DUGOTRAJNA IMOVINA

Pojam, obilježja i vrste

• Dugotrajna imovina je “dio imovine koji će ostati

nepromijenjen u vremenskom roku duljem od godine dana i
koji neće biti utrošen u jednom normalnom proizvodnom
ciklusu”.
• Nabavlja se uglavnom u svrhu korištenja u vlastitom
poslovnom procesu na duži rok.

• Javlja se u slijedećim oblicima:

- materijalna imovina,
- nematerijalna imovina,
- financijska imovina i
- potraživanja.
 Pojam, obilježja i vrste

Dugotrajna imovina

Materijalna imovina Nematerijalna imovina Financijska imovina Potraživanja

Udjeli i zajmovi
Zemljišta i šume Franšize
Povezanim društvima

Izdaci za istraživanje i Ulaganja u vrijednosne

Građevinski objekti
razvoj papire

Patenti, licencije, Dani krediti, depoziti

Postrojenja i oprema
koncesije i kaucije

Alati, transportna Otkupljene vlastite

Goodwill
sredstva dionice
 Amortizacija
• Amortizacija je postupno trošenje dugotrajne nematerijalne i
materijalne imovine te prenošenje dijela vrijednosti te
imovine na proizvode i usluge.
• Na njezinu visinu utječu slijedeći čimbenici:
- osnovica za obračun amortizacije (amortizirajući iznos),
- metode amortizacije,
- stope amortizacije i
- obračun amortizacije po predmetu.
• Imovina koja podliježe amortizaciji je ona:
- za koju se očekuje da će se koristiti u razdoblju dužem od
godine dana,
- koja ima ograničen koristan vijek trajanja i
- koju poslovni subjekt drži za upotrebu u proizvodnji ili
prodaji robe i pružanju usluga, za iznajmljivanje drugima ili
za administrativne svrhe.
 Amortizacija
• Vezano za amortizaciju važno je spomenuti koristan vijek
trajanja sredstva koje se amortizira budući da o korisnom
vijeku trajanja ovisi i stopa amortizacije.
• Koristan vijek trajanja ovisi o procjeni, a odlučujući je
čimbenik iskustvo sa sličnim vrstama imovine.

• Razlikujemo slijedeće metode amortizacije:

– Funkcionalna metoda i
– Vremenske metode:
- linearna metoda,
- degresivna metoda i
- progresivna metoda.
U okviru degresivne metode razlikujemo metodu zbroja godina i
metodu opadajuće osnovice.
 Amortizacija

Metoda opadajućeg salda (osnovice) jedan je od oblika

degresivnih metoda amortizacije koje karakterizira najveći
iznos amortizacije u prvoj godini koji s protekom vijeka
uporabe sredstva opada. Amortizacija se računa na način da se
stopa amortizacije (najčešće dvostruko veća od stope korištene
kod linearne metode) zaračunava na neto knjigovodstvenu
vrijednost sredstva.
Metoda zbroja godina oblik je degresivne metode amortizacije.
Godišnji iznosi amortizacije temelje se na nizu razlomaka
kojima je zajednički nazivnik zbroj godina, dok je brojnik broj
godina koje preostaju do kraja vijeka uporabe sredstva.

Zbroj godina računa se na slijedeći način:

Z = K(K+1)/2
Z – zbroj godina, K – vijek uporabe sredstva
 Primjer

Za razvoj novog proizvoda utrošeno je 10.000,00 kn

materijala, amortizacija opreme koja se pri tom koristila iznosi
34.000,00 kn, a plaće 23.000,00 kn. Izvršen je prijenos u
upotrebu.

Kupili smo licencu na 5 godina u iznosu 100.000,00 kn.

Licenca je aktivirana.
 Primjer

Konto
R. br. Opis Iznos
Duguje Potražuje
1. Utrošeno je materijala za razvoj 10.000,00 005 310
novog proizvoda
2. Amortizacija opreme koja se 34.000,00 005 029
koristila za razvoj proizvoda
3. Plaće zaposlenih vezane za razvoj 23.000,00 005 270
proizvoda
4. Prijenos u uporabu 67.000,00 001 005
5. Kupljena je licencija 100.000,00 005 220
6. Licencija je aktivirana 100.000,00 002 005
 Primjer

Nabavili smo stroj i primili račun u iznosu 70.000,00 kn +

PDV. Trošak prijevoza iznosi 30.000,00 kn + PDV. Stroj je
stavljen u uporabu. Vijek trajanja stroja je 5 godina. Linearnom
(proporcionalnom) metodom obračunata je amortizacija za
prvu godinu korištenja. Stroj je rashodovan nakon četvrte
godine.
 Primjer

Konto
R. br. Opis Iznos
Duguje Potražuje
1. Nabavljen je stroj 85.400,00 220
70.000,00 025
15.400,00 180
2. Primljen je račun za prijevoz stroja 36.600,00 220
30.000,00 025
6.600,00 180
3. Stroj je stavljen u uporabu 100.000,00 021 025

4. Amortizacija stroja za 1. godinu 20.000,00 430 029

5. Stroj je rashodovan nakon 4. godine 100.000,00 021

80.000,00 029
20.000,00 730
 Primjer

Izvršite knjiženje i obračun amortizacije stroja iz prethodnog

zadatka metodom opadajućeg salda (200%-tnom) te metodom
cjelobrojnog zbroja godina.
Pretpostavimo da stroj iz prethodnog zadatka ima kapacitet od
100 000 učinaka tijekom svog vijeka uporabe. Proknjižite i
obračunajte amortizaciju funkcionalnom metodom ako je u
prvoj godini proizvedeno 37 000 proizvoda.
 Primjer

