eu

f nd vi
za sve
1
Izdavač: Organizacija za građanske inicijative

Ured Osijek
K.P. Svačića 36, 31 000 Osijek
Tel: 031 / 582 – 290
Fax: 031 / 582 – 591
e-mail: ogi@os.t-com.hr

Ured Drniš
Kralja Zvonimira 10, 22 320 Drniš
Tel: 022 / 888 – 606
Fax: 022 / 888 – 607
e-mail: ogi2@si.t-com.hr

www.ogi.hr

Za izdavača:
Branislav Vorkapić
Aleksandra Janjić, dipl. iur.

Urednici: Branislav Vorkapić, Aleksandra Janjić, Miroslav Petrović, Mladen Vojković

Naklada: 500 komada

Grafika i tisak
Grafika d.o.o., Osijek, 2013.

Ova brošura je financirana sredstvima Europske unije

SADRŽAJ
SADRŽAJ....................................................................................................................................3
1 . UVOD O EU FONDOVIMA I OSNOVNI PRINCIPI......................................................................5
Što su EU fondovi?.............................................................................................................5
IPA – Instrument pretpristupne pomoći ..........................................................................5
Kohezijska politika.............................................................................................................6
Instrumenti kohezijske politike........................................................................................7
Europski fond za regionalni razvoj....................................................................................7
Europski socijalni fond.......................................................................................................8
Kohezijski fond...................................................................................................................9
Sektorski programi...........................................................................................................11 3
Programi Unije..................................................................................................................19
2. EU FONDOVI ZA PODUZETNIKE...........................................................................................21
Korisnik bespovratnih sredstava....................................................................................21
Podugovaratelj..................................................................................................................21
3. ŠTO JE PROJEKT..................................................................................................................25
Pojam projekta.................................................................................................................25
Osnovne značajke projekta.............................................................................................25
1. relevantnost.............................................................................................................25
2. izvedivost..................................................................................................................26
3. održivost...................................................................................................................26
 Osnovna obilježja bespovratnih sredstava - grantova..................................................27
Neprofitnost......................................................................................................................27
Jednaki tretman................................................................................................................27
Nekumulativnost..............................................................................................................28
Neretroaktivnost..............................................................................................................28
Sufinanciranje...................................................................................................................28
4. UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM..............................................................................29
Faze upravljanja projektnim ciklusom...........................................................................29
Pristup logičkog okvira....................................................................................................31
5. PRORAČUN PROJEKTA.........................................................................................................38
Što je proračun projekta?................................................................................................38
4
Izrada proračuna..............................................................................................................39
6. PROVEDBA PROJEKTA.........................................................................................................47
Ugovor...............................................................................................................................47
Vidljivost............................................................................................................................48
Izmjena ugovora...............................................................................................................49
Javna (sekundarna) nabava............................................................................................50
Izvještavanje.....................................................................................................................54
1. UVOD O EU FONDOVIMA I OSNOVNI PRINCIPI

Što su EU fondovi?
EU fondovi su sredstva poreznih obveznika kojima se ostvaruju određene politike Eu-
ropske unije. Generalno, svrha fondova je jačanje kohezijske politike Europske unije što
vodi prema jačanju globalne konkurentnosti europskog gospodarstva. Hrvatska je od
1996. do 2000. godine bila korisnica programa Obnova, a od 2001. do 2004. programa
CARDS. Oba programa su namijenjena pomoći trećim zemljama. Stjecanjem statusa ze-
mlje kandidatkinje 2004. godine, Republika Hrvatska stječe pravo korištenja pretpristu-
pnih fondova Europske unije . Tako je u razdoblju od 2004. do 2006. koristila programe
ISPA, Phare i SAPARD, koje 2007. zamjenjuje program IPA, instrument pretpristupne po-
moći, čiji je cilj bilo dostizanja standarda Europske unije u svim područjima djelovanja, 5
te usvajanje europske pravne stečevine. Ulaskom u Europsku uniju ciljevi programa se
mijenjaju. U narednom financijskom razdoblju od 2014. do 2020. godine, Hrvatska će
moći raspolagati sredstvima od preko 8 milijardi eura, koja će biti raspoređena na više
različitih fondova.

IPA – Instrument pretpristupne pomoći

Ciljevi IPA programa su pomoć zemljama kandidatkinjama i potencijalnim kandidatki-
njama pri usklađivanju s pravnom stečevinom EU (aquis communautaire) te priprema
za Strukturne i Kohezijski fond. Republika Hrvatska je imala mogućnost korištenja sred-
stava iz programa IPA u razdoblju između 2007. i 2013. godine u ukupnom iznosu od
11.468 milijardi eura.
 IPA se sastoji od 5 komponenti:
1. IPA I – pomoć u tranziciji i izgradnja institucija
2. IPA II – prekogranična suradnja
a) IPA II A – suradnja s državama članicama
b) IPA II B – suradnja s državama nečlanicama
3. IPA III – regionalni razvoj
a) IPA III A – promet
b) IPA III B – zaštita okoliša
c) IPA III C – regionalna konkurentnost
4. IPA IV – razvoj ljudskih potencijala
5. IPARD – ruralni razvoj
6
Kohezijska politika
Ciljevi kohezijske politike Europske unije su poticanje gospodarskog razvoja i zaposleno-
sti najslabije razvijenih država članica kroz različite vrste ulaganja, a sa ciljem njihovog
podizanja na razinu najrazvijenijih europskih regija (catching up) te rast zapošljavanja
kroz jačanje konkurentnosti i privlačnosti pojedinih regija za poduzetnike i investitore.
Također, kohezijskom politikom Europska unija želi ojačati globalnu konkurentnost svo-
jega gospodarstva što predstavlja ostvarivanje ciljeva definiranih Lisabonskom strate-
gijom i strategijom Europa 2020. Kohezijska politika se financira iz Strukturnih fondova
(Europski fond za regionalni razvoj i Europski socijalni fond) te Kohezijskog fonda.
Instrumenti kohezijske politike
Strukturni fondovi
Europski fond za regionalni razvoj
Cilj Europskog fonda za regionalni razvoj (ERDF-a) je ojačati gospodarsku, socijalnu i
teritorijalnu koheziju Europske unije uklanjanjem neravnoteže među regijama. ERDF po-
dupire regionalni i lokalni razvoj radi njihova doprinosa svim tematskim ciljevima (kon-
vergencije, regionalne konkurentnosti i zapošljavanja te europske teritorijalne surad-
nje) postavljanjem podrobnih prioriteta. U postavljanju prioriteta, svaka država članica
ima mogućnost vlastitog planiranja, ali uz koordinaciju s europskim strateškim doku-
mentima višeg reda.
Ovisno o operativnim programima koje svaka zemlja članica definira, kroz ovaj se fond
može financirati izravna pomoć investicijama u poduzeća, a posebno u mala i srednja
poduzeća kako bi se stvorila održiva radna mjesta i povećala konkurentnost, infrastruk- 7
tura povezana s istraživanjem i razvojem, telekomunikacijama, okolišem, energijom i
prometom, kao i poduzetnička infrastruktura, ali i financijski instrumenti (fondovi rizič-
nog kapitala, fondovi za lokalni razvoj, i sl.) kao podrška regionalnom i lokalnom razvoju.
Ovaj fond će biti i glavni izvor sredstava namijenjenih malom i srednjem poduzetniš-
tvu u sljedećem periodu. Korisnik će sam morati sufinancirati projekt u iznosu od 50 –
60%, ovisno o specifičnim uvjetima koji će biti dani u natječaju. Konkurirati mogu mala
i srednja poduzeća sa sjedištem u Hrvatskoj, s urednim poslovanjem i prihvatljivom dje-
latnostima u smislu uvjeta natječaja. Primjeri prihvatljivih aktivnosti su nabava novih
tehnologija, uvođenje istraživanja i razvoja, ulaganja u inovativne proizvodnje s ciljem
jačanja produktivnosti, smanjenje štetnog utjecaja na okoliš kroz promjene u proizvod-
nom procesu, ulaganja u opremu i objekte itd. Drugi dio natječaja će biti orijentiran na
jačanje konkurentnosti u turizmu, kroz poboljšanje strukture smještajnih kapaciteta i
prateće komplementarne infrastrukture.
 U skorijoj se budućnosti mogu očekivati i natječaji za znanost i inovacije, kroz koje se
potiče suradnja visokoškolskih ustanova i instituta s poduzetnicima, ali i natječaji za po-
boljšanje poslovne infrastrukture. Taj je konkretan natječaj namijenjen javnom sektoru,
ali s ciljem poboljšanja uvjeta rada malim i srednjim poduzećima kroz ulaganje u po-
stojeće poslovne zone, pokretanje poduzetničkih inkubatora, tehnoloških parkova, javne
turističke infrastrukture, što znači da su krajnji korisnici upravo mala i srednja poduzeća.
Referentni izvori informacija:
• Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije: http://www.mrrfeu.hr
• Ministarstvo poduzetništva i obrta: http://www.minpo.hr
• Ministarstvo gospodarstva: http://www.mingo.hr
• Središnja agencija za financiranje i ugovaranje http://www.safu.hr/
Nemojte zaboraviti provjeriti novosti objavljene na stranicama razvojih agencija vaših
županija.
8
Europski socijalni fond
Europski socijalni fond (ESF) glavni je financijski instrument Europske unije za ulaganje
u ljude. Fondom se povećavaju mogućnosti zapošljavanja europskih građana, promiče
bolje obrazovanje te poboljšava situacija najugroženijih osoba na rubu siromaštva. ESF
pokriva ciljeve konvergencije te regionalne konkurentnosti i zapošljavanja. I ovaj je pro-
gram izuzetno koristan poduzetnicima, iako se kroz njega ne mogu očekivati ulaganja
u sredstva za proizvodnju, već se više bazira na razvoju i jačanju ljudskih potencijala.

