tif~-.-~~...

·--~'""·-·---"""~~-""'--""-~----~-:~:·_"'". :""' .....

..:_""'~:....~~~---~-. .~-. ,.:.:~" :. .,_...~""'-·:""~:.~""-,O,:""''~.a...~~:~""·.:""':~"".:""~~..."··""'-~...·=~~~~:__""'~.;w."":..~...~""'..:.:-:'.~:...-~~-~·-·~:..~~~·.~-~__:-.__-:-:-..-:-:.. -:-..~..- ._:-:-·.:...~.. ---;:. .:-:_-·~--- ~~~~~=~~~·""---~~-·-~··~~~-~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~~
r

Biblioteka Naprijed Stanis{aw Ossowski

Urednici
DANKO GRLIĆ
IVAN KUVAČIĆ
ANTUN ŽVAN
KLASNA STRUKTURA
U DRUŠTVENOJ SVIJESTI

Preveo s poljskog
VLADIMIR LAY

Naslov originala:
Stanistaw Ossowski
STRUKTURA KLASOWA W SPOtECZNEJ SWIADOMOSCI
-t.6dzkie Towarzystwo Naukowe Widzia-1' 11 nr 21
t6di, 1957. ' '
Zakfad Narodowy im. Ossolinskich w~ Wrod'awiu
@ Stanistaw Ossowski, 1963. ·
e3W) naprijed

ZAGREB, 1981.
 am7ričk.i .credo, .koji je tako koristan za vladajući sistem
pr f!azi IZ dru~1h Pr.emisa. Kao i u drugim kapitalistički~
01
~e~ Jama, tako 1. o_vdJe propaganda, širena od strane vlada-
~uc:_ klase, smanJUJe oštrinu suprotstavljanja u gledanju na
D~~stvenu
1 struk!uru, budući da umanjuje ideju klasne borbe.
votomnu dr_ustvenu strukturu u Sjedinjenim Američkim
?rzavam~. valJa. tražiti negdje drugdje - na terenu odnosa
Izm7?u biJe!og l crnog stanovništva. Na tom se polju diho-
tomiJa zadrzala sve do naših dana· kao svto znamo u .
d v . · , ]uzmm
7~ava~a, .u struktun poput kastinske, između »Crnca« i
biJelog covJeka nema srednje kategorije.24
• 3 .. Za vri~e:ne r~zdoblja društvenih borbi, tendencija shva-
~anJa pos!?Jeceg s1ste~a ~ terminima dihotomne sheme, kao
~ t~ndenCIJa zanemanv~nJ.a srednjih položaja između grupa
OJe s.e me~usobno pobiJaJu, postaje važan faktor propagan-
d7 omh k~]Ima strategija vlastite borbe sugerira naglašava-
nJe s~mo ~edn~ linije fronta. U 1789. godini bilo je poželjno
povez1v~nJe s.v1h klasa s francuskim trećim staležom za bor-
bu pro~1v a;1stokracije i starog režima. U svojoj poznatoj
rasp:av1. Q~ est-c;e que le Tiers Etat (Šta je to treći stalež)
Abbe S1eyes pnhva.ća kon:~pciju suprotstavljenosti dviju
:asa, J~e.rmanske (anstokraciJa) i romansko-galicijske, koju
]e :mcm]av~lo .ostalo s!anovništvo. Ovu je podjelu, u vrijeme
Lu]~ XIV, 1zmo ~enn de Boulainvilliers iz potpuno drugih
motiva. ! ?~5. godme Babeuf, dijeleći stanovništvo Francuske
na 24 mih]una stvarnih proizvođača, koji ne posjeduju sred-
stva potre~na za proizvodnju u svrhu zadovoljenja svojih
elem:n~arn.Ih potreba, i na jedan milijun eksploatatora, ne
spomm.1~ lJude srednjeg ekonomskog položaja. Marx i En-
gels. ko.11ma strategija borbe također nameće dihotomnu sli-
~u•.društva, projiciraju tu sliku u budućnost, ne iskrivliava-
JUCl suvremenu stvarnost, te postuliraju polarizaciju društva
kao rez~ltat daljnjeg historijskog razvoja.25 Marksistički di-
h?tomm aspek! ?.ruštvene strukture kasnije će biti obogaćen
d~hotomno~ VIZIJom kulture- i to ne bez veze s militant-
mm .funkciJ.ama marksističke doktrine. Ovo će naći svoj iz-
raz, tn~er al~a, u Lenjinovoj teoriji o »dva pokreta u kulturi«.
OvdJe POJe~~ostavnjeno viđenje klasne strukture nije sa-
~o stv~r ?>S~CI]alne perspektive« kao u prethodno razmatra-
n~~ pnmJenma: ono je istovremeno rezultat svjesne strate-
giJe borbenog pokreta.
24
Vidi glavu VII, poglavlje Kontrastna osnova.
!s En.gels ta~vu polarizaciju putem nestanka srednje klase (Ruin
der ~l~rnen M1tt~lklasse) objelodanjuje 3 godine prije izlaženja Ko-
mumshčkog Mantfesta. Op. cit., str. 279.
40
3
Shema gradacije
v •
Međuklase u dvostrukoj interpretaciji
U posljednjem dijelu prethodne glave bilo je riječi o činje­
nicama koje kompliciraju sliku društvene strukture i name-
ću koncepciju međuklasa, što pak kolidira ~·· tendenc!jom
shvaćanja društvene strukture pomoću termma dvodJelne
sheme. Kao što znamo, činjenice bivaju nemoćne naspram
stereotipa koje pothranjuju emotivr1i motivi. Intelektualna
se shema, ukorijenjena u društvenoj svijesti, može u stano-
vitoj mjeri uspješno suprotstavljati stvarnosti. Prema potre-
bi se uvijek mogu naći argumenti i interpretacije u svr~u
opovrgavanja nepogodnih činjen~ca. T~k?. je .npr. n:oguce
raznolikost klasnih antagonizama 1zostav1h IZ shke drustvene
strukture interpretirajući jedan od tih antagonizama kao bi-
tan, dok se ostale tretira kao »svađe u obitelji«.
Postoje ipak raznorodni društveni uzroci zbog kojih te
činjenice dobivaju na znač7nju i J:oji ..omoguć~vaju da se
društvena stvarnost pokazuJe u slozemJem obhku od onog
u kakvom se pokazuje u dihotomnoj shemi. Oštrina podjele
društva na dva suprotstavljena dijela, čije je ispoljavanje u
ir' ;resu određenih klasa, može kolidirati s interesima dru-
gih klasa. Različiti načini perci!?irar_;)a kl~.sne ~trukt'!:e :r:e
mogu se uvijek objasniti na ovaJ nacm. -NIJe tesk? .naci pn-
mjere društava u kojima su u istom klasnom milJeu di~o­
tomna i tročlana percepcija istog društva međusobno zamJe-
njive, zavisno od situacije.:'\Nećem~ se .~V:dje zad7ž~vati :r:a
tome zašto je npr: sv .. Ivan Zlatousti, kOJI Je u SVOJOJ poveli-
koj rukopisnoj ostavštini dao ta~.o realističn~ sliku. dru.štve-
nog života svog vremena, u ramJem _razdoblJU svoJe _dJelat-
nosti di j elio kršćansko društvo na tn klase1, a nekoliko go-
dina kasnije, nakon imenovanja za biskupa Carigrada, po-
jednostavnio društvenu strukturu u svojoj paraboli o _gr~du
bogatih i gradu. siromašnih, razlikujući samo bogate 1 s1ro-
1 Propovijed 85. O svetom Mateju.
41
mašne bez posredujuće klase. Interferiranje dihotomne she-
me i tročlanih shema u djelima Marxa razmotrit ćemo u
j edno j od narednih glava.
