Diskriminacija I Njen Utjecaj Na Ponudu Rada - Katarina Filipović

E-LEARNING EDUKACIJA
powerLEARNINGPRAVO
TRENING MENTALNE SPREMNOSTI & USPJEŠNOG POLAGANJA ISPITA NA STUDIJU PRAVA
1. DIO
PSIHOLOGIJA
USPJEHA I NEUSPJEHA
NA ISPITIMA
Naučite mentalne tehnike
vrhunskih atletičara & povećajte svoju
prolaznost na ispitu.
PROF. PSIH. ADRIAN JOSIP DREMPETIC
Copyright  2015 by Adrian Josip Drempetić 1

Kako se na ovoj slici
Blanka Vlašić mentalno priprema
za nadolazeći skok?
Kako je uspjela ostati koncentrirana, smirena,

i postizati izvrsne rezultate – pod najvećim pritiskom...
...kad je bilo sve „na kocki“?
Vrhunski sportaši doživljavaju razinu stresa i pritiska koji mi „obični“ ljudi

teško možemo zamisliti.
Ustvari, svako njihovo natjecanje ogroman je stres i pritisak.
Mnogo ljudi ih gleda i prati. Sve se boduje. Znatna novčana sredstva su u

pitanju. A protivnici su dobro trenirani.
Koja je tajna njihove izvrsnosti?

ZA POČETAK...
Ovo je prvi dio serije

mini-tečaja mentalne spremnosti za ispite
u sklopu koje ćete naučiti kako
povećati svoju prolaznost na ispitima.
Najveću korist od ovog materijala imat ćete ako

napravite sljedeće:
1. KORAK Ispišite zadnju stranicu ovog materijala koji

predstavlja ček-listu navedenih grešaka.
2. KORAK Pročitajte kratak tekst te provjerite koje od tih

grešaka radite.
3. KORAK Pročitajte kako vrhunski sportaši izbjegavaju

navedene pogreške.
4. KORAK Odlučite. Napravite konkretan plan akcije kako

se možete bolje mentalno pripremiti za ispite.
KRENIMO...
Um je moćna stvar, a većina ljudi ga ne koristi ispravno "

~ Mark Maguire

Ispiti su blizu – jeste li uzbuđeni?
Barem malo?
Praktički svaki student doživljava predispitno uzbuđenje - osjećaj uzbuđenja

prije ispita.
To je normalno.
Pred Vama je situacija ozbiljne procjene vašeg rada i truda, a ta procjena ima
posljedice. Normalno je biti uzbuđen oko toga.
Međutim, mnogi studenti osjećaju i više nego samo uzbuđenje; oni

proživljavaju pravu anksioznost – strepnju i strah od nadolazećeg ispitivanja.
Takvo snažno uzbuđenje može predstavljati problem jer loše utječe na Vašu
sposobnost rješavanja ispita.
Također, pred-ispitna anksioznost može se manifestirati kroz različite

neugodne fiziološke simptome.
Npr.:
nesanicu prije ispita.
gubitak apetita.
Ako je izrazito snažna, mučninu, pa čak i povraćanje...
No, najgore je sljedeće:
Jeste li znali da snažna ispitna anksioznost smanjuje

Vašu ocjenu i do dvije ocjene?
Ako znate na primjer za 4, pod utjecajem anksioznosti...

uspjet ćete pokazati znanje za 2.
Ako znate samo za 3... to je 3 - 2 = pad. A znali … ste za tri!
„Srušiti“ Vas može Vaše psihološko stanje – Vaš um.

Ponekad je ključna prepreka uspjeha na ispitu
Vaše psihološko stanje... Vaš um.
Istovremeno, pred-ispitna trema može biti – pozitivna.

Umjereno, pozitivno uzbuđenje podiže razinu pobuđenosti.
Poboljšava se koncentracija kao i spremnost da pokažete svoje znanje.
To je ono što želite.

Lagano, pozitivno uzbuđenje.
To na ispitu pomaže.
... i to se može postići. To Vi možete postići.
Dobra psihološka priprema omogućit će Vam ne samo da pokažete što znate,

već da se mudro snalazite u situacijama polu-znanja.
Vaša psiha na ispitu mora biti na Vašoj strani – ili će biti teško.
Na ispitu morate biti
sabrani – emocionalno stabilni – koncentrirani.
Za to se trebate i možete pripremiti!
Kako?

