SABIRNICE U VN POSTROJENJU

Sabirnica je element glavnog strujnog kruga koji povezuje

vodove koji dovode i odvode el.energiju iz mreže
odnosno transformatora koji povezuju mreže različitih
naponskih nivoa i ostale aparate u VP EEP.
Sabirnički vodiči su ne izolovani vodovi napravljeni od
aluminijuma ili bakra i njihovih legura.
Profili koji se koriste za sabirnice su:
-za srednji i niski napon kroste se pravougli,okrugli i U
profili,
-za VN:užad i cijevi.
Kod sabirničkih vodova veće dužine od 20 m ugrađuju se
i dilatacioni komadi čiji je zadatak da na sebe preuzme
promjenu dužine sabirnice(povećanje ili smanjnje
dužine),koje nastaju usred zagrijavnja i promjene
ambijentalne temperature u toku godine.Dilatacioni
komadi se prave od istog materijala kao i sabirnica i istog
su presjeka(mogu biti pletenica ili limene trake).
Koriste se za spajanje sabirničkih vodiča sa aparatima i
oni preuzimaju na sebe sve moguće vibracije i smanjuju
uticaj elektrodinamičkih sila,koje nastaju pri kratkim
spojevima i tako štite aparate od njegovih oštećenja.
Sabirnice se međusobno spajaju pomoću vijaka ili
zavarivanja.Svrha bojenja sabirnica je označavanje
voda(faze) i odvođenje toplote.Obojena sabirnica 10
do25% bolje odvodi toplotu od neobojene sabirnice.
Sabirnice i spojni provodnici mogu biti izvedeni od krutih
provodnika (krute sabirnice)i užadi (uzaste sabirnice).
Kruti provodnici se koriste za napone do 35kV. Presjek
krutih provodnika se bira na osnovu zagrivanja u trajnom
pogonu. U slučaju kada su radne struje veoma velike ,
faze se izvode iz dva ili više provodnika manjeg preseka i

1
na taj način se formira paket provodnika po fazi. Minimalno
rastojanje između provodnika unutar paketa jednako je
širini jednog provodnika radi boljeg hlađenja a također je
bolje i provodnik postavljati u horizontalnoj ravni nego u
vertikalnoj. Provodnici se mogu i obojiti radi boljeg
odvodjenja toplote a time se jasnije uočavaju i razlikuju
faze provodnika. Užaste sabirnice se izradjuju od
aluminijuma-čeličnih provodnika (AL/Cel) za napone do
110kV. Postavljaju se u horizontalnoj ravni. Presjek užastih
provodnika se bira na osnovu zagrivanja u trajnom
pogonu.U slučaju kada su radne struje veoma velike ili se
jednim provodnikom ne moze izbjeći korona, faze se
izvode iz više provodnika, odnosno sa provodnicima u
snopu. Sabirnice se mogu spajati uzdužno pod nekim
uglom (najčešće pravim) ili u obliku slova T pomoću
vijaka,podloški i navrtka.
Prema propisu JUS N.B2.701 sabirnički vodiči označavaju
se bojenjem različitim bojama i to je prikazano na tabeli
1.

Vrste Jednosmjerna Trofazna Jednofazna

struja izmjenična

Oznaka P+ N- R S T R N
voda

Boja Crvena modra žuta zelena Ljubič. Žuta Ljubič.

Tabela 1.-Boje za označavanje električnih vodova

(prema JUS.N.B2.701.)

2
Uzemljeni nul vod i zemljovod imaju boje:svjetlosiva,bijela
ili crna(koja se ističe od pozadine) sa zelenim poprečnim
prugama.Neuzemljeni nul vod je obojen
svijetlosivom,bijelom ili crnom bojom sa crvenim prugama.
Na slici 2.dat je primjer označavanja el.vodiča u
postrojenju.

Slika 2.-Označavanje sabirnica bojama u

trofaznom sistemu
Razmak među sabirničkim vodičima:
 određuju ga naponska naprezanja,
 na slici 3 su prikazani uobičajeni razmaci sabirničkih
vodiča ovisno o naponskoj razini koji su iz sigurnosnih
razloga nešto veći od definiranih tehničkim
propisima,
 za niže naponske razine potrebno je odabrati još i
veće razmake od navedenih kako bi se smanjila sila
među vodičima.

3
 Slika 3.
Sljedeće slike prikazuju izgled sabirnice i njeno mjesto u
postrojenju.

4
5
6
 SHEME SPAJANJA SABIRNICA
Sabirnički sistem čine 3 fazna vodiča(za svaku fazu po
1).Prema broju sabirničkih sistem sabirnice dijelimo na:
-jednostruke,
-dvostruke i višestruke i
-pomoćne sabirnice.
JEDNOSTRUKE SABIRNICE
U postrojenjima sa malim brojem odvoda savim je dovoljan 1
sabirnički sistem.Sabirnice sa 1 odvodom nazivamo
jednostrukim sabirnicama.Njih ne obezebjeđuje neprekidno
napajanje potrošača jer svaki kvar na sabirnicama znači prekid
napajanja u čitavom postrojenju.Samo u beznaponskom stanju
može se otkloniti kvar u postrojenju.Kontrole spojeva potpornih
izolacionih i drugih dijelova mogući su samo u beznaponskom
stanju.Ove sabirnice se jako često upotrebljavaju ako na njih
nisu priključeni odvod preko kojih se napajuju važni
potrošači,kod kojih bi nastavak napajanja izazvao velike
štete(rudnici,hemijska industrija,industrijska metalurgija...).Na
slici a) prikazan je prikljucak odvoda na jednostruke sabirnice:

Slika A) Priključak odvoda na jednostruke sabirnice

7
 DVOSTRUKE SABIRNICE
U većim ili velikim postrojenjima sa znatnim brojem odvoda
kojima se napajaju čitava područja i veoma značajni i osjetlljivi
potrošači, nedostaci jednostrukih sabirnica dolaze do punog
izražaja.
Kod ovakvih postrojenja ne smije se dozvoliti da potrošači
ostanu bez napajanja el.energije.Iz tog razloga u postrojenju se
umjesto 1 postavljaju 2 sabirnička sistema kao što je prikazano
na slici b):
Postrojenja sa dvostrukim sabirnicama su skuplja jer imaju
sabirnički sistem više,svaki odvod ima 2 rastavljača preko kojeg
se može priključiti na 1 ili drugi sistem.
U normalnom pogonu nisu nikad istovremeno iskljucena oba
sabirnička rastavljača i nemoguće ih je istovremeno uključiti
zbog tzv. „blokiranja“.

Slika B)-Dvostruke sabirnice

8
 POMOĆNE SABIRNICE
Nisu sabirnice u pravom smislu riječi,one su u normalnom
pogonu u beznaponskom stanju.
To su jednostruke sabirnice koje su sa 1 strane vezane na
sabirnice a s druge strane priključene na njih su priključeni
preko linijskih rastavljača svi dalekovodi.
Ovakvim vezama omogućen je nesmetan rad dalekovoda kod
kojih je nastupio bilo kakav kvar na sklopci.
Na sliciC.1) prikazane su 2 šeme pomoćnih sabirnica u
postrojenju s jednostrukim sabirnicima i to za slucaj kada su
sklopke dalekovoda A i B ispravne i za slučaj kada se pojavio
kvar na sklopci A.
Na slici C.1)se vidi da je u normalnom pogonu rezervna sklopka
R isključena a da je isključena kada je sklopka bilo kojeg
dalekovoda u kvaru.
Preko rezervne sklokpke pomoćnih sabirinica se može vršiti
istovremeno napajanje samo 1 dalekovoda što je sasvim
dovoljno.
Gotovo je nemoguće da istovremeno 2 ili više dalekovodnih
sklopke budu u kvaru.Na slici C.2) prikazana je izvedba
pomoćnih sabirnica u postrojenju sa dvostrukim sabirnicama.

SlikaC.1)-Pomoćne sabirnice s jednostrukim sabirnicama

Slika C.2)-Pomoćne sabirnice u postrojenju s dvostrukim
sabirnicama
9
 POSTROJENJA BEZ SABIRNICA
Dosad smo razmatrali postrojenja sa jednostrukim i
dvostrukim sabirnicama.Izgradnja postrojenja sa
sabirnicama je tehnički i ekonomski opravdana jer se time
obezbjeđuje najveća elastičnost i sigurnost u
pogonu.Međutim,u mrežama nižih napona veoma je čest
slučaj da u postrojenju ima samo 1 dalekovod i samo 1
tranformator.Izgradnja sabirnica u takvom slučaju ne bi
bila ni tehnkički ni ekonomski opravdana.Na slici A) je
pirkazana sema izvedbe postrojenja sa sabirnicama i bez
sabirnica.

Slika A)-Postrojenje sa sabirnicama i bez sabirnica

Upoređujući te 2 varijante jednog te istog
postrojenja,uočavamo da u postrojenju bez sabirnica
imamo 1 sklopku i 2 sabirnička rastavljača manje.
Time smanjuje i mogućnost kvara,jer imamo manji broj
aparata na kojima najčešće dolazi do kvara.

10
Iz toga zaključujemo da u postrojenjima sa 1 odvodom i
1 transformatorom sabirnice nisu potrebne.
U postrojenjima bez sabirnica spadaju i postrojenja
priključena na prolazni vod koja se najčešće izvode u
mrežama srednjih napona (do 35kV).
Takvo postrojenje je prikazano na slici B).

Slika B)-Postrojenja priključena na prolazni vod

Na slice C) je prikazan najjednostavniji priključak
postrojenja na prolazni vod.Ovaj priključak nije ,međutim
,tehnički ispravan,jer ako dođe do kratkog spoja bilo gdje
na prolaznom vodu,mora se isključiti prolazni vod i sva
postrojenja priključena na njega ostaće bez napona.
Na slici C.2) je pokazano i tehnkički opravdano rješenje
priključka postrojenja na prolazni vod.Tako će pojava
kratkog spoja na trafou izazvati isključenje samo tog
trafoa,a pojava kratkog spoja na bilo kojoj dionici
isključenje samo te dionice.

11
Ovo rješenje,je međutim,suviše neekonomično zbog
velikog broja rastavljača i sklopki,te se zbog toga ne dolazi
u obzir za praktičnu primjenu.Između toga ta 2 rješenja
nalazi se rješenje prikazano na slici C.2.1).Ono je u
izvjesnoj mjeri i ekonomski(relativno malo aparata) i
tehnkički opravdano jer će pri kratkom spoju na trafou
biti isključen samo taj transformator,dok se pri kratkom
spoju na nekoj dionici može isključiti samom ta dionica,uz
uslov da se prethodno isključi prolazni vod u krajnjim
tačkama.