Uvođenje posredujućih klasa ne zatvara mogućnosti vrlo
raznovrsnom interpretiranju društvene strukture, jer posre- ,
dujuće klase mogu igrati različite uloge u slici društva. Po~
stoje dvije ekstremne koncepcije posredujućih klasa kojima
odgovaraju dvije percepcije tročlane strukture: jednu može-
mo vezati za Marxa,\ a drugu za Aristotela.
P..reJ!l~_P!:.Y~J-kQ~~ji, dijametralno· suprotne klase su
osnovne klase u društvenoj strukturi. Srednja klasa je manje
važna i manje stalna. Ona se iskazuje kao tipična marginalna
klasa koja se u slučaju oštrih sukoba udružuje s jednom ili
drugom od dviju suprotstavljenih klasa. Njeno postojanje ne
oduzima društvenoj strukturi dihotomni karakter, već je sa-
mo ublažava. Moglo bi se reći da u toj koncepciji tročlanost
prouzrokovana postojanjem srednj~ ,klase znači odstupanje
od idealnog tipa dihotomne podjele ..\
Prema-drugoj-koncepciji, osnovna klasa je srednj1J. klasa.
Bogati i siromašni predstavljaju klase koje označavaju od-
stupanja od normalnih pozicija. U tročlanoj shemi Aristotela,
nije dakle marginalna srednja klasa, već su to u stanovitom
smislu ekstremne klase.
Između tih dviju međusobno isključivih interpretacija tro-
člane strukture, između Marxove i Aristotelove koncepcije
srednje klase nalazi se prostor za »neutralnu« interpretaciju,
u kojoj bi sva tri člana društva zauzimala manje-više ravno-
pravan položaj.
Govoreći o Aristotelovoj koncepciji, moramo ipak imati
na umu da za Aristotela to nije opis ondašnje stvarnosti: u
Politici on različito prikazuje društvenu strukturu pojedinih
grčkih gradova-država. Dominacija srednje klase u druš_tve-
noj strukturi za njega je ipak preduvjet dobrog uređe11ja.
U svim državama - piše Al.'listotel - postoje tri grupe sta-
novnika: vrlo bogati, vrlo siromašni i treća klasa - posre-
dujuća između ovih dviju. Ako postoji opća suglasnost da su
umjerenost :i sredina najbolji, onda će očigledno i u pogledu
posjedovanja srednja svojdna biti apsolutno najbolja. (Politika,
IV, 9, 3)
Dob:m uređenje mogu imati one države u kojdma postoji broj-
ni srednji stalež, jači od drugih dvaju zajedno, m ako to ne
može biti, onda od svake od njih. (Politika, IV, 9, 8)
Sv ..Ivan-Zlatousti,_ predstavljajući u tročlanoj shemi krš-
ć~n?ko društvo Antiohije s kraja IV stoljeća, pripisuje sred-
nJOJ klasi dominantna mjesto sa stanovišta brojnosti. a isto-
vremeno i najvažnije mjesto sa stanovišta društvene'k:oristi.
42
Prema ondašnjim pogledima Zlatoustog, srednja klasa, koja
živi skromno, ali ne trpi glad, obuhvaća veliku većinu sta-
novništva. Ona je sastavljena od ljudi koji rade. Bogati ne
rade. Klasa siromašnih u ranijoj se verziji pojavljuje- kak~
se čini - kao djelomično nezaposleni ili gotovo nezaposlem
proletarijat, djelomično kao profesionalni prosjaci, kojih je
u ondašnjim gradovima bilo vrlo mnogo. .
U nešto kasnije objavljenoj knjizi anonimnog autora lZ
2
Pelagonije, pod naslovom O bogatstvu, koja, prema Walteru,
sadrži inter alia polemični odgovor na argumente sv. Augu-
stina u obranu posjednika bogatstva, društvo je podijeljeno
također na tri klase pri čemu je kriterij stupanj bogatstva,
dakle onaj isti kao i u Ivana Zlatoustog. U svojim for~ula­
cijama ta tročlana gradacija podsjeća na Aristotelovu tn]adU.
Na filozofiju Aristotela također podsjeća teza da .su. boga~­
stvo (kada se posjeduje više nego što je potrebno) 1 slroma~­
tvo (kada se posjeduje manje nego što je potrebno) stanJa
nesuglasna s prirodom, da je s prirodo~ sugl~sna san:o sre-
dina između tih dviju krajnosti. To Je stanJe u koJem se
posjeduje upravo toliko koliko je potrebn~.. Brojčan~ propo~­
cije u tom tročlanom sistemu ipak su razhc1te od omh u anti-
ohijskoj propovijedi Ivana Zlatoustog. .
U verziji Zlatoustog, srednja je kla~~ bil~ tako ?ro~n~ k.ao
ona, kako to pokazuju rezultati istraz1vanp, u S]edmJen~~
Državama danas.s U autora knjige O bagatstvu proporClJ~
su bliže marksističkim analizama: većinu društva čine om
koji žive u bijedi i nestašici, a razlogom je njihovog siromaš-
tva postojanje malog broja bogatih ljudi... . .
Na početku modernog kapitalizma y tahJanskiJ?. gra~?v.l­
ma u doba renesanse, koncepcija troclane gradaciJe ?ac.l ~e
također teorijski temelj u filozofiji Aristotela:. U kapit~hsti­
čkim društvima XIX stoljeća ova će koncepCIJa postati vrlo
proširena, ali sada već bez pozivanja na Aristotela.
Shema gradacije društvenih klasa
Ako društvenu strukturu shvatimo kroz dihotomnu shemu,
vidimo društvo podijeljeno na dvij:vsuprot~tavlj~ne klase iz-
među kojih postoji odnos asimetncne z.av1snos~1. Sv~ku od
tih klasa karakterizira odnos prema onoJ drugo] k}~sL Kpn.:-
cepcija posredujućih klasa nameće shemu drugaci)e~ tipa.
Ovaj drugi način poimanja društvene str~kture ~azr-:amo
shemom gradacije: to je višečlana shema, ah- kao sto cemo
se kasnije uvjeriti - ne i jedina vrsta višečlane sheme. u
2 G. Walter, Les origines du communisme, Paris, 1931, str. 242.
a Usporedi glavu VII ovoga rada.
43
 toj se shemi društvo predstavlja u obliku stratificiranog si- vezama. Timokracija je bila takva struktura u kojoj status
stema triju ili ~~še. ~la~~' od kojih .je svaka u nekom istovjet- nije bio predodređen rođenjem. Klasičan je primjer za to re-
nom aspektu VISa Ih mz a od ostahh. Ovdj e j e također svaka forma Solona: podjela atenskog stanovništva na četiri klase
klasa određena svojim odnosom prema drugim klasama ali prema veličini dohotka, od kojih je svaka imala institucio-
ovaj se odnos ne shvaća kao odnos zavisnosti, već samo 'kao nalno ustanovljene političke povlastice i obveze. Slične re-
odnos poretka. · · · ··· · · --· ·· - · · ··· · ···· · forme, pri čemu se kriterij jednostavne gradacije javlja kao
osnova institucionalne podjele stanovništva na društvene
klase, poznavale su također i druge grčke republike. Pozna-
Jednostavna gradacija vala ga je također i povijest Rima. 4 Na početku našeg sto-
ljeća jedan je sociološki autor ustvrdio da se u demokratskoj
Valja razlikovati dvije verziJe sheme gradacije: jednostav- Švicarskoj ljudi vjenčavaju i zadržavaju prijateljske odnose
nu .~radacijl;l i sintetsk__u gr~daciju. Pod jednostavnom gra- unutar granica svoje porezne kategorije. Ukoliko bi ova iro-
daciJOm u sistemu drustvemh klasa podrazumijevam takvu nična opservacija bila točna, ovdje bismo imali timokratsku
koncepciju društvene strukture u kojoj je sistem viših i ni- koncepciju društvene strukture kao normativnog činioca u
ž~~ klasa ute~el~en na l)tupnjevanju. neke objektiVJ:!O mjer-
životu kolektiviteta.
