Novim Zakonom o udrugama koji je stupio na snagu 01.10.2014.g.

propisano je obvezno usklađivanje

statuta udruga s novim odredbama navedenog zakona.

Istim zakonom predviđeno je da se statutom udruge definiraju gospodarskih djelatnosti, ako se iste
obavljaju.

Uz rečeni zakon o udrugama, na udruge se primjenjuje i Zakon o financijskom poslovanju neprofitnih

organizacija (kojim je određeno kako udruga vodi svoje financije, gospodari imovinom i obavezama,
te što se dešava ako se udruga likvidira i niz drugih poslovnih događaja), te Zakon o porezu na dobit
koji je donio možda i najbitniju promjenu za one udruge koje obavljaju gospodarsku djelatnost.

Ako udruga obavlja gospodarske djelatnosti rješenje o registraciji takve udruge nadležni ured državne
uprave dostavlja Ministarstvu financija – poreznoj upravi budući da obavljanje gospodarskih
djelatnosti i prihodi ostvareni putem istih podliježu oporezivanju (porez na dobit). Ovo nema veze s
PDV-om (porezom na dodanu vrijednost) – u sustav PDV-a udruga ulazi ako prijeđe razinu prihoda
OSTVARENIH OD GOSPODARSKIH DJELATNOSTI od 230.000,00 kuna (tu ne ulaze prihodi od donacija i
članarina).

Prilikom usklađenja statuta SK DUBOVCA s odredbama novog zakona nadležni ured državne uprave
ustanovio je da postoje djelatnosti koje treba klasificirati kao gospodarske djelatnosti.

Sve smo to registrirali misleći kako će samo računi izdani za naše registrirane gospodarske djelatnosti
(izrada i prodaja suvenira; iznajmljivanje opreme, kostima i rekvizita; organizacija manifestacija,
viteških i sličnih srednjovjekovnih turnira, multimedijalnih prezentacija, kulturnih, zabavnih i
sportskih sadržaja, sukladno posebnim propisima) biti podložni oporezivanju.

Naknadnim konzultiranjem s jednom knjigovotkinjom pojasnila nam je da sve što je prihodovano

temeljem izdanih računa (za bilo što) podliježe oporezivanju, jer je ona mišljenja da svi prihodi
temeljeni na izdanim računima se tretiraju kao prihodi od obavljanja gospodarske djelatnosti. Tu ne
spadaju prihodi od donacija, članarina i sl.

Znači, za koju god djelatnost, bilo redovnu (osnovnu) ili gospodarsku, ako izdamo račun, to podliježe
oporezivanju, odnosno obvezni smo izraditi za isto prijavu obrasce za prijavu poreza na dobit, te
prijaviti Poreznoj upravi za obračun poreza. Također, trebalo bi raditi odvojeno knjigoodstvo – jedno
za neprofitni dio (donacije, članarine), a drugi za profitni (obavljanje gospodarskih djelatnosti).

Ono što nas muči je što svi samo MISLE, a nigdje nismo dobili jednoznačne i točne odgovore i što
točno treba, te da li je sve zaista tako strogo tumačeno. Navodno, u praksi se radi svakako, ovisno o
nadležnoj poreznoj upravi. Ugovori o donaciji teško se prihvaćaju, a za udruge bi bili najbolji.

Ono što želimo je naći najjednostavnijinačin da zaobiđemo sve ove otežavajuće okolnosti, a da bude
zakonski prihvatljivo.

Uz to, postavlja se pitanje, što je s udrugama koje nisu prijavile gospodarske djelatnosti, pa nisu
evidentirane kod nadležne porezne uprave, izdaju račune za sve svoje odrađene djelatnosti, ali u biti
su ispod radara i prolaze bez problema – moguće da ih nitko ništa neće pitati sljedećih 50 godina. Da
li je ovo možda rješenje?
Također, udruge koje vode dvojno knjigovodstvo i one registrirane u novije vrijeme (mislim da negdje
od 2010.??) u obvezi su izrađivati kvartalne izvještaje i iste predavati u Ministarstvo financija
(poreznu upravu), bez obzira na gospodarske djelatnosti.

U nastavku su neka mišljenja s interneta:

1)

- Oni koji su udruge koristili kao kamuflažu za nelojalno

konkuriranje malim poduzetnicima, vjerojatno će se toga
sada okaniti, jer cijela priča jednostavno postaje
prekomplicirana i preskupa.

U ovoj rubrici smo redovno lani pratili sve promjene, a prije toga dugotrajne najave promjena,
koje su se odnosile na udruge, tj. na neprofitni sektor.

Podsjetimo, od početka listopada primjenjuje se novi Zakon o udrugama, a prilagođavanje i

izmjene statuta omogućene su do kraja rujna ove godine. Tim propisom uređen je pravni
status udruga, njihovih odgovornih osoba, skupština, prava i obveze članova i tsl.

