1.

Postoji nekoliko tipova nerona, a struktura svakog od njih uvjetovana je njegovom

funkcijom. Poveži tip neurona s njegovim opisom i/ili funkcijom:

Interneuroni- nalaze se u mozgu i leđnoj moždini, najčešće imaju više dendrita i razgranatih
aksonam koji im omogućuju povezivanje s većim brojem neurona
Piramidalne stanice- nalaze se u motoričkoj kori mozga, prenose motoričke naredbe od
mozga do leđne moždine, aksoni stanica duljine i do 1m
Gama motorički neuroni-inerviraju kontraktilna vlakna smještena unutar mišićnih receptora
Osjetni(aferentni) neuroni- linearne su strukture, jedan akson povezuje završetke senzornih
receptora s tijelom stanica neurona
Alfa motorički neuroni- pružaju se od leđne moždine, imaju puno dendrita i dugačak i
razgranat akson za inervaciju većeg broja mišićnih vlakana u skeletnim mišićima

2. Svi neuroni (živ. Stanice) u središnjem živ. Sustavu okruženi su glija stanicama. Koja je
prvenstvena uloga glija stanica u odnosu na neurone?

a) služe prvenstveno za komunikaciju između neurona

b) služe i prvenstveno za prijenos živčanih impulsa

c) služe prvenstveno kao poveznice s osjetnim receptorima

d) služe im prvenstveno kao metabolička podrška

3. Kad govorimo o tzv. Mišićnim mapama u motoričkoj kori, možemo tvrdit da su mišići u
motoričkoj kori zastupljeni proporcionalno:
a) sili koju mogu generirati
b) svojoj veličini
c) svojoj strukturi
d) zahtjevima za preciznošću pokreta za koji su odgovorni

4. Moždana kora podijeljena je na dvije simetrične polovice. Lijevu i desnu hemisferu.

Svaka hemisfera sadrži motoričku koru koja se dijeli na tri područja (polja). Koje
područje NIJE dio motoričke kore?
a) primarna motorička kora
b) premotoričko područje
c) dodatna motorička kora
d) dodatno motoričko područje

5. Iz leđne moždine izlaze parovi spinalnih živaca, a svaki je živac povezan s leđnom
moždinom putem dva korijena. Kako se nazivaju ti korijeni?
a) lijevi i desni korijen
b) prednji (ventralni) i stražnji (dorzalni) korijen
c) gornji (superiorni) i donji (inferiorni) korijen
d) bliži (proksimalni) i dalji (distalni) korijen
6. Periferni živčani sustav sastoji se od aferentnih i eferentnih puteva. Koja je uloga
aferentnih puteva?

a) prenose motoričke naredbe (u obliku živčanih impulsa) od središnjeg živčanog sustava do

mišića
b) prenose motoričke naredbe (u obliku živčanih impulsa) od motoričkih receptora do
središnjeg živčanog sustava
c) prenose senzorne informacije (u obliku živčanih impulsa) od središnjeg živčanog sustava do
mišića
d) prenose senzorne informacije (u obliku živčanih impulsa) od senzornih receptora do
središnjeg živčanog sustava

7. Spojevi između dvaju živčanih stanica-sinapse- mogu biti?

a) električne i kemijske sinapse

b) kemijske i živčane sinapse
c) živčane i električne sinapse
d) električne i metaboličke sinapse

8. Živčana stanica je __________ stanica u ljudskom organizmu. Koja riječ nedostaje za

točnu tvrdnju?

a) najsloženija
b) najveća
c) najmanja
d) najjednostavnija

9. Smatra se da postoje 4 regije mozga koje imaju značajnu ulogu u motoričkoj kontroli.
Koja od navedenih regija mozga NE pripada među spomenute 4?

