1.

UVOD
DEFINICIJA PSIHOLOGIJE CJELOŽIVOTNOG RAZVOJA
→​Razvojna psihologija ​proučava i istražuje promjene: tjelesne, kognitivne, socijalne, emocionalne, te u
ličnosti, koje se događaju tijekom životnog vijeka pojedinca, od njegovog začeća do smrti.
→​Psihologija odrasle dobi i starenja b​ avi se proučavanjem psihičkog razvoja ljudi od odrasle dobi do
starosti, čimbenika koji utječu na razvoj u toj dobi i mehanizama putem kojih se te razvojne promjene
odvijaju.

CILJEVI PSIHOLOGIJE ODRASLE DOBI I STARENJA

1. Utvrditi opće zakonitosti po kojima se odvijaju promjene u razvoju s porastom dobi (​ npr. kognitivne
promjene – zaboravljanje)
2. Objasniti individualne razlike u razvoju ​(npr. neki dožive krizu sredovječnosti s 40, a neki s 50 godina)
3. Utvrditi utjecaj okoline na razvoj čovjeka ​(npr., posao i roditeljstvo).​

OSNOVNI PRISTUPI PROUČAVANJU RAZVOJA

→​ Proučavanje pojedinih ​područja razvoja​ – tjelesno, kognitivno, socijalno ili područje ličnosti,
→​ Proučavanje ​dobnih razvojnih razdoblja​ – npr. djetinjstvo, adolescencija, mlađa i srednja odrasla dob,
starost.

OSNOVNA PODRUČJA RAZVOJA

→​​Tjelesni i motorički razvoj
→​ Kognitivni razvoj, koji uključuje razvoj mišljenja i govora
→​ Socijalni i emocionalni razvoj, koji uključuje razvoj ličnosti.

OSNOVNA DOBNA RAZVOJNA RAZDOBLJA: PERIODIZACIJA RAZVOJA

RAZVOJNO RAZDOBLJE: TRAJANJE:

Prenatalni razvoj začeće do rođ.-9 mj.

Novorođenče prvih mjesec dana
Malo dijete prve 2 godine
Rano djetinjstvo 2 - 6 godina
Srednje djetinjstvo 6 - 12 godina
Adolescencija 12 – 19 godina
Mlađa odrasla dob 19 – 40 godina
Srednja odrasla dob 40 – 60 godina
Kasna odrasla dob 60 godina do smrti

OSNOVNI ČIMBENICI KOJI ODREĐUJU RAZVOJ

→​BIOLOŠKI – npr. nasljeđe
→​SOCIJALNI – npr. obitelj
→​PSIHOLOŠKI​ – n​ pr. interesi

Svi djeluju istovremeno, kroz čitav životni vijek!

POJAM ŽIVOTNOG CIKLUSA

- Sveobuhvatni pristup proučavanju razvoja.
- Jedan individualni životni vijek koji je ograničen začećem, na početku, i smrću, na kraju.

Značajke su mu:
→​progresivan​ je: odvija se samo u jednom smjeru - od rođenja do smrti;

1
→​sekvencionalan​ je: odvija se prema određenom slijedu - dijete prije odraslog;
→​ cirkularan​ proces - razvoj se odvija uvijek na isti način, iz generacije u generaciju.

INDIVIDUALNI ŽIVOTNI CIKLUS ISJEČAK POVIJESNOG VREMENA

0 - začeće
- rođenje
- škola
10 - pubertet
- punoljetnost
20 - zaposlenje
- brak
- roditeljstvo
30 - karijera
40 - smrt roditelja
- menopauza
50 - odvajanje djece
-unuci
60 - umirovljenje
- smrt supružnika
70 - praunuci
- smrt
80
1910 I Svjetski rat
1920.-30. Velika kriza
1940. II Svjetski rat
1950. TV, svemirski letovi
1960. Spuštanje na mjesec, Hippy
1970. Razvoj
1980. Stabilizacija
(YU)/Kompjuterizacija
1990. RH/Ujedinjena Europa
2000. Tisućljeće
2010. Recesija, EU

2
Životni ciklus i generacijski jaz
- ​Uslijed povijesnog vremena i doživljenih iskustava, javljaju se razlike među ljudima različite dobi.
- Te su razlike česti izvor nerazumijevanja među ljudima - nazivamo ih razdor ili jaz generacija.

UTJECAJI OKOLINE NA RAZVOJ

→​Dobno normativni utjecaji​ - čimbenici razvoja koji su slični za sve pojedince u nekoj dobnoj skupini
(pubertet, mirovina)
→​Povijesno normativniutjecaji​ - događaji koji se zbivaju u određenoj točki povijesnog vremena i djeluju na
sve pojedince (rat).
→​Nenormativniutjecaji​- čimbenici koji nisu povezani s dobi ili povijesnim zbivanjima, ali svejedno djeluju
na pojedince tijekom života (razvod braka, bolest).

PROCESI STARENJA
Dugotrajni i raznoliki, teško odrediti kad počinju:
→​kronološko starenje​ – broj godina proteklih od rođenja osobe;
→​biološko starenje​ - promjene u funkcijama organizma tijekom vremena (sastav kostiju, osjetilne
sposobnosti);
→​psihološko starenje​ - vlastita percepcija osobe o procesu starenja, (npr. biološki mlada osoba može se
smatrati psihološki starom i obrnuto);
→​socijalno starenje​ - način na koji osobe doživljavaju starenje u odnosu prema društvu u kojem žive.

2. POVIJEST ISTRAŽIVANJA RAZVOJA U ODRASLOJ DOBI

POVIJEST ISTRAŽIVANJA RAZVOJA

● TRADICIONALNI PRISTUP NAGLAŠAVAO​:

→​ velike razvojne promjene u djetinjstvu i adolescenciji,
→​ malo ili nimalo promjena u odrasloj dobi
→​ propadanje u starosti.

Razvojna psihologija - uglavnom se bavi dječjom psihologijom i adolescencijom.