Kako se sportaši mentalno pripremaju za natjecanja?
... i kako Vi možete njihove mentalne tehnike

iskoristiti za povećanje prolaznosti na ispitima?
Za početak... osvijestite da se Vi već psihički pripremate.
Svatko se nekako priprema.
Vaše „briganje“ jest ustvari mentalna „priprema“. Zamišljate različite situacije

na ispitu, moguće rezultate, te posljedice pojedinih rezultata.
To je „mentalna priprema“.
Međutim, mnogi studenti to rade vrlo pogrešno.
I time sebi otežavaju uspjeh.
10 je katastrofalnih grešaka
u fazi pred-ispitne, psihološke pripreme.
Njih trebate svakako izbjeći.
Svaka od njih je sasvim dovoljna da „sami sebe srušite“
– prije ispita.

PRED-ISPITNA POGREŠKA #1
PERFEKCIONIZAM I INTENZIVNO BRIGANJE OKO
SAMOG ISPITA
Da li intenzivno „brigate“ oko toga kako će izgledati ispit?
Nekoliko dana prije ispita, mnogi studenti po cijeli dan razmišljaju koja pitanja
bi se na ispitu mogla pojaviti, kako će profesor reagirati, hoće li oni znati ili ne,
što ako ne znaju, što ako padnu, hoće li se osramotiti, što ako ovo... što ako
ono.
Vi možete sami sebe izluditi razmišljanjima i brigama oko ispita i

tako iscrpiti psihičku energiju koja Vam treba na ispitu.
Također, nikako ne želite paničariti posljednja dva dana prije ispita, i početi
danonoćno učiti i ponavljati.
Jedan od glavnih razloga briganja je... perfekcionizam.
„Sve moram znati savršeno ili se osjećam nesiguran.“
A savršenstvo je nemoguće postići. Znači... nikada nije dobro.
Što raditi: Vrhunski sportaši nekoliko dana prije natjecanja smanjuju

količinu treninga, svjesno se dovode u stanje opuštenosti.
Tijekom ispitnih rokova, svjesno živite „urednije“, nego za vrijeme

učenja. Više se krećite, izađite u šetnju, po mogućnosti u prirodu i
dovoljno spavajte.
Recite sebi: „Neću se maltretirati briganjem – bit će kako će biti.“
... i usmjerite svu pažnju na ono „što znate“: „znam ovo, znam ono...“

BRINUTI PREVIŠE O TOME ŠTO MISLE DRUGI
Da li Vas brine što će drugi misliti ili reći – ako padnete ispit?
Možda se brinete oko ispita uglavnom zato jer to može utjecati na mišljenje
ljudi o vama.
Za mnoge studente veliki je izvor pred-ispitnog straha to što imaju potrebu za

"odobravanjem" njihove osobnosti, rada, učenja i studiranja.
Želimo biti „good-girl“ odn. „good-boy“.
Ako se ovo odnosi na Vas, možda imate pojačanu potrebu za prihvaćanjem,

poštovanjem ili potrebu da se svidite drugim ljudima.
Vaša potreba za društvenim odobravanjem,

znatno naglašava i pojačava strah od neuspjeha.
Što se događa kad žudimo na odobravanjem drugih, ali ga ne možemo

dobiti? Stres! Postajete tjeskobni i pojačano se bojite da ćete pasti na ispitu.
Ljudi koji imaju snažnu potrebu odobravanja od drugih da bi se osjećali

dobro, skloni su upravo toliko snažnoj pred-ispitnoj tjeskobi.
Što raditi: Vrhunski sportaši na natjecanjima ignoriraju publiku i

potpuno se usmjere na svoju izvedbu.
Sjetite se da su ispiti Vaša osobna, pa i intimna stvar. Zaista.
Rasprave s bližnjima o ispitima ih samo uvlači u „briganje“, te oni

također počnu „brigati“ i postanu i napeti oko Vašeg prolaska na ispitu.
Publika nije na natjecanju. Vaši roditelji ne polažu ispite. Što manje

uključujte publiku u Vaše brige i razmišljanja o ispitu. Imat ćete više
mira.