lJIVe karaktens.t!~~·. Kon~retno, .ovdje je riječ o gradaciji U uvjetima relativne stabilnosti, klase diferencirane na
bogatstva, o vehcmi Imovme s koJom se raspolaže ili o stup- temelju ekonomskih kriterija ne.jednom .su_ stjecale--insti-
nju ličnog udjela u društvenom dohotku. O pripadnosti klasi tucionalizirani status kroz običaje modelirane po uzoru na
u ovoj koncepciji odlučuje stupanj bogatstva koji pojedinim
klasama određuje odgovarajući položaj u vertikalnom po- staleške distinkcije. U predrevolucionarnoj Americi, članovi
retku. malobrojne klase bogatih plantažera i trgovaca (persons of
O jednostavnoj gradaciji govorim samo u onim slučajevi­ quality) bili su oslobođeni tjelesnog kažnjavanja, a pripadao
~a kad odlučuje samo jedan .kriterij. Ondje gdje su uklju-
im je naslov Mr. ili gentleman (Gent.), što je savjesno isti-
cena. dva ili više nesumjerljivih kriterija pri određivanju po- cano na nadgrobnim spomenicima. Srec:lr1je imućni ljudi, no-
ložaJa u društvenoj strukturi, situacija se u određenom smi- sjednici vlastitih sredstava za proizvodnju, u Novoj Engle-
slu mijenja iz temelja, o čemu će biti riječ u nastavku. Iz skoj su se uzajamno nazivali: Goodman i Goodwife. Najam-5
tog ra~~oga smatrao sam potrebnim uvesti pojam sintetske nim radnicima, ljudima bez imovine, obraćalo se po imenu.
_gradaCIJe. 'stupanj bogatstva može označavati različitu društvenu
U ~~eJ?i .je.dno~~avne gradacije ekonomski kriterij, narav- ulogu ljudi iste profesije; U svom radu Le parfait negociant
no, mJ~_Jedmi kOJI.se J?O.~e koristiti. Mogla bi se npr. izraditi (Savršeni trgovac), objavl]enom 1675. godine, Savary na oštar
način suprotstavlja trgovca na veliko i trgovca na malo. Dva
6
gra~aciJa .klasa uzimaJUCI za njenu osnovu stupanj obrazo-
van]~· Ah .takve ~as koncepcije ovdje ne zanimaju, budući 4 Ovdje je prije svega riječ o reformi Servija Tulija. U prvim sto-
da msu odigrale mkakvu ulogu u povijesti društvene misli· ljećima Rimske Republike njeni su građani bili podijeljeni na 6 klasa
s takvim koncepcijama društvene strukture nismo se sretali na temelju popisa imovine: prema Titu Liviju, izborni zakon je prvoj
u društvenoj svijesti. Stupanj obrazovanja nekada može biti klasi (građani čija imovina prekoračuje vrijednost od 100.000 asa)
važ~n čir~ilac sintetske gradacije, ali ne igra nikakvu ulogu davao apsolutnu većinu glasova; pripadnici najsiromašnije klase bili
su oslobođeni od službe u vojsci, a nazivani su proletariji, koje je
on~Je,_gdJe se .?radacija klasa temelji samo na jednom kri- naslijedila radnička klasa našeg doba.
teriJU. _Govorec1 o shemi jednostavne gradacije u koncepcija- Kasnije, kad se Rimska Republika transformirala u principat, August
ma društvene strukture,j_!Ylamo, dakle, na misli jedino she- se rukovodio istim principom u svojim reformama: on je pripadnost
mu ekonomske gradacije.-~ senatorskom staležu uvjetovao porezom od milijun sestercija, a pri-
padnost viteškom staležu (equites), koje Walek-Czernecki smatra
S~ema j.e?~ostavne gradacije, s kojom smo se netom su- ekvivalentom engleske gornje srednje klase, porezom od 400.000 ses-
sreli u Polttt~t Ar~~t?tela, u Propovijedima Ivana Zlatoustog, tercija. Walek-Czernecki, Historia gospodarcza swiata staro:i:ytnego,
~ spomen~t?J ~nJ~Zl ?
b?_gatstvu, bila je ponekad utjelov- (Gospodarska povijest starog svijeta), tom II, str. 253-254.
5 K. Mayer, Recent Changes in the Class structure of the United
lJena u pohticklm mshtuciJama. U davna vremena timokrat-
ski sistem, što znači sistem.utemeljen na·načelima.~konomske States. Transaction of the Third World Congress of Sociology, vol.
III, London 1956, str. 68.
g:a?acij~, na popisu bogatstva, osnovan je na ruševinama 6 Usp. Maria Ossowska, Moralnosć mieszczaiiska (Građanski moral),
biVseg sistema, koji se temeljio na rodovskim i plemenskim str. 145-146.

44 45

'r'l"'' j •:. ·:~·.l~· l 'i l)!! ;;j •_i.' 54 *!fi+IA lj .fi iP.. If!"jAI\FFilfilii\I.P, JPF-IJjllJ':NPNP"'~I +i.if, l l 1<,<.<11 .,,.,.._,.P l l 1

u.. m .a•::u

stoljećaranije, Villon je bježeći od zakona napisao verZIJU
stare anegdote o Aleksandru Makedonskom i gusaru.7
Svijetli ga care ovako ukori:
»Gusarom, reci, zašto si tli posto?«
A onaj njemu spremno odgovori:
»Gusa:rom zašto nazivaš me prosto?
Zar zato što, kad morem vršim krađe
U malom brodu svijet vidi da plovim?
Ko ti da mogu silne opremit lađe,
Vojskovođom bih kao ti da slovJ.m!«
~Shema jednostavne gradacije dijelila je seljačka društva
na kategorije kmeta, malog posjednika i seosku sirotinju, ili
na kulake, srednjake i siromašne. U potonjem slučaju gra-
dacija imovine bila je uglavnom gradacija zemljoposjedniš-
tva mjerenog jutrima ili hektarima.'.-
Sintetska gradacija
Kad se u nemarksističkim krugovima govori o socijalnoj
stratifikaciji kapitalističkih zemalja Evrope i Amerike u ter-
minima hijerarhije klasa, ponekad je riječ o jednostavnoj
gradaciji klasa determiniranih ekonomskim kriterijem. Na
primjer, poznati britanski ekonomist Lionel Robbins u svojim
je razmatranjima o klasnim odnosima uveo pojam grupe s
nižim dohotkom (inferior income groups) umjesto pojma pro-
letarijata.8 Anketa Instituta za ispitivanje javnog mnijenja
u Francuskoj 1947. godine prezentirala je društvenu struk-
turu Francuske u terminima sheme ekonomske gradacije. 9
~_!i kad se u Engleskoj, Francuskoj ili u Americi govori
o srednjoj, višoj-srednjoj i višoj (middle, upper-middle, up-
per) klasi, ili kad se na stupcima mnogobrojne američke pe-
riodike diskutira o tome koliko ima društvenih klasa u Ame-
rici, ima se pri tome na umu hijerarhija klasa koja nije kon-
struirana prema jednostavnoj ekonomskoj gradaciji.
