DGN/U, ali uz savija-
DGN H05RND5-F 500 4 60 mom; Zile pouiene oko nje u svim smjerovima
DGN/S 500 1 60 nosivog srca od kudjelje, a
DEpN 24 90 preko srca plast od polik-
DEpN/S 90 loroprena

10. Teski gumeni gajtani

VDE: Cu-uzica sa EPDM iii u rudn. suh. i vlaz. prost. za

DEpN 5( NSSHou 750 1,5 ... 400 90 gum. izolac.; preko pouz. priklj. veCih pomicnih trosi-
GN 50 '750 1,5 ... 95 60 zila gum. ispuna i plast od Ia u industriji, gradevinar-
4 polikloroprena stvu i poljoprivredi

NSHou 1000 1,5 kao i GN 50, s time da vo- ista kao i GN 50

60 dovi >10mm 2 imaju 2
9.5 is plasta, vanjski od poli-
kloroprena

11. Rudarski kabeli

VDE: Cu-uzica, EPDM izolacija; u svim rudnicima s podzem.
EpN 53 NSHou 1000 2,5 90 uz Zile pouz. s komandnim kopom ukljucivo metan. ja-
EpN 55 1000 90 zilama gumena ispuna i me, za napaj. rudn. strojeva
liO polikloropr. p!ast.; Cu-op- i uredaja
let kod EpN 55 kao zastita
oko jezgre kabela, a kod
EpN 53 oko svake zile ,...,
00
.....
828 Elektricni kabeli __ _ - 829

Za kabele za trajno polaganje dolazi pretezno u obzir klasa 2, za koju se u

tab!. 2 navode osnovni podaci. U vrijednostima za otpore vodica uracunati su
faktor K (povecanje otpora u ovisnosti o promjeru zice) i faktor zbog pouzenja u
vodic K 2 .

Tab!. 2.
Osnovni podaci vodi~a klase 2

Najveci otpor vodica pri 20 'C

Najmanji Bakreni
broj Vanjski vodici
Nazivni
Zica u promjer metal om
presjek gole Aluminijski
vodicu, vodica prevuCene
mm 2 Zice vodiCi
okrugli mm :lice
vodiCi viSeZiCni viSe.ZiCni viSe.ZiCni
Qjkm Qjkm Qjkm

I 7 1,2 18,2 18,1

1,5 7 1,5 12,2 12,1
2,5 7 2,01 7,56 7,41
4 7 2,5 4,70 4,61 7,41

--v;
00
6
10
7
7
3,1
4
3,11
1.84
3,08
1.83
4,61
3,08
16 7 5,1 1,16 1,15 1,91
00
"'"' 25 7 6,4 0,734 0,727 1,20
35 7 7,5 0,529 0,524 0,868
50 19 8,9 0,391 0,387 0,641
§§§§ 70 19 10,7 0,270 0,268 0,443
95 19 12,6 0,195 0,193 0,320
120 37 14,2 0,154 0,153 0,253
!50 37 15,7 0,126 0,124 0,206
I I I I I I
185 37 17,6 0,100 0,0991 0,164
240 61 20,2 0,0762 0,0754 0,125
300 61 22,7 0,0607 0,0601 0,100
400 61 25,6 0,0475 0,0470 0,0778
830 ELEKTRICNI KABELI 831
Signalni kabeli PP (JUS N.C5.220/1983) i EP (JUS N.C5.230) w~;il~ 00000000000000
t-t"")_..,.OONOO~~Il"'lMMV">t­

Sluze za prikljueak mjernih, signalnih i komandnih uredaja i instrumenata u

~sew

l~fwOJd
-----.-.-MMM .-.-
O'IO-MM<n'-00'1..,.0'\MO'\.-<V"l

elektranama; kabeli PP 44 i PP 45 prikladni su za rudnike. Polazu se u zemlju, 6

pysfueA E
kabelske kanale, na police i zidove.
:e~~~§~~~~~~§~~
Konstrukcija: Cu-Zica izolirana sa PVC. Zile pouz. u koncentriene slojeve, oko
kojih je PVC plast. PP 41 ima ispod plasta 2 eel. trake, PP 44 ovoj od okrugl. ocinc. J~ftuoJd e
-------NNMM __ _
zel. zica, a PP 45 ovoj od plosn. pocine. eel. zica. Kabeli EP 00 i EP 41 izolirani su ~'[SfueA 6
po1ietilenom. Osnovni podaci dani su u tab!. 4.
~~~~8~~~88~~:=:~
Napomena: Oznake harmoniziranih vodova prema VDE 0281 (PVC vodo- i t-t-000\--No.r:.MOO-t-0'1<"1
---.-.NNM
vi) i VDE 0282 (gumeni vodovi), a ostale oznake prema VDE "'
~
1
0250 :~;~~~ § ~ N ~ ~ ;; ~ ~ ~ ~ ~ Sf ~~~ :;
f--::;<~f-'-..:....:.-w-~c:/~:-~-+-~-,..,-~:-:o:-:o:-:~:-:~:-;:o:-;:o:-o:::-o:::-o:::-o=-:o:::--j ~
~ ~~R~~&!8~~~~~~~
Tab!. 3. U-1 USUW ----N

Faktori povecanja otpora K 8 vodi~a zbog porasta temperature ~ J;JfWOJd S 0'\ 0 - N M M '-0 t- 0 "<t t- 00 0 N ~
f-!"-~t__:'~~s-'-ru_e_A_E-+---"'_~_•-~-·_"'_"'_"'_"'_M_M_M_-_"'_r_•_--1 ~
'C 20 30 40 50 55 60 65 70 80 90 100 O.f"lV)V"\l.f"lV"\l.(")V"\l.f"lV),l.f"ll.f"l
"fNN~NdN NNr-i NN"o:t >.0-
0
"'
E
K9 1,0 1.04 1,08 1,12 1,14 1,16 1,18 1,20 1,24 1.28 1,32
X X X X X X X X X X X X X X
ON'<t'-00'\--.:tOON-r-t-r--
---~-NNM'o::tl.f"l\0
'8
~------~-+--------~~~~~~~--~ ·~
"'

Dimenzioniranje izoliranih Yodova

-wW){/a't I I I I

f-'-,,-~-U-OJ-d--+-------------------------j ~
I ~ _____ ,. , . ,
8 ~ g; ~ ~ ~ ~ ~
E

1111~~~~~~~::;;! 0
~~ ~
Treba primijeniti odredbe novog Pravilnika o tehn. normativima za el. instalacije n.
napona (,Sl. list", 53/1988) i pripadnih standarda. Presjek i tip izolir. vodica W)}/~'J ~ ~ ~ ~ 8~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ -~
odnosno kabela odreduje se prema uvjetima polaganja, trajno podnosivoj struji i r-=-~"-'-"_w~-+---------------------------"'~"'~---j ~
zastitnim urcdajima (cl. 17. Pravilnika). Presjek neutr. vodica jednak je presjeku ldfWOJd S ~ ~ ;:::; Fi ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~ ~
faznih vodiea do A< 16 mm 1 za Cu i A < 25 mm 2 za Al; za vece presjeke vidi cl. 18. i ~'JSfU"eA E
r-~~~~~~~~~~~~~8
str. 614. i
~
~~
'RSUW
~~~~~~~H§§~§~~a
---NN
~
~
Minimalni je presjek izoliranih vodica 1,5 mm 2 od Cu i 2,5 mm 2 od Al (cl. 19).
Detaljnije u Pravilniku. ~ 8
s: J;)fWOJd
~)(SfUUA
'-0 t- 0'\ :;r., 0 _, N "<t '-0 r- 0 •n f""- f""- 00
e _, - . .-. . . . . 1"'1 N N N N N M M M - ,......
]:
-;
Presjeke za nadzemnc vodove v. str. 895 do 898.
~ W){/if){ C; ~ ~ ~ ~ ~ [;:; ~ ~ ~ ~ ~ ~ g; ~ ~
Presjeke vodova i pripadne osigurace za napajanje trofaznih asinkronih motora w us-ew f"'"lf"")-.:t-.:ror,on..o'-Or-oo:::!::M-.:r]
v. u tab!. 4 (str. 184).
~ J>flliOJd E
ilo ~'JSfUUA 8

Zastita vodova od preopterecenja i kratkog spoja ~~~:;~~~:;~~:;~~~~

X X X X X X X X X X X X X X X
r-oo2~~~~~~g~~:c;r--oo
Prema starim jugoslavenskim propisima (,Sl. list", 43(66 i 2/73) za izbor osigu-
raca niskog napona za zastitu vodova od preopterecenja sluzila je tablica, koja
 ______ ELEKTRitNI KABELI I SVJETLOVODI Elektricni kabeli -~---- ___ --~--- _______________ _ ______ 833
832_ ------ ------
za pojedine presjeke i raspored vodica sadrZi najvece nazivne struje osiguraca. Tab!. 5. (nastavak)
Medutim, novi standard JUS N.B2.752/86 propisuje u skladu sa IEC 364-5-523/83
za pojedine presjeke, vrstu izolacije i smjestaj izoliranih vodica trajno dopuste- Nazivni Grupa 2 Grupa 3
Grupa I
ne struje, a novi standard JUS N.B2.743/86 (IEC 364-4-43/77) navodi odredbe presjek
Cu AI Cu AI Cu AI
za zastitu el. instalacije u zgradama koje se odnose na opeenite smjernice, bez mm A
A A A A A
tablice o izboru osiguraca. U tom se standardu daje odnos proradne struje (u toku
odredenog vremena) zastitnog uredaja I 2 (osiguraca iii prekidaca) i trajne struje 63 50
10 35 25 50 35
vodica I,: 50 80 63
16 50 35 63
I 2 :(1,45Iz, te uvjet I 8 :(I • .;;Iz, 80 63 100 80
25 63 50
gdje je I 8 struja za koju je krug projektiran, a I. nazivna struje zastitnog uredaja.
35 80 63 100 80 125 100
Uz navedene uvjete moze se za zastitu vodova od preopterecenja odabrati 125
50 100 80 125 100 160
I 160
nazivna struja I. osiguraca (tip gG,str. 352) I.<-{ Struja k, ·I. je tzv. velika ispitna 70 125 - 160 125 200
struja osiguraca kod koje osigurac sigurno pregorl u propisanom vremenu (npr. za 95 160 - 200 160 250 200
manje od I sat za I • :( 63 A). Po IEC 269 120 200 - 250 200 315 200
150 - - 250 200 315 250
k,=2,1 za I • .;:4A
1,9 za 4<I • .;:IOA 400 315
185 - - 315 250
1,75 za IO<I • .;:25A 240 - - 400 315 400 315
1,6 zai.>25A. 300 - - 400 315 500 400

Za okidace za preopterecenje k, = I ,35 za l.,;; 63 A, k, = I ,25 za I.> 63 A. 400 - - - ·- 630 500

U praksi se jos cesto primjenjuje raniji naCin izbora osiguraca, pa ovdje navodi- 500 - - - - 630 500
mo tab!. 5 (iz VDE 0100, Teil 430/6.81), koja se jos primjenjuje u SR Njemackoj za
temperaturu okoline do 30 "C. Oznake izol. vodica str. 817.
Otpor vodica str. 829.
Tab!. 5. Smjestaj u cijevi str. 837.
Najveea nazivna struja osiguraea I prekidaea za zastitu izoliranih vodiea Grupa 1: 1 ili viSe jednozi1nih vodica po1ozenih u cijevi.
od preoptere<'enja (DIN 57100 Teil 430/VDE 0100, Teil 430, Grupa 2: viseZilni kabeli bez cijevi (npr. PP, PP/R, PP/U, P/L, SP/J, PP/L, PP/J).
za temper. okoline do 30 'C) Grupa 3: jednoZilni slobodno polozeni u zraku na razmaku vlastitog promjera.
Za vecu temperaturu okoline od 30 'C za izbor zastitnog uredaja valja se ipak
Nazivni Grupa 2 Grupa 3 sluZiti novim standarima.
Grupa I
presjek
Cu AI Cu AI Cu AI Za zastitu od kratkog spoja mora se zadovoljiti uvjet
mm A A A A
A A I~·t=k·A',
2
0,75 - - 6 - 10 - gdje je I, (A) struja kratkog spoja, t (s) trajanje prolaza struje I,, A (mm ) presjek
I 6 - 10 - 10 -· vodiea, a k faktor koji ovisi o materijalu i izolaciji vodica. Taj faktor iznosi:
1,5 10 - 10 - 20 - k= 115 za izolaciju PVC,
2,5 16 10 20 16 25 20 135 za gumu i butadien-kaucuk,
4 20 16 25 20 35 25 143 za umrezeni polietilen i etilenpropilen-kaucuk.
6 25 20 35 25 50 35 Detaljnije vidi JUS N.B2.743.
53 Koncarev prirucnik
 Elektricni kabeli - - - - - - · - - · - - - - - - - - - - · - - - - - - 8 3 5
834_ . _---···- _ ELEKTRICNI KABEL! I SVJETLOVODI
U pogonski toplom stanju (gumeni kabeli 60 'C, PVC izolirani 70 "C) treba pad
N apomena: . Cest~ je ekonomicnije za zastitu vodova od preoptereeenja i kratkog napona kod 20 "C povecati faktorima na str. 830. Trazeni presjek A za odredeni
spoJa umJ~sto os1guraea upotrebljavati prekidace s podesivim okidaeem (za pad oapona u treba kod visih temperatura takoder povecati tim faktorom.
preopterecenJe), Jer se mogu u pravilu odabrati vodici manjeg presjeka.
Ako na kraju voda postoji nekoliko prikljucaka, uzima se zaP citava snaga, a za
U~edaj za za~titu od preoptereeenja i kratkog spoja vodica i kabela mora se u
I srednja duljina, tj. priblizna udaljenost najdaljeg prikljucka.
prav1~u post~ viti na pocetak svakoga strujnog kruga i na sva mjesta na kojima se
smanJUJe traJno dozvol~ena slruJa vod1ca, ako zastitni uredaj od preopterecenja, Brzo ocijeniti kriticnu duljinu, odn. snagu jednofaznih strujnih krugova, moze se
postavljeO !Spred tog mJeSta, ne OSigUrava odgovarajucu zastitu. I
uz pomoc tabl. 6. za granicne iznose kWm kod 220 V za standardne male presjeke
bakra u zavisnosti od procentualnog pada napona.
Za sve slucajeve razlicitih temperatura okoline moze se jednostavno izracunati
lraJna struJa prema 1zrazu:
Tabl. 6.
gdje su Granicni iznosi kWm za jednofazne prikljucke 220 V i bakrene vodiee
I;, = trazena trajna struja u A
I" =trajna struja (osiguraca) iz tabl. 5. u A Maksimalna snaga u k W
9 0 =temp. okoline iz tab I. 5. u "C Granicni iznos kWm kod 220V kod 220 V s obz.
9~ = stvarna temperatura okoline u "C Presjek za pad napona na zagrijanje
9. =lemperaturna klasa kabela u "C. mm 2
Primjer: PVC kabel presjeka 2,5 mm 2 Cu ima pri temperaturi okoline 25 "C trajnu Cu vodovi u vodovi
struju od (grupa 3 iz tabl. 5) 25 A. u=l% u=1,5% u=2% cijevi PP, PP/R
Pri temperaturi okoline od 60 "C trajna struja iznosi:
1,5 20,2 30,3 40,5 3,5 4,4
l"=25 j(70-60):(70-25)= 11,8 A. 2,5 33,7 50,6 67,5 4,4 5,5
4 54,0 81.0 108,0 5,5 7,7
Propisi za pad napona (ct. 20. Pravilnika)
Dozvoljeni pad napona _(s obzirom na nazivni napon instalacije) izmedu tocke Primjer: Na kraju voda presjeka A=1,5mm 2 , duljine 1=40m, more se uz pad
napaJanJa el. mstalaCIJe 1 b!lo koJe druge locke ne smije biti veei: napona u =I % napajati rasvjeta ukupne snage:
1. za rasvjetu 3 %, za ostala trosila 5% pri napajanju iz mreze n. napona,
P= 20,2(kW) =0 5 kW.
2. za rasvjetu 5 %, za ostala trosila 8% pri napajanju iz trafostanice (primar 40(m) '
na v. n.).
Za duljine voda >100m dozvoljava se povecanje 0,005% po m, ali najviSe 0,5 %. , Trofazni prikljucci i napojni vodovi za simetricna iii pribliino simetriCna trosila (tab/. 7.)

Proracun pada napona Tabl. 7. 2

Pad napona u% za odredenu snagu P u kW, presjek Au mm ,
Jednofazni prikljucci duljinu voda I u m uz linijski napon U u V pri 20 "C
Pad napona u % je u jednofaznim krugovima rasvjete s uticnicama kod 20 "C.
l·P·p·!O' 500V
u = --- - - iii kraee 380V
21Pp·l0 5 2
UA
u = ~· gdje je I duljina linije u m,
za bakrene vodice u=0,0124·1· P/A u=0,007!7·1·P/A
snaga Pi kW, U napon u V, A presjek u mm 2 . Za 220V toje: za aluminijske vodiee u=0,02·l·P/A u=0,0115·1·P/A
za bakrene vodice sa p =0,017 93 l2mm 2 /m u % =0,0741 ·I· P/A
presjek A mm 2 za odredeni pad
za alumin. vodice sa p=0,0288 Qmm 2 /m u %=0,119·1· P/A. oapona u% i snagu P kW
Presjek A u mm 2 za odredeni pad napona u % je za bakrene vodiee A;.0,0124·1·P/u A;.0,007171P/u
za bakrene vodice: A;.0,074l·I·P/u za aluminijske vodiee A ;.0,02 ·I· P/u A;.0,0115·1·P/u
za aluminijske vodiee: A;.0,119·1·P/u.
836_ ELEKTRICNI KABELI I SVJETLOVODI -- 837
Elektricni kabeli
Kod temperatura iznad 20 oc treba pad napona, odnosno presjek A povecati Tab!. 10.
faktorima K 8 iz tab!. 3. Polaganje kabela u cijevi od plastike
Ove formule vrijede za vodove bez znatne induktivnosti (tj. kabele, instalacijske
vodove). Presjek Nazivr = unutrainji 0 cijevt (mm)
Polaganje vodova
vodica 11
I 13,5 16 23 29
I 36

(iz novog Pravilnika za el. instalacije n. n. (,Sl. list", 53/1988) mm 2 maks. broj vodica u cijevi

Tabl. 8. 1,5 3 5 6
Razmak golih vodi~a na izolatorima 2,5 2 3 5 6
4 2 4 6
Horizontalni 6 3 6
Vertikalni 10 4 6
Za raspon i do dijelova
razmak 16 3 5 6
zgrade i konstr.
25 3 5
35 2 4
do 2m 50mm IOOmm
50 3
preko 2 do 4 m IOOmm 150mm
preko 4 do 6m 150mm 200mm Primjer: Za smjestaj 4 vodica P 2,5 mm 2 potrebna je cijev 16 0. Tablica je
preko 6 m 200mm 250mm istovjetna sa JUS N.El.008-1966. za tamo navedene unutrasnje promjere
cijevi i vrijedi za masivne i pouzene vodice P, P jJ i G, a za cijevi polozene
pod iii nad zbukom.
Razmaci mogu biti manji ako su vodiCi kruti, pricvrsceni na svakom metru i
proracunati na silu kratkog spoja. Cijevi za kabele slabe struje nad iii pod ibukom.
Iza zidnih ploca: 15 mm do zida, odn. do neuzemljenih metalnih dijelova. Tab!. 11. vrijedi za I, 2, 3 i 4-zilne Cu-kabele TI-20 (JUS N.C2.420/196J)
promjera 1,4 ... 1,6 mm i 1-zilne Cu-kabele TM-20 (JUS N.C2.220/1965), promjera
Iza razvodnih ploca: 40 mm od lima iii metalnih dijelova, koji su obuhvaceni
zastitom od slucajnog dodira. 0,8 ... 1,8mm.

Instalacijske cijevi
Tab!. 9.
Razmak izoliranih vodi~a Instalacijske oblozene (armirane Bergmanove) cijevi od impregniranog papira
i oblozene poolovljenim celicnim plastem vise se ne proizvode. Umjesto njih
Razmak izoliranih vodica U vlaznim pros!. se upotrebljavaju najvise cijevi od plastike, ponegdje i celicne oklopne cijevi
na izolatorima U suborn i na slobodnom
Tab!. II.
Medusobni 20mm 50mm Broj kabela u ovisnosti o unutrasnjem promjeru cijevi
Do zgrade iii konstrukcije 10mm 20mm
Otvor cijevi Broj uvucenih kahela TT-20, TM-20 11
mm 1-:l:ilni parice trojke cetvorke
Razmaci u tab!. 8 i 9. ne vrijede za tvornicki dogotovljene el. uredaje ispitane po
standardima. 11 do 7 do 3 I I
13,5 do 9 do 5 do 2 I
Polaganje u cijev 16 do 17 do 7 do 4 do 2
23 do 30 do 9 do 7 do 4
U postrojenjima trosila smiju u istoj cijevi (iii u viseZilnom kabelu) biti samo 7
29 do 46 do 15 do 9 do
vodici koji pripadaju istom strujnom krugu, osim vodica upravljackih i pomoc- do 17
36 do 60 do 27 do 17
nih krugova. Osim toga treba primijeniti i ostale odredbe novog Pravilnika (cl. 21.
do 50). '' Oznake TI 1 TM msu po JUS-u, vee po standardu PTT
 Elektricni kabeli __________ _ - - -----839
838. ELEKTRICNI KABEL! I SVJETLOVODI
Cijevi od plastike (tabl. 13)
ili celicne preklopne (pe8el) cijevi. Ogranci gdje se predvidaju izmjene polafu se u
zbuku, bez cijevi (kabeli PP/R, PP, PP/U). ' Cijevi od PVC (negorive) iii polietilena (gorive, ali cvrsce) polazu se iznad iii
Tabl 11. i 12. mogu posluziti takoder za druge vrste cijevi jednakog iii nesto ispod zbuke u suhim i vlaznim prostorijama. Uz ravne cijevi postoje i lukovi i
veeeg unutrasnjeg promjera. razdjelne kutije, a na cijevi se takoder mogu. pomocu spojke, prikljuciti fleksibilne
rebraste cijevi jednakog promjera.
Osim cijevi za normalno mehanicko naprezanje postoje jos pojacane cijevi (npr.
Tab112. za polaganje u beton) s debljom stijenom i obicno nesto veceg promjera.
Broj kabda u hlii·nim uUupnim (.,STAPA") cijevima

Nazivna mjera/unut. 0 u mm
Celi<'ne oklopne (STAPA) cijevi
Proizvode se samo bez unutrasnje izolacije i sluze kao mehanicka zastita. Polazu
Presjek Re 9 Re 11 Re 13,5 Re 16 Re 21 Re 29 Re 36 Re 42 se u suhim i vlaznim prostorijama bez agresivnih para, pod zbuku iii na zid
vodica (u vlaznim prostorijama 2 do 3 em od zida na potporama). Cijevi imaju standard-
13,2 16,4 18 19.9 25,5 34.2 44 51 ni navoj. Na vlaznim mjestima treba navojne sustave zabrtviti i cijevi zastititi
od korozije.
2
mm maks. broj vodica P, P/J iii G u I cijevi
Tab\. 14.
1,5 5 6 Celi~ne oklopne cijevi (mjere cijevi po DIN 49020-1959)
'
2,5
4
6
3
3
2
6
4
3
5
4
6
5 6
. Oznaka cijevi
i navoja
Cijev
Navoj
JUS M.B.0.090-1952.
10 2 5 6
16 3 6 vanj. unutr. mas a veliki 0 koraka rupe za
25 4 6 JUS DIN mm kg/m mm na I navojl)
mm
35 4 6
50 2 4 6 13,2 0,35 15,2 18 14
Re 9 Pg 9 15,2
70 3 5 0,47 18,5 18 17,4
Re !I Pg 11 18,6 16,4
95 2 4 19,2
Re 13,5 Pg 13,5 20,4 18 0,56 20,4 18
120 3
Pg 16 22,5 19,9 0,68 22,5 18 21,3
Re 16
25,5 0,93 28,3 16 27,0
Primjer: Za 4 vodica P 10 mm 2 potrebna je STAPA cijev 21. Re 21 Pg 21 28,3
Pg 29 37 34,2 1,23 37 16 35,7
Re 29
Tabl. 13. Re 36 Pg 36 47 44 1,68 47 16 45,7
Cijevi ocl plastike za normalno i jate mehan. 1111prezanje Pg 42 54 51 1,94 54 16 52,7
Re 42

Mehan. 0 Nazivna mjera

naprez. mm 11 13,5 16 23 29 36 42 48 Celicne cijevi s preklopom ( Peselove cijevi)
normal- unutr. 11,1 13,5 16,1 23 29 36 42 48 Cijevi od celicnog lima bez nutrasnje izolacije. Za mehanick u zastitu el. kabela u
no vanj. 12,7 15,3 17,9 25 31,2 38,6 45 51 suhim prostorijama, nad zbukom.

unutr. 16 17,5 19,4 24,9 33,6 42,8 49,6 54,7 Nazivni unutr. 0 mm 14 18 26 37
jaee 18,6 20,4 28,3 . 47 59,3
vanj. 22,5 37 54

Vanjski 0 mm 15,5 19,5 28 39,5

Broj kabela u cijevi: tablice 10, II. i 12.
840------------- ELEKTRIC:NI KABEL! I SVJETLOVODI Elektricni kabeli ___________ _
Tab!. 15. Tab!. 15.
Bakrena lakirana fica za namote JUS N.C7.110-1987. Bakrena lakirana fica za namote JUS N.C7.110-1987. (nastavak)
Prirast izol. Promjer zice Otpor 11 Prirast izol. Promjer zice Otpor 11
ist. strujom. ist. strujom.
Nazivni norm. pojac. L1 L2 20°C Masa Nazivni norm. pojac. Ll L2 20"C Masa
0 L1 I L2 maks I maks nazivni 0 L1 I L2 maks I maks nazivni
mm mm mm Qjm kg/km mm mm mm Qjm kg/km

1 2 3 4 5 6 7 1 2 3 4 5 6 7
0,02 0,024 0,027 54,41 0,0028 1,12 0,034 1,184 0,065 1,217 0,017 35 8,77
O,D25 0,031 0,034 34,82 0,0044 1,25 O,Q35 1,316 0,067 1,349 0,013 93 10,9
2) 2)
0,032 0,039 0,043 21,25 0,0072 1,4 0,036 1,468 0,069 1,502 O,Dl1 1 13,7
0,04 0,049 0,054 13,6 0,0112 1,6 O,Q38 1,670 0,071 1,706 0,008 52 17,9
0,05 0,06 0,066 8,706 0,0175 1,8 0,039 1,872 0,073 1,909 0,006 718 22,7

0,063 0,076 0,083 5,484 0,0277 2 0,04 2,074 O,D75 2,112 0,005441 28,0
0,071 0,007 0,084 0,012 0,091 4,318 0,0352 2,24 0,041 2,316 0,077 2,355 0,004338 35,1
0,08 0,007 0,094 0,014 0,101 3,401 0,0447 2,5 0,042 2,578 0,079 2,618 0,003 482 43,7
0,09 0,008 0,105 0,015 0,113 2,687 0,0566 2,8 0,043 2,88 0,081 2,922 0,002 776 54,8
0,1 0,008 0,117 0,016 0,125 2,176 0,0699 3,15 0,045 3,233 0,084 3,276 0,0021193

0,112 0,009 0,13 0,017 0,139 1,735 0,0877

11 Vrijednosti izracunate na bazi vodljivosti 58 mf!Jmm 2 .
0,125 O,Dl 0,144 0,019 0,154 1,393 0,109
0,140 0,011 0,16 0,023 0,171 1,11 0,137 21 Za ove promjere nije utvrden min. prirast izolacije.
0,16 0,012 0,182 0,023 0,194 0,8502 0,179
0,18 0,013 0,204 O,D25 0,217 0,6718 0,226 Po JUS-u postoje standardi za 6 vrsta lak-zica s obzirom na bazu !aka:
-JUS N.C7.111/79 (IEC 317-4/72) Direktno lemljiva lak-zica, baza !aka poliu-
0,2 0,014 0,226 0,027 0,239 0,5441 0,280 retan klase 130.
0,224 O,Dl5 0,252 0,029 0,266 0,433 8 0,351
0,25 - JUS N.C7.112/84 (IEC 317-2/78) Zica s 2 vrste izolacije !aka s mogucnoscu
0,017 0,281 0,032 0,297 0,348 2 0,437
0,28 0,018 sljepljivanja na povisenim temperaturama, baza !aka poliuretan-poliester klase
0,312 0,033 0,329 0,2776 0,548
0,315 130,
0,019 0,349 O,Q35 0,367 0,2193 0,694
- JUS N.C7.113/79 (IEC 317-1/72) Lak-zica s istaknutim mehanickim svojstvi-
0,355 O,D2 0,392 O,D38 0,411 0,1727 0,881 ma, baza !aka polivinil-acetat klase 120.
0,4 0,021 0,439 0,04 0,459 0,136 1,12 -JUS N.C7.114/79 (IEC 317-3/72) Lak-zica s istaknutim termickim svojstvima,
0,45 0,022 0,491 0,42 0,513 0,107 5 1,42 baza !aka poliester klase 115.
0,5 0,024 0,544 0,045 0,566 0,08706 1,75 -JUS N.C7.115/82 (IEC 317-8/78) Lak-zica s istaknutim termickim svojstvima,
0,56 O,D25 0,606 0,047 0,63 0,0694 2,19 baza !aka poliester imid klase 180.
0,63 0,027 0,679 0,05 0,704 0,05484 2,77 -JUS N.C117/83 (IEC 317-10/78) Lak-zica s istaknutim termickim svojstvi-
0,71 O,D28 0,762 0,053 0,789 0,043 18 3,52 ma za primjenu u rashladnim uredajima, baza !aka poliester imid klase
0,8 O,Q3 0,855 0,056 0,884 0,03401 4,47 180.
0,9 0,032 0,959 0,06 0,989 0,02687 5,66 Tehn. uvjeti za izradu i isporuku okrugle bakrene zice: JUS N.C7.101/1985.
1 0.034 1,062 0,063 1,094 0,02176 6,99
Mehan. svojstva bakrene Zice za namote vidi str. 1088.
&42_ ELEKTRitNI KABEL! I SVJETLOVODI Elektricni kabeli ___ _ ------- - ----------------- ------ &43
ENERGETSKI KABEL! Napomena: Sektorski jednozicni vodici primjenjuju se u kabelima nazivnih napona
1 kV i 6 kV. Oznacavanje :lila kabela bojama iii brojevima dozvoljava
JUS standardi koji se odnose na energetske kabele
se samo za nazivni napon 1 k V. Za vi§e napone, Zile kabela nisu
JUS N.C5.220/83 za kabele izolirane PVC masom od 1 do IOkV. obilje7.ene (prirodna boja izolacijske mase).
JUS N.C5.230/87 za kabele izolirane PE i XPE masom od I do 35 kV.
JUS N.C5.240j87 za kabele izolirane etilenpropilenom od I do 35 kV. Tab!. 2.
JUS N.C0.020/87 za kabele izolirane impregniranim papirom od 1 do 35 kV. Oznake kabela izoliranib impregniranim papirom
Svi ovi standardi bazirani su na IEC standardu 502/R3.
Oznaka po Oznaka po Metalni Vanjska Mjesto polaganja i
Tab!. I. JUS N.C0.020. VDE 0255/72. oklop zaWta primjena
Oznake kabela izoliranih termoplastitnom (PVC) masom
IPO 13 NKBA 2 celicne asfalt. u zemlju, vodoravno, mre:Zni
Mjesto polaganja !rake juta kabel, industrijski pogoni
Oznaka po Oznaka po
Metalni oklop i primjena
JUS N.C5.220. VDE 0271/86. IPO 14 NKBY 2 celicne PVC u zemlju, vodoravno, mrezni
trake kabel, industrijski pogoni
pp ()() NYY bez u zemlju, vodoravno u zgra- (agresivna i vlazna zemljis-
dama, kao mrezni kabel, ta, utjecaj el. vuce)
kucni prikljucak, rasvjeta
IPO 23 NKRA pocincana asfalt. u zemlju, koso, rudnici, in-
PP40 NYCY bakrene zice u zemlju, vodoravno, u zgra- (NPO 23) okrugla juta dustrijski pogoni
dama, kao mreini kabel, ras- celicna
vjeta, kucni prikljucak Zica
PP41 2 celicne trake u zemlju. vodoravno, kao IPO 25 NKRGbY pocincana PVC u zemlju, koso, rudnici i in-
mrezni kabel, kucni priklju- (NPO 25) okrugla dustrijski pogoni (agresivna
cak eelicna i vlazna zemljista, jaki isto-
zica +pro- smjemi pogoni)
PP44 NYRGbY pocincana celicna u zemlju, koso, kao mreZni ka-
tuspirala
okrugla 7ica + bel, u rudnicima, hidrocen-
protuspirala tralama, industrijski pogoni Ostali tipovi kabela oznacavaju se prema JUS N.C0.006jl983.
PP 45 NYFGbY pocincana celicna u zemlju, koso, kao mrezni Primjeri oznacavanja:
plosnata zica + kabel, u rudnicima, industrij-
- pojasni visokonaponski kabeli s metalnim slojem oko izolacijc svake Zile, s I
protuspirala ski pogon
olovnim plastem: JPHO 13
PHP48 NYSEY bakrene !rake iii u zemlju, vodoravno, elektra- - visokonaponski kabeli sa tri olovna plasta (olovni plast + metalni sloj oko
bakrene :lice oko ne, trafostanice, ind. pogoni svake Zile~ IPZO 13
svake zile - kabeli s aluminijskim vodicem izolirani impregn. papirom: IPO 13-A.
Napomena: Sektorski jednozicni vodici primjenjuju se u pojasnim kabelima
Ostali tipovi kabela oznacavaju se prema JUS N.C0.006jl983 (str. 817). nazivnih napona I kV, 6 kV, 10 kV i 20 kV. Oznacavanje zila ka-
Primjeri oznacavanja: bela bojama dozvoljava se samo za nazivni napon 1 k V. Za vi5c
napone Zile kabela nisu obiljezene (prirodna boja papirne izolacije).
ekranizirani kabeli s poluvodljivim slojevima ispod i iznad izolacije: PHP 48. Kabeli s impregnacijom izolacije polukrutim kompaundom (NON
XHP 48, EpHP 48, EHP 48 itd DRAINING COMPAOUND) imaju na mjestu slovnc oznake IP,
kabeli s aluminijskim vodicem, npr.: PPO 0-A, XHP 48-A itd. slovnu oznaku NP, npr. NPO 13 itd.
 Elektricni kabeli ~~---~--- - -- _ _ _ _ _ _ _ 845
844 ELEKTRttNI KABELI I SVJETLOVODI
Dozvoljene trajne struje kabela Tab!. 4. Dozvoljene trajne struje kabela
Kabeli sa PVC izolacijom, polozeni u zemlju
Dozvoljena trajna strujna opterecenja kabela, prema tabl. 4. do 11. vrijede za
Presjek lkV 6kV lOkV
pojedinacno polozene kabele, odnosno za kabelske sisteme (tri pojedinacna
kabela). 1-Zi.lni 2-zilni 3 i 4- 1-zilni 3-Zilni t-zilni 3-zilni
Strujna optereeenja su odredena prema preporukama IEC, 287/1969. Pritom se
pretpostavlja da kod polaganja u zemlju dubina iznosi 70 em, temperatura okolnog
mmz
0001£
-Zilni
0
000 00)I 0
000 00~
zemljista 20 °C, speeificni toplinski otpor zemlje 100 oc emjW. Jednozilni kabeli se
bakreni v odic i (A)
polafu u ravnini na razmak u 7 em, kad su poloieni u zemlji; odnosno na razmaku
promjera kabela <I>., kad se polazu u zraku. Kod polaganja u zraku najveca 1,5 30 27
temperatura zraka pretpostavlja se 30 "C. 2,5 41 36
4 53 46
Najvece dozvoljeno zagrijanje vodiCa i dozvoljena nadtemperatura za razlicite
6 66 58
izolacijske materijale, dani su u tab!. 3.
10 88 77 76
Navedeni nazivni naponi mogu se u pogonu trofaznih mrefa prekoraCiti do 16 120 110 115 100 115 105 98 100 100 93
najvise 20%, a u jednofaznim mrefama do najvise 15 %. 25 155 140 150 130 150 135 125 140 130 120
35 185 170 180 155 180 165 150 165 155 145
50 220 200 210 185 210 195 175 195 185 170
Tabl. 3. 70 270 245 260 230 260 240 220 245 230 210
Dozvoljeno zagrijanje vodiCa i izolacije kabela 95 325 295 315 275 310 285 260 290 270 245
120 370 335 360 315 350 325 295 330 310 280
Vrsta Nazivni 150 420 380 400 355 390 365 335 370 345 320
Najveca Dozvoljeno zagrijanje izolacije
izolacije dozvoljena za polaganje 185 470 430 460 400 445 415 370 420 395 355
napon
240 540 490 530 465 510 480 425 490 460 405
kabela 11 kabela temperatura
vodica "C u zemlju u zraku 300 620 550 590 520 570 540 475 550 520 450
kV
20°C 30"C 400 710 650 680 600 660 620 540 620 590 520
500 820 740 - -

PVC 1 do 10 70 50 40 aluminijski v 0 d i c i (A)

PE 6 do 35 70 50 40 4 41 36
6 51 45
XPE 1 do 35 90 70 60
10 68 60 59
EPDM 1 do 35 90 70 60 16 93 84 89 78 90 82 76 83 77 72
impr. pap. 1 do 6 80 60 50 25 120 110 115 10\l 115 105 97 110 100 92
35 145 130 140 120 140 125 115 130 120 110
impr. pap. 10 do 20 65 45 35 50 170 155 163 145 165 150 135 155 140 130
impr. pap. 35 60 40 30 70 210 190 200 175 205 185 170 190 175 160
95 250 230 245 215 240 220 200 230 210 190
120 290 260 275 245 275 255 230 260 240 215
11 Znacenje skracenica za izolacije v. na str. 817. 150 325 295 315 275 305 285 260 290 270 245
185 365 330 355 310 350 325 290 330 305 280
240 420 380 415 360 405 375 330 385 360 315
Tablice strujnih opterecenja od 4. do 7. (podaci: ELKA-Zagreb) odnose se 300 475 430 465 410 455 425 380 430 405 355
na kabele sa sintetickim izolacijama (PVC, PE, XPE, EPDM), a tablice 8. i 9 400 550 500 540 470 520 490 425 495 465 410
(podaci: Ind. kabela - Svetozarevo) na kabele s izolacijom od impregniranog 500 630 570 - -
papira (IP).
8-46-- ELEKTRICNI KABELI I SVJETLOVODI Elektricni kabeli ___ _ 847
Tab!. 5. Dozvoljene trajne struje kabela Tab!. 6. Dozvoljene trajne struje kabela
Kabeli sa PVC izolacijom, polozeni u zraku (30 'C) Kabeli s izolacijom od umreienog polietilena (XPE)
(na razmaku promjera kabela) iii etilenpropllena (EPDM), poloieni u zemlju
Presjek I kV 6kV !OkV Presjek !kV 10kV 20kV 35kV
1-zilni 2-Zilni 3 i 4- 1-Zilni 3-zilni 1-zilni 3-zilni 1-zilni 3 i 4- 1-zilni 3-zilni 1-zilni 1-zilni

oool o~
mm 2 -zilni mm'
oool& oo0l& a
000 00)I -Zilni
000!0~ 000i 09:> 000!&
bakreni v odic i (A) bakreni v 0 d i c i (A)