PRETJERANA BRIGA OKO REZULTATA NA ISPITU I
POSLJEDICA PADA
Da li pretjerano brigate o tome „što ako padnem“?
Naglasak je na pretjerano! Jednostavno je pogrešno silnu energiju, pažnju i

misli trošiti na rezultat ili bolje rečeno na posljedice rezultata na ispitu.
Ne znate što će biti – a briganje samo po sebi neće pomoći.
Upravo suprotno.
Vaša briga o posljedicama postizanja lošeg rezultata

najstresniji je dio i ona Vas može izbezumiti.
Takvo briganje troši puno energije, a ta energija usmjerena je na nešto što je

izvan vaše kontrole.
Naime, konačni rezultat na ispitu nije pod Vašom kontrolom. Pod Vašom
kontrolom je ono što ćete znati i kako ćete nastupiti (prezentacija) na ispitu.
Što raditi: Vrhunski sportaši svjesno odbijaju misli o samom rezultatu ili
posljedicama rezultata – već svu pažnju usmjeravaju na izvedbu.
Svjesno kontrolirajte svoje misli na način da odbijate trošiti misli,

vrijeme i energiju na briganje oko rezultata ili posljedice pada na ispitu.
Ako si ne možete pomoći – unaprijed se pomirite s padom. Pomiriti ne

znači da Vam je svejedno – već da ste „u miru“, da ne paničarite oko
pada.
Padovi su normalni dio studiranja. Bit će ih. To je u redu.

VRLO STROGA, „SVE ILI NIŠTA“ OČEKIVANJA
OD SEBE I NASTUPA NA ISPITU
„Moram na ispitu znati svaki detalj – ili je to neuspjeh.“
„Moram danas (na usmenom) odmah „kao iz puške“, odgovarati na

pitanja (ili će me profesor odmah srušiti).“
„Moram vrlo, vrlo samopouzdano djelovati na usmenom (ili ću pasti).“
„Moram na ispitu dobiti 5 – ili je to neuspjeh.“
Pretjerano stroga „sve ili ništa“ očekivanja od sebe i svog nastupa na ispitu
mogu otežati uspjeh.
Naime, u tom slučaju ne samo da moramo zadovoljiti kriterije profesora za

prolazak, moramo zadovoljiti i Vlastite stroge kriterije uspjeha.
Takva stroga očekivanja problematična su iz nekoliko razloga:
1. ona predstavljaju dodatni teret i dodatni pritisak, a taj pritisak se može

pretvoriti u tjeskobu,
2. moguće je da sami sebe izludimo vlastitim zahtjevima prema sebi,
3. moguće je da sebe čak „srušimo“ i odustanemo, iako bi nam profesor
dao dodatnu šansu,
4. ako se ne ostvare Vaša očekivanja, počet ćete preispitivati svoje
mogućnosti toga dana – i gubite sabranost i samopouzdanje.
U osnovi, takva očekivanja vas pripremaju za neuspjeh i prije nego što ste
počeli.
Što raditi: Vrhunski sportaši nemaju fiksna, rigidna očekivanja o svom

nastupu, već im je cilj „optimalna prilagodba situaciji“. Zbog toga,
dopustite sebi da ništa ne morate na ispitu. Neka Vaš cilj bude
„snalaženje“ i reagiranje u trenutku, u skladu sa situacijom.

PREPUSTITI SE GLASINAMA & ATMOSFERI OKO
ODREĐENOG ISPITA
Jeste li čuli brojne „strašno, strašno“ priče o pojedinim ispitima?
Također, za mnoge ispite se govori da „moraš znati baš sve, sve, tj. svaki,
svaki detalj.“ ... pri čemu sve to zvuči kao prijetnja.
Uz to, u hodnicima fakulteta, prije samog ispita neki studenti znaju paničariti i
lako prošire histeriju među kolegama.
Nemojte dopustiti da takve priče ili drugi studenti određuju Vašu perspektivu
ispita.
Priče Vaših kolega mogu Vas potpuno krivo usmjeriti... i oslabiti!
Zašto? Vi ćete imati sasvim jedinstveno iskustvo ispita, a to iskustvo

prvenstveno ovisi o dvije stvari: 1) znanju i 2) prezentaciji znanja – dakle o
Vama.
Nitko ne zna što će se desiti na ispitu – a to znači, može baš sve biti u redu!
Što raditi: Vrhunski sportaši tijekom natjecanja ignoriraju sve oko sebe,
cijelu medijsku „halabuku“, tko što kaže i tko što misli, te usmjere svu
koncentraciju na sebe i svoj nastup.
Preporučujem da jednostavno odbacite vjerovati u bilo kakve „drame“ i