● SUVREMENI PRISTUP NAGLAŠAVA​:

→​ razvojne promjene zbivaju se kroz čitav životni vijek pojedinca.
Ovo se područje naziva ​psihologija cjeloživotnog razvoja.
- Neke promjene očigledne, npr. razvoj govora djeteta u prvoj godini života;
- Neke promjene manje očigledne: promjene u samopoimanju u srednjim godinama.

Duga povijest istraživanja razvoja djeteta i adolescenta.

Sustavno proučavanje ukupnog životnog ciklusa započelo tek u drugoj polovici 20. st.

Razlozi…
→​ U djetinjstvu i mladosti razvojne su ​promjene očigledne i mjerljive​, osobito tjelesne, kognitivne i
osobine ličnosti.
→​ Odrasli promatrani kao ​gotov proizvod​, a ne kao osobe koje se trajno razvijaju.
→​ Prosječno trajanje ljudskog života bilo je ​kraće​ - nije bilo zanimanja za cijeli životni ciklus.

DUŽINA ŽIVOTA KROZ POVIJEST

- Prije 2 tisućljeća: 30 god
- Na početku 20-og st.: 50 god.
- Na početku 21-og st.: 75-80 god.

3
Čovjek proživi:
→​ u djetinjstvu i mladosti oko 1/3 svog ukupnog životnog vijeka,
→​ u odrasloj dobi i starosti oko 2/3 svog životnog vijeka.

PRETEČE TEORIJE ŽIVOTNOG CIKLUSA

- u 18. st. - prve sustavne ideje o potrebi praćenja promjena čovjeka od začeća do smrti.
- U Njemačkoj, filozofi Johann N. Tetens i Friedrich A. Carus.
- u 19. st., u Belgiji, AdolpheQuetelet.

POČETAK SUVREMENIH TEORIJSKIH GLEDIŠTA – 20.ST

→​U 20. stoljeću, 1930-ih god., nekoliko značajnih teoretičara cjeloživotnog razvoja.
→​CharlotteBühler, H. L. Hollingworth, C.G. Jung, itd.
→​Od 1970-ih god - intenzivan razvoj teorijskog gledišta o ​razvoju kroz životni ciklus,​ s posebnim
naglaskom na odraslu dob i starost.

3. TEORIJE PSIHIČKOG RAZVOJA

ULOGA TEORIJA
- ​Organiziranje i integriranje ​postojećih podataka u svrhu njihova objašnjavanja ​– npr. inteligencija i dob​;
- ​Generiranje novi pretpostavki ​i hipoteza koje će se provjeravati; ​- vježbanje inteligencije i dob​;
- ​Pomoć u interpretaciji podataka ​novih istraživanja ​– kompjuteri i inteligencija;
- ​Ukazivanje na glavna neslaganja ​među teoretičarima i istraživačima ​–potiče nova istraživanja​.

PRISTUPI PROUČAVANJU PSIHIČKOG RAZVOJA

→​ORGANIZMIČKI PRISTUP ​- ​spontano odvijanje razvoja prema genetskom programu, kroz slijed
vremenski unaprijed određenih stadija koji vrijede za sve (​rane razvojne, psihoanalitičke teorije​).
→​MEHANISTIČKI PRISTUP -​ ​razvoj pojedinca se odvija pasivno, prihvaćanjem utjecaja okoline odnosno
stjecanjem iskustva (b​ ihevioralne teorije​).
→​KONTEKSTUALNI PRISTUP -​ ​razvoj pojedinca je produkt složenih interakcija između biološke tj.
genetske prirode pojedinca i raznih razina okoline u nekom određenom povijesnom razdoblju (​novije
dijalektičke razvojne teorije​).

GLAVNA PITANJA U TEORIJAMA PSIHIČKOG RAZVOJA

PITANJA TEORIJSKI PROBLEMI

Što? U čemu se ljudi različite dobi razlikuju
Kada? U kojoj se dobi pojavljuju promjene?
Gdje? Na kojem hipotetskom ili neuroanatomskom mjestu se događaju promjene?
Zašto? Koji utjecaji određuju razvojne promjene?
Kako? Na koji način utjecaji vrše promjene?

TEORIJSKE PRETPOSTAVKE PRISTUPA CJELOŽIVOTNOG RAZVOJA (Baltes, 1987)

1. Razvoj je ​cjeloživotni proces​ - ​kroz sva razdoblja.
2. Razvoj je ​multidimenzionalan i višesmjeran ​– ​tjelesni, kognitivni…; putanja, brzina, utjecaji.
3. Razvoj je ​plastičan ​– tijek promjenjiv, u dobi, u području, individualno, slabi s dobi.
4. Razvoj uključuje ​dobitke i gubitke ​– individualno, ravnoteža nije stalna.
5. Razvoj je ishod ​interakcije pojedinca i okoline ​– ​recipročan.
6. Razvoj je ​usađen u kulturu i povijesno razdoblje ​u kojem se odvija – ​(ne)normativni utjecaji (Baltes).
7. Razvoj je pojava koju treba ​proučavati multidisciplinarno ​– ​psihol., sociol., biolog., povijest…

TEORIJA TIJEKA LJUDSKOG ŽIVOTA (C.Buhler, 1930-tih)

0-15 godina​- r​ azdoblje progresivnog rasta, djetinjstvo;

4
15-25 godina​- razdoblje reprodukcije, početno samoodređivanje ciljeva;
25-45 godina​- razdoblje kulminacije, konačno samoodređivanje ciljeva;
45-65 godina​- razdoblje opadanja reprodukcije, samoprocjena uspješnosti u postizanju ciljeva;
65 i više godina​ - razdoblje opadanja, ostvarenje ciljeva ili osjećaj neuspjeha.

TEORIJA ŽIVOTNIH RAZDOBLJA (C.G.Jung, 1930-tih)

40+ godina ​- ​početak procesa individuacije; traženje cilja, smisla i cjelovitosti vlastitog života.