Slika C.2)-Najjednostavniji priključak postrojenja na

prolazni vod i tehnkički opravdano rješenje priključka
postrojenja na prolazni vod
Slika C.2.1)-Najčešće primjenjivano rješenje priključka
postronjena za prolazni vod.

12
 Dilatacioni komadi
Kod sabirničkih šina dužih od 20m primjenjuju se dilatacioni
komadi sa zadatkom da omoguće povećanje dužine sabirničkih
šina uslijed zagrijavanja.Bez njih bi se javile vrlo velike sile
uslijed povećanja temperature,koje bi dovele do razaranja
sabirnica.Dilatacioni komadi se prave od aluminijskih traka za
aluminijske šine, odnosno hladno valjanih bakrenih traka za
bakrene šine.Debljina traka iznosi 0,2 do 0,5 mm, dok širina
sloja traka mora biti ista kao širina sabirničkog vodiča.Da bi
prelatni otpori na mjestima pričvrščivanja sabirnica bili što
manji moraju kontaktne plohe sabirničkih vodiča biti što
čišće.Način čišćenja kontaktnih površina zavisi od vrste
materijala koji spajamo: aluminij-aluminij, bakar-bakrena
legura, aluminij-bakar.Šine se spajaju vijcima.Neki osnovni
rasporedi vijaka za pljosnate spojeve prikazani su na slici
1..Osim vijcima šine spajamo i električnim varenjem.

Slika.1 Vijčani spoj sabirnica.

13
Poprečni presjek dilatacionog komada ne smije biti manji od
poprečnog presjeka sabirničkih vodiča.Krajevi dilatacionog
komada spajaju se sa sabirničkim vodičem željeznim karikama I
međusobno su zavareni.Na mjestima spajanja vodiča sa
aparatima sabirničkih vodiča ima malu krivinu,dok se kod većih
presjeka sabirničkih vodiča postavljaju dilatacioni komadi,kao
što je prikazano na slici 2.

Slika 2.Dilatacioni komadi

Na slikama su prikazani sabirnički dilatacioni komadi.

14
 IZBOR SABIRNICA
Vrši se prema:
1.Maximalnoj struji u normalnon pogonu,
2.Mehaničkom naprezanju izazvano termičkom strujom u
režimu K.S-a
3.Povećanju temperatura sabirnica izazvano termičkom strujom
K.S-a datog trajanja.
Izbor presjeka sabirnica prema maximalnoj struji u
normalnom režimu rada
To je najveća struja koja u normalnom pogonu teče kroz
najopterećeniji dio sabirnice . Prema tome u najopterećenijem
dijelu sabirnice dimenzioniraju se onda cijele sabirnice.„
Mjerodavno za izbor presjeka je dozvoljeno zagrijavanje vodiča
iznad temperature okoline uz pretpostavku da će ta maksimalna
pogonska struja trajati neograničeno dugo vremena –
dopušteno povišenje temperature je 30°C naspram
temperature okoline.Veome je važan položaj
sabirinica(vertikalan,horizontalan,u trougao...) zbog odvođenja
toplote.
Primjer:

15
Ako se porede horizontalan i vertikalan položaj,kod vertikalnog
opterećenja sabirnicu treba smanjiti za 10 do 15% jer je
najvisočija sabirinica u ambijentu najveće temperature i sporije
se hladi.
Dopuštena trajna opterećenja bakrenih pljosnatih profila(A)
(povećanje temperature za 30°C)

16
Dopuštena trajna opterećenja aluminijumskih profila(A)
(povećanje temperature za 30°C)

Dopuštena tranja opterećenja okruglih profila

(povećanje temperature ta 30 C)

17
Dopuštena trajna opterećenja cijevi (povećanje temperature za
30 C)

Dopuštena trajna opterećenja U-profila (povećanje

temperature za 30 C)

18
Dopuštena trajna opterećenja navedena u tablicama vrijede za
neke uvjete polaganja vodiča. Ukoliko se uvjeti polaganja
sabirničkih vodiča razlikuju od pretpostavljenih u tablicama,
potrebno je korigirati dopuštena trajna opterećenja:
- za pljosnate profile se pretpostavlja da je duža stranica profila
okomita na površinu poda, te da je razmak pojedinih vodiča
(kod više vod ča po fazi) jednak širini vodiča – položeni položaj
vodiča dovodi do slabijeg odvođenja topline.

