UNIVERZITET U TUZLI

FAKULTET ELEKTROTEHNIKE

SEMINARSKI RAD
DRUGI CIKLUS STUDIJA

ENERGETSKA EFIKASNOST U JAVNOJ RASVJETI

BOSNE I HERCEGOVINE

STUDENT

MIDHAT BAJRIĆ

MENTOR

DR.SCI. TATJANA KONJIĆ

TUZLA, SEPTEMBAR 2017. GODINE

Sadržaj

1. UVOD ................................................................................................................................. 1
2. ENERGETSKA EFIKASNOST ......................................................................................... 2
3. JAVNA RASVJETA .......................................................................................................... 3
3.1. Svjetlosno zagađenje ................................................................................................... 5
3.2. Mjere energetske i ekološke efikasnosti na javnoj rasvjeti ......................................... 6
3.3. Modernizacija javne rasvjete ..................................................................................... 11
4. CILJ ISTRAŽIVAČKOG RADA ..................................................................................... 13
5. POSTOJEĆE STANJE JAVNE RASVJETE ................................................................... 14
6. PRIJEDLOZI ZA ENERGETSKI EFIKASNU JAVNU RASVJETU ............................ 16
6.1. Izbor svjetlotehničke klase ........................................................................................ 16
6.2. Svjetlotehnički proračuni ........................................................................................... 18
6.3. Prijedlog mjera za održavanje javne rasvjete ............................................................ 23
7. INVESTICIONA VRIJEDNOST ..................................................................................... 24
8. PRAKTIČNI PRIMJER .................................................................................................... 24
9. ZAKLJUČAK ................................................................................................................... 25
10. LITERATURA .............................................................................................................. 26
 1. UVOD

Energetska efikasnost je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalne moguće
količine energije tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Pojednostavljeno,
energetska efikasnost znači upotrijebiti manju količinu energije (energenata) za obavljanje istog posla
(grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila, i dr.). Pod pojmom
energetska efikasnosti podrazumijevamo efikasnu upotrebu energije u svim sektorima krajnje
potrošnje energije: industriji, saobraćaju, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i u kućanstvima.

Povećanje energetske efikasnosti je svakako jedan od najhitnijih zadataka sadašnjice jer ono ublažava
skokove cijena energije, smanjuje zavisnost od uvoza iste, smanjuje emisiju ugljendioksida CO2 koji
ima negativan uticaj na klimu, povećava sigurnost snadbjevanja i ublažava sukobe u raspodjeli
energije.

Evropska Unija se obavezuje da smanji svoje emisije do 2020. godine za najmanje 20%. Udio
obnovljivih energija u potrošnji primarne energije treba da se utrostruči do 2020. godine i dostigne
20%, a energetska efikasnost treba da se u istom periodu poveća za 20% u odnosu na slučaj „business
as usual“.

Javna rasvjeta je dio komunalne infrastrukture svakog naseljenog područja čiju izgradnju i održavanje
reguliše “Zakon o komunalnim djelatnostima”, a u nadležnosti je gradova i opština. U okviru
komunalnog poslovanja pod pojmom »javna rasvjeta « podrazumijeva se upravljanje, održavanje
objekata i uređaja javne rasvjete, uključujući i podmirivanje troškova električne energije, za
osvjetljavanje javnih površina, saobraćajnica koje prolaze kroz naselje i nekategorisanih puteva.

Obzirom da je u Bosni i Hercegovini široko rasprostranjena upotreba javne rasvjete, efikasnim

osvjetljenjem može se smanjiti potrošnja električne energije. Javna rasvjeta je veliki potrošač
električne energije, te se smanjenjem njenog intenziteta, odnosno racionalnim korištenjem može
uštedjeti preko 40% energije.

Neefikasnost i zastarjelost sijalica glavne su karakteristike postojeće javne rasvjete, a sve to uz

smanjenje efekata u odnosu na savremena tehnološka rješenja koja se nude. Trenutno, najveća
efikasnost javne rasvjete postiže se ugradnjom kompaktnih fluorescentnih sijalica, odnosno svjetlećih
LED dioda.

Projektovanje novih energetski efikasnih javnih rasvjeta, uz poboljšanje efikasnosti već postojeće
rasvjete, predstavlja prihvatljiv način uštede energije i postizanje mjera energetske efikasnosti koje
donosi prednost prije svega za lokalnu zajednicu, a samim tim i za državu. Samim tim dolazi do
ispunjenja ekoloških uslova, kao i ispunjenje evropskih standarda u ovoj oblasti.

1
 2. ENERGETSKA EFIKASNOST

Energetska efikasnost je suma isplaniranih i provedenih mjera čiji je cilj korištenje minimalne moguće
količine energije tako da razina udobnosti i stopa proizvodnje ostanu sačuvane. Pojednostavljeno,
energetska efikasnost znači upotrijebiti manju količinu energije (energenata) za obavljanje istog posla
(grijanje ili hlađenje prostora, rasvjetu, proizvodnju raznih proizvoda, pogon vozila, i dr.). Pod pojmom
energetska efikasnosti podrazumijevamo efikasnu upotrebu energije u svim sektorima krajnje
potrošnje energije: industriji, saobraćaju, uslužnim djelatnostima, poljoprivredi i u kućanstvima.

Važno je istaknuti da se energetska efikasnost nikako ne smije posmatrati kao štednja energija. Naime,
štednja uvijek podrazumijeva određena odricanja, dok učinkovita uporaba energije nikada ne narušava
uvjete rada i življenja. Nadalje, poboljšanje učinkovitosti potrošnje energije ne podrazumijeva samo
primjenu tehničkih rješenja. Štoviše, svaka tehnologija i tehnička oprema, bez obzira koliko učinkovita
bila, gubi to svoje svojstvo ukoliko ne postoje obrazovani ljudi koji će se njome znati služiti na
najučinkovitiji mogući način.

Prema tome, može se reći da je energetska učinkovitost prvenstveno stvar svijesti ljudi i njihovoj volji
za promjenom ustaljenih navika prema energetski učinkovitijim rješenjima, negoli je to stvar složenih
tehničkih rješenja.

Prema nezvaničnim podacima, Bosna i Hercegovina trenutno troši oko 20 posto svog BDP-a na
energiju što je više nego u npr. SAD-u ili u zemaljama Evropske Unije, što govori o rastrošnom i
neracionalnom korištenju energije. Što se tiče energetske efikasnosti, osim u zgradarstvu, značajan
potencijal za smanjenje potrošnje energije postoji i u ostalim sektorima kao što je javna rasvjeta.

2
 3. JAVNA RASVJETA

U današnje vrijeme ljudska potreba za mobilnošću generisala je nužnost kvalitetnog javnog

osvjetljenja, kako po danu putem prirodnih, tako i noću putem umjetnih izvora svjetlosti. Kvalitetna
javna rasvjeta noću, omogućuje nam sigurno odvijanje saobraćaja, te nesmetano obavljanje
najrazličitijih aktivnosti (okupljanja, bavljenje sportom, druženje, zabavu i sl.).

Javna rasvjeta obično je u vlasništvu lokalnih jedinica i njeno održavanje odnosno unaprjeđivanje
financira se iz lokalnog proračuna. Samo drugačijom regulacijom (smanjenjem intenziteta) javne
rasvjete može se uštedjeti i do 50% energije, a sistemom daljinskog upravljanja i nadzora značajno
smanjiti troškove održavanja. S druge strane, zamjena svjetiljki i prilagodba rasvjetnih tijela također
može osigurati značajne uštede. Na područjima gdje sistemi javne rasvjete nisu dovoljno razvijeni
odnosno ne postoji pristup elektroenergetskoj mreži, moguće je kombinirati javnu rasvjetu s
obnovljivim izvorima energije.

Javna rasvjeta je integralni dio komunalnog uređenja koje se sprovodi da bi zadovoljilo potrebu za:

 povećanjem sigurnosti kretanja pješaka i vozila,

 stvaranjem ambijentalnog ugođaja na javnim površinama trgova, ulica i parkova,
 akcentiranjem arhitektonskih zdanja i istorijskih objekata

Prateći efekat javne rasvjete su :

 Prekomjerna potrošnja električne energije i

 Svjetlosno zagađenje okoline u vidu:
o neželjenog osvjetljavanja neba,
o ometajućeg svijetla i blještanja.