„prijetnje“ drugih studenata.
Fokusirajte se na sebe i Vašu mentalnu pripremu. Vaše znanje i vaša

prezentacija – samo to je pod Vašom kontrolom i samo to odlučuje o
Vašem prolazu.
Stavite isključivo to u središte Vaše pažnje.
Zaboravite sve ostalo.

TIJEKOM ROKOVA RJEŠAVATI ŽIVOTNE,
DNEVNE PROBLEME
U fazi polaganja ispita jednostavno nije vrijeme za otvaranje ili rješavanje
bitnih životnih problema.
Čak male stvari kao što su dnevne obveze i zadaci, ili male interakcije s
emocionalno zahtjevnim ljudima – sve to može potrošiti energiju – sve to
treba maknuti s dnevnog rasporeda.
Ozbiljne stvari – kao što su rješavanje dužih, problematičnih odnosa, mogu

Vas u potpunosti onesposobiti za uspješno polaganje ispita. To NE raditi.
Ako rješavate životne probleme tijekom ispitnih rokova, ustvari donosite te

probleme na sam ispit, biti ćete ometeni i nećete moći u potpunosti
usredotočiti se na cilj.
Dodatna opterećenja iz osobnog života mogu drastično smanjiti Vašu

sposobnost uspješnog polaganja ispita.
Tijekom faze polaganja ispita – treba Vam sva koncentracija i sva energija za
pripremu i polaganje ispita.
Što raditi: Vrhunski sportaši „parkiraju“ tijekom natjecanja cijeli svoj

„ne-sportski život“, dakle ostave ga iza sebe. Tu su vrlo strogi.
Tijekom ispitnih rokova, koliko je to maksimalno moguće, maknite od

sebe, sve obveze, sve brige i sve ljude koji troše Vašu energiju.
Što se tiče društva, birajte samo pozitivno... ono koje Vas odmara i
opušta. A svu ostalu pažnju posvetite ispitima. U cijelosti.

USPOREĐIVANJE S DRUGIM STUDENTIMA /
NATJECATELJIMA
Da li se uspoređujete s drugim studentima?
...koliko su oni učili (manje od Vas), koje su ocjene dobivali (bolje od Vas),
koliko (malo) puta su pali, pa i... kako su se (bolje) obukli za ispit, kako su
općenito bolji, sposobniji i ljepši od Vas?.
Neki studenti stavljaju preveliki fokus na „druge studente“. U startu se

osjećaju „nesposobniji od drugih“.
Vaše samopouzdanje možete sami sebi vrlo brzo uništiti

kada se uspoređujete s drugim studentima
za koje vjerujete da su bolji od vas.
Osim toga, ne možete se usredotočiti na svoju pripremu i svoje znanje, ako

ste ometeni briganjem oko nadmoćnih sposobnosti Vaših kolega.
Neki studenti stavljaju preveliki naglasak na sposobnosti svojih kolega i tako

stvaraju osjećaj da gotovo ne zaslužuju prolazak na ispitu.
Što raditi: Vrhunski sportaši bave se sobom, a ne sposobnostima

drugih natjecatelja. Oni svjesno blokiraju misli o tome da su drugi bolji i
sposobniji, te se fokusiraju na ono što oni sami rade dobro – i na
Vlastitu pobjedu.
Za početak, studij nije natjecateljski sport i sva Vaša razmišljanja o

(većim) sposobnostima kolega, irelevantna su za prolazak na ispitu.
Svjesno odbijajte misli uspoređivanja s drugima i vratite fokus na sebe i

na ono što ste učili, što znate i Vaše uspjehe (makar one iz srednje
škole). Jedino što je Vama bitno: Vaš prolazak.