U novom programskom razdoblju, naglasak će biti na sljedeća četiri tematska cilja:

• poticanje zapošljavanja i podrška mobilnosti radne snage;
• promicanje socijalne uključenosti i borba protiv siromaštva;
• ulaganje u obrazovanje, vještine i cjeloživotno učenje te;
• povećavanje kapaciteta institucija i učinkovitosti javne administracije.
Referentni izvori informacija:
• Ministarstvo rada i mirovinskog sustava – www.mrms.hr, www.ljudskipotencijali.hr
• H rvatski zavod za zapošljavanje – Odjel za financiranje i ugovaranje projekata Europ-
ske unije http://www.hzz.hr/dfc/
• A gencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih – Odjel za financiranje i
ugovaranje EU-programa - http://www.asoo.hr/defco/

Kohezijski fond
Kohezijski fond sredstvo je pomoći za zemlje članice čiji je bruto nacionalni dohodak
(BND) po stanovniku manji od 90 % prosječnog BND-a zemalja članica Europske unije
gdje spada i Hrvatska.
U programskom razdoblju 2014. – 2020., Kohezijski fond će pomagati ulaganja u prila-
godbu klimatskim promjenama i prevenciju rizika, sva ulaganja u sektore vodoprivrede
i zbrinjavanja otpada te u urbani razvoj. Za podršku će se kvalificirati i ulaganja u ener- 9
getiku pod uvjetom da imaju pozitivan učinak na okoliš. Fond će nastaviti podržavati i
ulaganja u energetsku učinkovitost te obnovljive izvore energije. U području prometa
Kohezijski će fond uz mrežu TEN-T (Transeuropske transportne mreže) pridonijeti i ula-
ganjima u transportne sustave s malim udjelom ugljika te u gradski prijevoz. S obzirom
da se radi o infrastrukturnim projektima velike vrijednosti, Kohezijski fond nije izravno
područje na koje će aplicirati poduzetnici svojim projektima, ali se i oni mogu naći u
ulogama ugovaratelja, tj. pružatelja određenih usluga, isporučitelja opreme ili izvođača
radova.
 OPERATIVNI PROGRAMI
Republika Hrvatska je donijela četiri Operativna programa koji su osnovni okvir i temelj
za korištenje sredstava Europske unije. To su:
Operativni program „REGIONALNA KONKURENTNOST“
- cilj je povećanje konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva te potpora gospodar-
stvu temeljenom na znanju.
Operativni program „ZAŠTITA OKOLIŠA“
- cilj je poboljšanje okolišne infrastrukture i kvalitete povezanih usluga.
Operativni program „PROMET“
- cilj  je razvoj modernih prometnih mreža i povećanje dostupnosti regija.
Operativni program „RAZVOJ LJUDSKIH POTENCIJALA“
10 - cilj je poboljšanje efikasnosti tržišta rada, razvoj ljudskog kapitala i jačanje socijalnog
uključivanja.
Više informacija o Operativnim programima možete pronaći na internet stranici:
www.strukturnifondovi.hr
Sektorski programi
Europski fond za ribarstvo (Europski fond za pomorstvo i ribarstvo)
Europski fond za ribarstvo (EFF) ili, od novog programskog razdoblja, Europski fond za
pomorstvo i ribarstvo (EMFF) instrument je Zajedničke ribarske politike (CFP – Common
Fisheries Policy), čiji su ciljevi isti kao i kod CAP-a (Common Agricultural Policy).
Osnovni cilj Europskog fonda za ribarstvo je osiguravanje održivog ribarstva u EU, a
njegova sredstva namijenjena su prilagodbi ribarske flote radi postizanja veće kon-
kurentnosti, zaštiti okoliša, obrazovanju u ribarstvu i pratećoj industriji, te povećanju
raznolikosti gospodarskih aktivnosti u ribarskim zajednicama. Dodjeljuje se na teme-
lju nacionalnih strateških planova (kao osnove za pregovore o detaljnijim operativnih
programima) i operativnih programa (s konkretnim mjerama i financijskim planom za
njihovo provođenje) zemlje članice.
Referentni izvori informacija:
• Agencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju - http://www.apprrr.hr/
11
• Ministarstvo poljoprivrede – http://www.mps.hr

Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj i

Europski fond za jamstva u poljoprivredi
Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj (EAFRD) i Europski fond za jamstva u po-
ljoprivredi (EAGF) stvoreni su kao instrument financiranja Zajedničke poljoprivredne po-
litike EU-a (CAP – Common Agricultural Policy). U Hrvatskoj se nastavljaju na V. kompo-
nentu IPA programa – Ruralni razvoj ili IPARD.
Ciljevi CAP-a su:
• p odizanje poljoprivredne produktivnosti promicanjem tehničkog napretka, racional-
nog razvoja poljoprivredne proizvodnje i optimalnog korištenja proizvodnih faktora,
posebno radne snage;
 • o siguravanje životnog standarda za poljoprivrednu populaciju, osobito podizanje pri-
manja osoba koje se osobno bave poljoprivredom;
• stabilizacija tržišta;
• sigurnost opskrbe tržišta;
• osiguranje poljoprivrednih proizvoda za potrošače po razumnim cijenama.
Kao smjernice za daljnje kretanje mogućnosti poduzetnika kroz EAFRD, možemo koristiti
predložak dosadašnjeg IPARD programa, gdje su poduzetnici mogli ostvariti određena
ulaganja kao korisnici bespovratnih sredstava (grant-ova) ili (pod)ugovaratelji putem
sljedećih mjera:

MJERA 101 Ulaganja u poljoprivredna gospodarstva u svrhu restrukturiranja i dostizanja

standarda Zajednice
12 Korisnici ove mjere su Poljoprivredna gospodarstva upisana u Upisnik poljoprivrednih
gospodarstava i obveznici PDV-a, 100% u privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu,
odnosno u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada
Zagreba (OPG, obrt, pravne osobe - mikro, mala i srednja poduzeća te uz posebne uvjete
i velika poduzeća.)
SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH ULAGANJA
– sektor mljekarstva - ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-
– sektor govedarstva
kata za držanje muznih krava, i/ili mliječnih ovaca i/ili mli-
ječnih koza, objekata za tov goveda i/ili držanje krava dojilja
– sektor svinjogojstva (sustav krava-tele), objekata za držanje krmača, objekata
– sektor peradarstva za držanje peradi uključujući opremu za sprječavanje širenja
bolesti ptica, objekata za držanje kokoši nesilica i/ili uzgoj
– sektor jaja pilenki lake linije
SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH ULAGANJA
– sektor voća i povrća - ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju skladišnih kapacite-
– sektor žitarica i ta za stajski gnoj uključujući opremu za rukovanje i korište-
uljarica nje stajskog gnoja
- ulaganja u izgradnju i/ili opremanje postrojenja za proizvod-
nju energije iz obnovljivih izvora na farmi
- ulaganja u kupnju poljoprivredne mehanizacije (uključujući
traktore) i opreme
- ulaganje u izgradnju i opremu za fiksno ograđivanje trav-
njaka
- ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje gra-
đevina za obradu otpadnih voda, popratnih energetskih
objekata, uključujući uređaje za obradu otpadnih voda i 13
opremu za sprečavanje onečišćenja zraka
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje sta-
klenika i plastenika za proizvodnju voća i povrća, te objeka-
ta za proizvodnju gljiva
- ulaganje u specijaliziranu opremu za berbu, sortiranje i pa-
kiranje voća/povrća/stolnog grožđa/gljiva
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-
kata za skladištenje voća i povrća, uključujući ULO hladnjače
- ulaganja u sustave za zaštitu od padalina
- ulaganja u podizanje novih i/ili restrukturiranje postojećih
nasada voća i stolnog grožđa
 SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH ULAGANJA
- ulaganja u izgradnju i/ili opremanje sustava za navodnjava-
nje na otvorenom za trajne nasade i površine pod povrćem,
koristeći podzemne (izvori i bunari) i površinske vode (rije-
ke, jezera i akumulacije), izgradnja bunara
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-
kata za skladištenje i sušenje žitarica i uljarica
(lista nije potpuna)

MJERA 103 Ulaganje u preradu i trženje poljoprivrednih i ribljih proizvoda u svrhu re-
strukturiranja tih aktivnosti i dostizanja standarda Zajednice
14 Korisnici ove mjere su obrti, trgovačka društva i zadruge, registrirani za obavljanje pred-
metne djelatnosti i obveznici poreza na dodanu vrijednost (PDV) uz dodatne uvjete.
SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA
– sektor mlijeka i - ulaganja u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih objeka-
mljekarstva, ta za poslovanje s mlijekom, uključujući rashladnu opremu
– sektor prerade
za sirovo mlijeko na mliječnim farmama (gospodarstvima) i
mesa,
u sabiralištima mlijeka
- ulaganja u opremu za obradu otpadnih voda, filtriranje zraka
– sektor ribarstva,
i rashladne sustave
– sektor prerade voća - ulaganja u specijalizirana transportna vozila za prijevoz si-
i povrća, rovog mlijeka s dodatnom opremom
– sektor vinarstva, - ulaganje u postrojenja za proizvodnju energije iz obnovljivih
izvora
SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA
– sektor maslinovog - ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje postojećih klaoni-
ulja ca, rasjekaonica, hladnjača, objekata za proizvodnju mlje-
venog mesa, mesnih pripravaka i preradu mesa
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje cen-
tara (sabirališta) za sakupljanje otpada i nusproizvoda živo-
tinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi
- ulaganje u opremu za zbrinjavanje otpada i nusproizvoda
životinjskog podrijetla koji nisu za prehranu ljudi
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-
kata za preradu riba, rakova, mekušaca i ostalih vodenih
beskralježnjaka, uključujući opremu za hlađenje, rezanje,
sušenje, dimljenje i pakiranje proizvoda i zbrinjavanje nu- 15
sproizvoda, uključujući i software
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje otpre-
mnih centara i/ili centara za pročišćavanje živih školjkaša
- ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-
kata za preradu (konzerviranje, sušenje, zamrzavanje) voća,
povrća, maslina (isključujući maslinovo ulje), aromatičnog,
začinskog i ljekovitog bilja i gljiva, uključujući proizvodnju
sokova, octa i voćnih vina (isključujući vino od grožđa) i pro-
izvodnju ulja iz buča
- ulaganja u opremu za preradu grožđa, proizvodnju, čuvanje
i trženje vina u vinarijama
- ulaganje u opremu za preradu komine (pelete itd.)
 SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA
- ulaganje u laboratorijsku opremu za kemijske analize ma-
slinovog ulja
- ulaganje u opremu za preradu komine masline
- ulaganje u opremu za preradu maslina i trženje maslinovog
ulja
(lista nije potpuna)

MJERA 302 Diversifikacija i razvoj ruralnih gospodarskih aktivnosti

Korisnici mjere su fizičke i pravne osobe (isključujući udruge), u rangu mikro poduzet-
nika, u sustavu PDV-a, u 100% privatnom ili do 25% u državnom vlasništvu, odnosno
16 u vlasništvu jedinica lokalne i/ili regionalne (područne) samouprave ili Grada Zagreba.
SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA
- sektor ruralnog - Ulaganje u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-
turizma kata za pružanje turističkih i/ili ugostiteljskih usluga, po-
- sektor tradicijskih put smještajnih objekata (npr. apartmana, soba), objekata
obrta za pripremu i usluživanje hrane i pića, sanitarnih čvorova
- sektor izravne
i drugih prostorija, uključujući objekte za držanje životinja
prodaje
u turističke svrhe, rekreaciju, turističke kampove, uređenje
vanjskih površina (za jahanje, sportski ribolov na kopnenim
vodama, brdski biciklizam, tematske staze, jahačke staze)
- Ulaganje u rekonstrukciju i/ili opremanje objekata tradicijske
arhitekture (tradicijske stambene i gospodarske objekte)
SEKTORI ULAGANJA PRIMJERI PRIHVATLJIVIH IZDATAKA
- sektor slatkovodne -
ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje
akvakulture objekata u kojima se obavlja djelatnost tradicijskih obrta,
- sektor usluga
uključujući objekte u kojima se obavlja pakiranje i trženje
proizvoda tradicijskih obrta
- sektor prerade na
- ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-
poljoprivrednim
kata za izravnu prodaju vlastitih poljoprivrednih/ribljih pro-
gospodarstvima
izvoda i suvenira na poljoprivrednom gospodarstvu i proi-
- sektor obnovljivih zvoda udruge/zadruge proizvođača u kojima gospodarstvo
izvora energije pripada kao član
- ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje kapa-
citeta za uzgoj slatkovodne ribe
-
ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje
objekata za pružanje nepoljoprivrednih usluga u ruralnim 17
područjima: IT centara, radionica za popravak strojeva po-
ljoprivredne i šumarske mehanizacije, dječjih vrtića, dječjih
igraonica, sportskih i rekreacijskih centara za mlade i odrasle
- ulaganja u izgradnju i/ili rekonstrukciju i/ili opremanje obje-
kata za preradu, skladištenje i pakiranje proizvoda od mlijeka,
mesa, ribe, voća, povrća, ljekovitog i aromatičnog bilja i gljiva
- Postrojenja koja za proizvodnju električne energije koriste
obnovljive izvore energije, odnosno kogeneracijska postro-
jenja za koja nositelj projekta ili proizvođač može ishoditi
status povlaštenog proizvođača električne energije i koja su
priključena na distribucijsku mrežu
(lista nije potpuna)
 Detaljnije se o mogućnostima i uvjetima prihvatljivih ulaganja, priznatim izdacima te
posebnim uvjetima prijave treba informirati putem Pravilnika o prevdbi pojedine mjere
te Vodiča za korisnike objavljenih na referentnim stranicama Ministarstva poljoprivrede
i šumarstva, te Agencije za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju.
Što se tiče budućnosti ulaganja u ruralni razvoj, trenutno je u fazi programiranje i izrada
procedura za sljedeće financijsko razdoblje, pa su vjerojetne i određene promjene, kako
u procedurama prijave i provedbe, tako i u samim detaljima oko pojedinih mjera.
Referentni izvori informacija:
• A gencija za plaćanje u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju – http://www.apprrr.hr/
• Ministarstvo poljoprivrede – http://www.mps.hr