Osnovne preporuke za učinkovitu javnu rasvjetu i dinamičke uštede su korištenje energetski

učinkovitih izvora svjetla (napredne tehnologije – ne nužno isključivo LED), korištenje energetski
učinkovitih svjetiljki (kako bi se izbjeglo svjetlosno zagađenje), projektiranje javne rasvjete u skladu
s normama (primjena EU normi iz npr. EN 13201, UNI 10819) , učinkovito upravljanje javnom
rasvjetom, praćenje troškova i potrošnje javne rasvjete (izrada katastra svjetiljki, odabir adekvatnog
tarifnog modela) te redovito održavanje. U BiH je dosad provedeno nekoliko projekata koji su se
financirali uz pomoć stranih fondova i lokalne samouprave (Energetski efikasna javna rasvjeta u
Bijeljini, Srebrenici, Trebinju i sl.)

Kroz gore pomenute projekte financirao je u energetske preglede, projektnu dokumentaciju (kod
izgradnje nove javne rasvjete ili proširenja) s troškovnikom opreme i radova, demontažu neučinkovite
i ekološki neprihvatljive opreme, nabavu i ugradnju odgovarajuće opreme i materijala, rasvjetna tijela
(svjetiljke) u zasjenjenoj izvedbi sa svom potrebnom opremom, visokotlačne natrijeve žarulje i/ili LED
(izvori svjetlosti), sistem upravljanja javnom rasvjetom (paljenje i gašenje cjelonoćno, polunoćno,
prepolovljivanje izvora svjetlosti, smanjenje i povećanje intenziteta svjetla…) sa svom potrebnom
opremom, sistemi za nezavisno mjerenje utroška električne energije sa svom potrebnom opremom,
samostojeće razdjelne ormariće, ispitivanje i primopredaju te ostalu opremu u funkciji priznatih
dijelova instalacije.

3
Očekivani rezultati gore realizovanih projekata su:

 Ušteda godiš nje potrošnje energije za 16,366.00KM

 Smanjenje em isije CO2 za 54.00t CO2 godišnje
 Podizanje nivoa svijesti i znanja građana o mogućnostima i koristima primjene mjera
energetske efikasnost

Ono što je danas aktuelno u BiH, u Hrvatskoj je primjerice bilo aktuelno prije nekoliko godina, kada
se kroz slične projekte sufinansiralo preko 310 projekata koji se tiču energetske učinkovitih sistema
javne rasvjete. Godišnje uštede ostvarene tim projektima veće su od 26 milijuna kuna godišnje, a
CO2 emisija je smanjena za više od 10 tisuća tona.

Vanjsku rasvjetu moguće je podijeliti na:

 Uličnu rasvjetu (rasvjeta saobraćajnica),

 Urbanu rasvjetu (rasvjeta trgova i pješačkih zona),
 Reflektorsku rasvjetu (rasvjeta fasada i prestižnih objekata)

Urbana rasvjeta treba da zadovolji potrebu za stvaranjem ambijentalnog ugođaja na javnim prostorima
trgova i ulica. Reflektorska rasvjeta treba akcentirati arhitektonska zdanja i važne istorijske
spomenike.

Ovdje treba naglasiti da kod izvedbe urbane i arhitektonske rasvjete vrlo bitna saradnja stručnjaka iz
oblasti svjetlotehnike i prostornog uređenja, kao i Investitora tj same Općine, kako bi se našlo
optimalno rješenje za izgradnju ove rasvjete.

Dokazano je da osvjetljenje puteva značajno povećava sigurnost svih učesnika u saobraćaju. Rezultati
veoma sveobuhvatne analize, bazirane na studijama koje su rađene u 15 zemalja, pokazale su da
osvjetljenje puteva dovodi do:

 smanjenja žrtava među pješacima od 45 do 57%,

 smanjenja smrtnih slučajeva na putevima od 48 do 65%, i
 smanjenja ukupnog broja saobraćajnih udesa od 14 do 53%.

Neželjene posljedice zastarjelih i neadekvatnih sistema javne rasvjete su:

 česti kvarovi u sistemu javne rasvjete,

 dodatna oštećenja kao posljedica loše kvalitete opreme,
 veliki troškovi održavanja,
 veliki utrošak električne energije,
 dotrajali stubovi kao potencijalna opasnost za građane,
 svjetiljke bez (kvalitetnog) odsijača dovode do rasipanja svjetlosti na neželjene površine,
blještanja, dodatnog nepotrebnog gubitka energije,
 zastarjeli dizajn svjetiljki i stubova,
 nezadovoljstvo građana,

4
  svjetlosno onečišćenje (svjetlozagađenje) okoliša u vidu neželjenog rasvjetljavanja neba i
smetajućeg svjetla.

Prema članu III Ustava BiH definisana je podjela nadležnosti između institucija na nivou BiH i entiteta
– za ustanovljavanje i sprovođenje politike u oblasti energetske efikasnosti nadležni su entiteti. Što se
tiče Federacije BiH, a prema Zakonu o principima lokalne uprave utvrđuju se principi lokalne
samouprave, a kantoni na osnovu tog zakona utvrđuju svoje tekstove i razrađuju pojedina pravila. Tako
se u članu 8. stav 3. navodi koje su to djelatnosti koje se smatraju vlastitim nadležnostima (tako i one
koje su u neposrednoj vezi sa energetskom efikasnošću): donošenje programa i planova razvoja
jedinice lokalne samouprave i stvaranje uvjeta za privredni razvoj i zapošljavanje; utvrđivanje i
provođenje politike uređenja prostora i zaštite čovjekove okoline; upravljanje, finansiranje i
unapređenje djelatnosti i objekata lokalne komunalne infrastrukture te ulične rasvjete.

Obzirom da je u Bosni i Hercegovini široko rasprostranjena upotreba javne rasvjete, efikasnim

osvjetljenjem može se smanjiti potrošnja električne energije. Javna rasvjeta je veliki potrošač
električne energije, te se smanjenjem njenog intenziteta, odnosno racionalnim korištenjem može
uštedjeti preko 40% energije.

U vеćini јеdinicа lоkаlnе uprаvе i sаmоuprаvе, јаvnа rаsvјеtа sе pојаvlјuје kао vеliki pоtrоšаč
еlеktričnе еnеrgiје, tako da pојеdinе općine nа gоdišnjеm nivоu plаćајu еlеktričnu еnеrgiјu kојu
pоtrоšе јаvnе rаsvјеtе u iznоsu оd nеkоlikо stоtinа hilјаdа dо nеkоlikо miliоnа KМ.

Neefikasnost i zastarjelost sijalica glavne su karakteristike postojeće javne rasvjete, a sve to uz

smanjenje efekata u odnosu na savremena tehnološka rješenja koja se nude. Trenutno, najveća
efikasnost javne rasvjete postiže se ugradnjom kompaktnih fluorescentnih sijalica, odnosno svjetlećih
LED dioda.

Projektovanje novih energetski efikasnih javnih rasvjeta, uz poboljšanje efikasnosti već postojeće
rasvjete, predstavlja prihvatljiv način uštede energije i postizanje mjera energetske efikasnosti koje
donosi prednost prije svega za lokalnu zajednicu, a samim tim i za državu. Samim tim dolazi do
ispunjenja ekoloških uslova, kao i ispunjenje evropskih standarda u ovoj oblasti.

3.1. Svjetlosno zagađenje

Svjetlosno zagađenje je svaka nepotrebna/nekorisna emisija svjetla u prostor izvan zone (ceste, trga,...)
koju je potrebno rasvjetliti, odnosno svako emitovanje umjetnog svjetla u područja gdje je ono
nepotrebno ili neželjeno. Javna rasvjeta je postala bitan integralni dio svakog društva. Međutim, kao
njen popratni efekat, pojavilo se svjetlosno zagađenje. Ovaj nedostatak može biti znatno smanjen
osvjetljenjem samo onoga šta je zaista potrebno rasvjetliti i kada je potrebno rasvjetliti, te s tačno
određenom jakošću svjetla.