RAZVOJNI ZADACI R.HAVIGHURSTA (1950-tih)

Razvojni zadaci -​ vještine, znanje, funkcioniranje i stavovi potrebni pojedincu da bi uspješno funkcionirao u
nekom razdoblju života ​→​ Zadaci se mijenjaju s dobi, društvom, kulturom i poviješću
→​Izvori razvojnih zadataka:
biološko sazrijevanje – npr. partnerske veze,
kulturalni pritisci (očekivanja društva) – ... brak,
individualne želje, aspiracije i vrijednosti -...ljubav.

TEORIJA PSIHOSOCIJALNOG RAZVOJA E. ERIKSONA (1965.)

DOB RAZVOJNE KRIZE SOC. OKOLNOSTI VRIJEDNOSTI

0-1 Povjerenje - Nepovjerenje Roditelji Nada
1-3 Neovisnost – Sumnja Obitelj Volja
3-6 Poduzetnost – Krivnja Obitelj Cilj
6-11 Umješnost –Manja vrijednost Škola Kompetencija
11-18 Identitet – Zbunjenost Vršnjaci Vjernost
20-40 Prisnost – Osamljenost Partner Ljubav
40-60 Stvaralaštvo – Samozaokupljenost Zajednica Brižnost
60+ Integritet -očaj Čovječanstvo Mudrost

TEORIJA ŽIVOTNOG CIKLUSA D.LEVINSONA (1978.)

DJETINJSTVO I MLADOST
Prijelaz rane odrasle dobi (17-22) MLAĐAODRASLA
- ulaz u svijet odraslih (22-28)
- ​prijelaz tridesete godine (28-33) DOB (20-40)
- s​ ređivanje (33-40)

Prijelaz sredine života (40-45) SREDNJA ODRASLA

- ulaz u srednju odraslu dob (45-50)
- ​prijelaz pedesete godine (50-55) DOB (40-60)
- k​ ulminacija srednje dobi (55-60)

Prijelaz kasne odrasle dobi (60-65) KASNA ODRASLA

DOB (65 I VIŠE)

DIJALEKTIČKA ANALIZA RAZVOJA K.RIEGELA (1976.)

→​Unutarnje-biološka dimenzija - npr. visina, zdravlje, klimakterij;
→​Individualno-psihološka dimenzija - npr. zrelost, emocije, nezavisnost;

5
→​Kulturno-sociološka dimenzija - npr. socijalni stavovi, socijalna očekivanja;
→​Vanjsko-fizička dimenzija - npr. ekonomski uvjeti, rat, život u gradu/selu.

Svaka dimenzija je u stalnoj interakciji s drugim dimenzijama i s ostalim elementima unutar dimenzijeAko se
bilo što od toga promijeni, mijenja se čitav sustav – razvoj.

TEORIJA STABILNOSTI LIČNOSTI, McCRAE I COSTA (1989.)

- ​Neuroticizam
- ​Ekstraverzija
- ​Otvorenost
- ​Dobroćudnost
- ​Savjesnost

Ljudi kroz razvoj zadržavaju svoje osobne značajke koje su temelj prilagodbe promjenjivim životnim
zahtjevima.

BALTESOVA TEORIJA ŽIVOTNOG VIJEKA (BALTES I SUR 1980,1998)

- ​Razvoj je s dobi povezana promjena u kapacitetu prilagodbe.
- ​Interakcionistička, elementi evolucijske psihologije.
- ​Dinamička interakcija rasta, održavanja sposobnosti i regulacije gubitaka kroz životni vijek:
1. ​Opada količina i kakvoća bioloških resursa;​
2. ​Potreba za kulturalnim resursima raste ​– da bi se generirao rast (kognitivne vještine
socijalizacijske strategije, motivacija, pismenost);
3. ​Djelotvornost kulturalnih resursa za održavanje rasta opada​ – nemogućnost kompenzacije
gubitaka genetskih i bioloških resursa.

MODEL SELEKTIVNE OPTIMIZACIJE S KOMPENZACIJOM (BALTES I BALTES. 1995)

- ​Objašnjava kako se odvija regulacija razvoja tijekom života.
- ​Model adaptivnog razvoja pojedinca - rezultat interakcije 3 procesa samoregulacije.
- ​Procesi samoregulacije razvoja po SOC modelu:
Selekcija​ – odabir ciljeva, usmjeravanje resursa – npr. socijalizacija: održati druženje s prijateljima;
Optimizacija​ – ulaganje napora u cilj – izlasci sve teži;
Kompenzacija​ – održavanje cilja ili razine f​ unkcioniranja kada se gube resursi; zamjenom sredstava
za postizanje ciljeva ili snižavanje/ mijenjanje ciljeva – ​upoznavanje novih ljudi, uži krug​;
- ​Objašnjava i uspješno starenje.

KOGNITIVNA TEORIJA PRILAGODBE STARENJU J. BRANDSTȀ ȀTERA (1994.)

→​Asimilacija - aktivno prilagođavanje ili promjena životne situacije, tako da bolje odgovara osobnim
ciljevima i težnjama. Npr.starija osoba dizanje utega nadomješta hodanjem u prirodi.
→​Akomodacija - prilagođavanje ciljeva i težnji ograničenjima, tako da percipirani nesklad izgubi negativno
ili prijeteće značenje. Npr. osoba zaključuje da je još uvijek bolje nego drugi vršnjaci.
→​Imunizacija - obrađivanje informacija eufemističnom interpretacijom ili negacijom prijetećih informacija
o sebi, tako da se osoba obrani od uočenog nesklada. Npr. osoba ističe : «Jesam spora, ali sam točna zbog
iskustva.»

Uspješno starenje – ​ravnoteža​ između asimilativnih, akomodativnih i imunizacijskih procesačuva osjećaj

osobne vrijednosti i kontinuiteta.

6
 4. METODOLOŠKI PRISTUPI ISTRAŽIVANJU RAZVOJA

TEMELJNE VARIJABLE I PRISTUPI:

- ​Dob ispitanika
- ​Generacija ispitanika (kohorta)
- ​Okolinski utjecaji u vrijeme mjerenja

Transverzalni pristup – dobne razlike (utjecaj dobi ili generacije?)