18
Programi Unije
Programi Unije zajednički su naziv za niz različitih aktivnosti koje dogovaraju i usvajaju
članice Europske unije kako bi promicale suradnju među državama članicama Unije u
sektorskim područjima povezanim sa zajedničkim politikama.

Jednom dijelu Programa Unije pristupa se centralizirano, preko internetske stranice

agencije Europske komisije ili same Europske komisije, kamo se i šalju projektni prijed-
lozi, dok se drugom dijelu Programa Unije pristupa decentralizirano, preko za to zadu-
žene domaće agencije.
Lista programa u tom se smislu svake godine ažurira.
Programa Unije ima mnogo tj. pokrivaju različita područja. Oni koji su direktno povezani
s malim i srednjim poduzećima su sljedeći:
• Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj – (FP7) - (Ministarstvo znanosti, obra-
zovanja i sporta);
19
• Okvirni program za konkurentnost i inovacije (CIP):
• k omponenta Program za poduzetništvo i inovativnost (Ministarstvo gospodar-
stva);
• komponenta Inteligentna energija Europe (Ministarstvo gospodarstva);
• K omponenta Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnolo-
gije (Ministarstvo uprave, Uprava za e-Hrvatsku);
• Program zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS (Ministarstvo
rada i mirovinskog sustava);
U novom programskom razdoblju 2014. – 2020. neki od programa Unije će se mijenjati,
pa će tako:
• Sedmi okvirni program za istraživanje i razvoj i dio Okvirnog programa za konkuren-
tnost i inovacije postati HORIZON 2020;
 • O kvirni program za konkurentnost i inovacije, dio koji se ne odnosi na inovacije posta-
je COSME (Competitiveness of Enterprises and SMEs);
• P ROGRESS; EURES i European Progress Microfinance Facility bit će integrirani u jedan
Program za socijalne promjene i inovacije (PSCI);
Referentne stranice:
• http://www.entereurope.hr/page.aspx?PageID=158.

Svaki program ima i svoju web stranicu sa svim podacima o natječajima i procedurama:
• S edmi okvirni program za istraživanje i razvoj - http://cordis.europa.eu/fp7/home_
en.html
• O kvirni program za konkurentnost i inovacije - http://ec.europa.eu/cip/
• k omponenta Program za poduzetništvo i inovativnost - http://ec.europa.eu/
cip/eip/
20 • k omponenta Inteligentna energija Europe - http://ec.europa.eu/cip/iee/in-
dex_en.htm
• K omponenta Program potpore politici informacijske i komunikacijske tehnolo-
gije - http://ec.europa.eu/cip/ict-psp/index_en.htm
• P rogram zajednice za zapošljavanje i socijalnu solidarnost – PROGRESS -http://ec.eu-
ropa.eu/social/main.jsp?langId=en&catId=327
2. EU FONDOVI ZA PODUZETNIKE

Korisnik bespovratnih sredstava

Poduzetnici u sredstvima iz EU fondova mogu sudjelovati u više uloga. Nositelj projekta
ili korisnik bespovratnih sredstava kao i suprijavitelj (partner) ili povezana osoba u slič-
nom projektu prva je moguća uloga.
Da bi neko malo ili srednje poduzeće sudjelovalo u projektu financiranom iz EU fondova,
potrebno je osmisliti projekt sa specifičnim ciljevima, rezultatima i aktivnostima, razli-
čit od uobičajenog djelovanja poduzeća, pronaći odgovarajući natječaj i aplicirati. Tada
se poduzetnici nađu u konkurenciji s brojnim drugim poduzećima koja apliciraju na isti
natječaj, a sredstva se dodjeljuju na temelju unaprijed utvrđenih kriterija, po transpa-
rentnom (i dugotrajnom) postupku ocjenjivanja i ugovaranja. 21
Primjer takvog projekta: Korisnik želi povećati konkurentnost svoje obiteljske pilane, što
će postići tako da uloži u modernizaciju opreme, podigne kvalificiranost svojih zaposle-
nika, osigura standarde kvalitete i poboljša marketinške djelatnosti.

Podugovaratelj
Grant beneficiary
Druga mogućnost pojavljivanja u natječa- (korisnik sredstava darovnice)
jima je upravo pozicija „podugovaratelja“
– a to je mogućnost javljanja na natječa-
je koje u toku provedbe nekog projekta poduzetnik
(grant ugovora) raspisuje nositelj ili su-
prijavitelj. Npr. u toku provedbe projekta Subcontracted Contracted
jedna tvtka, udruga ili institucija koja ima (podugovoreni) (ugovoreni)
22

ulogu nositelja projekta treba podugovoriti tiskaru za tisak promidžbenih letaka. U tom
slučaju tiskara je „subcontractor“ ili podugovorena za pružanje određene usluge – u
ovom slučaju tiska letaka. Takva podugovaranja postoje i za nabavku opreme (npr. kup-
nju računala - tada je „podugovoreni“ – tvrtka koja prodaje računalnu opremu, ili izvo-
đenje radova – podugovoreni je tvrtka koja će adaptirati prostor, izgraditi kanalizacijski
sustav i slično.
 23

Sve usluge, nabavka robe ili radovi potrebni za realizaciju projekta mogu biti predmetom
ugovaranja ili podugovaranja. Dakle kod ugovora o pružanju usluga to mogu biti konzul-
tanti, evaluatori, revizori, prevoditelji, struka koja pomaže u izradi tehničkih specifikacija
i troškovnika npr. za građevinske radove ili složeniju opremu, nadzornici radova, računo-
vođe, dizajneri, tiskare, ugostitelji, financijski savjetnici, prijevoznici, treneri (edukatori).
Kod nabavke robe ili opreme, to su najčešće proizvođači ili distributeri, npr. prodavači
računalne opreme, automobila, strojeva i mehanizacije, proizvođači i/ili prodavači na-
mještaja, alata, uredskog pribora i naravno sve vrste izvođača građevinskih radova.
Treća moguća uloga malih i srednjih poduzeća je sudjelovanje u natječajima za naba-
vu robe, izvođenje radova ili obavljanje usluga državnim tijelima ili agencijama. Primjer
 takvog ugovaranja bi bila situacija kada država raspisuje natječaj za kupnju 20 osobnih
automobila namijenjenih opremanju Ministarstva unutarnjih poslova, a vezano uz neke
specifične zahtjeve poput nadzora granice ili nabavku neke opreme za sprječavanje kri-
jumčarenja droge.
Za natječaje na kojima poduzetnici mogu konkurirati svojim projektima za bespovratna
stredstva, izvore informacija smo naveli uz svaki fond zasebno.
Iste adrese koje su spomenuta prilikom opisa raspoloživih fondova, vrijede i za praćenje
natječaja u kojima se poduzetnici javljaju za određene poslove. Primjerice, ukoliko na
stranicama Središnje agencije za financiranje i ugovaranje želite provjeriti da li postoji
neki aktualni natječaj za isporuku robe, izvođenje radova ili pružanje usluga, već na na-
slovnici putem poveznice „natječaji“ doći ćete do jednostavne tražilice koja vas upućuje
na četiri različite vrste ugovora (darovnice, radove, robu i usluge). Slične pretraživače
imaju i stranice svih drugih ugovornih tijela.
24 Neće međutim, svi natječaji za izvođenje robe, radova ili usluga biti objavljeni na in-
ternetskim stranicama. Natječaji manje vrijednosti provode se ili putem jednostavnog
istraživanja tržišta i pregovora s najboljim ponuditeljem, ili putem pozivnog natječa-
ja, gdje nositelj projekta poziva minimalno tri tvrtke da pošalju ponude, bez uključene
javnosti. Financijski pragovi (thresholds) mogu varirati, ovisno koja se procedura javne
nabave primjenjuje i tko je obveznik javne nabave.
Također treba naglasiti kako u slučaju dobivanja bespovratnih sredstava i sami poduzet-
nici postaju obveznicima javne nabave, a pravila provedbe javne nabave (npr. hrvatski
Zakon o javnoj nabavi, PRAG 2012, PRAG 2013 ili posebna pravila) mogu varirati, ovisno
o tome što definira Ugovor o dodjeli bespovratnih sredstava.
3. ŠTO JE PROJEKT

Pojam projekta
U službenom priručniku za Upravljanje projektnim ciklusom stoji kako je projekt „niz
aktivnosti čiji je cilj ostvarenje jasno određenih ciljeva unutar određenog vremenskog
roka i s određenim proračunom“.
Da bi se neka aktivnost ili intervencija mogla nazivati projektom, bez obzira na definicije
i potencijalne razlike u pristupu istoj problematici, mora imati nekoliko osnovnih karak-
teristika:
• Definirani datum početka i kraja
• Jedinstveni rezultat
• Definirani obuhvat, konačan proračun i pridruženi resursi. 25
• Nije rutinski posao / potpora /održavanje / operacije

Osnovne značajke projekta

Projekti koji se prijavljuju na financiranje iz fondova EU-a općenito trebaju zadovoljavati
tri osnovna kriterija:

1. Relevantnost
Projekti koje predložimo za financiranje trebaju biti relevantni na nekoliko razina:
• relevantni prema smjernicama za natječaj za bespovratna sredstva i ciljevima ope-
rativnog programa u sklopu kojeg je natječaj objavljen, odnosno naš projekt treba
doprinositi ciljevima i prioritetima natječaja te rješavati one probleme zbog kojih se
natječaj i raspisao;
 • r elevantni prema strateškim ciljevima zadanim višim razinama u odnosu na naše pro-
jekt: ciljevima i prioritetima definiranim u našim lokalnim, regionalnim i nacionalnim
te sektorskim strategijama;
• relevantni prema potrebama i ograničenjima ciljnih skupina kojima su namijenjeni i/
ili problemima područja na kojima se provode – naši projekti moraju rješavati stvarne,
dobro analizirane probleme i potrebe, a ne biti izmišljeni kako bi se došlo do sredstava.