Nadalje, na udruge se primjenjuje i Zakon o financijskom poslovanju neprofitnih organizacija

kojim je određeno kako udruga vodi svoje financije, gospodari imovinom i obavezama, te što
se dešava ako se udruga likvidira i niz drugih poslovnih događaja.

Na kraju, izmjena Zakona o porezu na dobit je donijela možda i najbitniju promjenu za one
udruge čiji voditelji čitaju ovu rubriku, a to su one koje obavljaju gospodarsku djelatnost.
Iz mojih kontakata u ovih nešto više od mjesec dana otkako je na snazi ova zadnja odredba,
zaključujem da ovaj propis nije dovoljno ozbiljno shvaćen, pa ću se ovdje pokušati stvari
malo objasniti.

Ono što ću pisati odnosi se na sve udruge, naravno. Međutim, među njima ima nekih koje će
cijela priča malo više dirnuti, i koji će - kad jednom konačno osvijeste sve konzekvence - mo-
rati poduzeti neke značajnije promjene u ponašanju. To su oni koji su, namjerno ili
nenamjerno, koristili udruge kao paravan za poduzetništvo za osobnu korist.

Nenamjerno korištenje dešavalo se u slučajevima kada su ljudi zalutali u osnivanje udruge, jer
nisu shvaćali razliku između udruge i udruživanja u ortaštvo.

Udruge su oduvijek mogle poduzimati gospodarske djelatnosti, ali je i prije bilo određeno da
se prihod iz toga treba koristiti za postizanje ciljeva udruge.

Sada je određeno da udruga mora utvrditi dobit koju je ostvarila iz gospodarske djelatnosti i
na nju platiti porez, pa onda tu utvrđenu dobit koristiti za ostvarivanje ciljeva.
Razlika je drastična.
Da bi udruga mogla utvrditi dobit od gospodarske djelatnosti, mora za taj dio poslovanja
voditi knjigovodstvo na način kao i poduzeća, a za cjelokupno poslovanje mora voditi knjigo-
vodstvo propisano za neprofitni sektor.

Tromjesečna izvješća koja je dužna podnositi trebaju obuhvaćati cjelokupno poslovanje, a ona
godišnja će biti dvostruka. Porez na dobit dužna je platiti na dan podnošenja prijave poreza na
dobit, a to može najkasnije biti krajem travnja naredne godine.

Da bi mogla utvrditi dobit, udruga mora sučeliti prihode od gospodarske djelatnosti sa

rashodima koji se odnose na taj dio poslovanja. Tu će biti osobito zahtjevno postaviti kriterije,
jer neprikladno opterećivanje tih prihoda sa rashodima koji se odnose na redovno poslovanje
je porezni prekršaj. Ako se imovina udruge koristi za gospodarsku djelatnost, treba utvrditi u
kojem opsegu. Isto se odnosi i na rad zaposlenika ili honoraraca.

Ne zaboravimo da je lanjskim propisima ustoličena sasvim konkretna (čak i kaznena)

odgovornost predsjednika udruga, ili drugih odgovornih osoba: onih koji će utvrđivati
kriterije za raspodjelu troškova.

Financijska izvješća će već za prošlu godinu biti javno objavljena, a za 2016. će voditelji
morati izrađivati i finacijske programe, a po njenom isteku prikazati u kojoj mjeri su oni
izvršeni.

Vrijednosnih cenzusa nema i nije propisano da ste do neke mjere u mogućnosti obavljati
gospodarsku djelatnost bez oporezivanja. Rečeno je da je udruga dužna u roku od 8 dana od
početka obavljanja gospodarske djelatnosti prijaviti se poreznicima i početi utvrđivati dobit.

Pojam gospodarske djelatnosti odnosi se na svako pojavljivanje na tržištu, a obavljanje usluga

samo za članove udruga nije izuzetak.

Odredba ima svoju konzekvencu i u pogledu fiskalizacije, jer obveznici poreza na dobit
moraju fiskalizirati sve gotovinske naplate.

Ponovit ću zaključak od prije dva mjeseca: oni koji su udruge koristili kao kamuflažu za
nelojalno konkuriranje malim poduzetnicima, vjerojatno će se toga sada okaniti, jer cijela
priča jednostavno postaje prekomplicirana i preskupa.

Ozbiljne udruge sa definiranim ciljevima i programima, ovaj će izazov brzo svladati i uočiti
boljitak u nestanku i za njih nelojalne konkurencije na javna sredstva iz državnog i lokalnih
proračuna.

Moja struka je dobila samo jedan novi zadatak, nimalo kompliciran za one koji su izverzirani
u poduzetničkom knjigovodstvu.