a) motorička kora
b) mali mozak
c) bazalni gangliji
d) moždano deblo
e) talamus

10. Koliko ukupno parova spinalnih živaca izlazi iz leđne moždine?

31
11. Kako se naziva spoj dviju živ. Stanica (tj. kako se naziva mjesto spajanja dvije živ.
Stanice)?
Sinapsa
12. Neuroprijenosnici (neurotransmiteri) su tvari koje igraju važnu ulogu u širenju akcijskog
potencijala na razini spojeva dviju živ. Stanica. Kako se naziva najpoznatiji ekscitatorni
neuroprijenosnik u ljudskom tijelu?
Acetilkolin
13. Razlikujemo sinapse između dvijue živčane stanice i sinapse između živčane i mišićne
stanice (tzv. Neuro-muskularne sinapse). Gdje nalazimo neuro-muskularne sinapse?
U motoričkim jedinicama
14. Živčani sustav je dinamičan sustav, što znači da se neprekidno stvaraju novi spojevi a
obnavljaju oni oštećeni. Također, spojevi koji se često koriste poboljšavaju se i
proširuju, a s ciljem proširenja njihovog kapaciteta i povećanja brzine prijenosa
zivcanog impulsa. Kako nazivamo taj kapacitet za neprekidno mijenjanje i obnavljanje
koji je zapravo neophodan da bi se omogućio rast, razvoj i prilagodba (adaptacija
sustava)?
Plastičnost
15. Koja su dva osnovna načina prijenosa motoričkih naredbi iz motoričke kore prema
mišićima?
Piramidni i ekstrapiramidni trakt
16. SŽS odgovoran je za nadzor i kontrolu cijelog tijela, uključujući i mišiće, a sastoji se od
mozga i perifernih živaca.
Netocno
17. Funkciju vestibularnog sustava moguće je odvojiti na koje dvije komponente?
a) mehaničku i statičku funkciju
b) mehaničku i fiziološku funkciju
c) fiziološku i anatomsku funkciju
d) statičku i dinamičku funkciju
18. Vestibularni aparat zauzima središnje mjesto u?
a) odašiljanju motoričkih naredbi prema mišićima
b) priupljanju senzornih informacija s periferije
c) održavanju ravnoteže tijela
d) integriranju kinestetičkih informacija
19. Od čega se sastoji vestibularni sustav?
a) kinestetičkih receptora
b) vizualnih receptora
c) polukružnih kanalića i otolitnih organa
d) proprioceptora
20. Vestibularni sustav je sustav odgovoran za?
a) osiguravanje informacija o ekstremnim kutevima u pojedinim zglobovima
b) osiguravanje informacija o napetosti pojedinih mišića
c) osiguravanje informacija o orjentaciji i o položaju cijeloga tijela
d) osiguravanje informacija o stanju pojedinih mišića, zglobova i ekstremiteta
21. Kako se nazivaju fotoreceptori u oku odgovorni za gledanje danju i općenito kada ima
puno svjetlosti?
Čunjići
22. Osjetne informacije koje pristižu u SŽS iz vizualnog, vestibularnog i kinestetičkog
sustava najčešće se podudaraju, no ponekada mogu biti i proturječne. Kad su vizualne
informacije u sukobu s informacijama iz drugih receptora, najčešće vjerujemo onome
što vidimo. Kako nazivamo vid u kontekstu?
Dominantan senzorni modalitet
23. Ljudi konstantno pomicu oči kako bi fokusirali predmet interesa na dio oka koji pruža
najbolji prijem svjetlosnih signala?
Foveola
24. Vestibularni aparat je usko povezan s osjetilom vida. Ako dođe do neslaganja
informacija koje potječu od osjetila vida i vestibularnog aparata, što se događa npr. Pri
vožnjama u zabavnim parkovima, može doći do osjećaja mučnine.
Kinetoza
25. Kako se naziva osjetna struktura oka čiji fotoreceptori apsorbiraju svjetlost koja ulazi u
oko?
Mrežnica
26. Vestibularni aparat smješten je u?
Unutrašnjem uhu
27. Kako se nazivaju fotoreceptori koji su aktivni kod slabije svjetlosti te osiguravaju
gledanje noću?
Štapići
28. Otolitni organ, kao dio vestibularnog sustava, sastoji se od utrikulusa i sakulusa?
Točno
29. Polukružni kanalić kao komponenta vestibularnog sustava reagiraju na linearno
(horizontalno i vertikalno) ubrzanje glave?
Netočno
30. Polukružni kanalići kao dio vestibularnog sustava, sastoje se od gornjeg, horizontalnog i
stražnjeg kanala. Kako su međusobno smješteni ti kanali?
a) svi kanali u nizu jedan iznad drugog
b) svi kanali u nizu jedan iza drugog
c) smještaj kanala varira od osobe do osobe
d) svaki kanal pod pravim kutem u odnosu na druga dva
31. fali jedno pitanje: ODGOVOR: Mrežnica