Longitudinalni pristup – dobne promjene (utjecaj dobi ili vremena?)
Kombinirani pristup slijeda

LONGITUDINALNE STUDIJE STARENJA

Longitudinalne studije 1960-tih godina:
- ​Nizozemska studija (DLSE),
- ​Longitudinalna studija starenja blizanaca, u SAD
- ​Baltimore, u SAD
- ​Duke I, u SAD
- ​Bonn studija (BLSA), u Njemačkoj.

SLOŽENI NACRTI ISTRAŽIVANJA RAZVOJA

→​​Sekvencionalni narti ili nacrti slijeda - različite kombinacije transverzalnih i longitudinalnih studija.
→​​Studije generacijskog slijeda​ (cohort-sequential)​ - proučavaju dobne promjene u različitim generacijama
(kohortama): 40-god. 1996. g., te kad budu 50-god., 2006. g. usporediti sa 40-god. 2006. g., te ponovo
2016. g. kad budu 50-god.
→​Studije poprečnog slijeda (cross-sequential) - proučavaju istovremeno dobne razlike i promjene, prateći
nekoliko dobnih skupina:​ ​50, 60 i 70 godišnjaka, te ponovo nakon 10 godina kad im je 60, 70 i 80 godina.
→​​ ​Studije vremenskog slijeda(time-sequential) - proučavaju promjene u različitim generacijama u
različitom vremenu mjerenja:​ ​40-god. i 70-god. 1996. godine, te drugi 40 i 70-god. 2016. godine.

NAJČEŠĆI ISTRAŽIVAČKI PROBLEMI U ISTRAŽIVANJIMA RAZVOJA ODRASLI

Reprezentativnost uzorka :
- ​Često uključeni ljudi s više novca, većim obrazovanjem i boljim poslom;
- ​Češće muškarci nego žene u uzorku, rjeđe uključeni pripadnici manjina i radničkog staleža;
- Problem uzorka u longitudinalnim studijama – zadržavanje ispitanika u istraživanju;
- ​Homogenost uzorka (ograničen raspon) - problem u ispitivanju međusobnih odnosa različitih varijabli –
npr. obrazovanje i zdravlje; teže će se pojaviti čvrsti odnosi među varijablama, nego ako je uzorak
heterogen;
Pouzdanost mjernih instrumenata ​:
Može povećati pogrešku mjerenja u ponovnoj primjeni – što veća pouzdanost, to bolje.
“Najučinkovitiji nacrt”:​ ​(Schaie i Willis, 1991)
Počne se transverzalno, za neko vrijeme se ponovo ispitaju iste osobe (longitudinalno), i doda se nova
skupina ispitanika (transverzalno) – čitav se proces ponavlja nekoliko puta, svakih 5-10 god.
Dobijemo:
dvije ili više generacijskih skupina (kohorti) u dvije ili više dobi (generacijski slijed);
dvije ili više dobnih skupina u dva ili više vremena mjerenja (poprečni slijed);
dvije ili više dobi u dva ili više vremena mjerenja (vremenski slijed).

7
Primjer nacrta slijeda (sekvencionalnog)

5. RAZVOJ U MLAĐOJ ODRASLOJ DOBI

MLAĐA ODRASLA DOB

(20-40 god.)
- Gotovo sav rast i razvoj je potpun;
- U naponu snage - zdravi su, spretni, snažni, brzi i tjelesno najprivlačniji;
- Počinje i opadanje nekih tjelesnih funkcija (npr. lokomotornih);
- Preventivno ponašanje: tjelesna aktivnost i pravilna prehrana.

BIOLOŠKE TEORIJE STARENJA

Cilj bioloških teorija starenja: objasniti uzroke i proces starenja na razini stanica, organa i organizma kao
cjeline.
Problemi:
- ​Biološko starenje je vrlo složena pojava​.
- ​Za tumačenje potrebne kombinacije teorija.

● GENETSKE odn. PROGRAMIRANE TEORIJE

- ​Starenje je genetski planirano i programirano.​ (​​Npr. – dugovječnost nasljedna – ne izravno, nego
nasljeđivanjem rizičnih čimbenika.)
-​​“Geni starenja”? – telomera (vrsta DNK na krajevima kromosoma) – skraćuje se prilikom svake
diobe, dok se više ne može dijeliti.
● FIZIOLOŠKE odn. STOHASTIČKE TEORIJE
- Starenje; posljedica nakupljenih oštećenja​ ​izazvanih slučajnim vanjskim i unutarnjim događajima
tijekom života.​ ​Oporavak stanica otežan ili nastaju kancerogene stanice.
- ​Slobodni radikali​ ​– tvari koje nastaju u stanici u prisustvu kisika – uništava DNK, proteine i masti u
stanici (rak, srčane bolesti, artritis itd.)

STARENJE NA RAZINI ORGANA I TKIVA

Promjene u stanicama – posljedice na tkiva i organe:
1. Unakrsno povezivanje proteinskih vlakana

8
Vezivno tkivo manje elastično – niz poremećaja – arterije, bubrezi,očna leća, koža…
2. Slabljenje endokrinog sustava​ – proizvodnja i regulacija hormona,
Npr., manjak estrogena – menopauza.
Manjak hormona rasta – masno tkivo, kardiovaskularne tegobe…
3. Slabljenje imunološkog sustava​ (​​Podložnost infekcijama, raku, kardiovaskularnim bolestima…)

TJELESNE PROMJENE
Kardiovaskularni i dišni sustav
- ​Nakupine kolesterola i masti na stjenkama krvnih žila – počinju u mladosti i napreduju.
- ​Maksimalni vitalni kapacitet pluća – 10%manji svakih 10 godina.
- ​Nizak rizik: nepušenje, niski kolesterol u krvi, normalni krvni tlak – 40-60% manja smrtnost, kroz 22
godine.
Motoričke aktivnosti
- ​Na vrhuncu u mlađoj odrasloj dobi.
- ​Ovisi najviše o načinu života – više tjelesne aktivnosti – manji pad s dobi, bolja funkcionalna sposobnost.
Imunološki sustav
-​​U interakciji sa živčanim i endokrinim sustavom.
- ​Stres – oslabljuje imunitet.
- ​Suočavanje sa stresom – povezano i s imunitetom – bolje ili lošije.
Reprodukcijski kapacitet
- ​Najbolja dob za rađanje djece – 20-te godine – manje rizika pobačaja i poremećaja i najviše energije za
djecu.
- ​Smanjuje se s dobi – iznad 35 – cca 25% žena ima problema s plodnosti, raste s dobi - pad u rezervi
jajašaca.
- ​Muškarci iznad 40. g. – manja količina sjemena i koncentracija spermija.