2. Izvedivost
Projekti koje planiramo moraju biti izvedivi uzevši u obzir tri ograničenja koja se name-
ću samom definicijom projekta: aktivnosti u svojoj sveukupnosti moraju moći postići
zadani cilj, taj cilj mora biti dostižan u nekom ograničenom vremenu trajanja projekta
te s ograničenim resursima (ljudskim i materijalnim). To znači da treba naći pravi omjer
između ambicioznosti (i možda želje da se dobiju dodatni bodovi na ocjenjivanju pro-
jekta u ime velikih i značajnih rezultata koje će projekt postići) i činjenice da naši pro-
26 jekti moraju dovesti do neke bitne, pozitivne promjene (pa stoga njima ne bismo smjeli
predložiti nešto što već ionako rutinski obavljamo ili jednostavne aktivnosti rastezati
na neprimjereno dugo vremena). Moramo zapamtiti da jednim projektom ne možemo
riješiti sve probleme.
Važan dio izvedivosti projekta su upravljački, tehnički, operativni i financijski kapaciteti
poduzeća koje se javlja na natječaj. Čak i najbolje ocijenjeni projekti neće biti ugovoreni,
ako svi navedeni kapaciteti nisu na zadovoljavajućoj razini.

3. Održivost
I na kraju, održivost se očekuje od svakog projekta koji se financira europskim fondovi-
ma. Održivost znači da će naš projekt imati dugoročan utjecaj na situaciju te da će rezul-
tati koje smo postigli kroz njegovu provedbu nastaviti postojati i nakon što financiranje
prestane te se po mogućnosti proširiti na nove investicije, ili jednostavno rezultirati bo-
ljom pozicijom na tržištu.
Održivost u investicijskim projektima bi trebala biti usko vezana s financijskim ocjenama
ulaganja (financijskim i ekonomskim pokazateljima), pa uz projekte kojima kandidiraju
mala i srednja poduzeća kao dodatan dokument često treba priložiti i poslovni plan ili
investicijsku studiju.

Osnovna obilježja bespovratnih sredstava - grantova

Bespovratna sredstva iz EU fondova javna su sredstva iz pretpristupnih programa i bu-
dućih strukturnih instrumenata dodijeljena putem natječaja najboljim projektnim pri-
jedlozima. Naziv „bespovratno“ često dovodi do zablude u javnosti s obzirom na to da je
riječ o sredstvima koja su strogo namjenska, definirana ugovorom i bespovratna samo
ako se potroše u skladu s pravilima ugovora. U suprotnom, itekako su povratna.
Projekti koji se financiraju bespovratnim sredstvima moraju imati javne, a ne privatne
koristi odnosno učinke, pridonose općem interesu i izravno pomažu u rješavanju proble-
ma koje je prijavitelj identificirao u ciljnoj skupini projekta, čak i ako se radi o direktnoj
investiciji, tj. nabavci opreme za neko poduzeće. 27
Postoji nekoliko osnovnih obilježja grant shema.

Neprofitnost
Svaki je grant namijenjen isključivo pokrivanju prihvatljivih troškova. Troškovi se pret-
hodno definiraju u detaljnom proračunu projekta koji je dio grant ugovora. Iz granta
se ne smije izravno, za vrijeme trajanja projekta, generirati profit, tj. ukoliko dođe do
sličnih aktivnosti, iznos će se odbiti od sredstava darovnice. To se naravno ne odnosi na
razdoblje koje ću uslijediti nakon završetka implementacije.

Jednaki tretman
Procedure dodjele ugovora o bespovratnim sredstvima moraju biti potpuno nepristrane.
To znači da sve pristigle projektne prijedloge ocjenjuju članovi odbora za ocjenjivanje
koje je odobrilo akreditirano ugovorno tijelo.
 U sastavu odbora često su i neovisni vanjski procjenitelji, a pri ocjenjivanju koriste se u
natječaju prethodno objavljeni kriteriji prihvatljivosti prijavitelja, partnera, aktivnosti i
troškova. Ti se kriteriji, uključujući i detaljne obrasce za ocjenjivanje, objavljuju u natje-
čajnom dokumentu odnosno pozivu za dostavu projektnog prijedloga.

Nekumulativnost
Za jedan projekt prijavitelj smije dobiti samo jedan grant. Ako se s istom aktivnošću
natječe na više natječaja iz javnih sredstava, samo s jednim ugovornim tijelom smije
potpisati ugovor o bespovratnim sredstvima.

Neretroaktivnost
Bespovratna sredstva iz proračuna koji je dio grant ugovora obično smiju pokriti samo
troškove nastale nakon potpisivanja grant ugovora.
U uvjetima članstva u Europskoj uniji, dakle u Strukturnim fondovima, ovo će se pravilo
28 možda promijeniti u korist pokrivanja nekih troškova unaprijed, dakle i prije potpisa ugo-
vora, ovisno o pregovorima koje će Republika Hrvatska obaviti s Europskom komisijom.

Sufinanciranje
Uobičajeno je da grant nikad ne pokriva u stopostotnom iznosu sve troškove koji nastaju
u projektnim aktivnostima, odnosno da prijavitelj mora sufinancirati projekt. Po pristupu
Europskoj uniji i pri korištenju Strukturnih fondova, postotak vlastitog sufinanciranja bit
će viši i kretat će se od 15% do 50%.
Kako biste sigurno zakoračili u svijet projekata, potrebno je strateški razmišljati, biti
fleksibilan u smislu reorganizacije uloga u organizaciji, otvoren za nove pristupe poslo-
vanju, te prije svega biti odgovoran u provođenju propisanih procedura provedbe.
4. UPRAVLJANJE PROJEKTNIM CIKLUSOM

Upravljanje projektnim ciklusom (Project cycle management – PCM) je skup alata koji-
ma se koristimo pri planiranju i provedbi projekata, a s ciljem povećanja kvalitete samih
projekata, njihove provedbe, te izbjegavanja najčešćih pogrešaka. Karakterizira ga ko-
rištenje pristupa logičke matrice kao skupa alata za planiranje i upravljanje projektima.

Faze upravljanja projektnim ciklusom:

PROGRAMIRANJE
29

EVALUACIJA IDENTIFIKACIJA

PROVEDBA FORMULIRANJE
 Programiranje
U fazi programiranja se analiziraju problemi i potrebe kako na nacionalnoj tako i na
razini određenog područja, te se na temelju toga prepoznaju mogućnosti i ograničenja
nužna za kvalitetnu pripremu projekata. Prikupljaju se i podaci te definiraju ciljevi
Identificiranje
Analiziraju se potrebe i problemi te načini njihovog rješavanja od strane samih korisnika.
Prepoznaju se ideje za potencijalne projekte, te se analizira koliko će projekti biti izve-
divi. Analiziraju se i svi dionici u projektu
Formuliranje
Ovu fazu karakterizira izrada projektnog prijedloga. Definiraju se opći i specifični cilj(e-
vi), rezultati, aktivnosti, ciljne skupine, proračun, načini praćenja i vrednovanja projekta,
rizici, izvedivost projekta, održivost...
30 (Financiranje)
U novim teorijama projektnog ciklusa se ne smatra fazom, pošto je to konkretni čin
potpisivanja ugovora.
Provedba (implementacija)
Provedba projektnih aktivnosti u skladu s obvezama definiranim ugovorom kako bi se
ostvarili unaprijed definirani rezultati i ciljevi. Podjela zaduženja unutar projektnog tima
i praćenje te izvještavanje o ostvarenom
Vrednovanje (evaluacija)
Procjena koliko je stvarna provedba projekta bila u skladu s planiranim, te jesmo li posti-
gli željene ciljeve. Ova faza nam pomaže da sagledamo što je učinjeno dobro, a što loše
i to sve primijenimo u budućoj fazi identifikacije
PRISTUP LOGIČKOG OKVIRA
Pristup logičkog okvira je metodologija planiranja, izrade, vođenja i evaluacije programa
ili projekta. Pomaže nam u definiranju i provjeri logičnosti postavljenih ciljeva i odnosa
među njima te kontroli ostvarenja postavljenih ciljeva. Ovim pristupom sagledavamo
i čimbenike izvan projektnog okvira koji mogu utjecati na uspješnu provedbu. Pristup
logičkog okvira je razvijen 1969. godine, a prva ga je počela koristiti Američka agencija
za međunarodni razvoj (USAID) s ciljem poboljšanja upravljanja projektima. Europska
komisija ga koristi od 1992. godine.
Pristup logičkog okvira je metodologija izrade projekata, a njen proizvod je logička ma-
trica, dokument koji povezuje aktivnosti s rezultatima i ciljevima.
Logička matrica sadrži:
- hijerarhijski prikaz ciljeva (intervencijska logika projekta)
- pretpostavke (vanjske utjecaje) bitne za uspješnu provedbu projekta
- pokazatelje uspjeha projekta
31
- izvore provjere postignuća projekta
- sredstva provedbe (projektni tim, oprema…)
- troškove projekta

Faze pristupa logičke matrice:

a. Faza analize
1. Analiza dionika
Analitički proces kojim utvrđujemo sve dionike projekta (dionici su svi oni na koje utječu
projektne aktivnosti i koji na bilo koji način mogu utjecati na projekt u pozitivnom ili
negativnom smislu) , njihove interese i potrebe, njihovo mišljenje o projektu i motivaciju
za sudjelovanjem. Pomaže nam da spoznamo tko su saveznici, a tko protivnici projekta
i kako da povećamo tj. smanjimo njihov utjecaj.
 2. Analiza problema
Alat za izradu projekta pomoću kojega se identificiraju glavni problemi i potrebe korisni-
ka, te se uspostavljaju uzročno - posljedične veze među njima.
Na ovaj način dobivamo negativni prikaz postojeće situacije u obliku grafičkog prikaza
uzročno – posljedičnih veza nekog problema - prikaz u obliku stabla (problemsko sta-
blo), kod kojega korijenje predstavlja uzroke, a grane probleme.
Ograničena turistička ponuda u
XY području

Rekreativni turizam s (obje) strane granice

je niske kvalitete
32
Postojeće biciklističke staze ne
privlače dovoljno turista i biciklista

Posojeća infrastuktura Ne postoji zajednička promocija

loše je održavana turističke ponude

Niska razina znanja

Zastarjele oznake Nepostojanje turističkih djelatnika
na biciklističkim ... zajedničke promotivne ... ...
o prekograničnoj
stazama... strategije ponudi
Sl.1 problemsko stablo
3. Analiza ciljeva
Analizom ciljeva opisujemo moguća rješenja postavljenih problema u realizaciji projek-
ta, definiramo hijerarhiju ciljeva te grafički prikazujemo odnos sredstava i ciljeva. Na
jednostavan način sve one negativne situacije iz problemskog stabla pretvaramo u po-
zitivne tvrdnje – ciljeve. Zbog toga se ovaj grafički prikaz naziva stablo ciljeva.