31. Golgijev tetivni organ- receptori koji se nalaze u točki spajanja tetive i skeltnog mišića
su najpodraženiji kada je mišić?
a) najkraći (dakle pri kontrakciji mišića)
b) izrazito umoran
c) relaksiran (dakle kada je mišić opušten)
d) najduži (dakle pri istezanju mišića)
32. Kožne receptore možemo podijeliti na receptore koji se nalaze uz površinu kože i
receptore koji se nalaze dublje u koži. Koji se nalaze dublje u koži?
a) Pacinijeva tjelešca
B) Merkelovi diskovi i Meissnerova tjelešca
c) Ruffinijeva tjelešca i Krauseova tjelešca
d) završetci živaca obavijeni oko folikula dlake
e) slobodni završetci živaca
33. Mišićno vreteno je primarni izvor osjetnih informacija iz skeletnih mišića. U kojim je
mišićima receptor posebno brojan?
a) u mišićima smještenim dublje u tijelu, neovisno o njihovoj veličini i funkciji
b) u malim mišićima koji su zaduženi za preciznu kontrolu pokreta (npr. mišići šake)
c) u mišićima smještenim blizu površine kože, neovisno o njihovoj veličini i funkciji
d) u velikim mišićima sposobnim za generiranje velike mišićne sile (npr. mišići ekstenzora
trupa)
34. Mišićno vreteno osigurava informacije o apsolutnoj veličini istezanja mišića, ali također
i o:
a) relativnoj veličini istezanja mišića
b) brzini promjene istegnutosti mišića
c) brzini promjene generiranja mišićne sile
d) apsolutnoj sili generirano mišićnom kontrakcijom
35. Koja je funkcija receptora u zglobovima?
a) primarno informativna, jer ti receptori osiguravaju pouzdane informacije pri uobičajenim,
prirodnim pokretima
b) primarno zaštitna, jer ti receptori signaliziraju potencijalno štetne položaje zglobnih
tijela
c) i zaštitna i informativna, jer ti receptori osiguravaju pouzdane informacije pri cijelom
rasponu pokreta u zglobu
d) funkcija receptora u zglobovima još uvijek nije razjašnjena
36. Gdje NISU smješteni kinestetički receptori?
a) u tetivama
b) u mišićima
c) u zglobovima
d) u koži
e) u kostima
37. Zadržavanje istegnutog položaja mišića stvara napetost u mišićima i tetivama, a
prisutnost te napetosti uzrokuje podraživanje gto i njegovu aktivaciju. Aktivacija gto
poništava djelovanje mišićnih vretena u istegnutome mišiću te se mišić opušta bla bla.
Kako se naziva ovaj fenomen?
Autogena inhibicija
38. Čovjek je u svakom trenutku svjestan pozicije svojih segmenata tijela u prostoru i
međusobnih odnosa tih pojedinih segmenata
Kinestezija
39. Koji se pojam odnosi na informacije o kretanju i orijentaciji tijela i tjelesnih segmenata
u prostoru, a koji se prikupljaju putem kinestetičkih i vestibularnih receptora?
Propriocepcija
40. Golgijevi tetivni organi osjetljivi su i reagiraju na promjene u duljini tetive?
Netocno
41. Golgijevi tetivni aparati su najpodraženiji kad je mišić najkraći a mišićna vretena su
najaktivnija pri istezanju mišića?
Tocno
42. Intrafuzalna mišićna vlakna sposobna su sama po sebi izazvati mišićnu kontrakciju.
Netocno
43. Mišićno vreteno osigurava informacije o apsolutnoj veličini istezanja i o brzini
promjene istegnutosti.
Tocno
44. Što mjeri ( na što je osjetljiv) GTO?
a) duljinu (veličinu istegnutosti tetive)
b) silu (količinu napetosti u tetivi)
c) brzinu (koliko se brzo mijenja istegnutost tetive)
d) kut u zglobu (koji mišić i pripadajuća tetiva premošćuju)
45. Poveži el. jednozglobnog sustava s njihovom ulogom?
Mišić-motor
Tetiva- pevezuje motor s krutom karikom
Osjetni receptor- nadzire rotaciju
Neuron- regulira i kontrolira
Kost- kruta karika
46. Tijekom nastanka mišićne kontrakcije prepoznajemo nekoliko faza? Poredaj ih u
pravilnom redosljedu?
-na razini živčano mišićnog spoja (neuromuskularne sinapse), završetak živčanog vlakna
izlučuje neuroprijenosnik acetilkolin...
-električni signal putuje površinom, i uzduž, mišićnih vlakana
-električni signal uzrokuje otpuštanje kalcijevih iona u unutarstaničnu tekućinu mišićnog
vlakna
-kalcijevi ioni otkrivaju aktivna mjesta na aktinskim nitima i na njih se odmah zakače
-putem ovih spojeva (poprečnih mostova) svaka miozinska nit povlači...