PREVENCIJA ZDRAVSTVENIH PROBLEMA

Čimbenici dobrog zdravlja:
obrazovanje, zanimanje, prihod, uvjeti okoline​, ​način života.
- ​Što viši SES – bolje zdravlje u svakoj dobi.

ZDRAVO PONAŠANJE
Prehrana​ – pretilost ili anoreksija/bulimija – ozbiljan psihički problem – socijalna diskriminacija, tjeskoba,
depresija…​ (​​Jesti sve, umjereno, manje masno…)
Tjelovježba​ – čuva tjelesno i mentalno zdravlje – smanjuje masnoće, jača mišiće, smanjuje stres, povećava
zadovoljstvo…​ (​​30 min hodanja dnevno, ili​ …)
Sredstva ovisnosti –​ pušenje, alkohol, droge – niz bolesti…​(​Izbjegavati! Programi podrške…)
Spolnost​ – zbog kasnijeg stupanja u trajnu vezu. Veći broj spolnih partnera – veći rizici SPB.​ (​​Zadovoljstvo
vezom i životom – sreća u seksu…)
Stres ​– ​zahtjevni zadaci, češće depresivni od sredovječnih, bolesti…​ (​​Ojačati socijalnu podršku –
zadovoljavajuće socijalne veze.)

KOGNITIVNI RAZVOJ
- Razvoj mozga potpun
- Razvoj mišljenja dosegao vrhunac
- Apstraktno i fleksibilno mišljenje (odgovara problemima s kojima se osobe te dobi susreću)
- Sve ostale kognitivne sposobnosti su na vrhuncu (inteligencija, pamćenje, učenje)

​TEORIJSKA GLEDIŠTA KOGNITIVNOG RAZVOJA

1. ​Promjene u strukturi mišljenja​ – koji su novi, kvalitativno različiti načini mišljenja?
2. ​Vrijeme postizanja naprednog znanja​ – kako djeluje na obradu informacija i kreativnost?
3.​ ​Promjene u mentalnim aktivnostima s dobi​ – ili stabilnost?

POST-FORMALNO MIŠLJENJE
Apstraktno, logično mišljenje ​nije u skladu ​s često nelogičnom, nedosljednom, promjenjivom stvarnošću.

9
Mlađa odrasla dob – samostalno suočavanje sa ​stvarnošću.​
​ išljenje.
Obrazovni, obiteljski i profesionalni izazovi – potiču ​fleksibilnije i praktičnije m

Promjene u strukturi i sadržaju mišljenja u mlađoj odrasloj dobi (Perryeva teorija)

Istraživanje na studentima.
Pomak od ​dualističkog shvaćanja (​ informacije: točne i netočne; dobre i loše), k ​relativističkom mišljenju ​-
svijest o postojanju nekoliko različitih istina (svaka je relativna u odnosu na svoj kontekst).
Perry - prelazak s dualizma na relativizam vjerojatno ograničen na osobe koje se suočavaju s različitim
gledištima (tipično za fakultetsko obrazovanje) .

Promjene u strukturi mišljenja - Schaie, K. Warner (1978.)

1. ​Stadij stjecanja –​ znanja, prvih 20 godina (djetinjstvo i adolescencija); razvoj postupka za pohranu
informacija, kombiniranje i donošenje zaključaka.
2. ​Stadij postignuća –​ (mlađa odrasla dob) – prilagodba kognitivnih vještina situacijama bitnima za
postizanje dugoročnih ciljeva (​npr. braka i zapošljavanja)​ – primjena znanja i vještina u kontekstu.​“Što bih
trebao/la znati?”
3. ​Stadij odgovornosti(​ srednja odrasla dob) – kad uspostave obiteljski i radni život – šire se odgovornosti,
uskladiti ih.​ ​- najsloženije obaveze – tzv. izvršni stadij – informacije iz raznih izvora (rukovodioci).​“Kako
bih trebao/la upotrijebiti ono što znam?”
4. ​Reintegrativni stadij(​ kasna odrasla dob) – integracija stavova, vrijednosti interesa – podiže kvalitetu
života.​ ​- ne troše energiju na nevažne stvari - nemaju vremena.​“Zašto bih to trebao/la znati?”

OBRADA INFORMACIJA – STRUČNOST I KREATIVNOST

→​​Stečena stručnost - ​utječe na obradu informacija.
brže i djelotvornije pamćenje, rezoniranje, planiranje, analiza;
stručnjak – pristupa problemu na temelju​načela​, a laik – ​pokušajima i pogreškama​; npr. savjetovanje
osobe.
→​​S​tručnost - ​potiče kreativnost.
rješavanje problema (​ kako pomoći depresivnom klijentu) p​ relazi u ​pronalaženje problema​ (kako
spriječiti depresivnost) ​– temelj znanstvenog i umjetničkog mišljenja.

PROMJENE U KOGNITIVNIM SPOSOBNOSTIMA

→​​ ​Novije generacije – zdravije, obrazovanije – transverzalno bolji rezultati u testovima od starijih
generacija – ​učinak kohorte​.
→​​Longitudinalne studije promijenile spoznaje – ​sposobnosti ovisne o akumuliranom znanju –​ npr. verbalne,
od mlađe odrasle dobi ​stalno rastu​, moguće i u starosti.
→​​Sposobnosti ​ovisne o uočavanju odnosa,​ npr. prostorne, ​opadaju​ s dobi, moguće već od mlađe odrasle.