U tablicama navedena dopuštena trajna opterećenja vrijede za

horizontalan raspored sabirničkih vodiča a), dok je za vertikalan
raspored (b) potrebno smanjiti dopuštena optere ćenja za 10-
15% (korekcioni faktor 0.85-0.9)

Slika 1.Raspored sabirničkih vodiča

ako je dopušteno manje ili veće-povišenje temperature od
30°C, dopušteno trajno optere ćenje vodiča određuje se prema
izrazu:I30√ϑΔ/30,

19
-gdje je I30 tablična vrijednost dopuštenog opterećenja uz
povišenje temperature od 30°C na spram temperature okoline.
Bojenjem sabirnica povećava se odvođenje topline, pa su radi
toga posebno navedena dopuštena opterećenja za obojene, a
posebno za neobojene vodiče.Vrijedi:
-zbog čvrstoće u postrojenima do 35 kV ne izvode se sabirnice
pljosnatog profila manjeg od 40x5 mm za naponske rezime 110
kV i više minimalni presjek, odnosno promjer određen je
zahtjevom za sprečavanje korone:
- 110 kV: najmanji presjek užeta 95 mm2 ,
najmanji promjer cijevi 30 mm.
-220 kV: najmanji presjek užeta 300 mm2 ,
najmanji promjer cijevi 50 mm.
Presjek vodiča odabran prema maksimalnoj struji u normalnom
pogonu potrebno je dalje provjeriti s obzirom na zagrijavanje i
mehanička naprezanja u vrijeme trajanja kratkog spoja.

Izbor presjeka sabirničkih vodiča s obzirom na

zagrijavanje u vrijeme trajanja kratkog spoja, It
Povišenje temperature sabirničkih vodiča nastaje brzo i stoga se
može računati da se sva energija (Jouleova toplina) troši na
povišenje temperature vodiča (nema odvođenja topline u
okolinu) :m·c·ΔΘ=It2·r·t
m = masa vodiča
c = specifična toplina vodiča (Ws/kg°C)
Δ Θ = povišenje temperature vodiča za vrijeme trajanja kratkog
spoja
It = struja mjerodavna za ugrijavanje
r = djelatni otpor
t = vrijeme trajanja kratkog spoja

20
Minimalno potreban presjek sabirničkih vodiča za
povišenje temperature Δ Θ u vrijeme trajanja kratkog
spoja † ρ je specifi čni otpor sabirničkih vodiča – njegova
vrijednost se realno mijenja s temperaturom.
ρ = ρ0[1 + α(θ – θ0) ]
Stoga se za ρ uzima srednja vrijednost specifičnog otpora
u trenutku nastanka kratkog spoja ( θ1) i u trenutku
𝑝1+𝑝2
prekida struje kratkog spoja (θ2). p=
𝑝2

Mada struja K.S-a teče relativno kratko zagrijavanje koje tada

nastaje može oštetiti sabirnice jer se temperatura brzo
povećava a nema odvođenja toplote u okolini.Za sabirnice od
bakra najveća dozvoljena temperatura iznosi 200°C a od
Aluminijuma 180°C.Ako je temperatura vodiča u
normalnom pogonskom stanju 30°C veća od temperature
okoline θok=35°C, onda je izraz za minimalno potreban
presjek sabirničkih vodiča s obzirom na zagrijavanje u
vrijeme trajanja kratkog spoja:
Scu ≥7,5x Ith·√t·10-9(mm2)
Sal ≥ 12,0 x Ith·√t·10-9(mm2)
pri čemu je vrijednost od It potrebno uvrstiti u kA, a
trajanje kratkog spoja, t, u sekundama.
Izbor presjeka sabirničkih vodiča s obzirom na
mehanička naprezanja u slučaju kratkog spoja
Pri nastanku K.S na sabirnicama pojavit će se usljedn I dyn
velika elektrodinamička sila data izrazom:
F1=20,4 Iud/a koja može izazvati pucanje beze sabirnica-
izolator tj. dovesti do najvećeg kvara u postrojenju.
Pošto može nastati i izjednačavanje frekvencije struje K.S-
a sa vlastitom frekvencijom sabirnica došlo bi bi do
pojave rezonanse pri čemu elektrodinamička sila se jos
povećala i razaranjem bi bilo neminovno.
21
Još teži slučaj bi bio izjednačavanje vlastite frekvencije
sabirnica sa frekvencijom elektrodinamičke sile(100Hz).
Radi ovoga je potrebno izbjeći izjednačavanje ilibar
približavanje vlastite frekvencije sabirnica(50 do 100Hz).
Da bi se ove rezonante pojave izbjegle mora se odabrati
odgovarajući profil sabirnice i udaljenost između
potpornih izolatora koji nose sabirnice.
Najpovoljnije je da vlastita frekvencija sabirnica bude
manja od 30Hz ili veća od 140Hz.
Često se pojvaljuju „prigušivači“oscilacija.
Sile među paralelnim vodičima
Sabirnice su goli vodiči na međusobnom razmaku
(međufazno), a nose ih potporni izolatori gdje je l me
đusobni razmak dvaju potpornih izolatora u slučaju
kratkog spoja, struje koje teku vodičima su velikih
vrijednosti zbog čega se javljaju velike sile vodiče
pojedinih faza koje ih nastoje mehaniči deformirati.

