PANDEMIJSKE bolesti

KUGA
GRIPA

4.
permanentna
GLOBALNA izvori: 
opasnost 
1. Zoonoses and the origins and ecology of human disease (Richard Fiennes) str. 30­46 
2. Zoonoses (Martin Shakespeare) – str. 26­32, 193­202 
3. CRNA SMRT 1348.­1349. U DUBROVNIKU (GORDAN RAVANČIĆ) ­ doktorska disertacija 
3. web (Wikipedia i dr.)
 POJAVE PANDEMIJA
> da bi patogen postao izvor globalne pandemije mora:

1. biti sposoban za brzu transmisiju od domaćina do domaćina

2. naći dovoljan broj prijemčljivih domaćina

3. biti prenosiv zrakom

­ pandemije su geografski najšire rasprostranjene epidemije

­ pandemijske bolesti su ili nove bolesti ili novi podtipovi bolesti na koje ne postoji otpornost u populaciji
 POJAVE PANDEMIJA
> samo su se 2 bolesti pojavile kao pandemije po cijelom svijetu:
akutna, teška infekcija koja se najčešće
pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku
pneumonije, a uzrokovana je bakterijom 

KUGA Yersinia pestis

primarno je bolest divljih glodavaca, a s glodavaca na

ljude ugrizom inficirane buhe, dok interhumani prijenos
(pestis, bubonska kuga, crna smrt)
nastaje inhalacijom kapljica koje iskašlje bolesnik

zarazna bolest primarno dišnog sustava

uzrokovana virusom koji se prenosi

GRIPA  kapljicama u zraku, koje su nastale

kihanjem ili kašljanjem zaražene osobe

(influenca) osim u ljudi gripa se javlja u svinja, konja i još nekih

sisavaca kao i u nekih divljih i domaćih ptica
neki tipovi gripe mogu se prenositi s jedne vrste na
drugu
 KUGA ­ POVIJEST ­ antička vremena...
> iako su uzročnik kuge i lijek za tu zaraznu bolest relativno kasno nađeni,
kuga već jako dugo prati ljudski rod

još od antičkih vremena sredozemni prostor poznaje epidemije kuge, iako domovina te bolesti
nije europski, nego azijski kontinent

­ spominje se u:
­ Homerovoj Ilijadi (u opisima Trojanskog rata ­ grčku vojsku je poharala kuga, koju je navodno Apolon strelicama
poslao na Grke zbog Agamemnonove oholosti)
­ Titus Lucretius Carus (98.­55 pr. Kr.) smatrao da bolesti imaju svoj korijen u prirodi
­ Atenska kuga (5. st. pr. Kr) ­ epidemija nastala tijekom Peloponeskih ratova, a proširila se iz Etiopije u Grčku, pa Dalmaciju i Rim
­ epidemije kuge u Rimu 365. pr. Kr. | 314. pr.Kr.
­ 79. g. jedna od najpoznatijih antičkih epidemija kuge (izbila, neposredno nakon erupcije Vezuva u kojoj su nestali Pompeji,
potom 125.g. (praćena najezdom skakavaca koji su uništavali ljetinu)
­ spominje se preko 800.000 mrtvih u Numidiji, više od 200.000 žrtava u okolici Kartage
 KUGA ­ POVIJEST
<< Amulet (800BC­612BC) za obranu od kuge napisan na
akadskom ­ najstarijem zabilježenom semitskom jeziku
koji se pisao klinastim pismom (Drevna Mezopotamija,
Asirci i Babilonci)

<< Nicolas
Poussin
(1594­1665),
French. The
Plague of
Ashdod,
1630.
 KUGA ­ POVIJEST

Doktori su u srednjem vijeku nosili maske u obliku kljuna ptice,

koji je bio napunjen biljem, kako bi "pročistili" zrak iz kojeg su
mislili da kuga potječe
 KUGA ­ POVIJEST ­ 3 pandemije kuge...
> 1. “Justinijanova” kuga
jedna od najžešćih epidemija kuge u ranom srednjem vijeku bila je ona u 6. stoljeću koja je izbila za
vladavine bizantskog cara Justinijana

samoj epidemiji prethodio je čitav niz prirodnih katastrofa

512.g. izbila je erupcija Vezuva, nakon čega je uslijedio niz potresa koji su uništavali otoke u Egejskom moru
526.g. snažan potres razrušio je Antiohiju

sama epidemija izbila je 531. u Egiptu i vrlo brzo se proširila na europski kontinent
bolest se zadržala, s većim ili manjim intenzitetom, sve do kraja 6. stoljeća

za vrijeme epidemije smrtnost je bila izuzetno velika ­ u Konstantinopolu je svakoga dana umiralo
5.000 do 10.000 ljudi