EMOCIONALNI I SOCIJALNI RAZVOJ

Razvojni zadaci mlađe dobi:
- Razviti vlastiti sustav vrijednosti.
- ​Donijeti važne odluke i životne planove – zanimanje i posao, brak, roditeljstvo.
- ​Udovoljiti socijalnim zahtjevima i očekivanjima.
- ​Razviti zreli identitet.

RAZVOJ LIČNOSTI

PSIHOSOCIJALNA TEORIJA (ERIKSON)

20-40 prisnost – osamljenost

Prekretnica: trajno obvezivanje.
Većina mladih – tek stekli neovisnost i još utvrđuju zreli identitet.

10
Prisnost – odricanje neovisnosti i promjena identiteta kako bi uključili drugu osobu, tolerancija, suradnja.
Osamljeni/otuđeni – boje se gubitka identiteta, skloni natjecanju, neskloni razlikama, ugroženi kad im se
netko približi.

DJETINJSTVO I
MLADOST
Prijelaz rane odrasle dobi (17-22) MLAĐAODRASLA
- ulaz u svijet odraslih (22-28)
- prijelaz tridesete godine (28-33) DOB (20-40)
- s​ ređivanje (33-40)

Prijelaz sredine života (40-45) SREDNJA ODRASLA

- ulaz u srednju odraslu dob (45-50)
- ​prijelaz pedesete godine (50-55) DOB (40-60)
- k​ ulminacija srednje dobi (55-60)

Prijelaz kasne odrasle dobi (60-65) KASNA ODRASLA

DOB (65 I VIŠE)

TEORIJA ŽIVOTNOG CIKLUSA D.LEVINSONA (1978)

Razvoj ličnosti 20-40 god..

Levonson:
Životna struktura​​ –sklad osobnih i društvenih zahtjeva u cilju bolje kvalitete života.
17-22 - prijelaz u odraslu dob – stvaranje sna – slike o odraslom sebi – odluke
22-28 - ulaz u svijet odraslih – ostvarivanje odluka iz sna
28-33 - prijelaz tridesete godine - preispitivanje životne strukture
33-40 - sređivanje – zrelost i odgovornost u profesiji, obitelji društvu.
→​ Ograničenje - razlike ovisno o spolu i SES-u!

Socijalni sat​​ (​ Neugarten, 1968.) – očekivanja o ponašanju ljudi povezana s dobi​.

Društveno/kulturno određeno - dob za zaposlenje, brak, djecu, oblačenje…
Konformiranje - samopoštovanje i samopouzdanje - socijalna usporedba.
Danas – manje određena očekivanja.
Zaostajanje za socijalnim satom – psihološka nelagoda.

ZRELI IDENTITET LIČNOSTI

- ​Zreli identitet podrazumijeva sklad između vlastitih očekivanja i ponašanja te očekivanja okoline.
- Adolescent se pita: " Tko sam ja? Kakva osoba želim biti?“
- ​Mlađa odrasla osoba se pita: "Kako da ostvarim svoje težnje? Kako je najbolje započeti?”
- ​Ako se izbjegava sazrijevanje, posljedica je životna psihološka nezrelost.

ZANIMANJE I POSAO
- ​Zanimanje je, osim znanja i vještina, način života koji daje socijalni status.
- ​Zanimanje i posao biramo zbog egzistencijalnih potreba, ali i drugih motiva: predispozicija, interesa,

11
zadovoljstva, očekivanja.
- ​Biramo vrstu posla.

Na izbor zanimanja utječe:

- ​Sposobnosti - mogu li ja to?
- ​Interes - hoće li me to zadovoljiti?
- ​Odluka - kako da se odlučim između ovog i onog zanimanja?
- ​Status - dokle ću dospjeti u tom poslu?
- ​Pojam o sebi – hoće li me to zanimanje učiniti vrednijim sebi i drugima?

Ostali čimbenici u izboru zanimanja

- ​Obitelj – korelacija sa zanimanjem roditelja, informacije;
- ​Nastavnici – uzor, obrazovne težnje;
- ​Rodni stereotipi – slabiji, žene popunjavaju “muška” zanimanja;
- ​Informiranost – profesionalna orijentacija, uvid u obrazovni sustav.

BLISKI ODNOSI
→​Odabir partnera – po sličnosti: stavova, ličnosti, inteligenciji, SES-u, tjelesnoj privlačnosti…
Razlike po spolu​:
Evolucijska teorija:
Partner - opstanak i dobrobit potomaka;
Žene - inteligencija, ambicioznost, financije;
Muškarci – tjelesna privlačnost, brižnost.

Teorija socijalnog učenja:

Spolne uloge određuju izbor partnera;
Žene –– brižnost i skrb o drugima;
Muškarci – asertivnost i nezavisnost – uspjeh.

Ljubav
Triangularna teorija (Sternberg, 1987.):
Prisnost –​ emocionalna komponenta – nježnost, brižnost, toplina
Strast​ – tjelesna komponenta – spolnost;
Obvezivanje​ – kognitivna komponenta – zaljubljenost.
Održavanje ljubavi: konstruktivno rješavanje sukoba, komunikacijske vještine.

Prijateljstvo
Slični po dobi, spolu, SES-u, interesima, potrebama…
Pružaju podršku, prihvaćanje, samopoštovanje
Razlike po spolu:
žene: “vole pričati”,
muškarci “nešto raditi”.
Braća i sestre kao prijatelji: izvor psihičke dobrobiti, podrške, užitka u druženju…

Osamljenost
Raskorak – odnosi koje osobe imaju i koje žele imati.
Partner ili prijatelj - slični osjećaji, ali nisu nadomjestak.
Osamljenost veća:
nakon gubitka partnera (prekid, razvod, smrt);
u muškaraca koji nisu u vezi;
u sramežljivih, socijalno anksioznih osoba.

BRAK

Sjedinjenje dva pojedinca, ali i dva sustava u novi sustav – prilagodba!