Povećana kvaliteta turističke

ponude u XY području

Unaprijeđena kvaliteta rekreativnog turizma

u (prekograničnom/pograničnom) području

33
Povećana aktivnost postojećih
biciklističkih staza za turiste

Povećana svijest o turistučkoj

Unaprijeđena postojeća
ponudi u (prekograničnom/pogra-
infrasturktura biciklističkih staza
ničnom) području

... Izrađena zajednička ...

Postavljene oznake...
promotivna strategija...

Sl.2 stablo ciljeva

 4. Analiza strategije
Odabir strategije koja će se koristiti za postizanje ciljeva tj. odluka koji će se ciljevi (opći
i specifični-svrha) uključiti u projekt, a koji nećemo ni pokušavati ostvariti (jer nemamo
dovoljno stručnosti, sredstava, vremena, nisu primjereni za našu ciljnu skupinu, područ-
je provedbe, neostvarivi su i sl.)

b. Faza planiranja
1. Izrada logičke matrice
2. Izrada plana aktivnosti
3. Izrada proračuna
Logička matrica je alat koji prikazuje sve ključne informacije o projektu te prikazuje
uzročno - posljedične veze između aktivnosti, rezultata i ciljeva projekta. Sadrži hijerar-
hijski prikaz ciljeva (intervencijska logika projekta), pretpostavke (vanjske utjecaje)
34 bitne za uspješnu provedbu projekta, pokazatelje uspjeha projekta, izvore provjere
postignuća projekta, sredstva provedbe (projektni tim, oprema…) te troškove projekta.

Logika Provjerljivi Izvori pro- Pretpostavke i rizici

intervencije/ indikatori/ vjere
narativni dio pokazatelji
Opći cilj Koji je opći Koji indikatori su Koji su izvori
cilj kojemu povezani uz opći informacija
doprinosi cilj? za navedene
svrha indikatore?
projekta?
 Logika Provjerljivi Izvori Pretpostavke
intervencije/ indikatori/ provjere i rizici
narativni dio pokazatelji

Specifični Koja je svrha Koji indikatori Koji su izvori Koji su vanjski utjecaji
cilj/ svrha projekta koja nam pokazuju informacija i čimbenici (nevezani
doprinosi da je ostvarena za navedene za provoditelje
općem cilju? svrha? indikatore? projekta) potrebni da
bi se postigli ciljevi?
Rezultati Koji su rezul- Koji indikatori Koji su izvori Koji vanjski utjecaji
tati projekta? pokazuju da informacija i čimbenici trebaju
(brojčani su ostvarene za navedene biti ostvareni za
prikaz) aktivnosti dovele indikatore? postizanje rezultata? 35
do rezultata?
Aktivnosti Koje aktivnosti Koji resursi nam Koji su Koji vanjski utjecaji i
ćemo poduzeti trebaju da bismo troškovi čimbenici trebaju biti
kako bismo proveli navedene navedenih ostvareni da možemo
ostvarili aktivnosti (ljudi, aktivnosti? početi provoditi
rezultate? oprema, usluge, aktivnosti projekta?
(potrebno ih je prostor…)?
grupirati)
Sl. 3 -Logička matrica
 Intervencijska logika
Opći cilj:
ne ostvaruje se izravno kroz provedbu projekta nego doprinosi ostvarenju politika u po-
jedinim sektorima. Za njegovo ostvarenje nije dovoljan samo jedan projekt, nego niz
sličnih projekata
Specifični cilj (svrha):
Ostvarujemo ga provedbom projekta i od njega ciljna skupina ima izravne koristi. Rješa-
va naš glavni problem.
Rezultati:
Rezultati proizlaze iz određenih aktivnosti i doprinose ostvarenju svrhe projekta.
Aktivnosti:
Aktivnosti projekta su sve ono što moramo poduzeti kako bi se ostvarili očekivani re-
36 zultati.
Pretpostavke i rizici
Pretpostavke i rizici su svi vanjski utjecaji na koje voditelj projekta ne može utjecati, a
koje mogu utjecati na provedbu. Pri pisanju projekta potrebno je prepoznati sve vanjske
utjecaje i u projekt ugraditi mehanizme za njihovo izbjegavane ili ublažavanje.
Indikatori/ pokazatelji
Indikatori prikazuju ciljeve i rezultate projekta na mjerljiv način (kvantiteta, kvaliteta,
ciljna skupina, vrijeme). Pomoću njih provjeravamo jesmo li ostvarili planirano te na koji
način ćemo provjeriti naša postignuća.
Izvori provjere
Služe nam za provjeru jesu li indikatori stvarno mjerljivi i na koji način možemo pronaći
podatke o postizanju ciljeva i rezultata projekta. Neki od izvora provjere su: statistika,
izvještaji, liste sudionika, fotografije i sl. Putem njih provjeravamo tko prikuplja informa-
cije, na koji način ih prikuplja i koliko često.

Objektivno
Opis projekta Izvori provjere Pretpostavke
provjerljivi indikatori
1 8 9
Opći cilj
2 10 11 7
Svrha
3 12 13 6
Rezultati
4 5
Aktivnosti
37
Sl. 4 - redoslijed popunjavanja logičke matrice
 5. PRORAČUN PROJEKTA

Što je proračun projekta ?

Proračun projekta predstavlja novčanu vrijednost aktivnosti projekta. Pri izradi proraču-
na moramo voditi računa o nekoliko činjenica:
- Proračun mora biti opravdan tj. predložena financijska sredstva moraju biti neophodna
da biste realizirali aktivnosti projekta,
- Proračun mora biti realan tj. iskazane cijene proizvoda moraju biti u iznosu do kojeg
ste došli nakon detaljnog istraživanja tržišta te predstavljaju uobičajenu cijenu za neki
proizvod, robu ili uslugu,
- U proračunu moraju biti zastupljeni prihvatljivi troškovi. Koji je trošak prihvatljiv de-
38 finirano je ugovorom u čl. 14 Općih uvjeta ugovora. Neprihvatljivi trošak u okviru IPA
programa su:
• d ugovi i usluge tužbe;
• o dredbe za gubitke i potencijalnu buduću odgovornost;
• k amate duga;
• troškovi traženi od strane korisnika i pokriveni od strane drugog programa rada
ili akcije;
• nabava zemljišta ili građevina, osim gdje je neophodno za izravnu provedbu
Projekta, u kojem slučaju vlasništvo mora biti preneseno na krajnjeg korisnika
i/ili lokalnog partnera, najkraće do završetka Projekta;
• g ubitci razmjene valuta;
• PDV;
• krediti trećim stranama, osim ako je drugačije određeno u Posebnim uvjetima.
- Proračun mora biti izražen u eurima. Preporuča se zaokruživanje iznosa unesenog u
proračun na cijeli broj,
- „In kind“ doprinos (tj. doprinos projektu u naturi – vrijednost volonterskog rada, vrijed-
nost korištenja opreme i sl.) se ne unosi u tablicu proračuna niti se smatraju sufinan-
ciranjem projekta. U proračun se unose iznosi za koje postoji novčani tijek tj. postoji
dokaz o plaćanju sa računa nositelja ili suprijavitelja,
- Pri izradi proračuna u tablicu se unosi financijska vrijednost cijelog projekta zajedno
sa vašim sufinanciranjem. Nije potrebno navoditi koji ćete dio troškova vi sufinancirati,
već se unosi samo postotak sufinaciranja.

BITNO: Pri apliciranju vodite računa o tome da imate dostatan iznos za sufinanciranje
projekta (ovisno o natječaju obveza sufinanciranja može iznositi od 5 do 50%) te pred-
financiranje projekta.
39
Izrada proračuna
Proračun projekta predstavlja Excell tablicu koja sadrži tri lista:
• Proračun projekta
• Opis proračuna te
• Izvore financiranja.
a) Proračun projekta
Proračun projekta je podijeljen na 6 glavnih kategorija (budget headings) od kojih je
svaka razdijeljena na potkategorije. Pri razradi troškova možete slobodno unositi nove
retke te vodite račune da svaku stavku numerirate odgovarajućim brojem. Osim ove
promjene, nikakve druge promjene nisu dopuštene.
 Prvi stupac na ovom listu objašnjava vrstu troška te je potrebno u ovaj stupac navesti
točan opis troška. Nakon toga unosimo jedinicu mjere za svaki trošak, broj jedinica te
cijenu jedne jedinice kao i ukupni iznos za pojedinu stavku (unosite u svaku ćeliju od-
govarajuću formulu).
Prvi dio tablice se odnosi na cjelokupni projekt, a drugi za troškove prve godine projekta
(unosi se samo ako projekt traje duže od godinu dana ).
I LJUDSKI POTENCIJALI
U ovu kategoriju unosimo plaće i honorare za tehničko i administrativno osoblje koje radi
temeljem ugovora o radu (djelu u izuzetnim slučajevima) kod nositelja ili suprijavitelja
(dakle, ne vanjske stručnjake). U prvu kolonu unosimo naziv radnog mjesta, postotak
radnog vremena te poslodavca. U iznos plaće unosimo u cjelokupnom bruto 2 iznosu
bez obzira na postotak radnog vremena, a iznos mjeseci određujemo ovisno o postotku
radnog vremena.
40
Pri popunjavanju ovog dijela proračuna posebnu pozornost treba obratiti na uključenost
državnih službenika s obzirom da oni ne mogu dobiti plaću iz sredstava IPA-e, već se
njihova plaća smatra sufinanciranjem.
U prvu kategoriju se unose i dnevnice – per diem. Za razliku od dnevnica koje se isplaću-
ju po Zakonu RH, njihov iznos određuje Europska komisija na stranici:
http://ec.europa.eu/europeaid/work/procedures/implementation/per_diems/docu-
ments/perdiem_201007_version_to_be_published.pdf
Dnevnica pokriva troškove noćenja, prehrane i lokalnog prijevoza i može se isplatiti
samo ukoliko osoba kojoj se isplaćuje dnevnica ima trošak noćenja. Također pri isplati
ovih dnevnica treba voditi računa o hrvatskom sustavu oporezivanja dnevnica i prava na
isplatu dnevnica.
II PUTNI TROŠKOVI
U svrhu provedbe projektnih aktivnosti odobreno je korištenje službenog i privatnog vo-
zila te javnog prijevoza. Pri opisu proračunske linije potrebno je detaljno navesti broj
putovanja i destinaciju. U slučaju korištenja vozila, jedinica mjere je km – za privatno
vozilo odobreni iznos je najčešće 0,25 eura po km, ali može biti i viši ukoliko to odobri
ugovorno tijelo. Za službeno vozilo obično se odobrava prosječna cijena potrošnje goriva
po km i trošak se pravda evidencijom korištenja službenog vozila i računima goriva. Za
korištenje javnog prijevoza jedinica mjere je ili „per flight“ za zrakoplov ili „per ticket“
za autobus ili vlak.
III OPREMA I ROBA
U ovaj dio se unosi trošak opreme ili namještaja. Obvezno je pri izradi proračuna napra-
viti istraživanje tržišta te nije dopuštena nabavka rabljene opreme.
IV LOKALNI URED
Troškovi ureda i režija su prihvatljivi i unose se u ovu kategoriju samo u slučaju kada
41
se za potrebe projekta otvara novi ured koji će se koristiti samo za provedbu aktivnosti
projekta.
V OSTALI TROŠKOVI/ USLUGE
U peti dio tablice se unose ostali troškovi, a to su u većini slučajeva nabavka roba te ugo-
varanje usluga/radova koje ćete ugovoriti tijekom procesa sekundarne nabave (vidite
dio provedbe projekta). Ukoliko je sufinanciranje EU više od 100.000 eura u ovom dijelu
je potrebno predvidjeti i trošak revizije.
VI OSTALO
Često se u ovaj dio unose troškovi građevinskih radova. Ukoliko ste koji trošak unijeli u
pogrešnu kategoriju to neće rezultirati odbijanjem projekta, već će se izvršiti ispravka
tijekom procesa „čišćenja proračuna“.
 VII REZERVA (CONTIGENCY)
Rezerva se koristi za nepredvidive troškove u iznosu od 5% od stavke 7 (izravni prihvat-
ljivi troškovi). S obzirom da se može koristiti samo uz prethodno odobrenje ugovornog
tijela, rijetko se koristi (npr. za nepredviđene situacije tijekom građevinskih radova).
VIII ADMINISTRATIVNI TROŠKOVI
Administrativni troškovi u iznosu max. 7% stavke 9 (ukupnih izravnih troškova) se ko-
riste za pokrivanje tzv. indirektnih ili općih troškova koji osiguravaju provedbu projekta
(npr. najam ureda, režijski troškovi, različite edukacije). Ovi troškovi se ne mogu kori-
stiti za pokrivanje troškova projekta niti se mogu realocirati u tu svrhu. Navode se u
ukupnom iznosu i nije ih potrebno pravdati pri podnošenju izvješća. Potrebno je ipak
evidentirati i čuvati dokaze o potrošnji (račune) u slučaju revizije.
NAČIN UNOŠENJA TROŠKOVA
Pri ispunjavanju tablice proračuna, trošak se može upisivati na sljedeći način:
42
UNIT COST (jedinični troškovi): pokriće svih ili pojedinih specifičnih kategorija prihvatlji-
vih troškova koje su jasno unaprijed definirane referirajući se na iznos po jedinici.
LUMP SUM (paušalni iznos): načelno pokriće svih ili pojedinih specifičnih kategorija pri-
hvatljivih troškova koje su jasno unaprijed identificirane.
FLAT RATE (financiranje u fiksnom iznosu): pokriće specifičnih kategorija prihvatljivih
troškova koje su jasno identificirane primjenom postotka koji je određen ex ante (prije
početka provedbe projekta).
 Budget for the Action All Years
Unit
# of Costs
Costs Unit rate
units (in EUR) (in EUR)
1. Human Resources        
1.1 S alaries (gross salaries including social security
       