Moderno društvo rasvjetljava svoj okoliš kako bi ispunilo određene potrebe, kao što je povećanje
sigurnosti, unapređenje ekonomskog razvoja, te rasvjetljenje istorijskih spomenika i znamenitosti.
Naše društvo je počelo funkcionisati 24 sata na dan, pa je noćna rasvjeta neizostavna kategorija
aktivnosti našeg društva.

5
Prema procjenama, 30-50% svjetlosnog zagađenja proizilazi iz cestovne rasvjete. Ovaj, na prvi pogled
beznačajan problem, izaziva mnoge neželjene efekte, od nepotrebnog rasipanja energije, do štetnog
uticaja na životinje i ljude.

Negativan učinak javne rasvjete može se kontrolisati i suzbiti na način da se prilikom projektovanja i
održavanja javne rasvjete slijede preporuke stručnjaka o tome:

 Šta je zaista potrebno osvijetliti?

 U koje vrijeme osvijetliti?
 S kojom jakošću svjetla osvijetliti?
 Koje tehnologije primjeniti?

Slika 1. Primjer svjetlosnog zagađenja

3.2.Mjere energetske i ekološke efikasnosti na javnoj rasvjeti

Javna rasvjeta, kao jedan od najvidljivijih energetskih sistema, predstavlja idealno mjesto za razvoj
projekata energetske efikasnosti. Zbog svoje vidljivosti i tehničkih rješenja koja su na raspolaganju,
ostaje samo pitanje koliko se može uštedjeti. Javna rasvjeta u svakom gradskom ili opštinskom
proračunu pokriva od 1-3% proračunskih sredstava samo za potrošnju energije. Ako tu pridodamo
troškove održavanja, te troškove izgradnje nove javne rasvjete, vidimo da to i nije baš zanemariva
cifra.

U mnogim opštinama, zbog nepostojanja strateškog dokumenta ili smjernica za izgradnju i održavanje
rasvjete, ne postoji način da se u određenom vremenskom razdoblju značajnije smanje izdvajanja za
javnu rasvjetu, kao i njen uticaj na opštu potrošnju električne energije.

Osnovni problem većine sistema javne rasvjete je manjkavost ili nepostojanje informacija o
postojećem stanju sistema. Kako uopšte znati šta napraviti kada niste sigurni šta imate, kada ste to
kupili, koliko to košta, koliko troši, gdje se nalazi?

6
Značajan dio sistema javne rasvjete zasnovan je na zastarjelim tehnološkim rješenjima počevši od
sijalica do samih svjetiljki. U većini gradova u BiH barem 20% svjetiljki javne rasvjete kao izvor
svjetla koriste visokotlačne živine sijalice koje imaju dosta manju svjetlosnu iskoristivost nego ostali
izvori svjetlosti, ekološki su neprihvatljive i izbacuju se iz upotrebe. Konkretno u gradu Travniku
preko 80% svjetiljki kao izvor svjetlosti koriste visokotlačne živine sijalice. Na sljedećoj slici je
prikazana učinkovitost (lm/W) različitih izvora svjetlosti.

Slika 2. Učinkovitost različitih izvora svjetlosti

Kao što se može vidjeti, najveća učinkovitost je kod sijalica sa natrijem niskog pritiska. Međutim, ovi
izvori se više ne koriste za izradu svjetiljki javne rasvjete, jer imaju jako lošu reprodukciju boje, i
samim tim smanjuju komfor javne rasvjete. Poslije njega dolaze sijalice sa natrijem visokog pritiska i
metal halogene sijalice. Ovdje treba napomenuti da LED izvori svjetla koji predstavljaju tehnički
novitet i svakako budućnost u oblasti svjetlotehnike nisu prikazani na slici, a imaju učinkovitost veću
nego natrij visokog pritiska (preko 120 lm/W). LED svjetiljke su još uvijek značajno skuplje od
visokotlačnih natrijevih svjetiljki pa se treba pitati da li je u ovom momentu isplativo, tj. ekonomski
opravdano investirati u takve izvore svjetlosti.

Pored toga više od 30% svakog sistema javne rasvjete zasnovan je na svjetiljkama čiji je vijek trajanja
odavno prošao i čije svjetlotehničke i energetske karakteristike više ne zadovoljavaju zahtjeve. To
ukratko znači da je za iste svjetlotehničke rezultate potrebno u svjetiljku postavljati sijalicu znatno
veće snage nego što je to potrebno kada govorimo o novijim tehnologijama svjetiljki. Ona funkcioniše,
ali puno troši, sijalica je izložena vanjskim uticajima pa brzo pregara, a svjetlotehnički učinak je daleko
ispod nivoa današnjih svjetiljki manje snage jer uopšte nema, ili ima jako loš optički dio.

Osnovne preporuke za efikasnu javnu rasvjetu i dinamičke uštede su:

 korištenje učinkovitih izvora svjetla (LED, natrij visokog pritiska, metal halogene sijalice)

7
  korištenje učinkovitih svjetiljki (poboljšan optički dio, predspojne naprave, redukcija
svjetlosnog toka u kasnim noćnim satima, smanjeno svjetlosno zagađenje)
 projektovanje javne rasvjete u skladu s normama (izrada svjetlotehničkih karata gradova)
 učinkovito upravljanje javnom rasvjetom (upravljanje preko astroloških satova, redukcija
svjetlosnog toka)
 praćenje troškova i potrošnje javne rasvjete (katastar svjetiljki, odabir tarifnog modela)
 redovito održavanje

Ekološka rasvjetna tijela su isključivo zaštićena rasvjetna tijela ("full cut off"). Sa njima je zadovoljena
civilizacijska potreba za noćnim osvjetljenjem, bez opasnog blještanja i štetne emisije svjetla prema
horizontu, odnosno, prema nebu. Prema "dole" imaju ravno staklo (jeftinije varijante su bez stakla),
što ih čini lako prepoznatljivim. Oblikom tijela njihova reflektora, te pomicanjem sijalice (po vodilici
unutar rasvjetnog tijela) moguće su i dodatne mogućnosti kontrolisanja svjetlosne emisije.

Stepen korisnog iskorištavanja tako proizvedenog svjetla iznosi 97-99%. Ekološka rasvjetna tijela su
iste ili manje nabavne cijene koštanja u odnosu na njihove neekološke pandame, te omogućavaju
uštede od cca 30% na ime utroška električne energije, uz jednostavnije, sigurnije i ekonomičnije

8
održavanje. Samo takva (ekološka) rasvjetna tijela omogućavaju rješenje problema svjetlosnog
zaganenja, i očuvanje zvjezdanog noćnog neba.

Pozitivni efekti kvalitetne javne rasvjete:

 ušteda u potrošnji električne energije, a posredno i smanjenje emisije štetnih plinova

 smanjenje svjetlosnog onečišćenja usljed primjene cut-off svjetiljki (svjetlost se usmjerava
prema površinama koje želimo osvijetliti, a ne na široko područje ili čak prema gore)
 doprinose kulturi i turizmu isticanjem spomenika, parkova i drugih reprezentativnih
kulturoloških obilježja grada, te oblikovanje atraktivne noćne vizure grada osjećaj pozitivnog
ambijentalnog ugođaja, udobnosti kod građana
 arhitekturalnom rasvjetom tvrđava, trgova, spomenika, fontana, mostova, parkova, kipova, itd.
oblikujemo novu, prepoznatljivu vizuru grada, kojom se građani ponose
 ponekad je potrebno zadržati stari dizajn ravjetnih tijela koja su vremenom postala jedan od
simbola Grada, ali je potrebno pronaći načine ugradnje učinkovitijih izvora i optike
 povišen nivo sigurnosti u prometu (kako sudionika u saobraćaju, tako i sigurnosti ljudi prilikom
kretanja ulicama i pješačkim zonama)
 prevencija kriminaliteta (krađe automobila, provale, ulični napadi)