--Tako neki američki društveni znanstvenici razlikuju »dru-
štvenu klasu« i »ekonomsku klasu« 10 , a R:...~:~tex:_s, autor
7
Franc;ois Villon: Le Testament (Oporuka); prema prijevodu Vojmi-
la Rabadana. BiblioTEKA, Villon, djelo l, str. 69, Zagreb, izd. Stu-
dentski centar Sveučilišta u Zagrebu, OOUR Kulturne djelatnosti.
8
The Economic Basis of Class Conflict, Macmillan, 1939, str. 26.
9 Pitanje je glasilo: »Smatrate li da pripadate klasi bogataša, klasi
siromaha, bogatijem sloju srednje klase ili siromašnijem sloju sred-
nje klase?«
Citirano prema R. Centersu, The Psychology of Social Class Prin..::
centon Univ. Press, 1949, str. 223. ' stojanje visokog i niskog u društvu, teoretski J€ moguce 1ma~1 or~ohko
10
Usp. npr, H. Cantril, Identification with Social and Economic
Class, >>Journ. Abnorm. and Soc. Psychology«, 1943.
46
značajnog i interesantnog rada The Ps.ychol?gy of Social
Class uvodi distinkciju između drl,!štvemh sloJeva (stratum)
i kl~a (class). Sa Centersovog stanovišta,, hij~rarhija s!oje.':a
-(stratification) temelji se na nekom o~Jek~Ivnom kntenJ.u
.-koji je arbitrarno uzet kao osn9va rang1r~ll]a. Takva strati-
fikacija smješta se, dakle, u nasu .~hemu. _Je~nostavne grada-
cije_ iako teoretski za Centersa hiJerarhiJski odnos ne treba
biti,odnos bogatstva. 11 S druge strane, ovaj autor shvaća kla:
se kao grupe, pri čemu o pripadnosti grupi odlučuje ne ?eki
obje~tiyni. kriterij, već klasna svijest! koja mo~e u s~?l sa-
drfavatLviše vrsta kriterija. Ovo se 1sto odnosi na hiJerar-
h1jski sistem društvenih klasa, koji se, nasuprot stratifikaciji
Centersa, ne temelji na stupnjevanju jedne mjerljive osobine.
Shvaćanje društvene strukture u terminima stupnjevanja
(niže, srednje i više klase), koji se ne tumače kao jednostav-
na gradacija, nalazi, kako se čini, svoju. primje~u on~a kad
se pojavljuju novi tipovi hij:rarhije posl~Je st~lesk?g,~Ist~ma
i kad se pojam »visoko drustvo<~ presta~~ pOistovJeCivat~ ~a
zatvorenim krugom nasljedne anstoluaciJe. Iz_van mar.ksish:
čkih sfera utjecaja, a prije svega u anglosaskim zemlpma l
u Latinskoj Americi, ova se terminologqa. z~~r~ala ~':e ~o
danas, i u svakodnevnom jeziku, i u pobhc1stlc1 1 teoriJSkim
radovima. U viktorijanskoj Engleskoj i u ovoj dvadesetog
stoljeća, klasifikacija pojedinaca prema četveroste~eno.m si-
stemu klasa (upper, upper-middle, middle, lower) b1la.J~ op-
ćenito prihvaćena u građanskoj i malograđanskoJ sredim sve
do drugog svjetskog rata. . .. ,
Sudeći po komunikeju što ga je izdalo Mimstarsko VIJeC~
Demokratske Republike Njemačke ll. ~~pi?-j<l_ 1953, t:agovl
podjele na višu, srednju i nižu klasu nadzivJeh _su u toJ zem-
lji čak i promjenu društvenog sistema. U tom Je dokumentu
riječ o »srednjem staležu«, čiji se sastav ne poklap~ s. mar-
ksističkim shvaćanjem malograđanstva kao klase koJa Je de-
terminirana određenim odnosom prema sredstvima proizvod-
nje. U Sjedinjenim Državama neprestano susrećemo ovu she-
mu gradacije kako na području istraživanja, tako i diskusija
u kojima se 'razmatra društvena struktura ove zemlje, bilo
da je riječ o poznatim anketama Gallupovog Instituta 1939.
god. ili časopisa »Fortuna« (1940. god.), bilo o brojnim te-
renskim istraživanjima što su ih provodili različiti sociolozi,
bilo pak o pokušajima postavljanja opće teorije. Broj klasa
definiran »stupnjevitom« terminologijom varira od tri (up-
11 >>S obzirom da je stratifikacija samo izr~z kojim, s~ opi.suje po-
vrsta stratifikacije koliko se može pronaći objektivnih kriteriJa za
njihovo određenje<<. Op. cit., s. 15.
47

per, middle, lower) 12 do šest (upper-upper lower-upper up- ·
per-middle, lower-.middle,. u'I?per-lower, l~wer-lower ps' .
U anketama koJe propitUJU klasnu pripadnost shema se
često komplicira uvođenjem termina koji neposredno ne oz-
načav~ju stupanj u v gradacijL. ':fakav naziv je »radna klasa«
(worktng class). Posto se pokazalo da se termin lower class
sma.tra degradira~ućim i da ljudi nerado priznaju da su čla­
novi ~a~ve kla3e, sto.objašn~ava veliki ':dio onih koji se pred-
stav~JaJU kao cla~ovi srednJe. ~lase, t~oclana podjela je upot-
punJena umetanJem kategoriJe workmg class koja se našla
izm~~u rr:iddle cl~ss ~ lo.wer class. 14 Ova se kategorija može
razhcito mter:r~rebr~t~, bilo kao stupanj u stratifikaciji, neka
vrsta lower-mtd.dle.Ih upp~r-lower class, bilo kao grupa koja
se posebno razlikuJe ~ ?bzirom na vrstu zanimanja i tip iz-
v.~ra dohotka: 1! prvoJ mt~~pret~ciji riječ je o shemi grada-
CIJe, ~ d:~goJ .~nterpretaciJI radi se pak o shemi heteroge-
:r;og !Ipa Ih :adiJe o mterferenciji dviju različitih shema. Sli-
cna cetve~oclana shema korištena je u Zapadnoj Njemačkoj
1~46. godme,. samo .~to _je ovdje termin »radna klasa« (wor-
kmg class) b10 zamiJenJen terminom »radnička klasa« (wor-
kers' class).tl'i
Prilik~m istraživ:anja dr~štv:ene strukture provedenog u
ŠvedskoJ 1943. godme, u upitmku su razlikovane četiri dru-
št:rene ~lase: ..viša, viša-srednja, srednja, te klasa »radnika i
SVI~ ~mh koJI z.~uzimaju. sliča~ društveni položaj«. U ovom
~lucaJu konotac1~a stu~nJevanJa kod četvrte klase posve je
\
\
Jasn.a .. on~.za~z1ma mJesto nespomenute niže klase.
D1stmkc1Ja Između ekonomske i društvene klase u okviru
sh;n;te grada:ij~ temelji se na pretpostavci da društveni po-
J lozaJ de.termmir.a nekoliko činilaca i da se oni mogu bar u
određemm. g~amcama međusobno kompenziratL Nedostatak
oe,razovanJa 1}~ .inferiorna porijeklo mogu se ubiažifr eko-
:r;omskom moc1: (~o.uveau :iche mora biti bogatiji od drugih
elanova klase koJOJ strerm). Neadekvatan dohodak može u
?~ređenoj mjeri biti ublažen visokim društvenim statusom
1h p~k bo~atstvom predaka. Halbawachs je pisao: Odlika bo-
gatasa ne gubi se bogatstvom.