Prokopije iz Cezareje ostavio je opis ove epidemije, te tvrdi da je tijekom epidemije stradalo više od polovice
stanovništva cijelog Bizantskog Carstva (prvi opisao kužne bubone i ostale simptome tako da možemo biti sigurni da se uistinu
radilo o epidemiji bubonske kuge)
 KUGA ­ POVIJEST ­ 3 pandemije kuge...
> 2. pandemija ili “Crna Smrt”
izvorno se pojavila u: zap.Turskoj tijekom 11.st. * | u Kini (1347 to 1351)**

u prijenosu uzročnika zaraze (bakterije/buha/glodavaca) ulogu su igrali (brodski) trgovački putevi prema
Europi (14.st.)

kuga se u Europi zadržala sve do 17.st., a vrhunac pandemije je notiran u 14.st.

procjenjuje se da je ¼ do ½ populacije Europe do 17.st. umrla je poradi posljedica ove pandemije

neke od posljedica pandemije, osobito tijekom 14.st., ogledala su se u opustošenim, nenaseljenim velikim površinama
Europe (ipak nije moguće precizno odrediti populacijski pad uzorkovan epidemijom zbog nedostatka popisa stanovništva) 

* Zoonoses (Martin Shakespeare) – str. 193­202 
* Wade, Nicholas (October 31, 2010). "Europe’s Plagues Came From China, Study Finds", New York Times. 
http://www.nytimes.com/2010/11/01/health/01plague.html?_r=1&hp, Retrieved November 2, 2010.
 KUGA ­ POVIJEST ­ kuga prije dolaska u Europu* 
Ne zna se još uvijek točno zašto, ali
čini se da je 20­ ih godina 14. st.
došlo do neke prirodne katastrofe
(potresa?) na prostorima pustinje
Gobi, a malo potom u obližnjim
provincijama Kineskog Carstva izbila
je epidemija kuge

Kuga je bila još aktivna u Kini i

sjevernoj Indiji tijekom 30­ih godina istoga
stoljeća, kada Kina ulazi u razdoblje velikih
društvenih i političkih nemira. Prirodne
pošasti samo su pogoršale situaciju u
čitavoj regiji

Potkraj 30­ih godina epidemija je

zahvatila i središnju Aziju

Daljnji tijek širenja izuzetno je slabo

potkrijepljen izvornom građom, ali
nije teško zamisliti na koje se načine
epidemija širila dalje na zapad.
Karavanskim putovima i selilačkim
kretanjima nomada srednje i prednje
Azije kuga se polako, ali sigurno,
približavala europskom kontinentu
prema: CRNA SMRT 1348.­1349. U DUBROVNIKU (GORDAN RAVANČIĆ) ­ doktorska disertacija
 KUGA ­ POVIJEST ­ 3 pandemije kuge... 
kuga je, prenesena iz prednje
Azije, započela svoj strahotni
pohod europskim kontinentom

historiografija je relativno lako

zaključila da su jedni od prvih
gradova (nakon
Konstantinopola) koji su
iskusili svu žestinu kužne
epidemije bili sicilijanska
Messina, potom Genova u
Ligurskom zaljevu, te
Marseilles na jugu Francuske

kao što se vidi na priloženoj

karti, kuga se dalje
nezaustavljivo širila, zahvativši
tijekom dviju godina (do
prosinca 1350. godine) gotovo
čitav kontinent

prema: CRNA SMRT 1348.­1349. U DUBROVNIKU (GORDAN RAVANČIĆ) ­ doktorska disertacija
 KUGA ­ POVIJEST ­ 3. pandemije kuge... 