Efikasnost svjetiljki dosegla je 88% u odnosu na 70% uobičajeno za kvalitetne proizvođače prije 20-
ak godina. Ukupan napredak tehnologije svjetiljki kreće se od 30% za ekonomične modele do 55% za
vrhunske modele. Ako se pomnože pomaci u tehnologiji žarulja i tehnologiji svjetiljki, ukupno je
potrebno utrošiti minimalno 35% manje električne energije za isti svjetlosni učinak. To otprilike
odgovara jednom koraku snage žarulje prema dolje, odnosno prometnica nekada rasvjetljavana s 400
W, uz jednak učinak može se rasvijetliti s 250 W, a ona rasvjetljavana s 250 W sa svjetiljkom od 150
W. Dodatni efekt je manje zagrijavanja i manje nekontrolirano raspršenje svjetlosti. S obzirom na
karakteristike opterećenja prometnica, tijekom duboke noći npr. od 1 do 5 sati, kategorizacija
prometnice može se reducirati te prijeći na još jedan stupanj snage žarulje na niže. Ovime se ostvaruje
dodatna ušteda energije od minimalno 15%. Najjednostavniji način realizacije ovog tzv. polunoćnog
režima rasvjete je ugradnja samostalnog programibilnog kontrolera te prigušnice s redukcijskim
namotom u svjetiljku. Kontroler i redukcijska prigušnica mogu se ugraditi u postojeće svjetiljke ili
naručiti kao opcija novih svjetiljki te jednostavno programirati za samostalan rad. Ovo tehnološko
rješenje podiže cijenu svjetiljke za cca 20 do 25%. S obzirom na ukupne uštede koje realno dostižu
45%, te uzimajući u obzir činjenicu da u godišnjem trošku energija sudjeluje s minimalno 45%, a
investicija s maksimalno 40%, te da se održavanje reducira za barem 35%, izračuni pokazuju da se
investicija u vrhunske svjetiljke isplaćuje za 10 do 15 godina. Investicija u ekonomične suvremene
svjetiljke ovisno o trenutačnom stanju stare rasvjete isplaćuje se za 6 do 10 godina uključujući i tržišne
kamate na angažirani kapital za investiciju. Vrhunske se svjetiljke osim superiornih svjetlotehničkih
karakteristika i trajnosti odlikuju također vrhunskim industrijskim dizajnom.

Postoji nekoliko sistema upravljanja, a funkcije tih sistema osiguravaju: cjelonoćno ili polunoćno
paljenje i gašenje javne rasvjete, smanjenje i povećanje intenziteta svjetla objekata javne rasvjete,
daljinsko konfiguriranje algoritma uključenosti i intenziteta prema potrebama korisnika, rezolutno
upravljanje svakim stupom javne rasvjete posebno, geometrijsku podjelu objekata rasvjete prema
lokaciji (centar, prsteni oko centra, predgrađa), podjelu stupova rasvjete prema funkciji (križanja,

9
prometnice, škole, šetališta, kulturni objekti i spomenici...), deklariranu uštedu potrošnje električne
energije do 50%, povratnu informaciju o stanju objekta (ispravnost žarulje i osigurača, indikacija
potrebne zamjene), upravljanje sekundarnim objektima u interesu korisnika (izlozi, reklame i dr.). 13
Ugrađeni uređaji prate rad žarulja i vraćaju podatke o statusu ispravnosti (npr. žarulja poluispravna i
uskoro je treba zamijeniti ili žarulja ne radi). Statusne informacije dojavljuju se u upravljački centar
za svaki objekt javne rasvjete posebno. Time je ostvarena dodatna ušteda jer nije potrebno slati
kontrolne ekipe na teren i paliti rasvjetu po danu, već se precizno utvrđuje koja je i kakva žarulja
neispravna. U svaki objekt javne rasvjete montira se prijemni ili kod proširenih aplikacija
primopredajni uređaj kojemu je primarna zadaća upravljati objektom prema predefiniranome
algoritmu. Razlikujući objekte prema prioritetu (križanja, prometnice, škole, šetališta, kulturni objekti
i spomenici itd.) omogućeno je upravljanje rasvjetnim tijelom u funkciji intenzitet – vrijeme. Ovisno
o dobu dana intenzitet rasvjete se mijenja dinamički prema algoritmu i time direktno štedi na
potrošenoj električnoj energiji. Upravljanje rasvjetnim objektima može biti unikatno, dakle prepoznaje
se i izdvojeno upravlja jednim objektom ili grupno, pri čemu se grupa formira prema lokacijskim ili
električnim karakteristikama. Lokacija podrazumijeva grupe (obično koncentrične prstenove) u centru
grada ili mjesta koje se razlikuju prema tome koliko su udaljene od centra, a time i više ili manje
interesantne za različite razine uštede. Svjetlotehnički zahtjevi za prometnicu ili pješačku površinu
vezani su uz frekvenciju prometa koja je promjenjiva i ovisi o dobu noći, tjedna ili godine. Isto vrijedi
i za rasvjetu pješačkih zona koja regulacijom svjetlosnog toka može pratiti frekvenciju prolaznika
tijekom noći. Naime, pokazalo se kako se planskim održavanjem sistema javne rasvjete postižu
značajne uštede, a radi toga je potrebno odrediti strategiju održavanja sistema javne rasvjete, u sklopu
koje se izrađuje program održavanja javne rasvjete te način njegova provođenja. Koristeći potencijalne
mogućnosti sistema upravljanja, moguće je ostvariti izravnu uštedu u potrošnji električne energije i
dijela opreme i materijala koji se koriste u realizaciji funkcije javne rasvjete. Primjenom ovog rješenja
ostvaruje se novčana korist za: • vlasnika javne rasvjete – jer smanjuje troškove električne energije kao
i troškove održavanja te osigurava izolirano i automatsko upravljanje javnim, kulturnim, sportskim i
drugim tehničkim objektima • koncesionara za upravljanje i održavanje – jer ostvaruje mogućnost
centraliziranog upravljanja, jer ima uvid u stanje ispravnosti žarulja i osigurača i njihovu zamjenu
prema vrsti i tipu. Prvi korak učinkovitosti su dobro popunjene baze podataka i mjerenja potrošnje.
Naravno, da bismo imali jasne potencijale ušteda, potrebno je znati osnovne kriterije kakvoće: srednja,
opća i uzdužna razina luminancije (svjetline kolnika), razina rasvijetljenosti neposredne okoline ceste,
ograničenje bliještanja, svjetlosno onečišćenje, vizualno vođenje i optičko vođenje. • Srednja razina
luminancije (svjetline) – (engl. luminance) (L) je pojam koji ustvari opisuje svjetlinu rasvijetljene ili
svjetleće površine kako je vidi i doživljava ljudsko oko. Srednja razina luminancije kolnika vozaču
jamči sigurnost zamjećivanja prepreke • Opća jednolikost luminancije površine kolnika jamči sigurno
zamjećivanje prepreke • Uzdužna jednolikost luminancije površine kolnika jamči udobnost vožnje •
Bliještanje je trajno ili trenutačno smanjenje viđenja zbog prevelikoga kontrasta u vidnom polju
promatrača (vozača) prouzročeno umjetnim svjetlom, pri kojem snop svjetla ulazi izravno u oko. S
aspekta javne (cestovne) rasvjete utvrđene su dvije vrste bliještanja: fiziološko bliještanje koje
trenutačno smanjuje sposobnost sigurnog zamjećivanja i psihološko bliještanje koje trajno smanjuje
sposobnost ugodnog zamjećivanja. • Svjetlosno onečišćenje je svaki oblik rasvjetljavanja umjetnim
svjetlom koji dopire izvan područja rasvjetljavanja, a posebno onaj koji se rasprostire iznad
horizontalne ravnine. • Vizualno vođenje – dobrim vizualnim viđenjem rasvijetljenog toka prometnice
u odnosu na okolinu te dobrom zamjetljivošću horizontalne i vertikalne prometne signalizacije te