Sr:aga ..dol~ra ~laz~ u e'Y~opski .stereotip Amerikanca kao
po~lJednJl kntenJ sv1h VriJednosti. »U Americi novac odlu-
CUJe o položaju čovjeka: u Engleskoj, bar donedavno, tre-,
12 G~llup, »F?rtune«, Hollinshead (Trends in Social Stratification,
»~erica? Socwlogical Review«, 1952), Vol. 17, str. 679-686.
Ovo Je shema W. L. Warnera i P. S. Lunta (The Social Life of a
Modern Community, Yale Univ. Press, 1941); korištena je također od
str~ne autora. Deep South, University of Chicago Press, 1941.
U~pored1, Centers, op. cit. str. 32 i 211-213.
15 Ibtd., str. 225.
48
balo je čekati: novac je odlučivao čak o položaju djece« -
piše M. Ossowska u uvodu rada R. Lewisa i A. Maude The
English Middle Class.1 6 Ovo je očigledno neistinita teza ako
se uzme doslovno, a ne samo kao izraz »komparativne ka-
rakteristike«. Treba imati odgovarajući dohodak da bi se bilo
članom kako američke, tako i engleske upper class. Ali visina
dohotka, ne samo u Engleskoj već i u Sjedinjenim Državama,
nije za to dovoljan uvjet, osim ako on deset ili više puta ne
prelazi razinu prihvatljivu kao potreban uvjet za članstvo.
Warner i Lunt su u svom djelu Yankee City ustvrdili vi-
sot_stupanj korelacije između klasnog položaja i tipa zani-
manja.
»Bilo bi pogrešno - pišu ovi autori - klasificirati sve pred-
stavnike slobodnih profesija (all professional people) na vrh
ljestvice, a sve radnike na dno. Suviše mnogo oinilaca sudje·
luje u određenju društvenog položaja čovjeka da bi takvo
arbitrarno rangiranje moglo biti egzaktno«. 17
Kada god je u istraživanjima broj varijabli morao biti ogra-
ničen iz tehničkih razloga, autori su uzeli slijedeće pokaza-
telje klasne pripadnosti: profesiju, izvor prihoda, tip stano-
vanja i četvrt stanovanja. 1s U istraživanjima provedenim u
Detroitu, G. H. Lenski uzima u obzir dva za kvantifikaciju
podobna činioca društvenog položaja: to su dohodak i obra-
~je;-te dva kod kojih skala društvenog- prestiža nema,
obj~ktivnog pokazatelja: profesiju i etničko porijeklo. (Pri
tome -]e~ riječ o etničkim grupama kao što su Amerikanci an-
glosaskog porijekla, Skandinavci, Irci, Nijemci, Talijani, Po-
ljaci, Zidovi, Meksikanci i Crnci; o grupama čija su različi­
tost i hijerarhijski prestiž karakteristični za velike industrij-
ske gradove Sjedinjenih Država). 19 L. Reissman utvrđuje
klasnu pripadnost uz pomoć triju činilaca: profesije, dohotka
i .OPTazovanja.20
U istraživanjima Centersa, 370/o od onih koji su se sma-
trali članovima srednje klase i 100/o od onih koji su sebe
odredili za članove radne klase (working class) navelo je
kao glavni kriterij klasne pripadnosti_stil ži~ota.
21
16 Op. cit.
17 Op. cit., str. 261.
18 W. L. Warner, A Methodology for the Study of Social Class. U
skupnom radu: Social Structure, Oxford 1949.
19 Status Crystalization, »American Sociological Review«, 1954. god.
20 »U ovoj se analizi klasa određuje pomoću tri opće upotrebljavane
varijable - zanimanja, prihoda i obrazovanja.« Class, Leisure and
Social Participation, »American Sociological Review«, 1954. str. 79.
21 Anketa je sadržavala u odgovarajućoj rubrici slijedeće elemente:
zanimanje, prihod, stil života i usporedbu s ostalima.
4 Klasna struktura i društvena svijest 49
 U radu Warnera i Lunta, od četiri pokazatelja koji su uzeti
u obzir pri određenju klasnog položaja, dva su - i to tip
stanovanja i tip četvrti u kojoj se stanjuje - povezana sa
stilom života. »Demonstrirajuća potrošnja«, potrošnja za po-
kazivanje, o kojoj je raspravljao Veblen u svom klasičnom
djelu, 22 također je povezana sa stilom života kao kriterijem
klasne pripadnosti.
Znamo kako je stil života bio značajan u klasnim hijerar-
hijama evropskih građanskih društava. Dovoljno je prisjetiti
se poznatog rada Goblota Granica i razina (1925) ili poljskih
»romana običaja« s kraja XIX i početka XX stoljeća. U
tom su pogledu karakteristični čak i detalji. »Mi, ljudi iz
middle class- govorila mi je jednom 1934. godine vlasnica
skromnog pansiona u Londonu - čitamo 'Daily Telegraph'
ili 'Daily Mail'. Ljudi iz upper-middle class čitaju 'Times'.«
Nije tu bila posrijedi politička naklonost, jer su sva tri lista
bila manje-više konzervativne orijentacije. U Latinskoj Ame-
rici društvena i ekonomska klasa vrlo su daleko od toga da
budu identične. R. C. Beals piše:
Izvori bogatstva, obiteljski položaj, klasna svijest, prestiž od-
ređenih zanimanja i duboko uvriježena suprotnost !između
onih koji rade rukama i onih koji su slobodni od fizičkog ra-
da, sve to zadržava veliku simbol!ičku vrijednost. 23
Postoje neka društva u kojima je gradacija, koja se tobože
~emelji samo na jednom kriteriju, zapravo sintetska gradaci-
Ja. O takvom nečem riječ je npr. ondje gdje se socijalna stra-
tifikacija temelji na zanimanjima pojedinaca, počevši od ne-
kvalificiranih radnika pa do slobodnih zanimanja ili velikih
industrijalaca. Takvu gradaciju »socioekonomskih grupa«
k?risti npr. Hollingshead. 24 Budući da se hijerarhija zanima-
n:la ne poklapa s hijerarhijom dohotka, mora se oslanjati na
smtezu različitih činilaca izvedenih iz klasne svijesti. Takva
sinteza zavisi od sredine. Tako profesionalna hijerarhija koju
je prihvatio Hollingshead nije identična s hijerarhijom pro-
fesija koju provodi Centers. 25
22
T. Veblen, Teorija dokoličarske klase, Beograd, Kultura, 1966. g.
23
Social stratification in Latin America, »American Journal of So-
ciology«, 1953, Vol. LVII, str. 330.
24
»American Sociological Review«
Trends in social stratification,
1952, str. 682. i druge. ' pim učilištima, kao što su Eton, Oxford Ih Cambndge, CIJe-
25
L. Corey spominje nekoliko takvih faktora u svojoj studiji: The
.ru:iddle Class, »The Antioch Review«, 1945. (ponovo objavljeno u zbor-
mku »Class, Status and Power«. Izd. R. Benedix and S.M. Lipset, The
Free Press, Glencoe 1953, str. 378-380)
50
Imovinske privilegije u sintetskoj gradaciji
Stil života nije osobina podobna za rangiranje prem~ nekoj
jedinstvenoj skali .kao što su. boga:stv~o ili obraz.~vanJe. K.ao
klasna karakteristika, međutim, stil zivota se priJe svega ;z-
vodi iz razmjera i oblika potrošnje. Stil života se reflektira
u inidividualnom budžetu. Veličina budžeta, dakako, ne pret-
postavlja određeni stil života (ista svota novca vt?ože se p~­
trošiti na vrlo različite načine kad se prekorac1 tzv. rumi-
mum opstanka). S druge strane, određeni tipovi stila života
pretpostavljaju odgovarajuću razinu bud~eta .. ~a taj se na:
čin u formi skale izdataka posredno poJaVlJUJe pokazatelJ
stila života. U vezi s tim govori se o životu »na odgovara-
jućoj razini«.