1,5 1,5 30
21 18
2,5 2,5 40
29 25
4 4 50
38 34
48 44 6 65
6
10 66 60 65 10 85
16 140 125 115
16 100 86 90 80 105 94 86 97 89 83
25 120 120 105 135 25 175 160 150 180 165 !50
135 125 110 125 115 110
35 145 150 130 35 210 195 175 215 200 180 220 200
170 165 155 135 !55 145 130
180 50 250 230 210 250 235 215 255 240 245 230
50 205 180 160 200 185 165 185 170 !55
70 70 310 280 260 310 290 265 310 295 305 290
260 225 230 200 255 235 205 235 220 195
280 285 95 370 335 315 370 345 315 370 350 360 350
95 320 245 310 285 250 285 265 235
120 330 285 120 425 385 360 420 395 360 415 400 415 390
375 330 360 330 285 330 305 270
!50 480 435 405 460 440 400 450 440 445 430
ISO 490 440 430 370 465 430 370 430 405 350
185 540 490 460 530 500 455 505 505 490 490
240 590 530 500 435 550 510 430 510 475 400
300 680 610 570 500 640 240 620 560 535 610 580 525 575 585 565 570
600 490 590 550 450
300 710 630 595 690 650 600 630 650 630 640
400 780 720 670 600 760 710 570 700 650 530
500 900 810 400 815 745 690 780 750 700 750 720 730
500 940 850
aluminijski v 0 d i ci (A)
aluminijski v 0 d i c i (A)
4 30 26
4 40
6 37 34
6 50
10 51 46 50
10 70
16 78 66 70 62 80 73 66 76 69 64 16 105 80 90
25 105 94 92 82 105 96 87 100 91 84 25 135 110 115 140 130 115
35 130 115 115 100 130 115 105 120 110 100 35 165 140 135 165 155 140 170 160
50 160 140 142 125 155 140 130 145 135 120 50 195 170 165 195 180 165 195 185 195 185
70 200 175 180 !55 200 180 160 185 170 !50 70 240 210 200 240 225 205 240 230 235 225
95 245 220 220 190 240 220 195 220 205 185 95 285 270 245 290 270 245 285 270 280 270
120 290 255 250 220 275 255 220 255 235 210 120 330 310 280 325 305 280 320 310 3!5 300
!50 335 295 290 250 315 290 250 290 270 240 ISO 375 360 315 360 340 315 360 345 355 335
185 380 340 330 285 365 335 285 335 310 270
185 420 415 355 410 385 355 400 390 390 385
240 460 410 395 340 435 400 340 400 370 310
240 480 500 415 480 455 415 460 455 455 450
300 530 470 445 390 500 465 390 460 430 350 300 545 570 470 545 510 470 510 510 510 510
400 600 550 530 460 600 560 450 550 510 420
400 630 670 540 625 590 580 600 580 585
500 690 630
500 720 765
848 ___________ ------ ELEKTRitNI KABELI I SVJETLOVODI 849
Elektricn i kabel i
Tab!. 7. Dozvoljene trajne struje kabela Tab!. 8. Dozvoljene trajne struje kabela
Kabeli s izolacijom od umrefenog polietilena (XPE) Kabeli s izolacijom od impregniranog papira,
iii etilenpropilena (EPDM), poloieni u zraku (30 T) polofeni u zemlju (20 "C)

Presjek lkV JOkY 20kV 35kV Presjek Trozilni Trozilni 3 jednozilna 3 jednoZilna
kabel sa kabel nearmirana kabela nearmirana kabela
1-zilni 3 i 4-1-zilni 3-zilni 1-zilni 1-zilni
mm 2
zajednickim sa 3 tipa IPO 04 iii tipa IPO 04 iii
,, 0 -:lilni ,, 0 ,, 0
000 00 000 00 )I
000 00
o 000 00 olovnim olovna IPHO 04 polozeni IPHO 04 polozeni
mm 2 plastem plasta u ravmm 0
bakreni v 0 d i c i (A) u snopu 00
(IP0-13) (IPZ0-13) 000
1,5 20
2,5 30 6kV !OkV 20kV 35 kV !OkV 20kV 35 kV !OkV 20kV 35 kV
4 40 b a k r e n i v o d i c i (A)
6 55
10 75 6 59
16 120 105 95 10 80 69
25 165 145 130 175 160 135 16 105 90 115 105
35 205 175 160 210 190 165 220 200 25 135 120 120 !50 140 135 130
50 250 220 195 255 230 200 260 245 280 250 35 165 145 145 135 180 165 155 165 155 145
70 315 275 245 320 285 250 320 300 350 310 50 195 170 175 160 215 200 185 200 185 175
95 390 340 300 385 345 305 390 370 400 370 70 245 215 215 200 265 245 230 245 230 215
120 455 405 350 440 400 350 450 420 470 425 90 290 255 255 240 315 290 270 290 270 255
150 525 465 395 500 455 400 500 475 530 490 120 330 290 290 270 355 330 310 330 310 290
185 600 535 450 580 525 460 570 550 595 555 150 375 325 325 305 400 370 345 375 350 330
240 720 645 530 680 625 550 660 645 695 655 185 420 365 365 340 450 410 385 420 390 370
300 830 745 610 780 725 630 760 730 780 730 240 480 420 420 390 510 470 435 480 450 425
400 950 880 730 890 850 880 840 910 860 300 540 470 465 435 560 520 485 540 510 480
500 1100 980 400 620 540 530 500 640 590 550 620 590 550
580 540 700 650 600 690 650 610
aluminijski v 0 d i ci (A) 500
4 30 aluminijski vodici (A)
6 40 6 45
10 55 10 60 52
16 96 80 75 16 79 69 88 80
25 130 !10 100 130 125 110 25 100 89 92 115 105 105 97
35 160 140 120 170 !50 130 175 !55 35 125 110 !10 105 135 125 120 125 120 110
50 195 170 !50 205 180 155 210 190 220 195 50 !50 130 130 125 165 150 140 !50 140 130
70 245 215 190 255 220 195 255 235 270 240 70 190 165 165 155 205 190 175 190 175 165
95 300 270 230 305 270 240 310 285 330 290 95 225 195 195 185 240 225 210 225 210 195
120 355 310 270 350 310 275 360 330 370 330 120 255 225 220 210 275 255 240 255 240 225
!50 410 360 305 390 355 315 400 375 420 380 !50 290 255 250 235 310 290 270 290 270 255
185 465 415 350 450 410 360 455 430 470 435 185 330 285 285 265 350 320 300 325 305 285
240 560 500 415 530 490 425 525 505 545 515 240 375 325 325 305 400 370 345 375 350 330
300 645 575 475 615 560 480 590 570 630 590 300 420 370 365 345 450 420 390 420 400 375
400 730 670 560 710 665 680 670 710 700 400 490 430 420 400 510 480 450 490 465 440
500 840 770 500 470 445 570 530 500 550 520 490
 Elektricni kabeli __ --------·--- _____ . 851
850 - _ _ ELEKTRI~NI KABEL! I SVJETLOVODI

Tab!. 9. Dozvoljene trajne struje kabela Faktori za preracunavanje strujnog opterecenja

Kabeli s izolacijom od impregniranog papira, Ako se uvjeti polaganja kabela razlikuju od pretpostavljenih na str. 844. mnozi se
polozeni u zraku (30 °C) strujno opterecenje iz tab!. 3. do 9. faktorima odf1 do f 5 za preracunavanJe (tab!. II.
do 15).
Presjek Trozilni TroZilni 3 jednozilna 3 jednozilna
kabel sa kabel nearmirana kabela nearmirana kabela
Tab!. 10.
zajednickim sa tri tipa IPO 04 iii tipa IPO 04 iii Faktor f 1 =A· B; ovisnost o toplinskom otporu tla
olovnim olovna IPHO 04 polozeni IPHO 04 polofeni
plastem plasta u ravmm 0 °Ccm
mm 2 (IP0-13) (IPZ0-13) 000
u snopu 00 Toplinski otpor tla ----w-
6kV 10kV 20kV 35 kV 10kV 20kV 35 kV ·1okv 20kV 35kV
Faktor A; ovisnost o presjeku vodica
b a k r e n i v o d i c i (A)
6 50 do 25 mm 2 1,11 I 0,94 0,87 0,78 0,72 0,67
10 68 59 od 35 do 95 mm 2 1,13 1 0,93 0,86 0,76 0,70 0,64
16 90 78 105 100 od 120 do 240 mm 2 1,14 1 0,93 0,85 0,76 0,69 0,63
25 120 105 115 145 135 130 125 od 300 do 500 mm 2 1,15 1 0,92 0,85 0,75 0,68 0,63
35 150 125 140 130 175 165 150 165 155 145
50 180 155 165 155 215 200 180 200 185 175
70 230 195 205 195 270 250 230 250 240 220 Tab!. 11.
Faktor B; ovisnost o tipu i nazivnom naponu kabela
95 280 235 245 230 330 300 275 305 285 265
120 325 270 280 265 380 350 320 355 330 305 1 1 1 1 1
3-filni i 4-Zilni kabel, 1 k V 1 1
150 370 310 320 300 440 400 360 410 380 350
185 420 355 360 340 500 455 410 470 435 400
420 475 510 465 2-zilni kabel 1 k V i pojasni 1 1,01 1,01 1,02 1,02 1,03
240 490 410 390 580 530 540 0,98
300 560 470 480 440 660 600 540 630 580 530 kabeli 6 kV i 10 kV
400
500
660 550 560
620
510
570
770
870
700
780
630
70C
I 750
840
690
780
630
710 3-zilni kabel s pojedinacno
1,05
ekraniziranim Zilama, 0,97 1 1,01 1,02 1,03 1,04
a l u m i n ij s k i v o d i ci (A) do 35 kV
6 39 1 1 0,98 0,97 0,97 0,96
3 jednoZilna kabela, do 35 k V 1,01
10 53 45
16 70 60 R2 77
25
35
91
110
78
95
85
105 96
110
135
100
120 115
100
125
95
115 110 I Tab!. 12. Faktor f 2 : ovisnost o temperaturi tla
50 140 115 125 115 165 150 140 155 140 135
170 Temperatura tla ('C) 5 10 15 20 25 30 35
70 175 ISO 160 150 210 190 175 195 180
95 215 180 190 180 255 230 210 235 220 205 1,15 I 0,94 0,88 0,82
PVC i PE, do 35 kV 1,15 1,10
120 250 210 220 205 295 270 245 275 255 235
150 285 240 250 235 340 310 280 315 295 270 XPE i EPDM do 35 kV 1,10 1,07 1,04 1 0,97 0,92 0,89
185 325 275 285 265 385 350 320 365 335 310
240 385 320 330 310 450 410 375 430 395 365 lmpreg. pojasni, 10 kV 0,94 0,88 0,82
1 1 1 1
300 440 370 380 350 520 470 430 495 455 420 papir H-kabel, 20 kV
400 530 440 440 410 620 560 500 590 540 500 0,87 0,79
H-kabel, 35 kV 1 I 1 1 0,93
500 500 460 700 630 570 680 620 570
 852 -- _____ ELEKTRICNI KABELI I SVJETLOVODI 853
Tab!. 13.
Faktor / 3 : ovisnost o broju i razmaku kabela u zemlji
Broj kabela u istom rovu
Razmak izmedu
kabela. ili
kablovoda (tri
1-zilna kabela)

Tab!. 14.
dodir
?em
15 em
25cm
2
0,79
0,85
0,86
0,87
3
0,67
0,75
0,77
0,78
4
0,63
0,68
0.72
0,74
5
0,58
0,64
0,68
0,71
6
0,55
0,60
0,64
0,67
7
0,50
0,56
0,61
0,64
8
0,46
0,53
0,58
0,62
IID
Faktor j~: ovisnost o temperaturi zraka
Temperatura zraka CC) 15 20 25 30 35 40 45
PVC i PE, do 35 kV 1,17 1,12 1,07 1 0,93 0,87 0,79
XPE i EPDM, do 35 kV 1,13 1,09 1,05 I 0,94 0,89 0,84 "
Jmpreg. pojasni, 10 kV 1,06 1,06 1,06 l 0,94 0,87 0,79
papir H-kabel, 20 kV
H-kabe~ 35 kV 1,0 1,0 1,0 1 0,91 0,82 0,71
Struja zemljospoja kabela
Nekompenzirana struja I, jednopolnog zemljospoja iznosi za kabele s neradijalnim
poljem (termoplastieima izolirani viseZilni kabeli do 6kV i pojasni kabel do 20kV):

Iz =J3· 2nf- C 10 · U ·1·10- 3 =0,544 C 10 · U ·I A (za 50 Hz).

Za kabele s radijalnim poljem (clektricka zastita oko svake zile posebno, olovni ""0
00

plast oko svake zile posebno ili metalizirani sloj oko svake Zile posebno) iznosi
struja zemljospoja: "'0
00 "'
00
0
00
0
Iz=fi· 21\f- CPU ·1·10- =0,544· 3
c.- U ·I A (za 50 Hz),
00
00
0
0
0
00,
0
0
<"')
00
0
gdje jeffrekveneija u Hz, C 10 je kapaeitet jedne Zile prema armaturi ili olovnom
"'0 ~ "'
00
0
plastu u 11F/km, c.je pogonski kapaeitet kabela u 11F/km, U je nazivni napon u kV 0
0 00 >D
i I je duljina kabela u km (tabliee kapaeiteta kabela na str. 858).
Pogonski kapacitet simetrienib pojasnih kabela: c.= C 10 + 3C,, gdje je c, medusob-
"'0 00
0
00
0
ni kapaeitet dviju Zila. Za kabele koji imaju oko svake Zile metalni plast c.= C 10 .
Struja nabijanja kabela
Kabelska mreza, prikljucena na simetricni trofazni sistem, prima, nezavisno od
tereta, kapacitivnu struju nabijanja I,:
2
I = "f·C · U ·1·10- 3 =0,181
' j3 p
c.· U ·I A (za 50 Hz).
 Raspored kabela Meduprostor = promjer kabela (d)
razmak od zida ;;, 2 em
Medusobni dodir ...."'
"'
dodir sa zidom
Broj ka bela jedan
iznad drugog 2 6 9 2 6 9

Ka beli leie na
nosaCima iii su 1,0 0,93 0,90 0,87 0,86 0,95 0,78 0,73 0,68 0,66
pricvrsceni na zid

NaCini polaganja broj kabela jedan broj kabela koji leZe

~em
za koje nije iznad drugog je jedan pored drugog
potrebno proizvoljan je proizvoljan
preracunavanje

Broj sistema jedan

pored drugog 2

~2cm d .?2cm

1(~~ li:iL
Polozeni na tlu 0,92 0,89 0,88 o,95 o,9o P,88
/ T7

Polozen na broj
kabelske pregrada

~l
pre grade
(sprijeeena 1 0,92 0,89 0,88 0,95 0,90 0,88
eirkulaeija
zraka) 2 0,87 0,84 0,83 0,90 0,85 0,83
3 0,84 0,82 0,81 0,88 0,83 0,81
6 0,82 0,80 0,79 0,86 0,81 0,79

Polaganje u istoj ravnini, Polaganje u trokutnom snopu,

Raspored kabela meduprostor = promjer kabela, meduprostor = promjer kabela,
razmak od zida ;;, 2 em razmak od zida ;;, 2 em

Polozen na broj
kabelske resetki
resetke
1,0 0,97 0,96 1.0 0,98 0,96

2 0,97 0,94 0,93 1,0 0,95 0,93

0,96 0,93 0,92 1,0 0,94 0,92

6 0,94 0,91 0,90 1,0 0,93 0,90

Broj sistema jedan

iznad drugog 2 2

Kabeli Ide na
nosaCima ili su 0,94 0,91 0,89 0,89 0,86 0,84
pricvrsceni na zid

Nacini polaganja za Pri polaganju u istoj ravnini

kojc nije potrebno s poveCanim razmacima, smanjeno _ ?2cm 4d 2d
proraCunavanje medusobno zagrijanje kompenzira se
povecanim gubieima u elektrickim ~-"·J
zastitama. Raspored kabela nije
odreden.
~~
 .. ELEKTRICNI KABELI I SVJETLOVODI Elektricni kabeli --~ __ 857
Dozvoljerie struje kratkog spoja Tabl 17 Induktivni otpor kabela
Dozvoljene struje kratkog spoja u kabelu odredene su: najvecom dopustenom Presjek PVC XPE XPE, PE, EPDM
temperaturom vod1ca za pojedine izolacijske materijale (trajanje kratkog spoja
1kV 1 kV 20kV 35 kV
naJv~se 5 sekund1), tem._peraturom vodica prije kratkog spoja, vrstom materijala 6kV !OkV !OkV
vod1ca, presjekom vod1ca 1 vremenom trajanja kratkog spoja. mm 2 3-zilni
poo o~
3-zilni 3-zilni ()
3-zilni 4-zilni 3-zilni 4-zilni poo 00
Tabl. 16. Gustoca struje kratkog spoja (podaci ELKA - Zagreb) Qjkm, fazi kod 50 Hz
Temper. Dozvoljena Trajanje kratkog spoja (s) 1,5 0,108 0,115 0,103 0,108
Vrsta vodica temperatura 2,5 0,104 0,110 0,096 0,101
izolacijskog prije vodica u 0,1 0,2 0,5 1 2 5 4 0,100 0,107 0,091 0,096
matcrijala kratkog kratkom 6 0,094 0,100 0,085 0,090
u kabelu spojaT spoju 'C Gustoca struje k. s. (A/mm 2 ) 10 0,088 0,094 0,137 0,080 0,085
16 0,083 0,090 0,126 0,145 0,077 0,081
bakreni vodici 25 0,080 0,086 0,115 0,129 0,077 0,081 0,125
35 0,077 0,083 0,110 0,123 0,073 0,08 0,118 0,240 0,150
PVC 70 160 364 257 163 115 81 51,5 0,110 0,230 0,130 0,230 0,150
50 0,077 0,083 0,104 0,115 0,072 0,076
PE 70 70 0,074 0,082 0,099 0,108 0,071 O,Q75 0,104 0,220 0,130 0,220 0,140
!50 345 244 !54 110 77 49
95 0,074 0,082 0,097 0,105 0,069 0,073 0,099 0,200 0,120 0,210 0,130
XPE 90 250 454 321 203 144 101 64 120 0,072 0,080 0,094 0,102 0,069 0,073 0,096 0,200 0,120 0,200 0,130
!50 0,072 0,080 0,091 0,099 0,069 0,073 0,093 0,190 0,110 0,200 0,130
EPDM 90 250 454 321 203 143 101 64 0,080 0,090 0,099 0,069 0,072 0,090 0,190 0,110 0,190 0,120
185 0,072
240 0,072 0,079 0,088 0,093 0,069 0,072 0,087 0,180 0,100 0,190 0,120
pojasni 6 kV 80 180* 376 266 168 199 84 53 300 0,072 0,079 0,086 0,091 0,068 0,072 0,085 0,170 0,100 0,180 0,110
0,110
·a pojasni 10 k V 65 165* 385 272 172 122 86 54,4 400 0,160 0,100 0,170

"'
0,
3-olovni 20 k V 65 155 367 260 164 116 82 52 Tab! 18 Induktivni otpor kabela s izolacijom od impregniranog papira
H-kabel 35 kV 60 140 351 248 157 111 78,5 49,6 Pojasni kabeli Troo1ovni kabeli
Presjek
aluminijski vodici mm 2 6kV IOkV 20kV JOkY 20kV 35kV
PVC 70 160 236 167 105 74,5 52,7 33,2 Q/km, fazi kod 50 Hz
PE 70 150 224 158 100 70,7 50 10 0,142 0,152
31,6
16 0,132 0,142
XPE 90 250 293 207 131 92,5 65,4 41,4 25 0,122 0,148 0,134 0,154
35 0,106 0,112 0,142 0,129 0,146 0,159
EPDM 90 250 293 207 131 92,5 65,4 41,4 0,121 0,141 0,154
50 0,100 0,106 0,134
pojasni 6 kV 80 70 0,096 0,101 0,122 0,115 0,132 0,143
180* 243 172 109 76,8 54,3 34,3
95 0,093 0,098 0,117 0,111 0,127 0,138
.... pojasni 10 kV 65 165* 248 176 111 78,5 55,5 35 120 0,091 0,095 0,113 0,107 0,124 0,133
·a !50 0,088 0,092 0,109 0,104 0,121 0,130
"'
0, 3-olovni 20 k V 65 !55 237 168 106 75 53 33,5 185 0,087 0,090 0,106 0,101 0,118 0,126
240 0,085 0,089 0,102 0,099 0,108 0,118

. H-kabel 35 kV 60
.,
140 227 160
Kod mekog lemlJenJa vod1ca dozvolJena temperatura Je 160 C.
101
0
71,7 50,7 32 300
400
0,083 0,086 0,099 0,096 0,105 0,113
ass ______ _ - ------ ELEKTRitNI KABEL! I SVJETLOVODI Svjetlovodni (opticki) kabeli 859

Kapacitct encrgetskih kabela SVJETLOVODNI (OPTIC::KI) KABELI

Tab!. 19. Kapacitet po fazi jednozilnih i trolilnih kabela s izolacijom
od PVC, XPE, PE i etilen propilena (EPDM)
Osnovno o optickoj transmisiji
Laboratorijski razvijen prije desetak godina, prijenos velikih kolicina podataka
PVC XPEiPE EPDM putem optickog vlakna prakticki je od 1983. g. usao u industrijsku primjenu. Otada
Presjek 6kV 1-zilni 1-zilni se podrucje primjene optickih kabela neprestano siri.
10kV 10kV IOkV Telekomunikacijske veze medu centralama danas su nezamislive bez optickih
3-zilni 3-zilni 3-zilni 20kV 35 kV 3-zilni 20kV 35kV kabela, koji se sve vise primjenjuju u pretplatnickoj sirokopojasnoj mrezi telekomu-
mm 2 CIO c. c. c. c. c. c. c. c. nikacijskih usluga i u kabelskim video-mrezama.Prednost optickog vlakna jest u sto
11F/km, fazi kod 50 Hz konektor
16
25 0,17 0,30 0,34 0,21 0,269 ;-_!_R~A__J_~--~~~
~~: :pr•Jemn~k
35 0,18 0,32 0,38 0,23 0,16 0,297 0,21
50 0,20 0,32 0,43 0,25 0,18 0,12 0,328 0,23 0,16 zvor I \ 1\
I Lk.".dE---~~lz_siJ L':'l'~~-~"2_d_:::_j 'I
1

70
95
0,22
0,23
0,35
0,38
0,48
0,53
0,29
0,32
0,20
0,22
0,14
0,16
0,372
0,417
0,26
0,28
0,18
0,20
I
120 0,26 0,43 0,58 0,35 0,24 0,18 0,460 0,31 0,22
!50 0,28 0,45 0,63 0,39 0,26 0,19 0,504 0,33 0,24 elektrifru optiC.k1 s1gnal elektnCn1
185 0,31 0,50 0,69 0,42 0,28 0,20 0,550 0,36 0,25 s1gna: prenoSI?\1 SV)etlovodom s1gnal
240 0,31 0,55 0,83 0,47 0,31 0,22 0,615 0,40 0,28
300 0,52 0,34 0,23 0,673 0,44 0,30 Sl. 1. Shema prijenosa svjetlovodnim sistemom
400 0,57 0,36 0,25 0,744 0,47 0,32
Koder - pretvara izvorni el. signal u el. signal prikladan za prijenos; izvor
Tab!. 20. Kapacitet po fazi trolilnih pojasnih i H-kabela izoliranih svjetlosti - LED (str. 406) ili LASER (str. 474) pretvara el. signal u svjetlosni;
impregniranim papirom konektor - razdvojivi spoj uredaja i opt. vlakna; spoj - nerazdvojivi spoj dvaju
opt. vlakana; prijemnik svjetlosti - fotodioda, pretvara svjetlosni signal u elekt-
Kabeli s jednim olovnim plastem Troolovni i H-kabeli ricni; dekoder - vraca izvorni oblik el. signala
6kV 10kV 20kV cto=c.
vjernijem prijenosu elektrickog signala od tocke A do locke B vrlo velikim
Clo c. CIO c. c1o c. 6kV JOkY 20kV 35kV protokom informacije od 2, 8, 34, 140 i 565 Mbit/s na udaljenosti od nekoliko
1•F /km, fazi kod 50 Hz desetaka metara do nekoliko stotina kilometara (v. sl. 1).
10 0,12 0,19 0,12 0,17 0,23 0,205
16 0,14 0,22 0,13 0,20 0,27 0,24 Svjetlovodna vlakna
25 0,17 0,29 0,16 0,26 0,11 0,17 0,34 0,275 0,24
35 0,19 0,33 0,17 0,29 0,12 0.18 0,38 0,315 0,265 0,21 Princip voclenja svjetla
50 0,22 0,385 0,20 0,35 0,13 0,20 0_44 0,375 0,30 0,24
70 0,25 0,44 0,22 0,38 0,15 0,24 0,50 0,43 0,335 0,265
95 0,26 0,47 0,25 0,43 0,17 0,26 0,57 0,48 0,37 0,295
120 0,31 0,55 0,26 0,46 0,18 0,29 0,63 0,53 0,405 0,32'
150 0,33 0,58 0,31 0,54 0,19 0,31 0,69 0,59 0,445 0,345
185 0,36 0,66 0,32 0,56 0,21 0,~ 0,76 0.635 0,48 0,37
240 0,40 0,71 0,37 0,67 0,23 0,37 0,95 0,715 0,53 0,41
300 0,41 0,74 0,39 0,69 0,95 0,79 0,58 0,45
400 Sl. 2. _Princip vodenja svjetla
860 _ _ _____________ ELEKTRitNI KABEL! I SVJETLOVODI Svjetlovodni (opticki) kabeli ________ _ __ 861

Svjetlosna zraka vodi se na principu interne totalne refleksije na spoju jezgre i Izrazena je keficijentorn gusenja a (dB/krn):
ovojnice. Indeks lorna jezgre veci je od indeksa lorna ovojnice.
a=IOlogp"' (dB/krn).
Vrste svjetlovodnih vlakana piz

"''~---~---h_
Tipicne vrijednosti:
valne duljine gusenje

"
850nrn .:;3 dB/krn
1300nrn .:; 1,5 dB/krn

~===~::==~~=r~
1550nrn .:;0,5 dB/krn

Sirina pojasa propu!itanja

Sl. 3. Vlakno sa stepenastirn indeksorn lorna (SI)

JLJl
JLfLfl
Sl. 6. Sirina pojasa propustanja
Sl. 4. Vlakno s gradijentnirn indeksorn lorna (Gl)
Djelovanje disperzionih rnehanizarna na vodenje svjetlosnih irnpulsa duz vlakna
ogranicava rnaksirnalni broj irnpulsa u srnislu izbjegavanja preklapanJa (mterferen-
Jednomodno vlakno (SM)
cije) irnpulsa i gresaka u prijenosu.

-s~~-I~f~:t-,.,
Pararnetar koji opisuje ovaj efekt je sirina pojasa propustanja BW izrazena u
MHz·krn.
Tipicne vrijednosti BW za I krn duljine vlakna:
SI: 5 ... 100 MHz
GI:300 ... 1200MHz
SM: > IOGHz
Sl. 5. Jednornodno vlakno PCS: 5 ... 20 MHz.

Vlakna za upotrebu u telekomunikacijama izradena su od silikatnog stakla i NumeriCka apertura viSemodnog svjetlovodnog vlakna
standardiziranih su dirnenzija, npr. GI 50/125 Jlrn. Vlakna za rnanje udaljenosti
irnaju plasticnu ovojnicu (PCS vlakna) ili su potpuno plasticna, vecih su dirnenzija
OYOJO!CQ
sto olaksava rnanipuliranje.
JHgra
Transmisijske karakteristike svjetlovodnog vlakna
Gu!!enje
Gusenje predstavlja ornjer opticke snage koja ulazi u vlakno (Pu 1) i opticke snage
(P 1J koja izlazi iz vlakna. Sl. 7. Nurnericka apertura
 862 ___ ELEKTRitNI KABELI I SVJETLOVODI Svjetlovodni (opticki) kabeli ... 863
Numericka apertura izrazava maksimalni kut iznad kojeg se upadna svjet- Konstrukcija kabela
lost viSe ne vodi visemodnim vlaknom. Izrazena je sinusom kula i odre-
duje efikasnost ubacivanja svjetla izvora u vlaknu. Ubacena snaga Lamber- a) Kabeli armirani/nearmirani - metahw izvedba (sl. 8)
tova difuznog izvora proporcionalna je kvadratnom korijenu iz numericke aper-
ture. centraLnt nostvt element

Numericka apertura dana je izrazom: sin aM =Jny- nt sv)etlovodno vlakno

gdje je n 1 - indeks lorna za jezgru CJ!!'/(_](Q

n2 - indeks lorna za ovojnicu.

Kromatska disperzija

Kromatska disperzija oznacava prosirenje impulsa koje nastaju u materijalu

od kojeg je nacinjeno vlakno, zbog promjene brzine rasprostiranja kao funkci- pla!t
je frekvencije. Koeficijent kromatske disperzije (D) definira sirenje impulsa kao
funkciju valne duljine ). i moze se izraziti kao: Celd.na itco
ormtrcno
} IZVedbG
plast

Sl. 8. Metalna izvedba armiranog/nearmiranog kabela

n2 indeks lorna vlakna
brzina svjetlosti km/ns. Namjena: Za ugradnju u telekomunikacijske mreZe.
U armiranoj izvedbi dopusta direktno polaganje u zemlju. U nearmira-
Tab!. I.
noj izvedbi uobicajeno je uvlaeenje u plasticne cijevi: U kabel se mogu
Karakteristike svjetlovodnog vlakna ugraditi bakreni vodici za klasicnu telefonsku vezu 1h za telenapaJanJe
uredaja (regeneratori i sl.).
Vrsta svjetlovodnog vlakna
Karakteristika vlakna b) Kabeli nearmirani - nemetalni (sl. 9)
GI SM PCS

promjer jezgre (Jim) 50±3 9±1 200±5 svJetlovodno vlakno

promjer ovojnice (Jim) 125±3 125±3 400±25
primarna zastita (Jim) qevCtca
250± 15 250± 15 600±25
numericka apertura 0,18 do 0,24 hksotrop11:ni get
0,39
gusenje (dB/km) 850nm 2,7 do 6 12
1300nm 0,8 do 3 0,4 do 1,1 plast
1550nm 0,2 do 0,4
sirina pojasa (MHz· km) Sl. 9. Nemetalni nearmirani kabel
850nm 200 do 800 20
l300nm 200 do 1200 Namjena: Za ugradnju u telekomunikacijske mreZe. Uobicajeno je da se polaze
koeficijent disperzije (ps/nm ·km) 6 uvlaeenjem u plasticne cijevi. Kabel je potpuno zasticen od bilo kakvih
induktivnih utjecaja.
864_- ELEKTRICNI KABEL! I SVJETLOVODI Svjetlovodni (opticki) kabeli ~~~~~~~~-865

c) Instalacijski nemetalni kabeli (sl. 10 i II) n broj svjetlovodnih vlakana u kabelu

plast
nos1v1 snop(npr KEVLAR)
sekundarna zoStda
svjetlovodno vlakno
Sl. I 0. JednoZini kabel
T oznaka za valno podrucje
(I - za 850 nm; II - za I 300 nm; III - za I 550 nm)
A brojcana oznaka za gusenje u dBjkm
D brojcana oznaka za velicinu koeficijenta kromatske disperzije u ~k .
nm· m
s dopunska oznaka za konstrukciju kabela koja se moze sastojati od jednog
iii viSe slova sa sljedecim znaeenjima:
C kabel s vlaknima u cijevima
V kabel s uzljebljenim elementom
M punjeni kabel
A kabel s aramidnim vlaknima
N kabel bez metalnih elemenata.

Primjer oznacavanja:
TO SM 09 8 X II X 0,5 X 6 X CMA

Nearmirani telekomunikacijski kabel s monomodnim optickim vlaknima, slojevi-

ti plast, 8 vlakana, valno podruCje rada I 300 nm, gu!!enje 0,5 dBjkm, koeficijent
Sl. II. Dvozilni kabel kromatske disperzije 6 ps/nm km, kabel s vlaknima u cijevima, punjen s petrojelijem
i s aramidnim vlaknima kao ojacavajuC:im elementom.
Namjena: Kabel i« namjenjen za prijenos podataka na kraC:im udaljenostima,
unutar stambenih objekata, za povezivanje u kompjutorskim mreiama,
za TV-distribuciju. Jednozilni kabeli sluze i za izradu ,Pig-taila" (zavrsni Tab!. 2.
svjetlovodni kabel). BrojC!ane oznake za pldt i armaturu kabela
sa svjetlovodnim vlaknima
Oznacavanje kabela
Oznaka
Kabeli sa svjetlovodnim vlaknima oznacavaju se prema Tehnickim uvjetima
ZJPTT, ,PTT vjesnik", br. 13/1988, na sljedeCi naCin: Vrsta Nearmirani Armirani kabel
plasta kabel
TO XY ab Z nx T x A x D x S eelicna traka eelicna Zica
gdjeje:
polietilenski 03 13 23
TO osnovna oznaka za telekomunikacijski kabel sa svjetlovodnim vlaknima PVC 04 14 24
XY dopunska oznaka za vrstu svjetlovodnog vlakna, SM za jednomodna, glatki AI 06 16 26
MM za visemodna vlakna
valoviti AI 07 17 27
ab brojcana oznaka za plast i armaturu (tab!. 2)
slojeviti 1l 09 19 29
Z dopunska oznaka za zastitu metalnog plasta kabela od korozije, i to:
p ekstrudirani polietilen 1l Slojevitim plastem se naziva kombinacija aluminijske trake oblofene kopolime-
v ekstrudirani PVC rom polietilena i PE plasta.
 NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI
Uvllll
Poglavlje obraduje problematiku projektiranja, izgradnje i odrtavanja nadzem-
nih vodova u sistemima prijenosa i distribucije elektricne energije.
Tekst je nastao u vrijeme kada je i u jugoslavenskoj praksi doillo do promjene
osnovne tehnicke regulative iz ovog podrucja. Tako je izmijenjen Pravilnik o teh-
nickim normativima za izgradnju nadzemnih elektroenergetskih vodova (sada ,Sl. list
SFRJ", br. 65/88), pripremljena je serija standarda JUS N.CO.IOI do N.CO.l05
kojima se regulira pitanje utjecaja dalekovoda na telekomunikacijske instalacije i
metalne cjevovode, usvojeni su iii su u postupku usvajanja no vi standardi za koor-
dinaciju izolacije, kao i novi standardi JUS-a za eelik i eelicne konstrukcije.
Vecina navedenih dokumenata nije u vrijeme pisanja teksta bila i formalno
sankcionirana, ali bilo je evidentno da bi njihovo ignoriranje obezvrijedilo cijeli
prikaz i ucinilo ga neaktualnim, prakticno odmah nakon tiskanja.
Zato smo se ovdje odlucili za potpuno uvazavanje izmjena danih nacrtima
dokumenata koji su proSli sve instance rasprave na strucnim forumima i za koje je
preostao jos samo administrativni postupak. Ipak, u pojedinim vainijim detaljima
dan je i komentar kriterija po ranije vazecoj regulativi.
Pitanje parametara mreze, kao sto su nazivni napon, stupanj izolacije, sistem
uzemljenja neutralne tocke, snaga i trajanje kratkog spoja - objailnjeni su detaljni-
je u poglavljima na str. 567, 575.

Osnovni elektrifki i mehanifki parametri riadzemllill .......

Konstante voda i prijenosni kapaciteti
Suvremeni proracun jedinicnih direktnih, inverznih i nultih impedaacija i admi-
tancija temelji se na formiranju matrica uzduznih impedancija voda i matrica
potencijalnih koeficijenata. Pretpostavlja organizaciju obrade aa elektronickom
racunalu.
Za brze racunske kontrole moguee je koristiti jednostavne form.ule.
Induktivitet trofaznog prepletenog voda po fazi:

L=2·10-• (tn ~s +0.25) (H/km),

s (mm) - medusobna srednja geometrijska udaljenost faza

ti (mm) - promjer vodiea.
868 _______________________ NADZEMNI ELEKTRitNI VODOVI Osnovni elektricki i mehanitki parametri _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 869
- ekonomikom prijenosa elektricne energije
Srednja geometrijska udaljenost faza iznosi
- uvjetima stabilnosti elektroenergetskog sistema.
s~a 12 · a 13 · a 23 (mm), Prijenosni kapacitet kratkih vodova more biti visestruko veCi od prirodne snage i
limitiran je prije svega strujnom opteretivoscu i padom napona. Na dugim vodovi-
a 12 , a 13 , a 23 - medusobne udaljenosti faznih vodica. ma prijenosni kapacitet je reda veliCine prirodne snage i limitiran je prije svega
uvjetima stabilnosti sistema.
Ekvivalentni promjer d, za vodice u snopu je
Sto se tire dozvoljene strujne opteretivosti, propisima je definirano sljedeCe:
Presjek zice i ufadi mora biti dovoljno velik da im temperatura pri zagrija-
vanju strujom ne prelazi 80 'C. Pritom se racuna s temperaturom okoline 40 'C.
U tab!. 16. i 17. su, uz osnovne konstruktivne i fizil:ke karakteristike najees-
ee primjenjivanih vodica za nadzemne vodove, dane i strujne opteretivosti izra-
d, (mm) promjer snopa vodica jedne faze (za dva vodica u snopu - razmak cunate na temelju prosjecnih toplinskih karakteristika materijala i pretpostav-
izmedu vodica) ke vjetra brzine 0,6 mjs. Ovako odredena vrijednost strujne opteretivosti naj-
n broj vodiea u snopu. eesee Ce, cak i u ljetnim mjesecima pri maksimalnoj temperaturi, biti viSe iii manje
ispod stvarno moguee s obzirom na granicnu temperaturu i propisane sigurnosne
Kapacitet trofaznog voda po fazi iznosi
visine ..
Za druge presjeke alueel vodiea strujna opteretivost u normalnom pogonu more
c _ (F/km). se izracunati relacijom
2 8
18·106 ·ln--
d r(O/km) otpor pri temperaturi 80 'C
lnduktivni, odnosno kapacitivni otpor je (
d· 17+
287)
Jd d(mm)
[(r= r20 • (1 + 60 <l)]
promjer uZc:ta

XL=w·L X,= w·C (0/km),

I
[,5,6·
J r (A),
<l(1/K) temperaturni koeficijent otpora;
tab!. na str. 1054.

gdje je w=2nfkruzna frekvencija. Za toenije metode proral:una razvijeni su probabilisticki i ,real-time" modeli
kojima se strujna opteretivost utvrduje selektivno prema odredenim lokalnim
Valni otpor voda je uvjetima, toplinskim karakteristikama vodil:a, sezonskim uvjetima i stvamoj brzini
L 2·s vjetra.