charges and other related costs, local staff)4
1.1.1 Technical
UNIT COST
1.1.2 Administrative/ support staff 12 2.000 24.000
per month
1.3 Per diems for missions/travel5        
1.3.1 Abroad (staff assigned to the Action)

1.3.2 Local (staff assigned to the Action)

UNIT COST
150 3 450 43
per diem
Subtotal Human Resources       24.450
2. Travel6        
2.1 International travel
UNIT COST
2.2 Local transportation 30 100 3.000
Per month
Subtotal Travel       3.000
4. Local office FLAT RATE   2% 1.500
4.1 Vehicle costs Per month      
4.2 Office rent Per month      
4.3 Consumables - office supplies Per month      
 4.4 O ther services (tel/fax, electricity/heating,
Per month      
maintenance)
Subtotal Local office       1.500
5. Other costs, services8        
5.1 Publications9        
LUMP
5.2 Studies, research9      3.000
SUM
Subtotal Other costs, services       3.000
a) Opis proračuna
Opis proračuna služi za detaljno pojašnjenje troška te se sastoji od tri kolone: prva kolo-
na (Expenses) je identična prvoj koloni proračuna. Druga kolona (Clarification of a bud-
get line) sadrži detaljan opis troška (opis posla djelatnika, opis potrebne opreme i zašto
44 je potrebna i sl.) te je potrebno navesti i broj (eve) aktivnosti na koje se konkretni trošak
odnosi. U trećoj koloni (Justification of expenses, estimation) se navodi izračun navede-
nog troška te izvore određenih cijena (npr. tri ponude, platna lista i sl.).
b) Izvori financiranja
U treću tablicu se upisuju iznosi sufinanciranja iz EU programa te sufinanciranje nositelja
i suprijavitelja, ukupni iznos projekta te postotak sufinanciranja EU. Iznosi se upisuju na
dvije decimale. Vodite računa da su iznosi koje ovdje navodite identični iznosu u prora-
čunu te iznosu koje upisujete u aplikaciji.
PRIMJER TABLICE PRORAČUNA ZA KORIŠTENJE STRUKTURNIH FONDOVA
(Prilog 1.) PRILOG ZA PROJEKTE KOJI GENERIRAJU PRIHODE

1. Naziv projekta

Upišite naziv projekta koji ste naveli u

prijavnom obrascu Opći A. dio / Opće ZADANI ISPIS
informacije o projektu / Naziv projekta

2. Kategorije ulaganja
Ostala javna infrastruktura 15

Označite samo one kategorije ulaganja koje se tiču vašeg

projekta

3. Razdoblje provedbe
Broj mjeseci potrebnih za provedbu 24
projekta projekta
Navedite broj mjeseci potrebnih za provedbu projekta.
Broj mjeseci treba odgovarati broju mjeseci
navedenom u prijavnom obrascu Opći A. dio. /
Raspored provedbe projekta

4. Prihvatljivi Referentno razdoblje

45
Stavke proračuna projekta
troškovi projekta Ukupno po
stavkama 1 2 3 4 5
1 Zemljište 0,00
Upišite iznos prihvatljivih 2 Nekretnine 0,00
troškova projekta za svaku 3 Nematerijalna imovina 0,00
stavku proračuna. Ukupan Troškovi sudionika za nematerijalnu
iznos prihvatljivih troškova 4 imovinu 0,00
treba odgovarati iznosu
navedenom u prijavnom 5 Izgradnja 0,00
obrascu Opći A. dio / 1. 6 Oprema 0,00
Ukupno prihvatljivi troškovi 7 Promidžba i vidljivost 0,00
8 Križno financiranje ERDF (3) 0,00
9 Križno financiranje ESF (5,6) 0,00
10 Amortizacija 0,00
11 Opći troškovi 0,00
A UKUPNO
UKUPNO PRIHVATLJIVI
PRIHVATLJIVI TROŠKOVI 0
0,00
00 0
0,00
00 0
0,00
00 0
0,00
00 0
0,00
00 0
0,00
00

Referentno razdoblje
5. Neprihvatljivi
troškovi projekta Stavke proračuna projekta
Ukupno po
stavkama 1 2 3 4 5
1 Zemlj ište 0,00
Upišite iznos neprihvatljivih 2 Nekretnine 0,00
troškova projekta za svaku 3 Nematerij alna imovina 0,00
stavku proračuna. Ukupan
iznos neprihvatljivih troškova 4 imovinu 0,00
treba odgovarati iznosu 5 Izgradnj a 0,00
navedenom u prijavnom 6 Oprema 0,00
obrascu Opći A. dio. / 2.
Neprihvatljivi troškovi 7 Promidžba i vidlj ivost 0,00
8 Križno financiranje ERDF (3) 0,00
9 Križno financiranje ESF (5,6) 0,00
10 Amortizacij a 0,00
11 Opći troškovi 0,00
UKUPNO NEPRIHVATLJIVI
B TROŠKOVI PROJEKTA 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
C UKUPNI TROŠKOVI PROJEKTA: 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00

6. Prihodi projekta

Upišite iznos planiranih prihoda

iz točke 5. Financijska analiza
Studije izvedivosti. Planirane
prihode rasporedite po
ponuđenim kategorijama
 navedenom u obrascu
prijavnomOpći A. dio / 1. 6
67
Oprema 0,00
Ukupno prihvatljivi troškovi PromidžO bapirve idmljiva stavkama0,00 1 2 3 0,00 4 5
obrascu Opći A. dio. / 2. ost

Neprihvatljivi troškovi
Upišite iznos neprihvatljivih
7821 Zemlj išfinanciranje
Križno te
PinreomidžERDF
Nekretnfinanciranje
ba i v(3)idlj ivost 0,00
0,00
0,00
0,00
9 Križno ESF (5,6) 0,00
troškova projekta za svaku
stavku proračuna. Ukupan
8130 Nm
A em zKrižno
orattie na imovfinanciranje
rijcaijla
a ina ERDF (3)00,,0000 0,00
4 imoviintruoškovi 0,,0
000
iznos neprihvatljivih troškova
treba odgovarati iznosu
911
5
Opć Križno financiranje ESF (5,6)
Izgradnj a PRIHVATLJIVI
0
0 ,00
00
0,00
A UKUPNO PRIHVATLJIVI TROŠKOVITROŠKOVI 0
0,00 0
0,00
00 0
0,00
00 0
0,00
00 00,00
00 0
0,00
00
navedenom u prijavnom
obrascu Opći A. dio. / 2.
160 OpremaAmortizacij a 0,00 0,00
7 Promidžba i vidlj ivost 0,00 Referentno razdoblje
Neprihvatljivi troškovi
5. Neprihvatljivi 118
Opći troškovi
Križno financiranje ERDF (3) 0,00
0,00
troškovi projekta 9 Stavke UKUPNO
Križno proračuna
financiranje ESFNEPRIHVATLJIVI
projekta
(5,6) 0,00
10 Amortizacij a Ukupno po 0,00
B
11
TROŠKOVI PROJEKTstavkama
Opći troškovi
A 0,00 1 2 3 0,00 4 0,005 0,00 0,00 0,00 0,00
C
1 Zemlj ištUKUPNI
UKUPNO e NEPRIHVATLJIVI TROŠKOVI PROJEKTA: 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Upišite iznos neprihvatljivih 2
B NR
T ekOrŠ
etK nO inVe I PROJEKTA 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
troškova projekta za svaku 3 NematerijTROŠKOVI
alna imovinaPROJEKTA: 0,00
stavku proračuna. Ukupan C UKUPNI 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
iznos neprihvatljivih troškova 4 imovinu 0,00
treba odgovarati iznosu 5 Izgradnj a 0,00
navedenom u prijavnom 6 Oprema 0,00 Referentno razdoblje
6. Prihodi projekta 6. Prihodi
obrascu Opći projekta
A. dio. / 2.
Neprihvatljivi troškovi 7 Prom idžba i vidprihoda
Kategorija lj ivost
Ukupno po
0,00
8 Križno financiranje ERDF (3) 0,00
9 Križno financiranje ESF (5,6) kategoriji 0,00 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
10 A mortizaciobračunate
Trošarine ja izravno korisniku 0,00
Upišite iznos planiranih prihoda
iz točke 5. Financijska analiza 11 Opć i troškovi koja je rezultat projekta
infrastrukture 0,00
Studije izvedivosti. Planirane 1 UKUPNO NEPRIHVATLJIVI 0,00
Upišite iznos planiranih prihoda
prihode rasporedite po 2
B Vozarine
T ROŠKOkojeVI PRplaćaju
OJEKTputnici
A 0,00
0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
iz točke 5. Financijska analiza
ponuđenim kategorijama
C Tarife koje plaćaju korisnici
UKUPNI TROŠKOVI PROJEKTA: 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
Studije izvedivosti. Planirane 3 infrastrukture 0,00
Najamnina koju plaćaju korisnici
prihode rasporedite po 4 infrastrukture 0,00 Referentno razdoblje
ponuđenim kategorijama
6. Prihodi projekta Ostale naknade koje plaćaju korisnici
5 infraKategorija
strukture prihoda Ukupno po 0,00
Operativni troškovi – uštede koje će se kategoriji 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
6 ostvariti provedbom projekta 0,00
Upišite iznos planiranih prihoda 7 Trošarine
Ostali prihobračunate
odi izravno korisniku 0,00
iz točke 5. Financijska analiza infrastrukture koja je rezultat projekta
Studije izvedivosti. Planirane 1
D UKUPNI PRIHODI PROJEKTA: 0,00
0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
prihode rasporedite po 2 Vozarine koje plaćaju putnici 0,00
ponuđenim kategorijama Tarife koje plaćaju korisnici
3 infrastrukture 0,00 Referentno razdoblje
7. Opera�vni Najamnina koju plaćaju korisnici
troškovi projekta 4
Kategorija operativnog troška
infrastrukture Ukupno po 0,00
Ostale naknade koje plaćaju korisnici kategoriji 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
1
5 iTnrforašsktorvuikrta
udrea 0,00
Upišite iznos planiranih 2 Potrošnj a m
Operativni aterij ala– uštede koje će se
troškovi 0,00
operativnih troškova projekta iz
j
točke 5. Financijska analiza 3
6 Troškoviprovedbom
ostvariti usluga projekta 0,00
0,00
Studije izvedivosti. Planirane 4
7 Osdtražlai vparinhjoediinfrastrukture 0,00
operativne troškove rasporedite 5 Ostali opći troškovi PROJEKTA:
proizvodnje 0,00
po ponuđenim kategorijama D UKUPNI PRIHODI 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
6 Administrativni i opći troškovi 0,00
7 Troškovi prodaje i distribucije 0,00