Slika 1. i 2.-Sile među paralelnim vodičima

22
Promatramo dva vodiča duljine l, na međusobnoj
udaljenosti a vodiči su protjecani strujama I1 i I2.Oba su
vodiča okruglog presjeka .Ukupna sila na jedan vodiča
uslijed toga što se nalazi u magnetskom polju drugog
vodiča: F=2·I1·I2·10-7√I2+a2-a/a (N)
ako se promatrani vodič duljine l nalazi u polju beskonačno
dugog vodiča koji se nalazi isto na udaljenosti a, ukupna sila koja
𝑰
djeluje na njega iznosi:F =͚ 2·I1·I2. 𝒂 ·10-7 (N)

Slika 3.Prikaz omjera F/F ∞

23
Za praktične vrijednosti od a/l ∈[0.1,0.3] omjer F/F ∞
blizu je jedinice.
U daljnjim analizama koristiti će se izraz za F ∞ - time
smo na sigurnoj strani jer je F za svaki omjer.
Izrazi za F i F ∞ vrijede za okrugle presjeke vodiča
U VNRP, str 216-218 izveden je izraz za silu na vodiča
pljosnatog profila (bxh) duljine l koji je protjecan strujom
I1 i nalazi se u polju beskonačno dugog pljosnatog vodiča
protjecanog strujom I2 na udaljenosti a.

Slika 4. Prikaz korekcionog faktora

Omjer između F ∞ plosnatog i okruglog profila zadan je
korekcionim faktorom k † u prakti čnoj primjeni za
plosnate profilepotrebno je ra čunati s korekcionim
faktorom k ≠1 samo ako je:
a<< h>> (rijetko na VN, mogu će na NN) „ više vodiča
(pljosnatog profila) po fazi jer je onda ispunjeno a<<

24
 Vrsta kratkog spoja i sile među vodičima
Za vrijeme trajanja kratkog spoja zbog vremenske
promjenjivosti vrijednosti struje kvara, mijenja se i
trenutna vrijednost sile među vodičima – zanima nas
njezina maksimalna vrijednost.
U H.Požar, “Visokonaponska rasklopna postrojenja”,
str.225-234, provedena je analiza maksimalne trenutne
vrijednosti sile među vodičima koji su:
-okruglog presjeka i relativno malog promjera u odnosu
na njihovu međusobnu udaljenost (d<>a)
-velike duljine sparm njihove međusobne udaljenosti
i to za različite vrste kratkog spoja na sabirnicama.Uz
navedene pretpostavke mogu će je koristiti izraz za silu
po jedinici duljine sabirni čkog vodi ča za vodiče beskona
𝒅𝑭 𝒊𝟏·𝒊𝟐 𝑵
čne duljine: =2 ·10-7( )
𝒅𝑰 𝒂 𝒎

Osim toga analiza je provedena za prvu polovinu periode

od trenutka nastanka kratkog spoja kada se i javljaju
najveće struje zbog čega je moguće predpostaviti:
T“d=T'd=∞, i Xdg=const.=X“dg

25
Rezultat analize je da se maksimalna sila pojavljuje u slučaju
tropolnog kratkog spoja na srednji sabirnički vodič, bez obzira
što je možda struja za neku drugu vrstu kratkog spoja veća po
vrijednosti za promatranu sabirnicu.

26
 𝑰𝒌𝟑𝟐 𝑵
f3s=2· 𝒂
·10-7( )
𝒎

gdje je:
Ik3-efektivne vrijednost izmjenične komponente struje
tropolnog kratkog spoja na sabirnici,
ϕ- veličina ovisna o vremenskoj konstanti istosmjerne
komponente struje kratkog spoja (pretpostavka je da se
izmjeni čna komponenta u vremenu promatranja ne
prigušuje).
ϕ =4√3-za kratke spojeve blizu generatora

ϕ=√3-za kratke spojeve daleko od generatora

NAPREZANJE SABIRNIČKIH VODIČA

Sabirnicu možemo shvatiti kao ukliještenu gredu duljine l
(razmak među potpornim izolatorima) s jednolikim
kontinuiranim opterećenjem f3s po jedinici duljine †--
𝒇𝟑𝒔·𝑰𝟏 𝟏 𝒙 𝒙𝟐
moment savijanja:M(x)=- ·( − − ) Nm
𝟐 𝟔 𝟏 𝟏𝟐

-maksimalan moment savijanja javlja se u uklještenjima

𝒇𝟑𝒔𝟏𝟐 ·
sabirničkih vodi ča (x=0;x=l):Mmax= Nm
𝟏𝟐
𝑴𝒎𝒂𝒙 𝑵
-naprezanje: σ= ( )
𝑾 𝒎𝟐

27
 Slika 1.Okrugli i pljosnati profili
W je otpor momenta

Slika 2.U profili

28
Slika 3. Vremenski promjenljive veličine

Prethodno navedeno naprezanje sabirnica bilo bi

postignuto kada bi sila koja djeluje na sabirnicu bila
konstantna i jednaka maksimalnoj vrijednosti f3s.
Kako se realno vrijednost sile u vremenu mijenja,
dolazi do titranja sabirnica – stoga naprezanje
𝑴 𝑵
sabirnica iznosi: σ=vs·𝑾 (𝒎𝟐)

-υs je frekventni faktor – on je vremenski

promjenjiva veličina ovisna o vlastitoj frekvenciji
samih sabrinica,c1:
c1<<c υs se mijenja s frekvencijom c1 (ne može pratiti
ritam promjene sile) stoga je υs<1,

29
c1=2c υs stalno raste u vremenu,

c1>>cusse mijenja se frekvencijom (prati ritam

promjene sile) stoga je υs maksimalno 1.
Uz pretpostavku da naprezanje sabirnica ne prelazi
granicu elasti čnosti frekventni faktor Us možemo
odrediti iz dijagrama gdje je prikazana ovisnost
frekventnog faktora sabirnice o omjeru c1/c
Za praktične proračune to znači da je dovoljno prvo
provjeriti da li odabrana sabirnica zadovoljava s obzirom
na mehan čka naprezanja uz υs=1, pa ako ne zadovoljava
onda je potrebno točno odrediti c1 te us prema zadanom
dijagramu.