10
pješačkih prijelaza udovoljava se kriteriju za dobrim vizualnim vođenjem na određenoj instalaciji
javne rasvjete, a što u konačnici jamči sigurnost odvijanja motornog prometa. • Optičko vođenje – čini
sklop kompleksnih mjera koje vozaču nedvosmisleno pružaju trenutačnu jasnu sliku toka ceste i
njezinih pravaca, i to preko udaljenosti koja omogućuje sigurno zaustavljanje. To se u praksi postiže
dobrim i promišljenim postavljanjem rasvjetnih stupova. Svjetlotehnički zahtjevi za prometnicu ili
pješačku površinu vezani su uz frekvenciju prometa koja je promjenjiva i ovisi o dobu noći, tjedna ili
godine. Isto vrijedi i za rasvjetu pješačkih zona koja regulacijom svjetlosnog toka može pratiti
frekvenciju prolaznika tijekom noći. Regulacija osigurava nekoliko stupnjeva regulacije svjetlosnog
toka koji se prilagođava razdobljima niže frekvencije prometa ili posjećenosti pješačkih zona bez
ugrožavanja opće rasvijetljenosti i sigurnosti. Primjenom sistema za regulaciju rasvjete smanjuje se
potrošnja električne energije, produžuje vijek trajanja žarulja i olakšava održavanje sistema rasvjete.
Često je situacija takva da je problem neučinkovitog vođenja i korištenja javne rasvjete prepoznat, ali
su sredstva lokalnih proračuna nedovoljna. U Hrvatskoj je više desetaka projekata provedeno uz
potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Fond financira projektnu dokumentaciju
(kod izgradnje nove javne rasvjete ili proširenja) s troškovnikom opreme i radova, demontažu
neučinkovite i ekološki neprihvatljive opreme, nabavu i ugradnju odgovarajuće opreme i materijala,
rasvjetna tijela (svjetiljke) u zasjenjenoj izvedbi sa svom potrebnom opremom, visokotlačne natrijeve
žarulje (izvori svjetlosti), sistem upravljanja javnom rasvjetom (paljenje i gašenje cjelonoćno,
polunoćno, prepolovljivanje izvora svjetlosti, smanjenje i povećanje intenziteta svjetla) sa svom
potrebnom opremom, sisteme za nezavisno mjerenje utroška električne energije sa svom potrebnom
opremom, samostojeće razdjelne ormariće, ispitivanje i primopredaju te ostalu opremu u funkciji
priznatih dijelova instalacije. Na kraju, treba imati na umu da je javna rasvjeta veliki potrošač
električne energije. Razboritom regulacijom (smanjenjem intenziteta) javne rasvjete može se uštedjeti
i do 50% energije, a sistemom daljinskog upravljanja i nadzora značajno smanjiti troškove održavanja
jer će energija i njezino održavanje biti sve skuplji, a širenje mreže uz spomenute uvjete može imati
vrlo visoki prirast ukupnih troškova.

3.3. Modernizacija javne rasvjete

Modernizacija javne rasvjete predstavlja zamjenu stare, energetski neučinkovite rasvjete savremenom.
Takva savremena rasvjeta, pored toga što je manje snage, a samim tim manji potrošač električne
energije, daje bolje svjetlotehničke rezultate. Naglašeno se vodi računa da je svjetlost usmjerena na
cestu i pješačke zone, a smanjen njen uticaj na područja na kojima nije potrebna dodatna osvjetljenost
tokom noćnih sati kao npr na okolne zgrade ili noćno nebo. Time se pridonosi boljim uslovima
življenja, a postiže se i značajan pozitivan uticaj na okoliš. Osim finansijske koristi i koristi za okoliš,
značajno je i smanjenje opterećenja elektroenergetskog sistema, i relaksacija postojeće instalacije.
Zamjena rasvjete može biti samo djelomična, tj mogu se samo mijenjati izvori svjetla u svjetiljkama
(npr. umjesto izvora sa živom visokog pritiska montiraju se visokotlačne natrijeve sijalice manje
snage). Bolja se učinkovitost, dakako, postiže cjelovitijim projektom, koji uključuje zamjenu
kompletnih rasvjetnih tijela. Za razliku od dosada korištene rasvjete, nova rasvjetna tijela zbog
karakterističnog oblika pokrova, usmjeravaju većinu proizvedene svjetlosti prema površini koju je
potrebno osvjetliti. Imaju, takođe, neusporedivo učinkovitije odsijače, staklene ili polikarbonantne
zaštite, kontrolu i ostalu opremu, koji zajedno doprinose kvalitetnijoj osvjetljenosti prostora i koja
zadovoljava evropske standarde. Pored toga, ponekad je javna rasvjeta postavljena na neadekvatnoj

11
visini i sa neadekvatnim rasponima između samih svjetiljki, pa je potrebno napraviti potpuno novi
raspored.

Dodatan izvor uštede je instaliranje pojedinačne ili grupne regulacije svjetlosnog toka. Prigušivanjem
se smanjuje svjetlosni tok, a samim tim i potrošnja sijalica u kasnijim noćnim satima, kada je smanjen
saobraćaj. Pri tome se mora voditi računa o tome da se prigušenjem ne dobije premala količina
osvjetljenosti.

Osim u energiji, bolja i novija rasvjeta donosi i značajne uštede u održavanju. Potreban je neusporedivo
manji broj zamjena sijalica i popravaka, a postiže se i veći broj zajamčenih radnih sati. Taj se broj
radnih sati povećava ugradnjom regulacije.

Novoinstalirana rasvjeta smanjuje negativan uticaj na okoliš tako što troši manje količine električne
energije. Naime, proizvodnjom električne energije nastaje emisija stakleničnih plinova, a
smanjenjenom potrošnjom, smanjuje se njihova emisija.

12
 4. CILJ ISTRAŽIVAČKOG RADA

Cilj ovog istraživačkog rada je izrada dokumenta koji će sagledati postojeće stanje javne rasvjete u
gradovima BiH, izvršiti okvirnu tehno-ekonomsku analizu, te dati osnovne smjernice za etapnu
sanaciju, rekonstrukciju, izgradnju i održavanje javne rasvjete, kako bi se u narednom periodu dostigli
evropski standardi i preporuke u ovoj oblasti, uz racionalizaciju cjelokupnih troškova, i maksimalno
smanjenje štetnog uticaja na okoliš. Ovdje su također razrađeni ekonomski modeli etapne izgradnje
javne rasvjete. Istraživački rad je urađen u saradnji sa predstavnicima Opština, te firmama koje
trenutno održavaju javnu rasvjetu.

Osim toga, u radu će se pokazati trenutna tehnička i ekonomska stanja, te moguće promjene u cilju
poboljšanja stanja i stvaranje trajne uštede. Promjene kao skup zahtjeva će biti elementi kriterija za
odabir sistema za uštedu potrošnje električne energije javne rasvjete gradova.

Kako bi se mogla uraditi što bolja analiza, posmatrat ćemo određeni broj ulica i rasvjetnih tijela, te
ćemo na taj način dobiti vrlo precizne podatke vezano za tehničke i ekonomske smjernice.

Tehničke smjernice će pokazati trenutačno stanje rasvjetnih tijela po vrsti stuba, te tipu i snazi sijalica.
Razmotriće se i geometrijska konfiguracija rasvjetnih tijela i prema tome podjela upravljanja i
algoritama uštede za pojedine zone i lokacije. U obzir će se uzeti i specifičnosti kao što su urbani
kvartovi i naselja, saobraćajnice i raskršća, šetališta i dugo.

Ekonomske smjernice će pokazati prema broju i vrsti stubova rasvjete kolika su moguća sredstva za
implementaciju sistema ostvarivanja iz procijenjene uštede. Nadalje, u kojem vremenskom periodu se
predviđa povrat sredstava, kolika je visina anuiteta i kako iz ostvarene uštede pokriti taj iznos. I na
kraju bi se pokazao iznos sredstava koji bi kao rezultat implementacije sistema ostao u proračunu za
neke druge potrebe.

13
 5. POSTOJEĆE STANJE JAVNE RASVJETE

U toku izrade ovog istraživačkog rada, izvršeno je terensko prikupljanje podataka o javnoj rasvjeti
zajedno sa predstavnicima firmi koje su angažovane na održavanju javne rasvjete. Tom prilikom je
napravljena i foto dokumentacija.

Pored toga, dobiveni su računi za utrošenu električnu energiju po razvodnim ormarima i mjesecima za
2 godine.

Na osnovu prikupljenih informacija napravljene su tabele postojećeg stanja javne rasvjete koje su date
u nastavku dokumenta. Javna rasvjeta je grupisana prema razvodnim ormarima rasvjete (napojnim
mjestima) i prema pojedinim gradskim ulicama tj. saobraćajnicama. U datim tabelama, u posebnoj
rubrici data je preporuka na koji način treba izvršiti sanaciju i/ili izgradnju javne rasvjete. Nakon tabela
date su karakteristične fotografije postojećeg stanja rasvjete.