širenje bubonske kuge u Europi

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/d/dc/Bubonic_plague_map.PNG
 KUGA ­ POVIJEST ­ 3. pandemije kuge... 
> 3. pandemija
proširila se tijekom 19.st. | zahvaljujući trgovini ­ brodskom prijevozu robe koja je ­ zajedno sa
uzročnicima inficiranim štakorima ­ 1894.g. iz Hong Konga transportirana u mnoge zemlje diljem svijeta*

kroz idućih 10g. kuga se proširila na 70 luka na 5 kontinenata

samo u Indiji i Kini zabilježena su stradanja više od 12 milijuna ljudi

zahvaljujući znanstvenom napretku, uskoro je shvaćen međuodnos bakterije, buhe i glodavaca > poradi čega su
uskoro uslijedile prve preventivne mjere i zaštita

ima izvora koji navode da je  treća pandemija kuge započela 1855. u Kini, u Rusiji (1877–1889) u ruralnim područjima 
planine Ural i Kaspijskog jezera** 

* Zoonoses (Martin Shakespeare) – str. 193­202 
** http://en.wikipedia.org/wiki/Plague_%28disease%29
 KUGA ­ BOLEST
> kuga (lat. pestis) je jedna od najopasnijih, zaraznih, akutnih i epidemijskih bolesti
­ iako je bolest poznata više tisuća godina, njezin je uzročnik otkriven tek krajem 19. st.
­ 1894.g. dvojica bakteriologa – Japanac Shibasabura Kitasato i Švicarac Alexandre Yersin – uspjeli su
izolirati bacil kuge, danas poznat kao Yersinija pestis ili Pasteurella pestis

­ bacil kuge živi na divljim glodavcima (štakori, gerbili, vjeverice, poljski miševi,marmoti), a buhe koje žive na
tim glodavcima predstavljaju vektor prijenosa zaraze
­ vrsta buhe Xenopsylla cheopsis – koja obitava na malim glodavcima – najčešći je prijenosnik zaraze

­ ljudska buha (Pulex irritans)

obično ne predstavlja opasnost,
jer gotovo nikad ne postaje
prijenosnikom
 KUGA ­ BOLEST ­ infekcija i tansmisija
> prijenos Yersinija pestis moguć je:

­ kapljičnim prijenosom između ljudi (kašalj, smrcanje..)

­ direktnim fizičkim kontaktom sa zaraženom osobom (uključujući i spolni kontakt)
­ indirektnim kontaktom ­ preko zarazenog tla ili kakve druge kontaminirane podloge/površine
­ zrakom ­ ako se mikroorganizam uspije duže vrijeme zadržati u zraku
­ fekalno­oralnim putem ­ putem kontaminirane hrane ili vode
­ preko vektora ­ insekti ili druge životinje
KUGA ­ BOLEST ­ infekcija i tansmisija 

Xenopsylla cheopsis

<< ciklus zaraze kugom

od šumskih/divljih izvora,
preko urbanih do čovjeka
 KUGA ­ BOLEST ­ infekcija i tansmisija
> Yersinia pestis se održava među životinjskim rezervoarima, u prirodnim žarištima koji postoje na svim
kontitnentima (osim u Australiji*)

­ prirodna žarišta kuge obuhvaćaju širok pojas tropskih i subtropskih geografskih širina i toplije dijelove
umjerenog pojasa diljem zemaljske kugle između paralela 55 stupnjeva SZŠ i 40 stupnjeva JZŠ

epidemije kuge obično su potaknute drugim epidemijama u glodavca ili porastom populacije glodavaca
 KUGA ­ BOLEST ­ infekcija i tansmisija
> suprotno narodnim vjerovanjima, štakori nisu bili ti koji su započeli širenje bubonske kuge

­ kuga je prvenstveno bolest buha (Xenopsylla cheopis) koju su zaražene jedinke buha prenijele na
štakore ­ time su zapravo štakori prve žrtve širenja dotične bolesti

­ zaraze kod ljudi dešavaju se uslijed ugriza zaražene buhe koja je prethodno ugrizla glodavca koji je i
sam bio otprije zaražen (od strane druge zaražene buhe:)

­ unutar zaražene buhe, bakterija se multiplicira gomilajući se i blokirajući ulaz u želudac buhe poradi
čega buha počinje gladovati. Buha se nastavlja hraniti na domaćinu (domaćinima) iako ne uspijeva
utažiti glad. Buha će zaraziti mjesto ugriza povraćajući zaraženu krv iz želuca. Na taj način bakterija
zarazi žrtvu buhina ugriza, a sama buha postupno umire od posljedica gladovanja
 KUGA ­ BOLEST ­ 3.različita oblika
> 1. BUBONSKI (žljezdani)
najčešći pojavni oblik