47. Poveži naziv mišićne akcije s pripadajućim opisom akcije?

-Ekscentrična mišićna akcija- akcija pri kojoj se miš izdužuje; druge sile sprječavaju mišić u
skraćivanju
-Izokinetička- pri konstantnoj brzini kroz puni opseg pokreta
-Izometrička- duljina sustava mišić-tetiva se ne mijenja
-koncentrična-mišić se skraćuje te povlači dvije kosti na koje se spaja
-izotonička- akcija pri kojoj mišić održava istu napetost tijekom kontrakcije

48. Što je „inervacijski omjer“?

a) prosječan broj mišićnih vlakana po motoričkoj jedinici
b) omjer između senzornih i motoričkih mišićnih vlakana
c) prosječan broj senzornih neurona po motoričkoj jedinici
d) omjer između alfa i gama motoričkih neurona
49. Skeletni mišić kada se promatra kao tkivo ima 4 osnovna svojstva. Koje svojstvo iz
donjeg niza tu ne pripada?
a) svojstvo kontraktilnosti
b) svojstvo prilagodljivosti
c) svojstvo ekscitabilnosti
d) svojstvi konduktivnosti
e) svojstvo reaktivnosti
50. Koji kemijski element ima presudnu ulogu u tzv. Ciklusu poprečnih mostova?
a) Kalij (K)
b) Natrij (Na)
c) Kalcij (Ca)
d) Magnezij (Mg)
51. Unutar pojedinog mišića, motoričke jedinice se razlikuju ne samo po relativnoj veličinii,
nego i po svojim kontraktilnim svojstvima. Koja vrsta od navedenih vrsta motoričkih
jedinica ne postoji?
a) brzo kontrahirajuće motoričke jedinice, otporne na umor
b) sporo kontrahirajuće motoričke jedinice, otporna na umor
c) brzo kontrahirajuće motoričke jedinice, podložne umoru
d) sporo kontrahirajuće motoričke jedinice, podložne umoru
52. Postupak mjerenja mišićne aktivnosti?
Elektromiografija
53. Regrutaciju motoričkih jedinica unutar mišića kreće se nizom od malih prema velikim
motoričkim jedinicama. Kako se naziva ovaj princip regrutacije motoričkih jedinica, od
manjih prema većim?
Hennemanov princip veličine
54. Osnovna jedinica skeletnog mišića je mišićna stanica- mišićno vlakno. Mišićno vlakno
sadrži mišićna vlakanca ili?
Miofibrile
55. Kako nazivamo vanjsku ovojnicu koja oblaže cijeli mišić?
Mišićna fascija
56. Kako se naziva najmanja funkcionalna jedinica živčano- mišićnog sustava?
Motorička jedinica
57. Što motorički neuron i mišićna vlakna koji taj motorički neuron inerviraju zajedno čine
(tj. zajedno formiraju)?
Motoričku jedinicu
58. Tijekom života i procesa starenja dolazi do opadanja broja alfa motoričkih neurona.
Kako se zove proces koji aksone preostalih alfa motoričkih neurona razvijaju dodatna
terminalna vlakna...
Reinervacija
59. Zakon „sve ili ništa“ kaže da će jedan akcijski potencijal motoričkog živca, ako j
liminalnog karaktera izazvati aktivaciju svih mišićnih vlakana koja su inervirana tim
živcem?
Tocno
60. Svi mišići u tijelu ukupno čine približno ______?
a) 50%
b) 60%
c)30%
d) 70%
e) 40%
61. Segment mišićnog vlakanca između dviju susjednih Z- ploča?
Sarkomera

62. Poveži nazive mišića obzirom na broj zglobova koje premoštavaju s konkretnim
primjerom.
Dvozglobni mišići- npr. m.semimembranosus, m.semitendinosus, m.gastrocnemius
Višezglobni mišići- npr. mišići podlaktice koji flektiraju prste na rukama
Jednozglobni mišići- npr. m.brachialis, m.deltoideus, m.soleus
63. Poveži mišiće pri izvedbi neke motoričke radnje (nekog pokreta) s opisom njihove
uloge.