Slika 4.Za vrijednosti υ s>1 krivulja nema praktičnog

značenja jer se sabirnica ne ponaša kao elastični nosač

30
Za sabirnice je dopušteno naprezanje do konvencionalne
granice te čenja σ0.2 kada trajna deformacija ne prelazi
0.2% .
Sabirnica je opterećena na savijanje, pri čemu se
maksimalno vlačno naprezanje javlja na izbo čenom rubu
presjeka sabirnice, a najve će tlačno naprezanje na
udubljenom rubu presjeka sabirnice.

Slika 5.Momenti savijanja

Kako raste moment savijanja najprije će na rubovima
presjeka sabirnice naprezanje posti ći vrijednost σ0.2 (b) †
s daljnjim rastom momenta savijanja naprezanje na
rubovima ne će dalje rasti (materijal je postao plastičan),
ali će naprezanje i u drugim dijelovima presjeka postići
vrijednost σ0.2 (c,d).
Moment savijanja kod kojeg je naprezanje cijelog presjeka
jednako σ0.2 (d) je 1.5 puta v ći od momenta savijanja uz koji je
naprezanje jednako σ0.2 samo na rubovima presjeka (b).

31
Kada naprezanje dosegne vrijednost σ0.2 dolazi do
popuštanja materijala na mjestu uklještenja gdje je
moment savijanja najveći, zbog čega je realno moment
𝒇𝟑𝒔·𝟏𝟐
savijanja u uklještenju nešto manji: Mmax=
𝟏𝟔

σ’0.2 je najveća granica tečenja za koju vrijedi da se

sabirnica ponaša kao elastični nosač ukoliko naprezanje
ne prelazi vrijednost 0.8 σ’0.2 - prekoračenjem te granice
sabirnica se već počinje plastično deformirati pa joj se
smanjuje amplituda progiba pri titranju, a mijenja se i
vlastita frekvencijassabirnica c1.

Slika 6.Elementi Aluminij i Bakar-(granice

tečenja,širina,visina i način izrade sabirnice)

32
 SASTAVLJENE SABIRNICE(više vodiča po 1 fazi)
Kada se normalnom pogonu javljaju velike struje korisno
je izvesti sabirnicu od više profila po jednoj fazi.
Svaki je fazni vodič (G) sastavljen od t (t=3 na slici)
paralelnih vodiča (T).

Slika 1.a),b) i c) Prikaz više vodiča po 1 fazi

l je razmak između potpornih izolatora.

33
Ako se međusobni položaj dijelova sabirnice (u jednoj
fazi) fiksira umetcima (M) onda je lt razmak između
umetka do potpornog izolatora ili razmak između
umetaka (ili priključnih odvoda).Koriste se pljosnati ili U-
profili.
Kod sastavljenih sabirnica razlikujemo naprezanje koje
nastaje međusobnim djelovanjem struja u svim fazama σ,
te naprezanje σ1 koje nastaje međusobnim djelovanjem
struja u vodičima jedne faze.
Naprezanje uslijed međusobnog djelovanja svih faza se
određuje (kako je prethodno opisano) prema izrazu:
𝒇𝟑𝒔·𝑰𝟐
σ= 𝟏𝟐𝑾

Slika 2. Momenti otpora sastavljenih sabirnica

„U slučaju opterećenja po a) -moment otpora paketa
jednak je zbroju momenata otpora pojedinačnih
paralelnih vodiča

34
U slučaju opterećenja po b) -moment otpora paketa
jednak je zbroju momenata otpora pojedinačnih
paralelnih vodiča ukoliko se u jednom rasponu l nalazi
samo jedan uložak (M) ili odvod po fazi.
Moment otpora sastavljenih sabirnica, W.

U slučaju opterećenja po b) ukoliko se u jednom rasponu

l nalazi dva ili više uložaka (M) ili odvoda po fazi moment
otpora odgovara 60% vrijednosti (dva vodiča po fazi)
odnosno 50% vrijednosti (tri ili više vodiča po fazi) prema
izrazu sa slike:

Slika 2b.Momenti otpora

35
 Naprezanje uslijed sila među vodičima jedne faze, σ1: „
sila kao posljedica djelovanja struja u vodičima jedne
𝑰𝒖 𝒌𝒍𝒊
faze:fp=2·( ) 𝟐 ∑𝒕𝒊=𝟏 ·10-7
𝒕 𝒂𝒍𝒊

Slika 3.
Gdje je:
Iu -udarna struja tropolnog kratkog spoja,
t -broj vodiča po fazi,
k1i -korekcioni faktor, k1i=f(b/h, λ1i).