Kad ljudi iz upper-middle class teže upper-class kao uzoru,
moraju imati adekvatan dohodak za realizaciju tog uzora,
počevši od uzimanja u najam ili kupovanja ~uće u odgova-:
rajućoj i skupoj četvrti. !?Jent~men,~e ;~~ ,brm: o novcu, ah
novac..valja imati da bi se bnga o nJemu skmula s vrat~.
Novac valja imati da bi se moglo živjeti rastrošno. U novi-
nama »Gazeta Krakowska« od 9. siječnja 1811. pojavio se
oglas u vezi s posjetom putujuće izložbe voštanih figura
Pecchija iz Milana, koji obavještava o slijedećim ulazninama
za izložbu: »Osobe prvog staleža plaćaju po svojoj dobroj vo-
lji. Ugledne osobe plaćaju 2 zlate, a djeca i sluge P~.1 zlot~.«
26
Budući da se pri utvrđivanju sintetske gradaciJe podJed-
nako uzima u obzir visina prihoda kao i visina izdataka po-
vezana sa stilom života, imovinske privilegije na dvojaki
način uvjetuju klasni položaj: prvo, s obzirom na »timo:
kratsku« funkciju novca (stupanj bogatstv~ kao neposredr_u
činilac društvenog prestiža), a zatim s obzirom na to da J€
odgovarajuća visina dohotka neophodan uvjet stila života
»na određenoj razini«. Navedeni stav je često služio kao ar-
gument pri obrani stanovištva da ljudi iz viših sfera treba
da imaju više prihode.
Zavisnosti su, uostalom, obostrane: u gradaciji se i stil ži-
vota uzima u razmatranje kao dokaz bogatstva, dakle s ob-
zirom na maločas spomenutu »timokratsku« funkciju novca.
Isto je s obrazovanjem, posebno s određenim tipom skupog
obrazovanja; npr. obrazovanje u inozemstvu, u zemljama s
povoljnim omjerom razmjene valute, ili '!1. Engles~oj u s~u­
njenim ne samo s obzirom na osobne kvalifikacije studenta
2s K. Bakowski, Kronika krakowska 1796-1848.
4* 51
već također, ako student nije stipendist, kao dokaz financij-
skog statusa njegovih roditelja.
Novac u društvenim hijerarhijama može ispunjavati i treću
fun~ciju. Visina_ci2~llc~t.k~pl_ože biti tretirana kao vanjski znak
dru~tvene t:loge poj~dinca. Primjer cza-·to može se naći u
SovJetskom SaVezu, gdje je prihvaćena pretpostavka da sva-
tko dobiva svoj udio u društvenom dohotku prema zaslu-
gama. Pri tome se društvene zasluge, pa tako i mjesto na
ljestvici. društve~ih uloga, mogu mjeriti dohotkom koji pri-
I~a .~va~l .građan.!~. 0'-:akvo s~~novište nije bilo strano kapita-
h~hckoJ IdeologiJI. SlJedbemci Saint-Simona opravdavali su
VIsoke dohotke indust;:ijalaca društvenim zaslugama. Bogat-
st":o je ?ilo ~jera ~ožje I?ilosti, a također i mjera revno:.;ti
u I~punJa:vanJU sluzbe bazJe među engleskim puritancima i
puntansku~ .sekt.~ma ~merike. Nekoliko stoljeća prije puri-
tanac.a, yehkl tahJar:~kl trgovac Giovani Morelli (1371-1441)
oglasiO Je da Bog diJeli zemaljska dobra proporcijalno indi-
vidualnim zaslugama.27
U staleškim društvima, ukoliko se pri shvaćanju društvene
s~:;uktt_Ire .p ore~ hi j erarhi j e staleža koristila shema grada-
CIJe, bila Je to Jednostavna ekonomska gradacija. Idući tra-
gom Aristotela, ljude se dijelilo ne samo na građane metike
i robove, ili na plemstvo, buržoaziju i seljake, već također na
bogate, siromašne i srednjestojeće. S druge strane, sintetska
gradacija je, kako se čini, posredni rezultat službene likvi-
d~~ije sta~eških privilegija. Staleške privilegije i odnosi ustu-
pih su mJesto sistemu koji se u načelu temelji na čisto eko-
nomskim zavisnostima; stanovite staleške tradicije nisu iz-
gubile na životnosti ili su pak bile oživljene kad je novi si-
stem postigao stabilnost.2 s
Porije~l<?.)~_~Q_činilac koji određuje društveni položaj osta-
ta~ je.~tal.:škog ili kas~insk?g sistema. Ali porijeklo iz bogate
obitelJI mJe prestalo 1grah ulogu određivanja društvenih
položaja i u građanskim demokracijama. Stil života koji je
jedan ?d kr~terija u suvremenim klasnim hijerarhljama, u
stanovitom Je pogledu nasljeđe staleškog sistema. Staleška
tradicija socijalne distance između različitih slojeva također
je ostala na životu.
Ist?yreme~o, ideologija pobjedničke klase suprostavlja
preshzu ponJekla osobne kvalifikacije i daje primat ekonom-
skim kriterijima društvenog položaja. Na taj način nastaje
27 Usporedi F. Antal, Fiorentine Painting and its Social Background,
London, 1947, str. 49.
28 Usporedi M. Ossowska, Moralnosć mieszczanska, glava X, Inter-
ferencija wzor6w szlacheckich i mieszczanskich (Interferencija plemić­
kih i građanskih uzora).
52
sintetska skala koja uključuje u jednom nizu sJ:!!panj~at­
stva budžet izdataka, stupanj obrazovanja,_pmfesiil.LLPo~
rlJakl.Q:· 'Jednostavna eki:momska gradacija sint~tizira se. s
tradicijom staleške hijerarhije. Kao rezultat ove smte~e, ~oJ.a
je olakšana ekonomskim uvjetov~::jem ~eekonoms~1~ cm~­
laca društvenog prestiža, dva razhc1ta ah podudaraJuca kr~­
terija doprinose evaluaciji ~tila živ~~a:---~-j~~l2~, s!r?-::e, ~hl
~ivot~_l>e.mjeri razinom troskova: VlSLJe onaJ .sh~ koJ~ SVJV~­
dOčlo većem bogatstvu. S druge strane, u ocJem razme zl:
vota značajnu ulogu igraju staleške tradicije: viši je onaJ
stil koji je povezan s tradicijama višeg staleža. ..
To je, eto, s mog stanovišta geneza si.r~.tet~ke ~:~~aciJe-,
ona s kojom se susrećemo u društve:r:oj sv~J.esh razhc1~1h so-
cijalnih sredina jučerašnjeg i današnJeg sVIJet~: U nekim ~o­
cijalnim sredinama sinteza je bliža kon.cepciJaJ:~~ sta.les.ke
hijerarhije, u drugim pak- jednostavnoJ g:;~daCIJl.. ~n~J~­
re socijalne sredine gdje su staleš~e gradaCIJ~ domimraJU~~
pruža varšavska visoko društvo p:;1Je prv~g s:vJets~og rata 1h
socijalne sredine Latins~~ Arr:enke . s~o 1~ J.e .op:sao ~eals,
koji ih suprotstavlja sociJalnoJ sred1m SJedmJen~h ?r;;;a;ra.