Dob ulaska u brak - najbolji prediktor stabilnosti: što mlađi – to veća vjerojatnost rastave.

12
Zadovoljstvo brakom – razlike po spolu :
veće u muškaraca – dobit u mentalnom i tjelesnom zdravlju – pripadanje, podrška;
žene – veća očekivanja od kvalitete odnosa – nesretnije u problemima.
Sretan brak – uzajamno: poštovanje, uživanje u društvu, rješavanje problema – stalni rad!

Čimbenici koji guraju osobu u brak:

Konformnost – odgoju;
Ljubav – romantična, ali zrela
Legitimiziranje spolnih odnosa i djece.

Čimbenici koji privlače osobu u brak:

Društvo – partnera;
Dijeljenje – načina života, prihoda, obaveza;
Komunikacija – bliska.

Oblici braka prema ulogama:

Tradicionalni brak - muškarac je glava obitelji
Družbenički brak - muškarac i žena ravnopravno sudjeluju i dijele

Ostali oblici življenja

Samački život
Zajednički život bez braka
Grupni brak, komuna
Homoseksualno partnerstvo

Razvod braka
Obično zbog nezadovoljstva brakom ili zbog privlačnosti k drugoj osobi itd.
Izaziva veliki stres: osjećaj krivnje, nesposobnosti.
U Hrvatskoj se razvodi svaki 4. brak, u SAD svaki 2.
Većina ponovo stupa u brak.
- Psihološko savjetovanje​: usmjereno na otvorene rasprave o željama, korištenje pozitivnih strategija
rješavanja sukoba i problema, uvažavanje partnera…

RODITELJSTVO
Motivi za roditeljstvo:
Ego-ekspanzija - osjećaj veće važnosti i besmrtnosti
Osjećaj uspješnosti i kreativnosti kroz odgoj djeteta
Zadovoljenje potrebe statusa i konformnosti (uloge)
Potreba za ljubavi
Potreba za srećom

Obilježja roditeljstva
Konačan znak odraslosti - uloge roditelja su nepovratne.
Nema obuke za roditeljstvo - uči se kroz vlastito iskustvo, savjete i knjige.
Uloge majke i oca - ovise o načinu života (rade li oboje ili ne).
Otac danas više vremena provodi s djecom i više je angažiran.
Nužne su promjene u odnosu muža i žene, ali to ih obogaćuje unatoč naporima.

Uspješnost roditeljstva
Suradnja roditelja i uzajamno poštovanje:
kompetentniji,
koriste djelotvorne odgojne postupke,

13
 djeca se dobro razvijaju.
Dobit za roditelje: veći emocionalni kapacitet, samopouzdanje, tolerancija, odgovornost…
Psihološko savjetovanje​: odgojne vrijednosti, komunikacija, razvoj djeteta, strategije roditeljstva.

OBITELJ: obiteljski ciklus i stres

ŽIVOTNI CIKLUS OBITELJSKI CIKLUS NEOČEKIVANI ŽIVOTNI

DOGAĐAJ
Djetinjstvo Roditeljski dom Bolest, nesreća, katastrofa
Adolescencija Roditeljski idom Promjena škole, okoline, bolest
Mlađa odrasla dob Brak, roditeljstvo Razvod, nezaposlenost, bolest
Srednja odrasla dob Djeca odlaze „prazno gnijezdo“ Smrt člana obitelji, gubitak posla,
bolest
Starost Udovištvo Promjena životnih uvjeta, bolest

ZDRAVSTVENO PONAŠANJE MLAĐIH ODRASLIH OSOBA

- ​Tipična težnja za postizanjem uspjeha u zanimanju,obitelji, među prijateljima.
- ​Bolest ometa postizanje ovih razvojnih ciljeva.
- ​Jaki stresovi u ovoj dobi mogu dovesti do organskih poremećaja.
- ​Ljudi te dobi su svjesni potrebe za zdravijim načinom života.

Psiholog može ublažiti stres umlađih odraslih na sljedeći način:

- savjetovati klijenta o zdravom načinu života;
- slušanjem omogućiti izražavanje emocija;
- pružiti podršku i brižnost - verbalno ili neverbalno;
- podučiti ga tehnikama ublažavanja djelovanja stresa i načinima suočavanja sa stresom.

6. SREDNJA ODRASLA DOB (40-60 god.)

ZNAČAJKE RAZVOJA U SREDNJOJ DOBI ​(40-60 GOD.)
Teško definirati temeljem kronološke dobi:
1. Velike individualne varijacije u stavovima i ponašanjima – neki mladi s 60, neki stari s 40.
2. Proizvod današnjeg vremena, bolje zdravlje, produljen životni vijek – svijest o vlastitom starenju i
smrtnosti.
3. Umjesto: “godine od rođenja”, to su: “godine preostale do kraja” (Neugarten).
4. Vrijeme potencijala za aktivnost i zadovoljstvo životom, za žene i muškarce jednako.

TJELESNI RAZVOJ (40-60 god.)

Vanjski znaci - kosa sijedi, prorjeđuje se, koža manje elastična, vide se bore, mrlje, podočnjaci, zubi se
kvare, tonus mišića opada, trbuh raste i opušta se…

PROMJENE U OSJETILIMA​​:
VID
Poslije 40. god. slabi vid – ​presbiopija​ (dalekovidnost);
Slabiji vid u sumrak, slabije viđenje boja;
Veći rizik od bolesti oka – npr. glaukom.

SLUH
Poslije 40. slabi sluh – ​prezbiakuzija,​ muškarci jače;
Osobito za visoke frekvencije –oko 50. god.

14
TJELESNE PROMJENE
KOŽA
Gubi elastičnost, labavija - bore na licu, ruke i noge.
Brže stari u žena (tanji sloj derme)

MIŠIĆNO I MASNO TKIVO

Povećanje tjelesne masti - spolne razlike;
Gubitak potporne mase – mišića i kostiju.

KOSTI
Gubitak minerala i koštane mase
Propadaju diskovi kralježnice – smanjuje se visina, 2-3 cm do 60 god.