Prirodna snaga iznosi

Z,=
J c"'60·lnd (Q).
U tab!. 1. je, koristeCi se podacima za najeesee presjeke i konfiguracije vodiea,
izral:unata prirodna snaga P ••• (MW) i maksimalna snaga P m (MVA), koja odgova-
ul ra izracunatoj rnaksimalnoj struji u normalnom pogonu.
P•• ,= Z, (MW)
Tab!. 1.
Prirodna i
i predstavlj~ snagu _prijenosa bez reaktivnih gubitaka. Koristi se kao orijentacijska maksimalna snaga
mJera za OCJenu pnJenosnog kapac1teta vodova na odredenom naponskom nivou.
U (k V) je efektivna vrijednost linijskog napona. Pad napona kao dominantan kriterij za
U(kV) 10 20 35 110 220 400 odredivanje prijenosnog kapaciteta ni-
. Prij~nosni _kapacitet ~adzemnoga elektroenergetskog voda definiran je, opeenito, skonaponskih i visokonaponskih distri-
sljedecun opc1m kritenJrma: 1,2 3,3 32 130 385 butivnih vodova ral:una se na sljedeCi
P ..,(MW) 0,3
dozvoljenom strujnom opteretivoscu s obzirom na maksimalne temperature nacin.
vodica u normalnom pogonu Pm(MVA) 3,0 12 24 115 297 658
dozvoljenim padovima napona na kraju voda
870 NADZEMNI ELEKTRitNI VODOVI Osnovni elektricki i mehanicki parametri .. 871
Dijagrami: Za niskonaponske vodove:
1. Prijenosne snage niskonaponsk.ih 3. Prijenosne snage nadzemnih vodo· P·l·r
trofaznih vodova napona 0,4 kV: u"'---u>·IO' (%) - za trofazne vodove
va 20kV:
materijal vodica: a1uminij; pad materijal vodica: Al/C u:!e; pad
napona 5 o/o napona 8% 6·P·I·r
~aktor SD&F: cos cp = 0,9; optere- u"'~·IO' (%) - za jednofazne vodove
- ~aktor snage: cos cp = 0,9; opt ere·
cenJe na kraJU voda. cenJe na kraJu voda.
2. Prijenos11e sna., nadzemnih vodo- 4. Prijenosne snage vodova 35 kV: P(kW) - snaga na kraju voda, I (km) - jednostruka duljina voda,
va IOkV: materijal vodica: Al/C uze; pad r(O(km) - otpor vodica, U (V) - nazivni napon, cos cp:::; I.
makrijal vodica: Al/C uze: pad napona 8% Prema Pravilniku o tehnickim normativima za elektricne instalacije niskog napona
napeaa 8 o/o - ~aktor snage: cos cp = 0,9; optere- u = 3% za strujni krug rasvjete, a za ostale je 5 %, ako je napajanje iz niskonapon-
~aktor snase: cos cp = 0,9; optere- cenJe na kraju voda.
cen_le na kraju voda. ske mrde. U slucaju napajanja iz trafostanice, vrijednosti su 5 % odnosno 8 %,
o. 4 kV n kV 5. Prijenosne snage vodova respektivno. Gubitak snage u trofaznim niskonaponskim vodovima je
110kV 35kVi20kV
110 kV: P·l·r
kW materijal vodica: Al/C p 2 2 ·10' (%).
uze; pad napona 10 % MW MW U ·cos cp
faktor snage: cos cp = Za visokonaponske trofazne vodove pad napona racuna se prema
= 0,9; opterecenje na
150
kraju voda. P-1
140 u=U'·(r i '·tancp)·IOO (%),
130
120 P (MW) - snaga na kraju voda, I (km) - duljina voda,
r (Ojkm) - omski otpor faznog vodica, x (0/km) - induktivni otpor faznog vodiCa,
110 cp - fazni pomak na kraju voda.
U (kV) - linijski napon,
100
Na dijagramu, sl. I, su neki karakteristicni primjeri prijenosne snage s obzirom
90 22 na kriterije strbtjne opteretivosti i padova napona, izracunati pomocu gore navede-
80 20 nih izraza za razliCite naponske nivoe do ukljuCivo 110 kV.
70 18
16 Struje kratkog spoja, zemljospoja i struje nabijanja
60
15 14 Prijenosna mreza 110 k V i vise ima direktno uzemljeno zvjezdiste transformatora.
50
12 U takvim mrezama svaki zemljospoj je kratki spoj, ogranicen u trajanju sistemom
40 10
10 8
30 Tabl. 2.
20 Konstante i dop~tene temperature u kratkom spoju
10 Temperatura oc
0 Materijal Konstanta C 1
110 w 140 130 pogonska graniCna
-'-----'------
31 kV 60 II 50 45 40 31 30 21 20 15 km 0 8,0
bakar 170 11
20 kV 50 aluminij 60 130" 14,9
41 40 31 lO 21 20 15 10 I km 0
AIMgSi 155 21 13,0
km Al/C 160 11 12,8
10 15 20 10 kV

Okm0.1 0.2 0.3 0.4 0.1 0.6 0~ 0.8 0.9 1.0 1.1 1.2 1.3 0.4kV
11 Iz: Stemens, Handbuch d. Elektrotechnik, W. Gtrardet, 1971, str. 549.
21 Kaiser: El. tehn. prirucnik, Tehn. knjiga, Zagreb, 1971, str. 588.
SL I. Prijenosne snage nadzcmnih vodova
872____________ - - NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI Osnovni elektricki i mehanicki parametri _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 873

brzog isklopa (do 1 s) i automatskoga ponovnog uklopa (APU). Strujna optereti- Izolacija i zdtita od prenaJMina
vost u kratk?m _spoJU racuna se Jednako kao i u normalnom pogonu, ali bez efekta Pod izolacijom voda u najopeenitijem smislu podrazumijevamo skup svih dielek-
odvod~ topl~~e 1 za makstmalne tem~ratu~e pri kojima u kratkotrajnom optereee· trika koji razdvajaju fazne vodiee od uzemljenih dijelova voda, tla iii objekata na
nJU nece doct do promJene mehamckth svojstava materijala.
tlu, te fazne vodiee medusobno (v. sl. 2).
Potreban presjek S pri kojem se ne prekoraci granicna temperatura iznad
pogonske priblizno je
s.,c,·I,·ji (mm 2 ),
I, (kA) = trajna struja kratkog spoja; u blizini elektrane treba racunati sa I
prema str. 590; t(s) = trajanje kratkog spoja, konstanta C 1 prema tab!. 2. ''"
Distributivne mr~ie i~aju neutr~lnu tocku transforrnatora neuzemljenu (ako
ukupna s!ruJa zemlJospoJa ':'e prelazt 20 ... 25 A, ~to se smatra granicom samoga!e-
UJa elektncnog luka na mJestu zemljospoja) iii uzemljenu preko malog otpora.
l]zemlJenJem preko malog otpora struja zemljospoja najee~ee se ogranicava na !50
th 300 A pretezno u zr~cn~j mrezi, odnosno 1 000 A u mreZi sa znatnim udjelom
kabelskth vodova. Za tzohranu mrezu struja zemljospoja moie se izracunati iz
mthanifkoitlfkl 51gurno1n1 zoSI1tno s1gurnosn1
izraza: dlmtntiOAINinJf rQZIMCI zona razmac1
JUSN.IIl030179 lL39doS3• ft28.29.34 .. fl3Sdo1&• tl30doB*

U gornjem izrazu je: * Prav1Ln1k zo nadztmnt vodovt

I, (A) kapacitivna struja zemljospoja Sl. 2. Osnovne vrste izolacije

U. (V) nazivni napon trofazne mreie
Najee~ se pod izolacijom u uiem smislu podrazumijeva izolator/izolatorski
f(Hz) frekvencija prijenosnog sistema
c. (F/km) kapacitet zracnog voda lanac.
Osnovni uvjeti za dimenzioniranje, dakle izbor najvisih napona u normalnom
(izracunati za odgovarajucu konfiguraciju voda)
C,(F/km) kapacitet kabelskog voda pogonu i pri pojavi prenapona, jesu prema JUS N.B0.030/78 (Koordinacija izolaci-
(podaci na str. 858) je, v. str. 567), odnosno IEC 71-1/76, 71-2/76, 71-3/82, 60-1/73, 60-2/73. Karakteris-
L• (km) ukupna duljina galvanski spojenih nadzemnih vodova tieno je da vodovi do ukljucivo 220 kV pripadaju grupama A i B za koje je osnova
L, (km) ukupna duljina galvanski spojenih kabelskih vodova. za dimenzioniranje podnosivi napon industrijske frekvencije pod ki~om i podnosivi
atmosferski prenapon, dok je za naponsko podrucje C (400 kV i vi~e) kriterij
Za brzu procjenu mogu posluziti sljedeei prosjeci: sklopni prenapon udarnog vala 250/2 500 p.s i atmosferski 1,2/50 p.s. Vrijednosti
Nadzemni vodovi: nazivnih podnosivih napona utvrduju se koordinacijom izolacije u odnosu na
sa za~t. uretom 3 A za svakih 100 km i svakih 10 kV, nazivne vrijednosti za opremu u postrojenjima i ocjenu pogonske sigurnosti voda, a
bez za~t. ureta 2,5A za svakih 100km i svakih 10kV. vrijede za standardne atmosferske uvjete:
Kabeli s papirnom - atmosferski tlak 101,325 kPa
izolacijom: 100 ... 200A za svakih 100 km i svakih 10 kV.
Kabeli sa sintetickom - temperatura 20 oc
izolacijom: 80 ... 120A za svakih 100km i svakih lOkV. - vlamost 11 gjm 3 •
Za dijelove voda na vecim nadmorskim visinama vrijednosti ispitnih napona
Struja nabijanja I, (A) trofaznih vodova ovisi prije svega o odnosu razmaka
vodtca 1 nJihova promJera, te o vrsti prepleta (transpozicije): mnoie se sljedeeim faktorima:
1,075 za nadmorske visine iznad 1 000 m do 1 500 m
I,"='i,·U·I·l0- 3 (A) 1,150 za nadmorske visine iznad 1500m do 2000m
d. . . ( A ) 1,225 za nadmorske visine iznad 2 000 m do 2 500 m.
g JC je 1' 1000kV·km specificna struja nabijanja koja iznosi pribliZno 1,4 do
Navedeni uvjeti vrijede za cistu, nezagadenu atmosferu.
2,2 A na svakih 10 kV i 100km (za procjene: 1,6A); U(kV)=pogonski napon,
I (km) = duljina voda. S obzirom na zagadenost atmosfere, izolacija se dimenzionira za eetiri stupnja.
874 ____ ~---------------- NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI Osnovni elektricki i mehanicki parametri - 875
Tabl. 3. Tabl. 4.
Sigurnosni razmaci prema jugoslavenskim propisima
Stup~~jevi zagadenja
Sigurllosni razmak, em
Specificna nazivna klizna staza Red. Vrsta naponskog
Stupanj zagadenja
izmedu faze i zemlje 1/Um (mm/kV) br. naprezanja izolacije za nazivni napon v. tkV)
10 20 35 110 220 400
- malo zagadenje 16 15 25 35 90 175 280
l atmosferski prenaponi

II - srednje zagadenje 20 2. sklopni i dugotrajni prenaponi 10 20 30 80 155 270

III - veliko zagadenje 25 3. naponi industrijske frekvencije

(normalni i pogonski uvjeti) - 7 10 30 55 90
IV - vrlo veliko zagadenje 31 Sigurnosni razmaci racunaju se za slucajeve pod rednim brojevima:
1. pri neotklonjenom izolatorskom lancu
2. za p=0,15·pm•>•
Opis uvjeta zagadenja za pojcdme btegorije te detaljnija metodologija dimenzio- 3. za p = Pma~<•.~
niranja dani su u IEC publikaciji 815- 1986: Gwde fur the selection uf insulators in
gdje je Pm••• - maksimalni tlak vjetra (N!m 2 ) prema tab!. 7.
respect of polluted conditions.
Smatra se da je zahtjev ispunjen u pogledu udaljenosti izmedu vodica, odnosno
izmedu vodica i zastitne uzadi u sredini raspona. ako udaljenost D u sredini
Zastitu dalekovoda od prenapona definiramo s obzirom na tri osnovne grupe
pojave prenapona:
raspona u prilikama bez vjetra pri temperaturi 40 -c
iznosi najmanje
D=kJf+l+S,
- atmosferski prenaponi
-- sklopni prenaponi gdje je:
- dugotrajni prenaponi. f provjes vodica odnosno zastitnog uzeta pri temperaturi 40 'C (em), bez obzira
na usvojenu maksimalnu temperaturu vodica
Atmosferski prenaponi na distributivnim vodovima rezultat su ne samo direk· duljina izolatorskog lanca od locke ucvrscenja do vodica (em); za sva UCVTSCe·
tnog udara u vod, nego i induciranih napona pri udaru groma u tlo iii susjedne nja (iii dijelove ucvrscenja) koja se ne otklanjaju u smjeru okomitom na
objekte. pravac voda. te za potporne iLolatorc. zatezne izolatorske lance i zastitnu
Pored izbora nazivne vrijednosti podnosivog atmosferskog udarnog na· uzad 1=0,
pona, ostali osnovni parametri su vjerojatnost direktnog udara groma u k - koeficijent cija vrijednost ovisi o rasporedu dvaju promatranih vodica odnos-
fazne vodice i vjerojatnost povratnog preskoka u slucaju udara groma u no vodica i zastitnog uzeta.
uzemljene dijelove voda. Izbor ovisi o rezultatima tehnoekonomskih analiza, S - sigurnosni razmak prema tabl. 4. red. br. l.
a direktno utjece na: Pri horizontalnom rasporedu uzima se da jc
- izbor broja i polozaja zastitne uzadi a
k=4+ , aline manje od k=6,
- dimenzioniranje stupova dalekovoda. 25
pri cemu je (J. kut otklona vodica odnosno zastitnog uzeta od punog tlaka vjetra
racunatog na uze, bez leda. izrazen u stupnjevima.
Sigurnosni razmaci vodi~a i zdtitne ufadi
Najmanja udaljenost D = 60 em. ako sigurnosni razmak nije veci.
Udaljenost izmedu dijelova pod naponom te udaljenost od dijelova pod na· Kod vodova nazivnog napona do 20 kV primjenjuje sc ista formula i kada
ponom do uzemljenih dijelova i dodijelova stupa, uzimajuci u obzir djelovanje raspored vodica odnosno zastitnog uzeta nije horizontalan.
vjetra iii dodatnog opterecenjt mora biti najmanje jednaka sigurnosnom razmaku, Horizontalna udaljenost (projekcija) vodica iznosi 20 em, kada zbog vremenskih
prema tabl. 4. prilika (snijeg, led. inje) postoji vjerojatnost dodira. odnosno preskoka napona.
876 _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ __ NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI Medusobni utjecaji dalekovoda i okoline _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 877
Pri kosom rasporedu uzima se da je Sila izvlarenja vodica ili zastitnog uzeta iz nosive stezaljke ne smije biti manja od
dk 60% sile maksimalnoga radnog zatezanja.
10. ah ne manJe o =7.
IX • •
k=2+
Najmanja udaljenost D = 70 em, ako sigurnosni razmak nije veCi. Naprezanje vodiea i zdtitne uladi
Za vodove nazivnog napona iznad 20 k V dovoljna je tako izra~unata udaljenost Maksimalno radno naprezanje najvece je naprezanje u tjemenu lan~anice pri
samo pod uvjetom da je ujedno i horizontalna udaljenost izmedu vodi~. odnosno ! -5 "C s led om ili -20 "C bez leda. Uz koji ee uvjet naprezanje biti vece, ovisi o
izmedu vodi~ i zastitnog uzeta, najmanje jednaka sigurnosnom razmaku. presjeku uzeta, dodatnom teretu i rasponu. .
Pri vertikalnom rasporedu uzima se da je Utvrdena najveca vrijednost ne smije biti veca od normalnoga dozvoljenog
naprezanja. U tab!. 5. su neke karakteristiroe vrijednosti. ..
k=4+~. aline manje od k= 14. Pri izboru maksimalnoga radnog naprezanja mora ~· izmedu.. os!alog. vodlti
racuna i 0 srednjem godisnjem naprezanju (EDS) k?~e IZ nJega shjedt. Sa~o kao
Najmanja udaljenost D = 140 em, ako sigurnosni razmak nije veei. Tolika udaljenost orijentacijski kriterij moze se navesti da EDS za nesttcenu alurel uzad ne bt trebao
potrebna je samo za vodove nazivnog napona iznad 20 kV i u slucaju kada raspored iznositi viSe od 18 do 20 % prekidnog naprezanja, odnosno 24 % uz adekvatnu
nije potpuno vertikalan, a horizontalna je udaljenost manja od sigurnosnog razmaka. za§titu prigusivaCima vibracija.
Kut otklona izolatorskog lanca racuna se sa 70% tlaka vjetra na vodire, odnosno sa Izbor maksimalnoga radnog naprezanja zastitnog ufeta diktiran je i uvjetom da
50 % tlaka vjetra na vodire u snopu. U oba slueaja kut otldona rafuna se za vodiee se vodi~ mora nalaziti u zastitnoj zoni, (kut zastite maksimalno 30 o) za sve
bez leda. temperature vodica u intervalu od 0" do 40 oc.
p
(<X= arc tanG, gdjeje P(N) horizontalna, a G(N) vertikalna sila Sila vjetra se r~una
1 Tabl. 5.
na vertikalnu projekciju vodi~a u rasponu. Za otklon izolatorskog lanca treba uzeti Karakteristicne vrijednosti naprezanja i provjesa
u obzir i silu vjetra na lanac, te tezinu lanca).
Prosjecna
Mehanicki i elektromehanicki faktor sigumosti Najresce Maks. INaprezanje Prosjeroi Provjes
Naponski nazivna za
upotreb- radno raspon f(m)
Oba faktora sigurnosti vezana su uz mehanicko dimenzioniranje opreme daleko- nivo visina naprezanje 10°C/EDS
ljavani stupoval)
voda na koju djeluju vanjske mehani~ke sile, a za izolatore se pretpostavlja da su vodil:i
(kV) (m) (N/mm 2 ) (N/mm ) 2 (m) 10"C 40"C
jos i pod naponom.
Uzad: 0,38 AI 50 7 ... 8 35 - 30 0,39 0,61
normalno dopusteno naprezanje moze iznositi najvise 40 % od prekidne ~vrsto· 0,38 SKS 702l 7... 8 80 - 40 0,81 0,99
ee ufeta 37,5 (11,9%) 70 0,57 1,00
izuzetno dopusteno naprezanje ne smije biti veee od 75 % prekidne ~vrstoee ufeta 10 Al/t 35/6 10 95
10 Al/t 70/12 10 95 47,2 (14,9%) 100 0,93 1,46
Nastavljanje ufeta u rasponu dopusteno je pomoeu spojnice koja mora izdrfa-
ti najmanje 90 % prekidne sile ufeta. Sila kidanja racuna se kao 95 %-tna vrijednost Aljt 50/8 10 90 37,5 (12,3%) 80 0,74 1,22
20
ra~unske sile kidanja za jednometalnu ufad, odnosno 90% za dvometalnu ufad. 20 Al/t 95/15 12 (3) 95 47,6 (14,9%) 130 1,55 2,20
lzolatorski Ianci, izolatori Aljt 120/20 18 (6) 95 43,6(13,8%) 240 5,78 6,64
35
Nosivi izolatorski lanci sastavljeni od kapastih izolatora moraju imati elektrome- 50,7 (16,6%) 360 10,50 11,61
hanicku ~vrstocu najmanje 3 puta veeu od tefine vodiea s dodatnim teretorn, a 110 Al/t 240/40 20 (7) 90
zatezni 3 puta vecu od maksimalne sile radnog zatezanja vodica. Aljt 360/57 22 (8) 90 56,8 (18,9%) 380 11,14 12,29
220
Isto vrijedi i za masivne, stapne izolatore, ali je u tom slucaju mjerodavan
prijelomni teret. Al/t 490/65 26 (4)') 80 53,3 (19,2%) 400 12,69 13,86
400
Za potporne izolatore, uz iste uvjete, vrijedi faktor 2,5. 1l Vrijednosti u zagradama su prosjecne visine glave stupa. Ukupan zbroJ daJe
Stezaljke i ostali dijelovi izolatorskih lanaca i opreme:
visinu do vrha stupa.
Mehanicki faktor sigumosti je 2,5. U slucaju pucanja jednog izolacijskog niza kod 2l Samonosivi kabelski snop; osnovni podaci u tabl. 17.
vi8estrukih izolatorskih lanaca, ostali moraju izdrfati optereeenje s faktorom I, 7. 3l Horizontalni raspored faznih vodica
 Me4usobni utjecaji dalekovoda i okoline ___________________ ---879
878_ NADZEMNI ENERGETSKI VOOOVI
Rasponi ; zatezna polja Tabl. 6. (nastavak)
Zatezno polj;~e tr~ba biti dulje od 8 km i ne treba obuhvatiti vise od 30 raspona. Sigurnosna Sigurnosna Kut
Preporucuje se da razlika izmedu susjednih raspona u istom zateznom polju ne Br. Naziv objekta vtsma udaljenost prijelaza
bude veca od 20 %. (m)2' (m)'' (")

Medusobni utjecaji dalekovoda i okoline 3,0/5,0 3,0/4,0

Izbnr trase -- koridori, prijelazi i priblitavanja
6 zgrade pogonskih postrojenja v v
12,0 5,0
Pri obradi podrucja kojim ee prolaziti buduCi dalekovod projektanti obavezno 7 zgrade sa zapaljivim krovom I, V IV
trebaju posebnu pafnju obratiti na sljedece karakteristike terena:
4)
- d uljina !rase H+3,0
- postojece ceste i pristupni putovi 8 objekti s lakozapaljivim materijalom VI ;;.15,0
- konfiguracija terena
7,0
- klimatski uvjeti 9 naseljena mjesta I
- geomehanicki i hidroloski uvjeti
- kulture kojima je zemljiSte pokriveno 12,0 12,0 -
- naseljenost promatranog podrucja 10 sportska igralista I, II, IV, V
- postojeCi i planirani objekti. 4)
12,0/8,0 -
Pri osiguranju koridora posebnu paznju treba obratiti djelotvornosti iskoriStenja l1 skijaske skakaonicc I, VI
zauzetog zemljista, tj. odnosu maksimalne snage prijenosa i sirine koridora. U tom
smislu treba nastojati graditi dalekovode s vise lrojki, pa i 'isc naponskih sistema u 6
-
12 sume i drvece 3,0 6 ' H 0 +3,0 '
istom koridoru.
Prijelazi i priblizavanja nadzemnih vodova regulirani su Pravi/nikom, prema regionalni putovi, lokalni putovi i 7,0 10,0/5,0 20
specifikaciji u tabl. 6. Svaka kategorija sigurnosne visine sadrzi komponentu visine
objekta koji se prelazi, komponentu rnehanicke sigurnosti i elektricke sigurnosti.
13 putovi za ind. objekte izgradeni za I v
opeu upotrebu
Pretpostavlja se da u normalnim pogonskim mjetima ni u jed nom slucaju ne mou 7,0 20,0/10,0 30
biti ugrozena sigurnosna visina. U tom smislu sigurnosne se visinc tretiraju kao 14 magistralni putovi I, II, V v
jedna od bitnih komponenata izoluije voda u cjelini.
7,0 40,0/10/0 30
Tabl. 6. 15 autoputovi I, II, III, V 100,0/40,0
Uvjeti prijelaza i priblifavanja objektima vodova do 110 kV ''
7,0 5 30
Sigurnosna Sigumosna Kut 16 gradske ulice i gusto naseljena mjesta I, III, V v
Br. Naziv objekta visina udaljenost prijelaza
30
(m)2> (m)" n 17 tramvaji i trolejbusi
3,0
I, II, III, V
3,0

1 nepristupacna mjesta 4,0 3,0 -

7,0 - -
2 mjesta nepristupacna za vozila 5,0 4,0 - 18 splavne rijeke I
3 mjesta pristupacna za vozila 6,0 5,0 - 30
15,0 10,0/6,0
3,0 3,0 - 19 plovne rijeke I, II, Ill, V 50,0 v
4 zgrade (nepristupacni dio) I, V IV
I

mostovi i st. konstrukcije 3,0 3,0 -

5 zgrade (pristupacni dio)
5,0 4,0 - I 20 (nepristupacni dio)
I, V IV
mw _____________________ NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI Medusobni utjecaji dalekovoda i okoline _

Tabl. 6. (nastavak) Tab!. 6. (nastavak)

Sigurnosna Sigurnosna Kut
Sigumosna Sigumosna Kut Br. Naziv objekta visina udaljenost prijelaza
Br. Naziv objekta visina udaljenost prijelaza (m)21 (m)'l n
(m)21 (m)'l (') 41 -
21 mostovi i sl. konstrukcije
5,0
36 aerodromi VI v
(pnstupacni dio) 5,0 -
zeljeznicke pruge 7,0 61 10,0/5,0 45
22 antene TV i radioprijemnika 2,0 61 5,0 - 37 (neelektrificirane) I, II, III, IV, V v
VI v 15,0 45
zeljeznicke pruge 1,0/12,0
23 antene predajnih i prijemnih stanica
41 - - 38 (elektrificirane) I, II, III, IV, V v v
VI
7,0 10,0/5,0 30
24 VN vod - VN vod 2,5 1,0 - 39 industrijske pruge II, V v v
I, IV, V v 3,0 3,0 -
staklenici i stakleni vrtovi
25 VN vod - NN vod 2,5 2,0 - 40 (nepristupacni dio) I, V IV
I, V v staklenici i stakleni vrtovi 5,0 4,0 -
41 (pristupacni dio) I, V IV
26 VN vod - IT vod 25/3,0/4,0/5,5'1 H+3,0j4,0 45/30
I, III, V v I pojacana elektricka sigurnost V - posebni mjeti za tu kategoriju ohjek ta
I
II pojacana mehanicka sigurnost VI - prijelaz nije dozvoljen
27 VN vod - IT stup 5,0 - III smanjeno naprezanje H (m) - visina stupa
v kontrola dodatnog opterecenja H 0 (m) - visina objekta
IV
28 VN stup IT vod 2,0 11 Za vodove nazivnog napona 220 kV, sigurnosne visine i sigurnosne udalje-
I nosti treba povecati za 0,75 m, a za vodove nazivnog napona 400 kV treba
29 Zicare 5,0 5,0 30 povecati za 2,0 m od vrijednosti za napon 110 kV.
I, II, V 21 Sigurnosna visina je najmanje dozvoljena vertikalna udaljenost vodica, odnos-
no dijelova pod naponom, od zemlje ili nekog objekta na zemlji, pri provjesu
30 Zicani plotovi i metalne ograde 3,0 3,0 - na 40 oc odnosno na -5 oc s normalnim dodatnim optereeenjem bez vjetra.
v 31 Sigurnosna udaljenost je najmanje dozvoljena udaljenost vodica (u bilo
kojem pravcu) odnosno dijelova pod naponom od zemlje iii nekog objekta na
31 fieane mrefe 3,75 61 3,75 61 - zemlji pri provjesu na 40 "C i opterecenju od vjetra od nule do punog iznosa.
I, V I, V 41 - Nije dozvoljen prijelaz voda preko nadzemnih objekata u kojima se nalazi
lakozapaljivi materijal ni preko skijaskih skakaonica, antena predajnih i
32 plinovodi, parovodi, naftovodi j sl. 8,o•1 8,0 30 prijemnih radiostanica i aerodroma.
I, II, V ;a.H+3,0 61 Sigurnosna visina izmedu najnizeg vodica VN voda i najviseg vodica TT
33 stogovi
I
" voda iznosi:
12,061 5,061 - za vodove napona 400 k V 5,5 m
- za vodove napona 220 k V 4,0 m
34 su~are 12,0 5,0 - - za vodove napona iznad 35 kV do 110 kV 3,0 m
I, IV - za vodove napona iznad 1 kV do 35 kV 2,5 m
6) Promjena u odnosu na ranije vazece propise za dalekovode (,Sl. list", br. 51,
35 groblja I
I, V - od 27. 9. 1973).
56 Koncarev prirucnik
 882----- NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI. Meliusobni utjecaji dalekovoda i okoline _ _ - - · - - - - - - 883
Klimatski uvjeti Za iznose iznad navedenih velicina tek opsezna istraZivanja koja su u toku trebaju
pok~tida li postoje i eventualne stetne posljedice za zdrav!Je.
Daleko-;,odi u Jugoslaviji projektiraju se za pretpostavljenu minimalnu tern ra-,
turu -20 C, maksimalnu 40 "C i temperaturu zaledivanja _ 5 T.
(Veee temperature od 40" c odabiru se za strujno jace opterecene vodiee
pe
sebno
I . .
Ut.JeCa!' na objekte razmatraJU se prvenstveno preko utjecaJa _elektnckog 1 magnet·
skog polJ~ na telekomurukaciJ~ke objekte, utjecaJe na CJevovode 1 radiosmetnje.
ako koincidiraju s najviSim temperaturama zraka te opcenito za vodo;~a·vi!e . UtjecaJe na telekomu_mkaciJSke objekte valonz1ramo proracunom mvoa opasnos-
pogonske pouzdanosti). J II (JUS N.C0.101/88) 1 suma (JUS N.C0.102/88), tab!. 8.
Vj~tar se odreduje obradom podataka o brzinama vjetra preko kojih se utvrdujei T bl
maks1malna brzma s povratmm penodom od najmanje 5 godina. Tako je odredena, a · 8· Dozvoljeni nivoi napona opasnosti
brzma VJetra ' a) Kratkotrajni utjecaj
v1
p= 1,6 (N/m2), !Efekt. vrijednosti gran.
Elektroenergetski vodovi Telekomunikacijski vodovi inducir. napona (V)
gdje je v (mjs) brzina, a p (Njm 1 ) tlak vjetra .
a) nadzemni vodovi 430
. Osnova za utvrdivanje vjetrovne zone jesu standardizirane vrijed_nosti tlaka I. elektroenergetski vodovi
VJetra (tab!. 7). nazivnog napona iznad b) podzemni kabelski vodovi 430
1 kV, osim vodova visoke c) podzemni kabelski vodovi
Tab!. 7. Vjetrovne zone pogonske sigurnosti koji zavrsavaju razdvojnim
t<0,5s transformatorima 1200 11
Visinska zona voda Tlak vjetra (Njm 1 )
2. elektroenergetski vodovi a) nadzemni vodovi 650
vodovi s ukupnom visinom od 15m
nad zem1jom 500 600 750 900 1100 visoke pogonske sigur- b) podzemni kabelski vodovi 430
nosti c) podzemni kabelski vodovi
osnovna visinska zona od 0 do 40 m t<0,2s koji zavrsavaju razdvojnirn
nad zemljon 600 750 900 1100 1300 transformatorima 12001)
dijelovi voda u zoni izmedu 40 i 80 m
nad zemljom 750 900 1100 1300 1500 t - vrijeme djelovanja utjecaja (s).
II za telekomunikacijske vodove namijenjene iskljucivo za potrebe elektroprivrede,
..
Led se odreduje mJerenJem 1h procJenom za povratm p · d d 5 d' koji nisu u vezi s javnom PTT -mrezom, dozvoljava se vrijednost napona do
normalno dodatno opterecenje i 20 godina za iznimno. eno o go ma za I 60% U, gdje je U ispitni napon telekomunikacijskog kabela i pripadajuee
Racuna se iz relacije opreme (glave, spojnice, razdvojni transformatori i sl.).
g=k·O,i8·Jd (kg/m),
b) Trajni utjecaj
g~je je g (kg/m) masa leda po duznom metru, d (mm) promjer golog, neza1edenog
uzeta, a k standardizi~ana vrijed.nost koeficijenta dodatnog optereeenja (tj. dodatne Efektivne vrijednosti
mase), koJa se utvrduje IZ sljedeceg niza: Elektroenergetski vodovi Telekomunikavijski vodovi granienih napona (V)
k = 1,0 1,6 2,5 4,0.
elektroenergetski vodovi a) nadzemni vodovi i podzemni
(lznimno se za k mogu utvrditi vrijednosti razlicite od navedenih ali ne manje od 1,0). nazivnog napona iznad kabelski vodovi koji zavrsavaju
1kV razdvojnim transformatorima 65"
Elektricki i magnetski utjecaji dalekovoda
Osnovni elektricki i magnetski utjecaji dalekovoda su utjecaji na zive organizme i i
b) nadzemni vodovi i podzemni
objekte u s1rem podrucju trase voda. kabelski vodovi koji zavrsavaju
razdvojnim transformatorima 150
. M~guCi s!~lni utjecaji n~ live organizme, posebno !jude, predmet su intenzivnih
~~tr~ZI~afl]a stro~ s~IJ:t~. lJ .o~·om momentu mo.Zemo se zadrZati samo na konstataci-
JI da -~e prema 1/\.JC,taJu s, J_chke zdravstvene organizacije (WHO) dokazano da 11 Ova granicna vrijednost odnosi se iskljuCivo na zastitu i ne moze se smatrati
e1e~tncnc;> polj:do 10 kV;m 1 magnet~ka indukcija do 0,3mT, primijenjeni pojedi· granicnom vrijednoscu koja ne moze izazvati nikakve smetnje u sistemu signali-
nacno Ih. supc1 P< Hllr.IIH '·. "" predstavlJaJu opasnost za zdravlje i nisu potrebna zacije. U slucaju nesimetricnog sistema signalizacije u odnosu na zemlju takve
ogrameenJa u pogkdu pnslupa na takav teren. smetnje mogu se pojaviti i pri znatno nizim naponima.
 NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI,
Granicne vrijednosti nivoa suma Stupovi i temelji -885
Psofometrijska elektromotorna sila koja odgovara sumovima proizvedenim zbog' Uklapanje u okolinu
magnetske indukcije ne smije prekoraciti 1 m V u slucaju kabelskih telekomuni-
kacijskih vodova, a u slucaju neizoliranih ne smije prekoraciti 5 m V. Ukla anje dalekovoda u okolinu, pr~matrano s. aspekta utjecaja na koris;enJe
zeml"iSt~ i vizualne utjccaje, ima za ctlj pron_alazenJe takvth tehmck~h rJ:se?Ja
Za nadzemne (telekomunikacijske) vodove s neizoliranim vodicima funkcionalnil
sistema veza EMS sum a ne smije hiti veca od 10m V. ko"i~a se intervencije u prostoru svode na mtmmalnu mJeru, omogucuje se sto
tesni"e dal"nje iskoristenje prostora u koridoru voda, smanJUJU svt potenctjalno
Radiosmetnje su prije svega rezultat pojave korone na dalekovodima. Koron~ ~~!t~i efekti z~ druge objekte infrastrukture u sirem prostoru trase vCodGa ~eEo~tva~uje
pored radiosmetnji, ima i negativne efekte povecanja guhitaka elektricne energije.
0 ovol"ni"i vizualni dojam gradnjom novog objekta. U okvtru I . tzra em
Potencijalna ugrozenost od poja ve korone moze se odrediti proracunom kriticnoga !~ l'nterJi Juklapanja u okolinu koji treba da budu putokaz u trettranJU ovog
povrsinskog gradijenta potencijala, prema Peekovu zakonu:
poblema (v. detaljnije SC 22-84 (WG02) 64, Panz 1984).
.
E=30·b·rn· 0,426) (kV/cm),
( I +-r==
yb·d Stupovi i temelji
d (em) promjer vodica
Materijal i osnovna rje§enja konstrukcije
b - relativna gustoca zraka
rn faktor pouzenja i hrapavosti "'0,7 do 1,0; za glatke vodice rn= I.
Materi"al za izradu stupova nadzemnih vodo~a je drvo, heton, aluminij. rolimeri
(niski na~on i sekundarna distribucija), zattm cehk - profih (hladno nhlikn\,1111.
(kriticni gradijent potencijala za zrak je prosjecno 21 do 22 kV/cm).
Stvarni gradijent potencijala na povrsini vodica utvrduje se proracunom matrice
koeficijenata potencijala i vektora vlastitih naboja faznih vodica za danu geometriju
voda. I
Za brzu racunsku kontrolu, napon nastanka korone moze se izracunati relacijom

U KR = E · G}ln ( ~) (k V), za vodic-vodic

odnosno

UK•=E·d·lnC/) (kV), za vodic-tlo

gdje je UKR - efektivna vrijednost faznog napona, d (em) promjer vodica, h (em)
prosjecna visina iznad tla, a s (em) srednja geometrijska udaljenost faznih vodica.
Nivo dozvoljenih radiosmetnji utvrduje se u skladu s mec1unarodnim preporuka-
ma IEC CISPR-C i granskim standardom JUGEL-a.
Nivo dopustenih smetnji izrazava se najcesce u decibelima (dB), prema relaciji
E (dB)= 20 lg [E (pVjm)]
Tako npr. nivo smetnji 46dB odgovara elektr. polju od 200 pV/m.
Postoje razliCite analiticke i empirijske metode za racunanje nivoa radio-smetrnji, 1

ali u svakom slucaju treha kontrolirati i verificirati smetnje konkretnim mjerenjima

na objektu (v. i str. 481).
Postoji pravilo da ako konfiguracija vodica zadovoljava u pogledu radiosmetnji,
odnosno zvucnih smetnji (tek za ultravisoke napone), moze se smatrati da je
gubitak energije zbog korone u podnosljivim granicama.
U normalnim okolnostima, uz ispravnu opremu u sastavu izolatorskog lanca, 'I

efekti korone su zanemarivi do ukljuCivo napon,kog nivoa 110 kV.

