Zavrtnjevi (obični)

Prema tačnosti izrade tijela zavrtnja, postoje dve vrste zavrtnjeva:

obrađeni zavrtnjevi (ili upasovani, ili zavrtnjevi sa tačnim naleganjem), kod kojih se
obradom na strugu postiže razlika između prečnika rupe i tela zavrtnja
∆d≤0,3mm
neobrađeni zavrtnjevi (ili neupasovani, ili zavrtnjevi bez tačnog naleganja) kod kojih
je razlika između prečnika rupe i tela zavrtnja mm ∆d≥ 1,0mm.

1. Dužina zavrtnjeva
Tabela 2.5 - Dužine zavrtnjeva u funkciji prečnika i debljine paketa
M12 M16 M20 M22 M24
Dužina l Debljina paketa limova (t)
30 5-9
35 10-14 6-10
40 15-19 11-15 8-12 6-10
45 20-24 16-20 13-17 11-15 9-13
50 25-29 21-25 18-22 16-20 14-18
55 30-34 26-30 23-27 21-25 19-23
60 35-39 31-35 28-32 26-30 24-28
65 40-44 36-40 33-37 31-35 29-33
70 45-49 41-45 38-42 36-40 34-38
75 50-54 46-50 43-47 41-45 39-43
80 55-59 51-55 48-52 46-50 44-48
85 60-64 56-60 53-57 51-55 49-53
90 65-69 61-65 58-62 56-60 54-58
95 70-74 66-70 63-67 61-65 59-63
100 75-79 71-75 68-72 66-70 64-68

2. Obilježavanje zavrtnjeva

M (metrički zavrtanj) x prečnik zavrtnja na mjestu navoja x dužina zavrtnja (STANDARD po kom je
izrađen)
- Jedna zastavica ukoliko je rupa za zavrtanj izbušena u radionici, a zavrtanj ugrađen
na montaži (treći red u tabeli 2.6),
dve zastavice ukoliko se na montaži i buši rupa i vrši ugradnja zavrtnja (četvrti red u tabeli 2.6),
polukrug iznad ili ispod oznake, kod zavrtnjeva sa poluupuštenom glavom, u zavisnosti da li je
poluupuštena glava gore ili dolje
-
 3. Klase čvrstoće zavrtnjeva
Ovim klasama se definišu osobine čelika: od mehaničkih svojstava do hemijskog sastava. Od
mehaničkih svojstava najvažnija su:
f y - nazivna vrednost granice razvlačenja i
fu - nazivna vrednost čvrstoće na zatezanje

Obični zavrtnjevi su klasa: 4.6; 4.8; 5.6; 5.8; 6.8

Mehaničke karakteristike čelika su prikazane u tabeli 2.7

4. Rad veza sa zavrtnjevima

Naprezanje zavrtnja u vezi

Izvan veze normalni naponi su konstantni duž lima.U presjeku sa rupama dolazi do pojave koncentracije
napona u blizini rupe.
Veći broj zavrtnjeva u vezi od dva dovodi do neravnomjerne raspodjele sile koji ne treba zanemariti a koji
je simetričanu odnosu na silu veze. Za broj zavrtnjeva veći od 6 ova neravnomjerna raspodjela sile se
uzima u obzir pri određivanju nosivosti zavrtnjeva na smicanje.
5. Proračun nosivosti zavrtnjeva

Tri naprezanja kojem je izložen zavrtanj:

Smicanje
Zatezanje
Kombinovano naprezanje

a) Smičući spoj; b)Zatezni spoj; c) Kombinovani spoj; d) Konstruktivni spoj

5.1 Proračun nosivosti zavrtnjeva u smičućim spojevima
 5.1.1 Nosivost zavrtnjeva na smicanje

5.1.2 Nosivost zavrtnjeva na pritisak po omotaču rupe

Za obrađene zavrtnjeve d = d0

5.2 Nosivost zavrtnjeva na zatezanje

Do loma na silu zatezanja zavrtnja dolazi u ispitnom presjeku kj+oji je nešto veći od
minimalnog d3. Površina ispitnog presjeka je jednaka:
 5.3 Kombinovano naprezanje zavrtnjeva

6. Redukcija nosivosti zavrtnjeva kod dugih veza

Za slučaj l>15d od sredine veze potrebno je redukovati i dopuštenu nosivost spojnog

sredstva na smicanje.
Koeficijent redukcije:

7. Slabljenje konstrukcionih elemenata rupama za spojna sredstva

Zategnuti elementi oslabljeni rupama imaju prosječan napon koji iznosi:

Poprečni presjek zategnutog lementa u kojem je maksimalan napon naziva se opasan

presjek. Opasan presjek može biti : upravan na pravac dejstva sile ili kos
 Kod pritisnutih elemenata, u oslabljenom presjeku sila se prenosi preko tijela zavrtnja pa se on ponaša
kao bruto površina.