Pomaže: nemasna prehrana, manje kalorija, unos kalcija i vit. D, redovito vježbanje…

REPRODUKTIVNI SUSTAV
Klimakterij : postupno opadanje estrogena, cca 10 g. prije menopauze – nastupa oko 50 god., raspon 42-58.
Pad estrogena - promjene na koži i kostima, “valunzi” – nadomjesna hormonska terapija – rizici.
Psihičke reakcije – ovise o interpretaciji: (Strah od starenja, novi početak, obrazovanje…)
Muškarci – plodni do kraja života, opada razina testosterona. (Mogući problemi – impotencija – ugrožena
slika o sebi.)

Pomaže: savjetovanje, psihološki tretmani, terapija lijekovima ili hormonima.

ZDRAVSTVENI RIZICI
Kardiovaskularne bolesti i rak​ ​– glavni uzročnici smrti u srednjoj dobi. (Muškarci podložniji od žena.)
Osteoporoza – češće u žena, menopauza.
Crte ličnosti – hostilnost (neprijateljstvo) – veći rizik srčanih bolesti, veća hostilnost u muškaraca, pa i rizik.
Suočavanje sa stresom – umanjuje pojavu ili težinu bolesti:
Predviđanje i sprječavanje stresa;
Osobna dobit kad prevladaju stresni događaj;
Promjene vrijednosti i perspektive nakon bolesti – razvoj.

Pomaže: savjetovanje, programi u zajednici, socijalna podrška, vježbanje, samoefikasnost, optimizam,

“čvrstoća”: kontrola, posvećenost, izazov.

KOGNITIVNI RAZVOJ (40-60 g.)

Sve su kognitivne sposobnosti još uvijek na vrlo visokoj razini.
Proširenje kognitivnih vještina – preuzimanje novih odgovornosti i sve složenijih odgovornosti (npr. na
poslu).
Mlađi se pitaju: ”​Što ja znam​?”
Sredovječni:”​Kako ću upotrijebiti to što znam?​ ”
Intelektualne sposobnosti: akumulirano znanje, verbalna fluentnost, pamćenje, brza analiza informacija,
rezoniranje, rješavanje problema, stručna ekspertiza…

KOGNITIVNE PROMJENE
→​​KRISTALIZIRANA INTELIGENCIJA
Zasniva se na: akumuliranom znanju i iskustvu, prosuđivanju i vještoj uporabi socijalnih konvencija
Mjere: testovi rječnika, općih informacija,verbalnih analogija, logičnog rezoniranja.

→​ FLUIDNA INTELIGENCIJA
Temeljne vještine obrade informacija: otkrivanje odnosa, brzina analize informacija, kapacitet radnog

15
pamćenja.
Mjere: testovi brojčanih nizova, spacijalne vizualizacije, slaganje slika u logičan niz.

PROMJENE U INTELIGENCIJI
Seattle longitudinalna studija Schaiea​ (1994.) – 5000 ljudi, 22-70 god, kroz 35 godina, od 1956.
Umjereni rast do 60 god, zatim postupno opadanje, u 5 sposobnosti: verbalna, numerička, spacijalna,
induktivno rezoniranje, verbalno pamćenje – zahvaćaju i krist. i flu. Sposobnosti – srednja dob: ​intelektualni
vrhunac.

Kaufmanova studija verbalnog i neverbalnog praktičnog IQ ​(2001.) – 2500 osoba, 16-85 godina,
transverzalno, WAIS
Verbalni faktor – krist. int., na vrhuncu 45-55. g., polako pada do u duboku starost.
Neverbalni faktor – flu. int., vrhunac u 20-im, pada iza 45 g.

TUMAČENJE KOGNITIVNIH PROMJENA

Opće usporavanje funkcioniranja CNS-a.
Brzina obrade informacija – opada (vrijeme reakcije) – neuralne mreže slabije – nove sinaptičke premosnice
– slabije ili gubitak informacija u prijenosu.
Ipak: ​kompenzacija​ – ​anticipira tj. priprema se unaprijed (npr. sviranje po notama), vježba, iskustvo – vrlo
uspješni!

PAŽNJA
Teže istodobno usmjeravanje pažnje na dva složena zadatka (piše i priča na telefon)
Usmjeravanje na relevantnu informaciju (oblik/boja)
Prebacivanje s jedne na drugu mentalnu operaciju (parni-neparni ili manji-veći brojevi)-
Kompenzacija: ​iskustvo – znaju što traže, vježba.
Tumačenje promjena…

PAMĆENJE
20-60 g. - opada količina informacija u radnom pamćenju.
S dobi – manje ponavljanja, slabije strategije pamćenja (organizacija i elaboracija) – slabije korištenje
dosjećanja (npr. papiga i šojka – ne sjete se “ptica”).
Očuvano ili raste: opće činjenično znanje, proceduralno znanje (vožnja), stručno znanje.
Metakognitivno znanje ​– ​priprema, organizacija, ponavljanje – maksimalni učinak – ne slabi s
dobi!Pamćenje u kontekstu!
Primjena kognitivnih sposobnosti

STRUČNOST
Široka, organizirana, integrirana baza znanja – osigurava visok učinak.
Godine učenja i iskustva – primjena u rješavanju praktičnih problema: sagledavanje, razumijevanje, logičko
analiziranje (​kvar stroja, predavanje​).
U svakoj djelatnosti, ne samo visokoobrazovani ili menadžeri.
Primjena kognitivnih sposobnosti…

KREATIVNOST
Iza 40 god. - uključuje više promišljanja, planiranja, integriranja znanja i ideja (pjesnici/pisci).
Manje egocentrično izražavanje sebe, više altruistično – usmjereno obogaćivanju drugih.
Mijenja se oblik kreativnosti.

PROFESIONALNI ŽIVOT
Kognitivno fleksibilnije osobe – traže izazovniji posao – potiče kognitivnu fleksibilnost – recipročno.
Dobitak jednak u mlađoj i srednjoj dobi, u ljudi različitih generacija i životnih iskustava.

16