2)
Porez na dobit - Porezni obveznik
Broj klase:410-01/07-01/1174
Urudžbeni broj:513-07-21-01/07-2
Zagreb, 11.09.2007
Porezni status udruga
Na temelju vašeg pitanja primjenjuju li se gospodarski propisi, pri čemu mislite na propise o oporezivanju dobiti, u
profitabilnom dijelu poslovanja udruga, nastavno odgovaramo.
Prema odredbama članka 2. stavka 6. i 7. Zakona o porezu na dobit (Narodne novine br. 177/04., 90/05. i 57/06.), državne
ustanove, ustanove jedinica područne (regionalne) samouprave, ustanove jedinica lokalne samouprave, državni zavodi,
vjerske zajednice, političke stranke, sindikati, komore, udruge, umjetničke udruge, dobrovoljna vatrogasna društva,
zajednice tehničke kulture, turističke zajednice, sportski klubovi, sportska društva i savezi, zaklade i fundacije nisu obveznici
poreza na dobit. Iznimno ako obavljaju gospodarstvenu djelatnost, a neoporezivanje te djelatnosti bi dovelo do stjecanja
neopravdanih povlastica na tržištu, Porezna uprava će na vlastitu inicijativu ili na prijedlog drugih poreznih obveznika ili
druge zainteresirane osobe, rješenjem utvrditi da su navedene osobe obveznici poreza na dobit za tu djelatnost.
Obavljanje djelatnosti u skladu s propisima koji uređuju djelatnost navedenih pravnih osoba, ne spada u gospodarsku
djelatnost, pa tako niti prihodi koje ostvaruju obavljanjem djelatnosti za koju su registrirani, ne spadaju u prihode od
gospodarske djelatnosti. Tako, temeljno, i prihodi udruga koje obavljaju djelatnost sukladno propisima prema kojima su
osnovane, ne ostvaruju prihode od obavljanja gospodarske djelatnosti. U gospodarske djelatnosti spadaju one djelatnosti koje
se obavljaju ciljem stjecanja prihoda i dobiti u tržišnoj utakmici, što je uvjet da bi se plaćao porez na dobit.
Ako postoje dokazi da se neka udruga bavi i drugim djelatnostima koje se mogu smatrati gospodarskima, tada takovoj
pravnoj osobi Porezna uprava izdaje rješenje da je porezni obveznik na temelju provedenog upravnog postupka. To znači da
prije donošenja rješenja po kojemu neka od navedenih osoba u članku 2. stavak 6. Zakona postaje obveznik poreza na dobit,
treba provjeriti činjenično stanje, a to je, u pravilu, moguće jedino u vanjskom nadzoru. Rješenje po kojemu se rješava da
neka pravna osoba postaje obveznik poreza na dobit može se donijeti za buduće razdoblje, u skladu s odredbama Zakona o
općem upravnom postupku i Općeg poreznog zakona.
Skrećemo pozornost na odredbe Zakona o udrugama (Narodne novine br. 88/01, 11/02, ispr.), u kojemu je članku 2.
propisano da je udruga svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih , odnosno pravnih osoba, kje se, radi
zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska,
kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga
uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika
udruživanja. U članku 25. istoga Zakona propisano je da su udruge dužne voditi poslovne knjige i sastavljati financijska
izvješća prema propisima kojima se uređuje način vođenja računovodstva neprofitnih organizacija.
U članku 1. stavak 3. Uredbe o računovodstvu neprofitnih organizacija (Narodne novine br. 112/93, dalje: Uredba), navedeno
je da se odredbe te Uredbe odnose na ustanove, tijela državne uprave, Republiku i tijela državne vlasti, jedinice lokalne
samouprave i uprave, te njihova tijela, vjerske zajednice, političke stranke, sindikate i druge udruge građana te druge
pravne osobe za koje iz zakona proizlazi da su neprofitne organizacije. U članku 15. stavak 1. iste Uredbe propisano je,
između ostaloga, da su prihodi raspoloživi kada su ostvareni unutar obračunskoga razdoblja ili odmah nakon svršetka
razdoblja i služe za pokriće obveza toga razdoblja.
I iz navedenih odredbi pretpostavlja se da djelatnost udruge nije stjecanje dobiti nego da iz ostvarenih prihoda pokrije
rashode. U rashode udruge spadaju i dohoci zaposlenicima i drugim osobama koje obavljaju neke poslove za udrugu, a
dohoci se oporezuju sukladno propisima o oporezivanju dohotka. Isto tako udruge imaju rashode za dobra i usluge koje
kupuju od pravnih osoba, obveznika poreza na dobit, koji se kod istih uključuje u osnovicu poreza na dobit.
Sukladno svemu navedenom, udruge se, temeljno, ne osnivaju radi obavljanja gospodarskih djelatnosti radi stjecanja dobiti.
Ali ako obavljaju takovu djelatnost mogu biti i obveznici poreza na dobit, za dobit ostvarenu o takove djelatnosti, uz
provedenu propisanu proceduru.