a) drveni b) hetonski c) polimerni d) celicni
Stupovi niskog napona i sekundarne distribucije
 886 -----~ - - - - - - NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI' Stupovi i temelji _________________________ 887
~~ljani i sl.), cijevi te lirnovi .- za prijenos i prirnarnu distribuciju. Celicni stu ovi 51 Zatezni stupovi sluze za zatezanje vodica i zastitne uzadi, koja je na njih kruto
ajiiJre_pnrnJenJUJU,_I to U lZVedbJ resetkastih konstrukcija od profilnog cetk ill ucvrscena, te se na stup prenosi direktno vlak svakog vodiea i zastitnog uzeta sa
~~~v:~~~r~~n~:~~~~~~ij~d ~~~ ~f s~ t:f~fr
s!. 3; napo~ai
izvedbe stupova niskog
svake strane stupa. Preporucuje se da udaljenost izrnedu dva zatezna stupa, tj.
duljina zateznog polja, ne prekoraci 8 krn i da ne obuhvati vise od 30 raspona.
distribuciju i prijenosne' vodove. . . . m pnrnJen stupova za primarnu
Za proracun pojedinog dijela stupa treba odabrati ono opterecenje koje uzrokuje
najvecu silu u njernu, ali se ne uzirna da razni slucajevi opterecenja djeluju
istodobno. Norrnalna opterecenja nastaju kad su svi dijelovi voda neosteceni, a
izvanredna kad je s jedne strane stupa prekinut jedan vodic iii jedno zastitno uze.
A. Norrnalna optereeenja
I. Nosivi i zatezni stupovi
slueaj a) tdina uzeta s pribororn i dodatnirn teretorn
rezultanta pune sile zatezanja svih uzeta s obje strane stupa
slucaj b) tezina uzeta s pribororn
tlak vjetra na stup i uzad okornito na vod, odnosno u srnjeru sirnetrale
kuta lorna trase
rezultanta od 2/3 pune sile zatezanja svih uzeta s obje strane stupa
slu~aj c) tezina uzeta s pribororn
tlak vjetra na stup i ufud u pravcu voda, odnosno okornito na sirne-
tralu kuta lorna trase
rezultanta od 2/3 pune sile zatezanja svih uzeta s obje strane stupa.
2. Zatezni stupovi
slucaj d -1) tezina uzeta s pribororn
2/3 pune sile zatezanja svih uzeta s jedne strane stupa
slueaj d-2) zatezni stupovi na prijelazu zeljeznicke pruge
tdina uzeta s pribororn i dodatnirn teretorn
puna sila zatezanja svih uzeta sa strane prijelaznog polja.
B. Iznirnna opterecenja
I. Nosivi stupovi
a) celicnoresetkasti b) ceicnoresetkasti c) limeni :
Y-400kV slueaj a) prekinuto u.Ze
portal-400 kV oktogonalm I - teZina uzeta s pribororn i dodatnirn teretorn
- llOkV - 1/2 pune sile zatezanja jednog uzeta s jedne strane stupa
Sl. 4. Stupovi za prirnarnu distribuciju i prijenosne vodove '
neprekinuta uzad
Vrste stupova, uvjeti opterecenja i dimenzioniranje - kao za norrnalno opterecenje, slucaj a.

Nosivi stupovi su stupovi koji nose vodice i zastitnu u.Zad. 2. Zatezni stupovi
slucaj b) prekinuto uze
i r~~~R~~~~o~;;~ stup j~a ~am,?_vertik:'lna opterecenja, a kutni nosivi stup usto jo!
. . a vo 1ca 1 zastttne uzad1. Na vodovirna s viseCirn izolatorima ne - tezina uzeta s pribororn i dodatnirn teretorn
~fs~~~~b~g~aJu se kutm nosJVl stupov1 na mjestirna gdje kut skretanja !rase iznosi
1

I - puna sila zatezanja jednog uzeta s jedne strane stupa

neprekinuta uzad
- kao za norrnalno opterecenje, slucaj a.
 888_
__ NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI. Stupovi i temelji 889
Tabl. 9.
Ta bl 10 (nastavak)
Slu~ajevi opterecenja prema jugoslavenskim propisima
Najmanje
Opterecenja Element Oblik vrijednosti
Vrste stupova
A. normalni (cl.)o
sl ucaJCVI
68
B. izvanredni
slucajevi
("'J
69
mm

ako vlaga moze prodrijeti debljina 4

nosivi u cijev stijenke ,j
linijski Ia lb lc - -
stupovi Ia cijevi
kutni (kut > 5 ") Ia 1b lc 2d 31 - lb ako su sigurno zasticene debljina 2.5
zatezni stupovi od korozije stijenke t)
Ia lb 1c 2d
4
' 2 2b
okrugli eelik za u najnizem polju promjer d 8
'' Po ranijim propisima cl. 76. Pravilnika.
2 prednapregnute
' Po ranijim propisima cl. 77.
3
l Dimenzioniran kao zatezni.
dijagonale u ostalim poljima promjer d 6
41
Za prijelaz pruge cl. 209, po ranijim propisima cl. 238.
zakovice promjer rupe d 1 11
Tezinu vodica i zastitne uzadi te tezinu dodatnog tereta treba racunati prelllJi vijci promjer navoja d 12
gravitacijskom rasponu, tj. prema udaljenosti od najnize locke lancanice s jedne
strane stupa do najnize tocke lancanice s druge strane stupa.
na sastavima kutnika duljina 1 40
Tlak vjetra na vodice i zastitnu uzad u smjeru simetrale kuta trase uzima se na i plosnatog celika debljina vara a 3
poluzbroj susjednih raspona, i to bez redukcije s obzirom na kut trase. U smjeru varovi
okomitom na simetralu kuta trase uzima se s redukcijom s obzirom na poloiaj!1 duljina I 40
uzeta prema smjeru vjetra, ali se uzima najmanje jednak cetvrtini pritiska u smjeru ' na cijevima debljina vara a 3
simetrale kuta trase.

<":eli~norektkasti stupovi Ako sene proracunavaju kao prostorne ko~lStrukcije ili ako je rijec o stupovima
cjevaste izvedbe, mogu se primijeniti uobiCaJene metode proracuna (rastavljanJe
<":elicnoresetkasti stupovi se po pravilu proracunavaju kao prostorne resetkaste prostornih sila na njihove komponente).
konstrukcije.
Za slofenije konstrukcije, posebno radi or.timizacije rjesenja konstrukcije, mogu
Tab]. 10. se iskoristiti proracuni pomocu odgovaraJUCih programsklh paketa, npr. metodom
Najmanje dozvoljene mjere elemenata stupova konacnih elemenata i dr.
Najmanje dozvoljene mjere nosivih elemenata eelicne konstrukcije na vedene
Najmanje su u tab!. 10.
Element Oblik vrijednosti
mm Tab!. 11.
kutnici Koeficijenti sigurnosti ~eli~nih stupova
pro til 30x30x3
plosnati celik, neoslabljen sirina b
hladno oblikovani profili 30
debljina ,) 3 Resetkasti stupovi Cjevasti stupovi
plosnati celik, oslabljen Sirina h
s najvise jednom rupom 30 Normalno opterecenje 1,50 1,65
za zakovice ili vijke debljin;~ t) 11\anredno opterecenje 1,10 1,30
4
890 NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI Stupovi i temelji ___________ _ ----- _891
1

Armiranobetonski stupovi Dozvoljeno odstupanje bi1o gdje izmedu spojniee vrha i izlaska iz zem1je: manje
od polumjera stupa na mjerenom mjestu.
Dozvo1jena naprezanja betona i celika za armiranobetonske stupove navedena
su u tab!. 12.
Tab!. 13. Dozvoljeno naprezanje drvenih stupova
Tab!. 12. prema jugoslavenskim propisima
Dozvoljena naprezanja za armiranobetonske stupove Najveee dozvoljeno naprezanje
Vrsta naprezanja za drvo 11
Beton (str. 1141) Betonski celik JUS C.K6.020/87 meko N/cm 2 tvrdo N/cm 2
C0300 co550 vlak i savijanje I 500 1900
MB 20 MB 30 co200 C0551 RA400/500
Presjek tlak (pritisak) u smjeru vlakana 1100 1200
bez tlak okomit na smjer v1akana 400 500
obzira Naprezanje na pritisak Naprezanje na zatezanje 200
odrez u smjeru v1akana 150
na Njem 2 Nfem 2 300 400
odrez okomit na smjer v1akana
ob1ik
teZiSno rub no teZiSno rubno A B A B A B 1l Vrijednosti priblizno odgovaraju DIN VDE 0210. Standard za drvo JUS
A B A B A B A B U.C9.200 dopusta manje vrijednosti naprezanja na vlak, savijanje te tlak (u
smjeru v1akana) i odrez (okomito na smjer vlakana).
Presjeci
staticke
visine Tab!. 14.
1150 Standardni promjeri drvenih stupova
manje 450 600 650 850 650 850 900
od l(m) 9 10 11 12 13 14 15 16
12em 17 18 19
16000 19000 19000 24000 22000 29001 d,(em) 12 13 14 15 16 17
Presjeei
staticke Drvo podlozno truljenju treba impregnirati u skladu s granskim standardima
visine GSE 55/86 i GSE 43/86.
naj- 550 700 800 1050 800 1050 1200 1550 Najmanji dopusteni promjer stupa d, (30 em ispod vrha) odreden na temelju
manje opsega mora iznositi:
12cm kod stupova visokonaponskih vodova:
jednostrukih stupova i elemenata slozenih stupova koji su
A= normalno opterecenje B = izvanredno opterecenjc optereeeni 16cm
pomocnih elemenata slozenih stupova 14em
Dimenzioniranje drvenih stupova A-stupova i dvostrukih stupova spojenih mozdanicima 15cm
nogara !Scm
Za staticki proracun drvenog stupa pretpostavlja se da je stup na debljem kraju u kod stupova niskonaponskih vodova:
skladu sa JUS D.B2.020/68, tj. s prirastom promjera 0,8 cm/m duljine. jednostrukih i poduprtih stupova 13em
Naprezanje ~tupa od..site ..vlaka odnosno tlaka rasporedenih ravnomjerno po A-stupova i dvostrukih stupova 12em
..
presjeku ne smiJe prelaziii vnJednostJ IZ tab!. 13. 12em
stupova za ogranke vodova sa samo 2 vodica
Za izvanredna opterecenja: vrijednosti u tablici + 25 %.
Savijanje
Za gradnju elektroenergetskih vodova upotrebljava se u pravilu tvrdo drvo:
hrast, pitomi kesten i bagrem (prekidna cvrstoca 8 500 N/cm 2 ), te meko drvo: bor, Uz moment savijanja M (N ·em), moment otpora W(cm 3 )=0,1 d', d (em) promjer
jela i smreka (prekidna cvrstoca 5 500 N/em 2 ). stupa u opasnom presjeku, ru bno naprezanje treba biti:
Promjer d, (30 em ispod vrha) u em standardnih stupova prikazan je u tab!. 14. M/W<udop
Stupovi moraju biti ravni. udop (N/em 2 prema tab!. 13).
 Stupovi i temelji
892 ______ ~- -~--------- NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI
1

Tab!. 15. (nastavak)

Izvijanje
Geomehanicki podaei Odgovarajuca
Naprezanje na izvijanje rae una se prema F · w < (1 (N /em') Tlo y y' grupa tla

F najveci aksijalni pritisak u N

A - dop
kN/m 3 "'
0
kN/m 2
(Jdop
prema
Pravilniku
A neoslabljeni presjek u em 2

w koeficijent iz tabl. 2, str. 55, iii racunati s obzirom na vitkost stupa ;., za u podzemnoj
vodi prosjecno (19) 9 18 3 150
' .. . I
~<;,75 VflJCdi Ol= l-0, 8 (A/IOO)"' odnosno za ,\>75 vrijedi w=A'/3100." koherentno
(glinasto) bez bolje 19 (10) 30 10 200 c
Vitkost stupa A= t· ll/ i -c J~, gdje je 1, duljina izvijanja u em, j je polumjer
podzemne
vode losije 17 (8) 22 5 180 c
inereije u em, J = 0.5 d; je moment inereije presjeka u smjeru izvijanja u em• (mala
bez >500
lokalna oslabljenja nc u/imaju se u obzir), A je povrsina presjeka u em 2 d je stijena podzemne 20 - - G, H, I
promJer u sredini duljine izvijanja u em. ' '
-
r.=50
vode
Odredivanje presjeka priblizavanjem:
J = 2Fl[. 10-' em• Znacenje pojedinih oznaka:
2
y te:Zina jediniee volumena suhog tla (kN/m 3 )
d,40Jem, A=d;'rr/4em , A=41Jd, y' teiina jediniee volumena uronjenog tla (kN/m 3 )
gdje je F u N, I, u em; prema gornjim formulama, zatim kontrolirati da je kut otpornosti na smieanje (kut unutrasnjeg trenja) n
wF/A<udop· "'
adop
kohezija (naprezanje)
speeificno dopusteno opterecenje tla
(kN/m 2 )
(kN/m 2 )
Promjer d, =d,-0,00411• r, dopusteni prosjecni napon na odrez (kN/m 2 )
Drugi nacin odredivanja presjeka:
Napomena:
_Birati w 1 oejenom, racunati A=Fw 1/(J•••' d,=frAFr, A=4·1Jd,, w 2 po gor·
flJIID formulama za wi ponoviti, dok nije w 2 S w 1 . U tabliei su navedeni prosjecni geomehanicki parametri nasih tla, koji mogu
posluziti za priblizan proracun temelja dalekovodnih stupova.
Teme1ji
Ovi podaei djelomicno odstupaju od podataka navedenih u tabl. 16. Pravilnika za
Karakteristike tla za proracun temelja utvrduju se prema tabl. 15. nadzemne vodove, a proizlaze iz dosadasnjih rezultata ispitivanja geomehanickih
karakteristika tla (odnose se narocito na tla u podzemnoj vodi, odnosno parametre
Tabl. 15. y, y', <p i c). Detaljnije u knjizi 1lpizacija dalekovoda 110 kV u SR Hrvatskoj
Karakteristike tla
(,Da1ekovod", ZEOH 1986).
Geomehanicki podaci Odgovarajuea
Tlo grupa tla Za proracun temelja koriste se uobicajene i verificirane metode Sulzbergera,
y l
kN/m 3 "'
0
kN/m
adop
2
prema
Pravilniku
Kleinlogela i Biirklina. Druge metode mogu se koristiti samo ako ispunjavaju
detaljne uvjete dane u Pravilniku za nadzemne vodove.

u podzemnoj Novije tendencije u izvedbi stupova

vodi prosjecno (18) 8 20 0 150
nekoherentno
Novije tendencije u izvedbi stupova za nadzemne vodove rezultat su nastojanja
(sljunkovito,
bez bolje 19 (9) 35 0 250 D da se dode do sto raeionalnijih rjesenja kako s aspekta osnovnih investicijskih
pjeskovito) troskova, tako i s aspekta odrfavanja u pogonu. Posebno je, za prijenosne objekte,
podzemne
vode losije 17 (7) 25 0 180 c interesantan razvoj rjesenja u kojima se eijeli vod ili dioniea voda tretira kao
I)
jedinstven konstruktivni sustav. To vodi do rrimjene clasticnih konstrukcija, od
v. tabl. 2 na str. 55.
894 NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI I I z.Stitna ufad __ 895

kojih se trenutno najsire primjenjuju stupovi sa zakretnim izolacijskim konzolama i

stupovi-lancanice. Podvarijanta stupova s izolacijskim konzolama je i poligonalni
limeni stup sa stapnim polimernim izolatorima na sl. 4c (str. 886). Ta se izvedba,
osim toga, u pojedinim zemljama siroko primjenjuje i kao vrlo efektno rjesenje s
obzirom na kriterije uklapanja u okolinu.
Kada je rijec o celicnim stupovima opcenito, treba istaCi i znacajna unapredenja
u kvaliteti celika, posebno radi zastite od korozije, te primjenu sirokog spektra
tankostijenih profila i profilnih limova.
U novije tendencije treba ubrojiti i primjenu polimernih stupova, mada se ta
tehnologija, posebno s obzirom na sadasnje cijene sirovine, jos uvijek maZe, harem
sto se tiee sire primjene za stupove, smatrati u eksperimentalnom stadiju razvoja.

Vodi~i i za~titna ufad

Materijal i konstrukcija
Najcesce primjenjivani materijali u praksi gradnje nadzemnih vodova su alumi·
nij, legure aluminija i celik (kao zastitno uze ili u konstrukcijama s aluminijem i
aluminijskim legurama).
Bakar, bronca i drugi materijali danas se rjede upotrebljavaju.
Osnovna tendencija u tehnoloskom razvoju materijala za vodice jest nastojanje
da se dobiju sto bolja mehanicka svojstva, a da se ne izgubi bitno na elektrickirn
karakteristikama. Na toj su osnovi i razvijene legure AlMg, AIMgSi, koje se na
tr:Zistu javljaju pod nazivima kao sto su Aldrey, Almelec i dr.
Opcenito legure aluminija s poboljsanim mehanickim svojstvima, uz maksimalno
ocuvanje vrlo dobrih elektrickih svojstava, dobivaju se najcesce razlicitim kombina-
cijama sljedecih elemenata: magnezija, silicija, mangana, bakra, kroma i cinka.
Posebnu podvrstu Cine celicne :lice oblozene tankim slojem aluminija iii bakra
(poznatijeg pod nazivom Alumoweld i Copperweld) i konstrukcije uzadi na bazi
takvih zica.
U novije vrijeme nastoje se afirmirati i tzv. invar-legure aluminija, tj. legure s
dobrim elektrickim i osnovnim mehanickim svojstvima, uz znatno smanjenje
temperaturnog koeficijenta istezanja. Time se ostvaruje usteda u visini stupa.
U pogledu konstrukcije u tabl. 16. dan je pregled najcesce upotrebljavanih alueel
ui:eta, s pripadnim osnovnim mehaniCkim i elektriCkim karaktcristikama.
~~~ ~ ~~ ~-5: ~ ~ ~ ~~ ~- ~~
Tabl. 17. donosi pregled dosada najcesCih konstrukcija samonosivog kabel· X X X X X X X X X X X X X X X
----Mr--t-r-r-t-r--:::;r-:::;r-
skog snopa za zracne niskonaponske vodove. Ovdje se kao fazni vodic upotreb-
ljava aluminij, a kao nosivi nul-vodic legura AlMg (5 005 prema US standardu
ASTM).
U novije doba razvijaju se i konstrukcije samonosivoga kabelskog snopa za
zracne vodove I 0 i 20 k V
Konstrukcije uzadi od aluminija, tabl. 18, primjenjuju se pretezno na nadzemnim
vodovima niskog napona i sekundarne distribucije, dok su konstrukcije od bakra i
bronce uglavnom namijenjene vodovima sa spccificnim zahtjevima.
 "'1
~.;2&
'"0--
... "'
~
I -l

r~~?~ g ~0s<>&-z ~~
WW'..-W-1"-N
X X X X X X
= ~ ~ :;::;: -.J-.lww--
OOv.V~O'IO\
"g:
? "0
~Vi'>o =
~ ~ §· .g ()< ++++ ~ :::;
~.-~:g~~ =""'
0

~
(!jena C(d1n I
-g_ ~ ~ ~ s §- g_o.o.. ~ -·
-...l-l-.1-..J
oooo
+ +
~"
0"~

.=_-ge:.
:::;
~-~- ~ ~ ~: ;.
... ()<

~-e:.. ~ E. N N "'c:
...
~

0 //\ ~ ..a.~cr c
::s 3 ~ (tl Q IJQ 8 ~·"8 2: ~ ~
X X
:; ""'"
-;:
(l

;a --~ ~ ~2.~~
~:a~~~
p.:: .......
§' /
/" -
~~
__ til V><C:: a "3
=
Yl-g ~ N' ~ ~­
::::r'-~.::s -·o
~ /
/ ~c
.:<;~
o~ §' i: 9 P. :5. 3.. f"l ~ =-,., [FJ
§' I r::r ~ ~
,g:
I o-
~~ ~p
(tl

-i• ...,
f;l:l
•
._...,
('ll (1)
=-o. 9
/ g ~- "' 0.0. o~

"' m~ =·~.2.~ ~ ~:~~2. ., c:

~::.o
,.I:
1 !" Sl' wwww--
N.~..9.::s -c:
~ I -
g-~ ~ ~ a VJf.!S."ii":.. p.. ...o-..oooooVl
"-...i~-..J""~"o-,0
i3 " 0
3 .g 2.
"'""'· Fi'(D·g-g
0
C!i.
"'g
~
..., ...... o e
""'" I ~
~-X"'~
~ 2: §...£: :8;~:} i
"<
0
\
\ o..fll:::J('tl
0.
~~~~ )0 ~
0. ;:=;;~ 0 -· .2. §.~:
.,g
\ ~ 76= a -g c:
(;<
z)>
"' '' ' on<(;·~
]_~-~~
8~·c
::S 0 N<
~a~
"';a 0
~
~
<
;;;
~
-
~~
c~

~~
''
'' S"Q
';':g-~
0
a·<8.."' ~~-~
r. -- =
c.""'
cr
<
N,_.\0-.JW.....,..
OOWN-.JOV'I
.J:::r..NVtWVIN
"'"~~
~§~
"'""'
i3"'"'~
1=l
~
>
N
m
3:
:r ""g_ ..:::0 .E. t"" :?::
0
<
0

"'OJ<
;:;.
0
~~
:;~
N•o
~:;:
H '' o..~- ~
~ ('1) ::s ~
'76·2.~@
3] s~
o; ~.a~
r.r. 0
" .... "3
r.r.<N
-~o
N
c:
i;

""0
~
~ m
z
m

s
3
~
0 0
'[:<:: 0

" §: ~
8. g 0
<0
"' "
"'
"' 0<
0
"'
Cl
m
ii g 0 g~- "
a:3 g.
<
0 -l
V>
3 ~ 8 3 ~_,<
0
~
----
~
(JQ
";/.en
~~~.g W2o "'"
'[ ~ q" <
~';;;·'g.
\0'-0wwoooo
oow---- > $l.E. 0
o
.§ s·~ Q .E.g
:;;· ~·;
~~~[ ~ -e s·
0

"' "" 2
~ Tabl. 18. Uitad od alumillija (.JUS N.C1.302/115), bakra i bronce (DIN 48102/65)
~
0 Nazivni Racunski Konstrukcija Vanjski Masa uleta kgjkm ~rednji omski otpor pri 20oc (Ojkm)
" presjek presjek broj promjer promjer
[ Zica Zica aluminij
AI
bakar eelik
"ronca
AI Cu
I
bronca
II III
"~·
"':::!.2
()<
mm 2
10
mm2

10,02 7
rom
1,35
rom
4,05 - 90 - - - - - -
.g·
"';;<' 16 15,89 7 1,7 5,1 44 143 126 1,8018 1,135 1,315 1,766 3,532
25 24,25 7 2,1 6,3 67 219 192 1,1808 0,744 0,862 1,157 2,314
35 34,36 7 2,5 7,5 94 310 272 0,8332 0,525 0,608 0,816 1,632
50 49,48 7 3,0 9,0 135 447 391 0,5786 0,365 0,423 0,567 1,135
50 48,36 19 1,8 9,0 133 438 384 0,5786 0,375 0,434 0,583 1,166
70 65,82 19 2,1 10,5 181 597 523 0,4371 0,275 0,319 0,428 0,856
95 93,27 19 2,5 12,5 256 846 741 0,3085 0,192 0,225 0,302 0,604
120 117,0 19 2,8 14,0 322 1061 930 0,2459 0,155 0,179 0,241 0,482
150 147,1
-
L_3_'7 2,25
-
_!2,7_ ---
406 2_337 1171 0,1~~ ,0,123_ 0,143 0,19~ 0,384

Tab!. 19. Tipime konstrukcije real (JUS N.CL602/85) i reli~ne utadi (N.CL702/85)

Nazivni Racunski Konstrukcija Vanjski Masa uZ.ta Racunska sila kidanja

presjek presjek broj promjer promjer kgfkm kN
Zica fica
mm 2 mm 2 rom mm C::EAL (': C::EAL C::I C::II C::m C::IV
16 15,89 7 1,7 5,1 112 126 19,545 58,9 104,15 197,75 245,50
25 24,25 7 2,1 6,3 170 192 29,830 89,85 158,95 301,80 315,60
35 34,36 7 2,5 7,5 239 272 42,265 127,30 225,25 427,60 447,20
50 49,48 7 3,0 9,0 343 391 60,860 183,30 324,35 615,80 644,00
50 48,36 19 1,8 9,0 338 384 59,485 179,05 316,75 601,35 628,90
70 65,82 19 2,10 10,5 461 523 80,960 243,85 341,45 819,20 856,65
95 93,27 19 2,50 12,5 651 741 114,720 345,55 611,40 1160,75 1213,90
120 117,00 19 2,80 14,0 819 929 143,910 433,50 766,95 1456,05 1522,75
898 NADZEMNI ENERGETSKI VODOVII Vodici i z.Stitna uzad --
_899

l ( a)
Uvjeti gradenja, a posebno eksploatacije, variraju u vrlo sirokom rasponu, tako' Provjes vodica u sredini raspona je
da dosadasnje analize u svijetu pokazuju da se gustoca struje za odgovarajuo
ekonomski, optimalni, presjek krece u rasponu od 0,6 do l,O A/mm 2 Za brzu
racunsku konstrolu moze se uzeti srednja vrijednost od 0,8 A/mm 2 .
Usvajanje tipskih presjeka za odredenu mrezu ne moze biti samo rezultat izbora f- g
a-- ·g
_0,2·Go. sh-'_2__ ·sh~
0,2·G 0 0,4·G 0
l h
2
(m)

optimalnih presjeka za pojedine vodove, nego se mora izvrsiti izbor tipskih rjesenja
vodeci racuna o ukupnim troskovima proizvodnje, odrzavanja, osiguranja rezerve a'. g
za hitne intervencije itd. ili Jr.; 0,8 · G (m).
0

Suvremcni mehaniCki proraCun Ukupna duljina vodica izmedu tocaka A i B je

Lr=J(:~)' ·(o,~ . ~J+h 2

Aka pretpostavimo homogeno elasticno uze, cija je specificna duz. masa g (kglmm1)
jednaka po duljini, ovjeseno izmedu dvije fiksne tocke A i B (sl. 6), horizontalna ·sh'
komponenta Go (N/mm 2 ) ukupnog naprezanja vodica G (N/mm 2 ) mora biti u
2
svakoj tocki uzeta jednaka, jer ne postoji nikakav prirast horizontalnog naprezanja . . a • g2
3
h
(m).
ah L,., a+ 0,24 · Go' + 2 · a·

-------~-----+--~o,,________ ___, Propisima je odredeno da su pocetni uvjeti u mehanickom proracunu vodica

(j definirani za pretpostavke:
_ 5 oc temperatura uz dodatno optereceni; kdom ili
- 20 'C temperatura bez dodatnog opterecenp
ovisno o tome koje stanje daje vece naprezanje vodica.
Ako pocetno stanje definiramo indeksom l,, a trazeno indeksom 2, onda je
prelazak na novo stanje vodica odredeno Jcdnadzbom stanJa.

L,=L,-[1+ G·'~G·J[l+cx·(t 2 -t 1 )].

(E je modul elasticnosti (£ffi2). "'je temper. koeficijent rastezanja K' t, i r,
temperature).
u suvremenom mehanickom proracunu vodica nadzemnih vodova ima do~ta
detalja, posebno vezanih za pro~.acune u ~ateznom p~~u, .ah ovdJe smo se og:amc!la
samo na elementarni prikaz koJI omogucuJe neke naJcesce konstene brze racunske
Sl. 6. Slika uz proraCun ovjeSenog ui:eta
kontrole.
Uz dane pretpostavke totalni raspon je Primjer:
0,2 · G Vodic A1/C 490/65, ostali podaci iz tab!. 16,
a,=a+--g-0 arsh----h_·~g'--~ ili 02
a,~a+ -·--·_h_·~ raspon a= 400 m, visinska ra.zhka h = 0, 2
0,2 · G 0 · sh ( -a·g)
-- a·g maksimalno radno naprezanJe Gm = G01 = 80 N/mm ,
0,2 ·Go temperatura t 2 = 40 'C
VeliCine a i h su u m. (primjer u zadnjem redu tab!. 5 (str. 877),
normalno dodatno opterecenje (masa) ledom (str. 882)
Za horizontalni raspon (A i B na istoj visini) je a,= a.
g,= k·0,18 Jd= l ·0,18· }30,6=0,996 kg/m, d iz tab!. 16:
 ukupna specificna masa vodica s ledenim omotacem pri c1 = -5 oc: Vodici i zaitltna uiadi _______________________________ 901
Ako imamo zadatak da odredimo provjes na rastojanju x od jednog od ovjesi!ta
/!, "'(g 0 +g1 )/S =(1,866+0,996)/553,9=5,167·10- 3 ~2 (npr. x =123m), onda je:
mmm
bez ledenog omotaca pri t 2 =40 oc x· (a-x)· g 123 ·(400-123) · 3,369 ·10- 3
f,:::; 11,81 m.
0,2 · CJ 0 0,2 · 48,61
g2"'g 0/S= 1,866/553,9=3,369 ·10- 3 ~ lsti postupak rjesavanja jednadzbe stanja koristio bi se i pri kontroli poeetnog
mmm 2
stanja (da li je naprezanje vece pri - 5 oc s led om iii pri - 20 oc bez leda).
Duljina vodica u pocetnom stanju je (str. 899):
I proracun u zateznom polju moze se svesti na proracun u jednom prosjecnom ili
400 3 • (5 167. 10- 3 )2 idealnom rasponu.
0,~ . 802
L,,400+
4 -400+1,11=401,11m.
Zdtita od mehani~kih oscilacija
Naprezanje za stanje pri t 2 =40 "C treba odrediti iz jednadzbe stanja:
Mehanicke oscilacije, prije svega vodica i zastitne uladi, pretpostavljaju jedan
400 ·(3,369 ·10- 3 ) 2
3
[ (J - 80] od najsloienijih fenomena na nadzemnim vodovima. Postoje tri osnovne grupe
400+ 0,24·a;2 401,11· 1+ ;~000 ·[1+19,3·10-6(40+5)].
oscilacija:
Zadatak se oCito transformira u rje§enje kubne jednadzbe oblika - eolske vibracije (podrucje malih brzina vjetra: 0,5 do 5,5 m/s)
- vibracije u podrasponu (karakteristicne za vodiee u snopu)
a:2 +B· a:2=D - galopiranje (podrucje srednjih brzina vjetra i relativno eestog zalertivanja).
· B= [ a2 · -gf-·-
. Je
gdJC E--a +a ·(t -t )· E =
2
0,24·uol o1 2 1
J Postoje teorijski modeli proracuna uvjeta vibracija i njime uzrokovanog smanje-
nja vijeka trajanja uieta (pucanje Zica), ali jednako znacajnu komponentu cine i

-
3 2
-[4002_(5,167·10- ) ·70000
0,24· 802 80+ 19,3 ·10- 6 · 45.70000 =
J laboratorijska ispitivanja te terenska mjerenja.
Razvijene su razne naprave za zastitu od vibracija, a mogu se svesti u dvije
podgrupe od kojih je jedna na principu ,trosenja" energije vibracija, a druga na
= 194,7- 80+60,8 = 175,5 principu amortizacije gibanja uzeta.
Jedna od prvih naprava za zastitu od vibracija je prigusivac tipa Stockbridge. Na
D=a 2 • g~ · E = 4002 . (3,369 · 10- 3 ) 2 · 70000
0,24 0,24 529 600, sl. 7. je jedna od suvremenijih izvedbi s eetiri rezonantne frekencije.

a uz l'retpostavku Ianc~nice u opeu nelineamu jednadzbu, koja se rutinski rje!ava

IleraCIJom programiranJem na racunalu.
Rje§enje se mo~ n_aci i poku§ajima, trazenjem vrijednosti za a. 2 koja §to toCni~
zadovolJava gornJu Jednadzbu. Tako eemo u nasem slucaju doei do konacnog
.§e. N
rJe nJa uz a 02 =48,61 mm 2 :

400+ 1,28 =401,11· 0,99 955 ·1,000 87 =401,28,

iii, rje!enjem kubne jednadzbe:
48,61 3 + 48,61 2 . 175,5 = 529 600 l--
Sada je provjes u sredini raspona za t = 40 oc: SI. 7. Prigusivac tipa Dalekovod - Stockbridge
400 2 .3 369·10- 3 Ovaj tip prigu!ivaca uzima se eesto i kao mjera efikasnosti svih drugih konstruk-
!"' 08,48' . ,61 13,86m.
cija naprava za prigu!enje eolskih vibracija.
Galopiranje je relativno rijetka pojava, ali s potencijalno teskim posljedicama.
Rje8enja za!tite !reba prilagoditi specificnim uvjetima svakog pojedinog slucaja.
 903
902 NADZEMNI ENERGETSKI
Jzolacija

Osnovnc vrste izolatora/izolatorskih lanaca 0

Nacela rjcsavanja pitanja izolacija nadzemnih vodova dana su u tocki I. i

sc prikazati osnovna rjescnja izolatora i izolatorskih lanaca u
distributivnim i prijenosnim mrczama Jugoslavijc. U tab!. 20. dani su podaci
najcesce upotrebljavane potporne, stapne i kapaste izolatore.
Elektri<'ki poja<'anu izolacijo
Na mjestima prijelaza na kojima je potrcbna clcktriCki pojaCana izolacija (tab!.
j + 0

iLOlatorski lanci visokonapnnskog voda moraju biti clektricki pojacani.

.§
--
~
c-
N
C1

Iz.olacija je elektricno pojacana ako se:

- za potporne izolatore odabcre izolator za prvi viSi izolacijski nivo,
izolator s povecanom d uljinom klizne (puzne) staze
·- za masivne i stapnc izolatore odabere izolator s povecanom duljinom klizne
-- za kapaste izolatore, odnosno kapaste izolatore u izolatorskim lancima,
l1
jedan Clanak viSe, neovisno o naponskom nivou. lii'N snr
z p;Bpmns
Mehani{ko dimenzioniranje
Osnovni uvjeti mehanickog dimenzioniranja izolatora definirani su
vrijcdnostima prijclomnog, odnosno elektromehanickog tereta, prema tab!.
Tab!. 20.

Vrsta
Teret i vrsta izolatora
stupa
prijelomni teret potpornih nosivi
i.wlatora
zatezni
prijelomni terct masivnih i nosivi ) X (masa uzeta + teret
Stapnih izolatora iii vjetar, ako dajc vcce opt.)
zatezni 3 x sila zatezanja vodica
elektromehanicki teret kapastih nosivi 3 X (masa uzeta +dod. tere(
izolatora, odnosno kapastih izol. iii vjetar. aka daje vece opt.)
u lancima i prijelomni teret rna- zatezni 3 x sila zatezanja vodica
sivnih stapnih izolatora

A4ehani{ki pojahwa izolacija

Smatra se da je izolacija voda mehanicki pojacana aka se:
a) za potporne izolatore upotrijebe dva iii vise izolatara, taka da u slucaju,
prijeloma jednog izolatora preastali izolatori budu dimenzionirani prema tab!. 20,
uzimajuCi u obzir raspodjelu optcreCenja na neoSteCene izolatore
b) za visece izalatare odnosno izolatorske lance upotrijebe dva iii
dimenzioniranih prema tab!. 20. za normalno stanje voda, kad je
ravnomjerno rasporedeno na sve lance, a aka se prekine jed an lanac,
smiju biti optereceni najvise s pola iznosa od elektromehanickog
odnosno minimalnoga prijelomnog optereCenja.
904_
-- NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI Uzemljenje 905
Metalni dijelovi viS.strukih izolatorskih lanaca moraju se dimenzionirati najma-
nje s faktorom 1,7 za stucaj pucanja jednog izolacijskog niza.

Tab!. 22.
Broj i tip izolatora ovisno o nazivnom naponu
Nazivni Nazivni Nazivni Broj
Najvisi podnosivi pudnosivi podnosivi clanaka Oznaka
Nazivni
napon kapastih
napon napon sklopni atmosfer- u nor·
opreme izolatora
(kV) ind. frek. ud. napon ski ud. n. malnoj
(kV) (kV,,) izolaciji IEC 305/78
(kVm•k•) (kVm,.,)
10 12 28 - 75 1...2 U 40 BL
20 24 50 - 125 2 ... 3 U 40 BL
35 38 70 - 170 3 .. .4 U 120 BS
110 123 185 - 450 7 ... 8 U 120 BS
220 245 395 - 900 14 ... 16 U 120 BS
400 420 - I 050 1300 19 ... 21 U 160 BS

Savremene tendencije u razvoju izolatora za nadzemne vodove

U suvremenoj praksi gradnje dalekovoda najcesce se za visokonaponske nadzem-
ne vodove upotrebljavaju kapasti stakleni i porculanski izolatori. Na niskom
naponu i u sekundarnoj distribuciji upotrebljavaju se pretezno potporni porculan-
ski izolatori. Stapni se izolatori sire primjenjuju samo u pojedinim zemljama.
Novije tendencije u razvoju vezane su prije svega za izolatore od sintetickih
materijala, polimera, kod kojih je jezgra od staklenih vlakana, a disk od silikona,
tetlona i drugih sin teticki h rna terijala.
IskoriStenjem izuzetno male te:line i mogucnosti lakog oblikovanja, ovi su se
izolatori posebno afirmirali u razvoju tzv. kompaktiranih konstrukcija dalekovoda.
U tim rjesenjima izolator preuzima i ulogu nosivog dijela stupa, konzole, pa je to
mogucnost znacajnog smanjenja razmaka izmedu faza. U istom smislu upotreblja-
vaju se i tzv. separatori faza, kao medufazni odstojnici u rasponu.
Uzemljenje
Osnovni parametri i dimenzioniranje uzemljivaCa

r~
Osnovni parametri, uz izolacijski nivo i nacin uzemljenja neutralne locke,
odnosno tip mreze, za dimenzioniranje uzemljivaca dalekovoda su (pretpostavljena)

i~
udarna struja groma i specificni otpor tla.
Kao orijentacija u izboru udarne struje groma i za utvrdivanje odgovarajuce
vrijednosti otpora uzemljivaca iz relacije
H R <u,
u- I.'
gdje je U, (kV) podnosivi napon izolacije, a I. (kA) udarna struja groma, mogu
posluziti vrijednosti iz tab!. 23.
906 NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI Uzemljenje 907

U darna struja groma kroz stup i ot par uzemljenja. jednog iii dva prstena oko _svakog tem_elja iii oko svih temelja j_ednog s.tupa, 1 to na
pristupnim mjestima na kojtma posiOJI povecana opasnost tzrazcna vecom VJCfOJa!-
Tab!. 23. Otpor uzemljenja stupa za razli~ite nivoe izolacije noscu prisustva !judi na mjestu zem1jospoJa.
Nikakve druge mjere niti ogranicenja u pogledu iznosa napona koraka i dodira
Struja od udara groma
u stup (kA) 10 15 20 30 40 50 60 nisu odredene propisima.)

U dio svih udara

groma (%) 14 40 62 79 91 95 98 99 Tab!. 25.
Otpor rasprostiranja (Q) zrakastih i kombiniranih uzemljiva~a
otpor !OkV 15 7,5 5 za spec. otpor tla 100 Om
uzemlj. 20kV 25 12,5 8,3 6,3
R"' (Q) za 35 kV 17 11,3 8,5 5,7 Duljina kraka uzemljivaca I. (m)
raz1iCite
nap. nivoe
voda
110kV
220kV
400 kV
22,5 15
28,4
11,3
21,3
9,0
17
7,5
14,2
Konfiguracija
.ss
.D-
5 10 115 20 25 30 135 40
32,5 26,0 21,7
uzemljivaCa
Oznaka
"""
""'·
.a.
Specificni otpor tla mjeri se najcesce jednom od metoda geoelektricnog sondira· "0
~-"' Otpor rasprostiranja (Q) za 100 Om
nja, kao Sto su Wennerova, Schlumbergerova itd. 0"
Kao dobra aproksimacija za vecinu prakticnih problema, umjesto udarnog
otpora raCuna se stacionarni otpor rasprostiranja uzemljivaCa, zanemarujuCi obiCno
utjecaj temelja. U tab!. 24. i 25. su karakteristicne vrijednosti otpora prstenastih i
;;;;;;;;;;;;
~t __ 2xL
0,5 14,59 8,36 5,99 4,72 3,92 3,36 ,95 2,63

0,75 14,02 8,05 5,79 ~,56 3,79 3,25 12,86 2,55

zrakastih uzemljivaca za specificni otpor tla, izracunate za najcesce koristene +-"-+
konfiguracije (v. str. 632).
,,,,,,,, 11,52 6,52 ~-64 3,64 3,00 2.57 ~.25 2,00
~Ll
0,5
Za neku drugu izmjernu vrijednost specificnog otpora, otpor rasprostiranja
3xL
dobije se iz proporcije prema danoj vrijednosti za 100 Om.
0,75 11,03 6,30 ,49 3,52 2,92 2,50 ,19 1,95
(Zastita od djelovanja napona pri zemljospoju provodi se na dalekovodima +-"-+
u suvremenoj jugoslavenskoj praksi iskljucivo ugradnjom uzemljivaca u obliku
9,84 5,52 3,90 3,06 2,51 2,14 1,87 1,66
~r+
>)))))/))));
0,5
Tab!. 24. 4xL
Otpor rasprostiranja (Q) prstenastih uzemljiva~a spec. otpor tla 100 Qm 0,75 9,41 5,33 3,79 ~,96 2,44 2,08 1,82 1,62
~

Konfiguracija 0,5 6,49 5,16 ~,27 3,64 3,17 2,82 ~,53 2,31
~ILl
Jj)))))))))?.
uzemljivaca P+2xL
l
~
6 l 0,75 6,25 ~,99 ,13 3,52 3,08 ~,73 2,46 2,24

))J))))J1))/))/)),~I D p 0,5
i)))))))))/, ~!-rl. P+3xL
0,5 5,95 ~,50 3,60 3,01 ~,59 ,27 2,03 1,84

0,75 27,18 18,13 10,91 5,73 ,35 3,50 2,92 2,52 2,21 1,98 1,80
~ ~ 0,75

0,5 12,61 9,95 0,5 5,50 4,01 3,15 2,60 2,22 1,94 1,72 1,55
~!-?-
'J/)}))))})/,
P+4xL
0,75 11,77 9,47 0,75 5,31 3,89 3,07 2,53 2,16 1,89 1,68 1,51
.,.44.4
 Projektiranje i izgradnja dalekovoda 909
908 ____ -------------- _ NADZEMNI ENERGETSKI VODOVI
lzvedba i kontrola uzemljenja stupova OPCI I TEHNICKI UV~ETI OKOLINE
Uzendjivaci dalekovodnih stupova izvode se najeesee kao horizontalno polofene
trake !It ~zad u obltk~ prstena, zraka, kao njihove kombinacije iii kao sonde.
-~
,.n_
MatenJ~I 1e naJ~esce pocmcana eelicna traka (minimalni presjek 100 mm 2) iii
sonda od celtcne ctJevt, copperwelda (str. 894), betonskog zeljeza.
U podrucjima jaee korozije (industrijske zone, aluvijalna podrucja) preporucuje PLRNIRRN~E. I
PRO~EKTIRRN~E
se bakar, copperweld i sl. materijali. PRRCEN~E

~ c)
DRLEKOVODR
Kontrolu uzemljenja voda treba, u principu, provoditi uz mjerenje otpora IZGRRDN~E

uzeml.J!vaca s!upa 1 voda kao CJeline. Mjerenje otpora uzemljenja stupa na vodovi- (CAD) (PM)
ma sa zastttmm uzeto"! treba provoditi metodama koje iskljucuju utjecaj uzem!je- ~
nJa ostalth stupova (v. 1 str. 764).
Mjerenje otpora uzemljenja stupova tokom eksploatacije !reba provoditi u periodu .[\.
ne duljem od 5 godma. Ako okolnosti nalazu, taj rok moze biti znatno kraci. v
KONSTRUIRRN~E
Projektiranje i izgradnja dalekovoda I PROIZVODN~R

Osnovne aktivnosti projektiranja OPREME

Generalno, aktivnosti na projektiranju nadzemnih vodova mogu se podijeliti u tri (CAM)

osnovne faze:
preliminarni iii pripremno-istra:Zni radovi
- projektiranje, izbor optimalnih konstrukcijskih rjesenja voda kao cjeline i
opreme
- obrada projektne dokumentacije i izrada podloga za organizaciju gradenja.
U okviru p~eliminarnih aktivnosti defmiraju se svi bitniji parametri novog voda
(poeetna 1 kraJnJa tocka, naponskl mvo, materijal i presjek vodiea i zastitnog ufeta,
st~uJn~ opteretivost u normalnom i iznimnom pogonu, itd.) te se geodetskim snima·
DJtma 1 geolosko-geofizickim prospekcijama stvaraju podloge za projektiranje.
Pro3ektna faz~ podrazumijeva detaljniju razradu izbora opreme, posebno stupo·
va! te razm1estaj stupova dui tra~ voda kao kljucnu fazu u okviru koje se izvode
sv1 potrebm elektnckl 1 mehamckl proracuni.
. Obrada projektne ?oh~entacije pretstavlja maje-vise rutinski proces elaborira·
nJa proJektnog r)esenJa, alt 1 vaznu predradnju za daljnju organizaciju gradnje voda
Primjeoa CAD sistema
Primjena racunala u projektiranju dalekovoda ima relativno dugu tradiciju i
danas vee imamo na raspola~;anju visokointegrirane CAD sisteme za sve ranije
navedene djelatnostL Ono sto Je posebno specificno i vazno za takve CAD sistemc
u projektiranju dalekovod~ jest kompleksna uloga kako u okviru cjelokupnog
Sistema projektnog vodenJa gradenJa (Projekt Management), tako i u okviru
sistema proizvodnje pomocu racunala (CAM, sl. 8).
Rijec je o vremenski i funkcionalno odvojenim potprocesima koji se sastaju
upravo u fazi pronalaienja optimalnog razmjestaja stupova.
Druga karakteristika koju treba imati na umu jest vrlo siroka primjena sofistici-
ranih numerickih metoda u razlicitim zadacima optimizacije izbora komponenata i
konstrukcijskog sistema kao cjeline.
Sl. 8. Osnovni sistemski modul projektiranja dalekovoda
Mada CAD za nadzemne vodove nema neke posebno velike zahtjeve u P?gledu
graficke obrade, ipak je tek razvoj najsuvremenijih interaktivnih ~aficklh s1stema
definitivno i u potpunosti afirmirao tu suvremenu tehnologiJU pr?JekUranJa: ...
Znacajna razina infonnacija. heuristicko!l k~raktera dovela Je 1 do naJnovtJih
poku8aja stvaranja ekspertnih ststema u okv1ru mtegralmh Sistema za pro)ekllranJe
pomoeu racunala.
KJasia1e metode izgradoje i primjena suvremeoe mehanizacije
Metoda gradenja dalekovoda bitno ovisi o vel_iCini objekta (u stanovitoj pro-
porciji s naponskim nivoom), vrsll opreme, pnJe svega stupova, 1 terensk1m
uvt:O~a klasicnih, konvencionalnih metoda jest primjena relat_ivno jednostavnih
naprava za monta:Zu (npr. monta:Zne igle za stupo_ve, prirucna vttla za razvlaeenJe
vodica itd.). Karakteristika tih metoda je relattvno vehk ud10 radne snage •
relativno dug period gradenja. Jedno od obiljezja dalek<?vo?a k~o gr~devmskog
objekta jest potreba. or~anizacije gradenj~ na redovno vehkoJ duiJtnl. Ctjelt vod se
mora tretirati kao Jedmstven gradevmsk1 obJekt, p_a to daJe.. od~edene speetficne
zahtjeve u planiranju i praeenju potrebnih kadrovskth 1 mater,u~Imh resursa.
Transportni troskovi u ukupno~ iznosu redovno predstav!JaJU zna~aJnU stavku,
pa je to bio jedan od razloga mteZtvnog razvoJa nove tehnolog•Je 1 montaze
pomoeu he!ikoptera. . . . .. ..
Postoje razliCite razine primjene helikoptera u proJekuranJU 1 1zgradn)l dalek~vo­
da. NajviSa podrazumijeva njihov~ primjenu ne samo. za dopreman~e matenJala,
nego takoder za montazu stupova 1 razvlacenJe vodtea 1 zastttne uzad1.
910 - NADZEMNI ENERGETSKi VODOVI Pogoni odriavanje dalekovoda 911
9. Pogon i odriavanje dalekovoda
Odrzavanje i eksploatacija daiekovoda obuhvacaju sve aktivnosti koje se poduzi-
maju kako bi daiekovod bio trajno raspoloziv u tehnicki ispravnom stanju, a
sastoje se od:
planiranja
nadzora i kontroie dalekovoda u eksploataciji pracenjem
""z
0
strujnog opterecenja dalekovoda
N ""z
0 naponskih prilika na daiekovodu
- -
atmosferskih prilika duz !rase daiekovoda
djelovanja relejne zastite
raznih ostalih pokazateija
- uzimanja uzoraka i ispitivanja materijala i opreme demontiranih s daiekovoda
radi dobivanja podataka o istrosenosti, promjeni kvaiitete i funkcionainosti iii
potrebi eventualnog popra vka iii zamjene
redovitih pregleda, revizija i remonta kao konkretnih radova na daiekovodu
rekonstrukcija i sanacija
kontroie izvrsenja planiranih i izvanrednih radova na dalekovodu
vo<1enja dokumentacije o izvrsenim radovima, pogonskim i ostalim dogadajima
na dalekovodu.

Definicija zona opasnosti i osnovnih postupaka

Radi efikasne organizacije i jasnog odredivanja postupka realizacije odredene
radnje na vodu, definirane su tri zone opasnosti, prema sl. 9, za standardne
jednosistemske i dvosistemske daiekovode.
Opeenito prva zona predstavija podrucje u kojem je moguce obavijati sve radnje
pregieda i odrzavanja bez ,naioga za rad". U drugoj zoni obavljaju se radovi kao
!to su zamjena dijagonaia, kontroia i pregied vijcanih spojeva i licenje stupa. Treca
""z
0 rona je podrucje u kojem, u okviru konvencionaine tehnoiogije odrzavanja, nije
moguca bilo kakva radnja bez iskijucenja voda i propisanih obaveznih pet osnov-
nih pravila sigurnosti (v. npr. Pravilnik o zastiti na radu pri kori!iten;u el. energije,
.Nar. novine", br. 9/87).
Rad u blizini napona i pod naponom
Rad u blizini napona podrazumijeva prije svega rad na iskljucenom vodu u
situaciji kada je susjedni vod ili trojka na istom stupu pod naponom. Osim
osiguranja minimalnih sigurnosnih razmaka, potrebno je razraditi i rjeSenje privre-
menog uzemljenja na iskljucenom vodu koje onemogucava induciranje opasnih
napona u petlji uzemljenog sistema.
Rad pod naponom je novija tehnologija pregleda, odrzavanja i popravka nad-
""z
0
N
zemnih vodova, a mo:Ze se u principu realizirati na tri osnovna naCina:
- metodom ,golih ruku" - dovodenjem izvrsioca na potencijal mjesta rada
- izolacijskim alatima - izvrsilac je na uzemljenom dijeiu voda iii na tiu
- automatiziranim manipulatorima i robotima.
Izbor metode ovisi o naponskom nivou, tehnickim mogucnostima reaiizacije
Sl. 9. Podjela daiekovodnog stupa na zone opasnosti pojedinog postupka opremljenosti i uvjezhanosti "' primjenu odredene tehnoiogije.
 TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA
VOZILA ELEKTRICNE VUCE (ELEKTROMOTORNA VOZILA)
Elektricna vuca znaci primjenu raznih vrsta elektricki pogonjenih vozila za
transport roha i putnika pri cemu vucnu silu potrebnu za savladavanje otpora
kretanja ostvaruju elektromotori ugradeni u vozila. U vozila elektricne vuce
spadaju i vozila na kojima se nalazi upravljacka oprema i uredaji za upravljanje
prikljucnim elektricnim vozilom.

Podjela i primjena

Vozila elektricne vuce dijele se:

- prema vrsti saobracaja
ZeljezniCka, gradska te za unutraSnji transport i industriju
- prema podlozi po kojoj se krecu
tracnii'ka (sinjska), cescovna i lebdeca (levitacijska)
- prema smjestaju izvora energije
zavisna, autonomna i hibridna
prema vrsti izvora napajanja
napajana istosmjernom strujom i napajana izmjeniCnom strujom
prema namjeni
za izravni prijevoz putnika i robe (tramvaji, trolejbusi, metroi, elektromotorni
vlakovi, elektromobili, elektrokolica, transportne platforme itd.) i
za vucu odnosno guranje (elektricne lokomotive, tegljaCi guraci itd.).
U elektrificiranom feljeznickom saobracaju upotrebljavaju se zavisna vozila, i to
elektricne lokomotive i elektromotorni vlakovi napajani iz jednog ijili vise (visesis-
tcmska vozila) sistema napajanja. NajceSCi sistemi napajanja su:
- izmjenicni sistem s naponom kontaktnog voda 25 kV, 50 Hz (iii 15 kV,
16 2/3 Hz). Glavni elektromotorni pogon ovih vozila realizira se regulacijskim
transformatorima i diodnim ispravljacima iii transformatorima i tiristorskim
pretvaracima te istosmjernim motorima odnosno transformatorima, tiristorskim
ispravljacima, istosmjernim medukrugom i trofaznim izmjenjivacima te izmjenic-
nim asinkronim (iii sinkronim) vucnim motorima (v. sl. 1). U sistemu 15 kV,
16 2/3 Hz upotrebljavaju se i vozila s regulacijskim transformatorima i izmjenic-
nim kolektorskim motorima;
Sl. 2. Karakteristicne izvedhe elektricnih vozila napajanih istosmjernom strujom (pojednostavnjeni prikazi)
 916 - - - - - - - -
vuCe 917
istosmjerni sistem s naponom kontaktnog voda 3 kV (ili 1,5 kV). Vozila Lebdeca vozila su prometna vozila koja se krecu i Iebde u neposrednoj blizi-
sistema koriste se istosmjernim motorima sa serijskom uzbudom, rjede ni prirodne zemljine povrsine ili specijalno grademh trasa (pruga). PoJam leb-
undnom i nezavisnom, s otpornicima za pokretanje, regulaciju i denja definira medusobni odnos vozila 1 podlog~ tako da (u pnnc1pu) ne posto-
kocenje (regulacija napona predotporima i serijsko paralelnim pn:sp,ajartjeml ji mehanicki dodir vozila 1 . podloge: ah. Je nJ~hova neposredn_a bhzma b1tan
motora, a ponekad i s regulacijom uzbude), odnosno s coperom preduvJel za lebdenJe. LebdenJe se moze os 1 gurat~na pnnc1pu zracnog 1h magnet:
nim kocenjem, a u posljednje vrijeme i s izmjenicnim motorima reguliranirn skog jastuka, dok se za pogon elektncmh Iebdec1h voz1~a upot~eb!Java asmkrom
vuCi i rekuperativnom koccnju s izmjcnjivaCima (v. sl. 2). ili sinkroni linearni motor (v. str. 180). Lebdeca elektncna vozila ekspenmentai-
U feljezniCkorn saobraCaju upotrebljavaju se i autonomna vozila clektriCne nose upotrebljavaju u medugradskom saobra6aju velikim brzinama i u gradskom
i to najcesce dizelskoelektricne lokomotive i dizelskoelektricni vlakovi saobracaju.
plinskoturbinskoelektricne i paroturbinskoelektricne lokomotive) te
mulatorske ranzirne lokomotive i akumulatorski sinobusi.
elektromotornih pogona ovih vozila jednake su kao i kod Standardni naponi napajanja zavisnih vozila elektritne vute
(v. sl. 2). Ponekad se ova vozila izvode i kao hibridna (npr. (prema IEC-u 38/1983)
i elektricna manevarska lokomotiva, akumulatorska i elektricna ranzirna
tiva i sl.).
Napon
U gradskom saobracaju upotrebljavaju se zavisna elektricna vozila Nazivna
trolejbusi, metroi i gradske zeljeznice) napajana iz kontaktne mreze ist,osnnieJml minimalni nazivni maksimalni frekvencija
napona (najce8ce 600 V i 750 V). Ponekad su gradske zeljeznice (V) (V) (V) (Hz)
rna koji se primjenjuju u zeljeznickom saobracaju. Za vucu su
vali uglavnom istosmjerni motori sa serijskom uzbudom (rjede komJ>atmdlnornj JstosmJerni 400 (600) 720
za pokretanje i regulaciju te clektricno kocenje razliciti spojevi sis tern 500 750 900 -
suvremenim rjesenjima primjenjuju sc poluvodicki coperi, a u posljednje napajanja 1000 1500 1800 -
izmjenjivaci s trofaznim asinkronim motorima (v. sl. 2). 2000 3000 3600* -
l' gradskom saobracaju upotrebljavaju se i autonomna elektricna vozila
lzmjenicni 4 750 (6250) 6900 50 iii 60
929) kao sto su elektromobili, elektricna dostavna vozi1a, elektricni
iirm ozila, a ceste su izvedbe i hibridnih vozila (npr. trolejbus napajan iz sistem 12000 15000 17250 16 2/3
mrcze i vlastitog dizelskog generatora i sl.). lzvedbe elektromotornih pogona napajanja 19000 25000 27500 50 iii 60
uglavnom Jednake kao i kod zavisnih vozila. .
Vrijednosti napona navedene u zagradama ne preporuCUJU se za 1zgradnJu nov1h
Elektromotorna vozila unutrasnjeg transporta (elektrokolica, podizaci, mrefu.
guraCi itd.) su autonomna vozila (v. str. 929) napajana iz akumulatorskih
To su uglavnom vozila s istosmjernim motorima sa serijskom uzbudom. • U nekim evropskim zemljama (npr. Italiji) maksimalni napon iznosi 4 000 V.
nickim upravljanjem brzinom vrtnje i elektricnim kocenjem iii vozi1a s
dickim coperom i s istosmjernim motorima (sa serijskom iii nezavisnom
te rekuperativnim kocenjem, a u novije doba i s izmjenjivacem i izmjenicnim Elektritna vozila na tratnicama
motonma.
U industrijskom i rudnitkom saobracaju upotrebljavaju se elektricne loko- Elektricna vozila na tracnicama upotrebljavaju se u zeljeznickom, gradskom,
motive napajane iz kontaktnog voda istosmjernog napona 250 V do 1 200V industrijskom i rudnickom saobracaju, i to kao zavisna vozila napajana preko
iii autonomna (ponekad hibridna) vozila napajana iz akumulatorske bateri· oduzirnaca struje iz kontaktnog voda iii strujne tracnice te kao autonomna vozila
je, a u rudnicima povrsinskog kopa upotrebljavaju se i teski, elektricki pogo- gdje je izvor energije akumulatorska baterija iii gorivo koj_e izgara u r~zmm
njeni,_ kamioni (damperi) napajani iz kontaktnog voda istosmjernog napo- termomotorima (dizelski motor, plinska turbma, parna turbma 1 sl.), a CIJa se
na 1h vlast1tog d1zelskog generatora. Elektromotorni pogoni vozila u industrij- mehanicka energija pomocu elektricnih generatora pretvara u elektricnu energiju za
skom i rudnickom saobracaju izvode se uglavnom s istosmjernim motorirna pogon elektromotora vozila. Ponekad se izvode i hibridna vozila koja su kombmacl-
sa serijskom uzbudom (rjede kompaundnom) s otpornickim odnosno coper· ja autonomnog i zavisnog vozila.
skim upravljanjem, a u posljednje vrijcmc i s i1mjenicnim motorima i izmjenjiva· Pregled osnovnih vrsta i znacajki clektricnih vozila na tracnicama dan je u
Cima.
tab!. 2..
Tab!. 2. ~
00
Pregled osnovnih vrsta i znacajki elektricnih vozila na tracnicama

Maksi- Prosjeeni
Namjena elektricnog Sirina Mas a Nazivna malna razmak
vozila Raspored osovina kolosijeka snaga brzina stanica
mm kW km(h km

magistralne lokomotive:
- za teretne vlakove B0B0; C 0C 0 1435 76 do 126 3 600 do 6000 80 do 120 20 do 100
B B; CC (1 524, 1668
1 676, 1 000)*
- za putnicke vlakove B0B0; B B; 64 do 84 2000 do 4400 80 do 160 5 do 50
- univerzalne B0B0; B B 64 do 84 3000 do 5000 100 do 160 50 do 100
- za ekspresne vlakove B0B0; C0C0; B B; C C 80 do 120 4400 do 6000 160 do 250 100 do 200
manevarske lokomotive:
- napajane iz kontakt-
nog voda C, B0B0 i sl. 54 do 80 300 do 1200 40 do 80
elektromotomi vlakovi:
- prigradski 2'2' + B0B0+ 2'2'; 60 do 120 400 do 1600 80 do 120 1,5 do 20
B(,B(, + 2'2' i sl.
- medugradski B(,B(, + n (2'2') + B(,B(,; 60 do 300 200 do 2 500 100 do 160 20 do 100
B0B0+ 2'2' i sl.
- za velike brzine B0B0+ n (2'2') + B0B0; 350 do 700 3 600 do 8800 200 do 350 100 do 400
gradske zeljeznice B0B0+ 2'2'; 2'B 02' 1435 30 do 120 400 do 1200 80 do 100 0,8 do 2
B0B0+ B0B0+ B(,B 0 i sl
metroi (podzemne B0B0+ B0B0; B' B'; 1435 40 do 120 400 do 1200 60 do 80 0,6 do 1,2
2e1jeznice) B0B0 + 2'2' + B0B0
tramvaji BO; BOB~ B02'BO 1 ()()() i 1435 15 do 40 100 do 200 50 do 70 0,4 do 0,6
D02'2'B~

industrijske lokomotive
- napajanje iz kon- 1A 0 , B, BQBO 1 ()()() i 1435 30 do 800 200 do 600 20 do 60
taktno! voda
- akumu1atorske B;B 0 600 i 1000 20 do 35 50 do 100 10 do 40

rudnicke lokomotive
- napajanje iz kon- B0B0; B0B0+ B0 1000 i 1435 80 do 160 1000 do 2400 20 do 60
taktnog voda
- akumulatorske B; B0; BB; B0B0 600 i 1000 4 do 35 10 do 100 10 do 20

• 1676 mm - Argentina, Banglade~, Cile, Indija, Iran, Pakistan, Sri Lanka; 1668 mm - Portugal, Spanjolska;
1600 mm - Austrija, Brazil, Irska; 1524 mm - Cehoslovacka, Finska, Francuska, Kina, Madarska, Mongolija,
Panama, Poljska, SSSR; 1435 mm (standardni kolosjek), - Albanija, Allir, Argentina, Australija, Austrija, Belgija,
Bugarska, Cehoslovacka, Cile, Danska, Dominikanska Republika, Egipat, Francuska, Gabon, Grcka, Gvajana,
Gvineja, Hong Kong, Iran, Italija, Izrael, Jamaika, Japan, Jugoslavija, Kanada, Kina, Koreja DNR, Koreja R.,
Kuba, Libanon, Liberija, Lihten~tajn, Luksemburg, Madarska, Maroko, Mauretanija, Meksiko, Monako, Nizo-
zemska, Norveska, Njemacka DR, Njemacka SR., Paragvaj, Peru, Poljska, Rumunjska, Saudijska Arabija, Sirija,
Surinam, Spanjolska, Svedska, Svicarska, Tunis, Turska, Urugvaj, USA, Vatikan, Venecuela, Vijetnam; 1067 mm
- Angola, Austrija, Bocvana, Cile, Dominikanska Rep., Ekvador, Fidi, Filipini, Gana, Honduras, lndonezija,
Japan, Juzna Afrika, Kanada, Kina, Kongo, Kostarika, Liberija, Malavi, Mozambik, Nigerija, Nikaragva,
Nizozemska, Norveska, Siera Leone, Sudan, Svaziland, USA, Venecuela, Zair, Zambija, Zimbabve; 1050 mm -
Alzir, Jordan, Sirija; 1000 mm - Argentina, Australija, Banglade~, Belgija, Benin, Brazil, Bolivija, Burkina Faso,
Burma, Cile, Egipat, Etiopija, Francuska, Grcka, Gvineja, Indija, Irak, Italija, Obala Bjelokosti, Kamerun,
Kambodfa, Kenija, Madagaskar, Malezija, Mali, Norveska, Novi Zeland, Njemacka SR., Pakistan, Porto Riko,
Portugal, Senegal, Spanjolska, Svicarska, Tajland, Tanzanija, Togo, Tunis, Uganda, Vijetnam, Zair; 950 mm -
Italija; 914 mm - Gvajana, Gvatemala, Honduras, Irska, Kolumbija, Meksiko, Panama, Peru, Spanjolska, USA;
900 mm - Australija; 891 mm - Svedska; 762 mm - Australija, Austrija, Brazil, Bugarska Dominikanska Rep.,
Indija, Kina, Koreja R., Madarska, Mozambik, Nepal, Pakistan, Porto Riko, Rumunjska, Sri Lanka; 750 mm -
Argentina, Bolivija, Finska, Grcka, Indonezija, Norveska, Njemacka SR.,: 700 mm - Francuska; 610 mm - ~
Australija, Indija, Rumunjska; 600 mm - Angola, Belgija, Fidi, Francuska, Sudan, Svedska, Zair. "'
920 TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA Vozila elektricne vuce 921
Oznake vozila na tra~nicama Osnovi vu~nog prora~una

Vozila na tracnicama oznacavaju se po UIC preporukama prema broju i vrsti Vu~na sila F, u N potrebna da bi vozilo savladalo ukupne otpore voznje R"'
osovina brojkama, slovima i dodatnim oznakama (v. tab!. 3). definirana je jednadzbom vuce i iznosi

Tab!. 3. Objasnjenje oznaka vozila na tracnicama N

gdje su R"' ukupni otpori voznje u N, R osnovni otpor voznje jednolikom brzinom
na ravnoj pruzi u N, Rk otpor pri voZnji u zavoju u N, Ri otpor zbog nagiba prugc
(tuspon, -pad) u N i R, otpor ubrzanja vozila u N, m ukupna masa u t, a r, r,, r, i
r, odgovarajuci specificni otpori u N/t.
Za vlakove velikih brzina racunaju se jos i dodatni otpori pri voznji u tunelu.
otpori zbog vjetra i dr.
Specificni otpor jednolike voznje na ravnoj pruzi (osnovni otpor) r u N/t (sadrzi
otpore kotrljanja kotaca, otpore lezaja i otpore zraka) ovisi o brzini v u km/h i
A broj pogonskih osovina isle vrste (mehanicki medu· mol.e se prikazati izrazima:
B sobno povezanih zupcanicima ili polugama) r=20+0,004v2 - za elektricne lokomotive
c r=r0 +cv 2 - za vagone.
Prema Strahlu: r0 = 19,6 N/t; c = 0,0032 za cetveroosovinske putnickc i Ieske teretne
vagone, c = 0,0039 za motorne vlakove, c = 0,0046 za brze, c = 0,0056 za mijesane i
indeks .. o .. c=0,0203 za prazne teretne vagone. Za moderne putnicke i teretne vagone mogu se
za r0 uzeti 10 do 40% nize vrijednosti. Za moderne v1akove velikih brzina osnovni
Ro 2 pojedina~an pogon svake osovine otpor voznje racuna se po slozenijem izrazu oblika r=ro+c,v+c,v 2 pri cemu
co 3
koeficijenti r 0 , c 1 i c 2 ovise o izvedbi vozila.
r=40+0,035v2 - za tramvajska motorna kola
r= 35 +0,006v2 - za tramvajske prikolice
apostrof ,"' r= !30+0,055v 2 - za trolejbuse
2' 2 nezavisnost pripadnog skupa osovina od glavnog r=50 do 150 - za industrijske i rudnicke :leljeznice (ovisno o stanju tracnica i
B' 2 okvira (osovine ugradenc u posebna postolja) voznih sredstava).
c,; 3
Specificni otpor pri voznji u zavoju r, u N/t dan je izrazom
k,
r,=--·9,81 N/t
r-k 2
Primjeri oznaCavanja: gdje je r polumjer zavoja u m; k 1 i k 2 konstante prema tab!. 4.

ro00~1[1 \1@00 ~>c;c; Tab!. 4.

Sirina m 1,435 l 0,76 0,60

<;
kolosijeka

('-e~SI------160091-'-1 IOOlBI------1£;~> 2"B~·B;2'

'-'--IE'
r m >350 300 200

k, Nt- 1 s' 630 530 500 400 350 200

• pogonski motor k, m 55 35 30 20 10 5
922 _____ _ -----~------ TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA Vozlla elektricne vuce -~--~-------------------923
Specificni otpor zbog nagiba pruge r; u N/t moze se prikazati izrazom stvarna najveca odrivna sila vucnog vozila T,, odnosno maksimalna ostvariva
r;= ±i·g= ±i·9,81 Njt vu~na sila Fv mu.' i iznosi

gdje je ± i uspon odnosno pad pruge u %o, g ubrzanje sile teze (9,81 m/s 2 ).
T,,=Fvmu, = ~ · 'P m· G,. · 9,81 = k · G,. · 9,81 kN
Specificni otpor ubrzanja vozila r, u Njt moze se prikazati izrazom
r.=a(1+e)·1000 Njt gdje je ~ koeficijent iskoristenja adhezijske tezine i k koeficijent vuce odnosno
gdje je a ubrzanje vozila (vlaka) u m/s 2 i e korekcijski faktor povecanja kineti~kl k=~·'Pm.
energije zbog rotirajuCih masa vozila (v1aka) koji se moze prikazati kao w kutna brzina kotaCa
e=--1-LmD'p' wr obodna brzina kotaCa
1000m Di ' brzina vuCnog vozila
M zakretni moment
a za kompoziciju je ekvivalentni korekcijski faktor '• = : : N sila kojom kota~ tlaCi podlogu
R normalna komponenta reakcije podloge
2
gdjeje m ukupna (bruto) masa vozila iii vlaka u t, mD zamasni moment F vuCna sila kotaCa
dijelova u kgm 2 (mD 2 = 41, J je moment tromosti), p omjer brzine vrtnje T odrivna sila kotaCa
mase i osovine vozila, DK promjer kotaca vozila u m. IJ' koeficijent adhezije (odrivni koeficijent)
Orijentacijske vrijednosti korekcijskih faktora e iznose: aI koeficijent vuCe
e = 0,05 do 0,06 za vag one
e=0,10 do 0,12 za kompozicije i motorne vlakove,
e = 0,20 do 0,25 za elektricne Jokomotive, tramvajska motorna kola i trolejbuse.
Za ubrzanje a u mjs 2 odabiru se ove vrijednosti:
a= I do 1,5 za tramvaje i trolejbuse bez prikolica
a= 0,5 do 1,2 za tramvaje, trolejbuse s prikolicama, motorne vlakove, metr~
gradske zeljeznice
a= 0,3 do 0,45 za putnicke vlakove
a= 0,1 do 0,2 za teretne vlakove
a=0,05 do 0,1 za industrijske i rudnicke zeljeznice.
Maksimalna vocna sila na obodima kotaca Fvm ... u kN (adhezijska vucna
granicna vucna sila koju moze proizvesti (iskoristiti) neko vozilo. Definirana ·
izrazom
Fvmu, ,;;;k · Q0 kN bl <I
gdje je k koeficijent vuce, a Q 0 =G,.·g=G,.·9,81 u kN je suma statickih sila
osovinskih pritisaka pogonskih kotaca; G,. adhezijska masa u t (dio mase vozih
kojim pogonske osovine opterecuju tracnice).
Prijenos sile s kotaea na tracnicu (v. sl. 3) definira koeficijent adhezije (odrivoi
koeficijent) 'P = T(N (omjer odrivne sile kotaca i sile kojom kotac pritisce podlogu\ Sl. 3. Prijenos sile s kotaca na tracnicu: a) ravnoteza kotaca pri o~tvarenju vuc~e
a njegove vrijednosti ovise o relativnom klizanju kotaca (razlika obodne brzlne sile, b) ovisnost koeficijenta adhezije (odrivn()g koeficijenta) o rel.attvno~ khzanju,
kotaca i brzine vozila) i stanju tracnica. Teorijski najveca odnvna sila vucnog vozih c) ovisnost koeficijenta vuce i koefictJenta adheztje o brztru voztla
(granica adhezije) definirana je kao
Tmo, =1:i· 7;= 'P ml:i· N;= 'P m· G,. ·g= 'P m·G,.-9,81 kN SUa ko&nja F ostvaruje se elektrickim, mehanickim i dodatnim kocnicama i
gdje je i = 1. .. n broj pogonskih kotaca vucnog vozila, 'P m najveei iznos koefi· njihovom koordi~acijom. Iznos potrebne sile koiSenja definira osnovna jednadzba
cijenta adhezije (odrivnog koeficijenta), a G,. adhezijska masa vozila u t dok ~ vuee uz zadanu negativnu akceleractJU (retardactJU).
 924_ Vozila elektricne vuce
- TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA - - - - - - - - - - - - - -- - - 925
Ostvariva sila kocenja F, u kN za papucaste i tracnicne (sinjske) kocnice da- Nazivna snaga vozila definirana je (prema IEC 349) sumom nazivnih snaga
na Je 1zrazom ugradenih vuCnih motora, odnosno trajnom vuCnom silom F v i referentnom brzinom
1

F,=f,-F. kN vornje v, koja odgovara nazivnoj brzini vrtnje motora nn (v, iznosi oko 30 do 70% od
a za disk-koCnice izrazom maksimalne brzine vozila, ovisno o namjeni vozila i vrsti vucnog motora).

FK=fK·F D. kN Prerafunavanje parametara motora na parametre vozila

p v.
D·n·n D·n
gdje i<:: I. koefi~_ijent trenja izmedu !'a puce i kocne povrsine; F • sila pritiska papu~ Brzina vozila v = 3,6 60. P = 5. 305 . P km/h.
na kocnu P?Vrsmu u kN; v.;vK Omjer srednjeg promjera kocne povrsine diska D i
ohoda kotaca D.. '
F = 2·p·rymoh. T k
Koeficijenti trenja za ove tri vrste kocenja mogu se otCitati iz dijagrama na sl. 4. vuma sila • !OOOD N,
~ila kocenja ogranicena je maksimalnom adhezijskom silom i7medu kotaca i
tracmce gdje jeD promjer kotaca u m (najeesce se uzima promjer srednje istrosenih kotaca);
FK,;:;Fm.,.='Pm·G,d·9,81 kN. n brzina vrtnje motora u min __ ,; p omjer prijenosa od motorskog zupcanika na
kotac; T moment na osovini motora u Nm; rym,h faktor korisnosti mehanickog
prijenosa (orijentacijski 'lmoh = 0,97 po paru zupcanika).
Specificni potrosak elektri~ne energije vufnih vozila A u Wh/tkm
I . I +c v~ I +e v~ Wh
A =3,6 ~ (r± 9 •81 ·•)+c -ry-· 93,3 · L+-~-93,3 · L ·tkm
gdje je ~ srednja vrijednost faktora korisnosti vozila; i nagib trase u %o; "• brzina
(km/h) u zadnjem stupnju pokretanja; "• brzina od koje se pocinje koCiti u km/h; L
prosjecan razmak stanica u km:
c=O za pokretanje regulacijom napona (bez otpornika)
c= I za pokretanje otpornikom, a bez prespajanja vucnih motora
c=0,5 za pokretanje otpornikom sa po dva motora u seriji, a zatim u para-
lelnom spoju.
r±9,81 · i su ukupni specificni otpori vuce u N/t. Predznak + je za voznju na
usponu, a predznak - na nizbrdici, i to samo kada se ne koci ili se rekuperativno
koei. Inace se pri kocenju za taj dio puta uzima da su ukupni specificni otpori vuce
jednaki nuli.
Orijentacijske vrijednosti specificnog potroska elektricne energije su:
,_ 40 do 60 Wh/km za elektricne vlakove
59. do 90 Wh/tkm za tramvaje.
Sl. 4. Koeficijent trenja kocenja
Za elektricno grijanje uzima se 180 do 220 W/m 2 putnickog prostora, a za
Instalirana snaga vozila elektricnu rasvjetu 7 do 30 W/m 2

Snaga P ukW koju vozilo treba razviti da bi savladalo ukupne otpore vozn;e Granifne mjere elektrifnih ieljeznifkih vozila
defimrana Je tzrazom '
F·v Mec1unarodnim zeljeznickim propisima (UIC 505-1/1972) definiran je kinema-
P=- kW ticki profit zeljeznickih vucnih vozila, te nacin odredivanja granicnih mjera i
3,6 razmaka izmec1u stabilnih postrojenja na pruzi i dijelova vozila u ovisnosti o
gdje je F potrebna vucna sila F, iii sila elektricnog kocenja FK u kN; v brzi- svojstvima vozila i pruge. Na sl. 5. prikazan je kinematicki profit elektricnih
na voznje u km/h. ieljeznickih vozila za standardni kolosijek od I 435 mm.
926 - - - - - - --- ----- _ _ TRANSPORTNI SISTEMI I OPREHA Voilla elektricne vuCe ---------··-·- - - - - - - - - - - - - - - - - 927

1141
Osnovoi propisi, standardi i preporuke za elektricna vozila na tracnicama
891
830 IEC preporuke: IEC 77 (1968) za opremu el. vuce, IEC 165 (1973) za ispitivanje el.
vozila na tracnicama nakon kompletiranja, a prije pustanja u saobracaj, IEC 310
1---+1...;,1_ _ _ _ jukupno ,Sirtna (1969) za transformatore i prigusnice, IEC 322 (1970) za omske otpore u energet-
o1910 skim krugovima, IEC 349 (1971) za rotacione strojeve, IEC 490 (1974) za ispitivanje
~----~-=~ ,,10 vozila na traenicama opremljenih s termickim motorom i elektricnim prijenosni-
k.om nakon kompletiranja, a prije pustanja u saobracaj, IEC 494 (1974) za
pantografe (oduzimaee struje), IEC 563 (1976) za dozvoljene granicne temperature
el opreme vozila el. vuee, IEC 571 (1977) za elektronicku opremu, IEC 631 (1978)
za karakteristike i ispitivanja elektrodinamickih i elektromagnetskih sistema koce-
nja, IEC 638 (1979) za komutaciju el. rotacionih strojeva, IEC 411 (1973) za
jednofazne energetske pretvarace, IEC 411-1 (1975) za jednofazne tiristorske
cnergetske pretvarace, IEC 411-2 (1978) za dodatne tehnicke informacije o
tiristorskim pretvaracima, IEC 411-3 (1982) za pretvarace s v1astitom komutaci-
jom za jednofaznu vucu, IEC 411-4 (1986) za istosmjerne pretvarace (copere).
VIC (Medunarodna zeljeznicka unija) preporuke: grupa V (vozna sredstva -
preporuke UIC 500-599), grupa VI (vuca - preporuke UIC 600-699), grupa VIII
(tehnicki uvjeti za izradu i isporuku - preporuke UIC 800-899).
0
0
Osim gore navedenih op6ih (medunarodnih) propisa i preporuka za svaku
pojedinu zemlju !reba zadovoljiti i specificne naciona1ne, kao sto su za Jugoslaviju:
"' ·~E
J2.S (Standardi Jugoslavenskih ieljeznica): oblasti A (opci znacaj), B (sredstva za
ZQ neizoltronu opremu ~
0
" "11
·~
E
organizaciju prijevoza), D (dizelske lokomotive), E (elektricne lokomotive), F (parne
lokomotive), G (zeljeznicko gradevinarstvo), K (kontaktna mreza), M (motorna
na krovu
~ ~ kola), P( putnicka kola), S (signalna sigurnosna i telekomunikacijska postrojenja), T

·I" ";;;c ;;";;;c

·;;
c
(teretna kola), Z (zavarivanje vozila).
JUS (Jugoslavenski standardi) grana P (uredaji, postrojenja i vozila tracnickog
saobracaja).
;;; c
;; Zakon o osnovama sigurnosti u zeljeznickom prometu (,Sl. list", 77/1987 i
c
~
c e
c
c 30/1978), Zakon o feljeznicama (,Nar. novine SR Hrvatske", 18/1979, 4/1981,
g 0 [ 20/1984; ,Sl. glasnik SR Srbije", 00/1975; ,Sl. list SR Crne Gore", 00/1975) te niz
pravilnika koji proizlaze iz tih zakona, kao sto su npr. Pravilnik o zaiititi na radu na
feljeznicama (,Nar. nov. SRH", 11/1984, 7/1989), Pravilnik o tehnickom pregledu i
1620 predaji prometu prototipa ieljeznickih vozila (,Nar. nov. SRH", 1/1976), Pravilnik o
.j tehnickim uvjetima i elementima za projektiranje i proizvodnju tramvajskih vozila
r 1120
~-'"'""""'12~10,____-..~ (,Nar. nov. SRH", 19/1974) itd.

! l_lill_~ ,Rade Koncar" proizvodi elektricna vozila na tracnicama i opremu za njih od 1949.

i: 9:1~
g. (razvoj tramvajskog motora). Od 1955. godine isporucuje tramvaje, od 1956.
godine trolejbuse a od 1959. godine i opremu za dizelske elektricne lokomotive i
motorne vlakove. PrateCi elektrifikaciju i razvoj Jugoslavenskih zeljeznica od 1969.
godine ,Rade Koncar" proizvodi (u suradnji s domacom industrijom) diodne
~g_o~u """ ~u~ll elektriene lokomotive (v. tab!. 5), a od 1981. godine i tiristorske elektricne lokomoti-
ve (v. tab!. 5 i sl. 6) i elektromotorne vlakove za 25 k V, 50 Hz. U fazi razvoja su
SL 5. Kinematicki profil elektricnih zeljeznickih vozila (UIC 505-1/1972) elektromotorni vlakovi i lokomotive s asinkronim elektromotornim pogonom.
928 _ TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA
Vozila elektricne vuCe 929
Tab!. 5. Pregled glavnih tehnitkih karakteristika elektritnih lokomotiva
proizvodnje ,Rade Kontar"
Trajna
apon Trajna Trajna snaga Maksimalna
Serija Masa Raspored napa- snaga vucna elektricne brzina
a) lokomotiva (t) osovina janja (kW) sila kocnice (km/h)
(kN) (kW)
Diodne:
JZ44I-OOO 78 B0B0 3860 173,6 120
CFR040-EC 80 B 0B0 3860 173,6 1740 120
CFR040-EC1 80 B0B0 3860 130,2 1740 160
TENT 441 80 B(,B{, 3860 173,6 120
J2 441-700 82 B(,B{, 3860 149 140
J2: 441-800 82 B(,B{, 3860 173,6 1740 120
J2: 441-400 82 B(,B{, 3860 149 1740 140
Tiristorske:
h)
JZ 442-000 82 B(,B{, 4400 226 2400 120
Ml J2 442-000 82 B(,B(, 4400 192,5 2400 140
) J2442-000 82 B(,B{, 4400 170 2400 160
1
M2
Autonomna elektritna vozila (AEVt
AEV su vozila napajana elektricnom energijom iz kemijskih izvora energije a
pregled po vrstama i najva.Znijim znacajkama je naveden u tablici 6.

Tab!. 6. Pregled osnovnih vrsta i znatajki AEV

/ ~l__ L __ ~< AEV

c) ,l
..CI
\ \
Zna-
eajka
za unutrasnji transport za gradski (javni) saobracaj

'\ 2 3
',, Vrste elektrokolica, vilieari, vucna koli- elektromobili (el. autobusi, dostav-
'.:.:._ ca itd. na i osobna vozila); hibridna vozila
Izvor aku-baterija (Pb/Pb0 2 , Ni/Cd) aku-baterija (Pb/Pb0 2 , Ni(Fe, Ni/Zn:
cnergije Na/S, Li-AljFeS 2 , metaljzrak - u
razvoju), primarni izvori i galvan-
ski gorivi clanci 'l - u razvoju;
Sl. 6. Tiristorska lokomotiva proizvodnje ,Rade Koncar" - JZ 442 B{,B~ aku-baterija + tekuee gorivo
4400 kW,_ 25 kV, 50 Hz; 160 (140, 120) km/h: a) glavne dimenzije, b) pojednostavnje. ll Galvanski gorivi clanci su uredaji koji neposredno pret~araju kemijsku energiju
na funkcwnalna blok-shema, c) vucne karakteristike F,=f(v) i karakteristike elektrodnih materijala i elektrolita u elektncnu energJJU uz stalno dovodenJe
elektricnog kocenja F, =f(v) te vozni otpor lokomotive RL = f(v) aktivnog materijala u izvor dok ovaj stvara energiju (~ :::e0,35).
930
Tab!. 6. (nastavak)
za unutrasnji transport
Pogonski istosmjerni motor sa serijskom iii
motor nezavisnom uzbudom
Specificna 1,1 do 1,4 kW/t
snaga po-
gonskog
motora
Brzina do 20 km/h
Uprav- otpornickim kontrolerom (dis-
ljanje po- kontinuirano), danas uglavnom
gonskim coperom s tranzistorima snage ili
motorom tiristorima u energetskom i integ-
riranim sklopovima u upravljac-
kom krugu (kontinuirano)
Uprav- vozac pomocu ruda, volana, peda-
ljanje la, ruCica i sliCno vrSi izbor prav-
vozilom ca, smjera, brzine voznje, kocenja
i upravljanje sistemom za mani-
pulaciju teretom;
automatsko vodenje po zadanim
linijama (mehanicki, opticki, elek-
tromagnetski) ili nezavisnim lini-
jama i komuniciranje s okolinom
pomocu lasera i radio-veze
(CIM-Computer Integrated Ma-
nufacturing)
Namjena prijevoz rasutog, komadnog ili prijevoz !judi i tereta u gradskom,
paletiziranog tereta u krugu skla- prigradskom i medugradskom pro·
diSta i/ili proizvodnih centara, sa metu
ili bez mogucnosti manipulacije
teretom
TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA vuCe 931
za gradski (javni) saobracaj za unutrasnji transport za gradski (javni) saobracaj
istosmjerni motors nezavisnom uz. 0,35 do 0,5 (otpornicko upravlj.) 0,56 do 0,67 (osobna vozila)
bud om 0,39 do 0,52 (impulsno upravlj.) 0,60 do 0,71 (dostavna vozila)
0,55 do 0,58 (potpuno elektronic- 0,66 do 0,76 (autobusi)
ko upravljanje) (potpuno elektron. upravljanje)
njim sagorijevanjem
oko 50km do 100 km za osobna vozila
20 do 150 (220) km za dostavna
vozila
60 do 120 km/h 100 do 180 (300)km za el. autobuse
coperom (istosmjerni motori) ili Sve veca primjena AEV u cestovnom prometu bitno police istrazivanja i razvoj
trofaznim pretvaracem (izmjenilni aku-baterija velike spec. energije eb (Wh/kg) za postizavanJe potrebmh dometa 1
motori). U energetskom krugu ~ spec. snage pb (W/kg) za ostvarenje zahtjevanih ubrzanja. Danas se umjesto
koriste tranzistori snage ili tiristo~otpomickih kontrolera za upravljanje pogonskim motorom sve v1se konste copen
a u upravljackom integrirani skl~ (v. str. 444), koji omogucuju vecu udobnost voznje, veCi stul'anj korisnog djelovanp
povi ili mikroprocesori elektromotornog pogonskog sistema i rekuperativno kocenJe: znatnu u~tedu en~rgJ­
je i veCi dome! vozila, a razvoj poluvod1cke tehno1og!Je Je omoguc10 pnmJenu
vozac pomocu volana, pedala, rue;. jeftinih, robustmh i pouzdamh izmJClllUlih eldt"'motma
lrAkcele;a:-----~op:-----~~~~ ~o~-~;t~
ca i slicno vrsi izbor pravca, smjera
brzine voznje i kocenje
' ~- smw,oznJe 1M? ~ [
!h 1Ulfl_ \ _/~ ~ ~
~-------- -~-----·------
AKu _ bateriJO Elek tromotorn; pog onsk 1
____.~._ SIStem ZO VOZflJU
,-
1
I
~
,-
 vuCe --~-~--933

R. =otpor nagiba u N;
Rz = otpor zraka u N;
a = kut uspona u o;
=koef. otpora kotrljanja; cw = koef. otpora oblika;
=koef. otpora kotrljanja p = gustoca zraka u kg(m 3 ;
za v ~ 60 km/h; A = plostina napadne plohe vozila
= konstanta u s 2 /m 2 u m2.
• = brzina vozila u m/s;
Tab!. 7. Koef. otpora kotrljanja fo
m = ukupna masa vozila u kg;
= korekcioni koef. kojim se Vrsta puta fo
uzimaju u obzir rotacione Beton 0,010 ... 0,020
mase;
Asfalt 0,0125 ... 0,0225
= ubrzanje sile tefe,
9,81 m/s 2 ; Makadam O,o15 ... 0,0375
a =ubrzanje u m(s 2 ; Kamene kocke O,o15 ... 0,033

Uobicajene vrijednosti: f::::;f0 =0,02; e= 1,1 do 1,3; p= 1,23; cw=0,31 do 0,42 za

osobna vozila i 0,52 do 0,8 za dostavna vozila i autobuse; k=(5,2 do 6,5)·10- 4 . Za
AEV unutrasnjeg transporta zanemaruje se otpor zraka.
Elektromotor se odabire na temelju njegove momentne karakteristike i zadanih
uvjeta eksploatacije. Za karakteristicne toi:ke momentne karakteristike mora ta
zadano vrijeme opterecenja biti ispunjeno za moment i snagu elektromotora:
Signoli-
® ZOCiJO .\/mot~ Fv·rdin U Nm . p Fv·n·n·rdin
jm.'lm
I "'"'"' 30000 "lm"'lm
. u kW,
gdje su:
Sl. 8. Blok shema pogonskog sistema za voznju AEV gradskog r41,=dinamicki polumjer kotaca u m; n = brzina vrtnje elektromotora u min - 1 ;
im =prijenosni omjer mehanicke ~m = stupanj korisnog djelovanja meha-
Rade Koncar proizvodi. AEV unutrasnjeg transporta i spec. elektricna vozila transmisije; nicke transmisije.
lod 1953: g.) .u norm~lnoJ I protueksplozijski zastiCenoj izvedbi. To su elektrok~
1cak(nos1vos!i 10001 2000kg), vucna kolica (vucne sile 600 i 2500N) turisti"· Potrosnja energije i domet vozila za izvedeno vozilo se odreduje u realnim
v1a ove ttd. ' w uvjetima eksploatacije iii voznjom po nadomjesnom ciklusu. Nadomjesni ciklus
treba realno reprezentirati uvjete eksploatacije AEV. Za AEV unutrasnjeg transpor-
Osnovni podaci za prora~un elektromotornog pogona AEV ta nadomjesni ciklus bitno zavisi od vrste vozila i njegove namjene. Za AEV
gradskog saobracaja ranije se u Evropi primjenjivao tzv. Fakra ciklus F-50 (rjede
Vucna sila na pogonskim kotacima AEV potrebna da bi se savladali ukupm' F-30), a danas strozi i realniji Europa ciklus iii US-Test-75. 11
otpon voznJe 1znosi:
Domet vozila pri praznjenju aku-baterija do 20% raspolozivog kapaciteta (kod 2
gdje su: sata pramjenja za AEV gradskog prometa i 5 sati praznjenja za AEV unutrasnjeg
transportal iznosi:
f =fo'(l+kv2 ); R •• = ukupni otpori voznje u N;
R.::::;J-m·g; R< = otpor kotrljanja u N; II Europa ciklusje definiran u ECE-R 15, a US-Test 75 u Federal Register Vol. 38,
Ru =e·m·a; R. = otpor ubrzanja u N; No. 124.
 934 --------~-- - -------- TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA Elektrlfikacija ieljeznica ---~~------- ____________________ 935
D 0,8 · mb · eb E, = utrosen_a energija iz aku-baterije za Kod AEV gradskog saobracaja se utrosenoj energiji za voznju E, pribraja
= - - -- urn
1 Jedan c1klus u Wh/ciklusu; energija utrosena za napajanje sekundarnih trosila ukoliko se oni napajaju iz glavne
E,- aku-baterije. Snaga sekundarnih trosila se krece od 0,25 k W pa do 2,5 k W aka AEV
s, s, = duljina prijedenog puta u jednom
c1klusu u m/ciklusu; ima grijanje kabinc_
E,=E,-E, u Wh/ciklusu,
E, = utr_osena energija iz aku-baterije za Osnovni propisi, standardi i preporuke: L Za AEV gradskog prometa: ,Sl. list"'
gdje su: voznJU po jednom ciklusu u 50(82, za elektromotore IEC 349(71. i IEC 785;'84., za punjace aku-baterija IEC
m• =mas a aku-baterije u kg; Wh;"ciklusu; 718(82., za instalaciju i konektore IEC 783/84_, za instrumente IEC 784/84., za
Er = t:ncrgija koja se rekuperativnim
kontrolere IEC 786/84., za koCione sisteme i kocnice RCE-R 13 i serija izmjena 05,
eb =spec_ energija aku-batcrije za buku ECE-R51/84., za e1ektromagnetske smetnje JUS N.N0.913, 914, 915 i
u Wh/kg; cenjem vrati u aku-bateriju u
Wh/ciklusu_ 916/83. 2. Za AEV unutrasnjeg transporta: za sigurnost JUS Z.S3.210(87., za
koeione sisteme i kocnice JUS Z.S3.250 i 251/87., za stabilnost JUS Z.S3.233, 234 .
. Za aproksimativni proracun energije utrosene iz aku-baterije za voznju u 235 i 239/87., opee preporuke VDI 2197/83., VDI 2198(80. i VDI 3597/74.
c1klusu, kao 1 energiJe rekuperativmm kocenjem vracene u aku-bateriju za
ko_nstantmm ubrzanJem 1 t;sporenJem na horizontalnom putu (sto je
pnmJellJUJU se u Rade Koncaru 1zvedem 1zrazi: ELEKTRIFIKACIJA 2EWEZNICA

Tehnicko-ekonomske prednosti elektrifikacije

Elektrifikacija zeljeznica zapocela je krajem proslog stoljeca. Tempo elektrifika-

u cije ieljeznica stalno se pojaca vao, posebno u Evropi, i to narocito poslije drugo-
E,=~~- ~ vJ_--v~.•[.
3600 ,'S',
8
J-m-g+F,,,
m----b-,---~·(v~+v~ .• )
cw·p·A J u Wh/ciklusu,
ga svjetskog rata. Razlog za ovakav razvoj elektrifikacije ze1jeznica su tehnic-
ko-eksploatacijske i ekonomske prednosti elektricne vuce u odnosu na ostale vrste
vuee: mogucnost instaliranja veee pogonske snage u el. lokomotivu u odnosu na
gdje su: parnu i dizelsku lokomotivu, mogucnost preopterecenja u odredenom vremenu za
50 do 70% u odnosu na trajnu snagu i mogucnost pokretanja vrlo teskih vlakova,
~"' = stupanj korisnog djelovanja po- spremnost el. lokomotive da se trenutno pokrene, povecanje prijevoza, i propusne
''"'·•=stupanj korisnog djelovanja po·
gonskog sistema i aku-baterije; gonskog sistema i aku-baterije sposobnosti postojeCih pruga, vrlo visok stupanj raspolozivosti i povecanje prosjec-
n = broj dionica ciklusa na kojima u rezimu rekuperativnog koce· nih brzina i smanjenje zakasnjenja vlakova, laka prilagodba zahtjevima prigrad-
se vozilo ubrzava; nja (~uk. k "='0,45 do 0,6) skog prometa udvajanjem vise vucnih jedinica, smanjenje voznih vremena i poveca-
nje frekvencije vlakova u prigradskom prometu zbog velikih ubrzanja i kocenja,
v, = brzina na koju se vozilo ubrza u = broj dionica ciklusa na kojima Cinjenica da elektricna vuca maze koristiti sve primarne oblike energije te veCi
i-toj dionici u m/s; vozilo usporava; stupanj iskoristenja.
v,, P = brzina ad koje pocinje ubrzava- v, = brzina na pocetku kocenja u Ekonomske prednosti: znacajno smanjenje specificne potrosnje energije i ukupne
nje u i-toj dionici u mfs; k-toj dionici u m/s; potrosnje energije primjenom rekuperacije, znacajno smanjenje troskova odriava-
a, = ubrzanje u i-toj dionici u mfs 2 ; "•· k = brzina do koje traje rekupera- nja lokomotiva i zadovo1jenje suvremenih ekoloskih zahtjeva.
P = broj dionica ciklusa na kojima IIvno kocenJe u k-toj dionici u Iako navedene prednosti predstavljaju jak raz1og za e1ektrifikaciju pruga, zbog
vozdo vozi jednolikom brzi- m/s; nuinih investicijskih ulaganja u stabilna postrojenja e1ektricne vuce (dalekovodi,
nom; elektrovucne podstanice, kontaktna mreza, upravljacki sistemi, zastita od utjecaja
F '· • = sila kocenja ostvarena putnom
F,, i = potrebna vucna sila u j-toj dio- kocmcom u k-toj dionici u N; el. vuce), u svakom konkretnom slucaju potrebno je sagledati opravdanost elektrifi-
nici u N; kacije.
b, = usporenje u k:toj dionici u mfs 1
si =duljina pula j-te dionice u m; (uvrst11I poz11Ivnu vrijednost)_
Sistemi e1ektricne vuce
. Za AEV unutrasnjeg transporta zanemaruje se otpor zraka, a ukoliko vozilo ima
Sistem za mampulaciJ~ s teretom utrosenoj energiji E, se dodaje energije E Istraiivanjima optimalnih rjesenja elektrifikacije zeljeznica od njenog pocetka do
utrosena za mampulaCIJU s teretom u jednom ciklusu. • danas razvila su se tri glavna sistema e1ektrifikacije.
 937
936 ~ ---~-- TRANSPORTNI SISTEMI I OPREI'IA Elektriflkacija zeljeznica__ _ _ _ _ _ _~
Sistem elektricne vuce istosmjernom strujom Tab!. I.
Spojevi vucne podstanice na visokonaponsku mreiu
U elektrovucnim podstanicama transformira se i ispravlja izmjenicna u istosmjer-
nu struju odgovarajuceg napona (600 i 750 V kod gradskog prometa, a 1500 i Vektorski Faktor strujne
3 000 V kod zeljeznica - na JZ primijenjen je napon 3 000 V). dijagram nesimetrije u
Naziv Shema zavisnosti od
Kontaktna mreza zbog relativno niskog napona ima velik ukupan presjek vodiea spoja napona
sto zahtijeva masivne stupove i tesku ovjesnu opremu. i struja odnosa I 2 /1 1 i em <P
Za napajanje kontaktne mreze potreban je velik broj elektrovucnih podstanica
koje su vrlo slozene, jer se u njima pretvara izmjenicni napon u istosmjerni. V-spoj

Jednofazni sistem elektricne vuce 15 kV, 16 2 / 3 Hz

U ovom se sistemu el. lokomotive koristi jednofazna struja 16 2 / 3 Hz iz posebnih
izvora, koja se prenosi vodovima do elektrovucnih podstanica. Takvi vodovi ne
sluze za prijenos energije drugim potrosacima.
S obzirom na relativno male vrijednosti vucnih struja presjek vodica kontaktne
mreze je manji od istosmjerne mreze, a razmak izmedu susjednih elektrovuCnih
podstanica je 40 do 60 km.

Jednofazni sistem elektricne vuce 25 kV, 50 Hz

Ovaj sistem omogucava jednostavan prikljucak elektrovucnih podstanica na
visokonaponsku elektroprivrednu mreiu. Trofazni spoj
Elektrovucna podstanica moze se prikljuciti na postojeci visokonaponski vod (u s transforma-
blizini pruge), na sabirnice u postojecoj trafostanici iii sklopnom postrojenju i torom u
spojiti posebnim vodovima koji se istodobno mogu upotrijebiti za prijenos el spoju YftJ
energije za druge potrosace.
Elektrovucne podstanice su jednostavne konstrukcije s medusobnim razmakom
40 do 60 km, a kontaktna je mreza lagane izvedbe.
U sadasnje vrijeme primjenjuje se i sistem 2 x 25 kV, 50 Hz kod kojeg su kn·
jevi sekundarnog namota transformatora u elektrovucnoj podstanici spojeni na
vozni vod i napojni vod (autotransformatorski napojni vod), a srednja locka
namota vezana za povratni vod. Tako se dobiva napon izmedu voznog vod!
i tracnica 25 kV, izmedu autotransformatorskog napojnog voda i tracnica 25kV,
a izmedu voznog voda i autotransformatorskog napojnog voda 50 kV. Svakih
Scottov spoj
desetak kilometara nalazi se autotransformatorska stanica. Razmak izmedu elek·
trovucnih podstanica povecava se na 80 do 100 km, i presjek vodiea kontaktne
mreze povecava se za presjek autotransformatorskog napojnog voda, ali se znaeaj-
no smanjuju elektromagnetski utjecaji na telekomunikacijske vodove i gubici u
kontaktnoj mrezi.

Napajanje elektrificirane pruge

Principi napajanja
BuduCi da je elektrificirana zeljeznica svrstana u prvu kategoriju potrosaca e!.
energije, potrebno je osigurati visok stupanj sigurnosti u napajanju elektrificirane
pruge sto se postize postivanjem sljedeCih principa:
938_~~~~~~~~- ~-~~ ~~- ~~- ~~~~-~~~-- TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA Elektrifikacija ieljeznica ~-~-939

~ mogucnost napajanja napojne locke kontaktne mreze (elektrovucna podstanica) Transformator mora podnijeti 100% preopterecenje 5 min, a 50% preoptere-
iz dvije raziicite locke elektroprivredne mreze iii, ako to nije moguce, !reba da iz eenje 15 min.
jedne cvrste locke postoje dva visokonaponska voda, pri cemu jedan vod stalno Osim standardne zaStite transformatora primjenjuju se i specificne za vucu, kao
predstavlja hladnu rezervu drugome !to je npr. kotlovska dozemna za!tita~
u elektrovucnoj podstanici osigura se hladna rezerva u pocetnom periodu Zastitni uredaji transformatora u slucaju kvara iii preopterecenja djeluju istodob-
eksploatacije, koja s vremenom prelazi u toplu rezervu no na prekidace na strani 110 i 25 kV.
velika pogonska elasticnost napajanja kontaktne mreze. Ostali 110 kV aparati u elektrovucnoj podstanici slo:leni su modularno, a 25 kV
aparati u celije (sl. 1).
Utjecaj elektritne vute na elektroprivrednu mrefu Kontaktna mreza se napaja iz podstanice do priblizn? sredi?-e izmedu dviju
susjednih podstanica gdje je kontaktna mreza naponskl odvoJe.na neutr~lnom
Jednofazni elektrovucni sistem stvara nesimetriju napona i struje u energetskom sekcijom. Kod neutralne sekcije izvodi se postrojenje za sekcwmranJe koJim se
sistemu elektroprivrede te s obzirom na primjenu diodne i tiristorske vuce, javlja ~
distorzija napona~ Zato je nuzno ograniciti utjecaje navedenih pojava.
Faktor strujne nesimetrije ne smije biti veci od 8 % za turbogeneratore, a 12% n
hidrogeneratore. Faktor naponske nesimetrije na mjestu prikljucka elektrovueno
podstanice ne smije biti veCi od 3 %.
Za prakticno odredivanje naponskog faktora primjenjuje se izraz

k =!_.,_·100%
u s3ka '

gdje je s. maksimalna angazirana snaga podstanice; s, •. snaga tropolnoga kratkog

spoja na mjestu podstanice.
Na mjestima prikljucka podstanice gdje nije moguce postiCi zadovoljavajuci nivo
nesimetrija umjesto direktnog spoja primjenjuju se posebni spojevi podstanice na r----------
visokonaponsku mrezu (tab!. 1)~ 1
I
Faktori distorzije napona na primarnoj strani podstanice priblizno se odreduju I
1zrazima: I
I
I
~ za diodnu vucu I
s. I
D.= 1,75 s,•. :~~W¥~-t----------t---r:-
1
I
- za tiristorsku vuCu I
I
I
I
I
I
I
Napajanje i sekcioniranje kontaktne mrefe L~---~----
i

l
r~ -liliiiii- iili\Vl'JAlii-
Kontaktna se mrda napaja iz elektrovucnih podstanica. Blok-shema jednofazno - ....NlfW.lJt l:!Ri.Zi.._ - .J

elektrovucne podstanice 25 k V, 50 Hz na JZ prikazana je na sl. 1. Primarni so

napon transformira na jednofazni napon 27,5 kV. Nazivna snaga transformatora~ --lj,------- --------fr-
7500 iii 15000kVA. Napon se regulira na sekundarnoj strani u opsegu 1 NAPWNI SUTOII El£KTROVU NE POOSTANKE _j
± 10 x 1,5 %, brzom regulacijskom preklopkom pod teretom, nazivne struje 500A.
Regulacijskom preklopkom upravlja sutomatski regulator napona koji na mala Sl. 1. Blok-shema tipova jednofazne elektrovucne podstanice (EVP)25 kv, 50 Hz
odstupanja napona djeluje polagano, a na veiika brzo. i postrojenja za sekcioniranje (PS)
940 ___ TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA ____ 9~1
Elektrifikacija ieljeznica ------------ --
omogucava napajanje podstanicnog sektora susjedne podstanice, te kod dvokolo-
sjecne pruge napajanje drugog kolosijeka. Izmedu podstanice i postrojenja za
sekcioniranje s neutralnim vodom izvodi se, narocito kod dvokolosjecne pruge,
postrojenje za sekcioniranje koje omogucuje poduzno napajanje i paralelno povezj.
vanje voznih vodova.
Osim osnovnog sekcioniranja, kontaktna je mreza jos poduzno podijeljena na konstrukcija
stanice i dionice (dio pruge izmedu susjednih stanica), a stanieni je dio jo! i voznog
poprecno sekcioniran po pojedinim kolosjecima iii grupama. Ova poduzrio sekcio- voda
nirana dijela kontaktne mreze elektriCki se odvajaju izoliranim preklopom, a
napajaju se preko rastavne sklopke.

Kontaktna mrefa 25 k V, 50 Hz
distribucija
Sigurnosni razmaci elasticnosti e
Minimalni sigurnosni razmak izmedu dijelova kontaktne mreze pod naponom i voznog voda
mase je duz raspona
hs min= 0,27 ... m.
Tab!. 2.
Minimalni sigurnosni razmaci izmedu dijelova kontaktne mrefe
pod naponom i vozila (propisani na Jl)

Velicina minimalnog Sl. 2. Ovjesenje voznog voda (e = elasticnost kontakt. voda)

Minimalni sigurnosni razmaci
sigurnosnog razmaka m
Podaci o vodicima kontaktne mrefe primijenjeni na JZ dani su u tab!. 3. i 4.
izmedu dijelova kontaktne mreze koji su pod napa-
0,34
nom i tovarnog profila zeljeznickih vozila
Tab!. 3.
Podaci vodica kontaktne mrefe 25 k V, 50 Hz
izmedu dijelova kontaktne mrde pod naponom i
0,6 Kon- Uze
tovarnog profila cestovnog vozila
Jedinicna Nosivo obilaz. Y-ufe Vje~aljke
taktni
mjera vodic
UZe voda
Tipovi voznih vodova kontaktne mreze
Sastav pun 19 X 2,1 37 X 2,25 7 X 1,7 pun
Ovisno o naCinu vjeSanja vozni vod dijelimo na prosti i slo.Zeni, a ovisno o naCinu
zatezanja na nekompenzirani, polukompenzirani i kompenzirani vozni vod. tvrdo-
Materijal tvrdo- bronca tvrdo- tvrdo-
Suvremena rje8enja kontaktne mrefe uglavnom su s potpunom kompenzaci· vuceni vuceni vuceni vuceni
jom vodiea, bilo da se primjenjuje prosta mreia (tramvajske kontaktne mreie, ranfuni bakar bakar bakar bakar
kolodvori, eelne putnicke stanice ... ) bilo da se primjenjuje slozena kon·
taktna mreza (magistralne ieljeznicke pruge). Slozeni vozni vod je u suvreme· 19,6
Nominalni presjek mm 2 100 65 150 16
no doba svedcn samo na jcdan tip koji se sastoji od nosivog uzeta i kontaktnog vodiea
Na J~goslavenskim zeljeznicama primijenjen je kompenzirani slozeni vozni vod Stvami presjek mm 2
100 65,8 147,1 15,8 19,6
za sistem 25 k V, 50 Hz sastavljen od nosivog uzeta od bronce presjeka 65 mm 2 i
kontaktnog vodica od tvrdovucenog bakra Ri 100, presjeka 100 mm 2 , s ukupnim Promjer mm 12 10,5 15,75 5,1 5
presjekom ekvivalentnog bakra 137 mm 2 •
Maksimalna daN 3790 3 530 5030 574 746
Na mjestima ovjesenja voznog voda, pri brzinama voznje vlakova vecim od zatezna sila
120 km/h, upotrebljava se pomocno uze nazvano Y-uze pomocu kojeg se postd.e
jednolicnija distribucija elasticnosti voznog voda duz raspona lsi. 2). Tefula daN/m 0,886 0,602 1,354 0,144 0,175
942 TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA Elektrifikacija ieljeznica__________ _ 943
Tab!. 3. (nastavak) Primjenom ove jednadzbe mogu se dobiti sile zatezanja vodica.
Duljina ekvivalentnog raspona odreduJ~ 1zrazom
Kon- Uze
Jedinicna Nosivo

I,=J~I;
taktni obi!. Y-uze Vjesaljke
mjera vodic uZe
voda
m.
Koeficijent istezanja l('C 1,7. 10' 5
1,55. 10' 5
1,7 ·10- 5 1,7·10- 5 1,7 -w-•
L I,
;
Modul elastiCnosti daN/mm 2 13000 12000 12000 12000 13000 Opterecenje po duznom metru vodica sastavljeno je od vlastite tezine vodica,
Sila zatezanja kod optereeenja od leda i opterecenja od vjetra.
normalne
[;~+0,00091tb(d+bJ +[c,f~·~J
daN 1000 1000 1000 100
temperature q= daNjm,

Koeficijent gdje je:

..._ /
sigurnosti 3,44 2,6 2,89 3,38 d - promjer vodica, mm
b - debljina cilindricne kore leda,
.'
Tab!. 4.
mm
v - brzina vjetra, mjs
~~
~~
"'
12 0
Fizikalni podaci za vodi~e voznog voda, tra~nice i zemlju c, - aerodiriamicki koeficiJent otpo- ! :
ra cije vrijednosti za kontak- "! 100
~
i'~
d. . •
1e Imcna
Kontaktni Nosivo tni vodic u ovisnosti o brzini ~~ l~:t-pt
vodic uze Tracnica Zemlja vjetra prikazuje sl. 3. ~~ 0
ffiJera Ri 100 Bz 65
60
Elektricna vodljivost pri
20"C Sm/mm 2 56 36 5,2 3,7 · w-•
" ~

-
Omski otpor pri 20 'C Qjm 0,017 87 0,027 78 0,192 27 ·106 20

Temperaturni koeficijent
Gustoca materijala
lj"C
kg/dm 3
,92 ·10- 3 2,4 ·10- 3 5,2·10- 3
8,89
!
C,
l
I
t--
-t- -\-- f-f-
- -f- f-f-
0

8,65 7,85 -t- f- -20

~ ~
Relativna magnetska ,, 100
permeabilnost 300 "'-~
k ~ R1 eo No..'
0
f-
Zatezanje vodi~a voznog voda :0.'\
j:S.'S..
Jednadzba koja povezuje dva stanja jednog vodica zove se jednadzba stanja i 00
ima oblik
q;I: qjt: Hx-Ht
24H;-24HI=EA+r;.(t,-t,),
5
010 20 lO
r-t-
m,<;
20

.. "__
1\

,
[\;

gdje je: I, - duljina ekvivalentnog raspona, m "" ""

E - modul elasticnosti, daNjmm 2
A - presjek vodica, mm 2
Sl. 4. Promjena sile zatezanja nosivog uze-
Sl. 3. Aerodinamicki koeficijent ot- ta duz zateznog polja u ovisnosti o radi-
H - zatezna sila vodica, daN.
pora kontaktnog vodica u ovisnosti jusu zakrivljenosti kod kompenzirane kon-
o brzini vjetra taktne mreie
 944 ___ _ 945

Nosivo uze i kontaktni vodic voznog voda primijenjenog na JZ zategnuti sus
nomina1nom si1om zatezanja od 1000 daN, sto ukupno iznosi 2000daN.
Vozni vod izmedu dva zatezna uredaja zove se zatezno po1je cija du1jina ovisi
primjeni si1e zatezanja nosivog uzeta, o podrucju temperatura oko1nog zraka (na
je -20 "C,;: t.,,;: + 40 "C) i maksima1noj brzini voznje v1akova.
Maksimalno dopu8tena promjena sile zatezanja nosivog ufeta duf voznog voda kod
kompenziranoga voznog voda je 10% od nominalne si1e zatezanja sto omogu6a11
maksimalnu duljinu zateznog po1ja od 1 600 m za maksimalne brzine voinje
160 kmjh. Na sl 4. prikazana je promjena sile zatezanja nosivog uZeta duz voznog
u ovisnosti o radijusu zakriv1jenosti i vrsti zavoja za kompenziranu kontaktnu rnrdu.
Vjesanje voznog voda
Vozni vod se vjesa na konzo1e koje se postav1jaju na stupove na otvorcnoj
odnosno na porta1e u stanicama. Osnovne mjere vide se na sl. 5.
0
N
Razlika izmedu visina ovjesenja nosivog uzeta i kontaktnog vodica u norma1nim
uvjetima iznosi 1 400 mm i zove se sistemska visina. . .
U tunelima se primjenjuju konzo1e s izo1atorima od po1~mera .1 pos~bne kon-
strukcije. Te se konzo1e primjenjuju za sve s1ofene vodove u tzvedbt sa ststemskom
visinom od 600 do 270 mm te za vjesanje voznog voda sa dva para1e1na kontaktna
.OOiea u tunelima s minima1nim visinama.
Djelovanje vjetra na kontaktnu mrefu i rasponi .
'·Maksima1no dozvo1jeni otk1on kontaktnog vodica u odn<;>su na. os stattckog
pantografa pod dje1ovanjem na~~epovo1jnijeg vjetra na vozm •<;>d 1 nostve. kon-
strukcije iznosi 450 mm za ko1ostjek u pravcu, a 400 mm 'Za ko1ostjek u zavoju.
U tab1. 5. dani su izrazi za izracunavanje maksimalnih otk1ona. kontaktnog
vodica pod dje1ovanjem vjetra odnosno maksima1nih du1jina raspona za s1ucaJ da Je
ko1osijek u pravcu odnosno u zavoju.
Izra~unavanje maksima1nih otklona kontaktnog vodi~a
pod djelovanjem vjetra

KOLOSJEK U PRAVCU 1. a 1 =a 2 =a
(p,-p,)·/2 +~+y,
bkmok> 8K (p,+p,)/2
2. a, *s 2
(p.-up,)·l' (a,+a 2)k a,-a 2
bkm•h 8k +2(p,-p,)[2+-2-+Y.

lm•k• =2 J-k-(bdop -y.)+ j(bdop -yJ -a

2 2
p,-p,

2K
' ----k(b ••• -r,+a)

J ,., --p,+p:

8KT(np, )
pJ-p,K-T q:-+r.-r.
gdjeje: p,= 10,6dKT
T+K+---2 -
1
p, - maksimalni pritisak vjetra na 1m
2
nosivogy~zeta, daN/m 2
2
2
Pt- maksimalni pritisak vjetra na 1 m kontaktnog vodica, daN/m
T sila zatezanja nosivog ufeta, daN
K- si1a zatezanja kontaktnog vodica, daN
Sl. 5. Ovjeknje voznog voda na stup kontaktne mreze 25 ()()() V, 50 Hz, JZ n - horizonta1ni otk1on steza1jke nosivog uzeta, m

60 Konearev prirucnik
946 ____ ~- ~----------- TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA Elelttrlfikacija ieljeznica _ _ _ _ _ _ 947
d
q,
srednja duljina vjesaljki u rasponu, m
ukupno optereeenje nosivog ufeta za vrijeme djelovanja maksimalnog vjetn, ..
y,
daN
maksimalni otklon stupa kontaktne mrefe u visini nosivog ufeta pod
"" ~
""
.! ""
djelovanjem vjetra na vozni vod, m
y• maksimalni otklon stupa kontaktne mrefe u visini kontaktnog vodiea pod
djelovanjem vjetra na vozni vod, m.
Maksimalni dopusteni otklon stupa u ravnini okomitoj na kolosijek u ""
,.,.
nosivog uzeta je 50 mm.
Sila koja djeluje na stup more se izracunati koristenjem izraza
"" I

...,.,
I I
F=c·p·A-sin<X daN, "a 1600
I
1
gdje ie c koeficijent djelovania vjetra <za stupove eetverokutno8 presjeka ; reSe!w 1 I
te stupove od profilnog celika iznosi 1,4, za stupove okruglog presjeka; F1 aktivna sila
.
tJ
I -
0,7 i I za vodiee). ; F2 - pasivna staticka sila
1000
F0 - sila opruge
Parametri pantografa i voznog voda l I

Oblik glave pantografa na JZ za sistem 25 kV propisan je kao na sl. 6.

1600
f"'t~
;;
r-
600
' '
'
'
~

559 559 '

100
I
i

T ' •
2 ~ 12 16 daN
~ ~ ' r--
"
s~
Jj
Sl. 7. Staticka karakteristika pantografa lokomotive serije 441:

Sl. 6. Dimenzije glave pantografa, JZ

m,
Parametri pantografa
Stati~ka karakteristika. Ovisnost izmedu aktivnog i pasivnog pritiska pantograla
o visini klizaca pantografa zove se staticka karakteristika pantografa (sl. 7).
Privedena masa pantografa. Privredenom masom pantografa nazivamo masu 1000 2000 mm
koja gibajuCi se brzinom toeke kontakta izmedu klizaca pantografa i kontaktnOj h-
vodica kojoj privodimo masu ima takvu kineticku energiju kao cijeli mehanizam
pantografa. Ovisnost te mase o visini klizaca iznad poeetnog polomja zove 11 Sl. 8. Dinamicka karakteristika pantografa
dinamicka karakteristika pantografa (sl. 8). lokomotive serije 441
948 TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA Elektrifikacija ieljeznica --- ----~--------- 949
Aerodinami~ka karakteristika pantografa Navedeni parametri pantografa i voznog voda bitni su za odredivanje medus~b­
nog odnosa pantrografa i voznog v~da i ka<!a su odabram tak<~ da se_ dobtJe_ sto
Strujanje zraka oko pantografa stvara aerodinamicku silu na pantograf Ciji su manja promjena sile u kontaktu dobtvamo DJthove optrmalne vnJednostt 1 kvalitet-
karakter i velicina odredeni izrazom
no oduzimanje struje.
F, =(1-c-4)-10- 4 V' daN.
4.7. Zagrijavanje i strujno opterecenje vodi~a kontaktne mrde
Parametri kontaktne mreie Struja VUCe zagrijava vodiee kontaktne mre7.e Cija temperatura moze biti odrede-
na izrazom
Elasti~nost. Elasticnost voznog voda definira se kao omjer izmedu izdizanja At
kontaktnog vodica Ay i sile kojom pantograf djeluje na kontaktni vodic, tj. 9,=9,_ 1 +(9 00 ~9,_ 1 )~ K
Ay gdje je:
e=y ... mmjdaN. 9 =___!_L K
a; w-J2ros(X
Elasticnost voznog voda duz raspona qyp
jenja se kao na sl. 9. r = - -2- - s.
w-1 r08 x

I (A) dio struje vuce koja tece vodicem u inkrementu vremena At

r,. (0) otpor 1m vodica koji uzima u obzir utjecaj temperature okoline
r, (0) - otpor 1 m vodica pri temperaturi okoline 20 oc
a - temperaturni koeficijent promjene otpora
tl j tli : [ 1lllil£t1:
, __
Sl. 9. Staticka karakteristika voznog voda s y (g/cm 3 ) -
>-'--LUIC,J-1-"-i,IO,-L-'_lllOLL ..o SO m 60
Y-uzetom (Ri JOOtBz65) p(Jfkg · K) -
w(W/m 2 · K)-
q (mm 2 ) - povrsina poprecnog presjeka vodica
gus toea materijala vodica
specificna top !ina vodica .
koeficijent odvodenja topline s povrsine vodtca.
Frekvencijska karakteristika voznog voda
Maksimalno dopustena trajna nadtemperatura iznosi 30 oc. UzimajuCi da je
Frekvencija vlastitog titranja voznog voda dana je izrazom maksimalna temperatura okolnog zraka 40 oc, maksimalna dopustena trajna
temperatura kontaktnog vodica je 70 oc. Mo-
_ crJ9,81 (T+ K) gu se kratkotrajno dozvoliti i viSe vrijednosti
J,,-
1111111111
q ... 1/s.
1
~~ ~
Za vozni vod sa Y-uzetom CJ. ima vrijednost 0,435, q je te:lina voznog voda po temperature kontaktnog vodica, ali ne vise od
Brzina promjene temperature ne smije biti 800
duznom metru, Ti K su zatezne sile nosivog uzeta kontaktnog vodica, a I je duljina
raspona.
veea od 1 oc;s. 600
UzimajuCi u obzir navedeno te cinjenicu da
Kada se vlastita frekvencija voznog voda izjednaci s frekvencijom prinudnog na visini od 5 do 6 m iznad gornjeg ruba 400
titranja dolazi do rezonancije voznog voda, a brzina voznje pri kojoj dolazi do ove tracnice, na kojoj se nalazi kontaktni vodic, u zoo
pojave zove se kriticna brzina i odredena je izrazom najtoplije dane bez vjetra postoji strujanje zra-
ka s brzinom harem 1 m/s, neistro8eni kontak- 411/s
"•• = 3,6 · 1-jk ... km/h. tni vodic more trajno biti opterecen strujom od •-
640 A, odnosno 20 % istro8eni kontaktni vodic
Brzina kojom se val siri duz voznog voda je optereeen strujom od 560 A. Sl. 10. Maksimalno dopuste-
• Kod veCih brzina vjetra struja u kontaktnom no strujno optereeenje voz-
v=J9,81 (qT+ 1<9_ m/s. vodicu maze imati vece maksimalne vrijednos- nog voda (Ri 100+Bz 65) u
11. kao Mo je prikazano na sl. 10. ovisnosti o brzini vjetra
950 ___________ ----------- TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA Elektrifikacija ieljeznica __________________________ 951

Pri ekstremno visokim vrijednostima struja kratkog spoja moze doci do taljenja Otpor povratnog voda sastoji se od aktivnog i induktivnog otpora. Za odrediva-
kontaktnog vodica. Granicne vrijednosti struja kod kojih dolazi do taljenja kontak· nje aktivnog otpora tracnica primjenjuje se Zicklerov izraz
tnog vodica prikazane su na sl. II.
R =k·R=kp_l_ !l/km
• A '
10 gdje su:
1 +0,84 P" za /i<1
'· ' za 1 ,;;;fi,;;3
k= 0,785+J1,343fi-0,183
{ za fi>3
0,785+ 1,159 fi.
A - presjek tracnice
p perimetar
f frekvencija struje
p - specificni otpor
~ - magnetska permeabilnost.

0.15 030 s 045 Induktivni otpor je zbroj vanjskog i unutrasnjeg induktivnog otpora. Za odredi-
vanje unutrasnjeg induktivnog otpora u prakticnim racunima primjenjuje se empi-
Sl. 11. Vrijednosti struja taljenja kontaktnog vodica rijska formula
x.=0,75R, n,
Povratni vod i zdtitno uzemljenje kontaktne mrefe a za vanjski induktivni otpor primjenjuje se izraz
Povratni vod Carsona i Pollaczeka
Dio strujnog kruga (tracnice sa zemljom i kabel koji povezuje traCnice 1 X,=0,0493-j0,1446(1,53+lgR,+0,51ga) !l/km,
transformatorom) koji sluzi za povrat struje od lokmotive do energetskog transfor· gdje je:
matora u elektrovucnoj podstanici, zovemo povratnim vodom. R, _ radius ekvivalentnog kruznog presjeka tracnice
Istodobno su tracnice dio strujnog kruga za kontrolu zauzetosti kolosijeka a - elektricna vodljivost zemlje.
Nacin koristenja tracnica u strujnom krugu za kontrolu zavisnosti kolosijeka Utjecaj elektricne vodljivosti zemlje na otpor povratnog voda je velik, pa se kod
odreduje rjesenje povratnog voda. rarunanja ne smije za otpor zemlje uzimati proizvoljna velicina.
Tako imamo:
Zaititno uzemljenje
na kolosijeku s jednotracnom izolacijom povratak struje vuce samo kroz jednu
Osnovni uzemljivac na elektrificiranim prugama 25 kV, 50 Hz su traenice povrat-
tracmcu, a druga tracnica se koristi u strujnom krugu za kontrolu zauzetOI!i
kolosijeka nog voda, a u izuzetnim slucajevima upotrebljavaju se posebni uzemljivaci. Sve
metalne konstrukcije koje se nalaze na udaljenosti manjoj od 8 m od najblize
na kolosijeku s dvotracnicnom izolacijom povratak struje vuce kroz objl
,tnWnice povratnog voda povezuju se pojedinacno na tracnicu povratnog voda.
tracnice, pri eemu se te iste traenice koriste za kontrolu zauzetosti kolo-
Metalne konstrukcije koje su pristupacne putnicima i drugima neslufbenim
sijeka. Struja vuce raspodjeljuje se na obje tracnice i teee do izoliranih se-
osobama, a nalaze se na udaljenosti manjoj od 8 m od tracnice, uzemljuju se
stava. Kontinuitet povratnog voda na izoliranim sastavima ostvaruje se kolo-
istodobno na traenicu povratnog voda i posebnim uzemljivaeem.
sjecn~m prigusnicom. U ovom slucaju tracnicama teku istodobno vuena struja
1 struJa u struJnom krugu za kontrolu zauzetosti kolosijeka. U strujnom kru-
Posebnim uzemljivacirna uzemljuju se metalne ograde, cjevovodi, omotaCi i
gu za kontrolu zauzetosti kolosijeka koristi se izvor izmjenicne struje frekveno
armature kabela i njima slicne konstrukcije, cija je duljina priblizavanja s kontak-
cije 83 ~Hz, kako bi se onemoguCio utjecaj vucne struje na rad signal·
tnom mrezom veca od 200m.
· Ukupni otpor rasprostiranja svih uzemljivaca uz najnepvoljnije uvjete mora biti
no-sigumosnih uredaja. manji od sn.
952 _ _ _ __ _ _ _ _ TRANSPORTNI SISTEMI I OPREM~ Medunarodni tovarni profil ieljeznickih pruga 953
Raspodjela struje i potencijala povratnog voda ju u zajedni~kom unutrasnjem prometu. Vagoni koji saobracaju na prugama BR
(Britanske ieljeznice) moraju imati jos manji profit, sto se ozna~ava oznakomsidra
Tracnice nisu izolirane prema zemlji, vee su s njom elektricki povezane preko otpo- iznad oznake broja i slovom f u oznaci tlpa vagona (sposobnost za pnJevoz
ra uzemlJeDJa stupova kontaktne mreze, te preko otpora pragova i kolosjemog zastom trajektom za Veliku Britaniju).
Duljina tracnica koje djeluju kao uzemljivac u normalnim uvjetima kreee se odi Pod posebnim uvjetima prijevoza i uz posebna odobrenja ieljeznickih uprava
do 15 km. Ova duljina bitno ovisi o elektricnim karakteristikama tla te o stan~ primaju se kao naro~ite po§iljke i tereti_ koji prekoracuju_ dozvolJem tov~rm pro~l,
zastora kolosijeka. teiinu, duljinu ili imaju specificna svojstva te teretl koJI se tra?sportlraju na vise
Struja u traCnicama dana je izrazom vagona, odnosno na vagonima s vi~e od 8 osovma (Uaat vagont) 1 sl.

(mjere u mm)

gdje je: y valna konstanta tracnice

k odnos izmedu meduimpedancije voznog voda tracnica prema ·
danciji tracnice
800 I
udaljenost od podstanice 2000
Iv- struja vuCe,
x - udaljenost na mjestu promatranja.
Raspodjela maksimalnih potencijala tracnica prema zemlji dana je izrazom
z
U..,m,,,=-f(l-k)I,[t-e·''] V,

gdje je z" karakteristicna impedancija tracnice.

Sa stajalista zastite od opasnih napona koraka i dodira, osim maksimalnil
vrijed~osti pote!lcijala tracnica potrebno _ie poznavati raspodjelu potencijaia u
ravmm okomiiOJ na kolosiJek. Ova raspodjela odredena je izrazom

<p =-1-in~+l/2 V
x 2na/ Jx'+(l/2) 2 -1/2 .
(vidi i str. 626).

MEDUNARODNI TOVARNI PROFIL ZELJEZNICKIH PRUGA

NORMALNOG KOLOSIJEKA (1435 mm) Jooo I
. 2820
Osim zadovoljenja zahtjeva prikazanog slikom (presjek vagona pod pravim 2450
k~tem u odnosu na uzduznu os) !reba ispuniti jos zahtjeve da u najnepovol} lmo
DIJem polozaJU u zavoJU pruge polumjera 250m ni jedan dio ne prelazi profil
vise od:
- 75 mm za dijelove koji leze na 430 mm i vise iznad GIS-a
- 25 mm za dijelove koji leie nize od 430 mm iznad GIS-a.
Medunarodni tovarni profit vrijedi za sve vagone uvrstenc u ja vni ieljeznitki
promet na prugama UIC-a, a ispunjavaju ga i svi vagoni JZ-a koji se upotrebljava·
 954 _ _ _ _ _ _ _ _ _ __
TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA Dbptiiteno opterecenje zeljeznickih pruga _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ _ 955

TOV ARNI PROSTOR TERETNIH VAGONA J1. SPOSOBNIH (nastavak)

ZA MEDUNARODNI PROMET (RIV)
Korisna Korisna
Korisna Korisna Vrsta teretnog Oznaka Granica Tovarni povdina. duljina
V rsta teretnog Oznaka Granica Tovarni
povrsina duljina vagona (UIC-438-2) tovarenja• prostor pod a pod a
vagona (UIC-438-2) tovarenja• prostor
pod a poda m' m' m'
m' m' m' 25
istovar Ucs 23,2
otvo- E 29 36 24 54,5-59,5 50-62
8,76 sa stla- Udcs silosi
reni obicni E Es 29 36 Uc 30
24 8,76 eenim Uacks 36
Eas 58-58,5 70,6-74 35 12,80 zrakom Uacdds 55 50
Fads 56 38
Fals
speci- za teske
specijalni F 57 60 jalni i vangaba- Uai 53-55
Falls 57 26 silosi Ui 80-332 zamjena osovina pod teretom i
ritne Uaai
Faces 57-59 34-40,5 terete za sirinu kolosijeka I 524 mm
Gs 27,5-28 57,8-62,5 25-27 9,3-10,45 Zas 56-58,6 60-65
Gbs 26 75,9 33 12,7 za Zaes 56-57 61-66
Gas 57,5 92 40,3 15,5 tekucine
z Zakks 43 48
cisterne
obicni G Gkks 20-25 57,8-66,7 25-29 9,3-11,2 Zaekks 43-47 48-49
zatvo- Gbkks 23,5 85,4 38,8 14,93 (Omaka s - sposobnost za rezim S, tj. za brzine 100 kmjh; oznaka ss -
reni Gkkls 21 58,5 26,6 10,4 sposobnost za rezim SS, tj. za brzine 120 kmjh.)
Gkkss 24 57,8 25 9,3
Hfkks 23,5 50,4 21,9 9,34 • Granicu tovarenja vagona treba reducirati prema dopustenom opterecenju naj-
speci- Hbfkks 21,5 66,2 28,8 12,73 nife kategorije pruge na cijelom prijevoznom putu pos!IJke.
jalni H
Hbis 27 80 33,9 12,71
Habis 53,5 113,4 49,3 2 X 9,27 DOPUSTENO OPTERECENJE 1.ELJEZNICKIH PRUGA
2-oso- Kbs 26,5 35 12,5
vinski K Kgs 26,5 35 12,5 Zeljeznicke pruge klasificirane su po UIC-_u prema dop.'!stenom osovinskom
obicni Kbgps 27 35 12,6 pritisku i optereeenju po duznom metru. Za poJedme kategonJe pruga maks1malno
Laekks 20 optereCenje smije iznositi·
23,6
za auto- Laekkgs 20 23,6 Kategorija Osovinski Optereeenje po
plitki mobile L duznom metru
Laekkgss 20 23,6 pruge pritisak
i plato Laaekkms 20 19 12 t 3,5 t(m
A'
Rs 55 50,7 18,5 A A" 14t 4,0t/m
4-oso- Rgs 58 52,7 16t 4,8t/m
R 19,5 A
vinski Regs 54,5-55 48,4 18,53
obicni BI 18 t 5,0t/m
Res 56,5 51 18,5 B B, 18t 6,4t/m
Rmms 61 35,2 12,6
specijalni s Sgss 54,5-57,5 52 19,32
c, 20t 6,4t/m

Taems
c c, 20t 7,2t/m
8,0t(m
s pokret- Tbikks
57,5
25
75,1
76,7
32,7 12,42 c. 201
33,4 12,78 22,5 t 6,4t/m
nim T D,
speci- krovom Tads 57 45 D D, 22,5 t 7,2t/m
Taads 53-56 silosi 8,0t/m
jalni 45-66 o. 22,5t
 956_ postrojenja ------------------957
TRANSPORTNI SISTEMI I OPRE~
NAJVECE DOPUSTENE DIMENZIJE, MASE I OPTERECENJA Klizni vodovi se primjenjuju za napajanje dizalica naponima do 500 V, 50 Hz:
CESTOVNIH VOZILA omogucuju napajanje vise dizalica s istoga kliznog voda i predstavljaju najcesci
oblik napajanja dizalica. Granicne struje, zavisno od proizvodaca, iznose 1200 do
te Prema Pravilniku
o osnovn. . .o dimen
k .. z~;;a rna, u.k upmm· masama l· osovmskom
· optereCenju 1600A(fazi za 100% I (intennitencija).
1m UV]etlma O)lma moraJU udovo/javati ureda'i i ·1· Viseei kabeli primjenjuju se rjede, no obavezno za napajanje dizalica u protuek-
prometu na cestama ( Sl list" 50182 ) od d . 1. d Y oprema na vozJ 111111
. , " · , . re eno Je s Je ece: splozijskoj (Ex) zastiti, a najeesce za napajanje macki. Mogucnost paralelnog spajanja
Najveca dopustena duljina vozila za: vile vodica po fazi omogucuje napajanje vecih instaliranih snaga po dizalici, ali
- osobne sutomobile ogranicenja zbog teZine kabela, duljine staze, brzine voznje i potrebnog prostora
- teretna vozila lW!Itiraju granicnim strujnim optereeenjima po kabelu od oko 300 A/fazi za 100% I.
- autobuse i specijalna teretna vozila zglobne konstrukcije Kabelski bubanj se primjenjuje pretezno za napajanje dizalica visokim naponima;
- autobu~e 1 trolejbuse zglobne konstrukcije rjede se primjenjuje za napajanje naponima do 500 V, Strujna opterecenja za niski
- pnkljucna voz!la sa 1/2/3 i vise osovina napon su do 400 A/fazi, a ogranicena su presjekom kabela i strujnim opterecenjem
- teg/jace s poluprikolicom kliznih prstena na bubnju. Kod napajanja visokim naponima, instalirane snage na
- vucna vozila s jednim ili dva prikljucna vozila dizalicama (kod danasnjih izvedbi kabelskih bubnjeva) mogu biti znatne, npr. za
- autobuse s pnkohcama za gradski promet 10 kV oko 230 A/fazi, odn. i do 4 MV A.
- osobne automobile s prikolicom
d--~ajveca dop~stena visna (izmedu vodoravne podloge i najizbocenijeg
IJC a ne?pterecenog voz!la) Vrste motors i pogonski uvjeti
NaJveca dozvoljena sirina vozila 4m
Najizboceniji dijelovi motornih i ikr c 'h . . . 2,5m Za dizalicne pogone primjenjuju se sljedece vrste elektromotora: trofazni asinkro-
krugu od 360" .k . pr ~u m_ vozJ1a te skupovi vozila pri voZiljii ni kolutni, kavezni jednobrzinski, dvobrzinski i trobrzinski, istosmjerni s nezavis-
N . , d va~JS og promJena 24m ne smJJC zahvaeati kruzni prsten siri od 6,7Ja
teret':f~)ca ozvo Jena masa vozila na motorni pogon ili sk~pa vozil~ (zajedno s nom, a vrlo rijetko s kompaundnom i serijskom uzbudom.
Jednostavnost i robustnost izvedbe, ekonomicnost pri nabavi i odrzavanju,
(Pritom osovinsko opt ere· · · . . 40t moguenost upravljanja momentnom krivuljom M (n), promjenom rotorskog otpo-
~~~:of{re~~~i~s~~~n~J osovin~~;~~~s;~a~b~ ~~j~~~~{~r~e,v~t~~:v~~~sf;u~~~2~ ra, bitni su faktori koji su uvjetovali najcescu primjenu asinkronih kolutnih motora
tipa 2AKMd za dizalicne pogone.
do;~ou~~i~a ~!~~·t~ ~~~vf::kkoracutju kdozvoljene mjere (duljinu, sirinu i visinu) ~ je Primjena trofaznih kaveznih jednobrzinskih ili visebrzinskih motora ogranicena
na snage do oko lO k W i dizalicne pogone malih brzina i ucestalosti uklapanja.
1 pn JSa mora se za svaki pr·· · d b"
odobrenje od regionalnih uprava (u Jugoslaviji od SIZ- IJevozn)I put o ib Razlozi ogranicene primjene kaveznih elektromotora su neugodni elektricni i
naknade za prekoracenja (za SRH npr Odl ova za cest~, uz posebnc mehanicki udarci na mrezu i mehanizme. S druge strane, ovi se motori prakticki
izvanredne prijevoze na javnim cest~ma u., pre~a uci ~ VIsim naknade li jedini primjenjuju za pogone dizalica u Ex zastiti.
terete treba da prati i saobracajna milicija. SRH, ,Nar. nov. , 54/88), a specijalm
Istosmjerni elektromotori s ne:;;avisnom uzbudom primjenjuju se za dizalicne
EMP-e regulirane tiristorskim usmjerivacima.
DIZALICNA POSTROJENJA Elektromotori za dizalicne pogone primjenjuju se u izvedbenim oblicima IM B3,
IM B5 i IM V1 (str. 125), u stupnju mehanicke zastite IP 23, IP 44 i IP 54 (str. 108) i
Napajanje dizalica
protueksplozijskim zastitama ,,neprodorni oklop" Exd i ,povecana sigurnost" Exe.