7. Opera�vni
7. Opera�vni
E
F
UKUPNO OPERATIVNI TROŠKOVI:
UKUPNO NETO PRIHODI:
0,00
0,00
0,00 0,00
Referentno razdoblje
0,00 0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
0,00
troškovi projekta
troškovi projekta Kategorija operativnog troška
Ukupno po
kategoriji
Kraj 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15
8. Ostatak 1 Troškovi rada 0,00
referentnog
Upišitevrijednos�
iznos planiranih 2 Potrošnproračunaj a materij aprojekta
la razdoblja0,00
ulaganja
operativnih troškova projekta iz Stavke
Upišite iznos planiranih j
točke 5. Financijska analiza 3
4
Troškovi usluga
Održavanj e infrastrukture
0,00
15 0,00
Studije izvedivosti. Planirane
operativnih troškova
operativne projekta
troškove
Upišite ostatak iz
rasporedite
vrijednosti 5 Ostali opći troškovi proizvodnje 0,00
po jponuđenim
točke 5. Financijska
ulaganja analiza
na kategorijama
kraju referentnog 1
6 Zemljište
Administrativni i opći troškovi 0,00
razdoblja za svaku stavku
Studije izvedivosti. Planirane
proračuna neovisno o njenoj
2
7 Nekretnine
Troškovi prodaje i distribucije 0,00
3 Nematerijalna imovina TROŠKOVI:
operativne troškove rasporedite
prihvatljivosti E
5
UKUPNO OPERATIVNI
Izgradnja
0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
F UKUPNO NETO PRIHODI: 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00
po ponuđenim kategorijama
6 Oprema
Kraj
8. Ostatak UKUPNO STAVKE PRORAČUNA: 0,00
referentnog
vrijednos� E DISKONTIRANI STAVKE PRORAČUNA 0,00
razdoblja
ulaganja Stavke proračuna projekta

9. Stopa CREU Stopa sunanciranja 85,00%

15

46
sunanciranja
Upišite ostatak vrijednosti
Upišite stopu sufinanciranja korištenu za izračun
ulaganja na kraju referentnog 1 Zemljište
darovnice, navedenu u prijavnom obrascu Opći A.
razdoblja za svaku stavku 2 Nekretnine neprihvatljivih troškova Kraj
8. Ostatak
proračuna neovisno o njenoj
prihvatljivosti 3
dio / Izvor financiranja
projekta Nematerijalna imovina
referentnog
vrijednos� 5 Izgradnja
razdoblja
ulaganja10. Izračun 6 OpremaStavkeprihvatljive
Nediskontiranoj proračuna projekta
investicijski
UDEIC UKUPNO
trošak STAVKE PRORAČUNA: 0,00
0,00
nancijskog jaza E
DIC DISKONTIRANI STAVKE
Diskontirani investicijski PRORAČUNA
trošak 0,00
0,00 15
Upišite ostatak vrijednosti DNR Diskontirani neto prihod 0,00
9. Stopa CREU Stopa sunanciranja 85,00%
Financijski jaz
ulaganja na kraju referentnog
sunanciranja 1
FGR
Zemljište
razdoblja za svaku stavku 2
Upišite stopu sufinanciranja korištenu za izračun
darovnice, navedenu Nekretnine
u prijavnom obrascu Opći A.
Ukoliko je ova vrijednost veća od nule morate je navesti u
prijavnom obrascu A. opći dio u dijelu 8. Izvori financiranja
proračuna neovisno o njenoj Izvori financiranja
dio / Izvor financiranja prihvatljivih
neprihvatljivih troškova
troškova
prihvatljivosti 3 projekta projektaNematerijalna
pod Procijenjeni netoimovina
prihod
prihvatljivih troškova projekta pod Procijenjeni neto prihod:“
(ne primjenjuje se za sheme državnih potpora i projekte čiji
5 Izgradnja ukupno prihvatljvi troškovi iznose manje od 1 milijun eura)
Izračun (maksimalnog)
Nediskontiranoj iznosa
prihvatljive investicijski
10. Izračun bespovratnih sredstava
nancijskog jaza 6EUgrant
UDEIC trošak Oprema 0,00
DIC 0,00
Diskontirani investicijski trošak
DNR
UKUPNO STAVKE PRORAČUNA:
Diskontirani neto prihod 0,00
0,00
EFGR DISKONTIRANI
Financijski jaz STAVKE PRORAČUNA 0,00
Ukoliko je ova vrijednost veća od nule morate je navesti u

85,00%
prijavnom obrascu A. opći dio u dijelu 8. Izvori financiranja
9. Stopa Stopa prihvatljivih
CREU Izvori financiranja sunanciranja
troškova
prihvatljivih troškova projekta pod Procijenjeni neto prihod:“
projekta pod Procijenjeni neto prihod
(ne primjenjuje se za sheme državnih potpora i projekte čiji
sunanciranja UpišiteIzračun
stopu sufinanciranja korištenu za izračun
ukupno prihvatljvi troškovi iznose manje od 1 milijun eura)
(maksimalnog) iznosa
darovnice,
EUgrant navedenu
bespovratnih sredstava u prijavnom obrascu Opći A.
dio / Izvor financiranja neprihvatljivih troškova
projekta

Nediskontiranoj prihvatljive investicijski

10. Izračun UDEIC trošak 0,00
nancijskog jaza DIC Diskontirani investicijski trošak 0,00
DNR Diskontirani neto prihod 0,00
FGR Financijski jaz
Ukoliko je ova vrijednost veća od nule morate je navesti u
prijavnom obrascu A. opći dio u dijelu 8. Izvori financiranja
Izvori financiranja prihvatljivih troškova
prihvatljivih troškova projekta pod Procijenjeni neto prihod:“
projekta pod Procijenjeni neto prihod
(ne primjenjuje se za sheme državnih potpora i projekte čiji
ukupno prihvatljvi troškovi iznose manje od 1 milijun eura)
Izračun (maksimalnog) iznosa
EUgrant bespovratnih sredstava
6. PROVEDBA PROJEKTA

UGOVOR
Projekt započinje najčešće sljedećeg radnog dana nakon što obje strane potpišu ugovor
(iako može projekt započeti i prvog u mjesecu nakon isplate sredstava što je definirano
ugovorom – posebni uvjeti).
Ugovor se sastoji od sljedećih dijelova:
• Posebni uvjeti kojim se definiraju potpisnici ugovora, svrha ugovora, razdoblje proved-
be projekta, financiranje projekta (ukupni trošak i postotak sufinanciranja ugovornog
tijela), način izvješćivanja i postupci isplate, kontakt adrese stranaka, anexi.
• Aneks I: Opis Projekta - predstavlja dio B projektne aplikacije tj. cijela aplikacija
te logička matrica. Sve aktivnosti, rezultati i ciljevi te indikatori koje smo 47
naveli u prjektnoj aplikaciji na ovaj način postaju naša ugovorna obveza.
• Aneks II: Opći Uvjeti primjenjivi subvencijskim ugovorima financiranim od strane
Europske unije za vanjske Projekte – Opće uvjete je također dobro pro-
čitati jer su u nima sadržana detaljna uputstva glede općih obveza, na-
čin pružanja informacija i izvješćivanja, odgovornosti, sukoba interesa,
povjerljivosti, vidljivosti, vlasništva nad rezultatima projekta i imovinom,
evaluacije/monitoringa, nastavka, suspenzije, više sile i datuma završet-
ka, raskida ugovora,rješavanja sporova, prihvatljivosti troška, načina pla-
ćanja, rješavanja sporova.
• Aneks III: Proračun Projekta (radni listovi 1 i 3) – sadrži dio proračuna projektne
aplikacije (bez opisa proračuna).
• Aneks IV: Postupci odobravanja ugovora – bitan dio jer su njime regulirani načini
 podugovaranja radova i usluga te nabavke roba. Bez obzira na ove odred-
be, preporuka je pročitati i odredbe PRAGa jer se time osiguravamo od
grešaka u provedbi postupka sekundarne nabave.
• Aneks V: Standardni zahtjev za isplatu i obrazac financijske identifikacije – zahtjev
za isplatu se podnosi u originalu u svrhu dobivanja sredstava kojima smo
predfinancirali projektne aktivnosti, a nakon odobrenja financijskog izvje-
šća. U FIFu dajemo podatke o računu na koja će dobivena sredstva biti
uplaćena. Preporuka je otvoriti posebni račun za uplatu tih sredstava.
• Aneks VI: Pisani obrazac i financijski izvještaj
• Aneks VII: Model izvještaja činjeničnih nalaza i opis poslova za provjeru izdataka
subvencijskih ugovora financiranih od strane Europske unije za vanjske
aktivnosti – u slučaju obveze revizije projekta.
48 • Aneks VIII: Model financijske garancije
• Aneks IX: Standardan okvir za prijenos vlasništva imovine
Pri provedbi projekta je bitno se držati odredbi ugovora pa čak i ako ugovorno tijelo putem
maila traži drukčije. U slučaju naputaka ugovornog tijela koje nisu u skladu s ugovornim
odredbama tražite adendum tj. odluku kojom se određene odredbe ugovora stavljaju van
snage. Elektronska pošta je samo mišljenje određenog djelatnika ugovornog tijela, a ne i
zvanična odluka te vas time ne oslobađa odgovornosti zbog neprimjene odredbi ugovora.