Drugi su ocrtali sličan kontrast između Engle~ke 1 SJ.~?mJe­
v
nih Država, s tim da je prvi primjer neusporediVO ostnJL
Porodica srednje klase - piše Beals -;: s d:'a a~tomob~la i bez
slugu, bankar koji pere prozore budu~~ ~a Je n]~gova- ~e~a po~
zvala goste na čaj, profesor u radmc~:m hlaca~a l~oJ~ rad~
lopatom u svom vrtu - to su neshvatlJlVe s.tvan ~ L~~mskoJ
Americ.i ... Postoje određene manuelne. ~kt1vnost.1 koJ:J.ma se
nije moguće baviti čak nihl za rekreac1~u, postoJe određena
29
oruđa koja se nikada ne smiju dotaknuti.
U industrijski razvijenim zemljama .stvari iz~ledaju dr~­
gačije, posebno među radnicima. On?Je se sociJalna strati-
fikacija poima prije svega sa s~~nov.Ista ~ko.nomske g~ada­
cije. Primjer za to su npr. istrazivanJa ~?Ja Je prave~ .sveđ~
ski Gallup Institut 1943. godine, a o koJrma smo ramJe go-
vorili.
Sintetslm ocjena i stupanj konzistencije
jednostavnijih ocjena
U sintetskoj se skali, kao što ~mo ~stvr~.ili ranije, različiti
činioci koji određuju sveukupm drustve~ s~atus m?g~ u od-
ređenim granicama međusobno kompe~z1rat1; na prll?~er, ne-
dostatak obrazovanja ili skromno ponJeklo mogu b1tl nado-
29 Op. cit., str. 339.
53

k~~đeni viso~im d?ho~kom, a niski stupanj bogatstva može
b1ti kompenziran v1sok1m društvenim statusom .
• ?znaka »U ~dređenim granicama« zahtijeva posebnu _ stratifikacije pojavio se rad Alaina Touraina pod n~s:ovo~
z~JU. Ko~penzlranje__je?nih činilaca društvenog prestiža d~~­
?1ma vod1 bez smetnJI smtetskim ocjenama kad diskrepanc· ·
1zmeđu _POložaja I;>ojedinaca na određenim jednostavnim s~~~
lan:a msu ~~eve_hke ..u suprotnom slučaju, sintetska ocjena
moze ustUJ;>ltl mJesto ~nterferenciji jednostavnih ocjena, i ta-
da
· d"se, ukohko• nema,. mkakve konzistentnosti među n·· Jlma, po-
Je
k mac moze
·· · nac1 u marginalnom položa1·u · Ako 1·e npr. d"lS-
:epancl]a 1zmeđu ekonomskog položaja i stupnja obrazova'-
n]a ~ ?~nosu_prem~ utvrđenim normama u nekoj društveno·
sr~d1m, 1 suv1se veh~a, ta~a jedinka odstupa od ličnog uzor~
p:1hvacer:og u. dano! ~rustvenoj klasi, što se odražava i na
D:J.et; drustvem pol~zaJ . te na psihološke stavove, bilo da ·e
nJec o nekome s v1soklm dohotkom i krupnim nedostaci~a
~!ementarnog obrazovanja, ili pak o čovjeku koji je zavr-
Slo dva. fak'!!t:~a, a zarađuje jedva toliko da se održi.
. Drug;~ nJ~cl:na, sa stanovišta sintetske gradacije društve-
m polo~~] po]~dmca ne zavisi samo od svakog pojedinog čini­
oc~ k~~ l . ul~Zl u evaluaciju: stupanj konzistentnosti među
~v1m cm10c1ma društvenog položaja također je činilac dru-
stvenog položaja.
~95.2. _godine G. H. Lenski je u Detroitu izradio studiju
k?.J.a Je mteresantna s metodološkog stanovišta. U toj je stu-
dl]! ~azmatra~ .slijedeći yroblem: u kojoj mjeri u tom smislu
konz1st:nt~a 1h r:ekonz1stentna situacija (high or low status
c~ystahzatwn) utJeče na političke tendencije pojedinca i na
?,Jegovu klasnu identifikaciju. 30 Jedan od zaključaka do 1 o-
Jlh .se u. tim i~t:aživanjima došlo je taj da nekonzistent~n
~r~.st.vem. polozaJ (low status crystalization) pogoduje radi-
~ lZlranJ~ stav?va. Ovaj je zaključak u skladu s intuitiv-
n~Ill: .znanJem koJ.e s.e temeljilo na različitim prijašnjim opser-
v CIJ~ma. Na pnm]er, u Poljskoj se odavno skretala pažnja
na u~e~talo regrutiranje vođa radničkog pokreta u drugoj
polov1c1 devetnaestog stoljeća iz redova deklasiranog plem-
stva (szl.achta)~st Ali to su problemi koji su samo uzgredno
povezam s nasom temom.
30 o P·. ct•t ., »American Sociological Review<< 1954
31 Pol sk" h" t ·• ' · se ova po·ava
može . } . I .:Is oncar Stanislaw Ploski je tvrdio da
Predo~?s J.asf!IJte promatrati na početku šezdesetih godina XIX stol]eća
nika u I~v~~~.er~antne bilješke u vezi s tim. Poslije hapšenja rad~
ci d , I » _van~a« u Varšavi i kasnijih hapšenja među radni-
st~~ 6~u;~~b~vo~r;Ic~ I tvm;šadvskih zan?;tlija 1862. godine, pred sud je
Međ : .10 Je 0 Je an od vec1h procesa prije ustanka 1863
u 65 optuzemh 320fo su bili plemićkog (szlachta) porijekla. e • 34
54
Objektivni kriteriji i neobjektivne skale
U vezi s međunarodnim projektom istraživanja socijalne
Izvještaj o p1·ipremi za međunarodnu anketu o strattftkactJt
i društvenoj pokretljivosti u Francuskoj3 u izdanju Među­
2
narodnog Sociološkog Udruženja. U kratkom uvodu autor
razlikuje pojam društvene klase i pojam sloja. Klase shva-
ća - u tradiciji marksističke misli - kao »grt,lp_eodre<!e!le
sv<iliW-P~ložajem u društv~nom procesu pro~zv?~nje«, a ,is-
33
ToVremeno' kao elemente s1stema suprotnosti (elements d un
systeme contradictoire). Slijedeći Marxa, on također ustvr-
đuje da se klasna svijest (une conscience de c1asse pure, e'est-
a-dire entierement antagonistique) oblikuje u političkim bor-
bama. Slojeve (les strates) određuje kao »zajednicu indivi-
dua koje se mogu uspoređivati sa stanovišta jednog ili ne-
--,koliko objektivnih kriterija klasifikacije (criteres objectives
de classement)«.34
Sistem slojeva kod Touraina odgovara našoj shemi gra-
dacije, slično kao i pojam stratifikacije kod Centersa. Autor
iznosi pretpostavku da pojam društv~ne lje.stvice do~~ni~a
nad klasnom sviješću kod onih profeswnalmh grupa CIJa Je
uloga u društvenom procesu proizvodnje složenija i manje
izražajna. On smatra, naime, da su pripadnici slobodnih pro-
fesija, trgovci i obrtnici manje spremni prihvatiti ~ojam
klase, koji je u interpretaciji Touraina blizak MarxovoJ kon-
cepciji, odnosno da su skloniji prihvatiti pojam sistema slo-
jeva koji se bazira na kriteriju bogatstva.