DOPUSTITI DA STRAH OD NEUSPJEHA BUDE
NAJVEĆI MOTIVATOR
Učite li uglavnom zato jer se bojite pada na ispitu?
Motivira li Vas i pokreće uglavnom... strah?
Strah od neuspjeha? Strah od kritike drugih? Strah od pada?
Mentalni pritisak znatno se pojačava kad su sportaši primarno motivirani

osjećajem da ne smiju izgubiti ili ne smiju pogriješiti.
Zašto vi učite? Zašto uopće studirate?

Samo kako biste dokazali nešto nekome?
Samo da ne biste ispali „bezvrijedni“ ili „nesposobni“?
To je psihološki jako problematična situacija.
Sebi postavljate zahtjev da „ne smijete pogriješiti“. Ne smijete pasti ispit.
Sve se u glavi vrti oko izbjegavanja neuspjeha i to je izrazito opterećujuće.
Što raditi: Vrhunski sportaši treniraju i nastupaju da bi sebi pokazali što

sve mogu, da bi ostvarili svoj puni potencijal – da bi pobijedili – sebe.
Njih pokreće vrhunska izvedba prije svega... prije vrhunskog rezultata.
Znam da to zvuči „istrošeno“, ali... dogovorite se sa sobom da studirate

radi sebe i dugoročnog uspjeha: diplome... a ne radi dokazivanja bilo
čega, bilo kome.
Studirajte radi znanja i novog shvaćanja svijeta oko sebe.
A... ispiti i ocjene ne mjere Vašu vrijednost kao osobe.
Na ispitima se ne dokazuje Vaša vrijednost. Toga se uvijek sjetite.

LOŠA TAKTIČKA IGRA ILI NEDOSTATAK PLANA IGRE
Imate li plan igre – znate li kako ispit izgleda u tehničkom smislu?
Nikada ne bi trebali ući na natjecanje / ispit bez plana igre ili strategije.
U timskim sportovima, većina trenera daje sportašima plan igre i onda ga oni
zajedno detaljno analiziraju i uče – na pamet.
Sportaši u individualnim sportovima moraju razviti vlastite planove i strategije.
Ispit možete pasti – jer su Vas način ispitivanja i/ili ispitna pitanja
iznenadila – jer niste upoznali „neprijatelja“.
Trebate imati plan igre koji Vam pomaže da se pod stresom brzo snađete i da
Vas ispit ne iznenadi.
Što raditi: Vrhunski sportaši zajedno s trenerom i coachem razrađuju

cijeli niz taktika i strategija za različite situacije i faze igre.
Raspitajte se kako izgleda ispit. To je obveza.
Saznajte kakva su ispitna pitanja, koja je struktura ispita, pogledajte

primjere pitanja, pokušajte ih rješavati – prije ispita.
Također, otiđite na slušanje ispita. I to je obveza.

IGNORIRANJE ILI PODCJENJIVANJE „PSIHE“
Smatrate još uvijek da je na ispitu jedino važno „koliko dobro znate“.
Gledajte, ovo je sada jako važno:

profesori na ispitu NE ocjenjuju vaše znanje.
Oni ocjenjuju Vašu prezentaciju!
... a uspješnost prezentacije – ovisi o vašem mentalnom stanju… na ispitu.
Da li Vam se desilo da nešto što ste doma sigurno znali –

na ispitu ODJEDNOM – ne znate?
Vaš mozak jednostavno NE radi dobro – ako Vi niste dobro.
Znanje na ispitu... nije dovoljno.
Ne ostavljajte mentalnu pripremu sreći ili vanjskim silama koje ne možete

kontrolirati, kao što su vaši profesori, kolege, roditelji, neočekivana ispitna
pitanja, način ocjenjivanja ili... slučajno, trenutno raspoloženje.
Vaš cilj treba biti ostvariti maksimalno moguću mentalnu spremnost za ispit –
sabranost – koncentraciju – efikasnost.
Što raditi: Vrhunski sportaši puno vremena posvećuju mentalnoj

pripremi. U tu svrhu skupo plaćaju sportske psihologe i coacheve.
Što se Vas tiče – nastavite učiti o psihologiji uspjeha :)
Steknite vrijedna znanja o mentalnoj pripremi i iskoristite ta znanja za

povećanje prolaznosti na ispitima.
Naučite kako funkcioniraju Vaše emocije i misli, te kako možete postići

veću kontrolu nad svojim umom. On mora biti na vašoj strani na ispitu.