50 ~ n(~aHjan)je dizalica primjenjuju se iskljuCivo trofazni naponi 380 v do 500 y; (str. 640).
z •. z, te VIsoki napom 3 kV, 6 kV, ili lO kV, 50 Hz. Redovito se opremaju tennosondama za termicku zastitu motora, a po potrebi, s
kV~druCJ~_pnmJene visokog napona za napajanje dizalica pocinje kod 400 500 obzirom na uvjete okoline, u motore se ugraduju grijaCi.
msta uane snage, uzevs1 u obzir faktor istodobn · ... Pogonski uvjeti elektroopreme na dizalicama opcenito odgovaraju zahtjevima
opravdanost i mogucnost izvedbe napajanja dizalice vi os~. pogona. Ekonomska teikoga elektromotornog pogona:
pnmJenom kod pretovarnih i teskih montaznih diza/i~~ ~~ihnapotnom rezudltJra t intermitirani rezim rada S 3, S 4 ili S 5 (str. 216), s eesto velikim brojem
otvorenom prostoru. vrs a za ra na
uklapanja, zaleta i kocenja na sat
bu~~ajanje dizalica izvodi se preko kliznih vodova, viseceg kabela ili kabelskog • temperatura okoline je cesto izvan propisom odredenih granica; npr. izvan
granica -20 "C do + 40 'C za elektromotore (str. 182)
958_ 959
TRANSPORTNI SISTEMI I
• &!sta prisutnost obicne i vodljive prasine i utjecaj atmosferilija Na osnovi ovako izracunatih snaga u trajnom radu mogu se za vrstu pogona S 3
• VIbraciJe zbog rada mehamzama 1 pogona dizalica stupanj vibracije N po Dill odrcditi snage elektromotora i za ostale intrmitencije.
45655/68 ' Tab!. I. prikazuje tehnicke podatke za izbor dizalicnih motora tipa 2AKMd za
• eksplozijski ugrozeni prostor intermitencije 25, 40, 60 i I 00 % u vrsti pogona S 3.
• eksplozijski ugroieni prostor ovih karakteristika:
- grupa plinova A, B, B + H 2
- temperaturni razvod Tl, T2, T3, T4 Tab!. I.
- zona opasnosti I, 2. Tebni~ki podaci dizali~nib kolutnib asinkronib motors tipa 2AKMd
(v. str. 643) Intermitirani pogon S 3
(6 zaleta na sat)
l!tjecaj navedenih pogonskih uvjeta potrebno JC detaljno analiz1rati i uzeti 2p=6 maks 660 V - 50 Hz
o~z1~ u svakom konkretnom slucaju odabiranJa elektroopreme, a posebno lntermitencija
d1zahca za rad u prostoru ugrozenom eksplozivnim smjesama. apon
40% 60% 100%
Tip Masa rotora 25%
Odredivanje snage motors 2AKM kg u2
snaga snaga Mm snaga snaga
Dizalicni pogon je tipicni predstavnik intermitiranih pogona S 3, S 4 iii S v
kW kW M. kW kW
Uob1cajene intermitencije su pritom 25, 40, 60 i 100 %.
132Ma 108 110 4,7 4 938 23,5 2,9 3,6 955 17 3,9
Pogon dizsnja
5,5 945 27 3 4,8 4 960 19,5 4,2
Nazivna. sna~a motora uz intermitenciju I= 100% odreduje se na osnovi potMI- 132Mb 115 130 6,5
ne snage dizanJa u stacwnarnom stanju
160M !50 170 8 7 945 27 2,7 6 5,5 965 21 3,5
p G1 ·v.
""10'-~m kW, 160L 170 255 11,5 10 950 25 2,6 8,5 7,5 965 19 3,5
gdj~ su: P. nazivna snaga motora u kW; G 1 tezina korisnog i tereta tare u N: 1 3,3 13 11 970 30 4,5
I,SOL 220 225 17,5 15 960 41
naz1vna brzma pogona u m/s; ~m stupanj djelovanja mehanizma. '
200L 280 269 23 20 965 45 3,1 17,5 15 975 34 4,1
Pogon vo!nje
Moment optereeenja motora pogona voznje u stacionarnom stanju je 225Ma 350 255 30 25 965 60 3,1 22 18,5 975 44 4,3