U tom slučaju, sistem slojeva može se svesti na jednosta-
vnu ekonomsku gradaciju. Budući da na jednom drugom
mjestu autor piše o stupnjevanju slojeva »Sa stanovišta je-
dnog ili više objektivnih kriterija klasifikacije«, valja nagla-
siti određene značajne razlike između jednostavne i sintet-
ske gradacije, koje je Touraine propustio da razmotri. Ska!~
koja je utvrđena ne na osnovi jednog, već na osnovu dva Ih
nekoliko objektivnih kriterija, nije objektivna skala ukoliko
se kriteriji tiču karakteristika koje nisu sumjerljive. Primje-
ri za ovaj slučaj su stupanj obrazovanja i visina dohotka pri
ocjeni društvenog položaja, ili npr. originalnost ideja i teh-
nička vještina pri ocjeni umjetničkih djela.
Kod hijerarhija takve vrste- kad je društveni status od-
ređen usporedbom nesumjerljivih činilaca - kad je npr.
32 Međunarodno Sociološko Udruženje, Liege, 1953. Communications,
vol. I.
33 Ibid., str. l.
Ibid., str. 25.
55
 porijeklo kompenzirano višim dohotkom ili kad je niži eko-
nomski status nadomješten visokim profesionalnim statusom
ili boljim obrazovanjem - imamo posla s pojavom koja je
učestala u društvenom životu. Dolazi do ustanovljavanja neke
vrste gradacije na osnovu intuitivnog uspoređivanja i intui-
tivnog sumiranja nesumjerljivih vrijednosti koje nisu uspo-
redive prema bilo kojoj drugoj zajedničkoj skali osim prema
skali koja proizlazi iz sklonosti pojedinca koji vrši ocjenji-
vanje.
Ovo ne znači da smo u tom slučaju imali na umu indivi-
dualne sklonosti. Sintetske ocjene društvenih položaja kao
rezultat uspoređivanja nesumjerljivih vrijednosti postaju
društvene činjenice karakteristične za pojedine sredine koje
vrše ocjenjivanja. Ovo stoga što su te sredine izraz »druš-
tvene svijesti«, odnosno što su ove društvene činjenice pos-
tale manje ili više usklađene u svijesti članova neke druš-
tvene sredine koji podliježu međusobnom utjecaju. Clanovi
društvene sredine postižu sintezu, no sinteza varira od sre-
dine do sredine. Ovo se odnosi, inter alia, na ulogu koju u
toj sintetskoj gradaciji neposredno igra ekonomski činilac, ili
-američkim sociološkim jezikom- na stupanj u kojem se
»društvena klasa« približava »ekonomskoj klasi«. O tome je
već bilo riječi. U različitim društvenim klasama određeni
kriteriji kl~sne pripadnosti imaju različitu težinu.
Sintetska gradacija koja je odlika »društvene svijesti« u
datoi društvenoj sredini iskazuje se ne samo-u izravnim sta-
vovima njenih članova već i u sistemu društvenih odnosa, u
društvenoj izolaciji »visokog društva«, u aktivnostima poje-
dinaca koji teže društvenoj promociji ili održavanju posto-
jećeg društvenog položaja.
Sintetska skala nam na ovaj način pruža informacije o
sredini u kojoj ociene nastaju i o njenim sistemima vrije-
dnosti. Takva sredina može, uostalom, u pojedinim slučaje­
vima biti identična s totalnom sumom grupa koje su bile
komnarirane. Warner je izveo komplicirane kalkulacije kako
bi utvrdio sintetsku gradaciju za stanovnike grada .Tonesvillea
sa stanovišta samih stanovnika. U takvom je slučaju slika
društvene stratifikacije sintetska u još jednom drugom smi-
slu. Poslije sintetiziranja činilaca gradacije kroz pojedine
sredine sam je istraživač izvršio »sintezu« stanovišta poje-
dinih klasa. Ovo se dešava tada kad umjesto relativiziranja
slike društvene strukture u odnosu prema pojedinim sredi-
nama istraživač ide za tim da tu strukturu prezentira kao
rezultat koncepcija koje je utvrdio u različitim društvenim
sredinama. Ako njegov materijal ne sadrži rezultate anket-
nih istraživanja koja se neposredno tiču klasne pripadnosti,
56
već rezultate istraživanja ponašanja pojedinaca i grupa u
njihovim međusobnim od.nosima,. nj.e~ovi će se r.~zultati·v~j~­
rojatno manje razlikovati od poJedmih koncepCIJa razhcitih
klasa nego što bi to bio slučaj kad se istraživač oslanja samo
na anketne odgovore.
Za razliku od jednostavne gradacije, sintetska se ne može
primjenjivati na grupe čija su politička prava utvr~ena z~­
konom zato što ne pružaju objektivnu skalu. U oblikovanJU
društv~nih odnosa sintetska gradacija se pojavljuje onda kad
odlučuju opće i intuitivne evaluacije koje se tiču ocjena ne-
sumjerljivih činilaca, a ne kad odlučuje slovo zakona. ..
Zadržao sam se opširnije na koncepciji sintetske gradaciJe
jer je tu riječ o jednom od dvaju najpopular~ijih načina
shvaćanja klasne strukture u suvremenom SVIJetu. Mark-
sističkoj trijadi - kapitalist - malograđanin-proleter -
suprotstavljaju se na drugoj strani ideološk~g fronta ..drug~­
čije navike razmišljanja o društvenim stvar~:na, a nJihOv_Je
izraz u tom slučaju upravo sintetska gradaciJa klasa. UmJe-
sto kapitalista, malograđana i proletera .ovdje i~a~o vi~e,
srednje i niže klase, koje su obJekt mnogih americkih socio-
loških istraživanja.
Zelio sam naglasiti da kad se u istraživanjima socijalne
stratifikacije primjenjuje shema gradacije, objektivni odn~­
si mogu biti na obrazložen način prezentirani samo u termi-
nima jednostavne gradacije. Kad je ~ruštveni st~t~s o~ređen
sintetskom skalom istraživanja drustvene stratifikaciJe do-
tiču društvenu svdest. Tako su, također, u pravilu shvaćena
američka istraživanja sistema društvenih klasa. Na primjer,
Centers opisuje klase, suprotno slojevima, kao psihološki
fenomen u punom smislu te riječi. 35 ~~ W~rnera. i L~nta
društvene klase su kategorije prema koJima clanoVI drustva
r~..,giraju sebe i druge na više i niže -položaje. . .
Pored ove temeljne razlike između Jednostavne 1 smtetske
gradacije i pored toga što među činiocima k?ji.određuju sit;-
tetsku skalu nemamo samo posla s karaktenshkama podloz-
nim stupnjevanju, sintetska gradacija mo~e biti u~\it;č.ena .u
istu opću shemu gradacije koju smo ran:Je naz~ac.Ih 1 koJa
obuhvaća i jednostavnu gradaciju. I ovdJe su !J~dl također
ranrirani s obzirom na pripadajuće im karaktenshke suklad-
38
no odnosu koji je shvaćen kao asimetričan i prijelaz~~· U
tom slučaju sistem društvenih klasa je utvrđen kroz hiJerar-
hijski odnos, a ne kroz odnos zavisnosti.
as Op. cit., str. 27. . · d
as Prijelazni odnos je odnos takve vrste u koJem .ako nast~J~ o nos
između a i b, i također između b i e, onda nastaJe odnos 1 Između
a i e (npr. odnos starješinstva).
57