36
 Slika 4.
U proračunu struja fp uzima se u obzir udarna struja pri
tropolnom kratkom spoju – naime, bez obzira što je u
nekim slučajevima vrijednost struje kvara pri K1 veća od
vrijednosti pri K3, kako se ukupno naprezanje sastoji ne
samo od doprinosa vodiča jedne faze već i od
međufaznog djelovanja (kojeg pri K1 nema) ukupno
gledano mehaničko naprezanja najveće je pri K3 †
naprezanje uslijed sila među vodičima jedne faze, σ1:
𝒇𝒑· 𝑰𝒕𝟐
σ1=
𝟏𝟐· 𝑾𝟏

gdje je: W1 moment otpora jednog vodiča sastavljene

sabirnice. Sastavljene sabirnice smatramo ispravno
dimenzioniranim ukoliko je ispunjeno:
𝒇𝟑𝒔·𝑰𝟐 𝒇𝒑+𝑰𝟐
σ+ σ1= + <2 σ 0.2
𝟏𝟐𝑾 𝟏𝟐𝑾𝟏

It je definiran na foliji 27.

37
 ZAŠTITA SABIRNICA
Sabirnice su, u principu vazan dio mreze
elektroenergetskog sistema. U slozenim mrezama neke
sabirnice mogu biti čvoriste u kojem su snaga i struja
kratkog spoja veoma velika. To je osnovni problem vezan
za zastitu takvih sabirnica jer strujni transformator,pri
kvarovima u takvim cvorovima, veoma lako ulazi u
zasticenje. Sabirnice su cvoriste mreze i broj im zavisi od
slozenosti mreze.Konstrukcija sabirnica je relativno
jednostavna ,te im je poduznost veca nego kod drugih
elemenata elektroenergetskog sistema. Međutim,i pored
toga ,na sabirnicama se u praksi javljaju kvarovi.Primarni
kvarovi sabirnica su vrlo rijetki. Obicno je kvar na
sabirnicama izazvan kvarovima na nekom drugom
elementu. Na primjer,cesto su pogresne manipulacije
rastavljacem koje izazivaju elektricni luk koji se moze
prenositi na sabirnice i izazvati kratak spoj na njima.Nisu
retki kvarovi na mijernim transformatorima i drugima
aparatima, kao sto su rastavljaci i prekidaci, koji su fizicki
montirani u neposrednoj blizini sabirnica i veoma lako se
prenose na njih .Ako se brzo ne eliminisu kvarovi na
sabirnicama, koje predstavljaju jaka cvorista elektro
magnetnog sistema,mogu biti praceni velikim
strujama,teskim razaranjem i ispadom veceg broja
elemenata sistema koji su vezani na njih.S obzirom da svi
elementi (vodovi,transformatori i generatori) koji se vezuju
na sabirnice imaju svoje zastite, i da sabirnice nisu
aktivan element, kvar na sabirnicama bice eliminisan i bez
posebnih zastita sabirnica-samo je pitanje posle koliko
vremena.
Posebna zastita sabirnica (sabirnicke zastite) koristi se
kada zastita na granama koji se stice na sabirnice nisu u
stanju da eliminisu kvar na sabirnicama dovoljno brzo ili
selektivno .Kako eliminacija kvara na sabirnicama
prakticno znaci izbacivanje tog cvora iz mreze zastita
sabirnica mora biti veoma pouzdana i tako izvedena da se
minimizira verovatnoca laznog, neselektivnog ili
nepotrebnog reagovanja. Nepotrebno reagovanje zastite
izbacivanje cvora mreze u nekim slucajevima moze imati
veoma teske posledice u sistemu.

38
Funkcija zaštite sabirnica je pokretanje brzog isklopa
prekidača radi selektivnog izoliranja štićene sekcije
sabirnica za bilo koji kvar unutar štićene zone. Kako
bi se smanjili poremećaji u radu postrojenja, sistem
zaštite mora ispravno identificirati područje kvara i
dati nalog za isključenje samo nužnog i minimalnog
broja prekidača. Kako bi se to postiglo sistem zaštite
mora ispravno diskriminirati, ali zbog zahtjeva na
brzinu diskriminacija bazirana na vremenu zadrške
nije prihvatljiva. Rizik od nepotrebnog isključivanja
mora biti sveden na minimum. Kako bi se izbjegla
prorada prekidača za kvarove odmah izvan zone
zaštite, zaštita sabirnica mora biti stabilna za takve
slučajeve, odnosno za kvarove izvan štićene zone
zaštita ne smije dati nalog za isključenje. Treba
naglastiti da zahtjevi za brzinom prorade i
stabilizacija zaštite za kvarove van zone zaštite
mogu biti kontradiktorni, jer poboljšanje jednog vida
zaštite često znači pogoršanje drugog. Npr.
povećanje sigurnosti će vjerojatno biti postignuto na
štetu vremena prorade. Sabirničke sekcije bi trebalo
apsolutno diskriminirati, odnosno ne bi smjelo biti
sekvencijalnog isključenja spojnog polja. Svi
prekidači priključeni na sabirnice u kvaru moraju
trenutačno biti isklljučeni, bez obzira da li ta polja
doprinose u struji kvara ili ne.
Kako bi sabirnička zaštita ispravno i pouzdano radila
ona mora zadovoljavati i neke dodatne funkcionalne
zahtjeve i tehničke osobine kao što su npr:
• Nazivni faktor stabilnosti mjerne jedinice za
međufazne kvarove ne smije biti manji od faktora
prekidne moći ugrađenih prekidača.
39
  Stabilizacija ne smije utjecati na osjetljivost
zaštite pri kvarovima unutar zone štićenja.
Faktor stabilizacije K treba biti podešiva.