M - G.,·v•. fl 35 30 965 59 2,9 26 22 975 43 4

,----Nm, 225Mb 375 310
'lm.'Wn
48 40 965 162 2,8 34 30 975 120 3,8
gdje su: M, ~oment optereeenj~ pogo~a ~oznje u N~; G., tezina pogona vofnje 1 250Ma 485 !56
te~etom u N, f1 koefici]ent tranJa korlJanJa (za kotrlJajuce leiaje 0,007, za klizD!
250Mb 530 183 60 50 965 166 3 44 37 975 123 4,1
lezaJe 0,02), w. naz1vna kutna brzma motora u s- 1 .
Zbog velikih ~masnih m~s~ (momenta tromosti) pogona voznje, potrebno ~ 4,2
72 63 970 190 53 45 980 135
sv~kako racun~t1 s odg~varaJUCim momentom ubrzanja pogona M (u Nm) koji R 280S 680 208
racuna prema Jednadfbi na str. 211. u '
Moment zaleta pogona je 280M 750 260 93 80 975 193 70 60 980 143 4
Mz=M,+M. Nm
315 s 960 285 115 100 978 220 87 75 985 162 4,1
i prosjecno _iznosi 1,3 nazivnog momenta motora. Snaga pogonskog motora je kad
mtermitenclJe I= 100% 315M 1050 310 140 120 980 236 2,7 105 90 985 176 3,6
P :;. Mz.W ·10- 3 kW 1 Dozvoljeno n.,.., = 2 500 min- 1
n 1,3 n , rt,=1000min-
960 --~ TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA Dizallcna postrojenja ~------ -~------------ ----~-~ 961
Sl. I. Ovisnost snage motora o intermi·
tenciji u vrsti pogona S 3; I je intermi-
100

,_ ~
tencija u %; P, 3 je snaga motora u vrsti
%
90 ~ pogona S 3.
% 1 d!zOnJe
....,,
I
!
100 L -- ~c-1
\ L_+---
I--
---
s 0.2
I i\
"' --- 1--f-.. 31

60
'\ l I
0.8 n 10
f
I
I
1
\. .......
~

.J
2
f'.
l
:
I
\
50 Stvarna intermitencija pogona odstu· 1.2
.!
-20
I
1'\' r. \is I
I
'\ pa u pravilu od propisima skokovito od·
redene intermitencije. Dijagram na sL 1. Sl. 2. Momentne karak- I
II 1\

"' \j I I
prikazuje faktor povecanja snage teristike pogona diza- I
"'r--... I
'- _r- !,:; +- -~- c---
30

20

10
-
.............
P, 3 /P, 1 za proizvoljnu intermitenciju I.
(Snaga u vrsti pogona S 3 kod I= 100%
odgovara trajnoj snazi u vrsti
na S 1).
nja za upravljacki spoj
.ebk"; krivulje I do 4
- zalet motora, krivu-
lja I - protustrujno
-100 L-
I
I
""'~ ,...._ ~
t---- . "4--
j',l
I
3
-j
i
I

Ovaj dijagram vrijedi za kolutne roo- koeenje, krivulja II - I "'-.4 I

tore dovoljno tocno i za intermitirane podsinkrono kocenje,
1.0 1.1 1.2 1.3 1.4 1.1 1.6 1.7 vrste pogona S 4 i S 5, jer se veCi dio krivulje 3 i 4 - nadsin-
krono koeenje
I spuStonje
-200L - ' - ...... _..._- -
100 -20 0 20
- --11M 1
.J._J... __
100
- - _j
200
P,, IP51 - rotorskih gubitaka kod zaleta i koeenja M-
pretvara u toplinu u dodatnim rotor·
skim otpornicima.
Za dizalicne pogone s vecim brojem uklapanja, zaleta i koeenja na sat te velikim Upravljanje dizali~nim pogonima
dodatnim momentima tromosti, tj. za intermitirane vrste pogona S 4 iSS ·pogonsii Dizalicama se upravlja uglavnom iz upravljacke kabine, cvrsto montirane na
motori se tocnije odabiru metodologijom razradenom u katalogu Rad~ Koneaf dizalici ili macki. Pri daljinskom upravljanju dizalicom upravljacko mjesto je
br. 33436/75 za 2AKMd motore. " nepomicno, a upravlja se preko viseeeg kabela iii kliznih ~odova, npr. kovacke
dizalice. Manjim radionickim ili skladisnim dizalicama, s brzmama vofnJe mosta 1
Momentoe karakteristike macke do oko 20 mjmin upravlja se s poda preko viseceg pulta kabelom vezamm za
dizalicu, tj. upravljacko mjesto se pomiee zajedno s dizalicom.
Promjenom dodatnoga rotorskog otpornika kolutnoga asinkronog motora up-
ralJva se momentnom krivuljom Mm (n) motora, str. 204. Daljinsko upravljanje dizalicama bezicnim putem takoder se primjenjuje u
specijalnim slucajevima, npr. dizalice u nuklearnim elcktranama .
. Dizalicni EMP-i s obzirom na vrstu pogona, momente opterecenja, namjenu
d1zahce, momente ubrzavanja i kocenja, zahtijevaju ceste i znatne promjene mo-
Vnte upravljanja
mentne knvul~e pogonskog motora. Skup momentnih krivulja za odredenu vrstui
namJenu_ d!zahcno~ eo!lonapredstavlja glavnu znacajku na osnovi koje su razra~~ Vrste upravljanja dizalicnim pogonima su direktno upravljanje i indirektno
m d1zahcm u~ravljackl spojeVI (tab!. 2). Na sl. 2. prikazane su momentne krivul~ upravljanje. Direktno upravljanje dizalicom preko grebenastlh kontrolera uglav-
pogona diza?Ja s protustruJnrm, podsinkronim i generatorskim koeenjem, spoj nom se vi5e ne primjenjuje.
,ehk". Na DJima se mogu direktno otcitati na ordinati nazivnog momenta vrijed· Najee§Cc se primjenjuje indirektno. upravljanje dizalicnim pogo':'ima gdje se
nosti klizanja s i pomocu tzv. rotorskoga prividnog otpora K = ~ (v. i str. 346)
upravljackom sklopkom preko statorsk1h i rotorsk1h sklopmka upravlja pogonsk1m
rooto rima.
.. . b j3 Iz.
od red lh 1znos potre noga dodatnog otpora R 2 •. U 20 je napon mirnog roto- Raznovrsna pogonska stanja, razne vrste dizalicnih motora i specificna rjdenja
ra, I 2 • Je naz1vna struJa rotora. dizalitnih pogona s raznim dodatnim uredajima, zahtijevaju preciznu nomenkla-

61 Koncarev prirucnik
962 _____ TRANSPORTNI SISTEMI I OPRI!HA Dlzallcna postrojenja ---~-~~~~- ~~~~~~~~~- 963
turu upravljackih spojeva dizalicnih pogona. Prikazana je najce~ee upotrebljavana I 2 3 4 5
nomenklatura upravljackih spojeva tvrtke SIEMENS (za usporedbu su u tabl.l
navedeni u zagradi i upravljacki spojevi tvrtke AEG). brodogradevne voznja i
t.eljeznicke okretanje 25 do 40 do 150 ak (rk)
Nomenklatura spojeva asinkronih mot ora za dizalicne pogone ba (re)
brodske
a - reverzioni spoj za voznju wak (rw)
plovne
e protustrojno kocenje pri spustanju fak
k protustrujno kocenje pri reverziranju, kontriranje
b spoj s tamom kocnicom s promjenljivim protumomentom gradevinske dizanje 40 do 60 150 qk
h - podsinkrono koeenje pri spu~tanju
g - elektrodinamicko koeenje pri spu~tanju ostalo 40 do 150 a (r)
f - spoj s pretvaracem frekvencije ehk
kontejnerske dizanje 40 do 60 150 do 300
w - spoj s kocnicom na vrtlozne struje wk, lk
q - konter spoj s trobrzinskim kaveznim motorom portalne
u - reverzioni spoj za dizanje. 25 do 40 150 ak
voznja
Primjeri: 40 do 60 150 do 300 ehk, wk, lk
lutke obicne dizanje
ak (rk) = spoj za voznju s koeenjem pri reverziranju;
ehk (squ) = spoj za dizanje sa podsinkronim, protustrujnim generatorskim voznja i
okretanje 25 do 40 150 ak
koeenjem pri spustanju;
wk (sw) = spoj za dizanje sa kocnicom na vrtloznu struju. dizanje kraka 40 150 do 300 wak, ba, fak, qk
Tab!. 2. za izbor upravljackog spoja i nacina upravljanja daje iskustveou 150 do 300 ehk,ghk
dizanje i 40 do 60
orijentaciju podrucja primjene pojedinih upravljackih spojeva po vrstama dizalicai dizalice s grabili-
pogona, a podaci intermitencije /u % i uklapanja/h daju osnovnu informaciju o com grabilica
tezini intermitiranog pogona pojedinih dizalica. dizanje 40 do 60 300 uk, ghk,ek
lijevne dizalice
Redoslijed nabrajanja upravljackih spojeva za pojedine dizalice je po ueestalosli 300 ak
primjene, tj. funkcionalnosti i ekonomienosti pojedinih spojeva. ostalo 40

striper- klijesne dizanje 60 do 100 300 do 600 ek, ehk, lk

Tab!. 2. ak
ulotne voznja 60 do 100 300 do 600
lskustveni podaci za izbor nacina upravljanja i upravljackog spoja ostalo 60 300 ak
kovaeke
elektricne opreme za dizalicoa postrojenja
Na sl. 3. prikazana je strujna shema upravljackog spoja ,ak" za voznju dizalice.
Broj Oznaka spoja
V rsta dizalice Pogon Intermitencija uklapanja (u zagradi om
/%
cjh AEG) Elektrlcna oprema za upravljanje
2 4 Upravljacka sklopka, sklopnici, vremenski releji i krai?-ie sklopke osnov~i su
obicne mosne dizanje aparati za upravljanje sklopom asmkrom motor-otpo;mk. Svt aparatt kojt s~
25 do 40 do 150 ehk (sgu) pritigenjuju za upravljanje dizalicnim pogomma, a naro~tto upravljacka sklopka t
radionicke bhk (se)
montazne u sklofalci s obzirom na uvjete okoline i eesto. v~hk bro~ uklapanJ_a na sat, rade u
wk(sw) teikiin pogonskim prilikama, ~to Je odlucujuce pn IZboru. ~>Vth aparata, npr.
elektranama i lk
strojarnicama skloptlici. CN odabiru se za kategorij~ upot~ebe po IEC proptstma (str. 342) AC-2
do "C-4 za asinkrone, odn. DC-3 za tstosmJerne motore.
-~ !d
964_
l1~~Er~--~~~
K8
W10
R11
R12
R1l
F 1, F 2, F 3, F 4 - osiguraCi
K 1, K 2 - sklopnici smjera
K 5, K 6, K 7 - sklopnici rotora
K 8 - pomocni sklopnik
K 9, K 10 - vremenski releji kontriranja
K ll, K 12 - vremenski releji zaleta
M I - pogonski elektromotor
R 1 - rotorski otpomik
R 11- 13 - termosonde u motoru
S I - upravljacka sklopka
S 2 - krajnja sklopka
U 1 - ure<1aj termicke zastite
W 10 - klizni prsteni
X - redne stezaljke
Y- otkoenik
Sl. 3. Kolutni asinkroni motor u dizalicnom pogonu,
upravljacki spoj ,aky" za voznju
TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA Dtzalicna postrojenja _________________ _ _ _ _ _ 965
Upravljacka sklopka i vremenski releji upravljaju prespajanjem s jedne na drugu
momentnu krivulju pogonskoga kolutnog motora. Trenutak prespajanja, a time i
strujni udarac ovisi o vremenu, a ne o opterecenju, tj. stvarnom stanju pogona.
Znatno je povoljnije prespajanje momentnih krivulja pri uvijek jednakoj brzini
vrtnje pogonskog motora, neovisno dakle o opterecenju.
Ovaj zahtjev ispunjava elektronicni ure<1aj URURAM-5A, koji mjerenjem frek-
vencije rotorskog napona daje nalog za prespajanje momentnih krivulja kod
podekne brzine vrtnje pogona.
Razvodni ormari za smjestaj aparata za upravljanje dizalicnim pogonima se
(osim kod specificnih zahtjeva) izvode u modulnoj izvedbi, tj. u sistemu KON-
·KOMPAKT (str. 359).
Regulirani dizali~ni pogoni
Poveeanje brzina i snaga dizalicnih pogona i sve ostriji tehnolo~ki zahtjevi,
narocito za pretovarne i montazne dizalice (npr. kontejnerske, brodogra<1evne)
poticu primjenu reguliranih EMP-a na dizalicama.
Regulacija brz.ine vrtnje dizalicnih pogona preko Leonardova pretvaraca, do
L1--.------ danas eesto primjenjivana, uglavnom se viSe ne upotrebljava zbog visokih tro~kova
l2-+-+----- odrZavanja, gubitaka energije, tj. lose korisnosti, tezine i dimenzija opreme.
ll--+-+----- Regulacija brzine vrtnje elektromotora za dizalicne pogone uglavnom se izvodi
N
za istosmjerne pogonske motore s nezavisnom uzbudom, promjenom napona
armature i napona uzbude preko tiristorskih usmjerivaca.
Zdtitni uredaji
Zastitni ure<1aji na dizalicama imaju posebnu vaznost za sigurnost rada dizalice.
Grupni kranski prekidac je vafan zastitni ure<1aj koji preuzima zastitu elektricne
opreme na dizalici. Svi elektricni ure<1aji na dizalici napajaju se preko prekidaca, uz
W10 iznimku nuzne rasvjete, vlastitog upravljanja prekidaca, grijanja na dizalici i
mjerenja napona.
Prekidac tipa 2AS opremljen je okidacem s termickom i nadstrujnom zastitom i
podnaponskim okidaeem. Podnaponskim okidaeem ~lite se ure<1aji i omogucuje
uvw sigumost rada dizalice prilikom nestanka napona mreze. Pri uklopu prekidaca se,
M1 osim toga, prolaznim kontaktima kontrolira da su upravljacke sklopke svih pogona
u polofaju 0.
Termicka zastita motora za intermitirane dizalicne pogone provodi se termoson-
dama (sir. 182), kao jedina pouzdana zastita za takvu vrstu pogona. Ostali ure<1aji
K5
na dizalicama za~ticuju se u skladu s Pravilnikom o tehnickim mjerama za elektkroe-
rttrgetske instalacije u industriji, ,Sl. list SFRJ", br. 2/73.
K6 Kod pogona voznji dizalica u Ex zastiti zahtjevi na blagi zalet (ostvaruje se iii
radnim predotporom iii autotransformatorom iii elektronickim ure<1ajem tipa UZA
- 3) i blago koeenje (ostvaruje se istosmjernom strujom u statorskom krugu) su
K7
izriati radi spreeavanja pojave mehanicke iskre na spoju kotaci-tracnice.
 966 TRANSPORTNI SISTEMI I OPP.EHA D*trlena oprema na plovnim objektima - - - - - - - - - - - - 967