VIDLJIVOST
Pravila vidljivosti obvezuju nositelja projekta te suprijavitelje da tijekom provedbe pro-
jektnih aktivnosti obvezno ističu da su aktivnosti financirane sredstvima EU. Ova pravila
su definirana Općim uvjetima ugovora (čl.6) te odredbama PRAGa 2013 (čl.2.3.5.), a
upute se nalaze i u priručniku koji možete naći na stranici: http://ec.europa.eu/europe-
aid/work/visibility/index_en.htm . Ukoliko se ne poštuju pravila vidljivosti trošak će biti
neprihvatljiv. Preporuka je izraditi na početku projekta komunikacijsku strategiju kojom
ćete detaljno isplanirati aktivnosti svezi vidljivosti projekta. Pri tome osobito:
- Označite prostore u kojima provodite aktivnosti projekta,
- Prikupljajte novinske članke te radio i tv snimke o projektu,
- Označite prikladno promotivni materijal,
- Označite doniranu opremu,
- Označite web stranicu,
- U slučaju sumnje za savjet pitajte ugovorno tijelo.

IZMJENA UGOVORA
S obzirom da se okolnosti od pisanja projekta do zaključenja ugovora te provedbe pro-
jekta mogu znatno promijeniti, tijekom provedbe su moguće izmjene ugovora koje mogu
biti male ili velike te se mogu odnositi na proračun projekta, ali i na izmjenu aktivnosti, 49
rezultata ili indikatora. Pri tome treba voditi računa o sljedećem:
- Promjene ne mogu biti retroaktivne,
- Ukupni iznos proračuna projekta nakon izvršene promjene ne može biti viši od odo-
brenog,
- Ne može se mijenjati svrha ugovora, a niti se dovesti u pitanje osnovni uvjeti natječaja
jer je to moglo utjecati na odlučivanje o dodjeli ugovora,
a) Mala promjena
Pod malom promjenom podrazumijevamo neznatne promjene aktivnosti, izmjenu pro-
računa u okviru istog proračunskog poglavlja te izmjenu proračuna između različitih
proračunski poglavlja koja iznosi manje od 25% (15% po PRAGu prije 2013). Za takve
izmjene nije potrebno zaključivati dodatak ugovora, već je dovoljno prije tražene izmje-
ne obavijestiti ugovorno tijelo bez odgađanja.
 b) Velika promjena
U slučaju značajnih izmjena ugovora (npr. trajanje projekta, izmjenu indikatora i sl.) te
izmjene proračuna između različitih poglavlja koje su veće od 25% u okviru pojedinog po-
glavlja, potrebno je zatražiti dodatak (addendum) ugovora. To se obično radi minimalno
mjesec dana prije nastupanja tražene promjene na obrascu koji u većini slučajeva propiše
ugovorno tijelo. Addendum stupa na snagu nakon što ga potpiše druga ugovorna strana.

JAVNA (SEKUNDARNA) NABAVA

Za projekte u okviru IPA programa se za provedbu postupka javne (sekundarne) nabave
primjenjuju pravila PRAGa (posljednja izmjena 2013.). Pravila sekundarne nabave su
regulirana i Anexom IV ugovora.
Principi nabave:
50 1. opći principi
• Izvođači moraju biti kvalificirani za izvedbu nabave i odabrani na nepristran način (fair
competition)
• U govor o javnoj nabavi dodjeljuje se ponuditelju koji je ponudio najpovoljniju ponudu
– to je ponuda koja osigurava najbolji odnos između cijene i kvalitete (best price-qu-
ality ratio).
• P otpuna transparentnost trošenja javnih sredstava (transparency)
• Isključenje sukoba interesa (conflict of interest)
2. principi prihvatljivosti
• T eritorijalni pristup ili državljanstvo (Nationality): natječaj je otvoren (ravnopravno)
svim pravnim i fizičkim osobama, pod jednakim uvjetima, iz EU 28 + EEA/zemlje kan-
didatkinje/ili zemlje korisnice IPA programa, zemlje korisnice pomoći
• T emeljem podrijetla (Rule of Origin): sva oprema mora potjecati iz EU 28 + EEA/zemlje
kandidatkinje/ili zemlje korisnice IPA programa. Porijeklo se dokazuje certifikatom
HGK ili potvrdom o porijeklu koju izdaje dobavljač (do PRAGa 2013 potvrda je bila
dovoljna za robu do vrijednosti 5000 eura)
• Razlozi za isključenje: Kandidati, ponuditelji ili prijavitelji bit će isključeni iz sudjelo-
vanja u postupku javne nabave ako su:
(a) u stečaju ili likvidaciji, ako sudovi upravljaju njihovim poslovima, ako su ušli u
nagodbu s vjerovnicima, ako su im poslovne aktivnosti obustavljene, ako su pred-
metom postupka zbog navedenoga ili ako se nalaze u bilo kakvoj sličnoj situaciji
koja proizlazi iz sličnog postupka, a koji je opisan u nacionalnom zakonodavstvu
ili uredbama;
(b) osuđeni za kazneno djelo koje se odnosi na njihovo profesionalno ponašanje, i to
pravomoćnom presudom (res judicata);
(c) skrivili teško kršenje profesionalnog ponašanja, dokazano na bilo koji način koji
51
Ugovorno tijelo može opravdati;
(d) nisu ispunili obveze vezane uz plaćanje doprinosa za socijalno osiguranje ili pla-
ćanje poreza sukladno zakonskim odredbama zemlje u kojoj je tvrtka osnovana
ili odredbama zemlje Ugovornog tijela ili odredbama zemlje u kojoj se ugovor pro-
vodi;
(e) ako je protiv njih donesena pravomoćna sudska presuda (res judicata) za prijeva-
ru, korupciju, umiješanost u kriminalnu organizaciju ili bilo kakvo drugo nezako-
nito djelovanje koje šteti financijskim interesima Europske unije;
(f) a ko trenutačno podliježu administrativnoj kazni definiranoj u članku 103. (1) Fi-
nancijske uredbe (PRORAČUN)/članku 99 Financijske uredbe (10.-i EFR).
 3. pravila zajednička svim natječajnim procedurama
• N atječajna dokumentacija mora biti napisana u skladu sa najboljom međunarodnom
praksom
• V rijeme predviđeno za dostavu ponuda mora biti dostatno dugo kako bi zainteresirani
ponuditelji mogli pripremiti i dostaviti svoje ponude.
• S vi zahtjevi za sudjelovanjem u natječaju i sve ponude koje se pokažu zadovoljavaju-
će moraju biti evaluirane i rangirane od strane odbora za ocjenjivanje ponuda teme-
ljeći se na razlozima za odbijanjem ponuda/ponuditelja (exclusion), kvalifikacijskih
kriterija (selection criteria) i kriterija za dodjelu natječaja (award criteria).
• E valuacijski odbor: najmanje tri člana (neparan broj), tehnički i administrativni kapa-
citet dostatan za davanje mišljenja o ponudama.
Ovisno o vrsti i vrijednosti nabave primjenjuju se ove procedure po PRAGu iz 2013. Ukoli-
ko je natječajni postupak za izradu projekta raspisan po PRAGu iz ranijih godina, primje-
52 njivat će se pravila tog PRAGa.
USLUGE • ≥ € 300.000,00 • < € 300.000,00 ali > • ≤ € 20 000 Jedna
Međunarodni ograničeni € 20.000,00 - Okvirni ponuda
natječajni postupak ugovori – ili Natjecatelj-
Za ugovore o uslugama i
ski pregovarački postu-robama plaćanje se može
pak izvršiti na račun bez
prethodnog prihvaćanja
natječaja ako je trošak ≤
2 500€
NABAVA • ≥ € 300.000,00 • < € 300.000,00 ali > • < € 100.000,00 ali
ROBE Međunarodni otvoreni € 100.000,00 Lokalni > € 20.000,00 Natje-
natječajni postupak otvoreni natječajni po- cateljski pregovarački
stupak postupak
IZVOĐENJE • ≥ € 5.000.000,00 • < € 5.000.000,00 ali • < € 300.000,00 ali
RADOVA -Međunarodni otvoreni > € 300.000,00 Lokal- > € 20.000,00 Natje-
natječajni postupak -Me- ni otvoreni cateljski
53
đunarodni natječajni postupak pregovarački postupak
ograničeni natječajni
postupak

U okviru korištenja Strukturnih i Kohezijskog fonda EU svi obveznici javne nabave će pro-
voditi javnu nabavu koristeći procedure propisane hrvatskim Zakonom o javnoj nabavi,
dok će oni korisnici koji nisu obveznici nacionalnog Zakona koristiti procedure tj. anekse
ugovora koje će definirati ugovorno tijelo. Novost je i ta da će korisnik sredstava prije
samog procesa javne nabave izraditi i plan nabave koji će nakon toga provjeriti i odobriti
ugovorno tijelo.
 Korisnici sredstava koji nisu obveznici javne nabave će koristiti sljedeće procedure:

• ≥ 150.000,00 HRK – iz- • < 150.000,00 HRK ali > • < 500.000,00 HRK –
ravna dodjela € 500.000,00 HRK – Na- Lokalni otvoreni natječajni
tjecateljski pregovarački postupak
postupak (3 ponude)
Kod prekograničnih projekata koje će Republika Hrvatska provoditi s državama ne-člani-
cama EU, javna nabava će se i dalje provoditi prema pravilima PRAG-a.

IZVJEŠTAVANJE
Obveza izvještavanja je definirana u Posebnim uvjetima ugovora, ali i u Općim uvjetima
(čl. 2). Obrasci za izvještavanje se nalaze u Anexu VI ugovora. U pravilu za projekte u
trajanju od godine dana podnosi se finalni narativni i financijski izvještaj u roku od 3
54 mjeseca nakon završetka projekta. Za projekte koji traju duže od godinu dana podnosi
se nakon prve godine provedbe privremeni (Interim) izvještaj u roku od 30 dana nakon
proteka 12. mjeseca provedbe. Ponekad ugovorno tijelo određuje i obvezu kvartalnog
izvješća u roku od 15. dana nakon završetka kvartala.
Ugovorno tijelo je dužno odgovoriti u roku od 45 dana od dana prijema izvješća, te izvr-
šiti povrat predfinanciranja u roku od 45 dana od dana prihvaćanja izvještaja.
UPUTA: pri izradi financijskog izvješća uzima se prosječni tečaj svih tečajeva za vrijeme
izvještajnog razdoblja. Za tečaj eura mjerodavan je tečaj sa:
http://ec.europa.eu/budget/inforeuro/index.cfm?Language=en

Više informacija kao i objavljene natječaje iz Strukturnih

te Kohezijskog fonda možete pronaći na internet stranici:
www.strukturnifondovi.hr
56

Ova brošura je nastala uz financijsku potporu Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH. Za sadržaj brošure je odgovorna
Organizacija za građanske inicijative i ni u kojem slučaju se ne može uzeti u obzir kao stav Europske unije i Ureda za udruge Vlade RH.