• Osjetljivost zaštite za kvarove unutar zone

štićenja mora biti podesiva u granicama od 10
do 50% minimalne struje tropolnog kratkog
spoja.
• Mjerni terminali trebaju detektirati sve vrste
kvarova (jednofazni, dvofazni i trofazni) u svim
pogonskim stanjima postrojenja.
• Vrijeme prorade zaštite ne smije biti duže od
30 ms, a zaštitu treba bazirati na barem dva
isklopna kriterija, od kojih ni jedan ne smije biti
naponski ovisan zbog maksimalne stabilnosti
zaštite.
• Slika rastavljača, odnosno stanje signalnih
konatakata visokonaponskih aparata, se treba
stalno nadzirati i u slučaju da se nađu u
neispravnom položaju, treba alarmirati i
aktivirati odgovarajuću blokadu. Ararm i blokada
se trebaju aktivirati i kod prekida ulaza mjernih
krugova.
Postoji više razloga za ugradnju sabirničke
zaštite, pri čemu koncepcija sistema relejne
zaštite ovisi o konfiguraciji mreže, naponskoj
razini, veličini struja kratkog spoja, tretmanu
zvjezdišta kao i pogonskim iskustvima u
40
pojedinom dijelu elektroenergetskog sistema.
Neki od razloga ugradnje sabirničke zaštite u
TS 110/35/10(20) kV Raša su:
1. Brže isključenje sabirničkih kvarova je, u
visokonaponskim mrežama, poželjno zbog
očuvanja stabilnosti u slučaju višepolnih
kvarova.
2. Skraćenje vremena isključenja sabirničkih
kvarova bitno smanjuje posljedice razornog
djelovanja električnog luka, ne samo na direktno
pogođenoj opremi, nego smanjuje i vjerojatnost
širenja kvara u 110 kV postrojenju.
3. Kratko vrijeme isključenja sabirničke zaštite
olakšava vremensko podešenje relejne zaštite.
4. Skraćnje vremena trajanja jednopolnih
kvarova u kruto uzemljenim mrežama rješava
mnoge probleme glede oblikovanja i
dimenzioniranja uzemljivača, iznošenja
potencijala, induciranih prenapona.
5. Ugradnjom sabirničke zaštite, zbog kraćeg
vremena trajanja kratkog spoja, omogućena je
racionalnija izvedba nekih elemenata 110 kV
postrojenja. Tako postignute uštede
kompenziraju ulaganje u sistem relejne zaštite.

41
 Zaključak
Brzina isklopa kvara je, uz osjetljivost i selektivnost, osnovna
karakteristika sistema relejne zaštite. Povećavanje brzine
isklopa kvara omogućava rješavanje niza problema koji se
javljaju kod kratkih spojeva u elektroenergetskom sistemu, pa
zbog toga sva tehnološka i koncepcijska poboljšanja sistema
relejne zaštite nastoje brzinu isklopa kvara povećati. Vrijeme
isklopa kvara ne ovisi samo o vrsti zaštite, već i o koncepciji
štićenja određenog dijela elektroenergetskog sistema.
Sabirnički kvarovi u visokonaponskim mrežama, ako ne postoji
posebna zaštita sabirnica, isključuju se u višem vremenskom
stupnju distantne zaštite u susjednim visokonaponskim
postrojenjima ili lokalnom zaštitom izvoda usmjerenom u
pravcu sabirnica. U skladu sa planom podešenja relejne
zaštite, distantna zaštita isključuje kvarove na susjednim
sabirnicama isključivo u nižim vremenskim stupnjevima.
Ugradnjom zaštite sabirnica postiže se isključenje kvarova u
110 kV postrojenju u vremenu od 0,07s do 0,1s. Njenom je
ugradnjom također omogućena i racionalnija izvedba
elemenata 110 kV postrojenja, a te uštede kompenziraju
ulaganje. Uz tehničke kriterije opravdanosti ugradnje neke
opreme vrlo je važno sagledati i ekonomsku opravdanost. Pri
tome se vrlo često stvarni dobitak, pogotovo onaj vezan uz
sigurnost i kvalitetu opskrbe potrošaća, ne može jasno izraziti.

42
 LITERATURA

1.http://www.riteh.uniri.hr/zav_katd_sluz/zee/nastava
/svel/ep/download/ELEKTRICNA%20POSTROJENJ
A%205-p.pdf
2.Rajko Misita-Elektroenergetska postrojenja,za III i
IV razred srednjeg usmjerenog obrazovanja
elektrotehnicke struke (PETO IZDANJE).
3 .http://www.koncar-
kmi.hr/docs/koncarkmiHR/documents/34/Original.pdf
4.H. Požar: Visokonaponska rasklopna postrojenja,
Tehnička knjiga, Zagreb, 1990
5. B. Filipović-Grčić, I. Ivanković: Sistemski i funkcionalni
zahtjevi na relejnu zaštitu u transformatorskim stanicama,
Zbornik radova drugog simpozija o sustavu vođenja EES-a
HK CIGRE, Cavtat 1996
6.Numerical Station Protection System
REB500/REB500sys, ABB Switzerland Ltd, 2003

43