PRATITE NASTAVAK:
2. DIO
6 NAJMOĆNIJIH MENTALNIH TEHNIKA
KOJE VRHUNSKI SPORTAŠI KORISTE
ZA POSTIZANJE OPTIMALNE
MENTALNE SPREMNOSTI
NA NATJECANJIMA
Nadam se da je ovo od pomoći. Ako želite savjet ili imate bilo koje pitanje,
slobodno mi pošaljite mail na: adrian.drempetic@ideaedukacije.hr.
Zahvaljujem na čitanju, do sljedećeg dijela e-tečaja!
Srdačan pozdrav,
Adrian Drempetić
prof. psih. autor i voditelj programa
POWERLEARNINGPRAVO

POWERLEARNINGPRAVO
SPECIJALIZIRAN PROGRAM OSOBNOG RAZVOJA ZA STUDENTE PRAVA
ŠTO JE UKLJUČENO U PROGRAM
KORAK 1 KORAK 2 KORAK 3
TRENING INDIVIDUALNO GRUPE

VJEŠTINA UČENJA MENTORSTVO PODRŠKE
NAUČITE NAPREDNE, KONTINUIRANA, GRUPE ZA ZAJEDNIČKO
EFIKASNE PROVJERENE PERSONALIZIRANA UČENJE & PRIPREMU
METODE UČENJA, PAMĆENJA PODRŠKA I POMOĆ OKO ISPITA
& PRIPREME ISPITA PRIPREME ISPITA

SAZNAJTE VIŠE NA…
WWW.POWERLEARNINGPRAVO.COM

powerLEARNINGPRAVO
TRENING MENTALNE SPREMNOSTI & USPJEŠNOG POLAGANJA ISPITA NA STUDIJU PRAVA
CHECK LISTA
10 GREŠAKA U MENTALNOJ PRIPREMI ZA ISPITE
PRED-ISPITNA GREŠKA ZAOKRUŽITE

PERFEKCIONIZAM I INTENZIVNO BRIGANJE OKO SAMOG
1# ISPITA
uglavnom se
odnosi na mene
uglavnom se NE
odnosi na mene
2# BRINUTI PREVIŠE O TOME ŠTO MISLE DRUGI uglavnom se

odnosi na mene
uglavnom se NE
odnosi na mene
PRETJERANA BRIGA OKO REZULTATA NA ISPITU I

3# POSLJEDICA PADA
uglavnom se
odnosi na mene
uglavnom se NE
odnosi na mene
VRLO STROGA, „SVE ILI NIŠTA“ OČEKIVANJA OD SEBE I

4# NASTUPA NA ISPITU
uglavnom se
odnosi na mene
uglavnom se NE
odnosi na mene
PREPUSTITI SE GLASINAMA & ATMOSFERI OKO

5# ODREĐENOG ISPITA
uglavnom se
odnosi na mene
uglavnom se NE
odnosi na mene
TIJEKOM ROKOVA RJEŠAVATI OZBILJNE ŽIVOTNE

6# PROBLEME
uglavnom se
odnosi na mene
uglavnom se NE
odnosi na mene
USPOREĐIVANJE S DRUGIM STUDENTIMA /

7# NATJECATELJIMA
uglavnom se
odnosi na mene
uglavnom se NE
odnosi na mene
8# LOŠA TAKTIČKA IGRA ILI NEDOSTATAK PLANA IGRE uglavnom se

odnosi na mene
uglavnom se NE
odnosi na mene
DOPUSTITI DA STRAH OD NEUSPJEHA BUDE NAJVEĆI

9# MOTIVATOR
uglavnom se
odnosi na mene
uglavnom se NE
odnosi na mene
IGNORIRANJE ILI PODCJENJIVANJE ULOGE „PSIHE“ NA uglavnom se uglavnom se NE

10# ISPITU odnosi na mene odnosi na mene
PLAN AKCIJE – ŠTO MOGU (I TREBAM HITNO) NAPRAVITI / PROMIJENITI...

Diskriminacija I Njen Utjecaj Na Ponudu Rada - Katarina Filipović

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

Diskriminacija I Njen Utjecaj Na Ponudu Rada - Katarina Filipović

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

E-LEARNING EDUKACIJA

Copyright  2015 by Adrian Josip Drempetić 1

Kako je uspjela ostati koncentrirana, smirena,

Vrhunski sportaši doživljavaju razinu stresa i pritiska koji mi „obični“ ljudi

Ustvari, svako njihovo natjecanje ogroman je stres i pritisak.