Konto
R. br. Opis Iznos
Duguje Potražuje

1. Amortizacija stroja korištenjem 40.000,00 430 029

metode opadajućeg salda

2. Amortizacija stroja korištenjem 33.333,33 430 029

metode cjelobrojnog zbroja godina

3. Amortizacija stroja korištenjem 37.000,00 430 029

funkcionalne metode
 Primjer
Metoda opadajućeg salda (osnovice):
Stopa amortizacije = stopa kod linearne metode x 2
Amortizacija = amortizacijska osnovica x stopa amortizacije
(neto knjigovodstvena vrijednost sredstva)

Stopa amortizacije = 20 x 2 = 40 %
1. godina
Amortizacija = 100.000,00 x 40/100 = 40.000,00 kn
2. godina
Amortizacija = (100.000,00 – 40.000,00) x 40/100 = 24.000,00 kn
3. godina
Amortizacija = (60.000,00 – 24.000,00) x 40/100 = 14.400,00 kn
4. godina
Amortizacija = (36.000,00 – 14.400,00) x 40/100 = 8.640,00 kn
5. godina
Amortizacija = (21.600,00 – 8.640,00) x 40/100 = 5.184,00 kn
 Primjer
Metoda zbroja godina:
Z = K(K+1)/2
Z = 5(5+1)/2 = 15 godina

Obračun amortizacije:
Godina Stopa amortizacije Amortizacijska Amortizacija
osnovica
1. 5/15 100.000,00 33.333,33
2. 4/15 100.000,00 26.666,67
3. 3/15 100.000,00 20.000,00
4. 2/15 100.000,00 13.333,33
5. 1/15 100.000,00 6.666,67
 Primjer

Prodali smo stroj za 45.000,00 kn + PDV. Stroj je isknjižen iz

uporabe. Trošak nabave stroja iznosi 130.000,00 kn,
akumulirana amortizacija 80.000,00 kn. Kupac je platio
mjenicom.
 Primjer

Konto
R. br. Opis Iznos
Duguje Potražuje

1. Prodan je stroj 54.900,00 120

45.000,00 780
9.900,00 280

2. Otpis (isknjižavanje) stroja 130.000,00 021

80.000,00 029
50.000,00 730

3. Kupac je podmirio svoju obvezu 54.900,00 111 120

doznakom mjenice
 Primjer

Zaključen je ugovor o izgradnji skladišta u vrijednosti

500.000,00 kn. Dan je predujam od 100.000,00 kn izvođaču
radova. Prva privremena obračunska situacija iznosi
180.000,00 kn. Obračunat je predujam, a razlika je plaćena iz
dugoročnog kredita od banke kao i razlika po konačnoj
situaciji. Konačna obračunska situacija iznosi 500.000,00 kn.
 Primjer

Konto
R. br. Opis Iznos
Duguje Potražuje
1. Dan je predujam izvođaču radova 100.000,00 026 100

2. Primljena od izvođača radova prva 180.000,00 025 220

privremena obračunska situacija

3. Izvršen je obračun predujma 100.000,00 220 026

4. Primljena je konačna obračunska 320.000,00 025 220

situacija od izvođača radova

5. Obveza prema dobavljaču 400.000,00 220 941

podmirena je iz dugoročnog kredita
kod banke
 Primjer

Dali smo dugoročni kredit društvu «Pierre» u iznosu

600.000,00 kn. Kamata za prvo obračunsko razdoblje iznosi
12.000,00 kn + PDV. Naplaćena ja kamata te dio glavnice u
iznosu 50.000,00 kn.
 Primjer

Konto
R. br. Opis Iznos
Duguje Potražuje

1. Dan je dugoročni kredit 600.000,00 046 100

2. Obračun kamate za prvo 14.640,00 168

obračunsko razdoblje 12.000,00 774
2.640 280

3. Naplaćena je kamate i dio glavnice 64.640,00 100

50.000,00 046
14.640,00 168
 Primjer

Kupili smo 2 000 redovnih dionica društva «Lion» po cijeni od

500,00 kn po dionici. Provizija brokera iznosi 20.000,00 kn.
Kupili smo obveznice društva “Barbara” po nominalnoj
vrijednosti 400.000,00 kn. Naplaćene su kamate za prvu
godinu 35.000,00 kn.
Obveznice društva “Rina” nominalne vrijednosti 400.000,00
kn kupljene su za 320.000,00 kn uz rok vraćanja 4 godine.
Provesti knjiženja za prvu godinu.
 Primjer

Konto
R. br. Opis Iznos Duguje Potražuje

1. Kupljeno je 2000 redovnih dionica 1.020.000,00 044 100

dioničkog društva “Lion”
2. Kupljene su obveznice društva 400.000,00 047 100
“Barbara” po nominalnoj
vrijednosti
3. Naplaćene su kamate za prvu 35.000,00 100 779
godinu
4. Kupljene su obveznice društva 400.000,00 047
“Rina” nominalne vrijednosti 320.000,00 100
400.000,00 kn 80.000,00 049
5. Knjiženje odgovarajućeg prihoda 20.000,00 049 779
za 1. godinu (400.000 – 320.000)/4
 Literatura

• Grupa autora: Računovodstvo, HZRiFD, Zagreb, 2003.

str. 231 - 251