Mišići antagonisti- mišići čije je djelovanje suprotno od djelovanja primarnih pokretača

Mišići fiksatori- mišići koji osiguravaju stabilnost tijela dok antagonisti i sinergisti izvode
pokret

Mišići sinergisti- mišići koji pomažu agonistima u izvedbi određenog pokreta

Mišići agonisti- mišići koji izravno izvode određeni pokret- primarni pokretači

64. Poveži pojedinu skupinu mišića (promjena prema obliku) s karakteristikom pokreta koji
stvaraju.
Perasti mišići- relativno snažni pokreti
Lepezasti mišići- nema jedinstvenog smjera djelovanja mišićne sile
Vretenasti mišići- relativno opsežni, no ne i posebno snažni pokreti

65. Postoje tri osnovne ravnine pokreta i sukladno tome tri osnovne osovine (osi) pokreta.
Ako se neki pokret izvodi u

Frontalnoj (čeonoj) ravnini, taj se pokret izvodi oko sagitalne (središnje) osi
Transverzalnoj (poprečnoj) ravnini, taj se pokret izvodi oko longitudinalne (uzdužne) osi
Sagitalnoj (središnjoj) ravnini, taj se pokret izvodi oko transverzalne (poprečne) osi

66. Oblik mišića određen je odnosom mišićnih vlakana prema tetivi. Mišiće prema obliku
dijelimo u tri skupine.
Koja skupina mišića NE PRIPADA donjem nizu?
a) perasti mišići
b) izduženi mišići
c) lepeasti mišići
d) vretenasti mišići
67. Pokretni zglobovi sastoje se od tri komponente. Koja komponenta NIJE dio pokretnog
zgloba?
a) zglobni tetivni sklop
b) zglobna tijela s hrskavičnim zglobnim plohama
c) zglobna šupljina
d) zglobna ovojnica (čahura)
68. Pokret abdukcija/adukcija ruke u zglobu ramena izvodi se u kojoj ravnini i oko koje osi?
a) u sagitalnoj ravnini i oko transverzalne osi
b) u sagitalnoj ravnini i oko longitudinalne (uzdužne) osi
c) u frontalnoj (čeonoj) ravnini i oko sagitalne (središnje) osi
d) u frontalnoj (čeonoj) ravnini i oko transverzalne (poprečne) osi
69. Koliko kostiju sadrži tijelo čovjeka?
205
70. Mišićni sustav čovjeka sastoji se od koliko mišića?
327
71. Sile koje generiraju mišići stvaraju pokret, ali također i stabiliziraju zglob. Sukladno
tome, mišiće smatramo sekundarnim stabilizatorima zgloba. Koje strukture smatramo
primarnim stabilizatorima zgloba?
Ligamente i zglobnu čahuru.
72. Kako nazivamo iznimno važan fenomen mišićne aktivnosti koji omogućava izvedbu
samog pokreta i bez kojeg zapravo pokret nebi bio izvediv? Ovaj fenomen karakterizira
simultna (istovremena) relaksacija jednog mišića i kontrakcija njegovog antagonista.
Recipročna inhibicija.
73. Pokretne zglobove je moguće klasificirati po kriteriju broja ravnina u kojima je moguća
izvedba pokreta odnosno prema broju osovina (osi) oko kojih je moguća izvedba
pokreta (u određenom zglobu). Tu klasifikaciju nazivamo klasifikacija prema
Broju stupnjeva slobode
74. Najkraća dužina mišića (pri kontrakciji) određena je time u kojoj mjeri se aktinske i
miozinske niti u svakoj sarkomeri mogu preklopiti.
Točno
75. Uzdužan raspored mišićnih vlakana kod vretenastih mišića ima za posljedicu da je
generirana mišićna sila približno okomita na uzdužnu os mišića.
Netočno
76. Kako nazivamo ponašanje mišića pri čemu mišić (ili mišići) koji je anatomski antagonist
zapravo pomaže mišiću (ili mišićima) agonnistu u izvedbi pokreta?
Lombardov paradoks
77. Koja je funkcionalna uloga mišića stražnje lože (mišića stražne strane natkoljenice)
prilikom podizanja iz čučnja?
a) fiksatori)
b) sinergisti
c) agonisti
d) antagonisti
78. U kojoj ravnini se odvija kompleksni pokret koraka (penjanja) uz stepenice?
U sagitalnoj ravnini
79. Reinervacija odgovor
80. Svjetlost koja ulazi u oko apsorbiraju fotoreceptori i osjetne strukture oka.
Retine=osjetne struktre oka
81. Kada govorimo o tzv. "mišićnim mapama" u motoričkoj kori, možemo
tvrditi da su proksimalno smješteni išići u motoričkoj kori zastupljeni:
b) i ipsilateralno i kontralateralno