Na ovaj način dobijena je sveobuhvatna slika postojećeg stanja rasvjete i izvedeni su sljedeći zaključci:

 Javna rasvjeta u gradovima BiH je u jako lošem stanju. Uzroke za takvo stanje treba prije svega
tražiti u starosti cjelokupnog sistema javne rasvjete. Većina svjetiljki starija je od 30 godina i
davno je prošao njihov životni vijek. Pored toga jedan od uzroka lošeg stanja rasvjete je i
nedovoljno ulaganje u njenu rekonstrukciju, kao i nesistemsko rješavanje problema usljed
nedostatka finansijskih sredstava i strateškog dokumenta koji bi dao osnovne smjernice za
javnu rasvjetu.
 Održavanje javne rasvjete je jako loše i svodi se samo na rješavanje „gorućih problema“,
zamjenu sijalica i popravku većih oštećenja. Većina svjetiljki nije godinama očišćena. Ne
postoji nikakav dokument (osim računa za električnu energiju) koji govori o broju rasvjetnih
tijela, starosti, vrsti, trenutnom stanju...
 Primjećen je veliki broj krađe rasvjetnih tijela i nosećih konstrukcija rasvjete (mesingani
stubovi i konzole), posebno u centrima gradova gdje je pješačka zona?!
 Većina nosećih konstrukcija rasvjete je u lošem stanju i potrebna je njihova zamjena. Na
pojedinim mjestima, rasvjetna tijela nisu postavljena na adekvatnoj visini, obzirom na profil i
značaj saobraćajnice.
 Veći broj svjetiljki kao izvore svjetla koristi sijalice sa živom visokog pritiska, koje imaju manji
učinak i izbačene su iz proizvodnje. Zbog toga je i potrošnja električne energije puno veća nego
što bi trebalo. Također, veliki broj svjetiljki vrši svjetlosno zagađenje, jer dobar dio svjetlosnog
toka odaju prema nebu. To se posebno odnosi na svjetiljke tipa UL, takozvane „kugle“, koje
imaju jako malo svjetlosno iskorištenje i ne posjeduju refraktor za usmjerenje svjetlosnog toka.
 Boja svjetla. U gradovima nije uopšte vođeno računa o tome kakva je boja svjetlosti pojedinih
izvora, pa se zna desiti da na početku neke ulice postoje svjetiljke sa sijalicama natrij visokog
pritiska, koje odaju svjetlost zlatno žute boje, na sredini ulice svjetiljke u sebi imaju sijalice sa
živom visokog pritiska, koja odaje svjetlost bijele boje, da bi na kraju ulice opet imali sijalice
sa natrijem visokog pritiska.
 Cjelokupna javna rasvjeta sa estetskog aspekta daje jednu jako sumornu sliku danju, a na
pojedinim mjestima predstavlja i pravu opasnost za vozila i pješake jer su stubovi zakrivljeni,
a kablovi vođeni vidno na dohvat ruke, bez ikakve zaštite.

14
 Poredeći račune za električnu energiju po razvodnim ormarima sa ukupnim brojem svjetiljki
priključenih na taj razvodni ormar i snagom sijalica u njima, uočena su određena neslaganja,
što dovodi do zaključka da na nekim razvodnim ormarima ili rasvjetnim stubovima postoje
nelegalni priključci na električnu mrežu.
 Dekorativna rasvjeta pojedinih kulturno istorijskih spomenika izvedena je sporadično i bez
pravog plana, tako da ne postiže svoj puni efekat
 Na jednom dijelu magistralne ceste u okolini Travnika gdje su montirane svjetiljke CX sa
sijalicama natrij visokog pritiska 250W, dograđeni su regulatori za smanjenje svjetlosnog toka
u sijalicama, tako da se u kasnim noćnim satima vrši redukcija. Taj potez, iako je urađen na
relativno malom dijelu, dao je odlične rezultate u pogledu smanjenja potrošnje električne
energije, i kao takav treba biti smjernica za provodjenje daljih ušteda u sistemu javne rasvjete,
s tim da je potrebno izvršiti svjetlotehnička mjerenja prije i poslije redukcije svjetlosnog toka
kako bi se dobili pravi svjetlotehnički parametri tako izvedene rasvjete.

Slika 3. Postojeće stanje javne rasvjete u gradovima BiH

15
 6. PRIJEDLOZI ZA ENERGETSKI EFIKASNU JAVNU RASVJETU

Da bi se mogao dati kvalitetan prijedlog za energetski efikasnu javnu rasvjetu, bilo je potrebno, nakon
detaljnog snimanja postojećeg stanja, sagledati i ostale aspekte koji utiču na javnu rasvjetu kao što su:

 struktura saobraćajnica u gradu

 način upravljanja saobraćajem
 gustina saobraćaja
 prostorno planska dokumentacija
 kulturno istorijsko naslijeđe
 sadašnje i planirane pješačke zone
 posebni zahtjevi opštinskih vlasti

Nakon ovako prikupljenih podataka, pristupa se izradi svjetlotehničke karte gradova, koja predstavlja
polaznu osnovu energetski efikasne rasvjete. Na svjetlotehničkoj karti, svakoj saobraćajnici i pješačkoj
zoni u gradovima, pridružuje se odgovarajuća svjetlotehnička klasa koju treba da zadovolji javna
rasvjeta.

6.1. Izbor svjetlotehničke klase

Prema važećoj preporuci CIE 115, koju je izdao Međunarodni komitet za osvjetljenje, sve
saobraćajnice za motorni i mješoviti saobraćaj svrstane su u pet svjetlotehničkih klasa – od M1 do
M5. Koja će se svjetlotehnička klasa izabrati za pojedinu saobraćajnicu, zavisi od značaja
saobraćajnice, gustine saobraćaja, komplesnosti saobraćaja i prisustva objekata kontrole saobraćaja
(semafori). U tabeli 1 dati su tipični primjeri saobraćajnica koje pripadaju pojedinim svjetlotehničkim
klasama.

Tablica 1. Svjetlotehničke klase osvjetljenja za različite tipove puta (prema CIE 115)

SVJETLOTEHNIČKA
OPIS PUTA
KLASA
Putevi velikih brzina sa odvojenim kolovozima, bez raskrsnica u
nivou i sa potpunom kontrolom priključaka i odvojaka, autoputevi,
ekspresni putevi. Gustina saobraćaja i složenost trase puta (napomena
1):
 Velika M1
 Srednja M2
 Mala M3
Putevi velikih brzina sa kolovozom za dva smjera vožnje.
Upravljanje saobraćajem (napomena 2) i odvajanje (napomena 3)
raznih učesnika u saobraćaju (napomena 4):
 Loše M1
 Dobro M2
Važne gradske saobraćajnice: gradske arterije i glavni oblasni putevi.
Upravljanje saobraćajem i odvajanje raznih učesnika u saobraćaju: M2
 Loše M3

16
  Dobro
Sabirne ulice manjeg značaja, lokalne saobraćajnice, glavni putevi za
prilaz naselju. Ulice koje odezbjeđuju direktan pristup posjedima i
izlaze na sabirne ulice. Upravljanje saobraćajem i odvajanje
pojedinih učesnika u saobraćaju:
 Loše M4
 Dobro M5

NAPOMENA 1: Složenost trase puta se odnosi na infrastrukturu, kretanje saobraćaja i vizuelno

okruženje. Faktori koji trebaju biti razmatrani su:

 broj traka i nagibi

 znaci i semafori.

Ulazne i izlazne rampe, ulivanje saobraćajnih tokova, trougaona ostrva i tome slično, takođe se moraju
uzeti u obzir.

NAPOMENA 2: Upravljanje saobraćajem se odnosi na postajanje semafora, saobraćajnih znakova,

oznaka na kolovozu i saobraćajnih propisa. Kada ih nema ili su rijetki, upravljanje saobraćajem se
smatra lošim i obrnuto.

NAPOMENA 3: Odvajanje pojedinih učesnika u saobraćaju se obavlja trakama posebne namjene ili
ograničavanjem jednog ili više vidova saobraćaja.

NAPOMENA 4: Razni korisnici puta (učesnici u saobraćaju) su vozači automobila, kamiona, autobusa
i sporih vozila, kao i motociklisti, biciklisti i pješaci.

