__ZAVICAUNI MUZEJ U TUZLI GLANC! GRADA ZA KULTURNU ISTORUU ISTOGNE BOSNE Knjiga 1 TUZLA 1957HOp2IC STARI TURSKI DOKUMENTI SA TUZLANSKOG PODRUCJA uUvVOoD _ Izosim ovdje nekoliko prevoda (s kratkim napomenama) sta- turskih dokumenata koji se odnose na proglost Tuzle kao koristan onima koji se budu bavili prougavanjem prolosti Tuzle. _Navedeni dokumenti su ve¢im dijelom izvodi iz starih turskih a (Rnjiga zapisnika) tuzlanskog Seriatskog suda, i to dokumenti 2 iz sidzila koji potite iz godine 1050—1056 (1640—1646) i od u Dréavnom arhivu u Tuzli nalazi 7 listova; dokumenti od i—10 su izvodi iz siddila koji obuhvata godine 1162—1168 (1748 . Original ovog sidzila nalazi se u orijentalnoj zbirci Jugosla- akademije gnanosti i umjetnosti u Zagrebu, dokumenti br. 11 ¢ Gete (tvrdavskih Cuvara) tuzlanske tvrdave, a uslijedili su m promjena na turskom prijestolju 1169 (1756) i 1193 (1776) e. Originali ovih berata nalaze se kod porodice Azabagita; do- at br. 13 je prepis carskog berata, koji je izdat kao odgovor na vku i Zalbu stanovnika G. i D. Tuzle upuéenu Visokoj porti u Tzdat je 1200 (1786) godine. Prepis je ovjeren od pretsjed- akufske komisije u Tuzli 1888 godine. Dokumenat br. 14 je berata o postavljanju imama dzindiske déamije 1291 (1874) . Original berata nalazi se ked porodice Hafizovit, iz koje i navedeni imam. Dokumenti broj 15 (a, b, ¢, d) su, takode, uzeti a Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, se na sluéaj tuzlanskog kapetana Dervisbega i njegovo smje- anje, poved tom smjenjivanju i konaéni njegov progon iz Tuzle. Nedostaje treéi po redu dokumenat o smjenjivanju i progonu bega iz Tuzle, te se kod titanja tu osje¢a praznina. I dokumenti broj 16 117 su iz navedenog sidila, dok je doku- at br. 18 zaseban dekret o postavljenju. U napomenama svakog dokumenta istakao sam i motive im im sam se rukovodio pri izboru dokumenata.43 Prilog istoriji radnitkog pokreta u Kreki ISPRAVA O OSLOBODENJU ROBA (Izvod iz tuzlanskog sidzila) SADRZAJ JE OVO: Viasnik ove isprave, (osoba) srednjeg rasta, guste brade i of rene prirode Pijale, sin Abdulahov'), doSao je pred éasni Seriatski i simbol vjere i pokazao je oprosnicu datiranu sa dzumadel-w 1051 godine (u augustu 1641 g.), koju su mu izdali, svojeruéno pol sali i svojim petatom ovjerili: Ahmedbeg, Hasanbeg i Husejinbi iu kojoj izjavljuju.da ga u ime Boga opraStaju’). U smislu te o Stajnice on traZi da mu se od strane Serijatskog suda izda i zvaniéni potvrda o slobodi. f Kako je u navedenoj oprogtajnici stvarno precizirano osloba denje ropstva navedenog Pijale, sina Abdulahova, i on tim, kao i ostali muslimani, postao slobodan, to on na temelju toga ima prava koja imaju ostali muslimani i sve duZnosti kojima su zad ostali muslimani. Potvrdujuéi ovim osnovna prava (svakog tovjeka) i do presudu u pogledu novonastale situacije, izdaje se navedenom 9 isprava kao dokaz njegove slobode i predaje se u ruke moliocu. Svjedoci: Stub plemenitih Hadi Ismail Tbrahim Celebi i sebi th “a iz Kolovrats avenue SAGE Mehmed Celebi, : ‘ jesni Ahmed-taus: renik Visoke pjesnik porte, : : 4 mhinad cain Halil Celebi ee Ibrahimpasin Hadzi Kurd hileimaneel Stub sebi Mustafa-baSa, bi, pisar ravnih, brat Haddi Zulti ‘ Osman-éenaja Ismailov pi hers Mustafa sin Hasan Celebi . Dervi8-aga Mehmedbegov iz G. Tuzle Brdnika — * * Ovo je jedan od rijetkih sudskih zapisnila tuzlanskog sidzila iz prve polovine XVII stolje¢a iz koga se vidi: 1) da je u to doba u Tuzli jos uvijek bilo robova i 2) kakva je bila procedura opraStanja roba i njegova prog - Savanja slobodnim i punopravynim gradaninom.