Mnogo ljudi ih gleda i prati. Sve se boduje. Znatna novčana sredstva su u

Koja je tajna njihove izvrsnosti?

Copyright  2015 by Adrian Josip Drempetić 2

Ovo je prvi dio serije

Najveću korist od ovog materijala imat ćete ako

1. KORAK Ispišite zadnju stranicu ovog materijala koji

2. KORAK Pročitajte kratak tekst te provjerite koje od tih

3. KORAK Pročitajte kako vrhunski sportaši izbjegavaju

4. KORAK Odlučite. Napravite konkretan plan akcije kako

Um je moćna stvar, a većina ljudi ga ne koristi ispravno "

Copyright  2015 by Adrian Josip Drempetić 3

Praktički svaki student doživljava predispitno uzbuđenje - osjećaj uzbuđenja

Međutim, mnogi studenti osjećaju i više nego samo uzbuđenje; oni

Također, pred-ispitna anksioznost može se manifestirati kroz različite

No, najgore je sljedeće:

Jeste li znali da snažna ispitna anksioznost smanjuje

Ako znate na primjer za 4, pod utjecajem anksioznosti...

Ako znate samo za 3... to je 3 - 2 = pad. A znali … ste za tri!

„Srušiti“ Vas može Vaše psihološko stanje – Vaš um.

Istovremeno, pred-ispitna trema može biti – pozitivna.

Poboljšava se koncentracija kao i spremnost da pokažete svoje znanje.

To je ono što želite.

... i to se može postići. To Vi možete postići.

Dobra psihološka priprema omogućit će Vam ne samo da pokažete što znate,

Na ispitu morate biti

sabrani – emocionalno stabilni – koncentrirani.

Za to se trebate i možete pripremiti!

Copyright  2015 by Adrian Josip Drempetić 5

... i kako Vi možete njihove mentalne tehnike

Za početak... osvijestite da se Vi već psihički pripremate.

Svatko se nekako priprema.

Vaše „briganje“ jest ustvari mentalna „priprema“. Zamišljate različite situacije

Međutim, mnogi studenti to rade vrlo pogrešno.

I time sebi otežavaju uspjeh.

Svaka od njih je sasvim dovoljna da „sami sebe srušite“

Copyright  2015 by Adrian Josip Drempetić 6

Vi možete sami sebe izluditi razmišljanjima i brigama oko ispita i

Jedan od glavnih razloga briganja je... perfekcionizam.

„Sve moram znati savršeno ili se osjećam nesiguran.“

A savršenstvo je nemoguće postići. Znači... nikada nije dobro.

Što raditi: Vrhunski sportaši nekoliko dana prije natjecanja smanjuju

Tijekom ispitnih rokova, svjesno živite „urednije“, nego za vrijeme

Recite sebi: „Neću se maltretirati briganjem – bit će kako će biti.“

Copyright  2015 by Adrian Josip Drempetić 7

Za mnoge studente veliki je izvor pred-ispitnog straha to što imaju potrebu za

Želimo biti „good-girl“ odn. „good-boy“.

Ako se ovo odnosi na Vas, možda imate pojačanu potrebu za prihvaćanjem,

Vaša potreba za društvenim odobravanjem,

Što se događa kad žudimo na odobravanjem drugih, ali ga ne možemo

Ljudi koji imaju snažnu potrebu odobravanja od drugih da bi se osjećali

Što raditi: Vrhunski sportaši na natjecanjima ignoriraju publiku i

Sjetite se da su ispiti Vaša osobna, pa i intimna stvar. Zaista.

Rasprave s bližnjima o ispitima ih samo uvlači u „briganje“, te oni

Publika nije na natjecanju. Vaši roditelji ne polažu ispite. Što manje

Copyright  2015 by Adrian Josip Drempetić 8

Naglasak je na pretjerano! Jednostavno je pogrešno silnu energiju, pažnju i

Ne znate što će biti – a briganje samo po sebi neće pomoći.

Vaša briga o posljedicama postizanja lošeg rezultata