Među svjetlotehničke parametre pomoću kojih se po preporukama CIE brojčano vrednuju faktori
kvaliteta ubrajaju se:

 srednja sjajnost kolovoza (Lsr)

 opšta ravnomjernost sjajnosti (Uo)
 uzdužna ravnomjernost sjajnosti (U1)
 maksimalna dozvoljena vrijednost relativnog porasta praga (TI)
 koeficijent okruženja (SR)

17
 Tablica 2. Svjetlotehnički zahtjevi za puteve za motorni i mješoviti saobraćaj (NZ - nema zahtjeva)

Područje primjene
Putevi sa
Svjetlotehnička Putevi sa
neosvjetljenim
klasa Svi putevi Svi putevi Svi putevi nekoliko ili
pješačkim
bez raskrsnica
stazama
Lsr(cd/m2) Uo TI (%) UI SR
min. Min. Max. Min. Min.
M1 2,0 0,4 10 0,7 0,5
M2 1,5 0,4 10 0,7 0,5
M3 1,0 0,4 10 0,5 0,5
M4 0,75 0,4 15 NZ NZ
M5 0,5 0,4 15 NZ NZ

Primjenjujući gore pomenutu preporuku i prikupljene podatke moguće je napraviti tabelu koja
pojedinim ulicama pridružuje pripadajuću svjetlotehničku klasu. Pored svjetlotehničke klase, moguće
je definisati i temperaturu boje za svjetlosne izvore. Preporuka je da se za saobraćajnice sa jakim
motornim saobraćajem i prigradske ulice izaberu izvori svjetlosti sa temperaturom boje od 20000K
(svijetlo žuta boja - natrij visokog pritiska), a za saobraćajnice sa mješovitim saobraćajem i pješačke
zone u centru grada, izvori sa teperaturom boje 30000-40000K (bijela svjetlost – LED izvori ili metal
halogene sijalice)

6.2. Svjetlotehnički proračuni

Nakon izrade svjetlotehničke karte i tabele sa nazivima ulica i pripadajućim svjetlotehničkim klasama,
potrebno je izraditi svjetlotehnički proračun za karakteristični profil saobraćajnica, pripadajuću
svjetlotehničku klasu i temperaturu boje svjetlosnog izvora. Prilikom izrade svjetlotehničkih
proračuna, treba voditi računa o postojećim instalacijama javne rasvjete (položaj stubnih mjesta, visina
montaže rasvjetnih tijela, raspon između stubova), kako bi se iste mogle iskoristiti prilikom izrade
idejnih i glavnih projekata rasvjete.

18
Slika 4. Svjetlotehnički proračun Bosanske ulice

19
20
Sagledavajući postojeće stanje javne rasvjete, te nakon izrade svjetlotehničke karte i svjetlotehničkih
proračuna, došlo se do sljedećih zaključaka:

 Izgradnja rasvjete u prigradskim naseljima i dijelovima grada gdje nije moguće izvesti
podzemnu niskonaponsku mrežu, treba da prati izgradnju niskonaponske mreže. Ovdje
potrebna koordinacija između gradskih vlasti i nadležne elektrodistribucije. Za rasvjetu
koristiti cestovne svjetiljke sa sijalicama natrij visokog pritiska 70W, zbog cijene svjetiljki i
učinkovitosti ovih izvora svjetlosti. Postojeće svjetiljke koje kao izvor svjetla imaju
visokotlačne živine sijalice, zamijeniti svjetiljkama sa sijalicama natrij visokog pritiska 70W.
Ormare za napajanje i upravljanje vanjskom rasvjetom izmjestiti iz trafo stanica i graditi ih
prema uslovima datim u sljedećem poglavlju. Nije potrebna redukcija svjetlosnog toka sijalica.
 Na dijelu magistralne ceste rasvjeta je izvedena korektno prema propisima i standardima. Ovu
rasvjetu treba zadržati, s tim što se već izvedeni pilot projekat ugradnje reduktora za redukciju
svjetlosnog toka u sijalicama treba provesti za sve postojeće svjetiljke koje kao izvor imaju
natrij visokog pritiska. Na dijelu magistralne ceste gdje je rasvjeta izvedena svjetiljkama tipa
CM, pomenute svjetiljke je potrebno demontirati, te na njihovom mjestu ugraditi cestovne
svjetiljke sa natrijem visokog pritiska, prema svjetlotehničkom proračunu kojeg je potrebno
izraditi za dati raspored stubova i profil saobraćajnice. Svjetiljke treba da imaju redukciju
svjetlosnog toka.
 U pojedinim ulicama (navedenim u tabelama postojećeg stanja) potrebno je zbog zastarjelosti
ili neadekvatnosti, potpuno demontirati postojeću rasvjetu, te napraviti glavne projekte za
izgradnju nove rasvjete. Pri projektovanju nove rasvjete, potrebno se rukovoditi
svjetlotehničkom kartom, zahtjevima Investitora, te sljedećim preporukama:
o Glavne projekte javne rasvjete potrebno je izraditi za svaku pojedinu saobraćajnicu,
kako bi se prije svega dobila tačna investiociona vrijednost izgradnje rasvjete,
ishodovale potrebne saglasnosti, te dobio kvalitetan dokumenat po kojem se radovi na
izgradnji mogu izvesti bez većih problema. Svi glavni projekti trebaju biti usaglašeni u
slučaju da ih rade različite projektne kuće. Osnova za izradu projekata treba biti
svjetlotehnička karta, urađena u ovoj Studiji.
o Razvodni ormari za napajanje i upravljanje javnom rasvjetom, trebaju biti locirani izvan
objekata transformatorskih stanica, na mjestu pristupačnom za održavanje. Ormari
trebaju biti slobodnostojeći, izrađeni od armiranog poliestera, maksimalnog stepena
mehaničke zaštite. Visina temelja iznad zemlje treba biti minimalno 50cm, kako bi se
otklonila opasnost od mehaničkih oštećenja i ulaska vode u ormar. Uvod i odvod
kablova treba biti kroz temelj. U ormarima je potrebno ostaviti oko 20% rezerve u
prostoru, radi eventualnog dodavanja opreme. Upravljanje rasvjetom izvesti
kombinacijom astroloških godišnjih uklopnih satova i fotoćelija. Treba ostaviti
mogućnost za povezivanje ormara javne rasvjete u jedinstven sistem upravljanja.
Mjerenje utroška električne energije, ostvariti brojilom montiranim u ormar. Sa
nadležnom elektrodistribucijom je potrebno definisati tarifiranje potrošnje električne
energije.
o Mreža javne rasvjete. Napojni kabl za napajanje ormara treba biti tipa PP00-A,
minimalnog presjeka 35mm2. Odlazni kablovi za napajanje stubova javne rasvjete
trebaju biti tipa PP00-A, minimalnog presjeka 25mm2, sa dodatnom žilom 2,5mm2 za