­ manifestira se:
visokom vrućicom (često i deliričnom groznicom)
pojavom limfnih oteklina – bubona u predjelima pazuha
i prepona (ponekad i vrata)
stvaranjem karbunkula na koži

­ širi se gotovo isključivo

putem vanjskog prijenosnika (buhe)

ovaj oblik kuge fatalan je u 30­75% slučajeva

većina smrtnih slučajeva nastaje zbog sepse u roku od 3 do 5 dana
 KUGA ­ BOLEST ­ 3.različita oblika
> 2. PLUĆNI (kapljični)
mnogo rijeđi pojavni oblik

­ manifestira se:
snažnom upalom pluća
vrućicom
krvavim kašljem
­ može biti:
uzrokovan uznapredovanim stadijem bubonskog oblika
odraz primarne infekcije izazvane kapljičnim putem
­ plućni oblik moguće je prenijeti direktno s osobe na osobu

­ gotovo redovito završava smrću (u 95 % slučajeva)

­ većina neliječenih bolesnika s pneumoničnom kugom umire unutar 48 sati od početka bolesti
 KUGA ­ BOLEST ­ 3.različita oblika
> 3. SEPTIKEMIČKI
rijedak pojavni oblik

­ manifestira se:
vrlo velikom i naglom vrućicom i bacanjem krvi

­ ovaj pojavni oblik uzrokovan je ulaskom izvora zaraze u krvni optok

­ vrlo brzo nakon pojave simptoma nastupa smrt

* septikemična kuga može biti smrtonosna prije
no što dođe do predominacije bubonskih ili
plućnih manifestacija
 KUGA ­ DIJAGNOZA & PREVENCIJA & LIJEČENJE
> dijagnoza se osniva na izolaciji mikroorganizma iz krvi, sputuma (ispljuvka) ili aspirata limfnog čvora

,
danas se kuga uglavnom uspješno pervenira serumom a u slučajevima zaraze antibioticima
(npr. streptomycin ili tetracyclin)

prethodno cijepljenje diferencijalno dijagnostički ne isključuje kugu, budući da se klinička bolest može
pojaviti i u cijepljenih osoba

oporavljeni ljudi razviju imunitet na novu infekciju, ali samo privremeni

kod štakora je imunitet trajan
 KUGA ­ DANAS & po/NEKAD/ubuduće
> u nekim područjima kuga je i danas endemski stalno prisutna među populacijom
malih glodavaca, ali se relativno rijetko proširuje na neke druge vrste 

najpoznatija takva endemska područja su:

središnja Afrika
Arapski poluotok
Kurdistan
sjeverna Indija
pustinja Gobi 

* svaka od velikih svjetskih epidemija i pandemija kuge imala je izvorište u nekoj od ovih regija
 KUGA ­ DANAS & po/NEKAD/ubuduće
> činjenica da se gotovo sve ove regije nalaze u zonama tzv. “nerazvijenog svijeta”
upućuje na mogućnost proširenja zaraze s glodavaca na ljude

opasnost je tim veća, ako ova inicijalna faza prođe neprimijećena, te se bolest
počne intenzivno širiti 

mogućnost izbijanja neke nove epidemije kužnog oboljenja, nije sasvim nerealna

potrebna je stalna kontrola glodavaca i upotreba repelenata, kako bi se minimizirala mogućnost ugriza buha
 KUGA ­ DANAS & po/NEKAD/ubuduće

<< raširenost kuge u svijetu,

1998.g. 

http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/6/6b/World_distribution_of_plague_1998.PNG
 PANDEMIJSKE bolesti
KUGA
GRIPA 

HVALA
izvori: 
1. Zoonoses and the origins and ecology of human disease (Richard Fiennes) str. 30­46 
2. Zoonoses (Martin Shakespeare) – str. 26­32, 193­202 
3. CRNA SMRT 1348.­1349. U DUBROVNIKU (GORDAN RAVANČIĆ) ­ doktorska disertacija 
3. web (Wikipedia i dr.)