Za dizalice u Ex zastiti primjenjuju se jos i elektronicki zastitni i kontrolni ~ 1 , tvrstomvezom toka robe i informacija, gdje je adresa cilja upisana na
elementi: transportno sredstvo . .. . .
a) kontrolnik nivoa izolacije mreze, ~ 5 labavom vezom toka robe i informacija, gdje adresa c!IJa pratl robu kopi-
trajno mjeri i signalizira nivo izolacije u el. mreZi dizalice ranjem prijedenog puta na transportnom sredstvu.
- onemogucava uklop el. mreze dizalice u slueaju smanjenog nivoa izolacije PRIJEM R~E IZDAVANJE •
- isklop el. mreze dizalice u slucaju zemljospoja 00 POJEDINACNIH R06E PO.lOINA(NIH
KDRISNIKA KORISNIKA
b) kontrolnik kabela,
iskljucuje dionicu eL mrezc dizalicc pri pojavi ostecenja gibljivih kabela
prevelikog otpora zastitnog voda
onemogucava uklop el. energije na dionicu el. mreze s losom izolacijom
c) uklop za kontrolu nivo-a izolacije prije uklopa,
\
PRIJEM RillE S
'ANJSKIH SREOSTAVA
onemogucava uklop el. energije na dionicu elektromotomog pogona TRANSPORTA IKAMION.
sniZenim nivoom izolaciJe. VLAK.AVION.BRODI
SJ. 1. Blok-shema toka robe u zatvorenom integralnom transportnom sistemu
Zastitne mjere i propisi
Zastitne mjere koje se primjenjuju na dizalicama kao zastita od previsot111
napona dodira su: nulovaje, sistem zastitnog voda, mali napon, zastitno uzemljenje;
izolirani sistem mreze iii kombinacija navedenih zastitnih mjera (str. 610).
Pravilnik o opeim mjerama i normativima zastite pri radu s dizalicama (,SL Iii
SFRJ", 30/69) odreduje sve zastitne i sigurnosne mjere kojih se mora pridrtavati
prilikom izvodenja elektrifikacije dizalica.
Zastitne mjere na dizalicama u Ex zastiti primjenjuju se u skladu sa:
tehnickim propisima prema kojima je regulirana upotreba protueksplozijski
zastieenih el. uredaja Sl. 2. Uprvljanje integralnim transportnim sistemom u funkciji
jugoslavenskim standardima za podrucja protueksplozijski zasticenih ure4aja procesnog racunala

Upravljanje integralnim transportom i ~~mjen~ i~for_ma~ija isklj~Civo se. dana~

INTEGRALNI TRANSPORT ZATVORENIH SISTEMA
Integralni sistemi transporta roba vafan su dio procesa proizvodnje. U pos!jednji
vrijeme intenzivnije se mehaniziraju i automatiziraju sistemi opskrbljivanja, sldadfi.
tenja i distribucije roba.
Integralni transportni sistemi (sl. 1) obuhvacaju ove osnovne funkcije:
funkcije toka robe iii primarne funkcije - pretovar, skladistenje, transport i
distribuciju
funkcije toka informacija iii sekundarne funkcije - prikupljanje, prijen~
obrada i skladistenje podataka i dodatne funkcije.
Unutar strogo tenoloski zatvorenih sistema, npr. luka, bolnica, posta, bibliote~
tvornica i dr., govorimo o transportnim sistemima integalnog transporta sipkor,
rasutog i komadnog tereta.
U procesu transportiranja komadne robe, s obzirom na specificnosti upravljanjai
nacina rjesavanja sinkronizacije toka robe i toka informacije (vodenje robe na
zadani cilj), primjenjuju se dva nacina, i to:
izvodi procesnim racunalima. NajpogodDIJI su d1stnbmran~ sistemi upravlJB~Ja I
abrade podataka, tako da svaki ~odsistem (LAN) poknva Jed_nu zaokruze~u
transportnu cjelinu. Vi8e takvih podsistema, prem~ _potrebl, povezuJe se u_zaJedm~­
ku mre~u s glavnim racun~lom (HOST) ~ centru III c~onstu (sl. 2). Na taJ se n_acm
centralni sistem rasterecuje podataka 1 abrade koja Je b1tna s~mo na mvou
podsistema, a svaki korisnik jednog po<isis~e.ma im~ ne sa~o direktnu vezu s
Qllltra)niro racuna!om, VeC moZe komUDICITBli I S ostahm pods1stemiiD8.
ELEKTRICNA OPREMA NA PLOVNIM OBJEKTIMA
Opeenito
Uvjeti rada i sigurnost plovidbe postavljaju na brodsku opremu vrlo stroge
tdinicke zahtjeve s posebnim naglaskom na pouzdanost I kvalitetu te oprem~ ..
, ()d opreme na brodu traZi se da besprijekor~o radi u klimamehan!ck1m uvJeti:na
okoline kao sto su: promjene temperature okohne od vehk1h hladnoca (do - 30 C)
968 - TRANSPORTNJ SJSTEMI I OPREHA Elektrlcna oprema na plovnim objektima
do tropskih tempe;atura_ (+55 'C)~ u~ relativnu vlaznost do 100 %, uz slanu maglu,
ljulJanJ_e te bocno 1 uzduzno nagmJanJe broda, uz tresnju i vibracije brodskog trupa
do kojlh dolaz1 zbog rada motora, propelera i udara valova.
Palubna oprema mora udovoljavati ostrijim zahtjevima jer je u nepovoljnijim
uvje!tma od one u unutrasnjosti broda.
Kvalitetu brodske opreme provjera~aju klasifikacijska drustva (registri). Ont
donas~ pravtla za gradnJU 1 opremanJe br':'dova, odobravaju dokumentaciju 0
gradnJI br_oda, obavljaJu nadzor nad gradnJom broda i izvedbom opreme koja
se__ ugraduje na brod te obavlJaJU nadzor nad brodom i opremom u eksploata·
CIJI.
Oprema na brodu ko]a utjeee na sigurnost plovidbe testira se prema propisima
pnpadnoga kla~1fibc1Jsk?g drustva_ ~ cemu drustvo izdaje svjedodZbu. Propii
razmh kla~lfikaciJSklh drustava _;;u shcm, a bazlraJU se na konvencijama o sigumosti
ljudsh>g z1vota na m':'ru te zas!l!t okolme od ~gadivanja sa strane plovila, ko~
donos1 IMO(Internattonal Mantn~e Orgamzatwn). IMO djeluje u okviru Organi-
zaCIJe UJedmjenth naroda, a danas 1ma 127 ddava clanica. Propisi klasifikacijskih
drustav~ pored to~a su uskladeni s p_rep?_rukama IEC-a te preporukama, pravilima
1 standar~1ma pojed1mh nacwnalmh 1h tnternacionalnih udruzenja. Ugovor o
klaslfikaciJskom nadzoru sklapa se 1zmedu brodara iii brodogradilista i klasifikacij-
skog drustva.
Brodar m?ze slobodno birati klasifikacijsko drustvo, osim ako to nije reguliraoo
zakonom drzave CIJU zastavu nosi brod (npr. SSSR, DDR, Italija).
Najpoznatija klasifikacijska drustva su:
Lloyd's Register of Shipping - Velika Britanija
American Bureau of Shipping - SAD
Bureau Veritas - Francuska
Germanischer Lloyd SR Njemacka
Det Norske Veritas - Norveska
Registro Italiano Navale - Italija
Registar SSSR - SSSR
Nippon Kaiji Kyokai - Japan
Jugoslavenski registar brodova - SFRJ
Plovila se . dijele prema namjeni na putnicka, teretna, tehnicka i plovila 11
posebne namJene, a prema podrucju plovidbe na priobalna, prekomorska i rijetoa
plovtla.
U tehnicka plovil~ ubrajaJ~ se razne vrste bagera, elevatora, plovne dizalice, teo
morken, guraCi, plovtla za pnjevoz barZi, plovila za po1aganje podmorskih kabela i sl
Plovila za posebne namjene predstavljaju platforme za istrafivanje i eksploataciju
podmoqa, tvormce za preradu hrane na plovilima, dizelske i plinske e1ektribte
centrale na barfama 1 sl., te plovtla ratne mornarice.
Brodska elektrooprema more se pr~ma namjeni podijeliti na vise grupa kao Ito
su. 1zv_on 1 razdwba elektncne energlje, elektromotorni pogoni, palubna opmna,
stSteml brodske automattke 1 mformat1ke, instrumentacija i komunikacije.
-----~-- ~-~-- ~- ~ -969
Izvori elektri~ne energije
Na plovnim objektima primjenjuju se izmjenicna i kombinirana istosmjer-
no-izmjenicna postrojenja. Potpuno istosmjerni sistemi (osim u nekim specificnim
objektima) prakticki su izbaceni iz upotrebe. Izmjenicna postrojenja primjenjuju se
u veeini s1ueajeva. Komoinirani istosmjerno-izmjenicni sustavi pojavljuju se u dvije
wjjante. Prva je vee zastarjela varijanta s odvojenim izvorima, razvodom i
potro!njom za istosmjerni dio postrojenja i takoder za izmjenicni dio. Ovakvo
rje!enje primjenjuje se npr. kod plovila s elektricnom propulzijom gdje je propulzij-
iki kompleks rijesen istosmjernim pogonom, a opea brodska potrosnja napaja se iz
imtjeniene mreZe. U drugoj, modernijoj varijanti izmjenicna elektricna centrala je
mjednicka. Istosmjerni napon dobiva se posredstvom statickih usmjerivaca, a dalje
IC koristi za napajanje elektromotornih pogone razliCitih namjena te za izvore
pmoenog napona. ·
U izmjenicnim sustavima primjenjuju se frekvencije 50 i §0 Hz. Uobicajeni naponi
m razvod snage su 380 V pri 50 Hz i 440 V pri 60Hz. Kod veCih objekata iii na
objektima gdje se elektricna energija pored napajanja opee brodske potrosnje
~potrebljava za napajanje tehnolo!ke opreme (kod tehnicke flote) iii za napajanje
kompleksa propulzije, primjenjuju se visi naponi. Nairne povecavanjem instalirane
snage izvora, poveeavaju se struje kratkog spoja sistema. Postrojenje mora izdrfati
odgovarajuca dinamicka naprezanja na udarnu struju kratkog spoja, kojoj moraju
odgovarati uklopna i prekidna moe sklopnih aparata. Razvodni sustav (izvodi,
kabeli, sabirnice) treba dimen.zionirati na trajne struje znacajnih velicina. S povise-
njem primijenjenog napona smanjuju se spomenute kriticne vrijednosti struje.
Uobicajeni visi napon je 600 iii 660 V. Ovaj napon je pogodan jer se jos mogu
upotrebljavati niskonaponski aparati i razvod, a odgovara takoder primjeni tiris-
torskih usmjerivaca za regulirane elektromotorne pogone, pri eemu se postize
istosmjerni napon od 750 V. Maksimalni napon koji na plovilima dozvoljavaju
klasifikacijska dru!tva je 11 kV. Najee!ce se, medutim, u takvim slucajevima
primjenjuju srednjonaponska postrojenja reda 3 iii 6 kV. Pritom se tehnicka
rje!cnja oslanjaju na IEC preporuke, uz dodatne zahtjeve koji proizlaze iz specific-
nih uvjeta rada brodskih postrojenja.
U pogledu uzemljenja zahtjevi se pojedinih klasifikacijskih drustava djelomicno
razlikuju, ali moze se konstatirati da se najcesee zvjezdista srednjonaponskih
generatora uzemljuju preko dozemnih otpornika, iii direktno. Niskonaponski gene-
llltori imaju izolirana zvjezdista, a rasvjema mrefa i trosila koja se koriste za
osiguranje standarda posade su neuzemljena i napajaju se preko izolacijskog
transformatora. Nacin uzemljenja utJeCe na primjenu odgovarajuce zastite od
napona dodira. S obzirom na kabelski razvod, kod veCih postrojenja koja su
neuzemljena potrebno je obratiti posebnu pafnju kontroli ukupnog otpora izolaci-
je, odnosno primijeniti mjere za njegovo odrzavanje u propisanoj granici.
Snaga i broj generatora za svako konkretno plovilo odreduju se u fazi projektira-
llja izradom bilance energije. Pri izradi bilance energije projektant treba u detalje
poznavati rad pojedinih pogona na brodu, rezime eksploatacije broda i ponasanje
korisnika energije (posada, putnici, lucki radnici itd.). Potrebno je iskustvo u odre-
 970-

divanju fakt_o~a opte;ecenja pojedinog pogona i faktora istodobnosti grupe po.
gona. UobiCaJe_m rez1m1 eksploatacije klasicnih brodova su navigacija, 100
var, mampulaciJa teretom, m1rovanje u luci i havarija. Kod plovila
n~te potrebno Je dodati reiime koji proizlaze iz specificne namjene. Bilanca
81Je daJe . ukup~u potrebnu snagu za pojedine rezime rada, na osnovi
se odreduju broJ 1~naga generatora. Broj generatora krece se od dva navi!e, s ·
da se treba pndrza~at1 osnovnog pravila da u slucaju havarije jednog
tora ostah g~neraton treba da omoguee napajanje bitnih sluzbi. Ovisno 0
U mehanickom smislu generator moze biti izveden s jednim lezajem (prirubni
!lpOj na pogonski motor) i sa dva leiiaja (za elasticni spoj), s kliznim iii kotrljajucim
llfajima i s prirodnim iii prisilnim podmazivanjem. Koja ee se varijanta primijeniti
ovisi o pogonskom stroju, snazi generatora, raspolozivom prostoru u strojarnici,
~ vibracija i reZimu rada.
.,!Specificni oblik proizvodnje elektriene energije na brodovima je pomocu osovin-
lkih generatora. U reZimima plovidbe kada glavni propulzioni stroj nije dovoljno

~
sten, visak njegove snage koristi se za istodobni pogon generatora. Generatori
m broda, os1m .osnovne. brodske centrale ugraduju se jos i agregati za biti ugradeni u sam osovinski vod (rotor generatora je dio osovinskog voda)
eventua~no luck! agregah, a eesto se predvida i mogucnost prikljucka na pogone mehanickim prijenosom (multiplikatorom). Razlikuju se dvije varijante
nu mrezu. osovinskih generatora. Ako se primjenjuju propeleri sa zakretnim lopaticama,
prornjena brzine broda i reverziranje oba vlja se zakretanjem nagiba lopatica, a
pogonsld stroj moze pritom odriiavati konstantnu brzinu. U tom se slucaJU
Brodski generatori osovinski generator ponasa kao da je pogonjen samostalnim pogonskim strojem.
Suatav treba tako odabrati da u dinamickim re:funima plovidbe pogonski stroj
Dokumentacija, izvedba i ispitivanje generatora moraju zadovoljavati lldnava brzinu u granicama predvidenim za samostalne agregatske pogonske
klasifikaCIJ~kog drustva prema kojemu se izraduju. Brodski uvjeti pogona II!Ojcve. U slucaju primjene propelera s fiksnim lopaticama brzina broda se mijenja
spec:ficnu 1zvedbu generatora. U usporedbi s normalnom izvedbom .-prornjenom brzine pogonskog stroja, !to uvjetuje ponasanje osovinskog gene-
stroZJ zahtjeVI vezani uz izdrzljivost na dinamicka naprezanja izazvana lllora.
br?dskog. trupa. i silama koje se poj~vljuju h>d kratkih spojeva. Izolaciju '· OpCenito je prihvaeeno da generator treba davati punu snagu uz promjenu
pnlagod11I UVJehm? ra_shladnog mediJa s agres1vmm primjesama (vlaga, sol, uljll brzine pogonskog stroja od 60 do 100% nazivne brzine. Da bi uz navedene
pare), radu pn pov1semm te~peraturama okoline (55 'C) i termickim naprezanjiml prornjene brzine frekvencija i amlituda napona generatora ostale prakticki konstan-
zbog neravnomjern1h opterecenJ~- Na postojanost izolacije pozitivno djeluje primje.
~a _zatvor~nog c1klusa ventilaCIJe, gdje se rashladni zrak rashladuje uz pomoi
IZmJenJIVaca. tophne zrak .-: morska voda. U iZJDjenjivacu se primjenjuju dvostruke
r?shladne CIJe~l od materiJala otpornog na rashladne medije. Primjena
c1kl~sa hladenJa olaksava problem ventilacije strojarnice, jer nije
tophnu koja _se pnhkom pnrodne ventilacije siri u okolinu generatora.
zat_vor~nog c1klusa smanjuju se dimenzije generatora. Smanjenje dimenzija
se 1 pnmJenom brzohodnijih agregata.
Povecanje indukcije i strujnog opterecenja takoder smanjuje dimenzije, ali trali
pojacanu ventilaCIJU 1 pogorsava stupanj djelovanja. Sagledavanjem ovih proturjet.
mh cmJemca potrebno Je pronaCi optimalna rjesenja .
. Pri defi~iranju reakt~~cija ge~eratora treba postivati tehnicke zahtjeve postroje.
DJa. Pov~ane reaktanCIJe. smanJUJU struje kratkog spoja, te olaksavaju zahtjeve na
s~lopne I razvodne uredaJe, as _druge strane smanjenje reaktancije uzrokuje rnallji
pad napona pn uklapanJu vehk1h trosda (npr. start asinkronih mot~ra).
Veiiku ulogu u oddavanju napona u stacionarnim i dinamickim uvjetirna ima
P~lliiJenJem sustav regulaCIJe uzbude 1 napona. Bez obzira na to koji ee se suslal SL 1. Sustav napajanja s istomsjernim medukrugom
pnmiJellltl, on !reba da bude samouzbudni ida produzeno podrzava struju krat.kog
sp?J~ (cca 3x naz1vna struJa generatora), kako bi se moglo realizirati odgovarajueu IDe; primjenjuju se razna rjesenja instalacija osovinskog generatora. Jedno od
zast1tu. Takoder, u -~lucaju kvara automatskog regulatora, napon ne smije porlliti najeeiCe primjenjivanih rjesenja zbog nesumnjivih ekonomskih prednosti jest sustav
1znad dozvoljene Vf!Jednosti.
s istosmjernim medukrugom, Cija je blok-shema prikazana na sl. 1.
972 --~~- TRANSPORTNI SISTEMI I OPREHA EJektrlcna oprema na plovnim objektima ---------------
Napon promjenljive frekvencije koji se generira osovinskim generatorom (II
pretvara se nereguliranim ispravljacem (2) i mrezom komutiranoj izmjenjival:em ill
u napon konstantne frekvencije, a ovaj se preko komutacione prigusnice (5) dovoli
na sabirnice brodske mreze.
Konstantna frekvencija automatski se odrzava time sto se pomocu regul~
uzbude osovinskog generatora (1) izlazna aktivna snaga izmjenjivaca (3) prilago4J.
va zahtijevanoj potrosnji brodske mreie.
Sinkroni kompenzator (4) daje potrebnu jalovu snagu trosilima na brodsktj
mreZi i izmjenjivacu (3), te odriava konstantan napon pomocu pripadnog regulato-
ra napona (6).
Razvod elektri~ne energije
Na plovnim objektima uglavnom se upotrebljava radijalni sustav razvoda, dokl
prstenasti sustav upotrebljava rijetko, i to pretezno na objektima specijalne nam,
ne. Glavna razvodna ploca je mjesto na koje su prikljuceni osnovni izvori elektrialc
energije i s kojeg se napajaju grupna iii pojedinacna trosila. Ovisno o visiJi
primijenjenog napona, tj. direktno iii preko transformatora, razvodi se elektriala
energija do lokalnih razvoda, a od njih do pojedinih uklopnih uredaja, odnOSDO
trosila. Cijeli sistem treba da osigurava dovoljnu pouzdanost u pogledu kontinui~
ta napajanja trosila elektroenergijom, a narocito trosila vaznih za sigurnost plovilai
ocuvanje ljudskih zivota.
Razvodni sustavi moraju, u prvom redu, zadovoljavati zahtjeve propisa primije-
njenog registra. Osim toga, u fazi projektiranja i izvodenja treba postivati tehnifu
uvjete rada konkretnog postrojenja. Na temelju bilance energije odreduje se snap
brodske elektrane i broj generatora, sto daje ulazne podatke za dimenzioniranjc
postrojenja i proracun struja kratkog spoja. Postoje razradene metode prorafu111
pomocu kojih se dobiju relevantni iznosi struja u karakteristicnim tockama razvo-
da. Na bazi ovih podataka definira se sustav zastite koja mora udovoljavali
zahtjevima selektivnosti, kako bi se isklapao samo ugrozeni dio postrojenja, a
preostali dio treba ostati dalje u pogonu. Selektivnost se postize vremenskim,
strujnim iii kombiniranim stupnjevanjem kratkospojne zastite. Pritom ureda~
ovisno o svojoj funkciji, trebaju podnositi, uklapati iii isklapati struje kratkog spo~
na mjestu ugradnje. Aka standardni uredaji ne mogu zadovoljiti zahtjevima,
primjenjuju se uredaji povisenih svojstava u pogledu isklapanja i uklapanja snap,
ultrabrzih prekidnih svojstava i visoke dinamicke izdrzljivosti. Vee se izraduju
razvodne ploee koje podnose simetricne struje kratkog spoja reda velicine 100 kA
U slueaju da se, usprkos ugradnji kvalitetnije opreme, ne moie udovoljiti zahtjevi-
ma, potrebno je primijeniti druge metode, kao sto su segmentiranje sabimica i
ogranica vanje snaga prikljucenih genera tara na pojedine segmente, odvojeni cad
dijelova sistema, ukljuCivanje prigusnice za smanjivanje struja kratkog spoja i
primjena generatora s povecanim reaktancijama. No takvim se zahvatima smanjuje
kvaliteta sistema. Najsvrsishodnije rjeS.nje je prelazak na poviseni napon u onoj
mjeri koja je dovoljna da se smanje struje kratkog spoja do iznosa tolerantnib D
primjenu standardnih uredaja.
--~-973
Osim zastite od struja kratkog spoja, uredaji ~e stite i od _Preopterecenja.
Najl:esca referentna velicina za zastitu od preoptere~enJa Je produze~a nadstruJa:
Slrujno se stile sabirnice, kabcli, gene~aton manJih ~naga,_ term1cka tros!la 1
elektromotori u trajnom rezimu rada. Vec1 elektncm stroJeVI 11~ stroJevl koJI rade_ u
intermitiranom rezimu cesto se stile od preopterecenja pomocu tenmckih davaca
(Pt, PTC) ugradenih direktno u namote (str. 182). .. . . . .
:Wtitni uredaji, koji u manjoj iii veeoj mjeri mogu udovolJIII zah!Jevima, s~ osi-
gurali u kombinaciji sa sklopkama, prekldac1 s pnma~mm standardmm <_>kidacim.a,
sekundarni okidaci koji djeluju na prek1dace, ultrabm pnmarm ok1daci 1 term':da-
vali smjesteni u namot iii rashladni medij s posredmm djelovanJem na prekJdace.
Rotacioni strojevi stite se od nestanka napona, a generatori i od povratne snage.
Zaltita pomocu elemenata smjestenih u razvodnu plocu n~- stile generator od
unutrasnjih kvarova; zato se kod veCih generat?~a _u ZVJe~diste ugr~dUJU struJm
transformatori koji mogu posluziti za nadstrujnu 1h diferenciJ~l~u zastJtu. Posredno
se genera tori i cijeli agregati stite sistemom postepenog IsklJUCiv~nJ~ grupe_ manJe
vablih trosila u slucaju pojave preopterecenJa. Kontmmtet napaJ~nJa vazn_th Isto-
vrsnih trosila poboljsava se njihovim napajanJem IZ razhCitih sekCIJa sab1rmca ...
Ovisno 0 zahtjevima automatizacije broct.skog_ koml?leksa, r_azvodmm, uredapma
inofe se daljinski upravljati, zastitni uredaJI ImaJU dalJinsku signahzaCIJU, a mJerm
llredaji daljinski prijenos mjerenih podataka. . . _
u mehanickom smislu izvedba ploca, onnarica, pultova ~td. mora zadovolJavati
specifiene brodske uvjete rada (povisena temperatura okohne, vibraciJe, agres1vna
atmosfera, vrlo skuceni prostor).
PretvaraN i transformatori
Pretvaraci i transfonnatori upotrebljavaju se na plovnim objektima za napajanje
telekomunikacijskih i navigacijskih uradaja, uredaja automatlke, speCIJalmh elek-
tronickih uredaja na tehnickim plovilima i brodov1ma ratne mornance, te za
napajanje rasvjete i ostalih trosila. . . . .
Pretvaraci sluze za pretvaranje izmjenicnog napona u IstosmJer!'n 1 obratno, za
pretvaranje frekvencije te za pretvaranJe IstosmJernog napona Jednog mvoa u
napon drugog nivoa. . . . . . .. " .
Koriste se uglavnom staticki pretvaraci, i to l~pravljaCI, _Izm}eDJIVaCI I oc;oc
pretvaraCi u izvorima za napajanje, te usmJenvact 1 IztnJenJIVact kao sastavm dto
elektromotornih pogona. . .
Od rotacionih pretvaraca upotrebljava se pretvarac izmjenienog napona u IZmJe-
niCni (asinkroni motor i sinkroni generator). Prednost mu Je robustnost 1 r:Iativno
niska cijena, a sluii kao izvor napajanja za ona trosda koJa trebalu haJite!DIJI napon
od napona brodske mreie, posebno u pogledu stabdnosh 1 IZobhcenJa. . .
Transformatori se u trofaznim brodskim mrezama upotr~b]jaYaJU za dobJvanJe
aitih napona, 220 i 110 V, potrebnih za rasv)etu,_ razne kucanske aparate 1 ostale
uredaje. Spoj im je najeesce DYS s opteretivim zvJezdistem. . ..
Transformatori su redovito u suhoj izvedbi, hladeni zrakom uz pnrodnu Ih
prisilnu ventilaciju.
 _ _ _ _ 975
974 TRANSPORTNI SISTEMI I OPREI'III !lektrllna oprema na plovnim objektima
Elektromotorni pogoni

~ ~~
Elektromotorni pogoni u veCini slucajeva predstavljaju glavnu grupu elekU& GLAVNI OIZELSKI
energetskih trosila. U usporedbi s normalnom izvedbom, za brodske se elektromo- '' AGREGATI
tore postavljaju strozi zahtjevi u vezi s izdrzljivoscu na vibracije i kvalitetom GZ Gl G4 4• ZOOOkVA.1000 mon·1
3N )N 3 ......
izolacije.
Na plovilima postoje praktiCno sve vrste nereguliranih i reguliranih elektromo-
tornih pogona.
~YNA RAZVOONA ) --· j ·---)-· f-·----l
I I I
• PlOCA 660V,SOHz f , • '
I

tt·t-tn_j
Elektromotorni pogoni na plovilima mogu se grupirati prema primjeni u II I I I I I ;I I I I

Ln-J-·t
ko osnovnih vrsta.

Pogoni palubnih pomocnih strojeva

Tu spadaju teretna vitla, sidrena pritezna vitla, vitla za sohe camaca za spasa~
ry:-1 s [Y~
~ ~
nje, vitla za siz, vitla poklopaca za grotla, ukrcajni uredaji, dizalice za 12 l4
SIORENA NAPAJANJE SIORENA
namirnicama i ostalo.
Zbog smjestaja na pal ubi obavezno se izvode u nepropusnoj izvedbi IP 56. Kao VIlLA
2•220kW ~ r T '1 OIZALICE
4000A r.;,.T mI ~ VIlLA
2•220kW
pogonski elektromotor najeesee se upotrebljava trofazni asinkroni motors dvije, Iii I*'*'J I-!' I_,.;
L~...l
ili cetiri brzine. Brzina se mijenja polnim preklapanjem. Rjede se primjeojujJ ,Ml.M4 3~
M3
~
...L
l ....J
3~
M4
f'IW{AN PR(J'!l[RI
regulirani istosmjerni motori. Pogoni teretnih vitla, automatskih priteznih vitla i 2•600 kW
ukrcajnih uredaja rade u rezimu intermitiranog pogona, redovito s prisiloom
ventilacijom elektromotora, dok pogoni priteznih vitla rade u kratkotrajoom ~ MI
pogonu s prirodnom ventilacijom.

Pogon brodskih dizalica M1.M2 ~£ ~£,

11dl:;l 1
Dizalice se izvode s elektrohidraulickim ili elektrickim pogonom, s trofaznim PROPULZIONI MOTOR
2•1900kW/850-9l5mon·1 1 '~dbl'I \
kolutnim asinkronim motorima ili reguliranim istosmjernim motorima napajaoim ' / ,_/I
iz tiristorskih usmjerivaca.

Potpalubni pogoni
Tu spadaju pogoni svih vrsta brodskih pomocnih sluzbi, pogon pump~ ventilaloo
ra, kompresora i sl. Upravljanje je pomocu grupnih ili pojedinacnih uredaja.
Specijalni pogoni
Primjenjuju se u okviru tehnoloskog procesa na plovilima za posebne om;
ne kao sto su brodovi dizalice, bageri, opskrbljivaci, ribarski brodov~ brodo~
tegljaci i sl.

Pogon prarrn'!anog vijka

Ovaj pogon sluzi za povecanje manevarskih sposobnosti broda pri ulasku i
izlasku iz luke, pri malim brzinama broda kada glavno kormilo nema bitnoj ., .
utjecaja.
S obzirom na dvije vrste pramcanog vijka (vijak s cvrstim lopaticama i vijai s
regulacionim lopaticarna) razlikujemo i dvije vrste pogona. Sl. 2. Primjer elektroenergetskog postrojenja na brodu-dizalici
 976 _ _ _~.
Za pogon vijka s reguiacionim Iopaticama brzina vrtnje reguiira se
Iopatica, a za pogon siuZi trofazni asinkroni kavezni motor. Motor
pokretacem zvijezda-trokut uz nui-poiozaj Iopatica. Zakretanje Iopatica
hidrauiicki. Pogon je zastieen od preopterecenja automatskim smanjenjem
zakretanja Iopatica.
Kod pogona vijka s cvrstim Iopaticama brzina se regulira brojem okretaja
skog elektromotora. Za pogon se upotrebljava trofazni koiutni
rotorskim otpornicima iii reguiirani istosmjerni motor napajan tiristorskim
vaC:em.
Pogon je kratkotrajan (S2 = 30 min, iznimno 60 min).
Pogon elektropropulzije
Pogon elektropropulzije primjenjuje se kod plovila tehnicke flote, gdje se
odrzavanje pozicije iii gdje dolazi do cesceg premjestaja pioviia, zatim u
gdje se zbog konstrukcijskih zahtjeva ne moze upotrijebiti kiasicni
kod pioviia tehnickc flote, kao npr. dizalica gdje isla brodska centrala u plovilli
napaja pogon eicktropropuizije, a pri radu dizalice napaja pogon dizalice.
S obzirom na vrstu brodskoga pogonskog vijka razlikujemo dvije vrste pogOIIl
Vijak s reguiacionim lopaticama pogoni se trofaznim sinkronim ili asinkronim
motorom.
. Vijak s cvrstim Iopaticama pogoni se reguiiranim istosmjemim motorom napa~·
n1m •z brodske mreze preko tiristorskog usmjerivaca iii reguliranim trofaznim
asinkronim motorom napajanim iz brodske mreze preko pretvaraca frekvencijl
Primjer elektroenergetskog postrojenja iiustrira principna shema na si. 2, ·
prikazuje izvore el. energije s razvodom i giavnim elektromotornim pogonima Dl
primjeru tehnickog plovila (broda dizalice za dizanje tereta do 12 000 kN).
. Rotacioni pretvaraCi MGl. i MG2 upotrebijavaju se umjesto transformatorazboj
IzobhcenJa napona na sab1rnicama 660 V, 50 Hz koja nastaju od tiristorskil
usmjerivaCa.
Automatika i informatika
Automatizacijom se poboijsavaju ekspioatacijske karakteristike broda u smisJ[
smanjenja broja posade, a time i troSkova
smanjenja vremena prilikom ukrcaja/iskrcaja tereta
smanjenja utroska goriva
poboijsanja odrzavanja uvjeta rada.
Brod mozemo podijeiiti na nekoliko tehnickih sustava:
sustav vodenja broda: piovidba broda, stabiinost, odr:Zavanje kursa, izbjega-
vanje sudara
pogonski sustav: opskrba el. energijom i propulzijski motori
sustav tereta: smjestaj tereta, hiadenje, grijanje.
!lektricna oprema na plovnim objektima ~-~ --~~ ~~--~-~ ~- --~ 977
PoCeci automatizacije brodskih sustava karakterizirani su Iokalnim automatskim
upravijanjem pojedinih procesa. Pritom je svaka funkcija rijesena kao nezav•sna
cjelina, bez medusobnog povezivanja 1 utjeCaJa pojedmih funkciJa, te se tako msu
mogli postiCi optimalni rezultati u brodskom sustavu kao CJehm.
Znacajan pomak prema potpuno automatiziranom b~odskom .sustavu predstav-
Ija centralizacija upravljanja brodskim sustavnna. Time JC omogucena centrahzaCIJa
iuformacija u kontrolnoJ sob1 stroJarnice, daiJmsko upraviJanJe poJedimm sustav•-
illa iz kontroine sobe strojarnice iii s komandnog mosta.
.. Centralizirana automatizacija je slo:l.eni sustav koji lokaliziranu automatizaciju
kao svoje podsustave povezuje u cjelinu.
Usprkos evidentnom poboijsanju i napretku u automatizaciji brod~kih sustava,
centraiizirani sustav u odredenim primjenama predstaviJa skupo I relali~no n~pouz­
dano rjesenje. To se prije svega odnosi na siozene sustave s vehkim broje~ signala,
loji u tom slucaju zahtijevaju mn~gobroJne spoJne kabele, a u slucaju kvara
iustava automatike gube se mformaCIJe o procesu.
Zbog toga se kao ekonomicnije i efikasnije rjesenje sve vise primje':'juju ~ikrop­
rocesorski distribuirani sustavi. Za distribuirane sustave ~araktcnslicno Je da se
JIOred svakoga upravijanog iii nad~iranog postroje~a 1h diJeia postroJCOJll post~v­
ljaju podstanice, odnosno mikroracunaia s upraviJacko-nadzorno'!l funkciJOID hiJe~
rarhijskog nivoa, a dio prikupijenih i obradenih podataka saiJe se u centraim
aadzorni susta v.
. Distribuirani sustavi automatizacije s mikroracunalima vrio su fleksibiini s
obzirom na konfiguraciju te omogucuju postojanje vise centrainih stanica, vise
hijerarhijskih stupnjeva upravijanja i nadzora, te veCi broj mjesta na kojima se
prezentiraju podaci, odnosno otkuda se upraviJa.
·_ Sve veca primjena mikroracunaia na brodu za_ raziicite fu.nkcije (stabiinost br~da,
optimiranje potrosnje goriva, satelitska navig~ciJa 1 komun.'kac•Ja, podac1 vezam uz
ure4aje na brodu i brodske siuzbe) dovod1 do st~aranJa koncepta mtegrainog
sustava broda, koji podrazumijeva medusobnu razmJenu podataka Izmedu pojed•-
llib mikroracunaia i mogucnost njihova centraiiziranJa.
Na si. 3. je prikazana konfiguracija integrainoga brodskog informacijskog susta-
va koji saCinjavaju Koncarev procesno-informacijski sustav PRO MIS 100 1 admi-
nistrativni sustav ADMIS.
Sustav PROMIS 100 sastoji se od procesnih stanica MP 100 i 200, zaduzenih
za primarnu obradu ulazno-izlaznih signaia, te operaterskih stanica MV 820 pre-
ko kojih se odvija komunikacija covjek-sustav. RazmJena podat~ka IZmedu
MP stanica medusobno te s operatersk1m stamcama MV 820 odviJa se. preko
brze interne komunikacije brzinom od 153,6 kiiobauda. BroJ operatersk1h sta-
nica MV 820 odreden je brojem upravijackih mjesta (kontroh1a soba stroJar-
nice baiasta tereta komandni most i dr.). Broj procesmh stamca OVISI o broJU
sign;ua koji 'se obr~duju i funkcijama za koje je sustav namijenjen te varira od
broda do broda.
Sljedeee funkcijske cjeline, odnosno podsustavi mogu se ukljuCiti unutar sustava
PROMIS 100.
978--- - - - - - - --- - - TRANSPORTNI SISTEMI I OPREMA llektricna oprema na plovnim objektima _ ----- - - - ___ 979
Alarmno-mjerni podsustav sluzi za nadzor svih znacajnih parametara (digitalnih i
analognih signala) glavnoga pogonskog stroja, pomocnih strojeva, brodskoga
elektroenergetskog sustava i drugog, a u slucaju nenormalnih stanja pogona
alarmira posadu, generirajuCi alarme.
Alarrnna sekvenca je prisutna na ekranu monitora, u kontrolnoj sobi strojarnice,
ina obavjestajno-pozivnim panelima koji se nalaze na mostu, u kabinama casnika i
a azajednickim prostorijama. Ostale funkcije ovog podsustava:
2 :; proracun srednje temperature ispusnih plinova i devijacije za svaki cilindar
Q - aktiviranje akcijskih grupa (npr. SLOW, DOWN, SHUT DOWN) te rotacijskih
~ svjetala i sirena
.,. grupiranje alarma
~ DMA funkcija (Dead Man Alarm).
~ Podsustav balasta i tereta namijenjen je za nadzor i upravljanje tankovima vode i
~~· .Ova. Ovaj podsustav izracunava koliCinu tekuCine u tankovima s korekcijom s
,. llbzirom na trim, mjeri gazove te uzduzni i poprecni nagib broda (trim i list) i
t(lf&Vlja ventilima i pumpama sustava balasta i tereta. Kod kontejnerskih brodova
: 11111tar podsustava balasta, implementirana je specijalna protunagibna funkcija
' wia ima zadatak da djelovanjem na balastiranje broda prilikom ukrcaja i iskrcaja
! ltlela odrfava nagib broda unutar dozvoljenih granica.
~ Podsustav daljinskog upravljanja glavnim strojem namijenjen je za daljinsko auto-
::C ·t matsko upravljanje brodskim pogonskim strojem, sto znaci da se izravnim pomica-
ajem rucice telegrafa na komandnom mostu obavljaju sve funkcije nadzora i
upravljanja glavnim strojem, bez potrebe prisustva i intervencija osoblja u kontrol-
i noj sobi strojarnice ili u strojarnici za vrijeme rada stroja.
·S Podsustav moze obavljati sljedece funkcije:
QQQ •
'2
- upucivanje, zaustavljanje i reverziranje glavnog stroja
- regulaciju brzine vrtnje stroja
j - optereeenje i rastereeenje stroja
• - naredbodavnu komunikaciju izmedu komandnog mosta i kontrolne sobe stro-

~
] jarnice
I • - sigurnosne zastitne funkcije (SLOW DOWN, SHUT DOWN)

.·.~" - upravljanje u slucaju nuzde

- alarrnne funkcije.
i Podsustav automatike generatora obuhvaca ove funkcije nu~ne za ispravan i

l kvalitetan rad brodske elektrane:

- automatsku sinkronizaciju
- kontrolu frekvencije
- automatsku raspodjelu tereta izmedu generatora
- start/stop generatora, ovisno o velicini tereta na sabirnicama brodske mreze
- programirano opterecenje cime se sprecava preoptereeenje u slucaju prikljuci-
vanja velikih trosila
- "black-out" funkcija
- automatsko predpodmazivanje dizelskog motora
- alarrnne funkcije.