21
 prenos signala za redukciju rasvjete u kasnim noćnim satima. Uzemljenje stubova
izvesti pocinčanom željeznom trakom 25x4mm koja se vodi u kablovskom rovu
zajedno sa kablovima javne rasvjete.
o Svjetiljke javne rasvjete trebaju biti takve da zadovolje funkcionalnost i estetski izgled.
Trebaju biti savremene, te proizvod nekog od renomiranih svjetskih proizvođača, sa
maksimalnom dužinom garantnog roka, stepena mehaničke zaštite ne manjeg od IP65.
Predspojne sprave trebaju omogućavati kontinuiranu ili stepenastu regulaciju
svjetlosnog fluksa u sijalici. Prilikom izbora tipa rasvjetnih tijela, potrebno se ograničiti
na jednog ili eventualno dva proizvođača rasvjetnih tijela kako bi se olakšalo
održavanje i nabavka rezervnih dijelova i sijalica.
o Noseće konstrukcije javne rasvjete trebaju biti izrađene od vruće cinčanog željeza, kako
bi se otklonila opasnost od korozije. Ovdje je potrebno obratiti pažnju na kvalitet
cinčanja i debljinu pocinkovanog sloja, jer su upravo tu uočeni najveći nedostaci kod
postojećih nosećih kontrukcija rasvjete. Izvođač stubova i konzola treba da dostavi
radioničke nacrte i statičke proračune stubova i temelja. Boja nosećih konstrukcija
javne rasvjete treba biti jednoobrazna u cijelom gradu. Prilikom farbanja, potrebno je
obratiti pažnju da se koristi boja za cinčanu konstrukciju. Boju nosećih konstrukcija
treba odabrati Investitor, tj Opština. Svaki stub, ili noseća konzola treba da ima na sebi
natpisnu pločicu sa jednoznačnim brojem i oznakom razvodnog ormara sa kojeg se
napaja, vezanim za jedinstvenu bazu podataka, tj katastar javne rasvjete.
o Nakon izgradnje javne rasvjete, obavezno napraviti projekat izvedenog stanja, sa
ucrtanim trasama kablova na katastru podzemnih instalacija, i predati ga Investitoru u
elektronskoj i papirnoj formi.
o U pojedinim ulicama, također navedenim u tabelama postojećeg stanja, nije potrebno
vršiti zamjenu cjelokupnog sistema rasvjete, ali je potrebno izvršiti djelimičnu sanaciju
koja se ogleda u: sanaciji ili zamjeni postojećih nosećih konstrukcija rasvjete, zamjeni
postojećih rasvjetnih tijela (izbor vrste i tipa rasvjetnog tijela izvršiti u saradnji sa
Investitorom prema fotometrijskim proračunima baziranim na svjetlotehničkoj karti),
te sanaciji mreže javne rasvjete. Mrežu javne rasvjete sanirati na način da je potrebno
razvodne ormare rasvjete izmjestiti izvan trafo stanica i izgraditi ih prema već
pomenutim uslovima. Za pomenute saobraćajnice je potrebno napraviti projekte
izvedenog stanja rasvjete.
o Pojedine ulice nikako ne posjeduju javnu rasvjetu, pa je za njih potrebno napraviti nove
projekte pod već pomenutim uslovima.
o Posebnu pažnju je potrebno obratiti na izradu projektne dokumentacije vezane za
pješačke zone i saobraćajnice koje imaju posebna kulturno istorijska obilježja. Projekte
raditi uz punu koordinaciju sa predstavnicima opštine zaduženim za urbanizam
o U saradnji sa Investitorom, tj opštinom, potrebno je identificirati objekte od posebnog
značaja za kulturu i istoriju Grada, te za njih napraviti projekte dekorativnog
osvjetljenja, tj iluminacije. Dekorativno osvjetljenje treba da bude integrisano u javnu
rasvjetu.
o Potrebno je izvršiti ispitivanje cjelokupne mreže javne rasvjete u cilju otkrivanja i
eliminisanja nelegalnog korištenja (krađe) električne energije koje je evidentno
prisutno.

22
 6.3. Prijedlog mjera za održavanje javne rasvjete
Osnova svake dobre javne rasvjete je, pored kvalitetne izgradnje, svakako i kvalitetno i stručno
održavanje. Da bi održavanje bilo kvalitetno i da bi se mogao pratiti njegov tok, potrebno je na nivou
grada napraviti katastar javne rasvjete, sa tabelarnim i grafičkim prikazom svakog pojedinog stubnog
mjesta i razvodnog ormara rasvjete. Služba održavanja javne rasvjete treba imati podatke o:

 tačnoj lokaciji rasvjetnog stuba, konzole ili reflektora sa njihovom jednoznačnom numeracijom
u tabeli i na karti grada
 vrsti i tipu rasvjetnog tijela sa podacima o proizvođaču, godini proizvodnje i ugradnje, vrsti
svjetlosnog izvora u njemu, kao i podacima o izvršenim intervencijama
 tačnoj lokaciji razvodnog ormara rasvjete, sa njegovom jednopolnom šemom, i informacijama
o instalisanoj snazi, načinu izvođenja mreže javne rasvjete, te nazivom i lokacijom napojne
trafo stanice.
 račune o potrošenoj električnoj energiji.

23
 7. INVESTICIONA VRIJEDNOST

Na osnovu postojećeg stanja javne rasvjete, svjetlotehničke karte grada i svjetlotehničkih proračuna,
donesen je navedeni prijedlog mjera za ostvarenje budućeg stanja javne rasvjete. Ekonomskom
analizom, uz uvažavanje pomenutih mjera, ustanovile su se investicione vrijednosti izgradnje i
modernizacije javne rasvjete po pojedinim ulicama grada Travnika, kako je i prikazano u sljedećoj
tabeli:

Tablica 3. Investicione vrijednosti izgradnje i modernizacije javne u Bosanskoj ulici

Dužina Prijedlog mjera budućeg stanja / Svjetlotehn. Investiciona

Ulica
ulice Investicija po kilometru klasa vrijednost
Potreban je novi projekat rasvjete.
Bosanska
1265 m Postojeću rasvjetu demontirati. Vrijednost M2 158.125,00 KM
ulica
investicije 125.000,00 KM/km

8. PRAKTIČNI PRIMJER
Prividna snaga 33,12 kW Struja I1=51A
Aktivna snaga 25,96 kW Struja I2=33A
Faktor snage 0,78 kW Struja I3=60A
Postrojeća Predložena
rasvjeta rasvjeta

Tip 1 TEP Tivoli Philips Malaga

Snaga 1 400 kW 70 kW
Snaga sistema 1 440 kW 77 kW
Količina 1 59 kom 59 kom

Broj radnih sati 4380 h 4380 h

Godišnja potrošnja energije 113704,80 kWh 19899,34 kWh

Godišnja ušteda energije 93806,46

Cijena energije 0,1346 KM/kWh
Godišnja ušteda energije % 82,50 %
Godišnja ušteda energije KM 12.626,22 KM
Cijena nove svjetiljke 247 KM
Ukupna cijena novih
14.573 KM
svjetiljki
Cijena dodatne opreme 2.000 KM
Cijena instalacijskih radova 2.950 KM
Vrijeme povrata investicije
nabavke svjetiljki sa 1,55 God
dodatnom opremom

24
 9. ZAKLJUČAK

U okviru provedene studije prikupljeni su podaci sa terena, te analizom tih podataka došlo se do
sljedećih zaključaka:

 javna rasvjeta je u jako lošem stanju (zastarjeli sistem javne rasvjete, nedovoljna ulaganja u
rekonstrukciju istog)
 održavanje je jako loše
 dosta rasvjetnih tijela i nosećih konstrukcija rasvjete je pokradeno
 oko 80% grada je osvjetljeno neefikasnim živinim sijalicama visokog pritiska, koje su
izbačene iz proizvodnje, zbog čega je i potrošnja električne energije velika
 noseće konstrukcije su u jako lošem stanju (na pojedinim mjestima je vidljiva hrđa a kablovi
su vidno na dohvat ruke)

Studija javne rasvjete je pokazala da se kvalitetnom i modernom javnom rasvjetom može uštedjeti na
mnogim segmentima, kao što su:

 uštede na troškovima električne energije

 uštede na troškovima održavanja sistema javne rasvjete (sistem je manje podložan
kvarovima, produžuje se životni vijek svjetlosnih izvora, pojeftinjuju se troškovi interventnih
ekipa)
 dodatne uštede električne energije regulacijom javne rasvjete

Bitno je napomenuti da se, osim značajnijih ušteda, projektima sanacije i modernizacije postižu i
poboljšanja svjetlotehničkih obilježja javne rasvjete kao i smanjenje emisije stakleničkih plinova.
Pored toga, bitno se popravlja izgled i imidž grada kako noću, kada je javna rasvjeta u funkciji, tako i
danju, zbog bitno ljepšeg i modernijeg izgleda cjelokupnog sistema javne rasvjete.

Ekonomska analiza koja je urađena u sklopu studije je pokazala da bi se uložena sredstva u sanaciju i
modernizaciju javne rasvjete vratila najkasnije u roku od 2 godine.

25
10. LITERATURA

1. Mr.Sc. Fahrudin Kulić, „Energetski efikasna javna rasvjeta“ - USAID 3E projekat, Juni 2014.
2. Doc.dr. Milovan Radulović, „Energetski efikasna javna rasvjeta“ – Elektrotehnički fakultet
Podgorica, Inžinjerska komora Crne Gore, Oktobar 2015.
3. Mario Veža, dipl.ing.el, „Primjena mjera energetske efikasnosti na sustave javne rasvjete
općine Križ“ – Studija općine Križ, Septembar 2011.

26